UVOD OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati.

Danas se sve vie koriste zbog svoje nekodljivosti prema okolini. Najee se koriste energije vjetra, sunca i vode. Obnovljive izvore energije moemo podijeliti u dvije glavne kategorije: - tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane - "nove obnovljive izvore energije" poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd. Iz obnovljivih izvora energije dobija se 18% ukupne svjetske energije (2006), ali je veina od toga energija dobijena tradicionalnim iskoritavanjem biomase za kuhanje i grijanje - 13 od 18%. Od velikih hidroelektrana dobija se dodatnih tri posto energije. Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je uraunati da takozvani "novi izvori energije" proizvode samo 2,4% ukupne svjetske energije. 1,3% otpada na instalacije za grijanje vode, 0,8% na proizvodnju elektrine energije i 0,3% na biogoriva. Taj udio u budunosti treba znatno poveati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje, a i njihov tetni uticaj sve je izraeniji u zadnjih nekoliko godina. Sunce isporuuje Zemlji 15 hiljada puta vie energije nego to ovjeanstvo u sadanjoj fazi uspijeva potroiti, ali usprkos tome neki ljudi na Zemlji se smrzavaju. Iz toga se vidi da se obnovljivi izvori mogu i moraju poeti bolje iskoritavati i da ne trebamo brinuti za energiju nakon fosilnih goriva. Razvoj obnovljivih izvora energije (naroito od vjetra, vode, sunca i biomase) vaan je zbog nekoliko razloga:

obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u smanjenju emisije ugljenik dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Evropske unije, pa se moe oekivati da e sve vie zemalja Evrope morati prihvatiti tu politiku. poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost sistema. Takoe pomae u poboljanju sigurnosti dostave energije na nain da smanjuje zavisnost o uvozu energetskih sirovina i elektrine energije. oekuje se da e obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.

Nekoliko tehnologija, naroito energija vjetra, male hidrocentrale, energija iz biomase i suneva energija, su ekonomski konkurentne. Ostale tehnologije su zavisne o potranji na tritu da bi postale ekonomski isplative u odnosu na klasine izvore energije. Proces prihvatanja novih tehnologija vrlo je spor i uvijek izgleda kao da nam izmie za samo malo. Glavni problem za instalaciju novih postrojenja je poetna cijena. To die cijenu dobijene energije u prvih nekoliko godina na prag potpune neisplativosti u odnosu na ostale komercijalno dostupne izvore energije. Veliki udio u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora rezultat je ekoloke osvijetenosti stanovnitva, koje usprkos poetnoj ekonomskoj neisplativosti instalira postrojenja za proizvodnju "iste" energije. Upotreba

obnovljivih izvora energije vodi ka popularizaciji istih i proirenju njihove upotrebe irom svijeta. Ovaj razvoj daje vaan doprinos zatiti klime i poboljanju kvalitete ivota u itavom svijetu. Moda ak moe pridonijeti i odranju globalnog mira. Prelazak sa konvencionalnih izvora energije na izvore energije budunosti nee se dogoditi preko noi. Upravo zato treba neprekidno raditi na stvaranju istog, sigurnog i neiscrpnog naina proizvodnje struje. Vjetar je prirodni izvor energije koji e uvijek biti raspoloiv, kao i solarna energija, snaga vode i biomase.

Sl. 1. Obnovljivi bi izvori energije mogli pokriti dananje svjetske energetske potrebe ak 3078 puta. Trenutna tehnika dostupnost obnovljive energije nije velika, ali jo uvijek moe pruiti est puta vie energije no to se danas u svijetu troi i tako u nedogled.

TEHNOLOGIJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Veina tehnologije obnovljivih izvora energije se na direktan ili indirektan nain napaja iz Sunca. Sastav Zemljine atmosfere je uravnoteen tako da je zraenje u svemir jednako pristiglom sunevom zraenju to rezultira odreenim energetskim stepenom unutar Zemljinog atmosferskog sastava to u grubo moemo opisati kao Zemljina klima. Hidrosfera (voda) upije vei dio dolazeeg zraenja. Najvie zraenja se apsorbira pri maloj geografskoj irini u podruju oko ekvatora, ali se ta energija raspruje u obliku vjetrova i morskih struja po cijeloj planeti. Kretanje valova moglo bi imati vanu ulogu u procesu pretvaranja mehanike energije izmeu atmosfere i okeana uzrokovano vjetrom. Suneva energija je takoe odgovorna za distribuciju padavina, koje su stvarane hidroelektrinim projektima, i za uzgoj biljaka koje su potrebne za proizvodnju biogoriva. Strujanje obnovljive energije ukljuuje prirodne fenomene kao to su: suneva svjetlost, vjetar, valovi, geotermalna toplota kao to Internacionalna Agencija za Energiju objanjava: Obnovljiva energija je dobijena iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju. U svojim razliitim oblicima, dobiva se direktno iz sunca ili iz toplote stvarane duboko u Zemlji. To jo ukljuuje elektrinu struju i toplinu dobijenu iz izvora poput suneve svjetlosti, vjetra, okeana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena dobijenog iz obnovljivih izvora. Svaki od ovih izvora ima jedinstvene karakteristike koje utiu na to kako i gdje su koriteni. ENERGIJA VJETRA ( Snaga vjetra ) Energija vjetra je najbre rastui obnovljivi izvor energije na svijetu, ali to ne znai da u industriji energije sve ide glatko i da nema ozbiljnijih problema. Kao i svi ostali izvori energije tako i energija vjetra ima i pozitivne i negativne strane. Prema nedavnom detaljnom istraivanju elektrana na vjetar u Ujedinjenom Kraljevstvu najvei problem tih elektrana je efikasnost to rezultira jo manjom kompetitivnou u odnosu na tradicionalna fosilna goriva. Prema spomenutom istraivanju vie od 20 elektrana na vjetar u Ujedinjenom Kraljevstvu proizvodi manje od petine maksimalne mogue proizvodnje, a dvije elektrane na vjetar proizvode manje od 10% u odnosu na mogui maksimum. ak je i najvea elektrana na vjetar u zemlji - The High Volts 2, Co Durham prilikom zadnjeg mjerenja postigla samo 18,7% od mogue maksimalne efikasnosti. Prihvatljiva norma za farme vjetrenjaa odnosno elektrane na vjetar je izmeu 25% i 30%. Ovakvi rezultati daju vjetar u lea ljudima koji se protive energiji vjetra i koji misle da toliko mnogo vjetrenjaa proizvodi premalo energije da bi bio opravdan uticaj na okolinu i pratee vizualno zagaenje okoline. S druge strane neki strunjaci upozoravaju da se ovi rezultati moraju itati s odreenim oprezom jer ovi rezultati mogu znatno varirati od godine do godine i podloni su raznim faktorima. Energija vjetra jo je uvijek relativno skupa opcija u poreenju sa fosilnim gorivima, ali to nije zaustavilo razvoj industrije energije vjetra.

