Professional Documents
Culture Documents
14
AVGUST 2009 - JUŽNA SRBIJA - PRAVA OMLADINSKA NOVINA - B E S P L AT N O I Z D A N J E
Reporter
mladi
STENSIL: subkultura
strana 8
Stensil grafiti izrađuju se od papira, kartona ili drugih materijala na kojima se može kreirati slika ili tekst koji se lako može reprodukovati
mladi
AVGUST 2009.
strana
“Dobar dan. Ja sam Miki. Diplomirao sam. Imam dodatna znanja. Želeo bih da radim kod vas.
KLUB
Možete me primiti kao pripravnika, tada bi me plaćala država. Spreman sam i da volontiram (radiću i za džabe!).”
Još jedno dosadno veče u klubu Zato sam se dobro naoružao svim “Dobar dan. Ja sam Miki. Želeo bih da može čoveku da izgleda kao da ga je
gde povremeno radim kao šanker formalnim dokumentima, društveno radim kod vas.” usisao tornado. Ipak, život ide svojim
za bednu dnevnicu. Izgleda da ni prihvatljivim ponašanjem (ljubaznost, “Žao nam je, ali ne trebaju nam novi tokom. Naše je samo da se prilago-
večeras niko neće doći, a ja ću vreme poniznost i snishodljivost) i najvećom radnici.” dimo. Ko se prilagodi iznenađenjima
prekraćivati šetajući se između sto- pozitivnom energijom koju sam imao “Dobar dan...” života - taj opstaje.
lova. Kakva odvratna situacija... u životu. Takvu pozitivnu energiju ima “Ne!”
samo čovek koji je preživeo “Pakleni Mirko Vukojević
Diplomirani pravnik gura trideset i toranj”. I tako… Moja pozitivna energija
treću bez šanse da nađe stalan pos- se ispumpala kao balon. Pao
ao u struci. Sa trideset i sa zelenom Čovek koji u jednom trenutku stoji na sam u depresiju. Gledao sam
fasciklom pod miškom obišao sam terasi svog stana i čeka da dim, čađ i filmove pokušavajući da ne
sve moguće poslodavce u svom rod- otrovni gasovi pokuljaju unutra, jer se mislim na besmisao života u
nom gradu, koji kao da je ispao iz električna instalacija u zgradi zapalila; Sumrakovcu. Slušao sam muzi-
najmračnije epizode Zone sumraka. a mesec dana kasnije, kada je sve u ku po čitav dan, pokušavajući
Zato ću ga zvati Sumrakovac. zgradi popravljeno, isti čovek stoji is- da se opustim. Kupovao sam
pred svoje zgrade sa zelenom fascik- male enciklopedije o isto-
U toj zelenoj fascikli sam ponosno lom u ruci - spreman da nađe stalni riji koje su se prodavale na
nosio svoja dokumenta: diplomu posao. Sumrakovac je nadmašio sva kioscima. To mi je održavalo
pravnika sa impresivnim prosekom moja očekivanja. Razgovori sa poslo- dobro raspoloženje na nekom
ocena, Kembridžovu diplomu znanja davcima su izgledali ovako: minimalnom nivou. Nije se
engleskog jezika, diplomu znanja rada dešavalo nešto značajno
na računaru, moju poslovnu biografiju “Dobar dan. Ja sam Miki. Diplomirao u mom životu, ali nije bilo
(CV) i gomilu pozitivne energije. Moj sam. Imam dodatna znanja. Želeo bih dosadno. Dani su lagano pro-
entuzijazam za traženje posla je bio da radim kod vas. Možete me primiti lazili, a ja sam se oporavljao od
ogroman. Znao sam da je Sumrakovac kao pripravnika, tada bi me plaćala Velikog Razočaranja i skupljao
stari igrač u uništavanju svakog en- država. Spreman sam i da volontiram sam snagu za Veliki Povratak.
tuzijazma, pozitivne energije i dobre (radiću i za džabe!).” Onda sam saznao zašto je
volje. Ipak, nisam ni slutio da Sumra- “Vidi se da si dobar momak. Lepo kineska kletva “Dabogda živeo
kovac može da istopi i najveću groma- si vaspitan. Tvoj entuzijazam je za u zanimljivo vreme” tako
du najpozitivnije energije. Bilo mi je svaku pohvalu. Na žalost, nismo zain- strašna. Zanimljivo je kada se
poznato da je Sumrakovac gospodar teresovani. Probaj na nekom drugom dešava i dobro i loše. Stalni
formalizma, površnosti i predrasuda. mestu.” preokreti. Nekad takav život
Reporter 3
mladi
AVGUST 2009.
strana
Intervju:
Vasil Hadžimanov, Branko Trijić, Marko Đorđević
„Ne treba da odustaneš bavimo. Inače, mi smo se time bavili još Branko: Pa ima neke stvari, ja sam kanac koji je polu Izraelac i jedan
u Americi, ne zato što je to bilo popular- krenuo da sviram sa Vasilom 90-ih, Amerikanac koji je Amerikanac i ja
zbog komšinice kojoj no ili zato što je bilo in, već zato što smo to je bila za mene jedna vrsta škole, Srbin. To je ono što mene interesuje,
smetaš ili zbog društva voleli muziku sa ovih područja i želeli onako najmlađi i usmerio sam se kroz znači muzika. Nije bitno gde.
smo sa njom da eksperimentišemo. tu njihovu svirku, a sve je to pošlo od
koje ne voli to što radiš, Šta te je navelo da se vratiš u Srbiju i Marka koji je prvi otišao za Berklee. I Kako kapitalizam utiče na muzičku
sigurno postoje negde lju- osnuješ Vasil Hadžimanov bend? drago mi je što danas sviram sa njima, scenu na zapadu?
di koji će razumeti i koji će Vasil: Pa, Vasil Hadžimanov bend je ra- jer to su dva kako bih rekao muzička
dio i dok sam ja bio u Americi samo na giganta i imponuje mi da budem u ce- Marko: Kapitalizam odmaže kreaciji
ti se pridružiti. To je to što nekom eksperimentalnom nivou, dok se loj priči. muzike, kapitalizam pomaže me-
sve nas zajedno povezuje“ nisam vratio 1997. godine i onda sam jnstrimu koji je u 85% slučajeva, ali
mladi
AVGUST 2009.
strana
Mimo Mitrovića preko Ramba Ama- Vasil: Pa, ja bih voleo da što više Da li džez muzika ima budućnost, s Branko: Definitivno, ja sam razmišljao
deusa, otkud saradnja sa Wikluh radim na filmu, ali izgleda da i u tom obzirom da je kapitalizam sve pojeo da bi bilo lepo da nešto snimimo u
Skyem? svetu postoje određeni ljudi koji su kao i samoga sebe? ovoj varijanti.
već zaduženi i imaju ulogu zvaničnog
Vasil: Sa Viklerom sam radio na filmu filmskog kompozitora. Žao mi je što Marko: Kad smo kod kapitalizma, on Marko: Kako da ne, pa to mora da se
“Kad porastem biću kengur“, njega mi ne daju više šanse jer mislim da se pokazao kao jako dobar u ispiranju uradi, jednostavno da bi ovo funk-
sam pozvao pošto je on bio autor sam dobar u tom polju. Film je de- mozga, ljudi su već u kolotečini. No cionisalo pošto sad oživljavamo.
muzike, radili smo svašta, radili smo finitivno nešto što me interesuje, ali hajde da govorimo o kreativnoj muz- Poenta je ne samo da ovo zaživi već
jednu seriju zajedno, dosta smo svirali tu postoje neki lobiji, kumovske i dru- ici. Budućnost sigurno postoji i uvek da naraste i da se razvija, pošto ni jed-
zajedno, dosta je gostovao sa nama, garske linije, te se po toj osnovi dobija će biti ljudi kojima taj šablon neće nom od nas nije cilj da stalno klepamo
par puta je pravio hip hop, džez večeri takav posao. odgovarati, e sad, šta neko gleda kao te iste stvari i da to uvek bude tako.
