Umjetnost starohrvatskog razdoblja

Predromanika (9. - 11. st.)

Crkva Sv. Donata, u Zadru, IX st., najve a je gra!evina predromanike u "rvatskoj i jedna od najmonumenta#nijih $entra#nih $rkava karo#inkog doba u %vropi. &ru'nog je t#o$rta s tri potkovaste apside, a oko sredinjeg prostora ovija se prstenasti brod s ga#erijom na katu.

Crkva Sv. Donata, IX st., Zadar. (og#ed prema istoku gdje se umjesto sna'nih stubova pri)emno i na katu jav#jaju po dva stupa to ob#ikuju trodije#ni otvor prema tima apsidama. (rvobitna kupo#a )amijenjena je drvenim krovom.

Justinijanov pothvat rekonkviste bio je pokuaj usmjeren protiv struje povijesnog toka. U podruje to

ga je preoteo istonim *otima ve +,-. godine prodiru .angobardi i )au)imaju sjevernu Ita#iju, a i)me!u njih i /i)anta uskoro se nase#javaju S#aveni 0s#avenski grobovi kod /u)eta, 1otovuna, 2i'inade u Istri3. (oetkom 4. sto#je a na itavo podruje dananje "rvatske prodr#e su mase 5vara i S#avena u seobi naroda. (ovijesni i)vori bi#je'e, a arheo#oki na#a)i potvr!uju, njihove prodore i pustoenja od So#una i Carigrada na jugoistoku do 6e)ak$ija i /u)eta u Istri na sjevero)apadu. 6aroito se duboko usjekao u povijesno pam enje pad Sa#one 0,78. godine3, g#avnog grada provin$ije Da#ma$ije, )bog svoga simbo#ikog )naenja 9 de:initivnog kraja antike. ;tada, tokom dvaju sto#je a, povijesni e se pro$esi odvijati mimo )apisa, jer su novoprido#i barbari jo nepismeni, a ma#obrojni i up#aeni starosjedio$i brinu se o najnu'nijoj eg)isten$iji. 5#i kad se nastavi#o sustavnijim bi#je'enjem povijesti u <. st., do)na#o se da se u me!uvremenu odvi#o neko#iko )naajnih pro$esa= S#aveni su asimi#ira#i 5vare, "rvati su se nase#i#i na podruju rimskih provin$ija (anonije, Da#ma$ije i Istre, o:ormi#i su prve vr e dr'avne organi)a$ije, prihvati#i kr anstvo, a gornji s#ojevi drutva upo)na#i su i #atinski je)ik i pismo. 6astaju )natne promjene u koritenju prostora i organi)a$iji nase#ja. (reosta#o stanovnitvo antikih gradova, >omani koji su se povuk#i pred 5varo9S#avenima u manje i bo#je utvr!ene i#i strateki #ake obranjive prostore, ne vra aju se uvijek u gradove. ?ipian je )a %uropu toga doba i)bor #oka$ije na @#agunama@, )a 2ene$iju, na primjer, i#i na otoku, kao *rado u sjevernom Jadranu. ?ako se i na krajnjem jugu Jadrana stanovni$i %pidaurusa 0Cavtata3, sk#anjaju na ma#i otok >agusium koji e se kasnije spojiti sa susjednim s#avenskim nase#jem i preu)eti njegovo ime 9 Dubrovnik. 6i stanovni$i Sa#one ne vra aju se u svoj grad, ve nase#juju Diok#e$ijanovu pa#au, manju utvrdu prik#adnu )a nove povijesne uvjete, koja e uskoro metamor:o)irati od romanskog )bjega u s#aveni)irani srednjovjekovni grad Sp#it. 6i dose#jeni "rvati ne obnav#jaju Sa#onu, nego )a novo, nase#je So#in koriste prirodno :orti:i$iranu i prometno pogodnu #oka$iju na ;toku i oko u a rijeke Jadro. Znamo da je S;.I6 postao jedno od sredita ranosrednjovjekovne hrvatske dr'ave, jer je u ruevinama $rkve Sv. Stjepana @na ;toku@ na!en nadgrobni natpis kra#ji$o Je#ene 0A <4,3 @udovi$e 1ihaj#a kra#ja, majke Stjepana 0Dr'is#ava3 kra#ja@. (odije#jena )idanim stubovima na tri broda s jednom pravokutnom apsidom i narteksom 9 u :unk$iji mau)o#eja gdje je na!en sarko:ag kra#ji$e Je#ene 9 $rkva je nad predvorjem ima#a ga#eriju i dvije ku#e9stubita sa strane kao karo#inke gra!evine. 6a podruju starohrvatskog So#ina osta$i su jo dviju gra!evina podjednako )naajnih s povijesnog i povijesno9 umjetnikog stanovita. (rva, $rkva @u *radini@ 0,. st.3, svojim kvadratinim t#o$rtom i neobinim sredinjim oktogona#nim prostorom sa stupovima 9 )a koji se dugo vjerova#o da je bio namijenjen krunidbenim $eremonijama 9 pripada bi)antskoj tradi$iji 0tipa Sv. Sergija i /akha u So#unu3. Druga, trobrodna $rkva Sv. (etra i 1ojsija, primjer je stapanja regiona#ne starohrvatske tradi$ije i novih gra!evnih ob#ika to ih ire benediktin$i od sredine 77. st. Umjesto karakteristine p#onosti benediktinskih trobrodnih, troapsida#nih ba)i#ika, )idovi su i)vana i i)nutra ra#anjeni #e)enama, apside su utop#jene u )idnu masu ravnog )ae#ja, a srednja je pravokutna, to su sve osobitosti starije arhitekture predromanike. ;vo je bi#a krunidbena $rkva hrvatskog kra#ja Zvonimira, kojeg je, #egat pape *rgura 2II krunio 7B4,. godine u $rkvi posve enoj Sv. (etru. &a'emo #i da stanovni$i Sa#one, g#avnog grada Da#ma$ije, se#e u Diok#e$ijanovu pa#au, konstatiramo jednu od )naajnih ra)#ika i)me!u antike i srednjeg vijeka u arhitekturi i urbani)mu, a to je (>;1J%65 1J%>I.5= *rad se#i u (a#au i#i, to je isto, antika pa#aa dovo#jno je prostrana )a itav srednjovjekovni grad Sp#it. (rije#a) od kasne antike, uk#juuju i ranokr ansku i ranobi)antsku :a)u, na ranosrednjovjekovnu epohu mo'da najbo#je mo'e protumaiti na trans:orma$iji Sa#one i Diok#e$ijanove pa#ae. U burnim vremenima dose#javanja bi#e su poruene i ve#ike ranokr anske ba)i#ike +. st. na grobitima oko Sa#one. ;dr'a#a se jedino najmanja, a#i najvr a gra!evina, mau)o#ej sv. 5nasta)ija, na 1arusin$u, i) 8.st., s bavastim svodom pojaanim pojasni$ama, a i)vana poduprtim masivnim kontra:orima 0primjer sirijskog utje$aja3. 1uenik 5nasta)ije utop#jen je, u doba Diok#e$ijanovih progona kr ana, s m#inskim kamenom o vratu u rije$i Jadru, a njegove re#ikvije, kao i re#ikvije i prvoga so#inskog biskupa Domniusa, prenesene su kasnije u Sp#it koji je nas#ijedio so#insku biskupiju= Domnius, sv. Dujam postaje )atitnikom grada, a 5nastasius, sv. Sta na i e se u) njega na o#tarima sp#itske katedra#e. 1e!utim, ve je u 8. sto#je u poganski ku#t u >imskom Carstvu bio )amijenjen kr anskim, pa otada i bivi Diok#e$ijanov 1au)o#ej 0s grobni$om u donjem prostoru i $arevim ku#tom u gornjem3 s#u'i kao $rkva, a nakon propasti Sa#one i kao katedra#a, dok se 1a#i hram rabi kao krstioni$a. Dva primjera skromnosti mjeri#a u predromani$i su adapta$ije prostora )a stra'u

