John Rawls (1921-2002))

Openito o Rawlsu
Filozofija Johna Rawlsa, kao i on sam, predstavljaju iznimnu pojavu na angloamerikoj filozofskoj sceni. Tako je bilo jo od poetka njegove akademske karijere pedesetih godina pro log stolje!a, kada je u filozofiji gotovo u potpunosti vladala metoda "logikog pozitivizma#. $ situaciji kada se rad na podruju morala i politike filozofije sastojao od pojmovne analize moralnih i politikih iskaza, Rawls se okre!e istra%ivanju normativnih pitanja & prije svega pitanja pravednosti. Rawls u odgovoru na pitanje to ini neko dru tvo pravednim kre!e od najdubljih moralnih uvjerenja pripadnika dru tva. 'rovjeravaju!i ta uvjerenja u svjetlu etike teorije, neka od tih uvjerenja se napu taju ali se i sama teorija modificira na temelju uvjerenja. (onana teorija predstavlja konzistentan skup u kojemu se uvjerenja i teorija nalaze u reflektivnom ekvilibriju. 'ored problema politike filozofije John Rawls se bavio i povije !u etike koju je predavao dugi niz godina na )veuili tu u *arvardu. Ta predavanja objavljena su u njegovoj zadnjoj knjizi pod naslovom Predavanja o povijesti filozofije morala koja je iza la prije nepune dvije godine. + Rawlsovoj se filozofiji u *rvatskoj poelo raspravljati s ve!im intenzitetom tek u zadnjih deset godina. + njenoj aktualnosti govori i podatak da se danas na gotovo svim na im katedrama filozofije mogu slu ati kolegiji o Rawlsu. ,a hrvatski je prevedeno nekoliko njegovih lanaka te knjiga Politiki liberalizam. 'ro le je godine iza ao poseban broj -asopisa Croatian Journal of Philosophy posve!en tridesetoj godi njici izlaska glavnog Rawlsovog djela Teorije pravednosti.

Odlomci iz knjige Teorija pravednosti

Kod pravednosti kao pravinosti izvorni poloaj jednakosti odgovara prirodnom stanju u tradicionalnoj teoriji dru tvenog ugovora!" #zvorni poloaj nije$ dakako$ mi ljen kao aktualno povijesno stanje stvari$ jo manje kao primitivno stanje kulture" %n je razumljen kao
.

/idi prezentaciju 01to je )ocijalna filozofija" 2slajdovi3 .45467

posve hipotetiko stanje oznaenom tako da vodi odre&enom shva'anju pravednosti" (e&u bitnim crtama toga stanja jest da nitko ne zna svoje mjesto u dru tvu$ svoj klasni poloaj ili dru tveno mjesto$ niti itko zna svoju sudbinu u raspodjeli prirodnih darova i sposobnosti$ svoju inteligenciju$ snagu i slino" Pretpostavit 'u$ ak$ da strane ne znaju svoja shva'anja dobra niti psihika nagnu'a" )aela se pravednosti izabiru iz vela neznanja" To osigurava da u izboru naela nitko ne bude pogodovan niti o te'en ishodom prirodnog sluaja ili sluajno 'u dru tvenih okolnosti" Kako su svi u slinome poloaju i nitko nije u stanju ustrojiti naela kako bi pogodovala njegovim posebnim uvjetima$ naela su pravednosti ishod pravinog sporazuma ili pogodbe" Jer$ pod pretpostavkom okolnosti izvornoga poloaja$ simetrije odnosa svakoga sa svakim$ ovo je prvotno stanje pravino me&u pojedincima kao moralnim osobama$ to jest kao razumnim bi'ima s vlastitim ciljevima i$ kako pretpostavljam$ sposobnim za osje'aj pravednosti" #zvorni je poloaj$ moglo bi se re'i$ odgovaraju'i prvotni status 8uo i stoga su temeljni sporazumi postignuti u njemu pravini" %vo obja njava i prikladnost naziva *pravednost kao pravinost+, on pronosi ideju da su naela pravednosti dogovorena u prvotnom stanju koje je pravino" (omentar3 Rawls naela pravednog dru tva poku ava odrediti hipotetskim ugovorom kojeg sklapaju lanovi zajednice. 'retpostavlja se da pojedinci koji sklapaju taj ugovor prvenstveno brinu za svoje interese, da su racionalni, dobro obavije teni o ljudskoj prirodi i funkcioniranju dru tva, te da se nalaze pod tzv. 9 velom neznanja9. +vaj posljednji i najva%niji uvjet znai da nijedan od njih ne zna ni ta o onim svojim osobinama koje bi mogle utjecati na nepristranost odluivanja. (ako me:u te osobine spada i sposobnost za stjecanje materijalnih dobara i kako se svatko pla i 2budu!i da ne poznaje ni svoju sklonost riziku7 da bi nakon podizanja vela mogao otkriti da za takvo stjecanje nije ni sposoban, a unato toga %eli za sebe osigurati to bolju poziciju, izabire se tzv. naelo razlike. +no ka%e da su nejednakosti dopu tene ali samo ukoliko od njih imaju koristi i najmanje sposobni lanovi zajednice. ,aime, na prvi pogled se ini da bi takav pristup ljude naveo da izaberu striktnu jednakost me:u svim pripadnicima dru tva. ;e:utim, taj izbor ne bi bio povoljan ni za koga budu!i da u tom sluaju oni koji bi nakon uklanjanja vela otkrili da imaju ve!e sposobnosti ne bi %eljeli raditi onoliko koliko bi to inae mogli. <ato bi i oni koji se boje da !e najslabije pro!i 2a to su svi koji sklapaju ugovor7 dopustili da talentirani dobiju vi e dobara, ali samo ukoliko jedan dio vi ka resursa to !e ga stvoriti daju njima ije su sposobnosti manje. ,a to se naelo u praksi prvenstveno gleda kao na opravdanje progresivnog oporezivanja imu!nih.

Pravednost je prva vrijednost dru tvenih ustanova$ kao to je istina kod misaonih sustava" -ilo koja teorija$ ma koliko bila elegantna i ekonomina$ mora se odbaciti ako nije istinita. isto tako zakoni i ustanove ma koliko bili djelotvorni i dobro ure&eni$ ako nisu pravedni$ moraju se reformirati ili napustiti" /ak ni dobrobit cijeloga dru tva ne moe prevagnuti nad nepravedno 'u osobe koja je zasnovana na pravednosti" Pravednost zato ne priznaje da se gubitak neije slobode moe opravdati ve'im dahom drugih ljudi" %na ne dopu ta opravdanje odricanja nametnutoga nekolicini ve'om pogodno 'u koju uivaju mnogi" 0bog toga se u pravednom dru tvu polazi od toga da su slobode jednakih dravljana utvr&ene. prava zasnovana na pravednosti ne mogu biti predmetom politikog pregovaranja ili rauna dru tvenih interesa" Jedini razlog zbog kojeg moemo prihvatiti pogre nu teoriju jest to da ne znamo bolju. analogno tome nepravda se moe trpjeti samo ako je prijeko potrebno da bi se izbjegla jo ve'a nepravda" Kako su istina i pravednost prve vrijednosti ljudskog djelovanja$ one su neprijeporne"

Jure Zovko: O Rawlsovoj teoriji pravednosti, o graanskoj neposlunosti i rvatska politi!ka stvarnost
John Rawls je neosporno najznaajniji suvremeni predstavnik politike filozofije. ,jegova teorija pravednosti shva!ena kao Fairness predstavlja najrazra:eniju koncepciju pravednosti u demokratskom dru tvu. +stvarena i u praksi provedena pravednost najve!i je jamac stabilnosti demokratskoga dru tva. Rawls je tako:er jedan od najdosljednijih zagovornika prava na ostvarenje gra:anskog neposluha 2=ivil >isobedience7. $ svojem filozofiranju on se poziva na dugu tradiciju uinkovite primjene gra:anskog neposluha u amerikom dru tvu poev od *enr?a >avida Thoreaua pa do ;artina @uthera (inga Rawls definira gra:anski neposluh kao javnu, nenasilnu, radnju koja je motivirana vlastitom savje !u, a usmjerena protiv politikih zakona, sa svrhom da se postigne promjena zakona ili vladine politike. Rawls nagla ava da gra:anski neposluh ima smisla jedino u dru tvima s visoko razvijenom i stabilnom demokracijom koja jo nisu dosegla stupanj potpune savr enosti, ali u kojima je do lo do naru avanja i povrede temeljnih naela pravednosti. Audu!i da je na e dru tvo na najboljem putu da ostvari navedene kriterije, 5 jer po novome kalendaru od B. sijenja 4666. %ivimo u visoko razvijenoj demokraciji, u kojoj ipak tu i tamo dogodi poneki proceduralni lapsus 5, kolega Custe )antini i ja odluili smo ovom raspravom i diskusijom o gra:anskom neposluhu s razliitih motri ta postaviti pitanje, mogu li na i gra:ani po uzoru na amerike i zapadnoeuropske dr%avljane svoja osnovna prava poku ati