gde je on nastupao, a poslednje šta budućnost i šta to znači budućnost
sam sa njim radio je muzika za ot- Da li postoji perspektiva za mlade nekome. Da samo postoji par ljudi koji Poruka mladim bendovima.
varanje Univerzijade. On bio odgov- bendove iz Srbije? će želeti da se nađu i da sviraju i da
oran za to, a ja sam radio aranžmane prave nešto novo, znači ako toga ima, Branko: Moj savet je samo da ljudi
za srpsku i tursku himnu. Što se tiče Vasil: Stvar je u tome što perspektiva onda je budućnost tu. Srećom nas još ne odustaju od svojih, snova, vizija,
sarađivanja, sarađujem sa ljudima kao takva na prvi pogled ne postoji, uvek ima, tu smo, znači budućnost je iluzija kako god, samo cepati napred
koji me inspirišu i koje ja inspirišem, mislim perspektiva nije postojala ni sada. Ja sam čovek koji ne želi da se po svaku cenu. Ne treba da odustaneš
i gde se neka kreativna priča može za mene kad sam ja počinjao, pa evo uklopi, želim da radim nešto drugo da zbog komšinice kojoj smetaš ili zbog,
desiti, evo sad sviram sa Darkvud Da- funkcionišem, radim, stvaram, živim bih bio ispunjen. ne znam, društva koje ne voli to što
bom iz istih pobuda i razloga i biram od toga. Jeste jednostrana užasna Evo, ovaj večerašnji koncert u Les- radiš u datom trenutku, sigurno
ljude sa kojima želim da sarađujem. situacija muzičke slike, jeste monopol kovcu predstavlja tu našu borbu za postoje negde ljudi koji će razumeti
Ljude koji su i dobri ljudi, prijatni i ogroman sa šundom i sa đubretom budućnost. i sigurno postoje ljudi koji će ti se
normalni za saradnju, za razliku od koje se plasira, i da, 99 % medija sve pridružiti. To je to što sve nas zajedno
većine muzičara. to plasira, a sa druge strane malo je i Da, postojao je jedan svetski učitelj povezuje.
na samim muzičarima da stegnu zube koji je rekao : “Biti prilagođen u bole-
Radio si dosta muziku za filmove, i da rade, da budu uporni, istrajni u snom društvu nije merilo zdravlja” Uredništvo / Mladog Reportera
jedan od poznatijih mladim ljudima tome i ja nekako verujem da neka Marko: Da, da, skoro sam čuo to i ap-
je film “Kad porastem biću kengur“, kosmička sila, bog ili šta već, u zavis- solutno se slažem sa tim.
da li trenutno radiš na nekom novom nosti od toga ko u šta veruje, će neka-
filmu i da li je nešto u planu? ko postaviti stvari na svoje mesto. Da li nastavljate dalju saradnju?
ŽDERAČKO-KAPITALISTIČKA ORGIJA
If I am not for myself, who will be? If I am only for myself, what am I? Hillel, Pirke Avot
ŽDERAČKO-KAPITALISTIČKA ORGIJA menjena verzija liberalne ekonomije im tržištem. losofija „cilj opravdava sva sredstva“,
Adama Smita, ekonomiste iz 18. veka, Koncept koji je (dosad) odgovarao doživela je u neoliberalizmu svoje
Danas se postavlja urgentnije nego i njegovih sledbenika. Prvi put se po- onima koji su već bogati i sposobni uskrsnuće, tvrdeći kako što veće
ikada kardinalno pitanje: pod ko- javila tokom 1960-ih, da bi počev od za tržišnu utakmicu, ali je poguban za ciljeve treba ostvariti za što kraće
jim osnovnim uslovima možemo 1980-ih godina postala dominantna nedovoljno razvijene. vreme.
preživeti, preživeti kao ljudi na Zem- ekonomska filozofija. Liberalni eko- Tako je sistemski stvorena čitava jedna
lji na kojoj se može stanovati i ljudski nomisti XVIII i XIX veka verovali su Kako ističe naš poznati ekonomista generacija pohlepnih menadžera koja
oblikovati svoj individualni i društveni da je nesputana konkurencija na Branko Dragaš: Neoliberalizam je nije imla nikakve moralne obzire, niti
život. Pod kojim se uslovima može slobodnom tržištu najbolji način da inaugurisan kao ideologija slobode ugrađene društvene kontrole, poseb-
spasiti ljudska civilizacija? se organizuje ekonomija, zato što tržišta, preduzetništva, privatne inici- na kasta privilegovanih konkviskadora
primorava svakoga na maksimalno jative i deregulacija, čiji je, zapravo, koji su bili spremni da sve učine kako
Odgovor: čovek mora postati više efikasno poslovanje. Državne inter- osnovni postulat bio da oni koji su bi se domogli uspeha. Stvoreni su
nego što je danas – mora postati ljud- vencije proglašene su štetnim zato bogati budu još bogatiji, a oni koji novi osvajači sveta koji su krenuli da
skiji. Čovek mora svoj ljudski potenci- što umanjuju pritisak od konkuren- su siromašni budu još siromašniji. pokore tradicionalne države i njihova
jal iskoristiti za stvaranje što humani- cije ograničavanjem dolaska potenci- Sposobnima su se smatrali oni koji bogatstva.
jeg društva i za očuvanje prirode. jalnih konkurenata, bilo kroz uvozne pobeđuju na tržišnoj utakmici, koji su Praktično sve razvijene države
Glavno etičko načelo mora biti čovek barijere ili stvaranjem monopola. nemilosrdni, praktični, odlučni i smeli današnjice, uključujući Britaniju i
i njegova dobrobit: on mora uvek os- Neoliberalni ekonomisti podržavaju u svojim profesionalnim namerama, SAD, navodne postojbine slobodnog
tati cilj i kriterijum, a novac, kapital, određene postupke koje stari liber- dok je ostvarivanje što većeg profi- tržišta i slobodne trgovine, obogatile
znanje, tehnologija i industrija samo ali nisu - najbitniji su određeni oblici ta za što kraće vreme bilo osnovno su se politikom koja je suprotna orto-
su sredstva. (Švajcarsko-nemački teo- monopola (kao što su patenti ili mo- životno načelo japijevaca. doksnom neoliberalizmu. Britanija i
log i filozof Hans Kueng u knjizi “Pro- nopol centralne banke na štampanje SAD nisu dom slobodne trgovine; za-
jekat Ethos”). novca) i demokratski oblik političke Naravno, istina je bila potpuno pravo, obe su zadugo bile zemlje koje
vladavine. Ali generalno, oni dele drugačija. Praksa i tržište nisu bili su najviše štitile svoje tržište.
Neoliberalna ekonomija je osavre- oduševljenost starih liberala otvoren- tako idealizovani kako su prikazivali Zašto, onda, bogate zemlje ne
neoliberali. Svi ti koji preporuče zemljama u razvoju strate-
su se prikazivali kao gije koje su im tako dobro poslužile?
veliki slobodni igrači Zašto im, umesto toga, nude
koji, navodno, stvara- izmišljotine o istoriji kapitalizma?
ju ogromni kapital „Razvijene zemlje primoravaju zemlje
na slobodnom tržištu u razvoju da usvoje određena eko-
svojom vanserijskom nomska rešenja i načine ponašanja,
sposobnošću i kombi- uslovljavajući time dobijanje strane
nacijama, bili su samo pomoći, ili im nude preferencijalne
privilegovane sluge trgovinske sporazume u zamenu za
mnogo moćnijih, ‘dobro ponašanje’ (usvajanje neolib-
tajnih gospodara, koji eralne politike).
su im, upravljajući iz
senke, nameštali una- Istorija nam govori da su, u ranoj fazi
pred utakmice, potku- razvoja, bukvalno sve uspešne zemlje
pljivali sudije, svirali upotrebile mešavinu protekcije, sub-
penale čim bi utakmi- vencija i regulative da bi pomogle svo-
ca počinjala, dopingo- jim ekonomijama. Na žalost, još jedna
vali igrače i sve činili od istorijskih lekcija je da bogate
samo da bi po svaku zemlje ‘izmiču lestvice’ ostalima, kroz
cenu došli do uspeha, primoravanje siromašnih zemalja na
odnosno do što većeg slobodno tržište i slobodnu trgovinu.
