ORLOVA ENKA I LISICA

Orlova enka i lisica sklopile prijateljstvo pa odluile stanovati jedna kraj druge da jo vie uvrste prijateljski savez. Orlica uzleti na veoma visoko stablo i na njemu savije gnijezdo, a lisica se zavue u grmlje ispod drveta i ondje okoti mlade. Jednom lisica ode u lov, a orlica koja je bila ostala bez hrane, sleti u grmlje, ugrabi njezine mlade i pogosti se zajedno sa svojim orliima. Kada se lisica vratila i shvatila to se dogodilo, ne raalosti se toliko zbog smrti svoje mladunadi, koliko zbog nemo i da se osveti jer bez krila nije mogla progoniti pticu. Stoga se povu e to slabima i nemonima jedino preostaje i po e proklinjati svoju neprijateljicu. Dogodilo se, meutim, da je orlicu, ubrzo potom snala pravedna kazna zbog toga to nije potovala prijateljstvo. Neki su ljudi, naime, u polju rtvovali kozu pa orlova enka sleti i sa rtvenika ugrabi komad mesa zajedno sa eravicom. Jo ga nije pravo ni donijela u gnijezdo, kadli navali estok vjetar pa od tankih i starih suharaka raspali sjajan plamen, a mladi orlii napola spaljeni bili su, naime, jo goludravi padnu na zemlju. Lisica pritri i naoigled orlici sve ih podere. Pria pokazuje da oni koji pogaze prijateljstvo, ako i izbjegnu kazni od ruke onih kojima su uinili krivo, ipak nee izbjei osveti bogova.

SLAVUJ I JASTREB
Sjedio slavuj na visokom hrastu i po obiaju pjevao. Opazi ga jastreb pa, kako je oskudijevao u hrani, sleti i zgrabi ga. U elji da se spasi, slavuj po ne moliti jastreba da ga ne pojede, govorei kako je odvie malen da ispuni jastrebov eludac, a on, ako u hrani oskudijeva, neka hvata vee ptice. Tu mu jastreb upadne u rije: Zaista bih bio lud kad bih ostavio hranu koju ve drim u pandama i krenuo u potjeru za neim ega jo nema ni na vidiku. Basna pokazuje da tako i meu ljudima nepromiljeno postupaju oni koji zbog nade u vee odbacuju ono to im je ve u rukama.

RIBAR I RIBICA
Ribar baci mreu i izvue ribicu. Ribica ga stade zaklinjati da je za sada pusti jer je jo malena, pa e kasnije, kada je uhvati ve poodraslu, imati od nje vie koristi. Na to e ribar: Bio bih ba pravi luak da odbacim siguran dobitak i poem u potjeru za nesigurnom nadom.

Basna pokazuje da je poeljniji sadanji dobitak, pa makar bio i malen, nego oekivani, pa makar bio i velik.

DIVLJE KOZE I KOZAR

Potjerao kozar koze na pau. Opazivi da su se tamo njegove koze pomijeale s divljim kozama, kad pade veer, utjera ih sve u spilju. Sutradan pak nadoe estoka zima pa ih nije mogao otjerati na uobiajenu pau, nego ih ostavi u spilji. Pred svoje je koze bacao malo hrane, tek toliko da ne gladuju, a pred divlje gomilao hranu na hrpe ne bi li ih pripitomio. Kada je minula zima pa ih on sve zajedno izveo na pau, divlje se koze doepaju brda i pobjegnu. Kozar ih stane koriti zbog nezahvalnosti predbacujui im to ga ostavljaju iako se za njih bolje brinuo, a one mu, osvrnuvi se na nj, odgovore: Ba se zbog toga jo i vie uvamo. Ako si nama koje smo tek juer dole k tebi, dao prednost pred svojim kozama, oito je da e, ako k tebi kasnije dou jo neke druge, njih vie cijeniti od nas. Pria pokazuje da ne treba prihvaati prijateljstvo onih koji nama, kao novim prijateljima, daju prednost pred starima, imajui na umu da e se, kada i mi za njih postanemo stari prijatelji, sprijateljiti s drugima i njih vie cijeniti.

TRI BIKA I LAV

Tri su se bika bila zajedno nastanila. Neki ih je lav stalno slijedio u elji da ih ulovi, ali ih, sve dok su bili zajedno, nije mogao uhvatiti pa stoga zaklju i da e ih svladati poto ih razdvoji. Meusobno ih zavadi i rastavi, pa tako, svakoga za sebe, lake poubija one koje, dok su se zajedno drali, nije mogao pobijediti. Sloga je spas onima koji u njoj ive.

LISICA I LAV
Kada se lisica koja jo nikada nije vidjela lava, sluajno na njega namjerila i prvi ga put ugledala, tako se uplai da je zamalo umrla od straha. Namjerivi se na njega po drugi puta, i opet se prestrai, ali ne onako kao prvi put. Kada ga je pak ugledala i trei put, ohrabri se, prie mu i upusti se s njime u razgovor. Basna pokazuje kako navika ublaava i strane stvari.

LISICA I DRVOSJEA
Lisica, bjeei pred lovcima, opazi nekog drvosjeu i zamoli ga da je sakrije. On joj dade savjet da ue u njegovu kolibu i ondje se skloni. Malo zatim naiu lovci i zapitaju drvosjeu je li vidio da je tu prola kakva lisica, a on na rijeima zataji da ju je vidio, no rukom pokazivae gdje se sakrila. Lovci se pak ne obazree na njegovo domahivanje, nego povjerovae onome to je rekao, a lisica, kada vidje da su oni otili, iza e i bez rijei krene dalje. Drvosjea joj stade predbacivati da mu nijednom rijeju nije zahvalila to ju je spasio, a ona odvrati: Zahvalila bih ja tebi da su ti djela ruku i zna aj jednaki rijeima. Pria se moe primijeniti na ljude koji zahtijevaju da se s njima poteno postupa, a sami postupaju nevaljalo.

CVRAK I LISICA
Na nekom visokom stablu pjevao cvrak. Lisica, u elji da ga pojede, smisli ovako: stade nasuprot stablu te se poe diviti njegovu krasnu pjevu i pozivati ga da sie jer eli vidjeti kolika je to ivotinja to tako snano pjeva. Prozrevi njezino lukavstvo, cvrak otrgnu list i baci ga dolje, a sam ostade sjediti na stablu pa, kada lisica pritri, ree: Vara se, draga moja, ako si pomislila da u sii. uvam se ja lisica od onoga dana kada sam u lisijem izmetu vidio cvrkova krila. Tua nesrea ui oprezu razborite ljude.

LISICA I JARAC
Upala lisica u bunar pa je morala ondje i ostati, ne znajui kako da izae. Jarac, nagnan eu, doe do toga istog bunara pa, opazivi lisicu, stade je ispitivati je li voda dobra. A ona, prikrivajui svoju nevolju, rasprede silnu pohvalu o vodi, govorei kako je ukusna i potiui ga da i sam sie. udei jedino za vodom, jarac sie u bunar, a kad je ugasio e, poe zajedno s lisicom razmiljati o izlasku iz bunara. Lisica tada ree da je smislila kako e se oboje izbaviti: Ako se ti prednjim nogama upre o zid i osloni rogovima o njega, ja u se preko tvojih lea uspeti gore, a onda u i tebe izvui. Nakon ponovnoga nagovaranja, on joj spremno u ini po volji, a lisica mu sko i preko nogu i uspne mu se na lea, pa uprijevi se o jareve rogove, stie do otvora bunara i poe se udaljavati. Kada joj jarac stade prigovarati da je prekrila obeanje, osvrnu se i ree: E, moj pametnjakoviu, da si imao toliko pameti koliko dlaka na bradi, ne bi bio siao u bunar, a da prije ne promisli kako e iz njega izai. Tako i razboriti ljudi treba da najprije razmotre kako e zavriti ono to rade, a tek onda da se toga prihvate.

ABE
U nekoj bari stanovale dvije abe. Na ljeto bara presahne, a one je ostave i krenu traiti drugu. Naiu na dubok bunar pa jedna aba, opazivi ga, ree drugoj: Siimo, prijo, zajedno u ovaj bunar. Druga e na to: A ako i ova voda presahne, kako emo odavde izai? Basna pokazuje kako poslovima ne valja pristupati nepromiljeno.

ABE TRAE KRALJA

abe, alostei se zbog bezvlaa koje se meu njima bilo proirilo, poalju poslanike Zeusu s molbom da im dadne kralja. Zeus pak, videi njihovu tupoglavost, baci im u baru panj. Isprva abe uplai buka pa zarone u barske dubine, no kasnije, budui da se ono drvo nije micalo, izrone pa se s tolikim prezirom stanu odnositi prema njemu da su se ak na njega penjale i na njemu sjedile. Nezadovoljne to imaju takva kralja, po drugi put odu do Zeusa i zamole ga da im dadne drugog vladara, jer je prvi odvie trom. Zeus se razljuti i poalje im vodenu zmiju koja ih je hvatala i njima se gostila. Pria pokazuje da je bolje imati troma vladara nego takva koji je odve nemiran.

SELJAKOVI SINOVI
U nekoga seljaka bili nesloni sinovi. Iako ih je mnogo puta opominjao, rije ima ih nije mogao nagovoriti da se promijene, pa se dosjeti to e uiniti: naredi im da mu donesu sveanj prua. Kada izvrie to im je naloio, dade im sve prutove zajedno i naredi im da ih pokuaju prelomiti. Budui da to nisu mogli, premda su se iz petnih ila upinjali, odvee sveanj i po drugi put te im prui prutove jedan po jedan. Poto su ih s lakoom slomili, ree im: Tako ete i vi, djeco, biti nepobjedivi za neprijatelje budete li jednoduni; ako se pak budete svaali, svatko e vas lako svladati. Pria pokazuje da sloga jaa ljude, a zbog nesloge ih je lako svladati.

SELJAK I NJEGOVI SINOVI

Neki se seljak opratao sa ivotom, a htio je da mu sinovi nau e obraivati zemlju. Stoga ih pozove k sebi i ree: Djeco moja, ja se ve pomalo rastajem sa ivotom, a

ono to sam u vinogradu sakrio, sve ete ondje nai, samo ako potraite. Sinovi pomisle da je u vinogradu zakopano blago pa nakon o eve smrti prekopaju ondje svu zemlju, ali blago ne naoe. Vinograd im, meutim, jer su ga krasno okopali, donese obilan prirod. Basna pokazuje da je rad ljudima blago.