(#oa o#tarne pregrade i) Sv. 6edje#ji$e u Zadru 0deta#j3 s pri)orima "erodov poko#j nevine dje$e, bijeg u %gipat i Sv. Ivan &rstite#j, kraj XI st., 5rheo#oki mu)ej, Zadar. ?radi$iona#ni antiki tip arkadnog sarko:aga prera!en je u p#itki re#je: #inearne sti#i)a$ije predromanike, tako da je nekadanja arhitektonska po)adina posta#a ornamenta#ni okvir.

nad sjevernim i )apadnim vratima Diok#e$ijanove pa#ae, u $rkvi$e= u uskom prostoru jedne postav#jena je kamena o#tarna pregrada 0sv. 1artin3, a nad drugom je podignut skromni )vonik 0sv. ?eodor, @*ospa od Zvonika@3.

Uz naputanje velikih gradova i prelaska u manje, redukciju veih antikih graevnih spomenika na skromnije formate i namjene, te upotrebu arhitektonskih fragmenata kao graevnog materijala (spolija) za grube adaptacije, svojstvena je u prijelaznom dobu i rustifikacija tehnike zidanja, i plonost klesanja reljefa u kamenu ! kada se u " st ponovo jave pouzdano datirani spomenici arhitekture i skulpture, kao i niz uklesanih natpisa i pisanih dokumenata to svjedoe o organiziranoj hrvatskoj dr#avi $ kne#evini do %& st pa zatim kraljevini $ bit e to novi sustav likovnog govora onoga stilskog razdoblja to se u europskoj kronologiji stilova naziva predromanikom

; toj umjetnosti, o njenom )naenju i podrijet#u postav#jen je ve#ik broj te)a i hipote)a, vodi#e su se i jo se uvijek vode po#emike. Jedno od k#junih pitanja je odnos prema anti$i= da #i je ranosrednjpovjekovna umjetnost nastavak prethodne 0te)a kontinuiteta antike3 i#i predstav#ja, nakon prekida, autohtonu novinu 0t)v. barbarska teza 3C ?ra'e i u)ore )a pojedine ob#ike i#i spomenike predromanike, )nanstveni$i su i)nije#i mnotvo pretpostavki= o tradi$iji kasne antike, ranokr anske i ranobi)antske umjetnosti, o utje$ajima gotskim, #angobardskim i :ranakim, kao i srednjobi)antskim, sirijskim, per)ijskim., armenskim i op enito orijenta#nim, te napokon i nordijskim i pras#avenskim. 1e!tim, u :ormiranju predromanike umjetnosti sve to mo'emo svesti na etiri g#avne komponente, i to dvije tradi$iona#ne 9 kasnoantiku umjetnost 8. i +. sto#je a iranobizantsku ,. st. 9 to utje u spomeni$ima i kontinuitetom unutar )adanog prostora, i dvije suvremene komponente utje$aja u <. sto#je u, koje simu#tano dje#uju i)vana 9 zapadna franaka i istona bizantska druge :a)e u doba makedonske dinastije. Udje# suvremene )apadne :ranake umjetnosti bio je u strunoj #iteraturi pri#ino )anemaren i tek sporadino spominjan, a na nju upu uje i po#itika povijest tog ra)dob#ja, jer su se upravo na t#u "rvatske sukob#java#i i 5a$henskim mirom -7D. godine ra)granii#i tadanji pretendenti na batinu >imskog Carstva= 1ihaj#o, bi)antski $ar po kriteriju kontinuiteta Istonog Carstva, i &ar#o 2e#iki, obnovite#j Zapadnog Carstva. &aro#inka kvadratina apsida 9 kakvu je prvotno ima#a i aa$henska kape#a, matini spomenik :ranakog $arstva 9 jav#ja se redovito u predromanikoj arhitekturi od Istre do Dubrovnika, kao i tipino karo#inko os#o'njavanje )apadnog proe#ja $rkve s predvorjem i ku#ama 0u Istri, na kvarnerskim oto$ima i u kontinenta#nom )a#e!u Da#ma$ije3. U podje#i