ostvarivati

institucionalnim

gra:anskim

neposluhomD

(ao

primjere

navodim

izvanparlamentarne pokrete otpora protiv atomskoga naoru%anja i neograniene uporabe nuklearne energije, ekolo ke pokrete za ouvanje okoli a, antiglobalistike prosvjede za ouvanje kulturne i nacionale posebnosti. )vi ovi pokreti u poetnim stadijima okarakterizirani su kao ilegalniE u oima vlasti izgledali su kao imbenik destabilizacije, a zapravo su pridonijeli jaanju demokratskoga diskursa. <nakovito je da su se svi ovi protagonisti gra:anskoga neposluha u ostvarenju svojih ideja pozivali na prirodno, transpozitivno pravo koje se u ve!ini sluajeva kosilo s pozitivnim pravom zapadnoeuropskih demokratskih dru tava.Rije je dakle o oblicima gra:anskoga neposluha koji se odvijao u dobro ure:enom 2well5ordered7 dru tvu u kojem je pravednost neupitna vrijednost 2nearl? just societ?7. <a Rawlsa je naime pravednost 9prva vrlina dru tvenih institucija9 o kojoj ovisi stabilnost demokratskoga dru tva, koja je zapravo usporediva s istinom u misaonim sustavima. (ao takova pravednost se izravno tie pojedinca kao osobe i dru tva sa svim njegovim institucijama, ustavom i zakonima. )vaki ovjek kao osoba posjeduje pravo na nepovredivo vlastito dostojanstvo koje ne mo%e biti dokinuto ak ni u ime boljitka cjelokupnoga dru tva. 'redmet pravednosti jesu osnovna dru tvena dobra 2social primar? goods7, koja mogu biti nematerijalne i materijalne naravi. <a nematerijalna dobara 2in politicis7 Rawls ne dopu ta nikakve nejednakosti, dok su u ekonomskom pogledu 2in oeconomicis7 razlike neizbje%ne. Rawls govori zapravo o dva naela pravednosti3 'rvo3 9)vaka osoba ima jednako pravo na u potpunosti adekvatnu shemu jednakih osnovnih prava i sloboda koja je spojiva sa istom shemom za sve, a u toj shemi jednakim politikim slobodama, i samo tim slobodama, valja jamiti njihovu vrijednost9E >rugo3 >ru tvene i ekonomske nejednakosti trebaju zadovoljiti dva uvjeta3 a7 trebaju se odnositi na slu%be i polo%aje dostupne svima pod uvjetima pravine jednakosti mogu!nostiE b7 trebaju biti od najve!e koristi za najlo ije stoje!e lanove dru tva9. 'rvo naelo pravednosti zahtijeva jednaku participaciju u temeljnim slobodama i politikim pravima u smislu maksimalizacije individualne slobode. To podrazumijeva jamstvo pravine vrijednosti politikih sloboda, tako da one nisu samo formalne, te pravinu, a ne samo formalnu, jedankost mogu!nosti 2fair anse7 za sve gra:ane. Rije je naime o temeljnim pravima gra:ana kao to su pravo politikih izbora 2 birati i mo!i se kandidirati7, pravo na politiko i dru tveno aktiviranje, sloboda govora i okupljanja, temeljne ljudske slobode, sloboda savijesti, misli, i religije, pravo na rad i na osobno vlasni tvo, pravo na F

tjelesnu nepovredivost i osobnu sigurnost, sloboda od straha i terora 2posebno aktualna u Gmerici poslije H.. rujna 466.7. $ pogledu navedenih vrijednosti Rawls se zala%e za egalitaristiki oblik liberalizma u kojemu svaki pojedinac ima pravo zahtijevati maksimaistiko ostavarenje svih ovih prava. $ ekonomskom pogledu vrijedi naelo razlike 2difference7 koje ka%e da se ekonomske nejednakosti reguliraju tako da, bez obzira na stupanj razlike najve!u korist ipak imaju najlo ije stoje!i lanovi dru tva. ,aelo razlike primjenjuje se i na ugled i mo!, a ne samo na imetak i njegovo stjecanje. ,aelom razlike Rawls se zala%e za dru tvo sa socijalnom pravdom i argumentira protiv libertarianistikoga shva!anja tr%i ne privrede, dakle protiv nekontroliranoga kapitalizma zasnovanog na principu 9laisser5faire9. Tr%i te nije jedino koje mo%e regulirati socijalne odnose u dru tvu, nego dr%ava u prvom redu nosi odgovornost za dostojanstven %ivot svojih gra:ana i treba kroz svoje institucije raditi na ostvorenju pravednosti, razra:ene na naelu omogu!iti svim gra:anim fair anse u ostvarivanju njihovih gra:anskih prava. )loboda i jednakopravnost bilokojega gra:anina ne smije biti ugro%ena gospodarskim nejednakostima. >r%ava mora po tivati i tititi temeljno slobodarsko naelo da se sloboda pojedinca ne mo%e ni pod koju cijenu monetarizirati. Gko su iscrpljenje sve pravne mogu!nosti u ostvarenju vrijednosti slobode i jednakosti svih gra:ana, onda u demokratskom dru tvu preostaje jedino stredstvo gra:anski neposluh. +n ima prvenstveno apelativnu funkciju jer se njime treba kod to ve!eg broja gra:ana probuditi osje!aj i smisao za etiku dimenziju pravednosti. )udionik gra:anskog neposluha djeluje kao gra:anin, a ne kao revolucionar. )vrha prosvjeda nije promjena sustava, nego pobolj anje demokracije i postoje!e politike. <ato se i trebaju prista e gra:anskoga neposluha zalagati da njihov prosvjed pridobije to ve!i broj aktivnih sudionika. Cra:anski neposluh treba biti artikuliran to je mogu!e razlo%nije i razboritije. Rije je o javnom inu koji je zasnovan na argumentaciji javnoga uma. ,aelo na koje se pozivaju prista e gra:anskoga neposluha jest da u demokraciji ne smije ni ta ostati skriveno i zatajeno. Gko ne to ne mo%e podnijeti kritiku gra:anske javnosti, onda nije razumno, niti etiki moralno. (antovo 9naelo publiciteta9, koje Rawls prihva!a kao naelo javnoga uma, temelji se na uvjerenju da su razum i um uvijek javni, privatni um je ista besmislica. $ politikom pogledu mo%e se govoriti samo privatnim spletkma i zakulisnim igrama, to se u tradiciji politike filozofije naziva 9arcanum imperium9. ,omen est omen. ;inistar financija koji prikriva ili ne %eli do kraja razotkriti neregularno poslovanje u odre:enoj banci, gubi u javnosti kredibilitet du%nosnika i djeluje, u oima zagovornika I

gra:anskoga neposluha kao privatna osoba. Rektor sveuili ta koji ne %eli potpisati diplome studentima koji su zavr ili svoj studij, kao to je sluaj s magnifcusom zagrebakoga sveuili ta, gubi ipso facto akademsku funkciju koju obna a jer se ogrije io o temeljna akademska naela, pa u oima studenata i javnosti fungira samo ut privatus, kao privatna osoba. Gko se za gra:ane mo%e re!i da rjenikom politikoga liberalizma ue i profitiraju iz sukoba razliitih ideja i argumenata, onda bi se po analogiji moglo ustvrditi da i demokratski sustavi mogu samo profitirati od civilizirano organiziranih i uspje no provedenih prosvjeda zasnovanih na naelima gra:anskoga neposluha. (ad gra:ani, a to jamano vrijedi i za politiare, u svojem izno enju argumenata u prilog ostvarenja egalitaristike koncepcije pravednosti slijede javni um, oni tada produbljuju i oboga!uju javnu kulturu demokratskoga dru tva. <avr it !u parafraziranjem misli nedavno preminuloga *.5C. Cadamera3 ,ije dovoljno samo pokazati solidarnost prema omome ije je dostojanstvo povrije:eno. 'otrebno je u praktinom smislu postati svjestan toga. ;o%emo li u na emu dru tvu doista postati svjesni svih kreativnih mogu!nosti gra:anskoga neposluhaD

Gna ;atan3 Rasprava o Rawlsovoj socijalnoj "ilozo"iji

> Koga vie zanima distributivna pravednost, bogate ili siromane?

,eki od vas mo%da znaju da je suvremenu akademsku raspravu o raspodjelnoj pravednosti pokrenuo ameriki politiki filozof John Rawls i njegova knjiga Teorija pravednosti iz .JK.. godine. $ toj knjizi Rawls tvrdi da nejednakosti u prihodima i bogatstvu mogu biti opravdane samo onda kada one koriste najnepovla tenijim grupama u dru tvu. Lli, drukije reeno, nejednakost je opravdana zbog toga to bi najsiroma nijim lanovima dru tva 2i svima ostalima7 bilo ak i gore kada nejednakost ne bi postojala. +no to je uistinu neobino jest to da usprkos ogromnom utjecaju koji je Rawls imao
na

akademsku zajednicu u )G>, ira javnost nije bila upoznata s njegovim idejama i one nisu

bile predmetom javnih debata. ) druge strane Rawlsove ideje su iroko raspravljane u skandinavskim zemljama 21vedska, ,orve ka, >anska, Lsland, Finska7 gdje postioji znatno ve!a jednakost i pravednost u stvarima raspodjele nego u )G>. <bog ega je tako da su u zemljama ija je razina socijalne pomo!i me:u najvi ima u svijetu, gdje ne postoje velike nejednakosti, gdje ak i kazne za brzu vo%nju progresivnio rastu u odnosu na visinu prihoda, teorije raspodjelne pravednosti daleko popularnije nego u zemlji u kojoj postoje ogromne nejednakosti u prihodima i bogatstvu 2)G>7D M

>

to

mislimo

kada

kaemo

distributivna

pravednost?