kapitala. Već uspele zemlje ne žele da dobiju
novu konkurenciju u zemljama koje
Makijavelistička fi- bi upotrebile nacionalističke metode
Reporter 5
mladi
AVGUST 2009.
strana
ekonomske politike, kakve su one koja se sve više produbljuje. moćan međunarodni kapital neće se no s jačanjem zahteva za radikalnijim
same uspešno primenile u prošlosti. Iz iskaza i stavova većega bro- olako odreći svoje dominacije i svojih promenama sadašnjeg, kako ga mno-
Drugim rečima, istorijski, liberalizacija ja ovde navedenih autora može privilegija. Moguće je da će se pro- gi doživljavaju, izrabljivačkoga kapi-
trgovine pre je ishod nego uzrok eko- se zaključiti da su ekscesi savre- tagonisti globalizovanoga finansijskog talizma, na međunarodnoj se sceni
nomskog razvoja. menog, neoliberalnoga, global- i korporacijskog kapitala, kao i njihovi događaju tektonske promene u pre-
izovanog kapitalizma, uzrokovani ideološki sponzori i politički saveznici, raspodeli ekonomske i političke moći
Jedan od problema sa stranim in- njegovom često neograničenom pokušati prilagoditi novoj atmosferi, koje bi mogle bitno smanjiti globalnu
vesticijama je u tome što tržište pohlepom, bezobzirnošću, pritisku javnoga mnjenja i sve maso- prevlast neoliberalnog kapitalizma i
na koje dolaze čine nestabilnijim, agresivnošću i sklonošću “kockarskoj” vnijem i aktivnijem “pokretu otpora”. ubrzati njegovu transformaciju u neki
budući da pokazuju tendenciju grup- pravedniji, moralniji i održiv sistem.
nog napuštanja tržišta na prvi znak
nevolje, ‘’uprkos dugoročno dobrim Posreduje se i mogućnost stvaranja
prognozama”, što krizu učini još i istorijskog paradoksa (ne u bliskoj
težom. budućnosti): zamor stanovništva od
Firme u državnom vlasništvu ne treba vladavine tržišta u razvijenim zem-
prodavati pošto-poto, preporučuje ljama i zahtev za većom socijalnom
južnokorejski ekonomista Ha-DŽun pravdom, VS protežiranje neoliberal-
Čang u knjizi “Loši Samarićani: Mit o izma u tranzicijskim ekonomijama, jer
slobodnoj trgovini i tajna istorija kapi- pogoduje vladajućoj, kapitalskoj eliti i
talizma”. Štaviše, privatizovanu firmu budućoj gornjoj srednjoj klasi.
treba prodati po pravoj ceni. Ako su
prodate suviše jeftino, to znači da je Ponegde se razmišlja o protek-
javno dobro poklonjeno kupcu. Do- cionizmu i ekonomskom naciona-
datno, ako je to dobro zatim izneto iz lizmu. Izvode se čak i predsećanja
zemlje, dobijamo i gubitak u nacional- kako je Velika depresija našla svoje
nom bogatstvu. Program privatizacije razrešenje u Drugom svetskom ratu.
mora biti sproveden u pravom ritmu i Stvari se ipak usmeravaju u mirnodop-
u pravo vreme. Ako vlada pokuša da skom pravcu: prema vraćanju
proda isuviše preduzeća u relativno posredničke uloge države, ali ne i
kratkom vremenu, to će sigurno uti- etatizmu, prema slobodnom, ali so-
cati na njihovu cenu. cijalno odgovornom tržištu, i prema
Još je važnije prodati javna preduzeća demokratiji uz povećano učešće svih
pravim kupcima. Javna preduzeća slojeva društva, ne rušenju privatnih
često su uz korupciju prodata pot- kompanija, ali svakako uvođenju jačih
puno nekompetentnim kupcima. kontrolnih mehanizama socijalne od-
Korumpirani zvaničnici često su pod- govornosti, prema zajedničkom de-
staknuti da guraju privatizaciju po lovanju i saradnji, a ne prema nacio-
svaku cenu, zato što to znači da neće nalnim zatvaranjima.
morati da dele mito sa naslednicima
svojih položaja. ( Milenko Marković, član Foruma za
međunarodne odnose Evropskog
Mnogi ugledni ekonomisti, sociolozi pokreta u Srbiji
i filozofi (kao npr. John Kenneth Gal- ’’ Kraj kapitalizma ili kraj neoliberaliz-
braith, Gunnar Myrdal, Lester Thur- ma-dnevni list Danas’’).
row, Joseph Stiglitz, Fritjof Capra, Ken
Wilber, Manuel Castells, Jean Ziegler, špekulativnosti, izazvali u poslednjim Moguće je da oni promene reto- Izvor:
Ulrich Beck, Anthony Giddens, Noam godinama reakciju, ne samo znatnog riku i da prihvate neke “kozmetičke” http://www.kim.sr.gov.yu/cms/item/
Chomsky, George Soros, Joel Bakan, dela američke akademske i opšte promene u svome delovanju, poseb- news/rs.html?view=story&id=6730&
Hans Kueng, Patricia Aburdene i dru- javnosti, nego i sve većega dela po- no u podršci društvenim i humani- sectionId=8
gi) ne izlažu samo neoliberalni kapi- slovnih krugova. Društveno, ekološki tarnim projektima. S time u vezi, http://www.dragas.biz/content/
talizam argumentovanoj kritici, nego i etički neodgovorno ponašanje važno je istaknuti veliku sposob- view/151/69/
iznose i svoja razmišljanja o prekoj nekih korporacija postalo je previše nost prilagođivanja kapitalističkoga http://www.danas.rs/vesti/dijalog/
potrebi transformacije postojećeg često i očito, tako da je, kako se čini, sistema novim okolnostima. Zato kraj_kapitalizma_ili_kraj_neoliberal-
neodrživoga neoliberalnoga kapitaliz- prekoračena društveno podnošljiva je moguće da korporacijska i finan- izma.46.html?news_id=159169
ma u neko bolje, pravednije i održivo granica. Pokret za “društveno sijska oligarhija učini neke konc- http://www.nspm.rs/starisajt/eko-
društveno-ekonomsko uređenje. Taj svestan kapitalizam”, koji se širi u esije u smeru društvene pravde, nomskapolitika/2008_hajuoon1.htm
će se model urušiti ili transformisati, SAD, usprkos ignorisanju medija i etike i zaštite prirodnog okruženja,
smatra L. Thurrow, pre svega zbog vladajuće poslovne elite, znak je da ali uz uslov da pritom sačuva svoju Pripremila: Nataša Dimitrijević
nepodnošljive socijalne polarizacije se približava vreme preokreta. No, dominirajuću poziciju. No, istovreme-
mladi
AVGUST 2009.
strana
Justejn Gorder -
Zamak u PirinejimA
Geopoetika 2009. Preveo s norveškog Ljubiša Rajić
Nedavno sam sebi postavila pitanje: razgovora prisutna, iako ne mogu da previše stroga. Gorder očigledno kolektivna svest možda i starija od in-
Da li je Justejn Gorder zapravo jedan budem sigurna da li je bila potreb- iskreno preispituje svoje čvrste dividualne za koju se moramo izboriti.
prevejani knjiški prevarant? Da li nam na radi autentičnosti elektronske ateističke stavove i ne favorizuje ga u „Pornografija i okultizam podjednako
prodaje plastično kao fantastično? prepiske. Gorder kao pisac koji pliva u dijalogu, ostavljajući prostora da on se dobro prodaju, premda su u ko-
modernim toposima konverzacije, to evoluira u agnosticizam. „Ne moramo renu jedne prirodni porivi, a druga
Sa takvim jednim predubeđenjem jest ‘mail-ovima’ i ‘chat-ovima’ možda obavezno da damo telesno ili materi- pojava se tiče natprirodnog.“ (Mada
pristupila sam njegovoj novoj je samo verno preslikao osobenost jalno rešenje velikoj misteriji čiji smo je okultizam često vulgarniji od por-
knjizi Zamak u Pirinejima očekujući deo. Možda smo osim toga i duhovna nografije.)