interesnih s:era -7D. godine osta#i su pod bi)antskim suverenitetom antiki gradovi i oto$i @/i)antske Da#ma$ije@ 0&rk, ;sor, >ab, Zadar, ?rogir, Sp#it, Dubrovnik, &otor, Sva, U#$inj i /ar3, dok je )a#e!e i kontinenta#ni dio pripao Eran$imaF istodobno $rkvena jurisdik$ija Da#ma$ije gravitira rimskoj, a ne $arigradskoj $rkvi, pa to stvara s#o'enu i dinaminu situa$iju po#itikih ve)a s Istokom i $rkvenih sa Zapadom. I) ra)dob#ja predromanike ouvano je mnogo spomenika arhitekture i sku#pture, rasprostranjenih na $ije#om jadranskom oba#nom podruju i oto$ima "rvatske. U )nanstvenoj #iteraturi ra)#iita su tumaenja )naenja i va#ori)a$ija ovih spomenika. 6aje e se )adovo#java#o konstata$ijom skromnih :ormata, rustinosti i)vedbe i nepravi#nosti ob#ika gra!evina kao negativnih kva#i:ika$ija, a#i se in)istira#o i na origina#nosti i neovisnosti o utje$ajima u ra)no#ikosti t#o$rta $rkvi$a @s#obodnih ob#ika@ i redovitoj primjeni svodova 0.j. &araman3, i#i oitava#o s#o'ena )naenja u svakoj nepravi#nosti i otkriva#o savrenost projektantske )amis#i 01. (ejakovi 3. I)u)etnost spomenika starohrvatske umjetnosti unutar europske batine nije samo u mnogo#ikosti nego i u njihovoj kvantiteti. (#eterna ornamentika predromanikih re#je:a na go#emom podruju bivega Zapadnog >imskog Carstva poka)uje me!usobnu srodnost, to je i ra)um#jivo s ob)irom na jedinstvenu )ajedniku antiku tradi$iju i) koje raste i s#ine 'ivotne uvjete kojima je namijenjena. ?ako su neki predromaniki kapite#i i) 5ngersa u )apadnoj Eran$uskoj srodni, na primjer, )adarskim i) $rkve sv. .ovre, a :ragmenti p#etera 0<. st.3 i) ju'ne 6jemake na#ik su da#matinskoj p#eternoj sku#pturi. &vantitet spomenika predromanike na istonoj oba#i Jadrana mog#a je osigurati inten)ivna gradite#jska i k#esarska dje#atnost ve#ikog broja doma ih majstora i radioni$a. ;va je spomenika batina nesumnjivo proi)vod gradite#jske i k#esarske tradi$ije na ovom t#u, a vrsno a #oka#nog materija#a, kva#iteta da#matinskog kamena 0po)nati su jo u anti$i kameno#omi na /rau, kod ?rogira, na &oru#i i drugdje3, obi#je'it e umjetnost i u s#ijede im ra)dob#jima. 1e!u arhitektonskim spomeni$ima predromanike naroito su brojne $rkvi$e ra)no#ikih t#o$rtno9 prostornih rjeenja s mnogo varijanata $entra#nih tipova. U) grubu )idarsku tehniku i isk#juivost kamene gra!e karakteristina je, us#ijed ma#og raspona prostora, esta uporaba svodova, konhi, trompa i kupo#a. Integra#no su u kamenu rijeeni i svi arhitektonski dije#ovi $rkve, okviri vrata i pro)ora, kao i tran)ene 0per:orirane kamene p#oe to su )atvara#e pro)ore3. &ameni je bio i sav $rkveni namjetaj, stupovi, grede i p#oe o#tarne pregrade s karakteristinim trokutnim )abatom unutar kojeg je upisan po#ukru'ni #uk, kao na timpanonu protirona (eristi#a Diok#e$ijanove pa#ae . U ve im trobrodnim $rkvama, 0katedra#a u /iogradu, $rkve u /iskupiji kod &nina, Sv. 1arta u /ija ima i jo neke3, na#a)io se i kameni $iborij nad g#avnim o#tarom. Sav $rkveni namjetaj bio je prekriven p#onim, #inearnim ornamentom i)vedenim troprutom trakom, to je )bog naina isprep#itanja na)van @p#eter@. U ovim, esto grubo k#esanim i nepravi#no ob#ikovanim p#eternim re#je:ima 0de:orma$ija kru'ni$e i#i romba3 ne treba previdjeti u pod#o)i strogo organi)iran geometrijski na$rt ornamenata po )akonima propor$ioniranja i komponiranja unutar )adanog okvira, to su, kao i sama gradite#jska tehnika, uteme#jeni u anti$i. Za gotovo sve motive to se jav#juju u predromanikim re#je:ima mo'emo na i pred#oke u bogatom repertoaru antikog ornamenta, iako esto u drugom materija#u. i tehni$i 9 u podnim mo)ai$ima, na primjer, na#a)imo i 84 uvorene kru'ni$e i rombove, u)#ove i p#eteni$e, vo#ute i drugo. 6a poetku i pri kraju p#eterne :a)e predromanike sku#pture jav#jaju se motivi antike arhitektonske dekora$ije, kao biserni ni) i astraga# i#i ovu#us 0to se u p#eteru @prevodi@ u motiv arkadi$a3. U arhitekturi predromanike dokida se ra)#ika )idne povrine kao p#ohe i k#esanih kamenih, )apravo sku#ptura#nih e#emenata 0stup, ba)a, kapite#, vijena$3, a pristupa se mode#a$iji )idne povrine. &ontinuirana i#i #om#jena )idna p#oha postaje konstituiraju i e#ement prostora i)nutra i vo#umena gradevine i)vana. ?ako je, u sveop oj reduk$iji, tijekom est sto#je a 0,.977. st.3 bi#a ie)#a i trodimen)iona#na sku#ptura. 5 i re#je: to ju je smijenio, i)gubio je deb#jinu i sp#asnuo u p#ohu para#e#nu s po)adinom od koje se ne u)di'e niti )a prst deb#jine, dok se nekadanja re#je:na )aob#jenost i mode#a$ija deta#ja redu$ira#a na gra:i)am uk#esanih $rta. 6astao je novi #ikovni sustav u kojem kao da su se sva i)ra'ajna sredstva antike dos#jedno @povuk#a@ )a jedno mjesto po kriteriju s#o'enosti= sku#ptura se sve#a na re#je:, re#je: na p#ohu, mode#a$ija povrine na #iniju. (#eterna sku#ptura otje#ov#juje prin$ip @potivanja p#ohe@ 9mo'emo ga na)vati i @diktatom p#ohe@ 9 to je svijet sa)dan od dvije