'rije svega, ja ne mislim da ideje o distributivnoj pravednosti ovise o tome koliko je nacija bogata, vi e mi se ini da to determiniraju povijesni procesi. Nini mi se, primjerice, da su ideje o tome kako treba dijeliti bogatstvo u ,orve koj znatno starije. Gli, naravno, mo%e se smatrati razoaravaju!im da nacija koja je toliko bogata kao )G>, ima, izgleda, ve!e nejednakosti. To me vodi va%nom pitanju za ovu grupu3 "distributivna pravednost#D ) teajeva iz ekonomije poznato mi je da postoje dijagrami koji analiziraju u kojoj je mjeri bogatstvo jednako podijeljeno me:u odre:enim brojem ljudi. /jerojatno su nekima od vas poznate tvrdnje poput ".6 posto stanovnika posjeduje M6 posto prihoda#. To se ini oigledno nepravednim. Gli to "pravednost# 2raspodjelna pravednost7 znaiD
Pravednost na osnovi uinka i pravednost na osnovi potreba

to mislimo kada ka%emo

'oznata su mi najmanje dva znaenja "distributivne prvednosti#5 zbog toga mislim da je lako razumjeti da je u Gmerici prihva!ena drukija ideja distributivne pravednosti. $ ,jemakoj oito stvarnost nije toliko ekstremna i kompromisi izme:u dva pola su vrlo uobiajeni. Razlog tome je, ini se, to se dru tvo mora baviti gubitnicima raspodjele i umirivati ih kako bi sprijeilo pobunu. ;o%emo razlikovati pojam @eistungsgerechtigkeit od AedOrfnisgerechtigkeit. 'rvi znai da netko posti%e onoliko koliko je sposoban uiniti za druge 2 tko je sposoban i ambiciozan zaradit !e vi e7. >rugi znai da svatko treba dobiti to mu je potrebno, bez obzira koliko je mo!an i sposoban Ailo kako bilo, postoje tendencije, ispravite me ako grije im, ali mi se ini da su )G> me:u onim zemljama gdje je prva od prethodno spomenutih ideja distributivne pravednosti kod ve!ine ljudi vrsto prihva!ena kao ispravna. Nini mi se da je ameriki san "od dronjaka do bogatstva# 2"od peraa tanjura do milijuna a#7 jedan od temelja te ideje3 svatko mo%e biti dobitnik i zbog toga se svatko snalazi u tome to jo uvijek nije dobitnik. ,adovezuju!i se na tu ideju distributivna pravednost mo%e, koliko ja znam, biti osna%ena i religijskim korijenima, kao to protestantizamPpuritanizam pretpostavlja da biti voljen od Aoga je ne to to se mo%e pokazati i "zemaljskim bogatstvom#. 2;islim da je to ideja ;. Qebera, nadam se da nisam nikoga uvrijedio ovim stavom7.

+vo, tako:er, mo%e pomo!i opravdanju nejednakosti. Tako, mene ne udi da u )G> ve!ina ne misli o drugim vrstama distributivne pravednosti 2iako moram priznati da u ,jemakoj ova tema tako:er nije ba R esto raspravljana7.
Opravdan e naeg trino utemel enog sustava

Lako ova ideja izrazitog 9@eistungsgerechtigkeit#5a nije "izvorno europska# 2udno jer su prvi Gmerikanci bili Suropljani7 bojim se da to sve vi e i vi e postaje dijelom "europskog stila# 2vjerojatno ojaano tendencijama globalizacije i "individualizacije#7. +vu ideju shva!am suvi e izazovnom3 ne mora previ e brinuti za druge jer svatko dobiva to je zaslu%io. G to se ini sjajnim sve dok si me:u dobitnicima ili u najmanju ruku vjeruje da to mo%e biti & a gubitnici su i dalje utljivi. L, kao to si mi rekla, ovo se naelo mo%e smatrati "dobrim# sve dok dokazuje da "gubitnici# na taj nain prolaze bolje 2prema Rawlsu7, to je, ini se, neizreeno opravdanje na eg tr%i no utemeljenog sustava nasuprot socijalistikom to je oigledno bilo iskazano za vrijeme projekta >ocumenta. ;islim da je ovo vrlo zanimljiv stav za raspravu3 mo%e li sustav biti opravdan idejom da bi svaka 2G5mislivaPA5 realna7 alternativa bila ak i gora za "gubitnike#D L to mi mislimo kad ka%emo ">istributivna pravda#D pozdravi, (laus >ragi (lausT ,apisao si3 ";o%emo razlikovati pojam @eistungsgerechtigkeit od Aedurfnisgerechtigkeit. 'rvi znai da netko posti%e onoliko koliko je sposoban uiniti za druge 2tko je sposoban i ambiciozan zaradit !e vi e7. >rugi znai da svatko treba dobiti to mu je potrebno, bez obzira koliko je mo!an i sposoban
Od svakoga prema!!!svakome prema!!!

,a neki nain svaka od gornjih dviju formulacija mogla bi se uklopiti u formulu poput ove3 "+d svakoga prema...svakome prema...# 'rva 2@eistungsgerechtigkeit 7je mislim slina onoj 2ve! spomenutoga7 amerikog filozofa Roberta ,ozicka koji ka%e3 " +d svakoga prema onome to izabere initi, a svakome prema onome to ini za sebe...# G druga 2Aedurfnisgerechtigkeit 7 je vi e na crti sa svojevrsnim socijalistikim sloganom koji se mo%e ovako formulirati3 " +d svakoga prema njenim sposobnostima, svakome prema njenim potrebama.# Tako bi se moglo re!i da je pitanje distributivne pravednosti pitanje o tome na koji nain popuniti prazna mjesta u u gornjoj formuli 2+d svakoga... svakome...7. ,aravno, U

problem je u tome to se ne sla%emo u tome kako ta mjesta trebaju biti popunjena. ;oj omiljeni autor John Rawls bi rekao da svi imamo isti koncept pravedosti, ali se ne sla%emo oko koncepcija pravednosti. +n ka%e3 "+ni koji imaju razliite koncepcije pravednosti mogu se... ipak slo%iti da su institucije pravedne kada se ne provodi nikakva arbitrarna razlika me:u osobama u stjecanju osnovnih prava i du%nosti i kada pravila uspostavljaju prikladnu ravnote%u izme:u suprotstavljenih zahtjeva za pogodnostima dru tvenog %ivota.# +no u emu se ne sla%emo jest 9 to su arbitrarne razlikeD i9 suprotstavljenim zahtjevimaD9
"aela s ko ima se svi moemo suglasiti?

to je prikladna ravnote%a me:u

(ao to je (laus pojasnio, postoje kompromisi izme:u zahtjeva postavljenih na osnovi vlasnikih prava, talenta, sposobnosti i zahtjeva na osnovi potreba. ;o%da je nekakav kompromis me:u razliitim naelima, najbolje to mo%emo uiniti, ali je ideja distribtivne pravednosti, kako je postavlja Rawls, u tome da se prona:e koncepcija pravednosti s kojim se svi mogu suglasiti i koja ne!e biti rezultat poga:anja izme:u, recimo tako, bogatih i siroma nih. ;i 2bogati7 pristajemmo dati ne to od na ega bogatstva vama 2siroma nima7 a u zamjenu tra%imo da se ne bunite protiv nas. To, misli Rawls, nije pravednost. ,jegov pojam pravednosti zahtijeva da se suglasimo o naelima iza "vela neznanja# gdje ne znamo jesmo li bogati ili siroma ni, talentirani li netalentirani, ambiciozni ili neambiciozni, vi a, srednja ili ni%a klasa, mu karci ili %ene, itd... ,aela pravednosti su ona o kojima se mo%emo suglasiti u takvoj "izvornoj poziciji# jednakosti. +n misli da da se svi mogu suglasiti o naelima koje sam ve! spominjala u ranijim pismima3 ..)vaka osoba mora imati jednako pravo na naj iri mogu!i raspon osnovnih sloboda primjeren slinom rasponu sloboda za druge. 4.>ru tvene i ekonomske nejednakosti trebaju se urediti tako da su istodobno 2a7 od najve!e mogu!e koristi za najmanje povla tene 2b7 povezane s otvoreno !u slu%bi i polo%aja u uvjetima pravedne jednakosti ansi #lternativa$ Gli Rawlsova koncepcija pravednosti samo je jedna od mnogih i ti je ne mora prihvatiti ili misliti da je "uistinu# pravedna. Ti mo%e imati razliitu koncepciju. ,a zadatak vidim u tome da razvijamo raspravu o tim razliitim koncepcijama distributivne pravednosti

koje mo%emo imati. $ pravu si kada ka%e da se Rawlsova koncepcija mo%e shvatiti kao opravdanje na eg tr%i no utemeljenog sustava nasuprot socijalistikom to je oigledno bilo iskazano za vrijeme projekta >cumenta. Tako:er si u pravu da je dio toga opravdanja u u stavu da bi svaka 2a5zamisliva, b5realna7 alternativa bila ak lo ija za "gubitnike#D Tako bi se moglo na popularan nain postaviti pitanje3#Je li nam vi e stalo do jednakosti kao takve i jesmo li spremni privatiti da svatko %ivi na korici kruha i a i vode ili vi e brinemo o tome to ljudi zapravo jedu pa prihva!amo kako je +( da neki piju ampanjac i jedu kavijar kako bi drugi mogli uz kruh jesti i grah i kobasiceD# 2'retpostavljaju!i da postoji mehanizam po kojem Vampanjac i kavijar za neke daje grah i kobasice ostalima7. )ve je ovo reeno kako bismo naglasili da na e pitanje treba biti preciznije3 (oju koncepciju distributivne pravdnosti prihva!amo kao "uistinu# pravednuD Lli, kakvu raspodjelu dru tvenih ansi priva!amo kao pravednuD G ne to je distributivnma pravednostD ;i 2bogati7 pristajemmo dati ne to od na ega bogatstva vama 2siroma nima7 a u zamjenu tra%imo da se ne bunite protiv nas. To, misli Rawls, nije pravednost. ,jegov pojam pravednosti zahtijeva da se suglasimo o naelima iza "vela neznanja# gdje ne znamo jesmo li bogati ili siroma ni, talentirani li netalentirani...