PTIAR I RODA
Razapeo ptiar zamke za dralove iekujui ulov. Kako se meu dralovima nala i roda, ptiar zajedno s njima uhvati i nju. Roda ga je molila da je ne ubije i objanjavala kako ona ljudima ne nanosi nikakvu tetu, ve im je, naprotiv, silno korisna jer hvata zmije i sve drugo to gmie te se time hrani. No, ptiar odvrati: Pa da si i najnekodljivija, zasluuje kaznu zato to si se me u nevaljalcima nala. Doista, i nama valja izbjegavati drutvo nevaljalih ljudi da ne postanemo sudionici u njihovoj zloi.

SELJAK I ZMIJA
Odnekud dogmizala zmija i usmrtila seljakova sina. Seljaka to strano razjadi pa zgrabi sjekiru, poe do njezine rupe i stade ondje motrei ne bi li je, ako izae, odmah udario. Kada je zmija provirila, zamahne sjekirom, ali promai i raskoli kamen koji je u blizini leao. Poslije toga po e oprezno pozivati zmiju da se s njome pomiri, no ona mu ree: Niti mogu ja tebi biti sklona videi ovaj slomljeni kamen, niti ti meni gledajui grob svojega sina." Basna pokazuje da velika neprijateljstva ne prolaze lako.

KOKO KOJA JE NOSILA ZLATNA JAJA

Imao neki ovjek koko koja je nosila zlatna jaja. Pomislivi kako u njoj mora biti gomila zlata, zakolje je, no otkri da je ista kao i sve ostale kokoi. Tako je zbog nade da e nai silno bogatstvo ostao i bez onoga to je ranije imao. Basna pokazuje kako ovjek treba biti zadovoljan onim to ima, a izbjegavati nezasitnost.

ENA I KOKO
Neka je udovica imala koko koja je svakog dana nosila po jedno jaje. ena pomisli da e koko nesti dvaput na dan ako joj bude bacala vie jema. Kad je tako uinila, koko otustje pa vie nije nesla ni jedanput na dan. Pria pokazuje da oni koji iz lakomosti tee za veim, gube i ono to imaju.

KOUTA I TRSJE
Bjeei pred lovcima, kouta se sakrije u trsje. Kada su se lovci malo udaljili, kouta pomisli da je ve posve sigurna pa po ne brstiti lozino lie. Budui se lie pomaklo, okrenu se lovci i pomisle da se u njemu krije neka ivotinja, kako je doista i bilo, te strijelama ubiju koutu. Prije no to e umrijeti, kouta uzdahne i ree sama sebi: Pravo mi budi, jer nisam trebala unitavati onu koja me spasila." Basna pokazuje da bogovi kanjavaju one koji dobroiniteljima nanose nepravdu.

KOUTA I LAV
Koutu e natjerala da se spusti do nekog izvora. Dok je pila, opazi u vodi svoju sliku i stane se gizdati rogovima gledajui ih kako su veliki i areni, a na noge se silno ljutila to su tanke i slabe. Dok je jo o tome razmiljala, pojavi se lav i nadade za njom, no kouta udari u bijeg i daleko izmae lavu. Jelenima je i koutama, naime, glavna vrlina u nogama, a lavovima u srcu. Dok je ravnica bila gola, spaavala se trkom, a kada stie do nekoga umovitog mjesta, slui se tada da joj se rogovi zapletoe u granje pa, kako zbog toga nije mogla trati, uhvati je lav. Prije no to e poginuti, ree samoj sebi: Jadne li mene! Spaavalo me ono za to sam mislila da e me iznevjeriti, a zbog onoga u to sam se silno pouzdavala, umirem. Tako esto i prijatelji u koje se sumnja, u opasnosti postaju spasiocima, a kao izdajice se pokazuju oni u koje se silno pouzdajemo.

BOLESNA KOUTA

Razboli se kouta pa legne na nekom zaravanku, a druge ivotinje, dolazei joj u posjet, popasu okolnu travu. Kouta potom ozdravi, ali bijae strano iscrpljena od nestaice hrane pa zajedno s paom izgubi i ivot. Basna pokazuje da oni kojima su prijatelji neumjereni i nepromiljeni, imaju od njih vie tete nego koristi.

SVINJA I OVCE
U neko stado ovaca zae svinja i stade pasti. Kad je pastir pone hvatati, skviala je i otimala se, pa je ovce zbog te cike poee grditi: Nas pastir neprestano hvata, a mi nikada ne viemo. Nato e svinja: Kada mene hvata, to nije isto kao kada hvata vas, jer vas lovi radi vune ili mlijeka, a mene radi mesa. Pria pokazuje da s pravom uzdiu oni kojima u opasnosti nije imutak, nego ivot.

JELA I KUPINA
Hvalei se, govorila jela kupini: Od tebe ni u emu nema nikakve koristi, dok se moja korisnost oituje u krovovima hramova i u kuama. Kupina joj odvrati: Eh, sirotice, sjeti li se sjekira i pila koje te sijeku, bolje bi ti bilo da si izrasla kao kupina, a ne kao jela. Bolje je siromatvo bez straha nego bogatstvo usred neprilika i prijetnji.

STABLA I TRSKA
Jednom su stabla, skrena pod naletom vjetrova, gledala kako trska od vjetra ostaje neoteena pa se stadoe raspitivati kako to da se ona, iako su vrsta i jaka, tako lome, a njoj se, iako su joj stabljike tanke i slabe, nita ne dogaa. Trska na to ree: Ja, poznajui dobro svoju slabost, poputam pred nasrtajem vjetrova i tako izbjegavam njihove napade. Vi im se pak, pouzdajui se u vlastitu snagu, opirete pa vas oni zbog toga kre. Pria pokazuje da je u pogubnim prilikama sigurnije poputati nego se opirati.

KONJ, VOL, PAS I OVJEK

Stvarajui ovjeka, Zeus ga je uinio kratkovjenim. Kada stie zima, ovjek, sluei se svojom pameti, sagradi sebi kuu i nastani se u njoj. Jednom je stegla estoka studen, a Zeus je k tome jo slao i kiu, pa konj ne izdra, ve trkom doe ovjeku i zamoli ga da mu prui zaklon. ovjek ree da e mu to uiniti ako mu dadne dio svojih godina. Nedugo zatim, pojavi se i vol koji isto tako nije mogao podnositi zimu, a ovjek i njemu ree da ga nee primiti pod krov prije negoli mu i on dadne jedan dio svojih godina. Vol pristade i ovjek mu prui zaklon. Naposljetku doe i pas, sav promrzao od studeni, pa poklonivi ovjeku dio svojega vijeka, i on kod njega nae zaklon. I tako se dogodilo da su ljudi, dok uivaju ivotni vijek to su ga dobili od Zeusa, nepokvareni i dobri; a kada dou u konjske godine, postanu hvalisavi i oholi. Kada zatim stignu u volovske godine, sposobni su za zapovijedanje drugima, a oni koji doive i pasje godine, postanu osorni i lajavi. Pria se moe primijeniti na kakva ljutita i tvrdoglava starca.

KONJ I MAGARAC
Imao neki ovjek konja i magarca. Kad su jednom putem putovali, ree magarac konju: Preuzmi malo od mojeg bremena ako hoe da ostanem iv., no konj ga ne poslua. Magarac od umora pade i uginu. Gospodar tada sve natovari na konja, pa i samu magarevu kou, a konj stade na sav glas zapomagati: Jao meni jadnome! to li mi se bijednome dogodilo! Zato to nisam htio preuzeti mali teret, sada, evo, nosim sve, pa i magarevu oderanu kou. Basna pokazuje kako e, udrue li se veliki s malima, i jedni i drugi u ivotu sretno proi.

VUK I OVCA
Neki je vuk kojega su psi izgrizli, sav izranjen leao u svojoj jazbini. Hrane nije imao pa, kada opazi ovcu, stade je moliti da mu donese vode iz rijeke koja je onuda tekla. Ako mi dadne vode, ree vuk, hranu u ve sam pronai. Na to e ovca: Ako ti dadnem vode, ja u ti posluiti kao hrana. Basna se odnosi na zla i licemjerna ovjeka koji drugima postavlja zamke.

JARE I VUK
Vuk je progonio neko jare to bijae zaostalo iza stada. Okrenuvi se, jare mu ree: Vidim ve, vue, da e se mnome nahraniti, ali da neslavno ne poginem, zasviraj, a ja u malo zaplesati. No, dok je vuk svirao, a jare plesalo, zauju to psi i krenu u potjeru za vukom. Osvrnu se vuk i ree jaretu: Pravo mi budi kad sam, premda sam mesar, izigravao frulaa. Tako oni koji postupaju onako kako se od njih ne oekuje, izgube i ono to im je ve u rukama.

PELAR
Neki ovjek ue u pelinjak pa, kako pelara nije bilo u blizini, ukrade i med i sae. Kad se vlasnik vrati i ugleda prazne konice, ostade ondje stajati pretraujui po njima. Tako ga zatekoe pele vrativi se s pae, pa ga izbodoe alcima i gadno ga izranie. On e tada: O, najnezahvalnije ivotinje! Onoga koji vam je sae ukrao pustile ste da nekanjeno ode, a bodete mene koji se za vas brinem. Tako i neki ljudi koji se iz neznanja ne uvaju neprijatelja, odbijaju od sebe one koji im dobro misle.

MAGARAC I CVRCI
uo magarac cvrke kako pjevaju, pa se obradovao ugodnom pjevu, ali im i pozavidio na tolikoj slatko i, pa ree: ime li se hranite da vam je takav glas? Rosom, odvratie cvrci, pa magarac, ivei otada samo od rose, uginu od gladi. Tako oni koji protiv svoje prirode za neim tee, to za ime tee nee postii, a silno e se unesreiti.

DVA PIJETLA I ORAO

Borila se dva pijetla oko kokoi pa jedan od njih obori drugoga na tlo. Poraeni se pijetao skloni na neko sjenovito mjesto i tamo sakrije, a pobjednik poleti, sjede na visoki zid i poe na sav glas kukurijekati. U taj mah sleti orao i epa ga, a onaj to se bio u tami sakrio, otada je bez straha prilazio kokoima.

Basna pokazuje kako su oholi ljudi Gospodinu mrski, a neznatni uivaju njegovu ljubav.