para#e#ne ravnine= po)adine i motiva. U toku predromanike sve su povrine kamenih arhitektonskih dije#ova 0okviri pro)ora i vrata, imposti, tran)ene3 i#i $rkvenog namjetaja 0o#tarske pregrade, o#tari i $iboriji3 bi#e prekrivene geometrijskim ornamentom po )akonu @horror va$ui@ 9 straha od pra)ne povrine. ?ek ponegdje up#etene su ptii$e i#i poneki $vjet u krajnjoj #inearnoj sti#i)a$iji, i to po ritmikom, ornamenta#nom kompo)i$ijskom prin$ipu i s novim simbo#ikim )naenjem. >a)dob#je

>e#je: s #ikom kra#ja, 1a#i hram9 krstioni$a, Sp#it, kraj XI st. (#oa o#tarne pregrade 0i) krunidbene $rkve kra#ja Zvonimira u So#inuC3 s pri)orom kra#ja, dostojanstvenika u) prijesto#je i podanika. U) predromaniku p#onost #ikova jav#ja se vie s#obodne p#ohe 0prostora3.

apso#utne domina$ije geometrijskog ornamenta to je istisnuo #judski #ik i :igura#nu kompo)i$iju i) #ikovne umjetnosti traja#o je duga etiri sto#je a, od 4.9 do 7B. st.

'ao to smo utvrdili antiko podrijetlo za repertoar ornamentalnih motiva reljefa, tako ni u predromanikom graditeljstvu uz svu raznolikost nema oblika koji u svom zametku ili savrenijoj formi ne bi bio poznat u kasnoantikoj, ranokranskoj ili ranobizantskoj arhitekturi openito, i ostvaren u do danas sauvanim spomenicima na ovom tlu (ovija arheoloka istra#ivanja i sve vei broj znanstveno obraenih spomenika predromanike $ oko sto pedeset $$kvantitativnim prinovama dovode nas do kvalitativno novih spoznaja )ako nam se vie ne ini, kao istra#ivaima prije pola stoljea, da postoje samo *slobodni* oblici, da je svaka crkva drugaija, nego razabiremo odreeni broj tipova u predromanici od kojih se neki esto ponavljaju+ do sada je poznato sedam primjera kru#nih crkvica sa est apsida, takozvanih esterolista (i dva osmerolista, kao varijanta istog tipa), a tridesetak primjera longitudinalnih crkvica, trodjelne podjele (esto s kupolom nad srednjim poljem) i s pravokutnom apsidom ,rimijeena je takoer i regionalna pripadnost pojedinog tipa+ od sedam esterolatinih crkvica $ pet je u okolici -adra, dok longitudinalni tip s kupolicom dominira u dubrovakom podruju ,omnije istra#ivanje spomenika vodi takoer ka zakljuku da pojavu modelacije $ ritmike smjene udubljenih polukru#nih nia i istaknutih pravokutnih pilastara na zidovima u unutranjosti $ to se inila izuzetkom, mo#emo radije smatrati pravilom .pomenici za koje se prije smatralo da imaju ravne zidove, u novije su doba ispitivanjem zidova do#ivjeli takve mutacije u naem *itanju*, a kao najznaajniju spomenimo crkvu .v ,etra u ,riku kod /mia 0a je takav reljefni nain oblikovanja zida u predromanikoj arhitekturi vie tipian no izuzetan, dokazuju, osim malih crkava (.v 1uraj kod 'atel .tarog2 .v 3ihajlo, 3rkan2 .v )omo, 'uti2 .v 3ihajlo, .ton2 .v ,etar, 4ipan i drugih) i vee crkve, kao to je .v .tjepan na /toku u .olinu, pa i najvea, .v 0onat u -adru