Recenzija %nje&ane 'asna Rawlsove knjige (ravo naroda i preispitivanje ideje javnog uma )*ruZak, Zagre+, ,--./0
,a ovim prostorima, pa i u ovoj zemlji, ne mo%emo se, recimo, pohvaliti nekim osobitim zanimanjem za liberalne politike teme. (njiga o politici liberalizma i njezinu utjecaju na me:unarodne odnose vjerojatno se ini kao ne to to nam je jo dalje. G takva je upravo knjiga Johna Rawlsa sastavljena od dvaju dijelova3 'ravo naroda i 'reispitivanje ideje javnog uma. ,o rije je o relevantnom autoru i relevantnoj filozofskoj literaturi poznatoj strunoj javnosti kako u svijetu tako i u nas. >obar dio te prepoznatljivosti njegova filozofija duguje prethodnim dvjema va%nim knjigama koje ine nezaobilaznu literaturu suvremene filozofije politike3 Teorija pravednosti i 'olitiki liberalizam 2hrv. prijevod u nakladi (ru<ak, 46667. (ratko i jasno poetno razgranienje i poja njenje Rawlsova liberalizma3 to nije liberalizam koji je na ovaj ili onaj nain vezan uz anglosaksonske utilitaristike tradicije koje korijene vuku jo iz Aenthamova doba 2utilitarizmu je on zapravo mo%da najjasnije suprotstavljen7 niti je to liberalizam prosvjetiteljstva 2to je po Rawlsu, dakle, doktrina, dok je politiki liberalizam politika koncepcija7.

.6

1i+eralno i pravedno drutvo 1to onda Rawlsov liberalizam jestD +n je koncept politikog ure:enja dru tva kojemu je temelj ustavna demokracija zasnovana na naelima pravednosti. 'olitiku koncepciju te demokracije ine razne politike koncepcije pravednosti, koje su po Rawlsu jedna obitelj takvih politikih koncepcija te su sadr%aj javnog uma, a pravinost je 2koju autor zastupa7 samo jedna od njih. 'olitiki liberalizam sadr%i jo nekoliko bitnih naela koja pojedinca tretiraju kao slobodna, kooperativna i jednaka u pravima i polaznim pozicijama 2naela recipronosti, ideja izvornoga polo%aja i njihove dalje eksplikacije7. To je dru tvo dakle utemeljeno na razlo%nim 2iskrenim politikim7, a ne na racionalnim 2kao modelima nu%nog, pa i prisilnog su%ivota7 razlozima. $ dvjema spomenutim knjigama Rawls razvija tu svoju koncepciju za liberalno i pravedno dru tvo. $ 'ravu naroda svoju politiku koncepciju liberalizma iri na narode nastoje!i time zasnovati teorijske temelje me:unarodnoga poretka i njegove vanjske politike. Razlika je izme:u tih dviju koncepcija stoga u tome da one zasnovane na pravednosti i liberalizmu obja njavaju kako je liberalno dru tvo mogu!e, dok kroz prava naroda Rawls daje nacrt kako je svjetsko dru tvo Wliberalnih i pristojnih narodaX mogu!e. )adr%aj prava naroda razvija se unutar liberalizma i temelji se na ideji dru tvenog ugovora, to znai da nadahnu!e za politiko&filozofijske temelje Rawlsu dolazi svakako od J.&J. Rousseaua, J. ). ;illa, ali ponajvi e od Lmmanuela (anta i njegova /jenog mira. (ao to je poznato, (ant nastoji domisliti ure:ene odnose me:u dr%avama koji bi vodili prema trajnom 2vjenom7 miru. Rawls preuzima poprilino od njega, ali razra:uje, pa i osuvremenjuje, neke od (antovih teza. ,a te me:u&narodne odnose on u skladu sa svojom filozofijom primjenjuje liberalno&politika naela kako ih je anticipirao u svom politikom liberalizmu i teoriji pravednosti, ali s nu%nim modifikacijama kada su u pitanju narodi i njihovi odnosi. )ubjekti me:u&narodnih odnosa ugrubo su dvije skupine naroda. Jedni su oni koji dijele prihvatljiva naela politikoga razvoja 2povijesni razvoj politikih institucija, ljudska prava, temeljna liberalna naela i dr.7 i u njih se ubrajaju spomenuta liberalna i kako ih Rawls zove pristojna dru tva. ,jihovi odnosi pripadaju u ono to Rawls zove idealna teorija. $ onu neidealnu teoriju ubrajaju se odmetniki narodi, narodi optere!eni povijesno& politikim okolnostima i dobrohotni apsolutizmi. <ada!a je neidealne teorije izna!i nain da se urede odnosi dru tva naroda. (ao najva%niji istiu se uzajamno po tovanje, naela recipronosti, velika uloga dr%avnika, ali u te kim okolnostima i pravo na pravedni rat. ,a kraju, ono to nas miri s na im Wdru tvenim svijetomX jest Wideja realistine utopije koja nam pokazuje da je mogu!a razlo%na pravedna ustavna demokracija, koja je pripadnica razlo%no

..

pravednog dru tva narodaX. $ 'reispitivanju javnog uma Rawls pretresa javni um s obzirom na njegov sadr%aj, bit, ali i na prigovore koje mu upu!uju prije svega razliite, kako ih on zove, obuhvatne doktrine 2prije svega religiozne7. Ldeja javnog uma za njega je tako:er liberalna politika koncepcija, a ideja njegove realizacije sastoji se u javnom vije!anju izme:u ve! spomenutih pripadnika obitelji politikih koncepcija pravednosti. 'otreba za njim trajna je i nu%no suprotstavljena vjerskim, moralnim ili filozofskim doktrinama jer na taj nain se ne dovodi u pitanje liberalna naela politikog dru tva. (olitika +ez suvereniteta <a Rawlsa se obino tvrdi da je preporodio politiku filozofiju, no njegova politika filozofija trpi i mnoge prigovore. Jedan je od mogu!ih onaj o njegovoj ideji realistine utopije. +n se, me:utim, mo%e svesti i na pitanje kako je doista mogu!e odrediti to je realno mogu!e, a da to realno vrijedi kao pravedno za sveD $ svom razumijevanju politikih odnosa on se tom idejom suprotstavlja onomu to naziva realistina teorija politike koja je vidi samo u njezinu hegemonijalnom obliku, gdje se u najboljem sluaju politiki odnosi odre:uju kao nu%an modus vivendi, a ne kao povijesni razvoj razlo%nih politikih institucija i odnosa koje je Rawls skicirao kao liberalizam i teoriju pravednosti. ;i doista ne bismo smjeli 2ni htjeli7 obezvrijediti pozitivni domet realistine utopije koji nam ona daje kao temelj za ona postignu!a ispod kojih ne bismo smjeli i!i i s pomo!u kojih bismo trebali razmi ljati to je dalje mogu!e. Gli u kojem trenutku i kako vjerovati u potencijal takve ideje kad neki posebni, ali i nezaobilazni politiki sadr%aj sebe sama ne vidi u odre:enom temporalnom i politikom okviru kao onaj koji bi se realno u nekom bliskom vremenu trebao ostvaritiD (onkretno, kakve anse za politiku legitimaciju i egzistenciju ima pokret za %enska prava u .J. stolje!u, kada je njegova budu!nost mnogo vi e utopijska nego realna u javnom diskursu tada njih politikih koncepcijaD 'roblem je ideje realistine utopije u tome da ona lako mo%e biti strategija odga:anja onih politikih sadr%aja koji se ne mogu miriti s dru tvenom i politikom realno !u 2i njihovim pripadaju!im institucijama7 jo kojih stotinu ili vi e godina. 'ritom nije dovoljan uvjet njihova participiranja u, recimo, sferi javnog uma ije principe one ne odbacuju, a koji ih legitimiraju kao pripadnika one obitelji politikih koncepcija koja je utemeljena na razliitim idejama pravednosti. (oliko se takve politike opcije 2koje mogu proistjecati iz odre:enih obuhvatnih doktrina7 dugo trebaju miriti s time da je njihova sudbina neodre:eno ipak samo utopijska, a ne realnaD <a takvu politiku koncepciju ideja je realistine utopije dakle strategija njihova neodrediva odga:anja, ali, jo vi e, ona prema njima djelomino zadr%ava hegemonijalni karakter realistikoga gledi ta. ;o%da bi ba zato

.4

trebalo uoiti da u politikoj filozofiji 2kako u klasinoj, tako i u modernoj, Rawlsovoj primjerice7 treba pretresti jedan od njezinih temeljnih pojmova kojim ona operira ve! stolje!ima, a to je pojam suvereniteta 2a ne samo suverena kao njegove praktine izvedenice7. (ako to ;. Foucault otkriva, bavljenje filozofijom politike treba stoga usmjeriti na ono neistra%eno podruje gdje pojam suvereniteta vi e nije relevantan. Tim bi putem mo%da filozofija otkrila temelj gdje svaka politika koncepcija ima vi e od svoje utopijske sudbine 2dakako unutar nekih ve!ih postignutih institucionalnih i politikih parametara7. ,o, prije nego to otkrijete filozofijski temelj politike bez suvereniteta, uzmite u ruke ovu posljednju Rawlsovu knjigu jer ona pru%a vi e nego dovoljno zanimljivih uvida kako urediti me:u& dru tvene i me:u&narodne odnose. 'RG/>S ,S;G L ,L(G>G JS ,SYS ALTL ;o%emo je ozakoniti (onflikt ili sukob je posebna vrsta dru tvenog i politikog odnosa koji prvenstveno nastaje zbog neuskla:enosti interesa. $ politikom smislu konflikt oznaava nastojanje nekog subjekta da svoje interese nametne onima koji imaju suprotstavljene ili drukije interese. +sim interesa glavnom osnovom za izbijanje sukoba smatra se i te%nja za mo!i, odnosno nastojanje da se vlastita subjektnost iska%e pobjedom nad drugima. <a razliku od sukoba koji se raznim povodima doga:aju me:u pojedincima i grupama politiki konflikt tumaimo kao posredovani sukob. <bog toga je za rje avanje politikog konflikta potrebno djelovanje koje vodi rauna o politikom posredovanju, to jest o nizu prije svega pravnih pravila kojima se konflikt ure:uje kao politiki odnos. To su primjericeE izborni zakon, zakon o strankama, parlamentarna procedura, ali i naela fer pona anja u javnosti ili pak odredbe me:unarodnog prava o postupanjima u ratnim situacijama. Ailo da se radi o klasinom ratu izme:u dr%ava ili gra:anskom ratu rat predstavlja granini sluaj politikog sukoba, no ve!ina se politikih konflikta ipak odvija na osnovi sukobljenosti interesa bez direktnog kori tenja oru%ane sile. Lz navedenog proilazi da se konflikti dijele na one koji se rije avaju upotrebom sile 5 to je naelno gledano iznimno i nezakonito u suvremenim dru tvima i one koji se rije avaju politikim sredstvima u u%em smislu rijei kao to su izbori i pregovori. 'olaze!i od sukobljavanja kao kljunog politikog procesa dru tveni teoretiar =arl )chmitt 2(arl 1mit7 itavu politiku interpretira kroz prizmu odnosa prijatelj5neprijatelj, ime se )chmitt nadovezuje na slinu teoriju ;aZa Qebera te (arla ;arZa koji je itav dru tveni %ivot tumaio kao okvir klasne borbe.