SLAVUJ I IMI
Neki je slavuj nou pjevao u objeenoj krletki. Do e imi i zapita ga zato danju uti, a nou pjeva. Slavuj odvrati kako to ne ini bez razloga jer su ga uhvatili dok je danju pjevao pa je otada razboritiji. Na to e imi: Ne mora se vie uvati sada, kada od toga nema nikakve koristi, ve si se trebao uvati prije no to su te uhvatili. Pria pokazuje kako je beskorisna promjena miljenja kada se nesrea ve dogodila.

AVKA I PTICE
elei pticama postaviti kralja, Zeus im dade rok kada e sve doi pred njega, a on e najljepu od njih proglasiti kraljem. avka, dobro znajui koliko je runa, ode i skupi perje koje drugim pticama bijae otpalo, pa ga stavi na sebe i vrsto zalijepi. Tako se dogodi da je zbog toga postala divnija od ostalih. Meutim, stie i dogovoreni dan pa sve ptice odoe k Zeusu. Kada im Zeus htjede avku postaviti za kralja zbog njezine naoite vanjtine, razljute se ptice i svaka joj oduzme svoje pero. Tako avka opet postade avka. Basna pokazuje da se i dunici, dok raspolau tuim imutkom, doimaju vanima, a kada ga vrate, ine nam se isti kao i prije.

AVKA I GAVRANI
Neka avka koja je veliinom nadmaivala ostale, prezre svoje roake pa ode gavranima i zamoli ih da s njima ivi. Oni je, meutim, ne poznajui joj ni lika ni glasa, izudaraju i izbace. Otjerana, vrati se avkama, ali je one ne primie ljutei se zbog njezine oholosti. Tako se dogodi da su joj i jedni i drugi uskratili da ivi s njima. Tako i oni ljudi koji ostave zaviaj i odlue se za tuinu, ni ondje nisu na dobru glasu, a i njihovi ih sugraani preziru.

ORAO, AVKA I PASTIR

Orao sleti s neke visoke stijene i ugrabi janje. Opazi to avka pa se iz zavisti htjede povesti za njegovim primjerom. Stoga se spusti uz silnu kriku i baci se na ovna. No, kako su joj se pande zaplele u ovnovo runo, nije vie mogla uzletjeti. Pastir, vidjevi to se dogodilo, pritri i uhvati je. Zatim joj podree krila pa je, kada je pala ve er, odnese svojoj djeci. Kad su ga djeca ispitivala kakva je to ptica, ree: Kako ja sigurno znam avka, a kako bi ona htjela orao." Tako nadmetanje s jaima, osim to se njime nita ne postie, uz nevolju donosi jo i bruku.

GAVRAN I LISICA
Ugrabivi negdje komad mesa, sjedio je gavran na stablu. Opazi ga lisica pa, u elji da se domogne mesa, stade pod stablo i po e ga hvaliti govorei mu kako je velika i lijepa ptica, a i dobar lovac i krasna je lika: Dolikuje ti da bude kralj pticama, a to bi tako i bilo, samo kad bi jo imao i glas. Ovako se doima kao obina i nijema ptica. Kad je gavran to uo, uzoholi se zbog tih pohvala pa odbaci meso i na sav glas zagrake. Lisica pritri i doepa se mesa pa, osvrnuvi se, ree gavranu: Sve ima, gavrane moj, samo ti pameti manjka. Basna pokazuje kako se ovjek ne treba povoditi za laskavim rijeima jer od toga esto nastaje samo teta.

PTIAR I KUKMASTA EVA

Postavljao ptiar zamke za ptice. Vidje to izdaleka kukmasta eva pa ga upita to radi, a on joj ree da gradi grad. Kada se potom malo odmaknuo i sakrio, eva se priblii povjerovavi njegovim rijeima, te se uhvati u zamku. Ptiar na to pritri i ulovi je, a ona mu kaza: E, dragi moj, bude li ovakav grad gradio, nee mnogo stanovnika za njega nai. Basna pokazuje da kue i gradovi najvie opuste zbog zlih poglavara.

GLADNE KUJE
Gladne kuje opazile potopljene koe u nekoj rijeci, te se, ne mogavi ih se domoi, meusobno dogovore da e najprije ispiti vodu iz rijeke pa e tako doi do njih. Dogodi se, meutim, da su od vode prije raspukle no to su se domogle koa.

Tako i neki ljudi, iz nade u neizvjestan dobitak, poduzimaju razne napore i u njima budu satrveni prije negoli postignu ono to ele.

OVJEK KOJEGA JE UGRIZAO PAS

Jednoga ovjeka ugrize pas pa on stane obilaziti naokolo traei nekoga da ga izlijei. Susretne ga drugi ovjek i saznavi to trai, ree mu: Dragi moj, ako hoe ozdraviti, uzmi kruha, otari njime krv s rane i daj psu koji te ugrizao da ga pojede. A prvi e nasmijavi se: Postupim li tako, neminovno e me svi psi u gradu htjeti ugristi. Basna pokazuje da se zli ljudi, inimo li im dobro, time jo vie potiu na zlodjela.

PAS I KOLJKA
Neki pas koji bijae navikao ispijati jaja, jednom opazi neku koljku, pa razjapi gubicu, snano srknu i ispi je mislei da je jaje. Osjeajui teinu i bol u elucu, ree: Pravo mi budi kad sam mislio da je jaje sve to je okruglo. Pria nas ui da se oni koji samouvjereno pristupaju poslovima i nehotice mogu nai u udu.

KUJA I KOMAD MESA

Drei komad mesa u zubima, prelazila je kuja preko rijeke. Opazivi svoju sliku u vodi, pomisli da je to neka druga kuja iji je komad mesa vei od njezina. Stoga ispusti svoje meso i nasrnu na onu drugu kuju da od nje otme njezino. Tako joj se dogodi da je ostala i bez jednoga i bez drugoga: drugi komad mesa nije zgrabila jer ga nije ni bilo, a prvi je odnijela rijeka. Prikladna pria u sluaju kakva lakoma ovjeka.

KOMARAC I BIK

Komarac sleti biku na rog i dugo vremena ostade ondje sjediti. Kada se htio udaljiti, upita bika nije li ve poelio da on ode. A bik e na to: Nisam primijetio ni kada si doao, pa neu primijetiti ni kada ode. Pria se moe primijeniti na kakva nemona ovjeka od kojega, bio tu ili ne bio, nema ni tete ni koristi.

KOMARAC I LAV
Komarac prie lavu i ree: Ne bojim te se, a nisi ni jai od mene. Misli li drugaije, u emu je tvoja snaga? U tome to pandama grebe i zubima grize? Ta* to i ena ini kad se s muem svaa. Ja sam svakako jai od tebe. Ako hoe, ogledajmo se. Zazujavi, komarac navali na lava ubadajui ga po bezdlakim mjestima oko nosa. Lav je, maui pandama, sama sebe ranjavao, sve dok ne klonu, a komarac, pobijedivi lava, zazuja i zapjeva pobjedniku pjesmu pa odleti. Zaplete se, meutim, u paukovu mreu pa, as prije no to e ga pauk pojesti, stade jadikovati to, premda se borio s najveima, strada od tako nitavne ivotinje kao to je pauk. Basna se odnosi na one koji obaraju velike, a bivaju oboreni od malih.

LAVICA I LISICA
Lavica, kad joj je lisica prigovarala da uvijek raa samo jedno mladune, ovako joj odgovori: Jedno, ali lava. Basna pokazuje da se vrijednost ne oituje u mnotvu, nego u vrlini.

LAV I LISICA
Ostario lav pa vie nije mogao vlastitim snagama pribavljati hranu. Shvativi da mu valja neto smisliti, povue se u pilju i ondje legne gradei se da je bolestan pa je hvatao i prodirao ivotinje koje su mu dolazile u posjet. Kada je tako ve mnogo zvjeradi nastradalo, do e onamo i lisica, ali razabra njegovo lukavstvo. Stade malo podalje od pilje i zapita lava kako mu je, a on ree: Loe, pa je upita zato ne ulazi. Na to e lisica: Ula bih ja da ne vidim mnoge tragove koji u pilju vode, a nijedan koji iz nje izlazi. Tako i razboriti ljudi izbjegavaju opasnosti, unaprijed ih nasluujui po znakovima.

LAV I MEDVJED
Lav i medvjed naiu na mlada jelena i po nu se za njega boriti. Silno izmuie jedan drugoga te im se obojici smrai pred oima, pa ostadoe iznemoglo leati. Uto naie lisica pa, vidjevi ih onako izvaljene, a jelene kako izmeu njih lei, proe izmeu njih i odnese im plijen. Oni pak, nemo ni da ustanu, rekoe: Jadni li smo kad smo se za lisicu muili. Pria pokazuje da se s pravom ljute oni koji gledaju kako drugi iz njihova truda za sebe izvlae probitak.

LAV, VUK I LISICA

Ostarjeli je lav bolovao leei u pilji. U posjet svojemu kralju do oe sve ivotinje, osim lisice, pa vuk ului zgodu i stane pred lavom optuivati lisicu da nimalo ne dri do zajednikog vladara te da mu stoga i nije dola u posjet. Uto stie i lisica pa zau posljednje vukove rijei. Lav poe rikati na nju, a ona zamoli za priliku da se opravda i ree: Tko se od tvojih posjetilaca toliko brinuo za tebe kao ja koja sam sve obila, raspitala se kod lijenika kako se treba lijeiti, a to i doznala. Lav joj naredi da mu odmah objasni nain lijeenja, a ona kaza: Ozdravit e odere li iva vuka i umota se u njegovu jo toplu kou. Vuk tako poginu, a lisica se nasmija i ree: Gospodara ne valja poticati na srdbu, ve na dobrotu. Basna pokazuje kako u vlastitu zamku upada onaj tko protiv drugoga spletkari.

LAV I DUPIN
Lutao lav po alu, kadli ugleda dupina kako iz mora znatieljno proviruje. Pozove ga da sklope savez govorei kako njima dvojici ba prilii da jedan drugome budu prijatelji i pomagai jer je dupin kralj morskih ivotinja, a lav kopnenih. Dupin sa zadovoljstvom pristade. Nedugo zatim lav, borbu vode i s divljim bikom, stade pozivati dupina u pomo , a kako on nije mogao izai iz mora, pa ma koliko to elio, poe ga lav optuivati kao izdajnika. Na to e dupin: Ne kori mene, ve prirodu koja me nainila morskim stvorenjem pa mi ne doputa da izaem na suho. Tako doista i mi, kada sklapamo prijateljstvo, za saveznike trebamo birati one koji nam u opasnosti mogu pritei u pomo.

