1.ta je demokratija?

Sistem vlasti u kojem konana politika mo ili suverenitet pripada narodu bilo direktno ili putem izabranih predstavnika. Moderna demokratija je zapravo predstavnika demokratija,ljudi ne vladaju direktno sami nad sobom nego putem zvaninika koje oni odaberu. Demokratska vlast je samo upravna vlast za ijelo dru!tvo. Slabost demokratije le"i u tome sto je veina u isku!enju da zamijeni svoju volju univerzalnim dobrom. Svrha dr"ave je da !titi ljudska prava i da ukida zakone koje su doneseni sa tenden ijom ukidanja bilo kojeg ljudskog prava,jer dr"ava nema prava da ukida osnovna ljudska prava. #olitiki konsenzus je baza amerikog konstitu ionalizma i on je uvr!ten u ustav,on le"i u prihvatanju osnovnih ideja $undamentalnih prava,vladavini zakona i jednakosti me%u ljudima. &. 'ndikatori stepena demokratije? 'ndikatori stepena demok.suverenitet naroda, jednake slobode za sve gra%ane, prava osoba sa invaliditetom , jednaka prava "ena (eposredna demokratija ona u kojoj se odluke posti"u direktno, bez posrednika, #osredna demok. pdluke se donose posredno, tj. preko izabranih predstavnika "enevska konven ija se temelji na etiri sporazuma potpisama u "enevi a koji se odnose na postupak prema neborbenom i ivilnom stanovni!tvu ). #redstavnika vladavina? *ktivno birako pravo daje odgovor na pitanje ko mo"e birati predstavnike u vlasti, odnosno ko ima pravo glasa. #redstavnika vladavina oblikovala se do svojih suvremenih demokratskih obilje"ja upravo kroz borbu za ope birako pravo, odnosno za ope pravo glasa. nastanak predstavni ke vladavine najva"nije je postignu e moderne politike. + svojoj europskoj pradomovini bilo je potrebno nekoliko stolje e da bi se ustalile predstavni ke institu ije. Monarhe se moralo podvesti pod nadzor skup!tine, a parlament se moralo podvrgnuti demokratskom izboru. Da bi do!lo do te preobrazbe morala su se prihvatit tri elementa, - sloboda izra"avanja . radi autenti nosti izbora - politi ka jednakost . svi glasovi moraju biti jednako vrijedni (arodna suverenost a/ pojam predstavni!tva - predstavni koj vladavini odluke donose politi ari izabrani da djeluju u ime bira a. (ajja a strana predstavni ke vladavine jest njezina prakti nost za velike dr"ave, jer ona rje!ava problem veli ine koji mu i neposrednu demokra iju. *tenjani su smatrali da je gornja grani a republike broj ljudi koji se mogu okupiti da bi uli govornika. #redstavni ka vladavina omogu uje i golemim popula ijama 0npr. preko 122 milijuna 'ndija a/ da zadr"e neku vrstu kontrole nad svojim vladarima. #redstavni!tvo razrje!ava i drugu dvojbu demokra ije. #itanje stru njaka i pre$eren ija naroda. + predstavni koj vladavini stanovni!tvo je odve brojno, zanimanje za politiku privremeno, a problemi mnogobrojni. #. vladavina ograni ava glas naroda na odredivanje tko vlada i dopu!ta tima politi arima da odlu e koje se politike valja dr"ati ' provoditi. 3eorija predstavni ke vladavine mnogo duguje 4osephu S humpeteru, 0ekonomistu . on je prihva ao injeni u da je vladavina elite neizbje"na i po"eljna. Demokra iju je de$inirao kao sustav kompeti ijskih elita. #o njemu uloga bira a nije u tome da biraju !irokih paketa politika i elnika !to ih nude rivalske stranke. 5n je "elio ograni iti doprinos obi nih bira a jer nije imao laskavo mi!ljenje o njima, tj. 5 njihovom politi kom kapa itetu. 5n je stoga demokra iju de$inirao pro eduralno . pojedin i stje u mo odlu ivanja kroz konkurentsku borbu glasova za bira e. b/ ograni ena vladavina . ona je za!titni ka jer "eli za!titi manjine od ve ine, nego i stanovni!tvo od vladara. 5vdje se pojavljuje tzv. #roblem tiranije ve ine koji nastaje zbog opasnosti da se ve ina poslu"i svojom mo i koja joj pripada u demokra iji i diskriminira manjine. 5grani ena vladavina kroz institu ije usta ili tradi iju poku!aj je rje!avanja tog problema. 6. 4ohn 7o k? (ajpoznatija su mu dijela, 8#isma o toleran iji9, 8Dvije rasprave o vladi9 i dr. *ntirantno stajali!te, te"nja ka miru kao vrhovnoj vrijednosti. :od njega dr"ava nastaje da bi se osigurao mir, sigurnost ovjeanstva, opa srea i prosperitet naroda. #ostoji samo jedna vrhovna vlast. Mo vrhovne vlasti je pod kontrolom veine i svako se pokorava veini. 7ok postulira ustav, kao kontrolni mehanizam suverena i oblik za!tite pojedin a. 3ime se a$irmira