.B

'luralistiki formirane zajednice koje su pretpostavka demokratskog dru tva od nedemokratskih dru tava se razlikuju upravo po tome to konflikte institucionaliziraju. +ne ih podre:uju zajedniki usvojenim pravilima, i time stvaraju mogu!nost da konflikti postanu sastavni dio funkcioniranja zajednice, pa ak i njen stabilizacijski faktor. Time se izbjegava akumulacija suprotnosti koje spreavaju postizanje za dru tvo svrsishodnog rje enja, a mogu dovesti do ozbiljnih politikih i dru tvenih poreme!aja. 'luralistika zajednica, naime, uspostavlja stalne uvjete optiranja, bez ega ni konflikti nisu mogu!i. +ptiranje znai izbor me:u razliitim mogu!nostima opredjeljivanja na osnovi garantirane slobode subjekta, a u okviru pravila ure:enih u samoj politikoj strukturi zajednice. )a druge strane, u porecima u kojima ne postoji pluralizam kao to je diktatura cjelokupna se mo! dr%ave koncentrira upravo na to da se sprijei konfliknost u politikom i svakodnevnom %ivotu, to samu dr%avu dovodi u sukob sa civilnim dru tvom i gra:anskim slobodama. Teoretski gledano konflikti se naelno rje avaju pobjedom jedne od sukobljenih strana kada pora%ena strana priznaje prvenstvo interesa pobjednika i time sebe ukida kao politiki subjekt. ;e:utim, takav rezultat u suvremenom, pluralistikom dru tvu nije est jer se e !e doga:a da sukobljene strane do rje enja do:u kompromisom. (ompromis je mogu! ako se prona:e nepristrani sudac, kojega priznaju obje strane, da razrije i konflikt ili ako sukobljene strane zadovoljavaju!e rje enje postignu putem pregovora. (ompromis je isto tako mogu! ako postoji me:usobno uva%avanje sukobljenih strana, odnosno obostrano priznavanje unaprijed odre:ene procedure za rje avanje konflikta, te pribli%na ravnote%a mo!i ili dr%avno osigurana ravnopravnost subjekata nezavisno o njihovoj mo!i. (ompromis se u pravilu uspostavlja kada je rije o sukobu partikularnih interesa i znai pristanak na naelo dono enja pravila zajednikog %ivota. 'arlamentarni izraz kompromisa je koalicija politikih stranaka ili parlamentarnih zastupnika pojedinih interesa i programa. Lstovremeno, konflikti koji su vezani uz op!e interese mogu dovesti do konsenzusa koji u svakodnevnom politikom %ivotu znai da se odre:ena pitanja povlae iz opticaja jer se smatraju rije enima, a na tim rje enjima se uspostavljaju ustanove zajednice. (ako postojanje konsenzusa pretpostavlja suglasnost svih uesnika neke zajednice, u pravilu se u realnim okolnostima radi o metodikoj pretpostavci konsenzusa. Lzja njavanje svih lanova zajednice se naje !e ne provodi, budu!i da bi u takvom sluaju svaki subjekt imao pravo veta, jer bi njegovo odbijanje automatski znailo i odbijanje predlo%enoga konsenzusa. <bog toga se u najve!em broju sluajeva pretpostavlja da sama injenica obdarenosti ovjeka razumom dovodi do njegove predodre:enosti za prihva!anje nekih razumnih solucija kao op!e osnove djelovanja u

.F

zajednici. Tako se, na primjer, demokratski poredak legitimira pretpostavkom da svi lanovi zajednice prihva!aju odluivanje na osnovi volje ve!ine, uz maksimalnu za titu manjine. @egitimizacija reda i poretka oznaava proces reprodukcije ideolo kih sadr%aja kao i politike postupke na temelju kojih lanovi nekog dru tva prihva!aju dru tveni, pravni i politiki poredak kao ispravan i opravdan. @egitimizacija reda i poretka, dakle, podrazumijeva da pojedinci prihva!aju poredak i djeluju u skladu sa njim ne samo iz navike i obiaja, individualnog interesa ili straha od represije nego na osnovi vlastitog uvjerenja u njegovu ispravnost i opravdanost. $ irem smislu legitimizacija reda i poretka obuhva!a sve procese kojima se proizvodi i reproducira konsenzus oko osnovnih dru tvenih vrijednosti, odnosno ideolo ka hegemonija vladaju!e klase u nekom dru tvu. $ kompleksnim dru tvima treba razlikovati ukupni dru tveni poredak koji osobito definira dru tvene odnose u proizvodnji od politikog i pravnog poretka. 'ojam legitimizacije u u%em smislu oznaava uvjerenje lanova politike zajednice u opravdanost njenog politikog i pravnog poretka, to jest prihva!anje odre:enog tipa politike vlasti kao ispravnog. 'ojmovi legitimnosti i legitimiranja nastali su u evropskoj politikoj praksi u kojoj su posebno znaajne dvije postavkeE ideja politike zajednice kao zajednice slobodnih gra:ana, te razdvojenost politike i vjerske vlasti. ,avedena postavka u evropskoj povijesti je rezultirala rivalstvo i me:usobno ograniavanje politikih vladara i vjerskih poglavara. To se bitno razlikuje od despotske tradicije velikih carstava Gzije i pretkolumbovske Gmerike u kojima apsolutni vladar objedinjuje politiku i vjersku vlast. /e! izvorno znaenje legitimnosti u antikom Rimu upu!uje kako na ogranienost vlasti pozitivnim zakonima, tako i na uskla:enost vlasti i pravnog poretka sa predod%bom pravednosti i prirodnog prava koji prethode svakom pozitivnom poretku. (r !anski politiki mislioci srednjeg i novog vijeka povezuju legitimnost vlasti sa predod%bom o njenoj zasnovanosti u 9bo%anskom mandatu9. 'rirodni oblik takve, bo%jom voljom opravdane vlasti je monarhija u kojoj se legitimnost vlasti ostvaruje pravilom prijenosa vladarskog mandata dok je suprotnost legitimnoj vlasti uzrpatorska vlast ili tiranija. 'redod%ba o legitimnosti ne podrazumijeva samo ispravnost procedure dodjele vladarskog mandata nego i niz dodatnih sadr%ajnih i proceduralnih obilje%ijaE usmjerenost na op!e dobro, humanost i obzirnost u postupanju sa potinjenima, pravednost, a esto i slobodno iskazanu suglasnost lanova zajednice. ,iz teoretiara u toj tradiciji politike misli smatra da protiv nelegitimne vlasti 5 bilo da je ona posljedica nevaljalog vladarskog mandata ili nepo tivanja sadr%ajnih normi

.I

vladanja 5 gra:ani imaju pravo na otpor i pobunu odnosno razliite oblike gra:anske neposlu nosti. $ .U. i .J. stolje!u liberalni i demokratski teoretiari i politiki pokreti zamjenjuju ideju bo%anskog mandata vladara idejom narodne ili gra:anske suverenosti kao jedinog ispravnog oblika legitimne vlasti. +blik vlasti koji odgovara gra:anskoj suverenosti je predstavnika demokracija. Ldeja predstavnike demokracije zasniva legitimnost vlasti u racionalnim procedurama kojima se ona uspostavlja i funkcionira. Rije je o nizu formaliziranih, apstraktnih i univerzalnih procedura i institucija, od kojih su najva%nije slijede!e3 [ $stavna i pravna za tita neotu:ivih prava ovjeka i dr%avljanina koje vlast ne mo%e jednostrano ukinuti ili ograniiti [ >efinicija politike zajednice kao apstraktne ukupnosti dr%avljana, odnosno

gra:ana, ija se volja iskazuje izborima politikih predstavnika gra:ana u parlament i parlamentarnim odluivanjem [ /e!insko naelo kao osnovno pravilo u procesima izbora i parlamentarnog

odluivanja. [ $spostavljanje slobodne javnosti, to jest neometanog protoka i dostupnosti

informacija, te pluralizma ideolo kih pozicija u politikom procesu. [ $obliavanje rezultata parlamentarnog odluivanja kao op!ih i racionalnih zakona koji proizlaze iz argumentirane rasprave usmjerene ka op!em dobru politike zajednice. 'olaze!i od naina legitimiranja politikog reda i poretka ;aZ Qeber razlikuje tri 9ista tipa9 vlastiE racionalno5legalnu vlast koja odgovara racionalnim procedurama predstavnikih demokracija, tradicionalnu vlast koja odgovara predmodernim monarhistikim porecima i zasniva se na uvjerenju potinjenih u svetost tradicije to je zastupa vladar, i karizmatsku vlast zasnovanu na vjeri potinjenih u izuzetna svojstva i poslanstvo 9vo:e9 koji vlada neome:en obiajima i pravnim pravilima. (arizmatska vlast javlja se u 46. stolje!u u prevratnikim dru tvenim i politikim stanjima u kojima 9vo:a9 uspijeva da zadobije plebiscitarnu podr ku masovnog politikog pokreta. (arizmatska se vlast vremenom obino pretvara u neke od oblika totalitaristikog dru tvenog poretka kao to su fa izam i realsocijalizam. +vi poreci se ne zasnivaju na procesu legitimizacije vlasti kao postupku podr ke naroda, nego poivaju na zastra ivanju i prisilnoj politikoj podr ci mase, koja se posti%e terorom i ideolo kom mobilizacijom. .M

