Nikolaj Kozirjev

Tajne Vremena - Nikolaj Kozirjev

ta mi znamo o vremenu? Praktino nita. Vrijeme se smatra neumoljivo, neshvatljivo, nepovratno. Koliko god napredovala nauka, vrijeme za nas ostaje tajna, jo uvijek. No, Ijudska genijalnost nikada se ne e zaustaviti na dostignutom. Prvi koji je uspio da podigne veo sa tajne o vremenu, !io je genijalni astro"iziar # Nikolaj Kozirjev. Njega su interesovale tajne ne!a, misterije vremena i on je smatrao da mu je sud!inom predodre$eno, mnogo toga da ostvari. Njega su zvali drugim %ntajnom, ne!eskom inteligen&ijom, i on je dostigao naune visine, ne izmijenivi se!e, svoje prin&ipe, svoje ideale. Nikolaj %leksandrovi Kozirjev, astronom i astro"iziar, ro$en je '. septem!ra ()*+.god. u ,ankt Peter!urgu. -ta& mu je !io rudarski in.enjer %leksandar %drianovi Kozirjev, plemi . % majka # /ulija Nikolajevna, potie iz stare trgovake porodi&e.

Poetak karijere Nikolaja Kozirjeva !io je !ez sjene i sre an. 0odine ()'1. sedamnaestogodinji petrovgradski uenik o!javio je lanak o zvijezdama u naunim novinama. 2lanak je privukao pa.nju naunika. 3e ()'1. godine Kozirjev je upisao %stronomski odsjek na "iziko # matematikom "akultetu, 4niverziteta u 5enjingradu. Privlailo ga je ne!o, zvijezde, galaksije, on je izuavao atmos"eru ,un&a i drugih zvijezda, "enomen pomraenja ,un&a. ,a dvadeset godina Kozirjev je zavrio 5enjingradski 4niverzitet i diplomirao na "iziko # matematikom "akultetu. % u '+ godini, doktor Kozirjev je !io poznat kao vode i astronom, i predavao je u nekoliko naunih ustanova. 3ada je nova o!last astronomije astro"izika !ila na &ijeni, pojavila se mogu nost da se sazna, kako zvijezde ustvari izgledaju, i sta se kod njih stvarno deava. 3o su !ile potpuno nove perspektive i Nikolaj Kozirjev ih je jasno vidio. -d ()'+. godine, studira postdiplomske studije i radi u glavnoj astronomskoj opservatoriji ,,,6#a u Pulkovu. 4 njegovom !liskom okru.enju !ili su talentovani "iziari7 Ivanjenko, 5andal8, 9rontajn. -ni su uili jedan od drugog, a poduavali su i druge. Kozirev, je predavao :3eoriju relativnosti:, na Pedagokom institutu. 0odine ();1., o!javio u :<onthl8 Noti&es: mjesenom listu engleskog Kraljevskog astronomskog drutva :3eoriju proirene "otos"ere zvijezda:, koja se i danas zove njegovim imenom =Koz8rev#>handrasekar theor8?. %li tri godine kasnije, dvadesetdevetogodinji astro"iziar je !io uhapen. -ptu.ili su ga za ue e u "aistikoj organiza&iji. Pri tom nije samo on uhapen, svi pulkovski astronomi poevi od dirktora i vode ih pulkovskih strunjaka, !ili su u to vrijeme uhapeni. ,u$enje je trajalo nekoliko minuta, !ez podnoenja nerazumne optu.!e, i !ez od!rane, Kozirjeva su osudili na (*