LAV I MI
Lavu, dok je spavao, preko njuke pretra mi. Lav se tre, zgrabi mia i ba se spremao njime pogostiti, kadli ga on zamoli da ga ne prodere, govorei kako e mu se, potedi li ga, svakako oduiti. Nasmija se na to lav i pusti mia. Doskora se, meutim, slui da se lav doista spasio upravo zahvaljujui miu. Uhvatio se, naime, u zamku od ueta to su je lovci bili postavili i ostao visjeti o nekom drvetu, a mi ga je uo kako stenje, pa mu priskoio u pomo, pregrizao ue i oslobodio ga. Potom mu ree: Ti si se meni onomad smijao jer nisi o ekivao da u ti ja uslugu uzvratiti, a sada dobro zapamti da i mievi znaju to je zahvalnost. Pria pokazuje da u nevolji veoma monima kadto moe zatrebati i pomo onih koji su slabiji od njih.

LAV I MAGARAC
Udrue se lav i magarac pa zajedno pou u lov. Kada stigoe do neke pilje pune divljih koza, lav stade pred ulaz motrei na one koje su odande izlazile, a magarac ue u pilju pa zareva u namjeri da ih zastrai. Kada je lav ve pohvatao veinu koza, izae magarac iz pilje i stade ga zapitkivati je li se hrabro ponio i dobro gonio koze. Na to e lav: Da nisam znao da si magarac, znaj da bih se i ja bio prestraio. Tako i one koji se razmeu pred znalcima, posve prirodno doekuje poruga.

LAV, MAGARAC I LISICA

Lav, magarac i lisica udrue se i pou zajedno u lov. Nahvatae se obilne lovine pa lav naredi magarcu da podijeli plijen. Magarac pravedno naini tri jednaka dijela i ponudi lavu i lisici da biraju. Lav se na to razljuti i pojede magarca, a potom zapovjedi lisici da ona podijeli lovinu. Lisica sve skupi na gomilu, a za sebe ostavi samo malen dio. Tada e lav: Tko je tebe, mila moja, nauio tako dijeliti? A ona odvrati: Magarev udes. Basna pokazuje da tua nesrea ljudima postaje opomena.

VUKOVI I OVCE

Vrebali vukovi na stado ovaca, no doepati ih se nisu mogli zbog pasa to su uvali te ovce, pa uvide da im se valja posluiti varkom. Poalju ovcama poslanike zahtijevajui od njih da im predaju pse jer su oni, rekoe, krivi za njihovo uzajamno neprijateljstvo, pa e, izrue li im ovce pse, izmeu vukova i ovaca zavladati mir. Ovce, ne slutei to ih eka, predadoe pse, a vukovi, do epavi se pasa, lako poklae nebranjeno stado. Tako i oni gradovi koji lakomisleno izdaju narodne voe, i sami ubrzo neprijateljima padnu u ruke.

VUK I JANJE
Opazi vuk janje kraj neke rijeke i htjede ga pojesti, ali s opravdanim razlogom. Stoga stade uzvodno i poe ga okrivljavati da mu muti vodu i ne doputa mu da pije. Kada janje odgovori da vuk pije na gornjem kraju, a i inae nije mogue da mu ono muti vodu jer se nalazi nizvodno od njega, kaza vuk ne postigavi cilja: Prole si godine uvrijedilo mojeg oca. Kada mu janje ree da se tada jo nije bilo ni rodilo, ree mu vuk: Ma koliko ti smislilo opravdanja, ja u te ipak pojesti. Pria pokazuje da pred onima koji ve unaprijed smjeraju nekome nanijeti nepravdu, ne pomae ni pravedna obrana.

MAAK I PIJETAO
Maak uhvati pijetla i htjede ga pojesti, ali s opravdanim razlogom, pa ga po e optuivati da uznemirava ljude jer nou kukurie i ne doputa im da spavaju. Pijetao se branio da to ini njima na korist, jer se tako bude i polaze za svojim uobiajenim poslovima, a maak mu opet predbaci krivnju da grijei protiv prirode, jer ivi s majkom i sestrama. I na ovo pijetao odvrati da tako postupa na korist svojih gospodara, jer im one zato nesu mnogo jaja, pa maak ree: Makar u tebe bilo mnogo krasnih objanjenja, ja ipak ne kanim ostati gladan. I pogosti se njime. Basna pokazuje da e opak stvor, kada se na neto odlui, ako ne uzmogne za to nai kakvu opravdanu izliku, zlodjelo izvesti posve otvoreno.

VUK I APLJA
Progutao vuk kost pa stao obilaziti okolo traei nekoga da ga izlijei. Naiavi na aplju, zamoli je da mu za nagradu izvue kost iz grla. Ona zavue glavu u vuje

drijelo, izvadi kost i zatrai dogovorenu nagradu. A vuk e na to: E, draga moja, zar ti nije dosta to si iz vujih ralja ivu glavu izvukla, nego jo i plau trai? Pria pokazuje da je kod opakih ljudi najvee dobroinstvo ako ti nikakvo zlo ne nanesu.

VUK I MAGARAC
Jedan od vukova, postavi voom ostalima, proglasi zakon te naredi da svatko tko negdje neto ulovi, ima to pred druge iznijeti i svima razdijeliti. Sluaju i to, magarac strese grivom, nasmija se i ree: Krasno si to rekao, vuji vladaru, ali kako to da si ti juer kradom u svoju jazbinu odnio lovinu koju si samo sebi namijenio za hranu? Donesi je ovamo da se svima jednako razdijeli. Na ovo se vuk nae u udu te ukine zakon. Basna pokazuje da se vrlo esto upravo oni koji zakone donose, tih zakona sami ne pridravaju.

VUK I PASTIR
Neki je vuk slijedio stado ovaca, ali im nikakva nije zla nanosio. U po etku ga se pastir uvao kao neprijatelja i, sav u strahu, pomno na njega motrio, no kako je vuk neprestance iao za njim uope ne pokuavajui neto ugrabiti, pomisli pastir da on stado zapravo vie uva negoli to na njega vreba, pa stoga, kada je zbog neega morao poi u grad, ostavi ovce uz vuka i ode. Razabravi da mu se pruila zgodna prilika, vuk pokla najvei dio stada. Kada se pastir vrati i vidje poklano stado, ree: Pravo mi budi. to mi je trebalo da vuku povjeravam ovce? Tako i ljudi koji blago povjere lakomcima, posve prirodno bez njega i ostanu.

DRVOSJEA I HERMO
Nekom drvosjei, dok je kraj rijeke cijepao drva, odletje sjekira u vodu. Od nevolje sjedne na obalu i stade jadikovati. Doznavi za to i saalivi se na ovjeka, Hermo zaroni u rijeku, donese mu zlatnu sjekiru i zapita ga je li to ona koju je izgubio. Kada drvosjea ree da nije, zaroni Hermo ponovno i iznese srebrnu. Drvosjea kaza kako ni ta nije njegova, pa mu Hermo, i trei put zaronivi, donese njegovu pravu sjekiru. Poto drvosjea potvrdi da je to doista ona koju je izgubio, pohvali Hermo njegovu estitost te mu pokloni i one dvije druge. Naavi se s prijateljima, drvosje a im ispria

to mu se dogodilo pa jedan od njih poelje da se i njemu to desi: ode do rijeke, navla baci u nju svoju sjekiru pa plaui sjedne kraj vode. I njemu se tada ukae Hermo pa, saznavi zato jadikuje, zaroni kao i ranije, iznese zlatnu sjekiru i zapita ga je li tu sjekiru izgubio. No, kada on s radou izusti: Da, ba tu, bog prezre toliku bestidnost pa ne samo da mu ne dade ovu sjekiru, nego mu ne vrati ni njegove vlastite. Basna pokazuje da su boanstva, isto toliko koliko pomau estitim ljudima, nesklona nepotenima.

MUHE
Kada se u nekoj smo nici izlio med, slete na njega muhe i stanu ga jesti, a zbog slatkoe njegove nisu se od njega odvajale. Budui da nisu mogle odletjeti jer su im noge bile zapele u medu, utapajui se rekoe: Nesretne li smo, jer pogibamo zbog kratkotrajna uitka. Tako je mnogima njihova prodrljivost uzrok mnogih zala.

POLJSKI MI I GRADSKI MI
Poljski mi pozove gradskoga mia na gozbu pa mu za jelo ponudi ono to je u polju raslo smokve, groe i kotuniavo voe. Gradski mi, videi veliku oskudicu u kojoj poljski mi ivi, pozove ga da sutradan on doe k njemu. Uvede ga u bogataku smonicu i ponudi mu da se pogoste svakojakim mesom, ribom, a k tome i kola ima. Dok su oni pri tome bili, ue nadstojnik, a njih obuze strah i udarie u bijeg. Na to e poljski mi gradskome: Uivaj ti u ovom ivotu i svim tim jestvinama, a ja u radije ivjeti ivotom bez straha i u slobodi.

MI I ABA
U doba dok su ivotinje jo govorile istim jezikom, sprijatelji se mi sa abom, pozove je na ruak i odvede u bogataku smonicu koja bijae puna kruha, sira, meda, smokava i ostalih ukusnih jestvina, te joj ree: Jedi, abo, od ega god hoe. A aba kaza: Mora doi i ti k meni da kua moje jelo, a da ti bude lake, privezat u jednu tvoju nogu za svoju. Sveza tako aba jednu mievu nogu za svoju pa skoi u baru povukavi i mia za sobom, te se mi utopi ovako govorei: Ti e mene sada ubiti, ali e me ivo stvorenje osvetiti. I doista, kobac ugleda mia kako pliva pa sleti i zgrabi ga, a zajedno s njim povue i abu te tako oboje rastrga.

Lo savjet to ga dobivamo od prijatelja, i za njih se same pretvara u pogibelj.