Trenutno na pr. u Velikoj Britaniji postoji oko 250 elektrana na vjetar i trenutne brojke o efikasnosti otkrivaju da mnoge od njih rade ispod oekivanih performansi. Ovo se dogaa veinom zato jer se pretjeruje kod procjene potencijala energije vjetra na odreenom podruju. Iako nema dvoumljenja da je potrebno vie energije dobijati od obnovljivih izvora energije, moramo takoe postaviti pitanje je li izgradnja novih elektrana na vjetar koje rade daleko ispod oekivanih performansi pravi put za to.? Vjetar je prirodni izvor energije koji e uvijek biti raspoloiv, kao i solarna energija, snaga vode i biomase. Upotreba energije vjetra smanjuje potrebu za uvoenjem struje iz drugih zemalja to pojaava lokalnu ekonomiju. Kao i voda i drvo, energija vjetra je prirodni resurs koji se koristi u ruralnim podrujima. Struja proizvedena iz energije vjetra nema kao nusprodukt nikakvih oneiavaa okoline. U poreenju sa naftom i prirodnim plinom, nema opasnoti po ljudske ivote ili okolinu. Nije potrebno voditi ratove da bi se osiguro pristup energiji vjetra i nema opasnosti koje nastaju u transportu energenta s jednog mjesta na drugo. Dvije treine energije vjetra dostupno je tokom zimskih mjeseci. Zato se vjetroelektrane savreno nadopunjuju s hidroelektranama koje su manje produktivne zimi i vrhunce proizvodnje doseu u ljeto. Tehnologa iskoritavanja energije vjetra je dostupna, sigurna i neprekidno napreduje, trokovi su znatno smanjeni i javno miljenje ima izrazito pozitivan stav prema obnovljivim izvorima energije. Energija vjetra nije samo obnovljivi izvor energije ve i stvara radna mjesta u graevinskoj i proizvodnoj industriji. Iskoritavanje energije vjetra Energija vjetra je oblik solarne energije, stvorena cirkulacijom u Zemljinoj atmosferi, kojoj je uzrok toplota Sunca. Energiju vjetra u ranijim vremenima koristili su na razliite naine. Ljudi su koristili energiju vjetra hiljadama godina putem jedrenjaka ili vjetrenjaa.Vjetar je omoguavao promet morima, ali i u poljoprivredi je imao znaajnu ulogu. Danas energiju vjetra najee upotrebljavamo za proizvodnju elektrine energije. Prvo istorijsko koritenje energije vjetra bilo je vjerovatno na starim jedrenjacima. Prvi mlinovi, koji su bili sposobni obavljati mehaniki rad otkriveni su na granici Irana i Afganistana. U istoriji postoje i druge zabiljeke. Stari Arapi su ostavili ak i skice mlinova sa vertikalnom osovinom. U Evropi nalazimo tragove vjetrenjaa od 9-og vijeka. U prolom vijeku je i na naim podrujima postojalo puno vjetrenjaa koje su se upotrebljavale prvenstveno za mljevenje itarica. Nakon otkria elektrine energije pojavili su se prvi vjetrogeneratori. Od 1850. godine u Evropi teku ozbiljna istraivanja i razvoj takvih generatora, ali su oni bili uglavnom snage do 50kW. Tek je 1931. godine proizveden prvi vjetrogenerator snage preko 100 kW. Poetkom devedesetih godina prolog vijeka, najvei ureaj davao je 0,5 MW, dok se danas ve priprema proizvodnja ureaja snage 5 MW. Do sada je na svijetu izgraeno vjetrogeneratora ukupne instalirane snage 30GW. Energija vjetra moe biti koritena direktno ili moe biti pretvorena u visokovrijednu, prilagodljivu i upotrebljivu energiju - elektrinu.

Sl. 2. - Uporeivanje plana Evropske unije s trenutnim stanjem proizvodnje energije iz vjetra Iskoritavanje energije vjetra je najbre rastui segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Na Sl 2. prikazano je poreenje plana Evropske unije s trenutnim stanjem proizvodnje energije iz vjetra. Prema sadanjim pokazateljima plan e biti ostvaren, ak e biti premaen za pola. Vrijednosti na slici su u megavatima (MW) i iz toga se vidi da je ukupna proizvedena energija zanemarljiva prema energiji dobijenoj iz neobnovljivih izvora energije. Zbog poetne ekonomske neisplativosti i nestalnosti vjetra, instalacija vjetroelektrana je privilegija koju sebi mogu priutiti samo bogate zemlje. Trenutno je cijena izgradnje vjetroelektrane vea od cijene izgradnje termoelektrane, ali razvojem tehnologije ta razlika sve je manja. Udio energije vjetra u ukupnoj potronji energije je vrlo mali. Njemaka je trenutni lider u proizvodnji elektrine energije iz vjetra s 18.428 MW, a to je vie od jedne treine ukupno instalirane snage vjetroelektrana u svijetu. Toliko instaliranih vjetroelektrana u Njemakoj rezultat je politike njemake vlade koja poticajnim mjerama pomae instalaciju novih kapaciteta. U paniji (10.027MW), Danskoj (3.122MW) i Italiji (1.717MW) takoe raste instalirani kapacitet. Od sveukupne proizvodnje elektrine energije Danska dobiva 14% od vjetra i dalje ubrzanim tempom gradi nove kapacitete. Namjera Danske je da takvim pristupom do 2030. godine 50% energetskih potreba kuanstava zadovolji iskoritavanjem energije vjetra. U SAD-u je trenutno instalirano 9.149 MW. Tako mala instalirana snaga u gospodarski najjaoj zemlji svijeta rezultat je tradicionalnog amerikog oslanjanja na fosilna goriva Vjetroelektrane i faktori koji utiu na izbor lokacije Iako je vjetropotencijal najvaniji kriterij za izbor lokacije vjetroelektrane, postoji i niz drugih faktora koji se moraju zadovoljiti. Izbor lokacije provodi se u dva koraka. Najprije se odreuju podruja koja su nepogodna za izgradnju zbog nekog od sljedeih razloga: - podruje ima izuzetno mali vjetropotencijal

- podruje zatieno zbog prirodnih ili kulturnih ljepota (park prirode, arheoloko nalazite) - podruje namijenjeno za izgradnju stambenih objekata - podruje vrlo zahtjevnog reljefa s obzirom na mogunost izgradnje U drugom koraku provodi se vrednovanje makrolokacije na temelju kriterija kao to su: - srednja godinja brzina vjetra - veliina lokacije, odnosno broj vjetrogeneratorskih jedinica koje je na lokaciji mogue postaviti - udaljenost lokacije od prometnica - udaljenost lokacije od postojee elektrine mree - mogunost odravanja i nadzora nad vjetroelektranom - uticaj na faunu (migracijski putevi ptica selica, zatiena stanita i dr.) - poloaj lokacija s obzirom na turistika podruja. Unutar odabranih makrolokacija izdvajaju se mikrolokacije. Za vredovanje i izbor najpovoljnije mikrolokacije moe se primijeniti pravilo slino izboru za makrolokaciju. Nakon izbora mikrolokacije kree se s mjerenjem karakteristika vjetra (brzina, smjer i dr.) Na temelju analize izmjerenih podataka u odreenom vremensko razdoblju (minimalno 1 godina) izrauje se studija izvodljivosti u kojoj e se definisati veliina i broj vjetrogeneratora odnosno najoptimalniji kapacitet lokacije. Prema navedenim kriterijumima, idealna vjetroelektrana je ona koja je locirana na mjestu koje ima povoljan vjetropotencijal, nalazi se blizu elektrine mree, ima dobar cestovni pristup, a njena gradnja je u skladu s namjenom prostora i s uslovima zatite okoline. Takve idealne lokacije su rijetkost, ali to ne znai da ne postoje. to se tie terminologije, postoje razliiti izrazi kojim se oznaavaju proizvodi koji ucestvuju u procesu prevoenja energije vjetra u elektrinu energiju: - vjetromotor (mehanika energija) - vjetroturbina (elektrina energija) - vjetrogenerator (elektrina energija) - vjetroelektrana (elektrina energija) Svi ovi izrazi su zadovoljavajui i tani, poto izraavaju osnovnu funkciju, pretvaranje energije vjetra u drugu vrstu energije. Kinetika energija dobijena iz vjetra moe se kao i svi drugi izvori energije upotrijebiti za pokretanje generatora, naravno uz upotrebu posebne regulacije. Moderne vjetroelektrane po sastavu se ne razlikuju puno od elektrana koje koriste druge izvore energije. Vjetroelektanu ini niz blisko smjetenih vjetrogeneratora, najee istog tipa, izloenih istom vjetru i prikljuenih posredstvom zajednikog rasklopnog ureaja na elektrinu mreu.Postoje dva tipa vjetroelektrana : s okomitim i s vodoravnim rotorom.

Sl. 3. Vjetroelektrane sa okomitim i vodoravnim rotorom Sinonim pojmu vjetroelektrana je termin vjertenjaa. Vjetrenjaa je zrana turbina koja pretvara kinetiku energiju strujanja vjetra u tehnoloki iskoristiv mehaniki rad odnosno elektrinu energiju. Osnovna svrha vjetrovne turbine je proizvodnja elektrine energije koju smo dobili konverzijom kinetike energije vjetra. Finansijska isplativost Investicijska ulaganja u vjetroelektranu dijele se na dvije skupine. Prvu skupinu ine ulaganja u izgradnju, a drugu skupinu ulaganja u nekretnine i specifine zahtjeve lokacije. Ulaganja u izgradnju vjetroelektrane obuhvaaju : - izradu investicijsko tehnike dokumentacije - dobijanje propisanih dozvola (lokacijska, graevinska) - izradu dokumentacije za izgradnju vjetroelektrane - nabavu vjetrogeneratora - nabavu rezervnih dijelova - graevinske radove na lokaciji - transport opreme - montaa opreme - prikljuak na mreu - obuka osoblja za pogon i odravanje - izgradnju putova . Za ta ulaganja zainteresovani su osim investitora, lokalna zajednica, nadlena tijela dravne uprave, stanovnitvo u blizini vjetroelektrane i dr.

