1. DEFINIRAJTE POJAM: IZBORNI SISTEM? Izborni sistemi su nain na o!i su izbori "orma#no stru tuirani i a o s#i!

e$i %ita#na om&onenta u &osti'nu(u ti) *i#!e%a+ Stri tno $e"inirano izborni sistemi su me)anizmi &omo(u o!i) se s #onosti biraa ,'ra-ana s &ra%om '#asa. trans&onira!u ,&re%o$e. u m!esta ,man$ate. u &re$sta%ni im institu*i!ama+ Izborni sistem se moe definirati dvojako: u irem i u uem smislu.U irem smislu, izborni sistem je skup svih mjera i postupaka koji se, regulisani pravnim propisima jedne zemlje, odnose na izbore, tj. na birako pravo, organizaciju izbora, postupak i tehniku izbora, dodjeljivanje mandata itd. naaj izbornog sistema sastoji se u tome to izbori, u sistemu predstavnike demokratije, predstavljaju nain formiranja najviih predstavnikih organa u zemlji. !snovi izbornog sistema postavljeni su, po pravilu, u Ustavu. !ni se potom razra"uju u posebnom izbornom zakonodavstvu. U uem smislu, izborni sistem je nain raspodjele mandata.Izborni sistemi su nain na koji su izbori formalno struktuirani i kako slijedi vitalna komponenta u postignu#u tih ciljeva. $triktno definirano izborni sistemi su mehanizmi pomo#u kojih se sklonosti biraa %gra"ana s pravom glasa& transponiraju %prevode& u mjesta %mandate& u predstavnikim institucijama. 'ajjednostavnija definicija je da izborni sistemi &re%o$e '#aso%e u m!esta koja osvoje stranke i kandidati.

2. NABROJTE PORODI/E IZBORNI0 SISTEMA? (ostoji veliki broj razliitih izbornih sistema koji se trenutno koriste i mnogo vie permutacija na svaki oblik, ali zbog jednostavnosti mi smo kategorizirali izborne sisteme u tri ire porodice: 1. ve#inske)pluralne sisteme, 2. proporcionalni sisteme i 3. mjeovite sisteme. 4. 3. 12J34NE 5ARIJAB2E IZBORNO6 SISTEMA? *ljune varijable su ori7tena izborna "ormu#a %npr. da li se koristi ve#inski)pluralni, proporcionalni, mjeoviti ili drugi sistem, te koja se matematika formula koristi kako bi se izraunala dodjela mandata .8 stru tura '#asa o' #isti(a %npr. da li bira glasa za kandidata ili stranku i da li bira pravi jedan izbor ili izraava niz preferencija& i %e#iina izborne !e$ini*e %ne koliko biraa ivi u izbornoj jedinici, nego koliko predstavnika ta jedinica bira u legislaturu, tzv. izborna magnituda&. (otrebno je tako"er naglasiti da su pitanja kao to je odre"ivanje birakih mjesta, predlaganje kandidata, registracija biraa, ko provodi izbore itd., od iznimne vanosti, te #e mogu#e prednosti bilo kojeg izbornog sistema biti naruene ako ovim aspektima nije pruena potrebna panja. 4. NAJ5A9NIJI 1RITERIJI ZA ODABIR IZBORNO6 SISTEMA? 1. Osi'urati &re$sta%#!enost 2. 1a o $a izbori bu$u $ostu&ni i znaa!ni 3. Pru:an!e &oti*a!a za &omiren!e 4. Omo'u(iti stabi#nu i e"i asnu %#ast 5. O$'o%ornost %#asti 6. O$'o%ornost &re$sta%ni a 7. O)rabri%an!e &o#iti i) strana a 8. Promo%iran!e za ono$a%no' ontrasta i ontro#e 9. 1a o izborni &ro*es uiniti o$r:i%im 10. Izborni sistem mora uzeti u obzir ;me-unaro$ne stan$ar$e;