PUTNICI I MEDVJEDICA
Dva su prijatelja istim putem putovala. Najednom se pred njima pojavi medvjedica, pa se jedan hitro pope na neko stablo i ostade tamo sakriven. Drugi, videi da e ga medvjedica uhvatiti, pade na zemlju i priini se mrtvim, a kada je medvjedica primaknula njuku k njemu i onjuila ga, zadri dah. Kau, naime, da ta zvijer ne dira mrtvaca. Nakon medvjediina odlaska, prvi putnik sie s drveta i stade pitati drugoga to mu je to medvjedica na uho priapnula. A ovaj odgovori: Da ubudue ne putujem s takvim prijateljima koji u opasnostima ne ostaju uz mene. Basna pokazuje da se pravi prijatelji u nevolji poznaju.

PUTNICI I PLATANA
U ljetno doba, oko podneva, dvojica putnika izmuena od ege ugledaju platanu, pa se smjeste pod nju, legnu i odmarahu se u njezinoj sjeni. Pogledavi zatim uvis prema platani, stadoe jedan drugome govoriti: Ovo je stablo neplodno i ljudima nekorisno. A platana im upade u rije: Nezahvalnici, uivate moje dobro instvo, a nazivate me nekorisnom i neplodnom. Tako su i meu ljudima neki toliko nesretni da se njihovoj dobroti ne vjeruje ni kada drugima pomau.

OVJEK KOJI JE HTIO KUPITI MAGARCA

Neki je ovjek htio kupiti magarca pa ga najprije uze da ga iskua: Dovede ga meu svoje magarce i ostavi uz jasle, a on napusti ostale i smjesti se uz najljenijega i najprodrljivijega, nita ne radei. ovjek mu na to namae ular, odvede ga njegovu gospodaru i vrati mu ga pa kada ovaj zapita kako ga je tako brzo uspio procijeniti, upade mu u rije: Ne trebam ga ni iskuavati: znam, naime, da je onakav kakva je sebi meu svima ostalima druga izabrao. Pria pokazuje da se svatko prosuuje prema onima s kojima se drui.

DIVLJI MAGARAC
Divlji magarac, ugledavi pitomog magarca na nekom prisoju, prie mu pa ga poe nazivati sretnim zbog krasna tijela i obilne hrane. Kasnije ga, me utim, vidje da nosi breme, a za njim ide goni i batinom ga udara, pa ree: Bome te vie ne drim sretnim jer vidim da blagostanje uiva samo po cijenu velikih muka. Tako ne treba zavidjeti ni na dobitku do kojega se dolazi uz opasnost i napor.

MAGARAC I KONJ
Magarac drae da je konj sretan jer obilno i redovito jede, dok on sam ni pljeve nema dovoljno, a usto i silno naporno radi. No, kada doe ratno doba, na konja se uspne naoruani vojnik i svuda je na njemu jahao te ga tako potjera i usred neprijatelja. Tu konj bude ranjen i pogine, a magarac, vidjevi to, promijeni miljenje i konja po e smatrati nesretnim. Basna pokazuje kako vladarima i bogataima ne valja zavidjeti, nego se, pomiljajui na ljubomoru i opasnost koje im prijete, zadovoljiti oskudicom.

MAGARAC NATOVAREN SOLJU

Natovaren solju, prelazio magarac preko rijeke. Okliznu se i pade u vodu pa se sol rastopi, a on ustade ne osjeajui nikakva tereta. Obradovavi se tome, kada je drugi put prelazio rijeku nosei spuve, pomisli da e mu, ako i opet padne, biti lake ustati te se navla okliznu. Dogodi mu se, meutim, da vie nije mogao ustati, jer su se spuve napile vode, pa se utopi. Tako i neki ljudi zbog svojih namjera i nehotice zapadaju u nevolje.

MAGARAC, LISICA I LAV

Udrue se magarac i lisica pa pou zajedno u lov. Naioe, meutim, na lava te lisica, vidjevi opasnost koja im je zaprijetila, prie lavu i ponudi mu da e mu predati magarca ako joj obea da nju nee dirati. Kada je lav izjavio da e nju pustiti, povede

ona magarca do neke zamke i vjeto ga navede da upadne u nju. Lav na to, videi da mu magarac vie ne moe pobjei, najprije epa lisicu, a zatim se baci i na magarca. Tako esto oni koji saveznicima rade o glavi, i nehotice sami sebe upropauju.

MAGARAC I LAVLJA KOA

Navukao magarac na se lavlju kou pa svi miljahu da je lav. Stadoe pred njim bjeati i ljudi i ivotinje. No, kada puhnu vjetar, s magarca spade koa te on ostade bez te zatite, a svi pritre i stanu ga udarati batinama i tapovima. Basna pokazuje kako je siromahu bolje ne oponaati bogatae da se ne izloi poruzi i ne dospije u opasnost.

MAGARAC I VUK
Magarac nagazi na trn i ostade hrom. Ugledavi vuka, obrati mu se: Vue moj, gle, pogibam od boli, a drae mi je da postanem ru kom tebi negoli jastrebovima i gavranima. Molim te ipak za jednu uslugu, naime, da mi najprije iz noge izvu e trn, tako da ne uginem u mukama. Zagrizavi otrim zubima trn, vuk ga izvue, a magarac, rijeivi se boli, kopitom udari vuka koji ve bijae razjapio ralje, razmrska mu njuku, elo i zube te pobjee. Tada e vuk: Ah, pravo mi budi kada se mijeam u lijeenje premda sam nauio da budem mesar. Basna pokazuje kako se oni koji se odriu vlastitog zanimanja i bave se onim koje im ne prilii, izvrgavaju poruzi i zapadaju u razne opasnosti.

PASTIR KOJI JE ZBIJAO ALE

Gonei ovce na pau podalje od sela, neki je pastir kratio vrijeme ovakvim alama. Dozivajui seljake u pomo, tvrdio je kako vukovi napadaju ovce. Preplai ih tako dvatri puta pa dotrae, a potom u smijehu odoe, no naposljetku se vuk uistinu pojavi. Pa, premda stadu nije bilo uzmaka, a on sam dozivao u pomo , seljaci se, pomislivi da se pastir po obiaju ali, nisu na to mnogo obazirali, i tako mu se desi da je izgubio sve ovce. Pria pokazuje kako prolaze laljivci kojima se ne vjeruje ni onda kada govore istinu.

DJEAK NA KUPANJU
Jednom se neki djeak, kupajui se u rijeci, stade utapati. Vidjevi nekog putnika, poe ga zvati u pomo. Putnik, meutim, uze djeaka grditi zbog nepromiljenosti. A momi e njemu: Ti meni sada pomozi, a grdi me kasnije, kada me spasi. Pria se kazuje u vezi s onima to vrijeaju ovjeka kojem pruaju pomo.

KRADLJIVAC I NJEGOVA MAJKA

Neki djeak majci iz kole donese ploicu za pisanje koju bijae ukrao od drugoga uenika. Majka ga ne istue, ve ga, naprotiv, jo i pohvali, pa on sljedei put ukrade ogrta i donese joj ga, a kako je ona to jo radije do ekala, djeak se, kada je s vremenom i mladi postao, dadne na krau i vrednijih stvari. Jednom ga zateknu na djelu pa ga, svezavi mu ruke, povedu krvniku. Majka je, udarajui se u prsa, ila za njim, na to mladi ree kako bi joj elio neto priapnuti na uho. Ona mu pristupi, a on je zubima brzo zgrabi za uho i odgrize joj ga. Kada ga majka stade optuivati zbog bezbonosti jer se nije odrekao grijeha, a jo je i nju ozlijedio, sin je prekide: Da si me prvi put istukla, onda kada sam ukrao ploicu za pisanje i donio je tebi, ne bih dospio ovako daleko niti bi me sada vodili u smrt. Pria pokazuje kako se ono to se u samom poetku ne kanjava, s vremenom sve vie poveava.

MAJMUNIINA DJECA
Kau da majmunica raa dvoje mladunadi: jedno od njih voli i brino hrani, a drugo mrzi i ne brine se za njega. Po nekom se sluaju, meutim, od bogova poslanom, dogaa da umre ono za koje se toliko brine, a ono koje je zanemarivala, dalje napreduje. Pria pokazuje kako je sluaj premoniji od svake brige.

PASTIR I PAS
Neki je pastir imao veoma velikog psa pa mu je obiavao za hranu bacati mrtvoroenu janjad i uginule ovce. Jednom, kada se stado vraalo u tor, ugleda pastir psa kako prilazi ovcama i pozdravlja ih maui repom pa ree: E, dragi moj, ono to ti njima eli, o glavu ti se obilo!

Prikladna pria kada je rije o kakvu laskavcu.

PAUN I DRAL
Rugao se paun dralu ismijavajui njegovu boju i ovako govorei: Ja se odijevam u zlato i grimiz, a u tvojem perju nema nikakve ljepote. Na to e dral: Zato ja pjevam blizu samih zvijezda i letim u nebeske visine, a ti poput pijetla gaca dolje me u kokoima. Bolje je biti slavan u siromanu odijelu, nego se neslavno oholiti u bogatstvu.

PAUN I AVKA
Poee ptice vijeati o tome koga e meu sobom kraljem uiniti, pa paun zatrai da zbog ljepote za kralja postave njega. No, kada se ve svi s time sloie, javi se avka: A ako nas za vrijeme tvojega kraljevanja bude orao progonio, kako e nas obraniti? Basna pokazuje kako vladare trebaju krasiti razboritost i snaga, a ne ljepota.

CVRAK I MRAVI
U zimsko su doba mravi suili ito koje im se bilo navlailo. Uto stie gladan cvrak i zatrai od njih hrane. Mravi mu, meutim, rekoe: Zato ljeti nisi skupljao hranu? Na to e cvrak: Nisam ljenario, ve sam uz glazbu pjevao. Nasmijavi se, mravi uzvratie: Ako si u ljetno doba svirao, a ti zimi plei. Basna pokazuje kako ovjek ni u emu ne smije biti nemaran da mu to ne donese jad i nevolju.

MRAV I BALEGAR
U ljetno je doba mrav obilazio poljem, skupljao penicu i jeam i spremao zalihe hrane za zimu. Opazi ga balegar i zaudi se to se mrav u ovo vrijeme toliko trudi i mui dok ostale ivotinje ive u dokolici i bez ikakva posla. I sam se balegar tada

odmarao, a kasnije, kada je dola zima i kia isprala gnoj, doe balegar gladan mravu i zamoli ga da mu dadne neto za jelo. A mrav e njemu: E, balegaru moj, da si i ti tada radio kada sam se ja muio, a ti me korio, ne bi sada od mene moljakao hrane. Tako oni koji se u blagostanju ne brinu za budunost, kada se prilike promijene, najgore prou.