Uticaj vjetroelektrane na okolinu Izgradnja vjetroelektrane mijenja sliku prirodne sredine u odreenoj mjeri. Logino je da ovjek rtvuje izgled okoline zbog proizvodnje prijeko potrebne energije ( ima i onih kojima to nije logino). Bili mi na strani energije ili prirode, sloit emo se u jednom, a to je da uticaj vjetroelektrana u prostoru treba svesti na podnoljivu mjeru. Pozitivni uticaji na okolinu Prilikom rada vjetroenergetskih postrojenja ne dolazi ni do kakvih emisija ispustnih plinova ili krutih estica, niti postoje drugi oblici zagaivanja okoline koji karakteriu konvencionalne energetske objekte i nuklearne elektrane. Instaliranjem vjetroelektrana umjesto termoelektrana na fosilna goriva, spreava se emisija CO2. Poznato je da su CO2 i SO2 jedni od najveih zagaivaa nae planet koji stvaraju ozonske rupe, kisele kie., zagauju vodu i dr. Ispod stubova vjetroelektrane mogu se obavljati poljoprivredni, stoarski i slini radovi kao i ispod visokonaponske mree. Prednost vjetroelektrana je i u tome to se mogu smjestiti podjednako na neobradivim povrinama, morskoj puini ili poljoprivrednom zemljitu, a posebnost to se prostor izmeu stubova generatora i dalje moe koristiti. Energija vjetra smanjuje emisiju plinova zagaivaa, jer se sa svakom jedinicom elektrine energije proizvedene snagom vjetra zamjenjuje jedinica elektrine energije proizvedena iz fosilnih goriva. Elektrane na ugljen tipino isputaju oko 800-1000 grama ugljen dioksida za svaki proizvedeni kWh elektrine energije. Zato se svakom jedinicom elektrine energije proizvedenom snagom vjetra, izbjegava emisija tolike koliine plina. Oko 17 000 MW (u 2001 godini) instalirane snage vjetroelektrana u Europi smanjili su zagaenje otprilike za 26 i 35 milijuna tona ugljenik-dioksida i sumpornog dioksida godinje. Ova dva plina glavni su uzronici kiselih kia. Negativni uticaji na okolinu Jedan od najveeg problema je buka koju stvaraju vjetroelektrane prilikom vrtnje propelera i pogonskog mehanizma generatora koji je smjeten u gondoli. Danas buka, sa sve savrenijim tehnolokim rjeenjima izolacije je iskljuena kao problem. Neki smatraju da visina stubova stvara estetski defekt i tako naruava izgled postojee okoline gdje je smjetena sama vjetroelektrana. U turistikim zemljama kao to su Italija i panija, ta podruja potvruju ekoloko turistiko znaenje koje turisti s oduevljenjem posmatraju. ivotinje koje ive u podruju vjetroparka, prvenstveno ptice, zaobilaze to podruje. Istraivanja koja se u razvijenim zemljama vre, do sada nisu pokazala neku posebnu ugroenost ptijih vrsta, dok se druge ivotinje brzo naviknu na ispau ispod stubova vjetroelektrana. Najea pitanja koja se postavljaju kada su u pitanju vjetroelektrane i njihov rad, su neka od sljedeih: - Kolika je udaljenost najbliih kua od budueg vjetroparka (buka)? Najblie kue udaljene su 650 m zrane linije od vjetroparkova. Vjetroparkovi su smjeteni u zonama infrastrukturnih sustava kojima odgovara zona gospodarske namjene

prema Pravilniku o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. - Koliki je najvii doputeni prag buke u naselju? Najvie doputene ocjenske visine vanjske buke odreene su prema namjeni prostora, odnosno najviim doputenim pragovima buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, a ona iznosi 45 dB za dan i 40 dB za no. - Koliko e izgraeni vjetropark imati vizualni uticaj na stanovnike? Vjetroturbine su zbog svoje veliine i brojnosti uvijek uoljivi elementi u krajoliku. to se vizualno estetskog dojma tie, turbine ne djeluju negativno, jer su estetski dobro oblikovane i u pravilu su tako obojane da se uklapaju u okolinu. One svojim radom mogu predstavljati novi i interesantan sadraj u prostoru. - Koji su tetni uticaji na tlo (Koriste li se ulja koja mogu zagaditi tlo)? tetni uticaj na tlo je mali, jer e privremeni uticaj na tlo imat samo ureenje pristupne ceste kao i interne ceste izmeu pojedinih vjetrogeneratora. - Kakvo odravanje zahtijevaju vjetroturbine? Odravanje vjetroturbina je jednostavno to se moe zakljuiti iz injenice da lokaciju obilazi samo jedna osoba. Za energiju vjetra se kae da je i energija budunosti: Priroda nas svakodnevno opskrbljuje, i to potpuno besplatno, velikim koliinama sunca i vjetra. Vjetar je obnovljivi izvor energije s velikim potencijalom, dostupan je svima i ne moe se potroiti. Ostale prednosti: - diverzifikacija proizvodnje i sigurnost opskrbe - domaa proizvodnja i smanjenje uvoza energije - razvitak gospodarstva, razvoj domae industrije - otvaranje novih radnih mjesta i tehnoloki razvitak. ENERGIJA SUNCA ( Solarna energija ) Solarna energija je obnovljivi izvor energije. Neke injenice o solarnoj energiji. Sunce je nama najblia zvijezda te, neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoloive energije na Zemlji. Suneva energija potiee od nuklearnih reakcija u njegovom sreditu, gdje temperatura dosee 15 mil C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem vodonikovih atoma nastaje helijum, uz oslobaanje velike koliine energije. Svake sekunde na ovaj nain u helijum prelazi oko 600 mil tona vodonika, pri emu se masa od nekih 4 mil tona vodonika pretvori u energiju.

Sunce proizvodi energiju ve pet milijardi godina i prema trenutnim procjenama ta proizvodnja energije nastavit e se jo iduih pet milijardi godina. Solarna energija je dio energije proizvedene na Suncu koji stie do zemlje. Solarna energija moe se direktno pretvarati u toplotnu energiju ili u elektrinu energiju, a to su zapravo korisni oblici energije. Elektrina energija je najkorisniji

oblik energije dananjem ovjeanstvu jer se moe jednostavno pretvoriti u koristan rad. Solarna energija je motor za gotovo sve obnovljive izvore energije. Sekundarni izvori energije koje pokree solarna energija, poput energije vjetra, energije valova, hidroenergije i biomase, ine veinu obnovljivih izvora energije na zemlji. Geotermalna energija i energija plime i oseke nisu sekundarni proizvod solarne energije jer bi postojale i bez solarnog zraenja. Nou i za vrlo oblanih dana solarna energija nije potpuno dostupna i potrebni su sastavi za spremanje energije koji se pune kad je energija dostupna. Solarna energija moe se spremati u razliitim oblicima, ali najpopularniji su konverzija u toplinsku energiju, spremanje u baterijama i akumulatorima te pumped storage sistemi pumpanje vode na vie mjesto kad postoji dovoljno energije i koritenje te vode kad solarna energija nije dostupna. Solarna energija je obnovljivi izvor energije jer se ne moe potroiti poput fosilnih goriva. Solarna energija takoe je i vrlo ist izvor energije nakon instalacije jer nema tetnih emisija ili zagaenja nastalog zbog upotrebe solarnih panela ili solarnih elija.