5. OBJASNITE PR5I 1RITERIJ ZA ODABIR IZBORNO6 SISTEMA? 1. OSI63RATI PREDSTA52JENOST (redstavljenost moe imati najmanje etiri ob#i a. Pr%o, geografska predstavljenost znai da svaka regija, grad ili op#ina, provincija ili izborni distrikt, ima lanove legislature koje bira i koji na kraju odgovaraju toj oblasti. Dru'o, ideoloki rascjepi unutar drutva mogu biti zastupljeni u legislaturi, kroz predstavnike politikih stranaka ili neovisne predstavnike, te ak i kroz njihovu kombinaciju. Tre(e, legislatura moe biti predstavnik stranake politike situacije koja postoji unutar zemlje ako politike stranke nemaju ideoloku osnovu. +ko polovina biraa glasa za jednu politiku stranku, ali ta stranka u legislaturi ne dobije niti jedno mjesto ili jedva njih nekoliko, onda se za sistem ne moe re#i da adekvatno zastupa volju naroda. 4et%rto, koncept deskriptivne predstavljenosti smatra da bi legislatura do neke mjere trebala biti ,ogledalo nacije-, koja bi trebalo izgledati, osje#ati, misliti i djelovati na nain koji odraava narod kao cjelinu. +dekvatna deskriptivna zastupljenost bi ukljuivala mukarce i ene, mlade i stare, bogate i siromane, te bi odraavala razliite religiozne pripadnosti, lingvistike zajednice i etnike i rasne grupe unutar drutva.

6. OBJASNITE DR36I 1RITERIJ ZA ODABIR IZBORNO6 SISTEMA? <+ 1A1O DA IZBORI B3D3 DOST3PNI I ZNA4AJNI Izbori su dobri, ali oni malo znae ljudima ako je teko glasati ili ako na kraju dana njihovi glasovi ne prave nikakvu razliku u nainu na koji se upravlja zemljom. ,.ako#a glasanja- odre"ena je faktorima kao to su kompliciranost glasakog listi#a, koliko je birau lako do#i do birakog mjesta, koliko je auriran biraki spisak i koliko #e bira biti uvjeren da je njegovo ili njeno glasanje tajna. Izborna participacija / najmanje kao slobodan izbor/ se pove#ava kada #e rezultat izbora, bilo na dravnom nivou ili nivou odre"enog distrikta, najvjerovatnije napraviti znaajnu promjenu za budu#e opredjeljenje vlade. +ko znate da va kandidat nema anse da osvoji mandat u vaem distriktu, koji je poticaj za glasanje0 U nekim izbornim sistemima ,potra#eni glasovi, %tj. vae#i glasovi koji ne idu ka izboru bilo kojeg kandidata, nasuprot unitenim ili nevae#im glasakim listi#ima, koji se ne broje& mogu iznositi znaajan dio ukupnih dravnih glasova. 'a kraju, stvarna mo# tijela koje se bira pomae odrediti da li njegov izbor ima bilo kakvo znaenje. (razni izbori u autoritarnim sistemima, koji ne pruaju pravi izbor, gdje legislature imaju malo stvarnog utjecaja na sastavljanje vlada ili vladinu politiku, su mnogo manje vani od izbora legislature koji uistinu imaju mo# da uine pomak u svakodnevnim ivotima ljudi. 1ak i u demokratskim sistemima, izbor izbornog sistema moe utjecati na legitimitet institucija. 'a primjer, australski $enat je izme"u 2323 i 2345. godine izabran veoma neproporcionalnim izbornim sistemom %alternativni glas u viemandatnim distriktima&, to je stvorilo razliite i nereprezentativne rezultate. !vo je naginjalo ka naruavanju stvarnog legitimiteta samog $enata u oima biraa i politiara, te su neki posmatrai argumentirali da je tako"er naruilo podrku javnosti za institucije savezne vlade uop#e. 'akon to je sistem izmijenjen u poteniji proporcionalni sistem %jedan prenosivi glas& u 2346. godini $enat je poeo biti vi"en kao vjerodostojniji i reprezentativniji, te se je tako pove#alo potovanje za njega i njegovu relativnu vanost u donoenju odluka.