godina zatvora. 3ada vie od toga, !ilo je samo strijeljanje. Nemogu e je i pretpostaviti da !i astronomi zauzeti naukom i ne!om, radili za "aiste. <e$utim, od desetine naunika, koji su uhapeni iz pulkovske opservatorije, jedino je pre.ivio Nikolaj Kozirjev. Prve dvije godine takozvani :"aist: Kozirjev dr.an je u zatvoru grada @mitrovsk # -rlovski. 3o je !ilo mjesto gdje su dovodili zatvorenike, raunaju i da ne e pre.ivjeti. Kada su ();). god. otvorili tamni&e, slika je !ila u.asna. A!og neljudskih uslova, mnogi od tih koji su pre.ivjeli, izali su iz elije slijepi. :Kao to je priao ota& # ka.e sin Kozirjeva, Bjodor # on je jednom !io neoprezan no u je zaspao i njega su potpuno skinuli ukrali su jaknu, kapu i sve ostalo i kada je doao stra.ar vidio je to i upitao7 : Ko je osumnjien?: -ta& je rekao7:/a nijesam osumnjien:. 4 tome kako je ota& priao taj stra.ar je vidio najve i prestup, istjerao ga je napolje po mrazu, izrezao mu je o!u u da !i ga kaznio.: Po toj hladno i kazna je znaila praktino smrt. <e$utim, naunik je pre.ivio i to je prihvatio kao : 9o.iji: znak. 4 zatvoru, Nikolaj Kozirjev je postao vjernik. Nikolaj Kozirjev je .elio je da produ.i nauni rad, i veoma mu je !ila potre!na nauna literatura. %li nje u zatvoru nije !ilo. %li odjednom je u zatvoru naao knjige7 A!irku @jemjana 9jednova i drugi tom %stronomskog kursa. 3o je !ilo udoC 9o.ja pomo . 3ada je naunik povjerovao u 9oga. Aa mnoge je zatvor katastro"a, pogi!ija i degrada&ija, ali, Kozirjev ima !eskrajan mir misli u njihove du!ine naunik ulazi ve deset godina. 0odine ();). Kozirjeva su pre!a&ili u Norilski logor NKV@#a. 4 poetku je radio o!ine poslove, a zatim je pre!aen u @udinskuju polarnu stani&u kao geometar. % ()1*. godine su ga unaprijedili i

ak postavili za direktora stani&e. <e$utim ()1(. godine, !io je optu.en za navodnu neprijateljsku propagandu me$u zatvoreni&ima. Naunik je !io uhapen po drugi put i osu$en na smrt # strijeljanjem. 3ake optu.!e !ile su dosta udne, Npr7 :Pristali&a je teorije irenja svemiraD ,matra /esenjina do!rim pjesnikom, a @unajevskog loim kompozitoromD Izjavio je da Engels nije kompententan za nauku i ne sla.e sa izjavom Engelsa da je :Njutn # induktivno magare:. Na sudu naunik je potvrdio, da stvarno ne smatra Engelsa autoritetom za naunu o!last. Vrhovni sud 6,B,6 osudio ga je na smrt strijeljanjem. <e$utim nauni&i nijesu mirovali, da se preispita sluaj ini&irali su drugovi naunika akademi&i7 0ligorij ajn i Viktor %m!ar&umjan. Prvi je poao vlastima, kao direktor razruene svemirske opservatorije i rekao7:9ez Kozirjeva je ne mo.emo o!noviti:, drugi je potvrdio7 :Kozirjev je nezamjenjiv.:. 3ada je smrtna presuda zamijenjena sa (* godina zatvora. @eset godina nije mali period i nalaze i se u zatvoru, naunik je raunao podatke za !udu u diserta&iju, a kasnije u sjevernoj tajgi je stvoren njegov glavni rad 3eorija vremena # koja e kasnije !iti nazvana Kozirjevljeva 3eorija vremena. 9ukvalno posle godinu od izlaska iz zatvora on je prezentovao gotovu diserta&iju u Pulkovu, koju je uspjeno od!ranio. Ispostavilo se da je to !io jedan od prvih koraka u njegovoj novoj !iogra"iji, kao naunika. @iserta&ija je !ila posve ena izuavanju jednog udnog "enomena. Prema zakonu "izike =drugi zakon termodinamike?, zagrijana tijela se hlade i odaju svoju toplotu hladnijim, z!og ega se temperatura svih tijela postepeno izjednaava. Primijenivi to na Kosmos, to znai da je neiz!je.na toplotna smrt ,vemira. Nae ,un&e po svim proraunima, tre!alo je odavno da sagori, ali ono svijetli. 3o znai da ,vemir # zvijezde, primaju neku zagonetnu