Osnovni principi direktnog iskoritavanja energije Sunca su: Solarni paneli ili kolektori Solarna energija se pretvara u toplotnu . Veinom se koristi za grijanje vode. Koncentrisanje solarne energije Usmjeravanje solarnog zraenja upotrebom polja ogledala u jednu taku u kojoj se neka tenost zagrijava na visoku temperaturu. Ovako zagrijana tenost koristi se onda za proizvodnju elektrine energije. Ovo je osnovni nain rada u dananjim solarnim elektranama. Solarne elije Pretvaranje solarne energije direktno u elektrinu energiju. Solarni kolektori pretvaraju sunevu energiju u toplotnu energiju vode (ili neke druge tenosti). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tenosti koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sistemi mogu se koristiti bilo gdje, ak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tokom dana, ako je lijepo vrijeme, voda moe biti grijana samo u kolektorima, a ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomau u grijanju vode i time smanjuju potronju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom sluaju temperatura vode je niska i jednostavnije je odravati temperaturu pomou otvorenih sistema grijanja. Na takav nain optimalna temperatura bazena odrava se nekoliko nedjelja vie u godini nego bez sistema grijanja vode. Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Kombinacijom grijanja vazduha i grijanja vode moe se postii vrlo velika uteda. Solarne elije Solarne elije su elementi koji direktno pretvaraju energiju suneva zraenja u elektrinu energiju. Efikasnost im je od 10% za jeftinije izrade sa amorfnim silicijumom, do 25% za skuplje izrade. Za sada su jo uvijek ekonomski nerentabilni. Na slici desno prikazan je princip izrade fotonaponskih ili solarnih elija. Fotonaponske elije

10

mogu se koristiti kao samostalni izvori energije ili kao dodatni izvor energije. Kao samostalni izvor energije koristi se npr. na satelitima, cestovnim znakovima, kalkulatorima i udaljenim objektima koji zahtijevaju dugotrajni izvor energije. U svemiru je i snaga suneva zraenja puno vea jer Zemljina atmosfera apsorbira veliki dio zraenja pa je i dobijena energija vea. Kao dodatni izvori energije fotonaponske elije mogu se na primjer prikljuiti na elektrinu mreu, ali za sada je to neisplativo. Ugrubo moemo procijeniti da povrina zemlje prima otprilike 100.000 TW solarne snage u svakom datom trenutku (gornji slojevi atmosfere primaju oko 174.000 TW, ali plinovi, oblaci, zagaenja i ostali inioci smanjuju dostupnu snagu na povrini zemlje). Cijela populacija Zemlje koristi oko 400 qbtu energije svake godine, a da bi se dobila tolika koliina energije potrebna je konstantna snaga od 13,38 TW to je oko 8000 puta manje od snage koju dobijamo od sunca u svakom trenutku. Iz brojki iznad moemo izraunati da zemlja u 71 minutu primi dovoljno solarne energije da zadovolji energetske potrebe ovjeanstva za cijelu godinu. Solarna energija je glavni izvor energije za satelite i svemirske sonde nakon lansiranja. Na primjer, najnoviji GPS sateliti (Block IIR) koriste solarne elije snage 1136 vata. Solarne elije se gotovo uvijek koriste u kombinaciji s baterijama da bi se izbjegao ispad napajanja kad satelit ili sonda nije u poloaju od kud se vidi Sunce. Otprilike 30% ukupne potronje energije svodi se na grijanje vode. Iz toga je vidljivo da moemo znatno smanjiti zavisnost o vanjskim izvorima energije upotrebom solarnih panela. Za grijanje vode nema potrebe koristiti skupe solarne elije koje bi proizvodile elektrinu energiju koja bi se kasnije koristila za grijanje vode. Solarna energija je vrlo ist izvor energije nakon instalacije, ali postoje neke zabrinutosti povodom istoe postupka proizvodnje solarnih elija. Solarne elije su u mnogo emu direktno povezane s proizvodnjom poluvodia, a ta proizvodnja ima otrovne nusproizvode koji mogu ugroziti iva bia. U proizvodnji poluvodia takoe ima i emisija gasova staklene bate. Solarna energija e se u budunosti znatno vie koristiti jer se oekuju rezultati naunih istraivanja koji bi trebali smanjiti cijenu i poveati efikasnost ovoga izvora energije. Najvea solarna elektrana dobila prvo zeleno svjetlo Gradnja najvee solarne elektrane na svijetu dola je korak blie realizaciji nakon to je Blythe projekt vrijedan est milijardi dolara dobio odobrenje za graenje od energetskog povjerenstva Kalifornije, SAD. Projekt je predloen od strane korporacija Chevron i Solar Millennium AG i ako zaivi dati e ogroman podsticaj cijeloj industriji solarne energije u SAD-u to e otvoriti put novim solarnim projektima. Predloena solarna elektrana sastojala bi se od etiri identina postrojenja od po 250 MW snage to bi rezultiralo s impresivnih 1GW snage. 1GW je ogromna brojka kad se govori o solarnoj energiji, a moda najbolji nain da se prikae koliko je to velika brojka je sljedea injenica: prema podacima iz publikacija Solar Energy Industry Association 2009 godine u SAD-u je ukupno instalirano oko 481 MW solarne energije. Trenutno su najvee solarne elektrane u svijetu velike izmeu 200 i 300 MW, to znai da e ova elektrana

11

biti etiri puta vea od trenutno najvee solarne elektrane. Da bi se dobila jasna slika ovih brojki moemo ih uporediti s nuklearnim elektranama prosjena snaga nuklearnog reaktora u SAD-u je 846 MW. Predloena elektrana koristit e polje parabolinih ogledala za grijanje tenosti. Parabolina ogledala fokusiraju sunevo zraenje u liniju na kojoj je postavljena cijev s tenosti (slika). Ova tehnika je trenutno meu najpopularnijim tehnologijama iskoritavanja solarne energije. Ovo je trenutno naravno najvei solarni projekt u Kaliforniji, ali nije i jedini jer regulatori evaluiraju jo osam predloenih projekata do kraja godine. Vrlo je vano poeti konstruiranje ove solarne elektrane to je prije mogue. Gradnja Blythe solarne elektrane uz vie energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije rezultirat e i s vie od 1000 radnih mjesta kod izgradnje postrojenja, a to e biti posebno dobro primljeno s obzirom na sstopu nezaposlenosti u okolnim regijama. Ako sve proe prema oekivanjima Kalifornija e se u budunosti potvrditi kao voa na polju obnovljivih izvora energije i solarna energija mogla bi postati vrlo zanimljiva opcija za investicije. Budui da se za ogromni rast na podruju energije vjetra u SAD-u oekuje usporavanje u sljedeih nekoliko godina vrlo je dobro vidjeti solarnu energiju kao tehnologiju koja e nastaviti rast obnovljivih izvora energije. Cijena od est milijardi dolara moda se nekome i ini velika, ali ni ostali energetski objekti nisu ba jeftini. Ovih est milijardi rezultira s oko $6000 po instaliranom KW solarne energije, a kod izgradnje nuklearne elektrane brojke po kilovatu se kreu od $4000-$5500 po instaliranom KW nuklearne energije. BIOENERGIJA ( Prednost biomase ) Biomasa je jedan od obnovljivih izvora energije. Pojam biomasa oznaava bioloki materijal nastao od ivih organizama poput drva i otpada. Biomasa se koristi za generiranje toplote koja se moe onda iskoristiti izmeu ostalog i za proizvodnju elektrine energije. Kao najjednostavniji primjeri biomase mogu se spomenuti mrtvo drvee i drveno iverje koji su pokazali vrlo velik potencijal kao izvor energije. U biomasu se takoe ubrajaju biljni i ivotinjski materijali koriteni prilikom proizvodnje raznih vlakana i hemikalija. Biomasa ima veoma dugu istoriju jer je u svojim osnovnim oblicima koritena od samih poetaka ovjeanstva. Paljenje drvea u peinama moe se smatrati prvim primitivnim koritenjem biomase za dobijanje energije: tu se radi o pretvaranju energije iz organskih materijala u toplotu. Jednostavno reeno vatra pretvara organski materijal iz drva u toplotu.

