Osnovni nedostaci motora s unutranjim sagorijevanjem su: Zavisnost od kvaliteta goriva;

Nesamostalan start (elektrostarter, runo, komprimirani zrak); Komplikovana gradnja i konstrukcija; Zahtjeva veliku strunost osoba za rukovanje i opsluivanje; Ima loe i negativne ekoloke karakteristike (zagaenje i buka). Osnovni zadatak klipa: Prenosi sile gasova na klipnjau, Uestvuje u krunom procesu, Prihvata velike promjene pritiska i temperature, Pomae zaptivanje kompresionog prostora,

Preko ela klipa odvodi odgovarajudu koliinu toplote Osnovni zadaci razvodnog mehanizma: Mora obezbijediti punjenje cilindara svjeom smjeom, sa optimalnim stepenom punjenja, Mora omoguditi odstranjivanje produkata sagorijevanja to je mogude bolje, Mora omoguditi zaptivanje kompresionog prostora kada se u njemu odvija sabijanje, sagorijevanje i ekspanzija.

Ukoliko doe do porasta temperature u toku vonje uzroci mogu biti sljededi: u sistemu nestaje tenost labav klinasti kai vodene pumpe

prekida ventilatora neispravan termostat neispravan neispravan motor ventilatora

Pojava mjehura zraka u spremniku rashlane tenosti izgorila zaptivka glave?'

Stehiometrijska smjesa: 14,9 (kg zraka/ kg benzina) Koeficijent vika zraka: Stehiometrijska smjea: =1 Bogata smjea: <1 Siromana smjea: >1 Osnovni elementi sistema za dobavu goriva kod otto motora: 1. Rezervoar za smjetaj goriva, 2. Pumpa za dovod goriva, 3. Filter goriva, 4. Karburator. 5. Usisna cijev Uslov za dobro sagorijevanje smjee: Potreban odnos izmeu koliine zraka i goriva, Plinovito stanje, Homogena i izmjeana, Odgovarajuda temperatura. Osnovni elementi sistema za ubrizgavanje lakog goriva su: pumpa za gorivo, filter goriva, regulator pritiska, razvodne cijevi, brizga, sistem za upravljanje. (Ureaji za mjerenje: broja obrtaja, koliine zraka, temperature, pritiska, lambda sonde, itd.) ventil za startovanje na hladno rezervoar goriva, itd.

Sistem za dobavu goriva kod dizel motora treba da omogudi: 1. Ekonominost transformacije hemijske energije goriva u mehaniki rad, 2. Nisku koncentraciju kodljivih produkata sagorijevanja, 3. Miran i to bezbuniji rad, 4. Pogodnu regulaciju u odnosu na brzinski reim i nivo opteredenja, 5. Nizak nivo mehanikih i termikih opteredenja, dug vijek motora i instalacije za dobavu goriva, 6. Odgovarajude pradenje toka doziranja i koliine goriva na promjenljivim reimima rada motora, 7. Kompaktnost instalacije za dobavu goriva, 8. Pouzdanost u radu. U praksi se danas najvie susredu tri koncepta sistema ubrizgavanja goriva i to: 1. Pumpa cijev brizga, 2. Pumpa brizga,

3. Common rail Brizgaljka: Da dobro raspri mlaz goriva, Da mlaz goriva usmjeri u cijeli obim komore uz to bolje mjeanje sa zrakom.

Otvoreni i zatvoreni Svaki sistem za paljenje mora da izvri etiri osnovna uslova: Stvaranje varnice Stvaranje visokog napona Rasporeivanje i prenoenje napona na odgovarajude cilindre, i Podeavanje trenutka stvaranja varnice u zavisnosti od broja obrtaja i opteredenja.

Svjedice prenose elektrinu energiju koja pretvara gorivo u radnu/mehaniku energiju. Da bi se kroz zazor pojavila iskra kroz sistem za paljenje se mora dostaviti dovoljna koliina ''voltae''. Ovo se kod svjedica definira kao ''Elektrine performanse'' svjedice. Temperatura glave svjedice mora biti odgovarajude niska da bi se sprijeilo prijevremeno paljenje smjese ili predpaljenje i dovoljno visoka da bih se sprijeilo guenje motora sa previe neupaljenje smjese. Ovo se kod svjedica definira kao ''Toplinske performanse'' i te performanse se odreuju sa toplinskom vrijednodu svjedice.