Umjesto esto spominjanih te)a o @provin$ija#nom@ )aostajanju #ikovne produk$ije u naim krajevima )a europskim strujanjima 9 svaki novi podatak potvr!uje da je #ikovna umjetnost u "rvatskoj bi#a uk#juena u suvremene europske tijekove. ?o vrijedi )a najmonumenta#niji spomenik $rkvu sv. Donata u Zadru, a#i i )a one najmanje, kao to je Sv. &ri' u 6inu. Starohrvatski su gradite#ji ra)umje#i podjednako #ikovni govor karo#inkog )apada i projektne programe uenih benediktina$a, kao i istodobnu pojavu novih ob#ika na bi)antskom istoku gdje se jav#jaju $rkve s upisanim transeptom 0i s kupo#om nad kri'item3 kao to ih imaju i )adarske $rkve Sv. .ovre i Sv. Ivana 06edje#ji$a3 i#i Sv. 1artin 0/arbara3 u ?rogiru, Sv. /enedikt 0%u:emija3 i Sv. 1iku#a u Sp#itu i Sv. Stjepan na ;toku u So#inu. ;tkrivanjem ve eg broja spomenika pojedinog tipa nije, me!utim, umanjena ra)no#ikost t#o$rtnih i prostornih rjeenja starohrvatske sakra#ne arhitekture= kao da se u nekom ud'beniku domi#janja i promi#janja arhitekture pokua#o istra'iti sve ob#ikovne mogu nosti stereometrije. 6a ba)i kvadrata i kruga kao teme#jne t#o$rtne :orme poredajmo ih od e#ementarnih do s#o'enijih ob#ika u dva ni)a. 6a poetku jednog ni)a je t#o$rt istog kvadrata s upisanim krugom, odnosno vo#umen ko$ke s po#ukug#om kupo#e 0Sv. (e#egrin, Dugi otok3, )atim pravokutnik prekriven kupo#om e#iptine ba)e 0Sv. Juraj, >avanjska3, pa trodje#no ra#anjen pravokutnik s kupo#i$om nad srednjim jarmom 0najrepre)entativniji primjer Sv. (etar u (riku kod ;mia3, pa kvadrat stepenasto produ'en po u)du'noj osi i dopunjen s dvije apsidio#e 0Sv. Donat, &rk3 i napokon ra)vedena kompo)i$ija istokranog kri'a s kupo#om nad sredinjim kvadratom, upisanom g#avnom apsidom i dvije ma#e apside na poprenom kraku 0Sv. &ri', 6in3. I)vedene i) kvadrata i#i pravokutnika, ove $rkve redovito imaju kvadratine apside. 6aje#ementarniji #ik u drugom ni)u, i)vedenom i) kruga, jest kru'ni$a t#o$rta nad kojom se u)di'e va#jak s po#ukug#om kupo#e, a pridodan je po#uva#jak apsidi$e s etvrtkug#om 0Sv. 1arija, I'3, a#i se naje e oko sredinjega prostornog va#jka s kupo#om okup#ja est jednakih apsida @estero#atinog@ i#i esterokonha#nog tipa 0Sv. ?roji$a, Sp#it3, a i)nimno na#a)imo i osam 0;#je kod Stona3. 6e )aboravimo, me!utim, da ova i s#ine tipo#oke k#asi:ika$ije s#u'e samo #akem sag#edavanju, preg#ednosti u ra)no#ikosti, a#i je )apravo svaki spomenik individua#no dje#o i tra'io bi )asebnu interpreta$iju. (redromanike su gra!evine i)ra) i re)u#tat jednog dos#jedno novog prin$ipa gradnje. Umjesto antikog prin$ipa artiku#a$ije, ra#anjivanja 0ba)a 9 trup 9 kapite# 9 #uk3 to ini vid#jivim odnos nosaa i tereta, predromanike su $rkve kao sa#ivene u jedinstvenu masu. Gesto be) ikakve $e)ure, )id pre#a)i u svod i#i ka#otu apside, a tambur u kupo#u. 2o#umen $rkve i)vana i prostor i)nutra ob#ikuju se savijanjem i pre#amanjem kontinuirane 0)idne3 p#ohe. 6espretnost i)vedbe, tonije grubost tehnike gradnje i jednostavnost, gotovo siromatvo materija#a 0#om#jeno i#i grubo ok#esano kamenje )ida, neravna 'buka3 ne smije nas )avarati i sprijeiti da sag#edamo savrenu projektantsku strukturu ovih )danja. Sugestivan su primjer esteroapsida#ne gra!evine, pogotovo ako ih usporedimo s antikim kru'nim gra!evinama, grkim tho#osom i#i rimskim (antheonom i njihovom potpuno drugaijom metodom projektiranja, konstruiranja i ob#ikovanja. Jedinstvena struktura esterokonhne $rkve re)u#tat je dos#jednog projektiranja pomo u kru'ni$e= i) nje se ra)vija p#animetrija t#o$rta kao sredinjeg kruga oko kojeg se po opsegu ni'e est po#ukrugova 0a )namo da du'ina po#umjera dije#i kru'ni$u na est dije#ova3 nad kojima raste ista stereometrijska kompo)i$ija sredinjega prostornog va#jka poduprtog sa est po#uva#jaka 0apsida3 )avrenih etvrtkug#ama 0konhama3 nad kojima se va#jak 0tambura3 pretae u po#ukug#u 0kupo#e3. Struktura#no jedinstvo, 0kru'ni$a 9 krug 9 va#jak 9 kug#a i njihove po#ovi$e3 pro'ima i svaki deta#j= na starohrvatskim kru'nim $rkvama i otvori vrata su )avreni po#ukru'nim #ukovima i#i #unetama, dok su inae pravokutni, a ak je i sredinji dio o#tarne pregrade 9 umjesto uobiajenoga trokutnog )abata 9i)veden u ob#iku po#ukru'ne kamene grede 0Sv. ?roji$a, Sp#it3. I)u)etno mjesto me!u $entra#nim gra!evinama predromanike )au)ima $rkva S2. D;65?5 u Zadru ne samo kao najs#o'enija po ob#iku ve i kao najve a= dok se kru'na $rkvi$a Sv. 1arije u I'u prote'e svega sedam metara i est u visinu, a raspon t#o$rta osta#ih kru'nih $rkava je u prosjeku deset metara, )adarska je rotunda duga dvadeset i tri metra, a visoka dvadeset etiri 0be) krova3. U sk#opu )adarskoga biskupskog komp#eksa, u) ranokr ansku katedra#u, ova je $rkva tvori#a tipinu @dvojnu@