12

Energija biomase dobija se iz pet razliitih izvora: smea, drvne mase, raznih otpada, otpadnih plinova i alkoholnih goriva. Biomasa moe biti relativno jednostavno prevedena u upotrebljive izvore energije poput metana ili goriva za transport poput etanola i biodizela. Postoje razne tehnologije iskoritavanja energije iz biomase: direktno za grijanje, pretvaranje toplote u elektrinu energiju, pretvaranje u neki drugi oblik goriva poput tekuih biogoriva ili zapaljivog bioplina. Biomasa svakim danom postaje sve popularnija i prihvaenija irom svijeta. Biomasa se i dalje spominje u mnogim debatama kod kojih se razrauju prednosti i mane, naroito kad se biomasa uporedi s ostalim obnovljivim izvorima energije. Usprkos raznim miljenima, veina naunika i dalje tvrdi da biomasa ima mnoge prednosti pred fosilnim gorivima i da znatno pridonosi smanjenju ukupne emisije ugljikovog dioksida u atmosferu. Glavne prednosti biomase su: 1. Biomasa je obnovljivi izvor energije - Najoitija prednost biomase je injenica da se radi o obnovljivom izvoru energije, to znai da se ne moe u potpunosti potroiti kao to je to sluaj s fosilnim gorivima. Biomasa veinom dolazi iz biljaka, a biljke su osnovni element za odravanje ivota na naoj planeti. To znai da dok postoji ivot na naoj planeti tako dugo e postojati i biomasa kao mogui izvor energije. 2. Biomasa pomae u borbi protiv klimatskih promjena - Biomasa zaista pomae smanjiti ukupne emisije staklenikih gasova u atmosferu i time znatno pridonosi u borbi protiv klimatskih promjena. Iako je biomasa povezana s odreenim nivoima isputanja staklenikih gasova, to je puno manje nego kod fosilnih goriva. Glavna razlika biomase u odnosu na fosilna goriva kod isputanja staklenikih gasova je u zatvorenom ugljenikovom ciklusu kod biomase. To se manifestuje iz injenice da prilikom rasta biljke uzimaju iz atmosfere ugljenikov dioksid i da prilikom sagorijevanja to isputaju. Kod fosilnih goriva radi se o jednosmjernom procesu gledano iz perspektive ivotnog vijeka ugljenikov dioksid se samo isputa, nema procesa vraanja natrag u zemlju. 3. ia okolina - Trea velika prednost energije iz biomase je mogunost proiavanja okoline prilikom koritenja biomase. Broj ljudi na svijetu konstantno raste i s tim rastom naravno raste i problem sve vee koliine otpada koja se stvara i treba biti primjereno zbrinuta. Trenutno velika koliina otpada zavri u rijekama, potocima, morima i okeanima i time se stvara veliki negativni uticaj na ekologiju i ljudsko zdravlje. Vei dio ovog otpada mogao bi se iskoristiti za proizvodnju energije iz biomase i time bi se bacanje tog otpada direktno u prirodu znatno smanjilo. 4. Biomasa je iroko dostupan izvor energije - ak se i estoki protivnici koritenja biomase slau s injenicom da je to iroko i jednostavno dostupan izvor energije. Biomasa postoji u odreenom obliku gdje god pogledamo i samim time i potencijalna proizvodnja energije mogua je gotovo bilo gdje. Ovo je svakako jedna od najveih prednosti biomase pred tradicionalnim fosilnim gorivima. Kao to je opte poznato, fosilna goriva nee trajati vjeno i jednom kad svijet potroi zalihe tih goriva biomasa e postati jo atraktivniji izvor energije. Mnogi strunjaci se slau da kad se gleda i s ekonomskog i s ekolokog ugla gledanja biomasa e jo dugo biti visoko na listi najboljih moguih izvora energije.

13

Teno gorivo Teno biogorivo je inae ili bioalkohol, poput etanolnog goriva, ili bioulje, poput biodizela i istog biljnog ulja. Biodizel se moe upotrijebiti u modernim dizel vozilima s malo ili bez preinaka na motoru te moe biti proizvedeno od ostataka ili istih biljnih ili ivotinjskih ulja i masti (lipidi). isto biljno ulje moe se upotrebljavati u modifikovanom dizel motoru. Ustvari, dizel motor je izvorno zamiljen s pogonom na biljno ulje, a ne s pogonom na fosilna goriva. Glavna prednost biodizela je malo zraenje (emisija). Upotrebom biodizela emisija ugljenikovog monoksida i ostalih ugljovodonika smanjena je za 20% do 40%. U nekim podrujima kukuruz, stabljika kukuruza, eerna repa ili proso posebno su uzgajani za proizvodnju etanola (poznatog kao zrnati alkohol ili alkohol od zrna), tenosti koja se moe upotrijebiti u motorima s unutranjim sagorijevanjem i gorivim elijama. Etanol se postepeno upotrebljava u postojeoj energetskoj infrastrukturi. E85 je gorivo sastavljeno od 85% etanola i 15% benzina koje se prodaje potroaima. Biobutanol se razvija kao alternativa bioetanolu. Poveava se meunarodno kritikovanje biogoriva proizvedenih iz usjeva hrane zbog potovanja prema temama kao to su: osiguravanje hrane, uticaj na okolinu (krenje uma) i energetska ravnotea. Koliina proizvedenog etanola godinje je porasla sa 47.500 tona 1993. na 191.000 tona 2000. godine. Glavni proizvoa ovog goriva je Francuska sa 91.000 tona proizvedenih 2000. panija je na drugom mjestu sa 80.000 tona. Sljedea je vedska sa 20.000 tona. Proizvodnja biodizela poveala se jo vie. Od 55.000 tona 1992. narasla je na 700.000 tona u 2000. godini. I u ovoj grani Francuska je vodea sa 47% ili 328.000 tona. Njemaka dri drugo mjesto sa 246.000 tona. U Evropskoj Uniji jo samo tri drave proizvode biodizelsko gorivo: Italija (78.000 tona), Austrija (27.600 tona) i Belgija (20.000 tona). Plan Evropske Unije je bio da do 2010. godine povea proizvodnju na 17 mil tona biogoriva. Prema sadanjim podacima plan nije ostvaren jer je proizvedeno samo 11.7 milijuna tona biogoriva. Kruta biomasa Kruta biomasa je najee uobiajno upotrebljavana direktno kao sagorljivo Njeni oblici i izvori sadre gorivo gorivo, proizvodei 10-20 MJ/kg topline. dobijeno iz drva, biogeni udio iz komunalnog krutog otpada ili neiskoriteni udio ratarskih kultura. Ratarske kulture mogu i ne moraju se uzgajati namjerno kao energetski usjev, a ostatak biljke se upotrebljava kao gorivo. Veina vrsta biomase sadre energiju. ak i kravlje gnojivo sadri dvije treine izvorne energije koju je krava upotrijebila. Sakupljanje energije pomou bioreaktora je isplativije rjeenje za raspolaganje otpadom s kojim su suoeni mljekari i mogue je proizvesti dovoljno bioplina za pokretanje takve farme. S trenutnom tehnologijom, ono nije idealno prikladno za upotrebu kao transportno gorivo. Veina transportnih vozila zahtijeva izvore energije sa visokom gustinom snage poput onih koji se koriste u motorima s unutarnjim sagorijevanjem. Ti motori inae zahtijevaju isto sagorljivo gorivo koje je obino u tenom obliku i manjih dimenzija, kompresirane gasovite faze. Tenosti su vie prenosive zato to imaju visoku energetsku gustinu te mogu biti pumpane to omoguava lake rukovanje. To je razlog zato je veina transportnih goriva tena.

14

Jedna vrsta biomase je drvo, koje je upotrebljavano vijekovima u razliitim koliinama. Dvije milijarde ljudi trenutno kuha svaki dan i zagrijava svoje domove za vrijeme zime upotrebljavajui sagorljivu biomasu koja je glavni pridonositelj klimatskim promjenama globalnog otopljenja uzrokovanog ljudskom rukom. Crna a koja se prenosi iz Azije na polarne krajeve uzrokuje njihovo bre topljenje ljeti. U devetnaestom stoljeu, parni motori pogonjeni izgaranjem drva bili su esti, doprinosei tako zagaenosti zraka u industrijskoj revoluciji. Drvo i njegovi nusprodukti sada mogu biti pretvoreni kroz procese poput uplinjavanja u biogoriva kao to su plin dobijen iz drva, bioplin, metanolno ili etanolno gorivo; iako dalje razvijanje moe zahtijevati da se te metode uine dostupnima i praktinima. Ostatak eerne trstike, otpaci penice, kukuruzni klip i druga biljna materija moe biti i jest uspjeno gorljiva. iste emisije ugljikovog dioksida koje su dodate u atmosferu tim procesom dolaze jedino iz fosilnih goriva koja su upotrebljavana za sadnju, gnojenje, sakupljanje i prevoz biomase. Proces sakupljanja biomase iz sezonskih jablana i vrba te trajne trave poput divljeg prosa, vodene svijetlice i azijske trstike zahtijevaju manje uestalu kultivizaciju i manje kiseonika nego tipini godinji usjevi. Pravljenje kuglica od azijske trstike i njeno spaljivanje se prouava i moglo bi postati ekonomski odrivo. Biogas Biogas se lako moe proizvesti iz trenutnih ostataka kao to su: proizvodnja papira, proizvodnja eera, fekalija, ostataka ivotinja i tako dalje. Ovi razliiti ostaci trebaju biti pomijeani zajedno i uz prirodnu fermentaciju proizvoditi gas metan. Ovo se moe uiniti pretvaranjem trenutnih fekalinih postrojenja u biogasna postrojenja. Kad elektrana biogasa ispusti sav metan koji moe, ostaci su katkad pogodniji za gnojivo nego originalna biomasa.Alternativno, biogas moe se proizvesti uz pomo naprednog sistema procesuiranja otpada kao to je mehaniki bioloki tretman. Ovi sistemi obnavljaju reciklirane elemente iz kuanskih otpada i procesuiraju biorazgradivi dio u anarobni saeti sadraj.Obnovljivi prirodni gas je biogas koji je poboljan do kvaliteta slinog prirodnom gasu. Pribliavajui kvalitet onom kvalitetiu prirodnog gasa, postaje mogue distribuirati gas masovnom tritu uz pomo gasne - mree.