uobičajene sladunjave emocije koje bića, i možda je baš to naše najdublje
obmotavaju uprošćeno bavljenje jezgro. Sve drugo – zvezde i stegoce- Naposletku, iako klimaks knjige pred-
egzistencijalnim pitanjima. Donekle fali – u tom su kontekstu samo trice stavlja otkrivanje pozadine događaja
sam to i dobila...jednu epsku ljubavnu i kučine. Čak ni jedno sunce ne može iz prošlosti, većim cepidlakama on će
priču između protagonista, Stejna i ništa više od jedne žabe, pa čak ni biti zanemariv u poređenju sa univer-
Sulrun koji se sreću nakon dosta go- jedna galaksija ne može ništa više od zalnim temama koje se provlače kroz
dina, jer im je tu spomenutu epsku jedne vaške. Jedino što one mogu je roman. Zadiranje u suštinu svesti i
ljubav prekinuo jedan mistični nemili to da sagore svoje dodeljeno vreme.“ kosmosa zadovoljava i zabavlja dok
događaj koji je bio temelj za ideološku god ne postanete pretendent na neke
diskrepanciju koja će između njih na- Sa druge strane, suočeni sa gorućim dublje filozofske pristupe. Ali, kako je
stati. Taj rastavljeni par u elektronskoj ekološkim pitanjima koja se takođe ovo roman, on i ne mora nužno vršiti
formi vrši prepisku u kojoj predstav- provlače kroz ovo delo pozivajući funkciju nekog pretencioznog grad-
ljaju apologete dve suprotnosti – na aktivizam, vernik, u ovom slučaju iva. Gorder ipak nastavlja da lebdi u
ateizma i religioznosti, ili bolje rečeno Sulrun, nedvosmisleno se okreće tom prostoru na granici između filo-
duhovnosti. duhu verujući u sledeće: „Ceo ovaj zofskog i banalnog. Ali, kad napravim
zastrašujući svemir jednom će, iza otklon od ciničnog pristupa, to za-
Događaj koji ih je rastavio tiče se ta- nas, ostati kao neki spoljni otpad. Ja pravo i nije tako loše. Ali, kao što se
kozvane Žene sa brusnicama, koja će verujem potpuno suprotno. Naše i tako snažna uverenja poput ateizma
tako imenovana postati glavni simbol duše će sasvim sigurno preživeti mogu preispitivati, tako ću možda već
ovog dela, strahotan za Stejna koliko i takve komunikacije, koja ume da trpi tu bljuzgavicu. Oko jedne stvari se sutra dozvoliti sebi da mislim upravo
ospokojavajući za Sulrun. Ako zadrem na prirodnosti. Ipak, kada primetite možda i možemo složiti, a to je da će suprotno. Tja.
išta dublje u konkretne detalje knjige, da jedna tako lična prepiska sadrži se sva priroda na kraju krajeva ras-
učiniću je nezanimljivom za čitanje, suvišne informacije koje su tu tek da pasti.“ Ocena 3/5
tako da se okrećem postavljenom pi- bi čitaocu bilo objašnjeno šta se za-
tanju. Da li je Gorder banalan? pravo desilo sa misterioznom Ženom Osim toga, Gorder se bavi i nekim Marija Pavlović
S aspekta jezika i konverzacijskih sa brusnicama, pomislite kako je to društvenim fenomenima, kao što
rešenja koja je odabrao, moram moglo biti elegantnije obavljeno da je masovna kultura i mehanizmi
priznati da je, uprkos uobičajeno se pisac poslužio nekom drugačijom manipulacije. Skloni smo tome da
kvalitetnom prevodu mega cara tehnikom. masovnu kulturu vezujemo za savre-
skandinavistike međ’ Srbima, Ljubiše meno doba, ali on nas podseća da je
Rajića, izveštačenost dinamike Ipak, mimo toga, ne smem biti ona stara koliko i svaka religija i da je
bubnjevi
Bubnjarski komplet je kolekcija Head), Joey Jordison (Slipknot), Mike
muzičkih udaračkih elemenata koji u Portnoy (Dream Theater), zatim jazz
većini slučajeva čine: doboš, činele, bubnjari-vrhunski izvođači npr. Dave
bas bubanj, tomovi (prelazi) i ostale Weckl, Horacio Hernandez, Steve
udaraljke, a postavljen je tako da ga Smith i drugi.
svira jedan muzičar. Koristi se u većini
muzičkih žanrova, a neki od njih su; Sve njih karakterišu sloboda, veština,
hard core, metal, jazz, rock, blues, eksperimentisanje tj. upotreba raznih
klasična muzika, hip hop i mnogi dru- etno, jazz, blues, metal, rock itd. sti-
gi muzički stilovi. lova u muzici kojom se bave. Greška
nekih bubnjara je bacanje akcenta
Ja lično preferiram metal, hard core na samo jedan muzički žanr. Takvim
žanr, zbog slobode koju mi pruža dok pristupom teško da se može doći do
sviram, naravno napretka i usavršavanja pojedinca,
u metal, hard core muzici je dozvolje- zato preporučujem svim početnicima
no eksperimentisanje kao i u svakoj da kroz slušanje različite kvalitetne
drugoj. Na primer, muzike mogu postići vrhunac kao
neke jazz, blues finese u metal muzici bubnjari i stalno se usavršavati kroz,
doprinose kvalitetu kompozicije koju naravno, veliki rad koji podrazumeva
izvodite sa svojim bendom, a samim što je moguće više vežbe.
tim i lepoti.
Stankovic Vladimir Johnny (BRAIN-
Izdvojio bih neke bubnjare, koji su, SICK SPAWNS)
po mom mišljenju, najkvalitetniji i
najkompletniji na muzičkoj metal
core sceni, Dave McLain (Machine
Reporter 7
mladi
AVGUST 2009.
strana
vrednost slobodnog
vremena
Slobodno vreme? Vreme koje imamo zapošljavanje. Pitam se šta njima Dok s jedne strane zaposlen narod Da li je društvo koje ima veliki broj
samo za sebe onda kad nismo upo- znači slobodno vreme kojeg imaju čezne za trenucima predaha, s druge mladih ljudi na evidenciji nezaposlen-
sleni, koje kreiramo sami po svom na pretek. I, ma koliko bili spretni i strane mnogi čekaju na svoj radni za- ih između ostalog i zdravo društvo?
ukusu i merama, vreme koje nam je dovitljivi, ono preti da ih proguta. datak. Nemoguće je da većina njih Koliko mladih i radno sposobnih
dragoceno jer je život dinamičan i Kako ga iskoristiti kad je sve vreme nije pronašla posao zato što se nije ljudi danas nije otišlo na posao? Šta
pun obaveza. „Upravo tako!“ - reći će ovog sveta, zapravo, slobodno trudila, zato što im odgovara dokolica oni rade u ovom trenutku sa svojim
radni narod koji jedva čeka da ga se vreme? U traženju posla, razgle- i uživaju tako besposleni. dragocenim vremenom? Na šta i gde
dokopa.“Posla mi je preko glave, nika- danju oglasa, iščekivanju odgovora, Slobodno vreme, dakle, dobija na se troši njihova mladalačka energija u
ko da se odmorim, nemam vremena traganju za “vezama” preko kojih će svom značaju i vrednosti samo onda nedostatku radnog vremena?
da se javim, jedva čekam vikend, kad se zaposliti. Pogotovo ljudi iz malih kad ono znači predah od posla, kad
će godišnji odmor“. Zvuči poznato?! sredina gde se do posla teže dolazi, se ukrade iz kolotečine obaveza.
biju tešku bitku sa svojim vremenom. Njegov se smisao gubi ako je ono Dragana Milošević, Surdulica
S druge strane ovakve slike je veliki Koriste se trikovima i pretvaraju u neograničeno i neosmišljeno. Ono
broj mladih ljudi čiji su podaci ure- prave alhemičare ne bi li se izborili sa ne bi trebalo da predstavlja teret već
zani u arhiv Nacionalne službe za viškom slobodnog vremena. zadovoljstvo.