MRAV I GOLUB
edan mrav sie do izvora, ali ga struja povue i on se poe utapati. Ugleda ga golub, otkide sa stabla granicu i baci je u izvor, a mrav sjedne na nju i tako se izbavi. Neto je kasnije neki ptiar zajedno svezao trske i krenuo u lov na goluba, a mrav, vidjevi to, ubode ga u nogu. Ptiara zabolje ubod pa odbaci trske, a golub na to pobjee. Basna pokazuje da dobroiniteljima treba uzvraati ljubav.

KORNJAA I ORAO
Molila kornjaa orla da je naui letjeti. Odgovarao je on od toga govorei kako je to strano njezinoj prirodi, no ona je jo vie ustrajala u svojoj molbi. Uhvati onda orao pandama kornjau, odnese je u visinu i ispusti, a ona pade na neku stijenu i razmrska se. Basna pokazuje kako u nadmetanju mnogi sebi kode jer ne sluaju pametnije od sebe.

KORNJAA I ZEC
Kornjaa i zec prepirali se o tome tko je od njih dvoje bri. Odredivi rok i mjesto, uzee se natjecati. Zec, po prirodi brz, nije se mnogo brinuo za trku, nego lee kraj puta i zadrijema, a kornjaa, dobro znajui koliko je spora, trae bez predaha te tako prestie zeca koji je spavao i odnese pobjedu. Pria pokazuje kako trud esto nadmauje zanemarenu prirodnu nadarenost.

LAV I ZEC
Naiao lav na usnula zeca i ba se spremao da ga pojede, kadli ugleda koutu to je onuda prolazila. Ostavivi zeca, krenu u potjeru za njom, a zec se od buke probudi i pobjee. No, lav, premda je bio daleko otiao u potjeru za koutom, ne uspje uhvatiti koutu, pa se vrati k zecu. Vidjevi da mu je i zec pobjegao, ree: Pravo mi budi jer sam plijen koji mi je ve bio u apama ostavio nadajui se veemu. Tako i ljudi koji se ne zadovoljavaju umjerenim dobitkom, gube i ono to im je ve u rukama.

PAS I VUK
Pred nekim je seoskim imanjem drijemao pas. Dotr i vuk i htjede ga pojesti, a pas ga stade moliti da ga ne zakolje. Sada sam jo, ree mu, malen i mrav. No, ako hoe malo poekati, moji gospodari spremaju svadbu pa u se i ja tom prilikom dobro najesti, a onda u postati masniji i bit u ti slasniji zalogaj. Vuk, nagovoren, zaista i ode. Za nekoliko se dana vrati i nae psa kako se odmara na kunom krovu. Stade i poe ga odozdo dozivati podsjeajui ga na pogodbu, a pas e na to: E, vue moj, ako me ubudue vidi da leim pred imanjem, ne ekaj vie svadbe. Basna pokazuje da se razboriti ljudi, kada se jednom spase iz kakve opasnosti, cijeloga ivota uvaju.

OVJEK I SATIR
Pria se da je neko neki ovjek sklopio prijateljstvo sa satirom. Kada nastade zima i nadoe mraz, uze ovjek prinositi ruke ustima i puhati u njih, a satiru koji ga je pitao za razlog, odgovori da grije ruke zbog studeni. Kada se pak kasnije naoe za prostrtim stolom, a hrana je bila silno vrua, uzimao ovjek malo-pomalo od nje, prinosio ustima i puhao. Satiru koji ga je i opet pitao to to radi, re e da hladi jelo jer je odve vrue. A satir e njemu: E, dragi moj, odriem se ja tvojega prijateljstva jer ti iz istih usta izbacuje i toplo i hladno. Basna pokazuje da tako i mi trebamo izbjegavati prijateljstvo dvolinih ljudi.

OVJEK I LAV KAO SUPUTNICI

Putovao lav zajedno s ovjekom pa ovjek izjavi: ovjek je moniji stvor nego lav. A lav e na to: Ne, lav je moniji. Tako su dalje putovali, a ovjek je pokazivao kamene stupove na kojima su ljudi bili isklesali lavove prikazuju i ih kao podinjene i pokorne ljudima, te usto govorio: Vidi li kakvi su lavovi? A lav uzvrati: Da lavovi znaju klesati kamenje, mnoge bi ljude vidio kako pod lavom lee. Neki ljudi nisu onoliko moni koliko se hvale.

OVJEK KOJI JE SMRSKAO KIP

Neki je ovjek imao drvena boga, a kako je bio siromaan, molio se njemu za pomo. Postupao je tako, a ipak je ivio u sve veoj oskudici, pa se razljuti, podie boga za noge i udari njime o zid. Glava se kipa odmah razbi, a iz nje se prospe zlato koje ovjek skupi i stade vikati: Nedosljedan si, ini mi se, a i nerazborit. Dok sam te astio, nisi mi bio ni od kakve koristi, a kad sam te udario, uzvratio si mi velikim bogatstvom. Basna pokazuje da nikakve koristi nee imati od toga to asti nevaljala ovjeka, nego e ti korisnije biti ako ga udari.

ZVJEZDOZNANAC
Nekom je zvjezdoznancu, svake veeri kada bi izaao iz kue, bio obiaj promatrati zvijezde. Jednom, dok je prolazio kroz predgrae, usmjerivi svu svoju panju na nebo, iznenada padne u bunar. Dok je kukao, zauje njegovo stenjanje neki prolaznik pa se priblii, a onda, saznavi to se dogodilo, ree: E, dragi moj, ti pokuava promatrati ono to je na nebu, a ono to je na zemlji ne vidi. Pria se moe primijeniti na ljude koji se razmeu neobinim stvarima, a nisu kadri obaviti ni ono to svatko zna.

VRA
Na trgu sjedio vra i neto razlagao, kadli mu iznenada prie neki ovjek s vijeu da su na njegovoj kui svi prozori irom otvoreni, a sve to je bilo u njoj, ukradeno. Na ovo vra uzdahnu, skoi na noge i otra. Ugledavi ga kako tri, ree mu netko: E, dragi moj, o tuim poslovima tvrdi da unaprijed sve zna, a vlastitu nevolju nisi predvidio.

Basna se odnosi na one koji vlastitim ivotom pogreno upravljaju, a brinu se za ono to ih se nimalo ne tie.

MAKA I AFRODITA
Maka se zaljubi u naoita mladia i zamoli Afroditu da je preobrazi u enu. Boica se smiluje njezinoj strastvenoj ljubavi i pretvori je u divnu djevojku. Takvu je vidje onaj mladi, zaljubi se u nju i odvede je svojoj kui. Dok su njih dvoje leali u lonici, Afrodita, u elji da sazna je li maka zajedno s tijelom promijenila i ud, pusti u sobu mia. Maka na to zaboravi na sadanjost, ustane iz postelje i baci se u potjeru za miem u elji da ga pojede. Boica se razljuti na nju i opet joj vrati nekadanji lik. Tako ni ljudi koji su po prirodi opaki, ako i izmijene vanjski lik, ud zacijelo nee promijeniti.

ENA I SLUKINJE
Neka je marljiva udovica svoje slukinje budila jo no u, na prvi pijev pijetlova, te ih slala da rade. One, izmuene od rada, smisle kako e ubiti kunoga pijetla jer on nou die gospodaricu. Kada su to uinile, dogodilo im se da su zapale u jo goru nevolju. Gospodarica ih, naime, ne znajui vrijeme pijetlova, po e jo ranije buditi. Basna pokazuje kako mnogim ljudima njihove vlastite zamisli postaju uzrok zla.

STRIENA OVCA
Ovca ree ovjeku koji ju je nevjeto strigao: eli li od mene vunu, ne sijeci tako duboko, a ako ti je do mesa, jednom me zakolji pa da se oslobodim ovoga polaganog muenja. Prikladna izreka u vezi s ljudima koji se u raznim vjetinama nespretni pokazuju.

STARICA I LIJENIK

Neka starica kojoj su o i oslabile, pozove lijenika da je izlijei te se s njim pred svjedocima pogodi da e mu dati veliku nagradu ako joj izlijei oi, a ako je ne izlijei, nego joj vid ostane slab, da mu nita nee dati. Nakon tako sklopljena dogovora, lijenik je od vremena do vremena stavljao starici u o i lijek i malo-pomalo krao njezine stvari. Za kratko je vrijeme izlijei i zatrai ugovorenu plau. Starica se ogleda po kui, ali kako oko sebe ne vidje nita od onoga to je prije bilo u kui, ne dade mu nita. Lijenik je, meutim, ustrajao u svojem zahtjevu i navaljivao na nju pa je, budu i da je starica otezala, odvede na sud. Ona stade pred lice sudaca i ree: Ovaj ovjek, to god rekao, istinu govori. Obeala sam doista da u mu platiti ako budem dobro vidjela, a ostanem li slaba vida da mu nita neu dati. Sada on kae da sam se izlijeila, a ja tvrdim suprotno da sam oteena. Dok su mi oi bile bolesne, vidjela sam u svojoj kui raznorazne predmete i novac, a sada, kada on sam tvrdi da vidim, ne mogu ama ba nita od toga ugledati. Basna pokazuje kako zli ljudi zbog lakomosti i nehotice pribavljaju dokaz protiv sebe samih.

STARAC I SMRT
Nasijee jednom neki starac u planini drva i podigne ih na plea. Prevalivi tako natovaren dugaak put, umori se pa skine drva i stane dozivati smrt. Smrt mu odmah pristupi i zapita ga zato je zaziva, a starac ree: Da podigne ovo breme i naprti mi ga na lea. Basna pokazuje da svaki ovjek voli ivot, pa ako mu se, kada ga pritisnu nebrojene nevolje, i uini da eli smrt, ipak umjesto nje radije bira ivot.

KRTAC
Neki krtac unovi cijeli svoj imutak i kupi zlatan grumen te ga zakopa pokraj nekoga zida, pa je neprestano odlazio onamo i razgledavao ga. Jedan od njegovih nadniara to su na tom mjestu radili opazi njegove este dolaske, prozre to je na stvari, iskopa zlato i odnese ga. Kada kasnije do e onaj krtac i vidje da je skrovite prazno, stade kukati i upati kosu. Neki ga ovjek ugleda gdje jadikuje i saznavi razlog ree: Ne tuguj. Uzmi kamen i stavi ga na isto mjesto pa misli da ti zlato ondje lei. Ta* nisi se njime sluio ni dok je bilo tu. Pria pokazuje kako blago nita ne vrijedi ako se ni za to ne upotrebljava.