kompo)i$iju, pa nije isk#jueno da je ima#a i memorija#nu :unk$iju. Jedinstveni sredinji prostorni va#jak 0nad kojim je neko bi#a kupo#a3 okru'en je prstenastim brodom u pri)em#ju nadsvo!enim bavastim svodom i ga#erijom na katu, a tri ob#e apside di'u se na vanjskom obodu u $ije#oj visini )danja. Unutranji prostor je okru'en go#emim pi#astrima a samo se prema apsidama otvara u pri)em#ju i na katu tro#unim otvorima na po dva stupa. Stupovi su antikog porijek#a, kao i ni) spo#ija u gra!evini koja je i )idana na p#oniku )adarskoga rimskog :oruma na gomi#ama naba$anih :ragmenata 0ste#a, greda3. Gini se da je upravo )bog ovih e#astinih teme#ja $rkva Sv. Donata i)dr'a#a sve potrese u pro#osti, kao i bombardiranja tokom drugog svjetskog rata kada su bi#e poruene sve )grade uoko#o. ?ro#ist apsida simbo#iki je pove)an s prvobitnom posvetom $rkve Sv. ?roji$i, a tek kasnije je posve ena Donatu, biskupu )adarskom u <. st.. (o tipu monumenta#ne sredinje gra!evine s ga#erijom na katu odgovara )adarska rotunda $arskim i kra#jevskim $rkvama kao to su oktogona#na Justinijanova San 2ita#e 0,. st.3 u >avenni i dvorska kape#a &ar#a 2e#ikog 0<. st.3 u 5a$henu gdje je v#adaru mjesto na ga#eriji nasuprot svetitu. Srodna ovim gra!evinama po ob#iku i )naenju, $rkva Sv. Donata u Zadru ipak je osebujna i najmonumenta#nija rotunda europske predromanike. Gini se da je utje$a#a na uesta#u pojavu kru'nih, estero#atinih $rkvi$a, koje su, otkrivene ve inom u oko#i$i Zadra. 6jihov se ob#ik mo'e prika)ati kao sinte)a konstruk$ijskog prin$ipa troapsida#nog dije#a $rkve Sv. Donata i esterostranog t#o$rta )adarske ranokr anske krstioni$e 9 i)nutra takoder esterokonhne 9 koja je i svojim skromnom ve#iinom srodna ovim predromanikim spomeni$ima. Zasebnu grupu starohrvatske batine tvore $rkve s mo nim )aob#jenim kontra:orima i) <. sto#je a= .opuka *#avi$a kod &nina i Sv. Spas na vre#u Cetine 9 jednobrodne s trikonha#nim svetitem, i trobrodne katedra#a u /iogradu na moru i Sv. Ce$i#ija u /iskupiji kod &nina. ;ve su $rkve ima#e i )vonik sred )apadnog proe#ja i narteks s ga#erijom 0osim biogradske3. 2e)ane u) dona$ije, posjede i :unk$ije hrvatskih v#adara, ove one su ujedno i )natnih dimen)ija. (o jedinoj, donek#e sauvanoj, jednobrodnoj $rkvi Sv. Spasa na vre#u Cetine, dugakoj dvadeset jedan metar, mo'emo samo pretpostav#jati kako je tek monumenta#no mora#a i)g#edati trobrodna $rkva Sv. Ce$i#ije u /iskupiji kod &nina, dugaka trideset tri metra. 5ko u) istarske primjere predromanikih )vonika sred )apadnog proe#ja 0(#omin, /a#e3 upo)orimo na $rkvu Sv. 2ida kod Dobrinja, Sv. .u$iju na &rku i jo neke, po dokumentima po)nate primjere 0*rai e3, vidimo da je ovaj tip bio naroito rairen u i)vangradskim prostorima u kontinenta#nom )a#e!u dok su unutar oba#nih antikih gradova )voni$i )idani odvojeno od $rkve. (ravokutne $rkve s upisanim apsidama, k#asi:i$irane kao regiona#ni istarski tip, jav#jaju se tako!er i u Da#ma$iji= osim spomenute so#inske krunidbene $rkve Sv. (etra, takva je bi#a i ve#ika samostanska $rkva @Crkvina@ u /iskupiji kod &nina, manje $rkve s kombina$ijom upisanog kri'a Sv. 6edje#ji$e i Sv. .ovre u Zadru, kao i dvobrodna $rkva Sv. (etra Starog u istom gradu, koju spominjemo ujedno i radi komp#etiranja ra)no#ikosti predromanikih ob#ika. (redromanika nesumnjivo )nai novi poetak. ?ek to su se I#iri romani)ira#i i urbani)ira#i, >imsko Carstvo je propa#o i "rvati su poe#i sve i)nova, kao, uosta#om, i osta#i S#aveni i svi europski narodi nakon seobe= .angobardi u Ita#iji, *oti u Hpanjo#skoj, Eran$i u *a#iji, *ermani na sjeveru. 5 dje#a poetnih ra)dob#ja esto se od#ikuju stop#jeno u ra)#iitih :unk$ija, nei)di:eren$irano u, nasuprot podje#i i spe$ija#i)a$iji tipinoj )a ra)vijena i kasnija ra)dob#ja. ?ako i starohrvatske $rkve nisu samo @spomeni$i@ u prenesenom smis#u 9 a )apravo pripadaju sakra#noj arhitekturi 9 nego su dos#ovno naj)naajniji povijesni spomeni$i tog ra)dob#ja, jer su na gredama i )abatima o#tarskih pregrada, na porta#u i#i $iboriju u) p#eterni ukras uk#esana imena hrvatskih kne)ova, 'upana i od#inika. 6ajstariji dosad otkriveni natpis, i) $rkve u >i'ini$ama, spominje hrvatskog kne)a ?rpimira 0(>; D2C% ?>%(I1%>;3 oko -+B. godine, na natpisu kne)a /ranimira i) ---. godine prvi put se jav#ja ime "rvata= C>25?;>21 0&ruatorum3, a na osta#ima i) 7B. st. spominju se kne)ovi 1un$imir, Dr'is#av i Svetis#av, sve do kra#ja Zvonimira s kraja 77. sto#je a. 5#i natpis to spominje Zvonimira ve je na hrvatskom 0I3 je)iku i pisan g#ago#jskim pismom. >ije je o kamenoj p#oi o#tarne pregrade 0t)v. /a anskoj p#oi3 i) $rkve Sv. .u$ije u Jurandvoru na &rku, na kojoj je uk#esan spomen na kra#jevsku darovni$u 0@Ja opat Dr'iha pisah ovo o #edini koju je dao Zvonimir kra#j hrvatski ...@3. Zapis je k#esan vjerojatno oko 77BB. godine, a#i nas podsje a da su u toku predromanike "rvati ne samo ov#ada#i #atinskim 9 interna$iona#nim je)ikom )apadnoeuropskoga ku#turnog kruga 9 i prihvati#i #atinsko pismo, ve da su se i u #iturgiji kontinuirano s#u'i#i hrvatskim je)ikom 0to je papa ve od 7B.