AC/DC u Srbiji
“koncert života” 26.5.2009. stadion FK Partizan
Kao što reče jedna cura, koncert AC/ ska, Bugarska…). Reka poštovalaca angažovano više od 300 radnika! desi. Svi koji su bili na koncertu treba
DC u Srbiji je bio koncert života. Šta ka stadionu pre, i sa stadiona nakon da budu ponosni i prepričavaju isti
više reći o hodajućim legendama, jed- koncerta je izgledala fantastično. Pro- Sam koncert je bez predgupe (An- generacijama koje dolaze. Svi koji su
nom od najprepoznatljivijih bendova cena je da je koncertu prisustvovalo swer, Irska) trajao od 21 do 23h. Bend bili, a i oni koji nisu, treba da budu
na svetu koji postoji punih 36 godina? oko 40.000 fanova (kapacitet tribina je odsvirao tačno 20 pesama (1. Intro/ ponosni na koncert jer je Beograd,
AC/DC su svakako najjači brend svoje stadiona je 32.000). Što je uz primet- Rock ‘n’ Roll Train, 2. Hell Ain’t a Bad makar tog dana bio prestonica Ev-
zemlje - Australije. Da bi stekli pravu no visoku cenu karte, svakako za po- Place to Be, 3. Back in Black, 4. Big rope, a možda i celog sveta.
sliku o AC/DC, dovoljno je pomenuti hvalu. Još jedan od dokaza da pravi Jack, 5. Dirty Deeds Done Dirt Cheap,
da su vlasnici drugog najprodavanijeg kvalitet u muzici nema cenu. Iz Les- 6. Shot Down in Flames, 7. Thunder- Miroslav Živković Kobac
albuma svih vremena (1980, “Back in kovca je proverenom organizacijom, struck, 8. Black Ice, 9. The Jack, 10.
black”). išlo i super se provelo 15-ak fanova. Hells Bells, 11. Shoot to Thrill, 12.
War Machine, 13. Dog Eat Dog, 14.
Svi mi koji smo kao deca šarali i rez- O samom ozvučenju neću ništa da Anything Goes, 15. You Shook Me All
barili klupe poznatim inicijalima kažem, sem da je bilo jačine 500kw! Night Long, 16. TNT, 17. Whole Lotta
jednog od najvažnijih bendova u is- Beograđani su tolerantniji, u Min- Rosie, 18. Let There Be Rock/Gitarski
toriji hard rock-a (mada ja radije sve henu je, npr, na isto ozvučenje, bilo solo, bis: 19. Highway to Hell, 20. For
to trpam u metal bendove), uživali više od 100 žalbi, čak i na 12 km od Those About to Rock) .
smo na koncertu. Inače, zato što je koncerta! Oprema benda je dovežena
bio jedini u regionu, koncert je oku- u Srbiju sa 45 šlepera! Za samo mon- Nadam se da ću još nekada sa ovoliko
pio i mnogo fanova AC/DC iz okolnih tiranje, verovatno najveće kod nas uzbuđenja pisati o nekom koncertu.
zemalja (Hrvatska, Republika Srp- ikada montirane bine (75x21m) je Međutim, koncert života se jednom
8 Reporter
mladi
strana AVGUST 2009.
STENSIL
subkultura
Stensil grafiti izrađuju se od pa- istu sliku za dodavanje boja ili kreiran- stensil umetnika je Banksy. vodeći se špekulacijama rekao je:
pira, kartona ili drugih materi- je iluzije dubine. Oni koje izrađuju i
primenjuju stensile imaju veliki broj Šablon iliti stensil grafiti podkultura je “... za razliku od naših, metro-stil
jala na kojima se može kreirati motiva. u zadnjih tridesetak godina. John Fen- grafiti, koji nije ništa drugo nego
slika ili tekst koji se lako može Za neke, to je idealan način da proiz- ker je jedan od prvih umetnika koje jedna kopija dobro uspostavljene NY
reprodukovati vedu politički nastrojene poruke. je svoje radove izložio na otvorenom, tradicije, simbol Australije i Amerike
početkom 1968. Fenkerova matrica je nastao odvojeno i nepoznat je jed-
Umetnik Banksy Mnogi umetnici cene javnost što su Wheels Over Indian Trails je pozdrav- nan drugom. “
prihvatili njihova dela, a neki od njih ljala motoriste i međunarodne put-
nike koji su pristizali u New York City Tokom godina ovaj oblik grafita je
kod Pulinski mosta od 1979 - 1990. postao svetski poznata podkultura.
Poruka je staja netaknuta 11 godi- Članovi iz celog sveta su pove-
na, do proslave Dan planete Zemlje zani međusobno putem interneta i
1990, kad je gospodin Fekner, osetio razmenjuju slike rađene na urbanom
delić krivice i prekrečio je poruku. platnu. Mnogi od članova spojeni su
Poznati francuski umetnik Ernest Pi- putem blogova i web strana koje su
gnon – Ernest’s radio je siluete žrtvi posebno urađene za prikaz radova,
nuklearnih bombi na jugu Francuske preko kojih mogu dobiti informacije
1966 (plato d’Albion, Vaucluse) Blek o prikazanim delima i primati novosti
le Ratovi stensili su prvi put viđeni u o tome šta se dešava u svetu stensil
Parizu 1981. i Jef Aerosol je započeo grafita. Stensil grafiti je takođe ilegal-
u Toursu 1982. Oni su nastavili da na umetnost.
rade na otvorenom. Le Rat je bio pod
uticajem graffiti umetnika u NY, ali je Kao i suvoparni grafiti i mnogi
hteo da stvori nešto svoje. članovi ove podkulture preimenjuju
pseudonime za zaštitu identiteta.
Australijski fotograf Rennie Ellis doku- Banksy, Faile, Above, Speedy Graffito,
mentovao je neke od najranijih prim- Jerome Mesnager, Miss Tic, Nemo,
era stensil umetnosti koje su se našle Jef Aerosol, Blek le Rat, C215, Vhils,
Željeni dizajn se izrezuje sa odabra- traže samo da njihov rad bude viđen. u njegovoj knjizi koja je objavljena u BTOY, 157, Haha, Logan Hicks i Shepa-
nog materijala i zatim se slika prenosi Budući da je tokom njene upotrebe Sidneju i Melburnu 1985. godine pod rd Fairey su neka od imena koja su si-
na odabranu površinu uz upotrebu matrica unifomisana, to je lakše za nazivom: “Svi Novi Australijski Grafi- nonim za ovu podkulturu. Što se tiče
spreja – sprej farbe ili pomoću valjka umetnika da brzo ponovi ono što bi ti”. U uvodu u knjigu, Ellis je naveo naših lokalnih umetnika, ima ih, ali je
– roll on tehnika. Proces uključuje mogao biti komplikovan komad na da je fotograf iz SAD-a, Charles Gate- veoma teško doći do njih.
nanošenje boje preko matrica u ob- vrlo brz način u odnosu na ostale wood napisao njemu i poslao foto-
liku slike na površinu ispod. Ponekad konvencionalne metode označavanja grafije sličnihe matrica grafita koje su By / Bjk – Bjeka ONE /
višestruki slojevi stensila se koriste na – tagiranja. Jedan od najpoznatijih se nedavno pojavile u NY City-u, Ellis Of / DSF99
JOŠKIN ŠILJAN
Kako je biti UMETNIK JOŠKIN ŠILJAN u maloj sredini po imenu Grdelica...
A ko je Joškin Šiljan? Joškin Šiljana gde je svako bio drag rekla „UMEM DA SE KREVELJIM“ i ... hom!) i moja dva različita nožna prsta,
gost u radionici „DRAGGOST“. kljkjljkjljkl blolvbjlo đđđđđžžžž fuao- kao i moj novi ručni sat na kome piše
Građansko ime Joškin Šiljana je min !!?*=??? Ovako sam se krev- FOSSIL(a to je ujedno i umetničko ime
Nebojša Stojković, rođen je u Pirotu Joškin Šiljan je pitao mene (Jovanu eljila.Tako smo napravili predstavu jednog Marka a kog Marka nebitno...)