UBOJICA
Neki ovjek poini ubojstvo, a ro aci ubijenoga uzmu ga progoniti. Ubojica, stigavi do rijeke Nila, naie na vuka pa se u strahu uspne na drvo koje je pokraj rijeke raslo i tu se sakrije. Opazivi kako na drvetu visi zmija otrovnica, skoi u rijeku. Tu ga, meutim, do eka krokodil i pojede. Pria pokazuje da ljudima koji su okaljani ubojstvom nema pouzdana sklonita ni na zemlji, ni u zraku, ni u vodi.

HVALISAVAC
Neki ovjek otputuje u tuinu, a kad se opet vratio u zaviaj, stade se hvaliti da se u raznim drugim zemljama u mnogome hrabro ponio, a na Rodu je skoio tako kako nitko od njegovih zemljaka ne bi mogao sko iti. Govorio je da kao svjedoke za to ima tamonje oevice. Neki mu od prisutnih upade u rije i ree: E, dragi moj, ako je to istina, ne treba ti nikakvih svjedoka. Ovdje ti je Rod, ovdje skoi! Basna pokazuje kako je, ako za neko djelo nema stvarnog dokaza, svaka rije suvina.

VARALICA
Neki se siromaan ovjek, bolestan i u loem stanju, zavjetovao da e bogovima, ako ga spase, kao rtvu prinijeti stotinu goveda. U elji da ga iskuaju, bogovi ga smjesta izlijee. A on, ustavi iz postelje, budui da nije imao pravih goveda za rtvu, naini ih stotinu od loja i spali na rtveniku rekavi: O, bogovi, primite zavjet moj! U elji da mu uzvrate istom mjerom, bogovi mu poalju san i u njemu mu dadnu savjet da poe na morski al jer ga ondje eka tisuu atikih drahmi. Izvan sebe od radosti, potri on na obalu, ali se tamo namjeri na gusare koji ga zarobe i prodaju, i to upravo za tisuu drahmi.

BOREJ I HELIJE
Borej i Helije prepirali se o tome tko je jai. Odlue na kraju da pobjeda pripadne onome od njih dvojice koji svue ovjeka to je ba nekamo putovao. Po ne Borej snano puhati, a kako se ovjek vrsto umatao u odjeu, jo jae navali na njega. ovjek je pak, to ga je studen vie stiskala, navlaio na sebe jo vie odjee, sve dok se Borej ne umori i prepusti ga Heliju. Helije isprva zasja umjereno, a kada je ovjek

skinuo suvinu odjeu, stade pojaavati svoj ar, sve dok se ovjek, ne mogavi odoljeti sunevoj toplini, ne svue i ne poe na kupanje u oblinju rijeku. Pria pokazuje da je uvjeravanje esto uspjenije od prisile.

ELUDAC I NOGE
Prepirali se eludac i noge o svojoj snazi. Budui da su noge na svaku tvrdnju to ju je eludac iznosio, odgovarale kako ga toliko nadilaze snagom da i njega samoga nose, odgovori im on: E, mile moje, ne budem li se ja brinuo za hranu, ne ete ni vi moi nositi. Tako ni sva sila vojnika niemu ne slui ako vojskovoe nisu dovoljno razboriti.

DVIJE VREE
Stvorivi ljude, Prometej je svakome dao da nosi po dvije vree: jednu punu tuih, a drugu vlastitih mana. Onu s tuim manama stavio im je sprijeda, a onu s vlastitima objesio otraga. Tako se dogodilo da ljudi tue mane ve izdaleka opaaju, a vlastite ni izbliza ne vide. Ova se pria moe primijeniti na ovjeka koji u sve gura nos i koji se, slijep za vlastite poslove, brine o onome to ga se nimalo ne tie.

BRODOLOMAC
Bogati je Atenjanin plovio s nekim ljudima, kadli se podigne silna oluja i laa se prevrne. Svi ostali tada ponu plivati, a onaj Atenjanin, svaki as zazivajui boicu Atenu, obeavao joj sve i sva ako se spasi. Ree mu na to jedan od onih to su plovili s njim, a koji je sada plivao uz njega: Uz Ateninu pomo , mii i rukama. Tako doista i mi, osim to zazivamo bogove, treba da i sami za sebe neto uinimo.

BRODOLOMAC I MORE

Brodolomca izbaci more na al pa on zbog slabosti ostade ondje leati. Doskora se podie, pogleda prema moru i poe mu predbacivati to mami ljude svojom prividnom blagou, a kada ih doeka, pobjesni i ubija ih. More mu se ukaza kao ena i ree: To, dragi moj, ne predbacuj meni, nego vjetrovima. Ja sam po prirodi ovakvo kakvo me sada vidi, a kada iznenada nasrnu vjetrovi, stvaraju po meni valove i pobuuju moj bijes. Doista, ni mi ne smijemo zbog nepravde okrivljavati one koji je ine, kada su oni drugima podinjeni, ve one koji njima upravljaju.

VOLOVI I KOTA
Volovi vukli kola, a kota na kolima kripao. Na to se volovi okrenu i ovako mu reknu: E, moj prijatelju, mi sav teret vuemo, a ti se buni! Tako se i neki ljudi, premda se drugi zapravo mue, pretvaraju da se silno trude.

GOVORNIK DEMAD
Govornik Demad jednom je u Ateni govorio pred narodom, pa kako nitko nije na njega obraao panju, zamoli prisutne da posluaju jednu Ezopovu basnu. Svi pristadoe, a on poe ovako priati: Jednom su Demetra, lastavica i jegulja putovale istim putem. Stigoe tako do neke rijeke pa lastavica ondje uzleti, a jegulja zaroni. Potom zauti, pa ga svi stadoe ispitivati: A to je bilo s Demetrom? Na to e Demad: Ljuti se na vas jer zanemarujete dravne poslove i bavite se Ezopovim basnama. Tako i nerazumni ljudi radije izabiru ugodne stvari, a ne brinu se za one koje su im nune.

BUHA I OVJEK
Skoila jednom buha na nogu nekom ovjeku i ostala ondje sjediti, a on zazove Herakla da mu pomogne u borbi protiv nje. Kako je ona, meutim, i opet skoila na njega, ree uzdahnuvi: E, moj Heraklo, ako mi protiv buhe ne pomae, kako li e mi pomagati u vanijim borbama? Basna pokazuje kako bogove ne treba zazivati u sitnicama, nego u nudi.

LISICA I GROE
Ugledala gladna lisica groe kako visi na visokoj lozi i htjela ga dohvatiti, ali joj to nikako nije uspijevalo. Odlazei, ree sama sebi: Kiselo je. Tako i neki ljudi koji zbog vlastite nesposobnosti u neemu ne uspiju, za to okrivljuju okolnosti.

KUSATA LISICA
Lisica kojoj je neka zamka otrgnula rep, drei da joj je zbog te sramote ivot nemogu, pomisli kako bi i druge lisice trebalo dovesti u isto stanje ne bi li se tako njezin nedostatak prikrio zajednikom nevoljom. Sazove stoga sve lisice i stade ih nagovarati da i one sebi otrgnu rep, govorei im kako to ne samo to nije nikakva sramota, ve im on ionako visi kao neki suvian teret. Na to e jedna od njih: E, draga moja, da se nije to tebi dogodilo, ne bi ti nama takve savjete davala. Pria pristaje onima koji blinjima ne daju savjete iz brige za njih, ve radi vlastite koristi.

GOVEDAR
Nekom se govedaru, dok je napasao krdo bikova, izgubi jedan mladi bii. Pretraivi sve naokolo i ne naavi ga, obea Zeusu da e mu, nae li kradljivca, rtvovati jare. Zae potom u neki hrastik i ondje ugleda lava kako prodire biia pa se prestrai i podie ruke k nebu govorei: Gospodaru Zeuse, obeao sam ti ranije da u ti rtvovati jare ako naem kradljivca, a sada u ti rtvovati i bika, samo ako kradljivcu ne padnem u ape. Ova se pria moe kazivati u vezi s nevoljnicima koji, kada neega nemaju, mole za to, a kada to dobiju, trude se tome izmaknuti.

DIOGEN NA PUTOVANJU
Putujui, Diogen stie do neke nabujale rijeke i stade ne znajui kako da prijee na drugu stranu. Jedan od skelara primijeti njegovu nepriliku pa mu prie i preveze ga, a filozof je, zadivljen njegovom ljubaznou, stajao srdei se na vlastitu neimatinu zbog koje mu za to dobro instvo nije mogao platiti. Dok je on o tome razmiljao, skelar, ugledavi jo jednog putnika koji nije mogao prijei rijeku, pritri pa preveze i njega.

Na to mu Diogen pristupi i ree: Bome vie prema tebi ne osjeam nikakvu zahvalnost zbog onoga to si uinio jer vidim da se u tome ne ravna prema zdravu razumu, ve postupa potpuno smueno. Pria pokazuje da revne ljude, kada krivim osobama ine dobro, u tom dobroinstvu ne vodi razmiljanje, ve nerazboritost.

PUTNICI
Putovala dva ovjeka istim putem pa jedan od njih nae sjekiru, na to drugi ree: Nali smo sjekiru, a prvi ga opomenu da ne govori nali smo, ve naao si. Uskoro ih, meutim, sustigoe oni koji bijahu izgubili sjekiru pa onaj koji je drae u rukama i kojega su zbog nje progonili, ree suputniku: Propali smo. A on e na to: Reci propao sam jer ni onda kada si naao sjekiru, nisi mene u to ubrajao. Pria pokazuje da prijatelji koji s nama nisu sudjelovali u srei, nisu pouzdani ni u nesrei.

PLOVIDBA
Neki se ljudi ukrcae na laicu i zaplovie, a kada se zavezoe na debelo more, podie se silna oluja i laa samo to ne potonu. Jedan od putnika na laici, potrgavi odjeu na sebi, uz jadikovke i uzdahe stade zazivati oinske bogove, obeavajui im rtvu zahvalnicu ako ih spase. A kada se oluja smirila i vjetar opet utihnuo, uzee se astiti, pleui i poskakujui zbog toga to su se neoekivano spasili. Na to im ree ilavi kormilar: Sada bismo se, prijatelji moji, trebali ponaati kao da bi se i opet mogla podii oluja. Pria nas ui da se nikada nee uzoholiti oni koji u povoljnim prilikama razmiljaju o promjenjivosti sree.