sto#je a bio prisi#jen i s#u'beno pri)nati3 i da su pisa#i i pravne dokumente v#astitim s#avenskim pismom pretvorivi ob#u 0makedonsku3 u ug#atu hrvatsku g#ago#ji$u. 6ajstariji g#ago#jski epigra:ski spomenik je (#ominski re#je: 077. st.3 s rusti:i$iranim prika)om antikog Si#ena u) koji se potpisao k#esar= @se 0ovo3 pisa S ... @ Dvostruka pismenost i dvoje)inost u "rvata )abi#je'ena je na 2a#unskoj p#oi s Cresa 077. st.3 gdje je isti sadr'aj i)reen hrvatskim i #atinskim je)ikom i uk#esan usporedno g#ago#ji$om i karo#inom. *#ago#jskim pismom i narodnim je)ikom 9 unato svim povremenim ve im i#i manjim progonima 9 koristit e se "rvati kontinuirano i sve vie do 7,. st., naroito u Istri, &varneru i "rvatskom primorju, a negdje se g#ago#ji$a u #iturgiji )adr'a#a do danas. Za Istru je karakteristian b#a'i prije#a) i)me!u antike i ranoga srednjeg vijeka pa ovdje na#a)imo ostatke neko#iko spomenika i) 4. i -. st., kada im drugdje gotovo nema traga. ?robrodne $rkve u *uranu i) tog doba nastav#jaju regiona#nu tradi$iju ranokr anske dvoranske $rkve +. st. s ravnim )ae#nim )idom, samo to su upisane apside posta#e pravokutne 9 kao i u $rkvi Sv. So:ije u Dvigradu 9 a umjesto stupova su pi#astri. *rade i pravi#nijom )idarskom tehnikom i bo#je k#esanim kamenim kvadrima, romaniki su gradite#ji u Istri ostvari#i ra)ne varijante tipa pravokutnih $rkava s upisanim apsidama= najbrojnije su jednobrodne s jednom @uahurenom@ po#ukru'nom apsidom 0>akoto#e, Dragu , >o, .ovran, itd.3, a#i na#a)imo i jednobrodne s dvije upisane apside 01a#a *ospa kod /a#a3, trobrodne s tri upisane apside 0Sv. Eoka kod (eroja3, kao i jednobrodne s tri upisane apside 0Sv. 2in$ent, Svetvinenat, ve )re#a romanika 7J. st.3. U) ove tradi$iona#ne komponente, tipina ranosrednjovjekovna inova$ija su )voni$i sred )apadnog proe#ja, kojima pri)em#je s#u'i kao pro#a) u jednobrodnu $rkvu 0(#omin 9 Sv. Juraj Stari i /a#e 9 Sv. I#ija3, a nesumnjivo su nastavak :ranake tradi$ije. U Istri na#a)imo kasnije i )anim#jive primjere @sp#otenog@ )vonika, redu$iranog na istaknuti )id isred proe#ja koji na vrhu ima otvor )a )vono 0Sv. 5ntun, >o3. ;vaj tip, kasnije naje e kao produ'etak g#avne :asade i u ravnini s njom 9 t)v. @)vonik na pres#i$u@9 )adr'at e se sve do renesanse i baroka. Umjetnost u doba samosta#ne hrvatske dr'ave od prvih po)natih kne)ova u <. st. do pogibije pos#jednjeg kra#ja narodne dinastije 7B<J. godine, odnosno :ormiranja ugarsko9hrvatskog kra#jevstva na samom poetku 7D. st., po #ogi$i povijesnog kontinuiteta ra)matramo kao $je#inu, iako je unutar tog ra)dob#ja, sredinom 77. st., predromanika preras#a u >56U >;156I&U, to je kva#itativno nova :a)a. Za spomenike S&U.(?U>% treba prije svega konstatirati da je na prvim, datiranim spomeni$ima <. st. umjetnost p#etera ve sasvim ra)vijena i @)re#a@. Dok u Istri na#a)imo vie prije#a)nih ob#ika 0(u#a, /a#e, Dvigrad i dr.3, u Da#ma$iji postoji tek neko#iko spomenika i :ragmenata koje se pokua#o datirati u 4. i#i -.st., upravo po tome to ne poka)uju dos#jednost i )akonitost p#eterne ornamentike 0@su uraki #uk@ i#i #uk sa sp#otenim ovu#usima i) Sp#ita3. I sarko:ag sp#itskog nadbiskupa Ivana, na kojem je motiv ukrtenih #ji#jana tek dje#omino #inearno rastvoren, smatrao se spomenikom rane :a)e p#etera, a#i ovaj re#je: je mo'da naprosto nedovren, a i neke druge spomenike to su prije smatra#i @prije#a)nim ob#i$ima@ 4. i#i -. st. 0porta# sv. .ovre u Zadru3 suvremena kritika preba$uje na @gornju grani$u@ p#etera, u 77. st., kada se p#eter ra)rjeuje u novi #ikovni i)ra) romanike, preu)imaju i ponovno neke antike motive. 6eko#iko spomenika i) druge po#ovi$e 77. st. na )anim#jiv nain spaja tradi$iju predromanike sa suvremenim tenden$ijama rane romanike. ;d $rkve Sv. (etra i 1ojsija u So#inu, arhitektonskog primjera te sinte)e, osta#i su, na 'a#ost, samo teme#jni )idovi, a#i se )ato hrvatska #ikovna batina uk#jui#a u europsku ri)ni$u 77. st. s neko#iko i)vanredno )naajnih spomenika sku#pture u kojima je )abi#je'en trenutak prerastanja predromanikog shva anja p#ohe i ornamenta#ne metode ob#ikovanja u novu, romaniku kva#itetu o)naenu ponovnim uvo!enjem #judskog #ika i :igura#ne kompo)i$ije u #ikovnu umjetnost. U europskim ra)mjerima naj)naajniji spomeni$i u tom pog#edu i) Da#ma$ije su dvije p#oe o#tarne pregrade i) sruene $rkve sv. 6edje#ji$e u Zadru i p#oa s #ikom kra#ja u sp#itskoj krstioni$i, to vjerojatno potjee i) So#ina, i) Zvonimirove krunidbene $rkve, jer se i tematski ve'e s njenom namjenom. 6a )adarskim o#tarskim pregradnim p#oama s pri)orima i) &ristova 'ivota jo su dos#jedno primijenjena oba teme#jna prin$ipa ornamenta#nog govora= jedinstvenim #ikovnim e#ementom, para#e#nim prutkama #inearno je i p#ono ob#ikovan i #judski #ik i arhitektura i ornament 0para:ra)iraju i Ca#derona rek#i bismo @od istoga su tkanja i ukrasi i #judi@3, a $ije#a povrina p#oe ravnomjerno je