28.03.1953. godine od majke Mirjane Janković sa šiškama i kariranim pan- „GLAVATI ZID“ ! Onda sam ga pitala shvatila sam da posle ovoga nisam
i oca Dobrivoja, naravno jedna baba talonama i koja je imala 12 godina šta da radimo na Jugu (ali, ne na ko- više morala da se pitam ko je Joškin
mu je bila Persida, a druga Mileva i simpatiju Marka Antića and Petra lima mog ćaleta Novice Jankovića, Šiljan!
(te babe su bitne za pojavu Joškin Nikolića) „IMAŠ LI RUKE?“ Ja sam sina Boskinog koji vozi Yugo Coral 55 A ako se Vi i dalje pitate a ko je Joškin
Šiljana!). DA! Postojala je i jedna vrlo odgovorila „IMAM RUKE“ onda je on borde boje, već na Yugu S.R.Srbije) A Šiljan...pa sve ovo je Joškin Šiljan....
bitna krava Belina, ali o njoj ću kasni- rekao „pa ti onda umeš da slikaš!“ Joškin Šiljan mi je odgovorio da „ŠTO
je. Ali, Nebojšu Stojkovića ostavljam (tako sam saznala da znam da slikam, JUŽNIJE TO tuž...(ups!) RADOSNIJE!“ P.S. Slobodanka je završila četvrti
po strani. Meni je bitan Joškin Šiljan! posle toga mi je bilo lako da 31.maja, (Predstave „Šumi razred O.Š.“Desanka Maksimović“
01. i 02. juna 2008. godine položim šuma“,“Žurka,žurka!“, Stara plani- u Grdelici, Marko Antić je 2008. up-
A ko je Joškin Šiljan? prijemni ispit za Umetničku školu, a na i pesma „Bela Belina ti najlepša isao Umetničku školu u Leskovcu,
tada mi šiške nisu bile bitne, još uvek kravo na svetu“...Mateja Duborg Petar Nikolić još uvek ima mamu
Ja sam imala šiške,12 godina, karirane mi se sviđao Marko Antić, dok sam (tačnije Tuborg), Šiljanovi naslovi Milenu, Mija je Mija sa ljubičastim
pantalone i mislim da mi je simpa- karirane pantalone poklonila Slobo- Joškin Šiljanovih slika: “Hvatanje osmehom,Yugo coral 55 mog ćaleta
tija bio Marko Antić ili Petar Nikolić, danki.) pokislog petla“,“Žuti leptir sa gov- Novice Jankovića (zvanog Bapiš
sin Milene, nastavnice srpskog jezi- ornom manom“; “Avione, avione Arrrmonikaš) je u dvorištu, baba
ka i književnosti u O.Š. „Desanka Naravno posle sam otišla kući, pojela baci mi bombone, a može i kockasti Boska primećuje kako naše mačke
Maksimović“ u Grdelici (ex Yu-Ivo sam krompir pire, jednu viršlu, malo slon.“,“Vratiće se rode kad im kupe sve više jedu. Ja, Jovana Janković
Lola Ribar) a tata Ivica nije bitan(on je kečapa preko i popila čašu vode, a pancir odelo“,“Jebem ti ovaj raj kad je nemam više šiške, ali još uvek imam
doktor ). Tada sam upoznala Joškin baba Boska mi je rekla: “A be Joke, i moj komšija tuj“... dva različita nožna prsta i sat na kome
Šiljana! ovaj tvoja mačka Morrison neće da piše FOSSIL...
jede!“ Htela sam, ali je bilo glupo, da I kad sam u tim slikama pronašla moje
Naravno nije primetio moje šiške, ali pitam baba Bosku ko je Joškin Šiljan? karirane pantalone(koje sam pok- Puno pozdrava i želim Vam puno dana
je primetio moje karirane pantalone lonila Slobodanki), moje šiške i simpa- sa plavim nebom....
i tako sam ja sa svojih 12 godina Taj isti Joškin Šiljan je mene pitao „DA tije Marka Antića and Petra Nikolića ( Jovana Janković-Ona Joka
počela da dolazim u šarenu radionicu LI UMEM DA SE KREVELJIM?“ Ja sam ali, i jednog Miju sa ljubičastim osme-
Reporter 9
mladi
AVGUST 2009. strana
koje na pravi način nose lepotu jed- krenite u šoping sa prijateljicama, jer komad materijala dobro stoji, ne za-
nog umetničkog dela. ćete izgledati jako lepo i trendi. Mali varavajte sebe da će biti isto tako i sa
O Modni saveti:
Danijela Cvetanović
lim baletankama, ovog leta slobodno samo zato što ih volite. To što nekome
mladi
strana AVGUST 2009.
Mileta Prodanović o Egiptu i o tom vremenu, isto tako i rel gde su u stare citate starih slika
Godina lava nadgrobna obeležja ljudi kakvi su bili
Iska ili Arkan dosta mogu da govore
bili utiskivani novi vizuelni rečnik koji
viđamo u svakom gradu, takozvani
Prvi put u Leskovcu? do sad je doživela deset izdanja, to je, o tom vremenu u kome su oni živeli, brendovi.
u stvari, pokušaj da se na esejistički stvarali i bili ubijeni. Dok je drugi deo ta slika, koja je u ma-
Paradoksalno da, eto kao pisac način registruju sve vizualne promene nastiru Mileševa naslikana u XIII veku,
bio sam u mnogim gradovima, ali u tkivu Beograda tokom devedesetih Sledeći korak koji je bio izveden kao i to je jedna od najznačajnijih slika
nekako se podesilo da nisam nikada godina. Središnje pitanje koje sam izložba a, prosto skenirajući situ- kako u Evropi tako i u svetu. A onda
bio u Leskovcu. Mada, postoji neka postavio za tu knjigu bilo je koliko aciju i u Beogradu i u Srbiji, primetio odjednom imate prizor da se ta slika
posredna prijateljstva i veze, recimo politika utiče na izgled grada i na sam neverovatno ugušćenje jedne nađe na salveti što je, na neki način,
moje strine otac je bio upleten u tek- funkcionisanje grada, ne na onom određene konačne predstave koja se i svetogrđe jer ona predstavlja jedan
stilnu industriju po čemu je Leskovac možda suštinskom nivou, nego na u vizuelnom polju ponavlja beskrajno, važan deo misterije spasenja. Ali,
poznat širom Evrope, a iz Leskovca jednom vizuelnom novou. to je freska iz XIII veka kolokvijalno činjenica jeste da smo svedoci zlou-
potiče i Žika Dakić kolekcionar koji živi Ta knjiga je bila podeljena u neke tri poznata kao Beli Anđeo. potrebe tog fragmenta, i to nije samo
u Nemačkoj i koji je negovao likovnu celine, jedna je bila uvodna, jedna na salveti već je prisutan i na hologra-
umetnost moje generacije i prethod- opštijeg karaktera, pošto je jedan vid Pominjali ste da je to obeležje mima, na platnoj kartici, privesku za
ne generacije. tih društvenih indikatora i vizuelni određenog perioda našeg društva. ključeve, u raznim čudnim ambijen-
izgled novčanica, vi se sećate one in- tima, i eto to je bio taj kod.
I kakvi su utisci u odnosu na ono što flacije sa početka devedesete i krize… Pa to je postao brend, ali nije namet- I ceo projekat “Godina lava“ je
ste čuli o Leskovcu, s obzirom da je nut odozgo već odozdo, iz naroda se proizišao iz dva kruga o kojima sam
najsiromašniji deo Srbije? Neki izvori navode da nas čeka gora izgradio i formirao. govorio, kao i lavovi koji postoje na
inflacija i kriza… ogradama i kućama kod nas, otkud
Jeste siromašniji, ali je i živopisniji. Kao što ste sami rekli, tokom osam- oni i šta oni predstavljaju.