Energija vode (Hidropower, hydroelectric power)

Energija vode (hidroenergija) je najznaajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U posljednjih 30-ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostruena, ali je time udio hidroenergije povean za samo 50% (sa 2.2% na 3.3%). U nuklearnim elektranama u istom je razdoblju proizvodnja poveana gotovo sto puta, a udio 80 puta. Tako je zbog toga jer koritenje hidroenergije ima svoja ogranienja. Ne moe se koristiti posvuda jer podrazumijeva obilje brzo tekue vode, a poeljno je i da je ima dovoljno cijele godine, jer se elektrina struja ne moe jeftino uskladititi. Da bi se ponitio utjecaj oscilacija vodostaja grade se brane i akumulacijska jezera. To znatno die cijenu cijele elektrane, a i die se nivo podzemnih voda u okolini akumulacije.

15

Hidroelektrana Itaipu Da bi se ponitio uticaj oscilacije protoka vode na rijekama se grade ogromne brane. Zbog toga se mijenja bioloka slika okoline. Nivo podzemnih voda ima dosta uticaja na biljni i ivotinjski svijet, pa prema tome hidroenergija nije sasvim bezopasna za okolinu. Veliki problem kod akumuliranja vode je i zatita od potresa, a u zadnje vrijeme i zatita od teroristikog ina (za vrijeme Domovinskog rata Srbi su pokuali sruiti branu Perukog jezera). Procjenjuje se da je iskoriteno oko 25 % svjetskog hidroenergetskog potencijala. Veina neiskoritenog potencijala nalazi se u nerazvijenim zemljama, to je povoljno jer se u njima oekuje znatan porast potronje energije. Najvei projekti, planirani ili zapoeti, odnose se na Kinu, Indiju, Maleziju, Vijetnam, Brazil, Peru... Rastua potreba za energijom pri tome esto pretee nad brigom o uticajima na okolinu, a dimenzije nekih zahvata nameu utisak da je njihovo izvoenje ne samo stvar energije nego i prestia.

Postoje tri osnovne vrste hidroelektrana: protone - one koje nemaju uzvodnu akumulaciju ili se njihova akumulacija moe isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage. To znai da se skoro direktno koristi kinetika energije vode za pokretanje turbina. Takve hidroelektrane je najjednostavnije izvesti, ali su vrlo ovisne o trenutnom protoku vode. Prednost takve izvedbe je vrlo mali uticaj na okolinu i nema dizanja nivoa podzemnih voda..

16

princip akumulacijske hidroelektrane (pribranske) Glavni dijelovi takve elektrane su akumulacija, brana, zahvat, gravitacijski dovod, vodna komora, zasunska komora, tlani cjevovod, strojarnica i odvod vode. Postoje dvije izvedbe akumulacijskih hidroelektrana: pribranska i derivacijska. Pribranska se nalazi ispod same brane, a derivacijska je smjetena puno nie od brane i cjevovodima je spojena na akumulaciju. akumulacijske (Hydroelectric Dam)- su najei nain dobijanja elektrine energije iz energije vode. Problemi nastaju u ljetnim mjesecima kad prirodni dotok postane premali za funkcionisanje elektrane. U tom sluaju se brana mora zatvoriti i potrebno je odravati bar nivo vode koji je bioloki minimum. Veliki problem je i dizanje nivoa podzemnih voda. reverzibilne (Pumped-storage Plants) - potronja elektrine energije ovisi od doba dana, dana u sedmici, godinjem dobu itd. U ponedjeljak je pica potronje, vrlo velika potronja je i svim ostalim radnim danima. Vikendom obino pada potronja elektrine energije. Za popunjavanje dnevnih pica potronje grade se reverzibilne hidroelektrane. Ove hidroelektrane sline su derivacijskim, ali protok vode je u oba smjera kroz derivacijski kanal. Kad je potronja energije mala voda se pumpa iz donjeg jezera u gornju akumulaciju. To se obino radi nou, jer je tada potronja energije najmanja. Danju se prebacuje na proizvodnju elektrine energije i tada se prazni gornja akumulacija. To nije ba energetski najbolje rjeenje, ali je bolje nego napraviti jo nekoliko termoelektrana za pokrivanje dnevnih pica potronje. RHE Velebit je jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj.

Geotermalna energija (Geothermal energy)

Suneva radijacija glavni je pokreta veine obnovljivih izvora energije, ali ima i nekoliko izvora koji ne potiu od nje. To su geotermalna energija i energija koju moemo dobiti od plime i oseke. Rije geotermalno vodi porijeklo od dvije grke rijei, geo (zemlja) i therme (toplina) i znai toplina zemlje, pa se prema tome toplinska energija Zemlje naziva jo i 17

geotermalna energija. Toplina u unutranjosti Zemlje rezultat je formiranja planeta iz praine i plinova prije vie od etiri milijarde godina, a radioaktivno raspadanje elemenata u stijenama kontinuirano regenerie tu toplinu, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi izvor energije. Osnovni medij koji prenosi toplinu iz unutranjosti na povrinu je voda ili para, a ta komponenta obnavlja se tako da se voda od kia probija duboko po pukotinama i tamo se onda zagrijava i cirkulie natrag prema povrini, gdje se pojavljuje u obliku gejzira i vruih izvora. Da bi se geotermalna energija iskoristila, razvijene su mnoge tehnologije, ali pojednostavljeno moemo izdvojiti dva osnovna naina: direktno i indirektno. Direktno koritenje znai koritenje vrue vode koja izbija (ili se ispumpa) iz podzemlja. Ono moe biti raznoliko: od koritenja u toplicama, za grijanje kua ili staklenika, za pojedine postupke u industriji (npr. pasterizacija mlijeka). Najvei geotermalni sistem koji slui za grijanje nalazi se na Islandu, odnosno u njegovom glavnom gradu Rejkjeviku u kojem gotovo sve zgrade koriste geotermalnu energiju, te se ak 89% islandskih domainstava grije na taj nain. Geotermalna energija se uveliko iskoritava i u podrujima Novog Zelanda, Japana, Italije, Filipina te i nekih dijelova SAD-a kao to je San Bernardino u Kaliforniji te u glavnom gradu Idaho-a Boise-u.

Jedan od izvora vrue vode na Islandu podoban za iskoritavanje geotermalne energije. Island je drava koja najvie koristi svoj prirodni poloaj za iskoritavanje geotermalne energije.

Indirektno koritenje geotermalne energije znai dobijanje elektrine struje. Ovdje se princip rada ne razlikuje bitno od klasinih termoelektrana na ugljen ili mazut razlika je samo u nainu na koji se dobija vodena para. Zavisno od temperature vode (ili pare) u podzemlju razvijeno je nekoliko razliitih tehnologija. Tu se koriste vrua voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema ni tetnih emisija gasova u atmosferu, isputa se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome to se takve elektrane mogu implementirati u najrazliitijim okruenjima, od farma, osjetljivih pustinjskih povrina pa sve do umskorekreacijskih podruja.

18

Slika prikazuje pojednostavljeni princip dobijanja elektrine energije iz geotermalnih izvora. Vrua para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskoritena voda i kondenzovana para vraaju se nazad u izvor.