7. OBJASNITE TRE=I 1RITERIJ ZA ODABIR IZBORNO6 SISTEMA? >+ PR39ANJE POTI/AJA ZA POMIRENJE

Izborni sistemi se mogu posmatrati ne samo kao naini za konstituiranje upravnih tijela, nego kao i alat menadmenta sukoba unutar drutva. 'eki #e sistemi u nekim okolnostima ohrabriti stranke da prave zakljune pozive za izbornu podrku izvan njihove kljune osnove glasova. 'pr., iako stranka svoju podrku dobiva primarno od crnih glasaa, odre"en izborni sistem moe ih ohrabriti da se obrate bijelim ili drugim biraima. nai da bi stranaka politika platforma postala manje ona koja dijeli i iskljuuje, te vie sjedinjuju#a i ukljuuju#a. $lini poticaji izbornog sistema mogu uiniti stranke manje etniki, regionalno, lingvistiki ili ideoloki iskljuuju#im $ druge strane, izborni sistemi mogu ohrabriti birae da gledaju izvan svoje grupe i razmiljaju dati svoj glas strankama koje tradicionalno predstavljaju razliitu grupu. 7akvo glasako ponaanje stvara pogodnosti i gra"enje zajednice. $istemi koji birau daju vie od jednog glasa ili dozvoljavaju birau da preferencijalno glasa za kandidate prua prostor biraima da prevazi"u unaprijed stvorene socijalnie barijere.

8. OBJASNITE 4ET5RTI 1RITERIJ ZA ODABIR IZBORNO6 SISTEMA? ?+ OMO63=ITI STABI2N3 I EFI1ASN3 52AST Izgledi za stabilnu i efikasnu vlast nisu odre"eni samim izbornim sistemom, ali rezultati koje sistem naini mogu doprinijeti stabilnosti u nizu veoma vanih pitanja. *ljuna pitanja su da li birai vide sistem kao poten, da li vlada moe efikasno provesti zakone i vladati, te da li sistem izbjegava diskriminiranje odre"enih stranaka ili interesnih grupa. $hva#anje da li su rezultati poteni ili nisu veoma varira od zemlje do zemlje. 8va puta u Ujedinjenom *raljevstvu %U*& %2392 i 23:4. godine& stranka koja je osvojila najve#i broj glasova u cijeloj zemlji osvojila je manje mandata nego njeni protivnici, ali ovo se smatralo vie kao boljka u osnovi zdravog sistema %;(7(& nego kao izravna nepravda koji bi se trebala ispraviti. $uprotno tome, slini rezultati na 'ovom elandu 23:6 i 2362. godine, gdje je 'acionalna $tranka zadrala vlast iako je dobila manji broj glasova od laburistike opozicije, se smatraju kao poetak reformskog pokreta koji je doveo do promjene izbornog sistema. (itanje da li pobjednika vlada moe uinkovito provesti zakone je djelomino povezano sa pitanjem da li moe okupiti radnu ve#inu u legislaturi, a ovo je opet sa druge strane povezano sa izbornim sistemom. *ao op#e pravilo postavljeno na temelju prakse, pluralni)ve#inski izborni sistemi #e mnogo vjerovatnije proizvesti legislature gdje jedna stranka moe nadglasati kombiniranu opoziciju, dok (< sistemi #e mnogo vjerovatnije podrati stvaranje koalicijske vlasti. Ipak, treba imati u vidu da (< sistemi tako"er mogu proizvesti ve#inu jedne stranke, a pluralni)ve#inski sistemi mogu niti jednoj stranci pruiti radnu ve#inu. =nogo ovisi o strukturi stranakog sistema i prirodi samog drutva. 'a kraju, sistem bi koliko je to mogu#e trebao djelovati na izborno neutralan nain prema svim strankama i kandidatima> ne bi trebao otvoreno diskriminirati niti jednu politiku grupaciju. $hva#anje da je izborna politika u demokraciji nejednak igraki teren jeste znak da je politiki red slab i da nestabilnost nije daleko iza ugla. 8ramatian primjer ovoga su bili izbori 2336. godine u .esotu na kojim je .esoto *ongres za 8emokraciju osvojio sve mandate u legislaturi sa samo 5?@ glasova u ;(7( sistemu. 'ezadovoljstvo javnosti koje je uslijedilo i kulminiralo u zahtjev za vojnom intervencijom u zemlji od strane junoafrike razvojne zajednice, pokazalo je da takav rezultat nije samo nepoten nego i opasan, te je izborni sistem stoga promijenjen za budu#e izbore .

9. OBJASNITE PETI 1RITERIJ ZA ODABIR IZBORNO6 SISTEMA? @+ OD6O5ORNOST 52ASTI !dgovornost je jedan od temelja reprezentativne vlade. !dsustvo odgovornosti moe zaista dovesti do dugorone nestabilnosti. !dgovoran politiki sistem je onaj u kojem vlada odgovara biraima na najve#i mogu#i nain. Airai bi trebali biti u stanju utjecati na oblik vlade kroz izmjenjivanje koalicije stranaka koje su na vlasti ili uklanjanjem stranke koja nije uspjela efikasno djelovati. (rikladno dizajnirani izborni sistemi olakavaju ovaj cilj.