Eto, ja spadam u ljude koji će uvek Ne, ja se nadam da to više neće doći. desetih je bila prisutna reč “zaživeti”,
radije ići u područja sveta koja nisu No, te novčanice su užasno izgle- u devedesetim se pojavio glagol Vi se bavite književnošću,
baš na dobrom glasu. Kao vizuelni dale, mada ta vrsta korelacije se “ispoštovati”, a danas imamo taj umetnošću, pored toga ste i profe-
umetnik mislim da ima više podataka može pratiti i kroz ceo srednji vek, nesrećni “brend”. sor, kako izdržavate sve to?
i više interesantnih stvari da se vidi u znači u onom trenutku kada je novac Da li je “brend” u nekakvoj korelaciji Ja sam veliki pristalica one stare naše
sredinama koje nisu baš doterane. određenih Nemanjića bio stabilan, sa kapitalizmom? narodne poslovice da magarac koji je
dobar, prihvaćen u Evropi, on je bolje više opterećen bolje trči.
Povod za dolazak u naš grad je vir- i izgledao, za vreme Stefana Dušana Čudno je to šta se u našem narodu
tuelna izložba pod nazivom “Godina koji je najmoćniji vladar bio, bile su podrazumeva pod pojmom kapital- Da li postoje mladi pisci koji imaju
lava”. Šta zapravo predstavlja Lav? čak dve monetarne reforme. izam. Za moju generaciju, sada već potencijala i šta bi im preporučio?
Drugi indikator je bila arhitektura, u srednju, za vreme školovanja ta reč
Ovo je veoma zanimljiv projekat, ja Beogradu su, a vidim i u Leskovcu su kapitalizam je bila negativno kodi- Naravno da postoje.
sam već bio u Nišu i u Zaječaru, to je mnoge zgrade nadozidane, to je bilo rana, to je bio jedan marksizam kao Pa, s obzirom da sam ja sastavni deo
zapravo jedna virtuelna prezentacija vreme jedne sveopšte improvizaci- parareligija. Inače, na univerzitetu žirija, godišnje pročitam po tridese-
izložbe. je i ja sam pratio, u stvari, sudbinu sam polagao marksizam, a ljudi koji su tak, četrdesetak predloga za nagradu
Originalna izložba je bila u Beogradu moderne i modernizma u dva talasa, to predavali nisu bili na visini zadatka, i naravno da postoji potencijal.
u Muzeju savremene umetnosti u no- predratni i posleratni modernizam. sve najgore se vezivalo za kapitalizam Moj savet je da se novi ljudi uključe u
vembru prošle godine i to je ujedno Vrlo je indikativno da su najuspelija dok odjednom u toj nekoj pretum- scenu, jer ja nisam bio uključen u to,
moj, tako reći, doktorski projekat. arhitektonska zdanja pala kao žrtve baciji je kapitalizam preko noći postao moj put je drugačije krenuo, ali sada
Eto, na Fakultetu likovnih umet- ili nadogradnje ili kasnijeg NATO pozitivno kodiran. Ja sam tako ustro- vidim da je to jako bitno.
nosti od prošle godine su uvedeni bombardovanja. Zaključno poglavlje jen kao umetnik da duboko sumn-
umetnički doktorati što ne treba je analiza vizuelnog izgleda nadgrob- jam u sve, kao što sam sumnjao u Hvala vam na izdvojenom vremenu.
mešati sa ovim naučnim doktoratima. nih spomenika takozvanih ratnih osnovnoj, srednjoj školi, pa i kasnije,
Sam projekat „Godina lava“ se nadov- profitera, mafijaša ili heroja kako se tako da je ta nagla promena bila meni Hvala i vama.
ezuja na nešto što sam ja radio i ob- već kodira. To su spomenici iz tog takođe sumnjiva.
javio kao knjigu, knjiga koja se zvala nekropolita od koga i zaključujemo No vratimo se izložbi. Uglavnom ta Uredništvo
“Stari i lepši Beograd” koja je izašla o dalekim civilizacijama. Jedna Tut- moja izložba se sastoji iz dva dela, je- Mladi Reporter
pre sedam-osam možda i više godina i ankamonova grobnica puno govori dan je bio tradicionalno urađeni akva-
Reporter 11
mladi
AVGUST 2009.
strana
PIN- UP
ESTETIKA
Šta žele da nam kažu žene koje nas
gledaju sa pin up postera ili dupleri-
mršavost ikone swinging Londona
60-ih,Tvigi. Ali, zanimljivo, čini se da
ca? Da li treba da im se divimo što su se pin-up model nije mnogo menjao.
skupile hrabrost da se pokažu u ’’pu- To su uvek velike grudi, jake butine i
nom svetlu’’ ili da ih nipodaštavamo uzak struk, što se negde, u biološko-
kao objekte žudnje? I da li smo lice- vizuelnom planu, čita kao plodnost,
meri kada se divimo nekom aktu iz zdravlje i produženje vrste.
16. veka (za koji je neka mlada vojvot-
kinja pozirala naga), a podsmevamo One su, naravno, daleko od Vilen-
se slici neke mlade žene u sadašnjem dorfske Venere. Ali, u sebi sadrže sve
trenutku koja je odlučila da se skine i ono što se vremenom ustanovilo kao
dozvoli nam, kao i mlada vojvotkinja, poželjno. Devojke na pin-up prizoru se
da uživamo u njenom telu? Zašto je to uvek umiljavaju i gledaju posmatrača
drugačije? Ili ne? Ili problem još širi - u oči, kao da govore- ’’da, ja sam živa
da li je ovo znak uzimanja svog života, i ja sam tvoja fantazija’’. Presedan
pa i svog tela kao njegovog sastavnog su samo komični narativi, koji su kao
dela u svoje ruke’’ ili podgrevanje,tj. isečeni iz nekog stripa i u kojima se
fabrikovanja fantazije. pojavljuje obično neki drugi muškarac
koju zamenjuje samog posmatrača ili
Iako je pin-up kao koncept poznat ga svojim prisustvom uvlači u priču.
svima, postoji ono što se smatra U novije doba pojavljuje se nezain-
školskim primerom žanra. To su foto- teresovanost kao privlačna i tada
grafije koje su se pojavljivale na kal- slikane ili nacrtane devojke ili žene ne
endarima i u onome što se zove Girly gledaju u kameru,tj. u posmatrača.
Magazines. Ipak, ovaj žanr je mnogo One tada govore glasnije nego one iz
širi: od običnih devojaka u komičnim 30-ih, 40-ih i 50-ih-’’Ne, samo možeš
situacijama i narativima (komičnim, da sanjaš o meni’’. Mada, one su uvek
kabaretskim, pastoralnim) preko ho- u svojoj suštini takve i bile. Zašto?
livudskih glumica, burleske i striptiza, Zato što nisu stvarne. One su prav-
duplerica i ponekad soft pornografije. ljene da budu fantazija.
Najveća zabluda je da je pin-up kon-
cept nastao u 20.veku. Čak i u vik- Ana Vučković
torijansko i edvardijansko vreme
postojale su razglednice i karte sa dima koji imaju potpuno različit ukus moderni tipovi žena su se menjali kroz
sadržajem koji bismo danas podveli u pogledu žena i idealnih partnerki vreme. Jedno vreme je bila moderna
pod pin-up. Zanimljivo je da se lju- sviđa isti tip pin-up žene. Modeli i ’’peščani sat’’ građa, a onda je došla
12 Reporter
mladi
strana AVGUST 2009.