energiju izvana. @a !i se pove ala temperatura ogromnog ,un&a za samo jedan stepen, ta energija !i morala !iti ogromna. Kozirjev je dokazao u svojoj doktorskoj diserta&iji da termonuklearni izvori ne mogu da o!ez!ijede energetsku potronju zvijezda za poriod od milijarde godina. 3i izvori !i ve odavno presuili. Aato tre!a tra.iti neki drugi izvor energije. 4 potrazi za drugim izvorom energije, Kozirjev je zakljuio da je vrijeme # izvor energije. Na teoriji vremena, naj"antastinoj teoriji savremene astro"izike, Kozirjev je radio na Krimu. -davno je primije eno da su krimske planine mistino mjesto, tijesno povezano sa Kosmosom. Na Krimu, Kozirjev je sproveo zau$uju i eksperiment. A!og !rzine rasprostiranja svjetlosti mi vidimo zvijezdu samo u prolosti. @ok svjetlost do$e od nje do Aemlje, zvijezda se ve pomjeri. No, ure$aji reaguju kada se teleskop usmjeri na tu taku, gdje se realno nalazila zvijezda. % to znai da se zagonetna energija rasprostire trenutno mnogo !r.e od !rzine svjetlosti. <aterijalni o!jekti prema teoriji relativnosti ne mogu se kretati takvom !rzinom. Anai da ta energija nije materijalna i sa naim svijetom nema nikakve veze. 6eligiozni Ijudi nazvali !i taj "enomen # 9o.ji dah, za "ilozo"e # idealiste to !i !io impuls vieg razuma. Naunik # asto"iziar !io je primoran da stvori novu teoriju i Kozirjev je to uradio. Kozirjev je novi vid energije nazvao :protok vremena:. Pri emu vrijeme posmatra kao novi izvor energije. Prema Kozirjevu, energija i vrijeme su dvije strane jedne &jeline. %ko !i mi ovladali vremenom, do!ili !i !eskonani izvor energije. <ogli !i stvarati elektrane, putovati po paralelnim svjetovima, mogli !i izuavati zvijezde u realnom vremenu. 3o je stvarno !ila "antastina teorija. Po Kozirjevu vrijeme ima razliitu gustinu i !iva razliito po

kvalitetu. <o.e se iriti i skupljati, mo.e !iti sre no, a mo.e !iti tragino. - ,taljinovom vremenu Kozirjev je rekao7 :4 krajnjem nije uzrok ,taljin, takvo je !ilo "iziko svojstvo tog vremena.:. :I stvarno vrijeme posjeduje gustinu i ponaa se kao aktivni uesnik doga$aja koji se deavaju. -no u!rzava i usporava, svi mi znamo da u raznim vremenskim periodima, vrijeme osje amo razliito. -no nekad ide !rzo, a zatim neoekivano usporava.: <e$utim, sovjetski akademi&i nijesu razumjeli :3eoriju vremena Kozirjeva:, oni su ideju naunika doekali na no.. Negov rad ekala je teka sud!ina. 4 novinama :Pravda:, glavnim novinama ,,,6#a pojavljuje se pismo :Neoz!iljna potraga za naunim senza&ijama: njegovi autori su uva.eni nauni&i akademi&i7 5.%.%r&imovi, P.5.Kapi& i I.E.3ama. Nakon o!javljivanja, poela je kampanja klevetanja Nikolaja Kozirjeva. 3ako, da je u ,,,6#u, njegova teorija postala poznata kao :kozirjevtina. : Po nare$enju >K KP,, u akademiji nauka je "ormirana komisija sa jedinim zadatkom7 Na i teoriji Kozirjeva nedostatke. I naravno, oni su prona$eni. Ve i dio komisije koja je provjeravala Kozirjevljeve eksperimente na kraju krajeva te eksperimente su opovrgli. Isto tako je svojevremeno !ila reak&ija naune zajedni&e i na ideje Vladimira Vernadskog. 4istinu, najve i neprijatelji naunika su sami nauni&i. 4vijek u svim vremenima, nauni&i su !ili glavni progonitelji genija # pionira, koji su otkrivali Ijudima nepoznate naune horizonte. : Nikolaj %leksandrovi mo.e se naravno okarakterisati kao genije. -n je imao genijalnu naunu intui&iju i mogu e da je dio njegovih protivnika .ustro se odnosio prema pro"esoru Kozirjevu, jer su osje ali da kod njih takvog svakodnevnog, svakono nog ozarenja nema. Njima genijalne ideje, rijetko dolaze.: = ,ergej ,mirnov, vii nauni saradnik pulkovske opservatorije?