OTAC I KERI
Imao neki ovjek dvije keri pa jednu udade za vrtlara, a drugu za lonara. Nakon nekog vremena poe u posjet onoj koju bijae udao za vrtlara i zapita je kako je i kako njoj i muu ide posao. Ona odvrati da svega imaju, a samo se za jedno mole bogovima, naime, da bude to vie pljuska i kie kako bi povre imalo to vie vode. Nedugo potom svrati otac i do one koju bijae udao za lonara pa je isto tako stade ispitivati kako je. Ona mu pak ree da joj niega ne manjka, a samo jedno eli, naime, da vedro vrijeme i arko sunce to dulje potraju kako bi se to bolje osuili glineni lonci. Na to

e otac: Ako ti eli lijepo vrijeme, a tvoja sestra kiu, za koju od vas dvije da se bogovima molim? Tako oni koji nekome pomau u razliitim stvarima, posve prirodno grijee i u jednome i u drugome.

HRAST I TRSKA
Prepirali se hrast i trska o tome tko je od njih dvoje ja i. Kada se potom podie snaan vjetar, trska je podrhtavala i povijala se pod njegovim zapusima pa je izbjegla da je iupa, a hrast, budui se svim silama opirao, bude istrgnut iz korijena. Pria pokazuje da se snanijima ne valja suprotstavljati.

HERMO I IZRAIVA KIPOVA

U elji da dozna na kakvoj je cijeni kod ljudi, prerui se Hermo u ovjeka i ue u radionicu nekog izraivaa kipova. Ugledavi ondje Zeusov kip, zapita koliko stoji, a kada mu izraiva kipova ree: Jednu drahmu, nasmija se i zapita dalje: A poto je Herin kip? Izraiva kipova odgovori da je taj neto skuplji, a Hermo tada ugleda vlastiti kip i pomisli kako njega, budui da je glasnik bogova i pomae u stjecanju dobitka, ljudi mora da jo vie cijene. Stoga upita: Poto je ovaj? A izra iva e na to: Kupi li ona druga dva, ovoga u ti dati kao dodatak. Pria pristaje uobraenu ovjeku kojega drugi nimalo ne cijene.

PAS I NJEGOV GOSPODAR

Neki je ovjek imao maltekoga psia i magarca. Sa psiem se esto igrao, a kad god bi veerao vani, neto bi mu donio, pa bi ga time nahranio kada bi mu psi maui repom doao ususret. Tako jednom i magarac zarevavi dotri te stade poskakivati i kopitima ritati gospodara. Gospodar se na to rasrdi pa zapovjedi da magarca batinama izbace iz kue i priveu uz jasle. Pria pokazuje da nisu svi za sve roeni.

POLUBOG

Neki je ovjek u kui drao kip poluboga te mu je prinosio raskone rtve, pa kako je mnogo troio i na rtve rasipao, stade jedne no i polubog kraj njega i ree mu: E, prijatelju, prestani tako rasipati imutak: kada sve potroi i osiromai, mene e kriviti. Tako mnogi koji u nevolju zapadnu zbog vlastite nesmotrenosti, krivicu zbog toga na bogove bacaju.

RAK I LISICA
Izaavi iz mora, rak se nastani na jednom dijelu morskoga ala. Ugleda ga gladna lisica, pa kako druge hrane nije imala, pritri i epa ga. Kada se spremala da ga pojede, rak ree: Pravo mi budi kada sam poelio ivjeti na kopnu iako sam morsko stvorenje. Tako posve prirodno doivljavaju nesreu i oni ljudi koji odbacuju vlastite obiaje i uputaju se u neto to im nije svojstveno.

VRTLAR
Neki ovjek doe vrtlaru koji je biljke u vrtu zalijevao te ga zapita zato divlje povre dobro uspijeva i bujno raste, a pitomo je nejako i sahne. A vrtlar ree: Divljem je povru zemlja majka, a pitomome maeha. Tako i djeca koju podie majka bolje napreduju od one koju podie maeha.

ORAH
Kraj nekoga puta rastao orah pa se prolaznici na nj nabacivahu kamenjem. Uzdahnuvi, on ree: Jadna li mene kad svake godine sam sebi priskrbljujem povrede i bol. Pria u vezi s onima koji stradaju zbog vlastite dobrote.

LAV I SELJAK

Zaljubio se lav u ker nekoga seljaka te je zaprosi. Seljak se opirao tome da ker uda za zvijer, ali se od straha nije usuivao odbiti pa smisli ovako: kako je lav stalno na njega navaljivao, ree mu da ga prihvaa kao kerina vjerenika, ali da je nee moi za njega udati ne iupa li sebi sve zube i ne odree pande jer se djevojka toga plai. Poto se lav iz ljubavi tome lakomisleno pokorio, seljak ga, kada je opet doao k njemu, prezrivo otjera udarcima batine. Pria pokazuje kako oni koji lakomisleno vjeruju neprijateljima, kada sami sebe lie vlastite prednosti, lako postaju plijenom onih kojima su ranije zadavali strah.

LAV KOJI SE UPLAIO MIA

Lavu, dok je spavao, preko njuke pretra mi. Probudivi se, lav stade obilaziti na sve strane, traei svojega napadaa. Vidjevi to, lisica mu uze predbacivati da se uplaio mia, a on odgovori: Nisam se mia uplaio, ve me bijes spopada zbog njegove odvanosti. Pria nas ui da razboriti ljudi vode rauna i o sitnicama.

DIVLJI I PITOMI GOLUBOVI

Razapeo ptiar mreu te u nju zavezao pitome golubove, a potom se malo udaljio i stao iekivati to e se dogoditi. Doletjee k pitomima divlji golubovi i zapletoe se u zamke, a ptiar pritra i uze ih redom hvatati. Kada pak divlji golubovi poee okrivljavati pitome to ih, premda su od istoga roda, nisu upozorili na zamku, pitomi to doekae ovim rijeima: Bolje je nama svojega gospodara sluati nego drati do srodstva s vama. Tako ne treba koriti ni one robove koji se iz ljubavi prema vlastitom gospodaru odriu odanosti prema vlastitom rodu.

JUNICA I VOL
Promatrajui vola kako radi, junica ga smatrae nesretnim zbog napora. Kada, meutim, doe neka svetkovina, vola odvezae, a junicu uhvatie da je rtvuju. Vidjevi to, vol se nasmija i ree: Zato si ti i besposliila, junice, jer si bila predviena za rtvu. Basna pokazuje da besposliara oekuje pogibao.

KUKMASTA EVA
Uhvativi se u zamku, kukmasta je eva jadikovala: Jao meni jadnoj i nevoljnoj ptici! Niti neije zlato oteh, ni srebro, a ni ita drugo vrijedno, ve mi je smrt donijelo siuno zrno ita. Basna o onima koji zbog malena dobitka dospijevaju u veliku pogibao.

LABUD
Neki je imuan ovjek imao gusku i hranio je zajedno s labudom, a ne s drugim guskama: labuda drae da mu pjeva, a gusku da je iznese na stol. Kada je doao as da gusku snae sudbina za koju ju je tovio, bijae no pa je bilo teko razlikovati jednu pticu od druge. Tako vlasnik umjesto guske sveza labuda, no ovaj zapjeva predsmrtnu pjesmu te tako otkri da je labud i zahvaljujui toj alopojci izbjee smrti. Basna pokazuje kako se smrt esto moe odvratiti glazbom.

ENA I MU PIJANICA
Imala neka ena mua pijanicu pa, u elji da ga oslobodi tog poroka, smisli sljedee: opazivi da se od pia onesvijestio i postao neosjetljiv poput mrtvaca, naprti ga na lea, odnese na groblje, poloi ga ondje i ode. Kada je mislila da se otrijeznio, vrati se do groblja i stade udarati po vratima, a mu zapita: Tko to lupa na vrata? ena odgovori: Ja mrtvima donosim jelo. A on e: Ne jela, nego pia ti meni donesi. Rastuuje me to spominje hranu, a ne pie. Na ovo ena, udarivi se u prsa, ree. Jao meni nesretnici! Nita mi tu domiljatost ne pomae. Ti, muu moj, ne samo to se nisi opametio, ve si i od samoga sebe postao gori jer ti se taj porok uvukao ve i u sam nain na koji ivi. Basna pokazuje da ivot ne valja provoditi u zlim djelima jer ona ovjeku i protiv volje mogu prijei u naviku.

ELAVAC
Izjahao neki elavac stavivi na glavu tuu kosu, ali puhne vjetar i odnese mu je, a meu svima se naokolo razlijee silan smijeh. On pak zaustavi konja pa zapita: to je udno u tome da od mene bjei kosa koja i nije moja, a koja je ostavila i svojega vlasnika to se s njima rodio?

Nitko neka se ne alosti zbog nedae koja ga zadesi: ono to ovjek u asu roenja nije dobio od prirode, nee zadrati.

TRUBA
Truba koji je vojsku sazivao na okup, kada ga neprijatelji uhvatie, povika: Ne ubijajte me, ljudi, bez razloga i bez povoda. Ta* nikoga od vas nisam ubio jer osim ove mjedi nikakve druge i nemam. Na to e oni: Upravo e zbog toga i umrijeti jer premda sam nisi kadar ratovati, sve druge na borbu potie. Basna pokazuje da vea krivnja pada na one koji opake i naprasite monike na zlo potiu.

KRADLJIVAC I PAS
Neki kradljivac, vidjevi psa kako mu prilazi, stade mu bacati obilne zalogaje. Na to e pas: ovjee, ostavi me na miru. Ova tvoja velika ljubaznost na sav glas vie. Basna pokazuje kako oni koji nekoga obasipaju darovima, oevidno izvru naglavce istinu.

BIK, LAVICA I LOVAC NA VEPROVE

Naiavi na usnula lava, bik ga izbode rogovima i usmrti. Majka je toga lava stajala kraj njega i gorko plakala. Vidjevi je kako tuguje, lovac na veprove zastade malo podalje pa joj ree: Pomisli samo koliko ljudi ima razloga tugovati za djecom koju vi lavovi ubijate. Basna pokazuje da e za njegove postupke prema drugima svakome biti odmjereno istom mjerom.