Spoji nespojivo da bi
održao neodrživo
Nekako se svi razlozi za bavljenjem jednog društva ili prelazni period u lja izraz nadstranačkog, društvenog, venoj kulturi, jednake šanse za sve.
politikom sažimaju i manifestuju razvoju civilizacije, ona je važna i ne- strateškog razmišljanja o potrebama -imaju međusektorsku, lokalnu, re-
kao potraga za pravdom. Međutim, zaobilazna. Pošto se bez politike ne i pravima mladih. gionalnu i nacionalnu dimenziju.
pravda u Srbiji je relativan pojam, može, neophodno je da se njome -Integrišu obrazovnu dimenziju
tumači se po potrebi i služi kao ma- bave dosledni i zaslužni ljudi koji ima- Kreiranje omladinske politike se uzimajući u obzir težnje i nadanja
nipulatorno sredstvo za odbranu inte- ju sposobnosti da sagledaju situaciju često vidi kao izraz sistemske brige mladih, kao i da ih podstiču da budu
resa pojedinaca ili političkih stranaka. iz različitih uglova i da, bez ulaganja za mlade. Na nivou lokalne zajed- nezavisni i da neguju osećaj za odgov-
Ako politika u nekoj državi govori o sopstvene ličnosti, tj. sopstvenog ega nice i na nacionalnom nivou ono ornost i posvećenost volonterskom
njenim liderima i eliti, onda je Srbija uspeju da donesu dobru odluku za nosi brojne prednosti kao što su: cil- radu.
zemlja paradoksa. Iz ovoga sledi da društvo. Politika je važna u životima jano rešavanje potreba i problema -doprinose aktivnoj participaciji
su srpski političari, poput ameba, svih nas i ne smemo je predati u ruke mladih, priprema mladih da budu mladih u odlukama koje se njih tiču,
spremni da se prilagode i priklone onih koji nisu sposobni da taj ozbiljan odgovorni građani, jer zadovoljni i kao i da podstiču mlade da se aktivno
svakoj ideologiji koja ne remeti nji- i naročito odgovoran posao obavljaju. dobro obrazovani građani donose na- uključe u društveni život.
hovu vlast. Tako se spaja nespojivo Treba da nas zabrine ko će sutra da predak društvu u kome žive, i druge. -doprinose dostupnosti tržišta rada
da bi se održalo neodrživo.Mnoge nam diktira i piše zakone, a koji po- Omladinsku politiku uglavnom za- mladima kroz odgovarajuće projek-
promene u Srbiji nisu rezultirale ob- tom direktno utiču na naše živote. jedno kreiraju zakonodavna i izvršna te i trening programe koji mogu da
novom građanskog društva, kulture vlast, stručnjaci iz raznih oblasti, ak- prošire njihova znanja i veštine.
i sistema vrednosti, već se u istorijs- Srbiji je potrebna praktična politika tivni mladi iz organizacija, podmla- -doprinose dostupnosti informaci-
kom smislu otišlo korak nazad. Kako koja podrazumeva upotrebu vlasti ili daka političkih stranaka, studentskih ja mladima (pogotovo mladima iz
vreme odmiče, Srbija sve više liči na političke moći u vođenju javne poli- udruženja, neformalnih grupa, kao i ugroženih grupa) koje se njih tiču,
Domanovićeve satire. Ključni proble- tike kako bi se rešavali konkretni pre- uspešni pojedinci. a posebno novim komunikacionim
mi naše države nisu ekonomija, CIA ili oblemi i unapredila zajednica. Pored tehnologijama.
masoni, već prevaziđeni narodnjački praktične dimenzije veoma je važno Prema dokumentu Komiteta mini- -promovišu mobilnost mladih uklan-
supkulturni model koji se s kolena imati u vidu i dimenziju osnaživanja stara Saveta Evrope, politike za mlade janjem administrativnih i finansijskih
na koleno prenosi već dugi niz go- i pune participacije mladih u ovom moraju da: prepreka i podsticanjem razvijanja
dina. Društveni paraziti i apsolutno procesu. Omladinska politika ne bi kvalitetnih projekata.
nekompetentne političke elite čiji cilj, trebalo da bude samo sredstvo za -budu zasnovane na univerzalnim -promovišu neformalnu edukaciju
čast retkim izuzecima, nije dobrobit rešavanje problema već i važan pros- vrednostima pluralističke demokrati- mladih, kao i razvoj odgovarajućih
države, već lična korist ovih ili onih tor u kome mladi mogu da deluju kao je i ljudskih prava. oblika priznavanja iskustava i veština
galamdžija i njihovih sponzora.Od aktivni građani. Istovremeno, omla- -streme ciljevima kao što su pravda, koje su stečene pre svega u okviru
nastanka države pa na ovamo, srpske dinska politika bi trebalo da predstav- poštovanje identiteta, pristup sopst- organizacija civilnog društva i drugih
političke vrhuške kontrolišu tokove oblika volonterskog angažovanja na
novca, televiziju, patriotsku pravover- lokalnom, nacionalnom i evropskom
nost, sport, kulturu, sve osim onoga nivou.
što joj je primarna obaveza. I zato se -promovišu saradnju i povezanost
takva država cepa na napaćeni narod različitih politika na svim nivoima.
i državni aparat izvan koga nema ni
države, ni posla, ni para, ni zdravst- Možda je upravo rad na osvešćivanju
vene zaštite. Otimačina, bogaćenje, ovog dominantnog koncepta početna
korupcija - sve to nastavlja da buja, tačka u razvoju omladinske politike,
ali takva država, potpuno bezvoljna, koja bi trebalo da promoviše vrednos-
nije u stanju išta da učini, osim da ti demokratije, različitosti, ljudskih
nastavi sa sumanutom autodestruk- prava i omogući mladima da budu
cijom i pomahnitalom patriotskom aktivni građani u društvu u kom žive.
retorikom.
Nebitno da li je politika nužno zlo Vladica Stojanović
Reporter 13
mladi
AVGUST 2009.
strana
U prisnom razgovoru sa
samom sobom
Nalazim se u svetu punom ljudi, Bogata sam, imam pune džepove nadom boje jastuk. Znaju da svanuće samo čekam priliku da ponovo po-
dragih, dobrih..a ipak često zateknem dobrih reči, misli... Pokušavam da joj donosi novi i bolji dan. Znaju da osete begnem od nje, da uživam u zalasku
sebe pričajući sa Vanjom. pokažem kako svet, život, svanuće, svaku kapljicu kiše, svaki delić duge, Sunca, zvuku gitare i glasu ptica. A kad
mogu biti čarobni. Kako ne treba da svaki kristal snežne pahuljice. me ponovo nađe, malo se svađamo,
To je onaj gad koji se svakog jutra trči na trafiku da kupi novinu u kojoj I tako ja njoj pričam, a ona mene malo razgovaramo, a na kraju uvek
budi umesto mene. To je onaj gad će pročitati svoju sudbinu-horoskop. ubeđuje, govori:’’Kakve pahuljice popustim, jer ona ne razume mene,
koga moja mati i otac više vole nego On joj određuje kakav će joj dan biti, kiše, kakav sneg, kako to možeš da malo dete, koje samo za lepe stvari
mene. Pokušavam pobeći od nje... ako piše da 25.8.2009. nije vaš dan, osećaš? Šta je to? Tad je samo mokro, zna...
Trčim, bežim, krijem se, a ona uspe da neće izlaziti iz kuće, piće lekove za hladno, tmurno...’’, a ja samo odmah-
me nađe čak i ispod jorgana u nekom smirenje i ceo dan će pričati kako je nem rukom i kažem: ‘’Ma zaboravi!’’ I
drugom gradu, nekom drugom sve- njoj loše, a i ne zna da je svet pun onda se vratimo u onaj svakodnevni, Vanja Jovanović
tu... Onda se malo svađamo, malo ljudi koji nemaju oči, uši, noge, koji običan i dosadan dan u kome živi ona,
razgovaramo, ali uvek me uzme i ne mogu da izađu, odjure i pročitaju a ne ja. U kome se svakog jutra budi,
dovede ponovo kući. svoju sudbinu. A opet svake noći, oni ide u školu, uči, kupuje novine... a ja
mladi
strana AVGUST 2009.
Reporter
mladi
MLADI REPORTER - Prva prava omladinska novina južne Srbije - Glavni i odgovorni urednik: Branislav Jonaš - Lektura, prelom i graficka obrada: Šapa Sindikat d.o.o. -
Tiraž: 1000 - Štampa: Štamparija Grafika, Leskovac - Novina je publikovana kao deo projekta “Izgradnja kapaciteta budućih donosioca odluka u lokalnim zajednicama
na jugu Srbije” - Podrška: Nacionalna zadužbina za demokratiju (NED) - Realizator: Resurs centar Leskovac - Adresa: Strahinjića Bana 3, Poštanski Fah 72, 16000
Leskovac, Srbija - Tel/FAx: 016 232 811 / 016 232 812 - office@rcleskovac.rs - www.rcleskovac.rs