pokrivena po diktatu @straha od pra)nine@. 5#i, dok je horror va$ui jedna od )naajki svake primitivne, @rane@ :a)e u ob#ikovanju, na ovim p#oama moramo u tome vidjeti i dos#jednost )re#e strukture= dio pra)ne p#ohe mogao bi nam se priiniti kao prostor, a to bi srui#o vrsto u tkiva, jedinstvo i)ra)a ovog p#ono organi)iranog svijeta. ?eme i) %van!e#ja, od 6avjetenja do &rtenja &ristova, prika)ane su na )adarskim p#oama u kompo)i$ijskoj shemi koju po)najemo i) antike s tako)vanih arkadnih sarko:aga. I u ranosrednjovjekovnoj sku#pturi %urope esto se jav#ja kao motiv na)ivan @ovjek pod arkadom@ 0@#Khomme sous I@ar$ade@3, kao, na primjer, na arhitravu porta#a S. *enis de Eontaine, jednom od najranijih spomenika ranoromanike monumenta#ne sku#pture u Eran$uskoj. Za ra)#iku od antikih re#je:a gdje arkadni ni) sugerira rea#nu arhitekturu i dubinu prostora, na o#tarnim p#oama i) Zadra stupovi i #ukovi su samo p#one trake ra#anjene na etiri prutka, a kapite#na je )ona o)naena poprenom $rtom. Jedinstvo ob#ikovnog poe#a to#iko je da u i)dvojenom deta#ju )adarskog re#je:a ne bismo mog#i ra)#ikovati stup od odje e i#i kose 'enskih #ikova. Danas, kad vie ne komuni$iramo samo s povrinskim s#ojem #ikovnog dje#a na ra)ini prvog dojma 99 ve tragamo )a skrivenom strukturom i smis#om, kad ne name emo nae ob#ikovne i estetske norme onome to promatramo, kao nekada, ve pokuavamo otkriti i vrednovati svojstva v#astitog govora u svakom dje#u i sti#skom ra)dob#ju, moramo se upitati= nije #i prin$ip #ikovnog identiteta prika)ane arhitekture i odje e #judskih #ikova na )adarskim re#je:ima onaj isti 9 mutatis mutandis 9 to smo ga otkri#i u odnosu nabora odje e 'enskih #ikova arhajske grke sku#pture i kane#iranog dorskog stupaC 6a p#oi v#adara i) sp#itske krstioni$e, naprotiv, iako su oobikovanii istom p#onom i #inearnom metodom pomo u para#e#nih prutki 0nabori tkanine, kosa i brade3, #ikovi se osamosta#juju na g#atkoj pod#o)i, pa s#obodna pra)na p#oha 9 u) objektivno dub#ju ispupenost re#je:a 9 stvara dojam tre e dimen)ije, prostora. (o usta#jenoj ranosrednjovjekovnoj shemi ikonogra:ske perspektive 0koja se primjenjuje i ponav#ja u svakoj @primitivnoj@ umjetnosti, u svakoj @naivi@ od me)opotamskih i#i egipatskih re#je:a do suvremenog djejeg $rte'a3, monumenta#nost ovoj kompo)i$iji osigurava dimen)ijom iska)ano )naenje. Stroga se hijerarhijska #jestvi$a drutva prenosi sneposredno u mjere #ikova= go#emi &ra#j sjedi na prijesto#ju, u) njega stoji manji Dvorjanik, a pod njim sasvim si uan, k#ee i u proskine)i 0poni)ni3 (odanik.

-bog koliine i vrijednosti sauvanih spomenika prete#no govorimo o umjetnosti s podruja 0almacije u ovo doba u antikim gradovima i u jezgri ranosrednjovjekovne hrvatske dr#ave .udbina sjeverne 5rvatske bila je znatno drukija /vdje su neki antiki gradovi netragom nestali, a do danas nije jo sustavno arheoloki istra#eno niti podruje glavnog grada rimske provincije ,anonije, .iscie 6olje su istra#ene !7uae 8asae, rimsko termalno kupalite, sada 9ara#dinske )oplice, a bogatstvo nalaza samo dokazuje koliko se nakon arheolokih istra#ivanja jo mo#e promijeniti naa sadanja predod#ba o antici, pa i predromanici u ovim krajevima U sjevernoj 5rvatskoj se esto naputaju lokacije antikih gradova jer su bile odabirane po kriteriju sasvim drugaije mogunosti utvrivanja i vie organizacije obrane, dok se srednjovjekovno naselje ili burg smjeta na prirodno strateki prikladnu lokaciju )ipian primjer je odnos antikog grada !ndautonije (danas selo 4itarjevo) uz rijeku .avu i srednjovjekovnog :radeca i 'aptola na bre#uljcima podno .ljemena, budueg -agreba ,rvi povijesno poznati knez panonske 5rvatske ;judevit odabrao je upravo .isak za svoje utvrenje u borbi s <rancima (patrijarh <ortunat iz :rada alje mu =>> godine majstore), ali arhitektonski spomenici ranoga srednjeg vijeka nisu se ni ovdje ouvali 8z cijelog razdoblja predromanike pronaeno je do sada na sjeveru tek par fragmenata pletera (;obor, .isak) Ulogu .iska, glavnog grada regije, preuzimaju u srednjem vijeku graanski :radec i biskupski 'aptol, kasniji grad -agreb !li zagrebaka biskupija osnovana je tek u osvit romanike %&"& godine, kada je hrvatska kultura na 1adranu nakon trista godina povijesnog trajanja bila na vrhuncu prve razvojne faze, a hrvatska dr#ava ve pri kraju svoje samostalnosti