Nije se znalo i kako se postaviti i prema poznatim Kozirjevim ogledalima, pomo u kojih su se uoavala prava udesa. 3a ogledala, poput soiva, "okusiraju razliite vrste zraenja. Posle smrti Kozirjeva, poetkom ())*.god. eksperimenti sa ogledalima su sprovo$eni u Institutu za eksperimentalnu medi&inu, ,i!irski odjeljenja # %kademije nauka. Nalaze i se unutar ogledala Ijudi su mogi emitovati misli na daljinu, vidjeli slike iz !udu nosti, prolosti, a tako$e i doga$aje koji su se deavali iza stvarnosti. 0odine ())F, novosi!irski nauni&i su sproveli zajedno eksperimente sa engleskim kolegama, u Engleskoj, u ,tounhend.u. Vie od '** Ijudi primali su poslate preko :ogledala Kozirjeva: in"orma&ije iz Novosi!irska. Nauni&i su se uvjerili, ogledala "un&ioniu. -gledala su odavno poznata ovjeanstvu, udu!ljena ogledala sa poliranom povrinom u svim vremenima su koristili proro&i, za predvi$anje !udu nosti. ,veteni&i nekih indijskih hramova i sada koriste udu!ljena ogledala sa zlatnom povrinom. No, postoje udu!ljena ogledala ije mogu nosti ostaju tajna do dananjeg dana. /edno od takvih zagonetnih ogledala posjedovao je jednan od najve ih naunika GllI vijeka, monarh 6od.er 9ejkon. <e$u savremeni&ima on je va.io za velikog maga danas, mi !i ga nazvali naunikom koji stremi da odgonetne tajne prirode. 4 istoriji je zapisano7 :-n je napravio dva ogledala na -ks"ordskom 4niverzitetu7 Pomo u jednog od njih mogao je u svako do!a dana zapaliti svije u, a u drugom se moglo vidjeti, ta rade Ijudi, !ilo gdje na Aemlji.: Kozirjevljeve Ideje o vremenu toliko protivree o!inim predstavama da "iziari pri spomenu njih se osmjehuju. No, poznatom nauniku koji je otkrio vulkanizam na <jese&u dozvoljeno je da ima svoja u!je$enja. Nikolaj Kozirev, u poetku je predvidio teorijski, a potom eksperimentalno dokazao vulkansku aktivnost na planetama ,unevog sistema. Eksploziju gasa iz kratera na <jese&u, Kozirev je za!ilje.io ;. novem!ra