10.

OBJASNITE AESTI 1RITERIJ ZA ODABIR IZBORNO6 SISTEMA?

B+ OD6O5ORNOST PREDSTA5NI1A

!dgovornost na individualnom nivou je sposobnost birakog tijela da uinkovito provjeri one koji jednom izabrani izdaju obe#anja koja su dali tokom kampanje ili koji pokazuju nekompetentnost ili beskorisnost u radu. 'eki sistemi naglaavaju ulogu lokalno popularnih kandidata, vie nego kandidata koje je kandidirala jaka centralna stranka. (luralni)ve#inski sistemi tradicionalno su sistemi koji do maksimuma omogu#avaju biraima da nezadovoljavaju#e pojedinane kandidate lako zamjene. Istovremeno, sistemi otvorenih i slobodnih listi i jedan prenosivi glas su dizajnirani da omogu#e biraima da istaknu izbor kandidata u kontekstu proporcionalnog sistema.

11.

OBJASNITE SEDMI 1RITERIJ ZA ODABIR IZBORNO6 SISTEMA?

C+ O0RABRI5ANJE PO2ITI41I0 STRANA1A 7eina dokaza iz utemeljenih i novih demokracija sugerira da dugorona demokratska konsolidacija / to jeste, opseg do kojeg je demokratski reim izoliran od doma#ih izazova stabilnosti politikog reda/ zahtjeva rast i odravanje jakih i uinkovitih politikih stranaka, te bi tako politiki sistem trebao ohrabrivati ovo, a ne opkopavati ili promovirati dijeljenje stranaka. Izborni sistemi mogu posebno biti podeeni da iskljue stranke sa malim ili minimalnim nivoom podrke. <azvoj uloge stranaka kao instrumenta za pojedinane politike vo"e je drugi trend, koji moe biti olakan ili zadran odlukama o dizajnu izbornog sistema. Be#ina strunjaka se tako"er slae da bi izborni sistem trebao ohrabrivati razvoj stranaka koje su zasnovane na irim politikim vrijednostima i ideologijama kao i specifine politike programe, radije nego na ogranienim etnikim, rasnim ili regionalnim temama.

12.

OBJASNITE OSMI 1RITERIJ ZA ODABIR IZBORNO6 SISTEMA

D+ PROMO5IRANJE ZA1ONODA5NO6 1ONTRASTA I 1ONTRO2E Uinkovito upravljanje ne oslanja se samo na one na vlasti, nego skoro u istoj mjeri i na one koji se suprotstavljaju i nadgledaju ih. Izborni sistem bi trebao pomo#i osigurati prisustvo odrive opozicijske grupacije koja kritiki moe ocijeniti zakonodavstvo, ispitati djelovanje izvrne vlasti, uvati prava manjina, te uinkovito predstavljati svoje birae. !pozicijske grupacije bi trebale imati dovoljno predstavnika da budu i u parlamentarnom sistemu bi trebale biti spremne da predstavljaju realnu alternativu sadanjoj vladi. !igledno jaina opozicije ovisi o mnogim drugim faktorima pored izbora izbornog sistema, ali ako sam sistem ini opoziciju slabom, demokratska vladavina je inherentno oslabljena. Izborni sistem bi trebao sprijeavati sistem ,pobjednik uzima sve-. U predsjednikom sistemu, predsjednik treba pouzdanu podrku znaajne grupe zakonodavaca: me"utim, uloga opzicije u suprotnim i paljivo prouenim zakonskim prijedlozima vlade je jednako bitna.

13.

OBJASNITE DE5ETI 1RITERIJ ZA ODABIR IZBORNO6 SISTEMA?