Nain startovanja motora: Runo (kurbla), Elektrino (akumulatorsko), Upuhavanjem sabijenog zraka u cilindar (brodski motori). Prema nainu na koji se zupanik na pokretau dovodi u zahvat sa zupanikom na zamajcu, pokretai se dijele: Inercijske, Sa elektromagnetnim pomjeranjem zupanika, Sa elektromagnetnim pomjeranjem rotora zajedno sa zupanikom, Kombinirane. Osnovni elementi transmisije: Spojnica (kvailo), Mjenja Kardansko vratilo, Vodedi most sa glavnim prenosom, diferencijalom i poluosovinama, Razvodnik pogona. Zadaci spojke ili kvacila: Bestrzajno pokretanje vozila nakon ukljuenja motora, Omogudavanje promjene stepena prenosa u toku vonje, Elastini element u prenosu obrtnog momenta sa motora na tokove titi prenosni mehanizam od preopteredenja Priguivanje torzionih oscilacija, Smanjivanje buke vozila.

Vrste spojnica (prema nainu prenosa obrtnog momenta): Frikcione (sa mehanikim trenjem): Suhe frikcione spojnice, Mokre frikcione spojnice Hidraulike, Elektromagnetne i Kombinovane

Sinhro-spojnice slue za bezudarno spajanje zupanika sa vratilom, ili za spajanje dva vratila, pri ukljuivanju pojedinih stepeni prenosa.

Osnovni elementi sinhro-spojnice su: nosa sinhro-spojnice (1), ukljuna spojnica (2), izlazno vratilo (3), sinhronizacioni prsten (4), loptasti fiksator (5), spoljanji zubci sinhronizacionog prstena (6)

Prema konstrukciji mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: Mjenjai sa stepenastom promjenom brzine (zupasti prenosnici): Mjenjai sa kliznim zupanicima, Mjenjai sa stalno uzubljenim zupanicima, Planetarni mjenjai.

Mjenjai sa kontinuiranom promjenom brzine (automatski prenosnici): Mehaniki kontinuirani mjenjai (zupasti i frikcioni), Hidrauliki kontinuirani mjenjai (hidrostatiki i hidrodinamiki), Elektrini kontinuirani mjenjai i

Kombinovani kontinuirani mjenjai.

Sinhron radi na sljededi nain. Pomodu poluge za izbor stepeni prenosa i viljuke koja je vazana za vanjski utor na zupastoj spojnici, zupasta spojka i glavina sinhrona kredu se uzdu ose glavnog vratila, i dovode unutranji konus glavine sinhrona u kontakt sa konusnom povrinom na zupaniku (3) koga elimo spregnuti. Meu konusnim povrinama javlja se trenje usljed ega dolazi do izjednaavanja broja obrtaja zupanika, glavine sinhrona i zupaste spojnice. Uslijed daljnjeg kretanja poluge za izbor stepeni prenosa, uslijed nemogudnosti daljnjeg kretanja glavine sinhrona dolazi do savladavanja opruge osiguraa i zupasta spojnica (2) se bezudarno uzupava sa zupastim vjencem (3) zupanika uslijed istih obodnih brzina (isti prenici zupaste spojnice i ozubljenog vjenca zupanika). Ako se ovim sinhronom rukuje paljivo on potpuno vri svoju funkciju (bezudarno ukljuivanje stepeni prenosa), meutim, voza moe nasilno uzupiti (savladati osigura) zupastu spojnicu i zupasti vjenac na zupaniku pa kako jo postoji razlika u broju obrtaja zupaste spojke i vjenca dolazi do eonog struganja i udara pri ostvarenju meusobnog zahvata. Kardansko vratilo : - slui za prenos obrtnog momenta izmeu agregata ije su ose postavljene pod nekim uglom jedna u odnosu na drugu - primjenjuje se pri prenosu obrtnog momenta za pogon pomodnih agregata vozila (ureaj za samoistovar). Mora ispuniti sljedede zahtjeve: Da nema poprenih oscilacija i bacanja vratila, Da omogudava ravnomjernost obrtanja vratila, Da ima visok stepen korisnog dejstva i pri velikim vrijednostima ugla meu vratilima. Dijele se na: 1. Asinhrona kardanska vratila nejednake ugaone brzine 2. Sinhrona kardanska vratila (prednji most pogonski tokovi)

Pogonski most se sastoji od: Nosaa mosta, Glavnog prenosnika, Diferencijala, Poluosovina. Osnovni zadatak diferencijala je da prenosi obrtni moment na lijevi i desni toak pri razliitim ugaonim brzinama. Razlika ugaonih brzina moe nastupiti usljed: Kretanja u krivini, Neravnina na putu, Nejednakih prenika toka (pritisak u pneumatiku) Sistem elasticnog ovjesenja sastoji se iz etiri podsistema: Mehanizam za voenje tokova; Elastini elementi; Elementi za priguenje oscilacija i Stabilizatori. Elastini elementi koji se koriste kod vozila su: Sa lisnatim gibnjevima; Sa zavojnim oprugama; Sa torzionim oprugama; Sa pneumatskim elastinim elementima; Sa hidraulikim elastinim elementima; Sa kombinovanim elastinim elementima.