()H+.god. na Krimu. <jese& je mrtva planeta smatrali su nauni&i i svijetli samo zato jer ga ,un&e o!asjava. %meriki astro"iziari su ak optu.ili Kozirjeva, za namjernu "al&i"ika&iju podataka. ,ve se razjasnilo ve posle deset godina, posle dostavke na Aemlju mjeseevog tla. %merikan&i su .eljeli da isprave svoju greku i dodijelili su Kozirjevu zlatnu medalju :<e$unarodne %kademije %stronautike: i pozvali ga u %meriku. :9io je poziv iz %merike # sje a se Bjodor Kozirjev # pri tome &ijele porodi&e. /a sam ak uspio da se pohvalim u koli, da u uskoro po i u %meriku. 3o je !ilo poetkom F*#ih. Putovanja nije !ilo. /edan od najnevjerovatnijih razloga !io je taj kada ota& otiao po dokumenta u <oskvu on je zajedno putovao sa ,ol.enji&inom, koji je u to vrijeme pao u nemilost. Kad se vratio iznenada je saznao da je njegov odlazak otkazan.: 5judi iz tajnih slu.!i, uvijek su se zanimali za djelatnost Kozirjeva, za njegov rad, otkri a, i do same smrti on se nalazio pod njihovom jakom i neprekidnom kontrolom. @osta je re i da je potpunu reha!ilita&iju Nikolaj %leksandrovi do!io tek ()H). god. Bjodor Kozirjev7 :,je am se jedne od posjeta naem stanu, ne sje am se tih Ijudi, i naravno nijesam prisustvovao razgovoru, ali posle razgovora ota& je rekao, da ga pozivaju opet da radi na strukturi sile i da se interesuju za pitanje trenutne povezanosti. /a sam pitao7: % da li e !iti neto?: -dgovorio je7 :Naravno da ne uC:: Naunik je mnogo radio, njega nije interesovao samo <jese&, nego i druge planete. /ednom je rekao7 :Venera je nevjerovatna planeta, ona na neki nain ima suprotan tok vremena, ona se rotira u suprotnom smjeru. Pored toga, na Veneri je mo na vulkanska aktivnost, i ova planeta je veoma topla.: 0odine ()H;. o!javio je nauni rad7 :- svijetljenju no nog ne!a

Venere: Kojeg e kasnije priznati kao osnovu, za metode spektralne analize. Posmatranja od ()H1 do ()HI. god. natjerali su ista.ivaa na novi zakljuak u vezi sa svojstvima atmos"ere i polarnih kapa <arsa. Kozirjev je !io "anatik svog rada i veoma o!razovan ovjek. -n je !io veoma do!ar posmatra, pri tom jedinstven posmatra. <e$u astronomima se prialo da Nikolaj %leksandrovi Kozirjev im pri$e teleskopu # odmah neto otkrije. 3o je rijetko ko mogao, Ijudi koji su upoznati sa astronomijom i astronomima znaju da ponekad pro$u ne dani, nego mjese&i i godine pored teleskopa, da !i uhvatili taj trenutak da uhvate tu pojavu koja se istra.uje. Nikolaju %leksandroviu Kozirjevu se dalo praktino od prve da uoi tu pojavu koja je jedinstvena. Poslednje godine .ivota naunika !ile su su u sjen&i ogromnih prepreka, koje su mu ra$ene u Pulkovskoj opservatoriji. Njegovi zahtjevi za opremu i materijal, nijesu se ispunjavali. Njegovi lan&i i ako su o!javljivani, o!javljivani su u skra enom o!liku. Konano, ()F). god. Kozirjeva su jednostavno iz!a&ili iz opservatorije z!og smanjenja oso!lja. -vaj izuzetni astro"iziar umro je 'F. "e!ruara ()+;, u FH#oj godini .ivota. Pjesnik %ndrej Voznesenski ga je nazvao : ne!eskom intelegen&ijom:. - nauniku je napisao7 :4mire u prostoru, .ivi u vrijemenu:. Veliki astronom poao je prvi po nepoznatom putu vremena, nama je zavjetao da izuavamo svojstva vremena. Aato to nam samo vrijeme otkriva kosmike zakone, du!ine prirode i svemira, unutranju sutinu. =Iz "ilma7 :3ajne Vremena # Nikolaj Kozirjev:?