E+ 1A1O IZBORNI PRO/ES 34INITI ODR9I5IM Izbori se ne odravaju na stranicama akademskih knjiga, nego u stvarnom svijetu. ato je dizajn izbornog sistema do neke mjere ovisan o trokovima i administrativnim kapacitetima zemlje. Iako donatori esto daju znaajnu financijsku podrku za prve, pa ak i za druge izbore zemljama u tranziciji ka demokraciji, takav pristup najvjerovatnije ne#e biti dugorono dostupan, iako moe biti poeljan. !drivi politiki okvir zahtjeva doma#e kadrovske resurse %izborni administratori&, kao i financijsku potporu kroz dravni budet. 'a primjer, siromana zemlja moda ne#e biti u mogu#nosti priutiti viestruke izbore koji su potrebni po dvokrunom izbornom sistemu ili ne#e mo#i provesti komplicirano brojanje preferencijalnih glasova. =e"utim, jednostavnost 4

kratkorono, moda nije uvijek dobra za financijsku djelotvornost dugorono. Izborni sistem moe biti jeftin i jednostavan za provesti, ali moda ne#e odgovoriti na neodlone potrebe zemlje, a gdje je izborni sistemi u nesaglasnostii sa potrebama zemlje rezultati mogu biti katastrofalni. +lternativno, sistem koji izgleda malo skuplji i koji je malo kompleksniji moe na dugorone staze osigurati stabilnost zemlje i pozitivan smjer ka demokratskoj stabilnosti.

14.

OBJASNITE DESETI 1RITERIJ ZA ODABIR IZBORNO6 SISTEMA?

FG+ IZBORNI SISTEM MORA 3ZETI 3 OBZIR ;MEH3NARODNE STANDARDE; 8izajn izbornig sistema danas odraava niz me"unarodnih ugovora, sporazuma i drugih pravnih instrumenata koji utiu na politika pitanja. 7akvi me"unarodni standardi ukljuuju naela slobodnih, potenih i periodinih izbora, koji garantiraju univerzalno pravo glasa, tajnost glasanja i slobodu od prisile i opredijeljenost naelu jedna osoba, jedan glas, potena zastupljenost svih gra"ana, jednakost mukaraca i ena, prava manjina, poseban obzir prema hendikepiranim itd. !va pitanja su formalizirana u me"unarodnim pravnim instrumentima kao to je 2346 Univerzalna 8eklaracija o ljudskim pravima i 2355 =e"unarodni pakt o gra"anskim i politikim pravima, te u raznim konvencijama i obavezama u vezi sa demokratskim izborima koje su sainile organizacije kao to je Cvropska Unija %CU&, !rganizacija za sigurnost i saradnju u Cvropi %!$DC&, Bije#e Cvrope %BC& i dr.

15.

NABROJTE 5RSTE P23RA2NOI5E=INS1I0 ,P23RA2ITJKMAJORITJ. SISTEMA?

Str ><?

'aelo pluralnih)ve#inskih sistema je jednostavno. 'akon glasanja i brojanja glasova, oni kandidati ili stranke sa najvie glasova proglaavaju se pobjednicima %mogu postojati i dodatni uvjeti&. =e"utim, nain na koji se ovo postie u praksi je razliit. =oe se identificirati pet vrsta pluralnih)ve#inskih sistema: 1. First &ast t)e &ost %;(7(&, 2. b#o '#as %AB&, 3. strana i b#o '#as %(AB&, 4. a#ternati%ni '#as %+B& i 5. $%o ru:ni sistem %7<$&.

16.

NABROJTE TIPO5E SISTEMA PROPOR/IONA2NE REPREZENTA/IJE?

Str+ >??

(ostoje dva glavna tipa (< sistema: .istovni (< sistem i Eedinstveni prenosivi glas %$7B&. (< zahtjeva koritenje viemandatnih izbornih jedinica: nije mogu#e proporcionalno podijeliti jedan mandat.

17.

MJEAO5ITI IZBORNI SISTEMI?

Str >DG

Fpokuavaju kombinirati pozitivne atribute pluralnog)ve#inskog %ili Gdrugog,& i (< izbornog sistema. U mjeovitom sistemu postoje dva izborna sistema koja koriste razliite formule koje djeluju jedna do druge. Hlasove daju isti birai i doprinose izboru predstavnika pod oba sistema. Eedan od ovih sistema je pluralni)ve#inski sistem %ili ponekad Gdrugi, sistem&, uglavnom sistem jednomandatnog distrikta, a drugi je listovni (< sistem. (ostoje dva oblika mjeovitih sistema: 5