(ao to smo ve! uli sa legitimizacijom reda i poretka usko je vezan pojam pravednost koji predstavlja princip odnosa me:u ljudima koji putem op!eg prihva!anja njegovih naela uva autonomnost i dignitet ljudi u zajednici. +p!e prihva!anje pravednosti jeste osnova ure:enja odnosa me:u ljudima, tako da ti odnosi odgovaraju svakom pojedincu na bazi kvaliteta koje mu zajednica ili dru tvo priznaju. /isoko uva%avanje pravednosti kao vrijednosti najbolje pokazuje tradicionalna latinska poslovica 9 ,eka bude pravednost, pa makar svijet propao9. Gko je pravednost vrijednost za koju se mo%e %rtvovati sve pa ak i propast svijeta, oito je da ona predstavlja ideal iz kojega se nastoji izvesti struktura i djelovanje svakog tipa zajednice i dru tva. (od 'latona se pravednost odre:uje kao pojam najvi eg ranga odre:en zahtjevom 9svoje initi i u drugo se ne mije ati9, jer je za 'latona ovjekovom umu primjerena samo ona zajednica koja je realizacija ideje pravednosti. $ takvoj zajednici 5 izvedenoj u paraleli sa strukturom ljudske du e 5 svatko ini svoje kako bi harmoninost cjeline pod vodstvom ljudskog uma bila omogu!ena. L za Gristotela je pravednost savr ena vrlina, no on je ra lanjuje na izjednaavaju!u i diobenuE prva se odnosi na me:usobne odnose ljudi i poiva na aritmetikoj proporciji, dok se druga vezuje uz odnos pojedinca spram zajednice i poiva na geometrijskoj progresiji. /e! kod Gristotela je pravednost vezana uz 9dobijanje po zakonu9, a u rimskoj se tradiciji pravna dimenzija naela pravednosti jo sna%nije nagla ava. +datle potjee i danas esto kori tena Justinijanova definicija 9 'ravednost je vrsta i trajna volja da se svakome dodjeli njegovo pravo9. Lnsistiranje na tome da se svakome dodjeli njegovo pravo ima znaajan utjecaj na itav niz kasnijih pravnih doktrina jer se time individua uspostavlja kao gra:anin, to jest nosilac prava. )a druge strane, kr !ansko poimanje pravednosti polazi od naelne pravednosti Ao%je volje dok je po kr !anskom svjetonazoru ljudska pravednost nedostatna, jer ju sam ovjek ne posti%e iskljuivo vlastitim djelima nego ju prima kao bo%iji dar. ,ovovjeko prirodno pravo, posebno od Crotiusa nadalje, razlikuje pravednost koja proizlazi iz ovjekove prirode od one koju odre:uje pozitivno pravo. (ako prirodno5pravni teoretiari zagovaraju ugovorno zasnivanje zajednice, pravednost se tumai kao pridr%avanje ugovora kojim se osigurava ravnopravnost u zajednici.Francis Aacon zakljuuje da 9 pravednosti dugujemo to da je ovjek ovjeku bog, a ne vuk9. 'oimanje socijalne pravde proizlazi iz ideje dru tvene raspodjele izvedene iz naela pravednosti. (ritiziraju!i nepravednost dru tvenih struktura, novovjekovni utopisti uzdi%u pravednost do najvi eg naela zami ljene konstrukcije dru tva izvedene iz kritike postoje!ih odnosa. 'ravednost se u novom vijeku smatra mogu!om iskljuivo u politikoj zajednici, koja, prema )pinozi,

.K

omogu!uje da se svakome dade ono to mu po pravednosti pripada. /remenom pojam pravednosti sve vi e dobija status ideala koji slu%i za procjenu kvalitete zakonskih sistema, ali i pojedinanih djelovanja. Rousseau kao uvjet pravednosti uzima ljubav prema bli%njem, (ant insistira na tome da je pravednost jedino mogu!a u pravnoj dr%avi dok ;arZ kritizira naslije:eno poimanje pravednosti kao 9primjenu jednakog mjerila na nejednake ljude9. )uvremeni politiki i dru tveni teoretiari pravednost do%ivljavaju pod utjecajem ovih shva!anja, ali i utilitaristikog poimanja koje zastupa Jerem? AenthamE 9 'ravednost predstavlja imaginarnu osobu zami ljenu za potrebe rasprave, iji su diktati korisnosti primjenjeni na odre:ene posebne sluajeve9. $ 46. stolje!u pravednost se tumai i kao pravni i kao etiki problem, esto vezan uz jednakost to najbolje oslikava kratka formulacija Aertranda Russella 9'ravednost su jednaka prava9. ,a tom tragu je veoma aktualna teorija pravednosti Johna Rawlsa koji smatra pravednost osnovnom vrlinom dru tvenih institucija, no pri tom upozorava da je uspostavljanje pravednosti kao osnovnog dru tvenog naela mogu!e tek kao posljedica posebnih pregovora o modusima zajednice. $ realizacije ideje pravednosti Rawls navodi dva bitna elementaE .7 slobodu svakog pojedinca da slijedi vlastiti %ivotni put polaze!i od uva%avanja drugih i samouva%avanja 47 socijalne i ekonomske nejednakosti moraju se tretirati tako da bude mogu!e oekivati da pogoduju svakome uz uvjet da su dru tvene pozicije i slu%be jednako otvorene za sve gra:ane. ,aravno, sve navedene teorije pravednosti u praksi se suoavaju sa brojnim devijacijama, prije svega zbog nesavr enosti samog ovjeka koji vrlinu pravednosti esto ne do%ivljava kao vlastitu sposobnost da bude pravedan prema drugima nego kao zahtjev da drugi budu pravedni prema njemu. >a bi se to vi e pribli%ili idealu pravednosti nu%no je da u dru tvu postoje mehanizmi kojima se maksimalno tite gra:anske slobode i prava svakog pojedinca. ,ajsigurniji test na osnovu kojega prosu:ujema je li neka zemlja zaista slobodna i pravedna je stupanj za tite i prava koje u%ivaju manjine. 'rava manjine bila ona politika, nacionalna, spolna ili rasna mogu se za titi samo procesualnim legitimitetom odnosno uestvovanjem manjina u procesima vladanja. <a stupanj slobode i pravde u nekoj dr%avi je isto tako znaajno da legitimitet vladaju!eg poretka ne dolazi iskljuivo kroz izbore. +d op!enitog programskog odre:enja koje se vrednuje na izborima, za gra:ane je mnogo va%nija praksa vladanja, nain provo:enja pojedinih politikih programa, mogu!nost uvida u naine vr enja vlasti, te pouzdanost i efikasnost instrumenata za tite od dr%ave koji im stoje na raspolaganju. Aez slobode da se bude u manjini, jednakog kriterija pravednosti za sve gra:ane

.U

i neprestanog propitivanja legitimiteta vladaju!ih struktura, od demokracije ostaje samo diktatura koja je do la na vlast putem izbora.

%tevica 2ua: *ako +iti savjestan dr&avljanin i ostati !ovjek

Rije lojalnost koja dolazi od francuske rijei lojal znai odanost ili vjernost odre:enoj zemlji, poretku, ustanovi, organizaciji, prijatelju ili ideji. $ naj iroj definiciji pojam lojalan gra:anin predstavljao bi dr%avljana neke zemlje koji po tuje zakone dr%ave u kojoj %ivi, te analogno tome predano ispunjava i odre:ena prava i obaveze kao to su slu%enje vojnog roka ili pla!anje poreza. Cra:ani mogu na razliite naine biti motivirani na lojalnost dr%avi i njenoj vlastiE interesno,ideolo ki ili emocionalno. 'olitolog ;auricio /iroli pojam gra:anske lojalnosti usko povezuje sa pojmom patriotizma, napominju!i kako se iza oba pojma skriva privr%enost i odanost prema dr%avi za razliku od nacionalizma koji predstavlja ljubav prema naciji, vjeri ili etnicitetu. >a bi gra:ani voljeli republiku i osje!ali je kao svoju, republika ne smije da tolerira postojanje privilegija i diskriminacija i mora da ohrabruje uestvovanje u politikom %ivotu. 'olitiko uestvovanje nije samo sredstvo da bi se imali dobri zakoni i sprijeile zloupotrebe, ve! je i najbolja kola za odgoj dobrih gra:ana. 'o tovanje prema dr%avi gra:ani izra%avaju kroz moralnu snagu koja ih podstie da djeluju za zajedniko dobro i da se odupru neprijateljima zajednike slobode. Lstovremeno, jedna od najve!ih filozofa dvadesetog stolje!a *annah Grendt 2 *ana Grent7 upozorava kako je te ko odrediti gdje prestaje gra:anska lojalnost prema idealu dr%ave a gdje poinje gra:anska lojalnost prema strukturama vlasti, koja gra:ane esto svodi na status objekta kojima se mo%e manipulirati ili pak na status %ivotinja koje se mo%e iskori tavati ili pripitomljavati. >okle mo%e oti!i takva logika pokazali su totalitarni re%imi pro log stolje!a koji u praksi funkcioniraju kao masovne organizacije izoliranih pojedinaca. +d ostalih partija i pokreta razlikuju se po tome to zahtjevaju totalnu, neogranienu, bezuslovnu i nepokolebljivu lojalnost svakog pojedinanog lana. +vaj zahtjev vo:e totalitarnih pokreta postavljaju i prije no to do:u na vlast a potkrepljuju ga tvrdnjom da !e njihove organizacije uskoro obuhva!ati itavo ovjeanstvo. Aespogovorna lojalnost mo%e da se oekuje samo od potpuno izoliranog pojedinca koji, budu!i da je prethodno ostao bez dru tvenih spona, porodice i prijatelja, dobija osje!aj da za njega ipak ima mjesta pod suncem u okviru pripadnosti pokretu ili lanstva u partiji. 'otpuna lojalnost mogu!a je jedino kada se vjernost li i bilo kakvog konkretnog sadr%aja koji .J