Prolost, sadanjost i budunost postoje istovremeno! (O nau nom otkriu Nikolaja Kozirjeva!
@revni mudra&i su znali o vremenu i vremenima ,VE, to se moglo znati u ovom Kosmosu. Kon&ept vremena je toliko relativan, tako da ak i na <arsu, nama naj!li.oj planeti, zemaljsko vrijeme je !esmisleno. 3ako ka.e drevna mudrost. -na tako$e ui da ono to je na Aemlji sadanjost, u univerzumu mo.e !iti # !udu nost, a prolost mo.e !iti # sadanjost. @revni Aakon analogije =Jermesov zakon? tvrdi da se u svijetu sve odra.ava na sve# :Kako gore, tako dolje:. I za male i za velike kosmiki zakoni su isti# nema ni malog ni velikog. Kao i "iziari, koji izuavaju ultra male o!jekte u svemiru koji su otkrili suptilni i supersuptilni svijet =u kojima, kako se ispostavilo, nema ni vremena ni prostora?, tako i astro"iziari prouavaju i gigantske o!jekte u ,vemiru, eksperimentalno su dokazali da je vrijeme ujedinjeno. -vo izvanredno otkri e astro"izike otkrio je u Pulkovskoj opservatoriji, koja se nalazi u !lizini ,ankt Petre!urga =u to vrijeme 5enjingrada?, istaknuti sovjetski naunik Nikolaj Kozirjev. 4 poetku, Kozirjev je usmjerio teleskop na taku na ne!u, gde je !ila vidljiva zvijezda. 4re$aj za oitavanje, uhvatio je zraenje zvijezde, i naravno, snimio signal. %li to nije !ila realna zvijezdaC 3o je !ila samo ...iluzijaC Posmatraju i zvijezde, mi ih zapravo ne vidimo, ve vidimo samo svjetlost koja dolazi od njih. Bizika svejtlost se ne rasprostire trenutno. 3renutna pozi&ija !ilo koje vidljive zvijezde u prostoru # je samo njezina prolost. 4 stvari, zvijezda, gdje je usmjerio svoj teleskop Kozirjev, odavno nije !ila

na tom mjestu u prostoru gdje je sada vidljiva. Naravno, astro"iziar je to znao. Prema njegovim proraunima, ta zvijezda danas !i tre!alo da se nalazi u drugoj taki prostranstva. I Kozirjev je usmjerio teleskop na tu taku koju je izraunao # na :prazninu:. -datle, svijetlost jo nije dola na Aemlju, a i posmatrai "izikim oima=teleskopom? jo nijesu vidjeli zvijezdu, iako je ona ve odavno tu svijetlila. -ko ne vidi zvijezdu, ali osetljivi instrument prima signal nezinog zraenja. @akle, signal koji emituje :prazan prostor:, za!ilje.en jeC ,ada je Kozirjev usmjerio teleskop na mjesto gdje e se prema proraunima ista zvijezda nalaziti u dalekoj !udu nosti. 3o jest, teleskop je usmjeren na tu taku u prostoru, gde e se zvijezda nalaziti u vrijeme kada do nje do$e svjetlosni signal sa Aemlje, poslat u trenutku posmatranja. 4re$aji opet registruju signal. % tamo jo uvijek nije se nalazila zvijezdaC % to znai ona nije emitovala ni jedan zrakC %li ure$aji su pokazali7 zraenja imaC 9udu a zvijezda sada je tuC I upravo se nalazi na tom mjestu, koje su tano izraunali zemaljski nauni&iC Ne postoje a zvijezda # postoji, i ona ve sija. Aakljuak naunika je zaista "antastian za materijalistiku nauku7 :Prolost, sadanjost i !udu nost postoje u isto vrijemeC: @akle, suprotno svim zakonima klasine "izike, mo.e se stupiti u kontakt sa proloslo u i !udu no u? Konstruk&ija 4niverzuma, izgra$ena na strogo materijalistikoj nau&i, pukla je tako, da je ve !ilo jasno, da jo jedan dodir sa :misti&izmom: i ona e potpuno raspasti. Eksperimente Nikolaja Kozirjeva je !ri.ljivo testirala grupa I. /eganove pod vo$stvom akademika <.5avrjentjeva. 6ezultati su se poklopili. 0odine ())(, rezultate eksperimenata Kozirjeva su