PERSONA2IZIRANI PROPOR/IONA2NI SISTEM ,MMP.+ ==( sistem op#enito daje proporcionalne rezultate, dok (aralelni sistem daje rezultate ija proporcionalnost se nalazi negdje izme"u one pluralnog)ve#inskog i (< sistema. (od ==( sistemima, (< mandati dodijeljeni su kako bi se kompenzirala neproporcionalnost koju daju rezultati u jednomandatnim distriktima. 'a primjer, ako jedna stranka osvoji 2?@ glasova na dravnom nivou, ali niti jedan mandat distrikta, onda #e joj biti dodijeljeno dovoljno mandata sa (< listi kako bi svoju zastupljenost dovela do 2?@ mandata u legislaturi. Airai vre dva odvojena izbora, kao to je sluaj u 'jemakoj i na 'ovom elandu. +lternativno, birai mogu naznaiti samo jedan izbor, gdje se ukupni glasovi stranke dobijaju iz ukupnog broja glasova pojedinanih kandidata distrikta. PARA2E2NI SISTEM *ada su dva seta izbora odvojena i razliita i ne ovise jedan od drugog za dodjelu mandata, sistem se naziva Para#e#ni sistem. (aralelni sistemi tako"er koriste komponente (</a i pluralnih)ve#inskih sistema, ali ne kao ==(. (< komponenta sistema ne kompenzira neproporcionalnost unutar pluralnih)ve#inskih distrikta %tako"er je mogu#e da (< komponenta (aralelnog sistema ne potie iz porodice Gdrugih, sistema, kao to je sluaj na 7ajvanu&. U (aralelnom sistemu, kao i u ==(/u, s%a i bira $obi!a !e$an '#asa i #isti(8 o!i se oristi za izbor i an$i$ata i n!e'o%e stran e8 kao to se radi u Eunoj *oreji %<epublika *oreja&, ili dva odvojena glasaka listi#a, jedan za pluralni)ve#inski mandat i jedan za (< mandate, kao to se to na primjer radi u Eapanu, .itvaniji i 7ajlandu.

18.

OSTA2I IZBORNI SISTEMI?

(ored pluralnih)ve#inskih sistema, sistema proporcionalne zastupljenosti i mjeovitih sistema postoji niz drugih sistema koji uredno ne spadaju niti u jednu odre"enu kategoriju. =e"u ovima su Eedinstveni neprenosivi glas, !granieni glas i Aorda brojanje. !vi sistemi skloni su pretvarati dobivene glasove u mandate na nain koji spada negdje izme"u proporcionalnosti (< sistema i rezultata pluralnih)ve#inskih sistema.

19.

ATA JE TO IZBORNA MA6NIT3DA?

Bitna $eterminanta s&osobnosti izborno' sistema $a '#aso%e &renese u os%o!ene man$ate &ro&or*iona#no !este %e#iina $istri ta8 o$nosno izborna ma'nitu$a+ U svim proporcionalnim sistemima, broj lanova koji se biraju u svakom distriktu do znaajne mjere odre"uje stepen proporcionalnosti izbornih rezultata. $istemi koji postiu najve#i stepen proporcionalnosti koristit #e %eoma %e#i e $istri te, jer takvi distrikti mogu osigurati da su ak i najmanje stranke zastupljene u legislaturi. U manjim distriktima, uinkovit izborni prag je vii. 'a primjer, u distriktu gdje se biraju samo tri #ana, stranka mora osvojiti najmanje <@L MF '#as kako bi osigurala mandat. $tranka koja ima podrku samo 2?@ birakog tijela najvjerovatnije ne#e osvojiti niti jedan mandat, te bi se moglo re#i da su glasovi simpatizera ove stranke izgubljeni. U distriktu sa $e%et man$ata, 2?@I2 glas bi garantirao da stranka osvaja najmanje jedan mandat.

Aroj mjesta)delegata koji se bira u jednoj izbornoj jedinici - Eednomandatne izborne jedinice o granice izbornog okruga0 Heografsko)administrativne %odgovornost& 6

- viemandatne izborne jedinice o broj mjesta)delegata0 Aroj biraa po zastupniku %zastupljenost&

20.

IZBORNI PRA6?

Str >FB

(rohibitivna klauzula %izborni prag& predstavlja izbornim zakonom propisani postotak glasova koji mora dobiti pojedina lista na izborima da bi uop#e mogla sudjelovati u diobi zastupnikih mandata. Hlede prohibitivne klauzule propisuje se da pravo na sudjelovanje u diobi zastupnikih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje J@ / kod nas dok kod ve#ine zemalja je 9@ vae#ih glasova biraa. $a svake liste izabrani su kandidati od rednog broja 2. pa do rednog broja koliko je odre"ena lista dobila zastupnikih mjesta.