Geotermalna energija koristi se i u poljoprivredi za poveanje prinosa. Voda iz geotermalnih rezervoara koristi se za grijanje staklenika za proizvodnji cvijea i povra. Vijekovima se ovo koristi u centralnoj Italiji, a Maarska trenutno pokriva 80% energetskih potreba staklenika geotermalnom energijom. Postoji jo vrlo irok spektar upotrebe geotermalne energije. Neke od tih upotreba su uzgajanje riba, razne vrste industrijske upotrebe, balneologija - upotreba za rekreaciju i ljeilita (toplice), i slino. Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: 1. Princip suve pare (Dry steam) koristi se iskljuivo vrua para, tipino iznad 235 C (445 F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i jo uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip proizvodnje elektrine energije iz geotermalnih izvora. Trenutno se najvea elektrana koja koristi Dry steam princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi elektrinu energiju jo od 1960 godine. Koliina proizvedene elektrine energije iz tog postrojenja jo uvijek je dovoljna za snabdjevanje grada veliine San Francisco-a. 2. Fle princip (Flash steam) koristi se vrua voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 C (360 F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na povrini smanjuje se pritisak pa se vrua voda pretvara u paru u pokree turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraa se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Veina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. 3. Binarni princip (Binary cycle) Voda koja se koristi kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa proizvodnje elektrine energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog

19

principa vrua voda se koristi za grijanje tenosti koja ima znatno niu temperaturu kljuanja od vode, a ta tenost isparava ne temperaturi vrue vode i pokree turbine generatora. Prednost tog principa je vea efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno vea nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budui da se upotrijebljena voda vraa nazad u rezervoar pa je gubitak toplote smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Veina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti e ovaj princip. Prednost geotermalnog izvora energije je to da je jeftin, stabilan i trajan izvor, nema potrebe za gorivom, u pravilu nema tetnih emisija, osim vodene pare, ali ponekad mogu biti i drugi gasovi. Slabosti proizlaze iz injenice da je malo mjesta na Zemlji gdje se vrela voda u podzemlju ne nalazi na prevelikoj dubini - takva podruja, tzv. geotermalne zone vezane su uz vulkanizam ili granice litosfernih ploa. Najpogodnija su podruja na rubovima tektonskih ploa, tj. podruja velike vulkanske i tektonske aktivnosti Kako su to esto i potresna podruja sama gradnja postrojenja zahtijeva poveane trokove. esto su udaljena od naseljenih podruja, pa se stvaraju trokovi prenosa energije, a ponekad su zatiena pa gradnja nije doputena (npr. NP Yellowstone). Meu zemljama koje prednjae su SAD, Filipini, Meksiko, Japan. Sledea slika prikazuje tektonsku kartu svijeta i podruja pogodna za iskoritavanje geotermalne energije.

Zemlja je podijeljena na tektonske ploe koje se cijelo vrijeme kreu i sudaraju i time stvaraju mjesta pogodna za iskoritavanje geotermalne energije. Najpogodnija podruja za iskoritavanje te energije nalaze se na takozvanom Vatrenom prstenu (Ring of Fire).

Energija plime i oseke (Tidal power)

Energija plime i oseke dolazi od gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca. Za sad jo nema veih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Ta se energija moe dobijati tamo gdje su morske mijene izrazito naglaene (npr. ima mjesta gdje je razlika izmeu plime i oseke vea od 10 metara).

20

Princip je jednostavan i vrlo je slian principu hidroelektrane. Na ulazu u neki zaljev postavi se brana i kad se nivo vode digne proputa se preko turbine u zaljev. Kad se zaljev napuni brana se zatvara i eka se da nivo vode padne. Tad se voda po istom principu proputa van iz zaljeva. U jednostavnijem sluaju voda se proputa kroz turbine samo u jednom smjeru i u tom sluaju turbine su jednostavnije (jednosmjerne, a ne dvosmjerne). Glavni problemi kod takvog iskoritavanja energije plime i oseke su nestalnost (treba ekati da se nivo vode digne dovoljno, ili da padne dovoljno) i mali broj mjesta pogodnih za iskoritavanje takvog oblika energije. Jedno od pogodnih podruja je La Rance elektrana u Francuskoj, a koja je ujedno i najvea elektrana koja radi na principu energije plime i oseke. Ta elektrana koja je ujedno i jedina elektrana takve vrste u Evropi smjetena je u estuaru rijeke Rance u sjevernoj Francuskoj i trenutno stvara dovoljno energije za zadovoljavanje potrebe 240.000 francuskih domainstava. Kapacitet te elektrane je otprilike petina onog prosjene nuklearke, odnosno elektrane pogonjene na ugljen. Rusija je izgradila malu elektranu kod Murmanska, Kanada u zaljevu Fundy, Kina nekoliko elektrana, ali ni jedna od tih zemalja nije ostvarila znaajan napredak.

Elektrana na rijeci Rance

Potencijal energije plime i oseke nije neka novost, te je taj princip poznat ve dugo godina (male brane oko okeana su ve nicale i poetkom 11 v.). Medjutim, kada se ti projekti uporede s branama na rijekama, dolazi se do zakljuka o vrlo visokim trokovima tih projekata jer je kao prvo rije o masivnim projektima, a s druge strane ti masivni projekti moraju biti izgraeni u zahtjevnom podruju za graenje gdje ima mnogo soli. Neisplativost je ustvari glavni razlog zato energija plime i oseke nije nala mjesto meu najkomercijalnijim obnovljivim izvorima energije, uprkos neospornom potencijalu. Glavni problem svih tih elektrana lei u tome da mogu dnevno raditi samo nekih 10 sati, tanije za vrijeme kad se plima die, odnosno oseka sputa. Medjutim, velika prednost lei u injenici to su plima i oseka potpuno predvidljive pojave, tako da se lako moe isplanirati vrijeme rada tih elektrana u vrijeme kada su morske mijene aktivne, a recimo to nije sluaj sa svim vrstama energije (primjer, energija vjetra).

21

Energija valova (Wave Energy)

Energija valova je oblik transformisane Suneve energije koja stvara stalne vjetrove na nekim dijelovima Zemlje. Ti vjetrovi uzrokuju stalnu valovitost na odreenim podrujima i to su mjesta na kojima je mogue iskoritavanje njihove energije. Veliki problem kod takvog iskoritavanja energije je da elektrane treba graditi na puini jer u blizini obale valovi slabe. To znatno poveava cijenu gradnje, ali nastaju i problemi prenosa te energije do korisnika. Rezultati u trenutnoj fazi dospjeli su tek do prototipova i demonstracijskih ureaja.

Princip iskoritavanja energije valova

Na slici se vidi princip pretvaranja energije valova u elektrinu energiju. Prema slici se vidi da se energija valova prvo pretvara u strujanje zraka, a taj vjetar pokree turbinu. Amplituda valova mora biti velika da bi pretvaranje bilo efektno. Energija valova se direktno hvata ispod povrine valova ili iz raznih fluktuacija pritisaka ispod povrine. Tada ta energija moe pogoniti turbinu, a najjednostavniji i najei nain funkcioniranja je sljedei: Val se die u komori, a rastue sile vode tjeraju zrak iz komore te tako pokretljivi zrak zatim pogoni turbinu, a koja onda pokree generator. Postoje razne tehnologije za iskoritavanje energije valova, ali samo malen broj njih je ustvari komercijalno iskoristiv. Tehnologije za iskoritavanje energije valova nisu samo instalirane na obali, ve i daleko na puini, a i naglasak velikih projekata kao to je "The OCS Alternative Energy Programmatic EIS" je upravo na puinskim projektima sa sistemima postavljenim u dubokoj vodi, na dubinama koje prelaze 40 metara. Medjutim, veina tehnologija za iskoritavanje energije valova jo uvijek je orijentisana blizu obale, ili na samoj obali, a razlika meu njima je u njihovoj orijentaciji prema valovima s kojima su u interakciji, te sa radnim principom uz pomo kojeg se energija valova pretvara u eljeni oblik energije. Meu najpopularnijim tehnologijama su svakako tzv. terminator devices, point absorbers, attenuators i overtopping devices.

22

Oscillating water column

Terminator devices kao to su oscilating water columns uobiajeno se nalaze na obali ili blizu same obale, a imaju princip rada gdje se ire perpendikularno s obzirom na smjer putovanja vala i gdje nakon to se snaga vala uhvati i reflektuje, oscilating water column se nakon toga giba poput klipa gore-dolje, tjerajui zrak kroz otvor povezan s turbinom. Glavni problem s energijom valova predstavlja injenica to se taj izvor energije ne moe ravnomjerno koristiti u svim dijelovima svijeta. Upravo zbog tog razloga to se energija valova ne moe koristiti u svim dijelovima svijeta mnoga su straivanja posveena upravo rjeavanju tog problema ravnomjernosti. Ali, isto tako postoje i mnoga podruja s vrlo visokom stopom iskoristivosti, kao to su npr zapadna obala kotske, sjeverna Kanada, juna Afrika, Australija te sjeverozapadna obala sjeverne Amerike.

Potencijali Republike Srpske u iskoristavanju obnovljivih izvora energije

BIOMASA Republika Srpska raspolae znaajnim potencijalom biomase koji moe biti iskoriten za proizvodnju elektrine i toplotne energije. Ukupan teoretski potencijal biomase u Republici Srpskoj je procijenjen na 31,08 46,24 PJ. Najvei dio (59%) je biomasa pogodna za sagorijevanje. Sa 39% slijedi biomasa pogodna za proizvodnju biogasa iz komunalnog otpada, stoarstva i energetskih usjeva. Sadanja potronja biomase za sagorijevanje iznosi 16,96 PJ, to predstavlja 92% potencijala iz izvora na teritoriji Republike Srpske.