potvr$eni eksperimentima %. Pugaa =4krajinska akademija nauka?. 4 drugim zemljama, Kozirjevljevi eksperimenti su mnogo puta potvr$eni sa istim pozitivnim rezultatom. Ana li se o ovom izuzetnom astro"izikom otkri u u kolama? :%vaj, neC: %li otkri e o kojem govorimo, u svjetskoj nau&i je kao zemljotres od (' stepeni, kao da rijeka tee uzvodno. 3o je, revizija pogleda na svijeta, ali ne djelimina, ve prin&ipijelna. 3akva otkri a su jednaka oku kada ateista iznenada promijeni svoje u!je$enje na suprotno, postane odani teista. Pri tom, ne onaj koji slijepo vjeruju u humanoidnog 9oga. -!razovani ovjek dvadesetog vijeka poeo je da se pri!li.ava istonom panteizmu, koji tvrdi da, postoji jedinstvo prolosti, sadanjosti i !udu nosti. %li, kao to se desilo u svim vremenima, i ovaj prorok dvadesetog vijeka po imenu Nikolaj Kozirjev nije potovan u svojoj zemlji. Ne samo to. Aahvaljuju i svom otkri u, koje mirie zastrauju im istonjakim misti&izmom, veliki naunik je postao disident, ovek nepo.eljan.3oliko neugodan i opasan, da prijateljima velikog naunika nije dozvoljeno da stave na strani&ama sovjetske tampe dostojan nekrolog o njemu. Neki dio velikih otkri a Nikolaja Kozirjeva, sovjetska javnost je saznala tek nakon njegove smrti ()+;. godine. 5arisa @mitrijeva =odlomak iz knjige? Nikolaj Kozirjev :>ijelog .ivota su mu pomogale zvijezde:
Prevod i o!rada7 9e!a <ur

Kozirjeva o"ledala - prodor u budunost

-gledala # prodor u !udu nost :KLMNOPO QMRMST T UVWVXLL: ='*((? ,&enario i re.ija7 Vitalij Pravdiv&ev - "ilmu7

<agovi su oduvijek vjerovali da udu!ljena ogledala sa!iraju u svom "okusu i neki astralni svijet, koji !udi, kod ovjeka sposo!nost vidovitosti. Aato su i gledali u udu!ljene posude oekuju i pojavu udesnih slika prolosti, sadanjosti, !udu nosti, sve se moglo otkriti u osvit. Na neshvatljiv nain, gledao je prije nekoliko vijekova i 6oger 9a&on, jo u GllI vijeku on je predskazao pronalazak mikroskopa i teleskopa, automo!ila i aviona, !rodova na motorni pogon. @vjesta godina prije pronalaska !aruta, on je napisao njegov sastav i dejstvo. <nogo prije nego to je otkrila nauka on je znao strukturu !ioloke elije i pro&es "ormiranja em!riona. -dakle takvo znanje? 0ovori se da su uenom monahu pomagala neka tajanstvena ogledala. ,pominje ih i sam 9a&on :Vidio sam u udu!ljenom ogledalu zvijezdu u o!liku spirale. ,mjetena je izme$u pupka Pegaza poprsja %ndromede i glave Kasiopeje:. Nevjerojatno, ali na ovom mjestu u ,vemiru 1**. g kasnije, !i e otkrivena prva vangalaktika maglina # spiralna maglina %ndromeda. Veliki srednjevjekovni naunik pokuao je da spoji "iziku i magiju, medi&inu i etika,matematiku i mistian uvid. I naravno, stekao mnogo neprijatelja i me$u nauni&ima i me$u &rkvenim li&ima ... <o.da su u pravu !ili mudra&i iz prolosti koji su nam prorekli otkri e koje e preokrenuti nau predstavu o 4niverzumu. I ko zna mo.da su Kozirjeva ogledala taj instrument koji e nam dati novi impuls u poznavanju tajni vremena i ovjeije psihe. -tvoriti uz!udljive mogu nosti, mijenjaju i line ogledalne ure$aje, istra.ivai !i mogli otkriti nevidljivi i tajanstveni smisao realnosti gdje nema uo!iajenog za nas shvatanja prostora i vremena. Iz tog nepresunog izvora mogu e !i !ilo &rpiti znanje o prolosti i !udu nosti, o ure$enju ,vemira i o drugim nevidljivim namjerama... -groma opasnost nalazi se i u daljinskom dejstvu na svijest Ijudi, koji ni ne sumnjaju nita, a takva istra.ivanja se rade, irom svijeta, smatraju se najprioritetnijim i proglaavaju najve om tajnom. 6ade se ispitivanja za kori enje, u vojno politike svrhe, giganskog planetarnog ogledala elektronskog omotaa Aemlje # /onos"ere...