S%i izborni sistemi ima!u &ra' zastu&#!enosti tj., minima#an ni%o &o$r7 e o!a !e stran*i &otrebna a o bi ima#a zastu&#!enost. (rag moe biti za ons i nametnut %formalni prag& ili postoje kao matematika stavka izbornog sistema %djelotvorni ili neutralni prag&. FORMA2NI PRA6 navodi se u ustavu ili zakonu koji definiraju (< sistem. U mjeovitim sistemima u 'jemakoj, 'ovom elandu i <usiji, postoji prag od 9@ u (< sistemu: stranke koje ne osvoje 9@ glasova na nivou drave nisu podobne za dodjelu mandata sa (< listi. !vaj koncept svoje porijeklo ima u elji da se ogranii izbor ekstremnih grupa u 'jemakoj, te je sainjen da se sprijei zastupljenost malih stranaka. =e"utim, u 'jemakoj kao i na 'ovom elandu postoje Gstranja vrata, za stranke kako bi imale pravo na mandate sa listi> u sluaju 'ovog elanda stranka moe osvojiti najmanje jedan mandat u izbornoj jedinici, a u sluaju 'jemake tri mandata, kako bi zaobile uvjete za postizanje izbornog praga. 34IN1O5IT8 SA1RI5EN I2I PRIRODNI PRA6 je kreiran kao matematiki nusprodukt osobina izbornih sistema, od ega je veliina distrikta najvanija. 'a primjer, u distriktu sa etiri mandata po (< sistemu, kao to bi svaki kandidat sa vie od K?@ glasova bio izabran, tako svaki kandidat sa manje od 2?@ glasova %ovisno o konfiguracije stranaka, kandidata i glasova& najvjerovatnije ne bi bio izabran.

21.

6ERRJMANDERIN6?

Str >G@

HerrLmandering oznaava svako utvr"ivanje granica izboranih jedinica na politiki pristrasan nain. 7o je dakle politiki pristrana podjela izbornih okruga. <ije je o oblicima manipulacije kojima se granice izbornih okruga svjesno povlae i uspostavljaju prema odre"enim politikim interesima. 7ime se iskoritava zemljopisna ratrkanost biraa razliitih politikih stranaka kako bi se manipuliralo izbornim rezultatima. (ojam potie iz izborne prakse $+8/a, a nastao je spajanjem prezimena guvernera =assachusetts/a Clbridga HerrLa , te rijei MsalamanderM % eng. dadevnjak & koja je upotrijebljena kako bi opisala nepravilan oblik izbornog okruga koji je 262K. prolazio =assachusetts/om, a stupio je na snagu HerrLjevom inicijativom. Dilj tog pothvata bio je dolazak na vlast pomo#u neutralizcije izbornog potencijala protivnika.

- (ostoje dvije osnovne strategije gerrLmanderinga: - pakiranje % eng. packing & / stavljanje to vie biraa iste politike opredjeljenosti u isti okruk kako bi se smanjio njihov utjecaj u drugim izbornim okruzima - razbijanje %eng. cracking & / rasipanje i mijeanje biraa istih politikih uvjerenja u vie okruga kako bi se smanjila biraka mo#, te politike orijentacije.

22.

NABROJTE TIPO5E 62ASA41I0 2ISTA?

Str+ >GD

'ain glasanja direktno je u vezi s oblikom liste. 7ako imamo naine glasanja koji se mogu primjenjivati neovisno od oblika liste kao i glasanja koji su primjenjivi samo kod odre"enih tipova lista. <azlikujemo tri tipa izborne liste: 1. ure"ena zatvorena %kruta& lista %redoslijed kandidata na liste ne moe se promijeniti bira ima jedan glas. Aira listu u cjelini& 2. slabo strukturirana lista %redoslijed kandidata na listi moe se primijeniti bilo preferencijskim glasovima, nilo novim redoslijedom bira ima najmanje dva glasa %glas z alistu i glas za kandidata ili onoliko glasova koliko se bira predstavnika. Aira moe u danom sluaju dati vie glasova jednim kandidatu N kumuliranje& 3. slobodna ili otvorena lista % slobodne promjene unurar lista i izme"u njih Gsvoju, listu od prijedloga stranaka %panairanje& bira ima vie glasova i moe sastaviti