23

GEOTERMALNI IZVORI Provedena istraivanja pokazuju da je veliki dio RS perspektivan u pogledu prisustva geotermalnih voda, najvie na prostoru Posavine, Semberije, Banjaluke kotline i Lijeve polja. Energetski potencijal je procijenjen na 1260 RJ. ENERGIJA VJETRA Za podruje Republike Srpske izraen je Atlas vjetrova koji je potrebno verifikovati mjerenjima vjetra. Teoretski iskoristiv potencijal za korienje energije vjetra procijenjen je na 640 MW i 1200 GWh/god. Prema raspoloivom vjetropotencijalu moe se izdvojiti 13 lokacija vjetroelektrana. Prema ekonomskoj opravdanosti prednost treba dati lokacijama za izgradnju vjetroelektrana srednje veliine. Sve lokacije, izuzev jedne su u jugoistonom dijelu Republike Srpske. Mogua je realizacija vjetroelektrana, imajui u vidu razna ogranienja, do 2020.godine, maksimalno snage do 100, odnosno 200 MW. ENERGIJA SUNCA Srednja godinja ozraenost sunevim zraenjem vodoravne povrine u RS je od 1,25 MWh/ m2 za sjeverne dijelove do 1,55 MWh/ m2 za june dijelove. Primjena solarne energije u RS je mogua u dva pravca: solarni kolektori za pripremu tople vode i toplote i fotovoltaini sistem i za proizvodnju elektrine energije.

UTICAJ POJEDINIH IZVORA ENERGIJE NA OKOLINU Postotak upotrebe ekoloki prihvatljivih obnovljivih izvora energije jo je uvijek na globalnoj skali zanemariv tako da ekoloki problemi kao posljedica pretjerane upotrebe fosilnih goriva zasluuju posebnu panju ne samo sa energetskog ve svakako i sa ekolokog gledita. Razliiti izvori energije imaju razliite uticaje na okolinu u kojem se ti izvori energije proizvode, transportuju ili koriste. Povrinski ozon nastaje kad na ustajalom zraku i sunanom vremenu kiseonikov oksid reaguje s organskim spojevima. Kiseonikov oksid na povrini obino nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva, a organski spojevi nastaju iz dima od goriva, raznih otapala i slinog. Povrinski ozon moe upaliti disajne putove i smanjiti radni kapacitet plua, izazvati draenje oiju i nosa, te smanjiti sposobnosti ljudi prilikom obavljanja normalnih poslova. Povrinski ozon je samo jedan u nizu problema koji su povezani s energijom. Fosilna goriva ova vrsta goriva ima daleko najvei negativni uticaj na okolinu. Sagorijevanjem fosilnih goriva u atmosferu se isputaju ogromne koliine ugljenika koji se milionima godina taloio i onda bio prekriven slojevima stijena i zemlje. Taj isti ugljenik u atmosferi sad stvara CO2 koji je gas i time znatno utie na temperature na Zemlji. Bioenergija (biogoriva) biogoriva stvaraju iste probleme kao i fosilna goriva, ali budui da se proizvodnjom biogoriva zatvara ugljenikov ciklus, biogoriva su manje

24

tetna od fosilnih goriva. Zatvaranje ugljenikovog ciklusa znai da biljke koje se koriste za proizvodnju biogoriva prilikom rasta iz atmosfere uzmu odreene koliine ugljenika koji se kasnije vraa u atmosferu izgaranjem tih biogoriva. Kod fosilnih goriva taj krug nije zatvoren, tj. ugljenik se samo isputa u atmosferu. Solarna energija iako energija Sunca ima ogroman potencijal, zbog male iskoristivosti bilo bi potrebno prekriti velike povrine da se dobije iole ozbiljnija koliina iskoristive energije. Takvo rjeenje ekoloki je prihvatljivo samo u podrujima u kojima nema vegetacije, tj u pustinjama, a u zelenim podrujima to bi stvorilo preveliki negativni uticaj na okolinu. Instaliranje solarnih kolektora ili solarnih elija na krovovima kua gotova da nema negativnog uticaja na okolinu. Energija vjetra sama proizvodnja energije iz vjetra nema ozbiljnijeg negativnog efekta na okolinu. Gledano sa ekolokog aspekta, jedina ozbiljnija zamjerka vjetroelektranama je negativan uticaj na ptije populacije, tj. elise vjetrenjaa ubijaju ptice. Kao manje zamjerke vjetroelektranama navodi se vizuelno zagaivanje okoline, unitavanje netaknute prirode gradnjom pristupnih cesta do vjetrenjaa i proizvodnju zvuka niske frekvencije koji negativno utie na zdravlje ljudi (ometaju spavanje, izazivaju glavobolje, mogu izazvati anksioznost). Energija vode iskoritavanjem energije vode ne stvara se nikakvo zagaenje okoline, ali sami infrastrukturni objekti mogu znatnouticati na okolinu. Tako se gradnjom velikih brana poplavljuju velike povrine i die nivo podzemnih voda, a to moe promijeniti cijelu lokalnu biozajednicu. Dodatni problem je presijecanje prirodnih tokova vode i time presijecanje ruta kretanja pojedinih vodenih ivotinja. Geotermalna energija iskoritavanjem geotermalne energije ne dolazi do zagaenja okoline. Isto kao i kod ostalih obnovljivih izvora energije i kod iskoritavanja geotermalne energije moraju se izgraditi neki infrastrukturni objekti, ali uticaj tih objekata na okolinu je zanemariv kad se gleda koliina proizvedene energije.

25

ZAKLJUAK
ovjeanstvo e u bliskoj budunosti morati pronai ekoloki prihvatljivije izvore energije kojima e pokrivati svoje energetske potrebe. Trenutno se kao ekoloki prihvatljivo rjeenje nude obnovljivi izvori energije, ali ipak nije realno oekivati da e se ti izvori energije dovoljno razviti da u nekoj veoj mjeri zadovolje rastue energetske potrebe ovjeanstva. Energiju Sunca nema dovoljnu iskoristivost i skupa je, energija vjetra nije svugdje dostupna u dovoljnim koliinama, energetski potencijali vode ve su u velikoj mjeri iskoriteni. Geotermalna energija moe se optimalno iskoritavati samo na tektonskim rasjedima, tj. na mjestima na Zemlji gdje toplotna energije iz unutranjosti Zemlje dolazi vrlo blizu povrini. Energija plime i oseke, te energija valova predstavljaju veliki potencijal, ali zbog male dostupnosti trenutno se izuzetno malo energije koristi iz tih izvora. Bioenergija ili biogoriva nameu se kao zamjena za klasina fosilna goriva, ali ta goriva takoe u atmosferu isputaju razne tetne gasove pa nisu ekoloki potpuno prihvatljiva. Dodatno se uz biogoriva vee i jedan zanimljivi etiki problem. Naime, biogoriva se proizvode od eerne trske, kukuruza, soje, uljane repice i drugih biljaka koje mogu posluiti kao hrana. Tako bogatije drave proizvode biogoriva na nain da pretvaraju hranu u gorivo, dok s druge strane izuzetno puno ljudi na Zemlji umire od gladi i ta ista hrana spasila bi im ivote. "ista" energija u velikim koliinama moe se trenutno proizvesti samo u nuklearnim elektranama. Nuklearne elektrane gotovo da nemaju nikakav uticaj na okolinu ukoliko se prilikom eksploatacije potuju sva pravila. Uz istraivanja na polju sigurnosti nuklearne fisije trenutno se razvija izuzetno puno tehnologija koje bi mogle posluiti za proizvodnju energije u budunosti. Osnovni razlozi upotrebe obnovljivih izvora energije: Zatita ivotne sredine; smanjenje emisije gasova staklene bate; predupreenje rizika koje nosi nuklearna energetika; poboljanje energetske sigurnosti; smanjenje zavisnosti od uvoza energije i smanjenje posljedica postepenog nestajanja goriva fosilnog porijekla; poveanje ekonomske konkurentnosti; stvaranje novih radnih mjesta i novi put za tehnoloki napredak.

26

LITERATURA: http://www.izvorienergije.com/ http://hr.wikipedia.org/wiki/Obnovljivi_izvori_energije http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/habjanac/Obnovljivi_izvori.html www.prsp.gov.rs/.../sesti_vodic_kroz_potencijalne_domace_i_inostra... www.zelenaenergija.org/

27