po prirodi stvari mo%e da dovede do kolebanja u mi ljenju. ,astojanja nacistikog vo:e Gdolfa *itlera da stvori novi tip ovjeka bezgranino odanog re%imu, iju poslu nost ne umanjuje nikakav poku aj da se shvati ono to se radi oliena je u pripadnicima ))5a ija je zakletva glasila 9moja ast je moja vjernost9. *omogenizaciju masa u sovjetskom dru tvu komunistiki diktator Josif /isarionovi )taljiin je postigao estim i vje tim provo:enjem istki koje neminovno prethode likvidaciji odre:ene dru tvene grupe. >a bi se uni tile sve dru tvene i porodine spone, istke su organizirane tako to bi se svim ljudima koji su u nekoj vezi sa optu%enim, od poznanika pa do najbli%ih prijatelja i ro:aka, zaprijetilo istom sudbinom. 'osljedica ove jednostavne, i u smislu pokoravanja podanika ingeniozne metode je ta, da im je netko optu%en kao protivnik re%ima njegovi prijatelji se preko no!i pretvaraju u njegove najogorenije neprijatelje. >a bi spasili svoju ko%u oni ga potkazuju i dobrovoljno daju obavje tenja kojima se potkrepljuju nepostoje!i dokazi protiv njega5 jer to je oigledno jedini nain da doka%u svoju ispravnost. $pravo su razvijanjem ove metode do krajnjih i najfantastinijih granica, bolj eviki vlastodr ci uspjeli da stvore homogenizirano i izolirano dru tvo kakvo do tada nismo poznavali. Totalitarizam se nikada ne zadovoljava time da iskljuivo vlada vanjskim sredstvima vlasti. <ahvaljuju!i posebnoj ideologiji i mjestu koje ona ima u aparatu represije, totalitarizam je otkrio nain da potpuno vlada ljudima i da ih terorizira iznutra. ,a krajnjoj instanci totalitarizam ostvaruje privid da izme:u vo:e i njegovih podanika nema nikakve razlike, pa je tako *itler obra!aju!i se njemakom narodu govorio9 sve to vi jeste dugujete meni, sve to ja jesam dugujem vama9. Nuvena *itlerova 9misao9 je i ona da mi ljenje postoji iskljuivo kao davanje naredbi i njihovo izvr avanje ime je i teoretski ukinuo razliku izme:u mi ljenje i delanja, odnosno izme:u vladara i podanika. 'ojmu gra:anske odnosno dr%avljanske lojalnosti suprotstavljeni su neki ideolo ki i vjerski pokreti kao to je radikalni islamski fundamentalizam, koji na bazi (urana zastupa ideju da lojalnost ;uslimana ne poiva na njegovom dr%avljanstvu nego na vjeri kojoj pripada, te da je za ;uslimana, bilo gdje da se nalazi ili vlada, islam njegova jedina domovina.Lslamski fundamentalizam vjeruje da islamski bo%iji zakon5sharijah treba silom oru%ija biti nametnut cijelom svijetu to implicira uni tavanje svih dr%ava i vlada koje se protive programu i ideologiji islama. Cra:anskoj i dr%avljanskoj lojalnosti suprotstavljeni su i razliiti nacionalistiki i secesionistiki pokreti koji lojalnost naciji pretpostavljaju lojalnosti dr%avi u kojoj %ive. (ao primjer mogu nam poslu%iti srpski i hrvatski nacionalisti u Aosni i *ercegovini koji nisu priznavali vlast dr%ave u kojoj su njihovi narodi nosioci suvereniteta, ve! su svoju lojalnost izra%avali nacionalnim dr%avama )rba i *rvata5 )rbiji i *rvatskoj sa

46

ciljem da ve!inska srpska i hrvatska podruija u Aosni i *ercegovini prikljue ovim dr%avama. >a, iz autokratske vizure gledano, sama injenica da pojedinac po tuje zakone i obaveze dr%ave u kojoj %ivi nije dovoljna potvrda njegove gra:anske lojalnosti pokazuje sluaj novouspostavljene dr%ave *rvatske, gdje je dolaskom na vlast Franje Tu:mana i njegovog *><5a od gra:ana zatra%eno potpisivanje posebnog dokumenta o lojalnosti hrvatskoj dr%avi i vlasti. 'rema mi ljenju gra:anski oprijedeljenog srpskog politiara iz *rvatske ;ilorada 'upovca na taj nain mnogi urbani )rbi u *rvatskoj na li su se u nemogu!oj poziciji 9izme:u eki!a i nakovnja9. ) jedne strane od njih je tra%ena bezuslovna podr ka nacionalistikoj i antisrpskoj Tu:manovoj vlasti, dok su sa druge strane, ukoliko bi odbili da se pridru%e srpskim pobunjenicima iz takozvane krajine, dobijali status nacionalnih izdajnika. )rbi,a i brojni *rvati koji su odbili da potpi u dokument o lojalnosti bili su automatski otpu tani sa posla i %igosani kao dr%avni neprijatelji, te kao takvi izlo%eni razliitim oblicima teroraE od maltretiranja i premla!ivanja pa do fizikih likvidacija. Tu:manovog alter5ega )lobodana ;ilo evi!a nije toliko zanimala potvrda lojalnosti svih gra:ana koliko je nastojao da ostvari potpunu lojalnost i poslu nost osnovnih instrumenata njegove vladavineE vojske,policije i medija. 'osebno brutalno ;ilo evi! se obraunavao sa neposlu nim novinarima koji su u skladu sa kodeksima profesije odbili da se stave pod kontrolu ;ilo evi!evog re%ima, to je kulminiralo uvo:enjem zakona o za titi lika i djela dr%avnih funkcionera. +vim zakonom novinari koji su imali hrabrosti da kritiki govore i pi u o srpskom vo%du i ostatku mafija ko5zloinake familije po hitnom postupku su ka%njavani vi emjesenim zatvorskim kaznama ili astronomskim novanim globama, i to u okolnostima srpskog pravosu:a u kojem je obian gra:anski proces trajao po nekoliko godina. )imbol medijskog otpora protiv nacional5socijalistike tiranije postao je urednik lista >nevni telegraf )lavko Yuruvija koji je ubijen jer se, na poetku napada ,GT+ saveza na )rbiju, usudio napisati da je ;ilo evi! vodio pogre nu politiku prema kosovskim Glbancima. ;e:utim, tamnu stranu medalje predstavljaju brojni srpski novinari koji su se u potpunosti stavili u slu%bu ;ilo evi!evog re%ima, da bi potom ;ilo evi!evim padom postali fanatini apologeti dana njih srpskih lidera \in:i!a i (o tunice. ,a primjeru srpskih novinara mo%emo uoiti dva dijametralno suprotna pristupa pojmu lojalnosti. $ prvom sluaju lojalnost je shva!ena kao lojalnost pravilima profesije i vi im humanistikim ciljevima koji su u interesu i srpske dr%ave i nacije, dok je u drugom sluaju lojalnost shva!ena kao bespogovorno slu%enje trenutanoj garnituri na vlasti i njenim uskim, kratkotrajnim interesima.

4.

,a suprotnom polu od gra:anske lojalnosti nalazi se pojam gra:anske neposlu nosti koji oznaava javan,nenasilan,svjestan politiki in suprotan zakonu. =ilj toga ina je da izazove promjenu nekog zakona ili promjenu politike aktivnosti i postupaka odre:ene vlasti. Ldeja gra:anske neposlu nosti potie iz angloamerike politike tradicije, a kao poznate primjere mo%emo navesti borbu ;artiina @uthera (inga za prava =rnaca i proteste protiv vijetnamskog rata u )jedinjenim amerikim dr%avama. Ninom gra:anske neposlu nosti kr i se ili isti zakon protiv kojega se protestira kada govorimo o direktnoj gra:anskoj neposlu nosti ili neki drugi zakon kada govorimo o indirektnoj gra:anskoj neposlu nosti. ,ekad postoje vrsti razlozi da se zakon protiv kojega se protestira ne prekr iE naprimjer ako vlast donese neodre:en i strog zakon protiv izdaje, bilo bi neprikladno poiniti izdaju kao nain protivljenja, a i kazna bi bila puno te%a nego to bi to pojedinac bio spreman prihvatiti. $ nekim sluajevima ne postoji ni nain direktnog suprotstavljanja politici vlastiE naprimjer u sluaju neslaganja sa vanjskom politikom dr%ave ili sa politikom aktivno !u vlasti u drugom dijelu dr%ave. $ takvim sluajevima in gra:anske neposlu nosti mo%e se sastojati u kr enju saobra!ajnih propisa blokadama saobra!ajnica, kr enju zakona o pristupu na tu:e zemlji te ili demonstracijama protesta,posljednjih protestnog godina sve sjedenja. uestalije Alokadama pribjegavaju saobra!ajnica poljoprivredni kao obliku proizvo:ai

zapadnoevropskih zemalja koji na taj nain izra%avaju nezadovoljstvo poljoprivrednom politikom njihovih vlada. Cra:anska neposlu nost je politiki in zato to se obra!a ve!ini koja ima politiku mo! i zato to se taj in rukovodi i opravdava politikim naelom pravednosti za koje se pretpostavlja da je op!eva%e!e u jednom demokratskom dru tvu i na osnovi kojeg gra:ani reguliraju svoje politike aktivnosti i tumae ustav. Trajno i namjerno kr enje osnovnih naela pravednosti, a pogotovo povrede osnovnih prava i sloboda mogu da izazovu gra:anski otpor, i u tom sluaju manjina prisiljava vlast da razmotri njene legitimne zahtjeve. 'o to je gra:anska neposlu nost javni in koji se obra!a op!im naelima pravednosti ona u pravilu iskljuuje nasilje kao oblik borbe. Lpak, ima mi ljenja da gra:anska neposlu nost mo%e ukljuivati odre:eni oblik nasilja, ali da ono prvenstveno mora da bude simbolino. Cra:anska neposlu nost ne bi, na primjer,bila dizanje u zrak elektrine centrale ili otmica aviona, ali uni tavanje nekog simbolinog predmeta kao to je stranaka ili dr%avna zastava mo%e sasvim biti u skladu sa postulatima gra:anske neposlu nosti.,a osnovi navedenih karakteristika gra:ansku neposlu nost treba razlikovati od ostalih oblika protesta kao to je

44

trajk, a posebno od drugih oblika otpora kao to je gra:anska pobuna sa ciljem smjenjivanja vlasti. ;ogu se razlikovati dvije teorije opravdanja gra:anske neposlu nosti. 'rva je radikalnaE prema kojoj se zakonima duguje poslu nost samo ako su pravedni, a budu!i da svi zakoni nisu pravedni samim tim to su pravno va%e!i, svi ljudi imaju pravo na neposlu nost nepravednim zakonima. Ta teorija tra%i od nas da na osnovi nepravednosti zakona direktno odluujemo o opravdanosti neposlu nosti tim zakonima. >ruga teorija je umjerenaE prema njoj zakoni mogu biti nepravedni, ali ih uprkos tome osim u izuzetnim sluajevima treba po tovati, jer zakonitost sama po sebi jami ostvarenje specifinih pravnih vrijednosti dru tvenog reda i mira. +va teorija, za razliku od prve, tra%i od nas da precizno odredimo pretpostavke gra:anske neposlu nosti. 'rema politologu Johnu Rawlsu 2>%onu Rovlsu7 gra:anska neposlu nost je opravdana u sluajevima oitih i bitnih nepravdi kao to suE negiranje naela jednakog prava na slobodu, uskra!ivanje prava glasa i prava na rad, uskra!ivanje slobode kretanja ili ako se vr i represija nad nacionalnim manjinama i nekim religioznim sektama. Rawls postavlja jo dvije pretpostavkeE iscrpljenost svih legalnih oblika za uklanjanje nepravde i jasno odre:ivanje granica gra:anske neposlu nosti da ne do:e do masovnog nepo tivanja ustava i zakona. ,eki teoretiari smatraju da pravo na gra:ansku neposlu nost nema razloga da postoji u demokratskim dr%avama, jer je pretpostavka demokratskog ure:enja da je pravo gra:ana na politiku participaciju adekvatno za tieno pravnim poretkom, ve! da gra:anska neposlu nost svoj smisao pronalazi jedino u nedemokratskim dr%avama. Taj argument mo%e izgledati pogre an iz barem dva razloga. (ao prvo, pretpostavka gra:anske neposlu nosti nisu samo nepravde u politikoj domeni, nego to mogu biti nepravde i u socijalnoj i u ekonomskoj sferi. (ao drugo, neka demokratska dr%ava koja u naelu iskljuuje pravo na gra:ansku neposlu nost mo%e time izgubiti osnovu da bude smatrana demokratskom. Cra:anska neposlu nost je sredstvo koje uvr !uje demokratsko ure:enje, iako je po definiciji nelegalno. <ajedno sa slobodnim i redovnim izborima i nezavisnim pravosu:em gra:anska neposlu nost uvr !uje i podr%ava demokratske institucije, te sprijeava odstupanja od naela pravednosti i ispravlja ih kada se dogode. (onano, praksa je pokazala da gra:anska neposlu nost nije spojiva sa autokratskim dr%avama u kojima podanici vlasti imaju samo pravo molitelja, a ne i pravo na neposlu nost. ;e:utim, ako se dru tvo tumai kao demokratski sistem suradnje me:u ravnopravnim ljudima, oni koji trpe nepravdu ne trebaju biti poslu ni.

4B

(ako pojedinac ne bi do ao u situaciju da njegova gra:anska lojalnost bude zloupotrebljena od strane vlasti i okrenuta protiv njega samog, potrebno je da gra:ani steknu politiko obrazovanje o dr%avi u kojoj %ive. +brazovanje gra:ana pretpostavlja informiranost o dru tvenim i politikim tokovima i minimalno poznavanje zakonskog sistema i institucija. $ najobinijim %ivotnim situacijama gra:ani bi trebali poznavati principe i zakone koji odre:uju njihova prava i du%nosti, te razabrati sluajeve kada ih treba primjeniti. +sim orijentacije u dru tvenom %ivotu politiko obrazovanje omogu!uje pojedincu da predvidi pona anje okoline dok je ono sukladno sa zakonom, i da predvidi posljedice svojih vlastitih djela. /a%nost politikog obrazovanja gra:ana name!e nam se iz injenice da dr%ava nije neutralna i anonimna vlast, nego institucija kojom upravljaju ljudi koji imaju line interese. $koliko je dr%ava u slu%bi tih interesa, ukoliko omogu!ava nekim slojevima stanovni tva da pojaaju svoju premo! nad ostalim, tada je lojalnost gra:ana takvoj dr%avi obina prijevara koja dovodi do pristajanja ve!ine pojedinaca na privilegije manjine. )a druge strane, priznavanje gra:anskih i politikih prava ne podrazumijeva neutralnost vlasti i odsutnost njenog interveniranja u dru tveni %ivot. >r%ava nije iskljuivo sportski sudac koji bi se trebao zadovoljiti time da se po tuju pravila igre slobodnog djelovanja. 'o to nema gra:anskih i politikih prava bez obrazovanja gradjana, dr%ava je du%na da omogu!i i osigura odgoj i obrazovanje za sve lanove dru tva. ,a pitanje koje smo postavili u podnaslovu teksta o gra:anskoj lojalnosti i neposlu nosti 9 kako biti savjestan gra:anin i ostati ovjek9, nije lako dati precizan i sveobuhvatan odgovor pogotovo ako imamo na umu narodnu mudrost koja ka%e da je 9ovjek lako pokvarljiva roba9. 'ored sklonosti da dru tvo vrednuje i posmatra kroz prizmu vlastitih, naje !e ekonomskih interesa, ovjek posjeduje znaajnu dozu respekta i straha prema vlasti i njenom autoritetu, o emu govori i poznata pria o reakciji prosjenog ovjeka na istke koje je u *itlerovoj ,jemakoj provodio nacistiki re%imE 9Jednoga dana sam se probudio i gledao kako u nepoznato odvode mog prvog susjeda. )utradan sam mirno posmatrao kako odvode i drugog susjeda. Tre!i dan kada su do li da odvedu i mene pitao sam se za to nitko ne reagira na oiglednu nepravdu koja mi je nane ena9. )avjestan gra:anin bi trebao biti pojedinac koji je lojalan dr%avi i vlasti sve dok su oni u funkciji op!eprihva!enih naela jednakosti i pravednosti.;e:utim, ukoliko vlast prekr i ta naela savjesni gra:ani bi trebali da se mobiliziraju protiv zloina i korupcije i priskoe u pomo! drugim gra:anima koji su %rtve nepravde. )na%an stimulans za pokretanje gra:anske vrline mogao bi biti osje!aj nu%nosti. ,aime, kada represija i korupcija u nekom dru tvu postanu nepodno ljivi, gra:ani putem

4F

zajednikog anga%mana moraju da otkriju vrijednosti koje zaslu%uju da budu branjene, po naelu da se tite!i prava i slobode jednog ovjeka brani sloboda i ast itavog dru tva. Gli, dok je svijeta i vijeka vjerojatno !e postojati razlika izme:u savjesno5lojalnih i interesno5lojalnih gra:ana. 'rvi !e lojalnost dr%avi do%ivljavati kao lojalnost demokratsko5 humanistikim idealima i biti spremni da se kroz oblike gra:anske neposlu nosti suprotstave svim anomalijama vlasti. >rugi !e, po obrascu9da je svaka vlast dana od boga9, slijepo vjerovati u ideologiju koju potura vladaju!a oligarhija ili !e, ukoliko je njihova lojalnost uvjetovana strahom od vlasti, nastojati da lojalnost naplate privilegijama i napredovanjem na dru tvenoj ljestvici. ;e:utim, djelovanje po gra:anskoj savjesti i po tivanje zakona u nekim situacijama mo%e izazvati i moralne dileme o opravdanosti takvog postupka, o emu svjedoi epizoda iz dana nje *rvatske u kojoj aktualna vlast, putem dr%avnih medija, poziva gra:ane da nadle%nim institucijama prijave osobe koje nepla!aju porez ili rade na crno. $koliko prijavite takvu osobu vi nesumnjivo poma%ete funkcioniranje pravne dr%ave to bi trebao biti interes svih gra:ana, ali vi se tim inom istovremeno stavljate u moralno diskutabilnu poziciju dou nika vlasti koji cinka i odaje poznanike i prijatelje. ,aravno, politiki je upitan i sam apel hrvatske vlasti jer poziva gra:ane da obavljaju posao za koji su zadu%eni organi pravne dr%ave. )a druge strane kao ilustracija na kakve sve, pa i bizarne, naine gra:ani izra%avaju lojalnost vlasti mo%e nam poslu%iti aljiva anegdota zabilje%ena u Aeogradu, u prvim godinama nakon drugog svjetskog rata. >a bi dokazao lojalnost novim komunistikim vlastima vlasnik poznate beogradske slastiarne 9;ed%ed9 je iznad pulta sa kolaima i drugim slasticama postavio ogromne fotografije svih lanova 'olitbiroa. )utradan stalna mu terija u:e u slastiarnu i upita vlasnikaE9 +prostite gosn. ;ed%ede, za to vam ove slike nisu malo manje a baklave i tulumbe malo ve!e DT

4I