ideja ustavne dr"ave. +stav daje mo zakonodavnoj skup!tini koja stvara zakone. Skup!tinu bira narod na krae vrijeme. #o 7oku, svrha dr"ave i udru"ivanja ljudi u dr"ave je ouvanje njihove svojine, "ivota i slobode. ;. 7iberalizam? #olitika $ilozo$ija koja kruni!e maksimalnu slobodu pojedin a, uz koju mo"e postojati organizovano dru!tvo, ukljuujui slobodu religije, svijesti i govora. 7iberalizam se razvija iz $ilozo$ije <obbs-a i mnogo drugih,ali naroito lo kov liberalizam u ilju da se kreira dr"ava u kojoj je obezbje%en najvei stepen osobnih sloboda.to se bazira na dvije ideje,prva da ljudska bia imaju prirodna prava i druga da svaka legitimna vlast poiva na pristanku onih kojima se upravlja.pristanak je jedini nain na koji se takva vlast moze $ormirati.liberazlizam isto kao moderni konstitu ionalizam !titi pojedin a od dr"ave,on te"i da smanji uti aj dr"ave na goli minimum.u liberalizmu ljudi su slobodni da djeluju po svom vlastitom naho%enju. =. :onstitu ionalizam? :onstitu ionalizam 0ustavnost/ postoji zato !to su ljudska bia slaba,ona su slaba u dvije situa ije,onda kada nemaju politiku mo i onda kada je imaju.konstitu ionalizam je odgovor na ove obje situa ije,jer u jednoj dr"avi uvijek ima onih koji imaju mo i oni koji je nemaju.ono !to nazivamo klasinim konstitu ionalizmom jeste da se !tite oni koji imaju mo od sebe samih,jer oni esto zaboravljaju da je prava svrha vlasti,da slu"i onima nad kojima upravlja.konstitu ionalizam im poma"e da se prisjete ove svrhe.jedna va"na razlika izme%u arostotelove ideje konstitu ionalizma0klasinim/ i modernog konstitu ionalizma je sljedea,aristotelova ideja konst.je bila dekriptivna ili deduktivna,tj.neko promatranje politikih institu ija naroda deduk ijom zakljuuje koji su to politiki prin ipi koji pokreu taj sistem.moderna $orma konstitu ionalizma je kontrarno prekriptivna u svojoj prirodi,ona podrazumijeva da se narod prvo sastane da prvo razmotri i izabere svoje politike prin ipe,a potom da bira institu ije koje e slu"iti tim prin ipima.tri kon epta su,liberalizam,konstitu ionalizam i demokratija. :onstitu ionalizam mo"emo rei da je ideja vladavine zakona koja se primjenjuje na one koji vladaju,to znai da oni koji vladaju ne mogu djelovati na proizvoljan nain.konstitu ionalizam mora da ima svoj ustav,tj.zbirku pravila koja ograniava mo onih na vlasti i koja se shvata vi!im zakonom,tj.zakonom koji ne moze promijeniti vladar i zakonom koji vladar mora postovati.konstitu ionalizam limitira djelovanje dr"ave. >. Dru!tveni ugovor? 'deja 3omasa <obsa, da je to jedini nain za izlaz iz stalnog ratnog stanja. (aime svako "eli mir, ali, po!to niko nije siguran u namjere druge osobe najsigurnije je jedni druge smatrati neprijateljima. Sklapanje dru!tvenog ugovora koji nikad stvarno nije potpisan o podre%enosti svemonoj dr"avi. +govor kojim se dio suvereniteta prenosi na drugu grupu ljudi, dr"avu ili pojedin a,a koji e garantovati ljudska prava gra%anima. ?. @ladavina zakona? #rin ip koji ka"e da svaki lan dru!tva, ak i vo%a, mora slijediti zakon. 1. Aivilno drustvo? *utonomni samoorganizovani dio liberalnog dru!tva koji je izvan $ormalnih politikih i pravnih institu ija, u koje dr"ava, osim provo%enja opih zakona nema pravo da se mije!a. 12. #rirodno pravo? @jerovanje da su pojedin i prirodno podareni osnovnim ljudskim pravima. 11. Benera ije ljudskih prava? 5bzirom da ljudska prava obuhvataju mnogo razliitih oblasti ljudskog "ivota dijelimo ih u 6 osnovne grupe, 1. 7ina prava . ovo su prava koja bi trebala brinuti o ovjeku da bude za!tien od bilo kakvih napada i da njegovo dostojanstvo ostane netaknuto. 3a prava su, pravo na "ivot, pravo na slobodan razvoj linosti i pravo na privatno vlasni!tvo, &. #olitika i ivilna prava . zovu se jo! i gra%anska prava. 5va prava bi trebala garantovati ovjeku nesmetano ue!e u politikom "ivotu, bez straha da e zbog toga neopravdano biti ka"njen. 5vdje spadaju, sloboda mi!ljenja i izra"avanja, sloboda !tampe, sloboda udru"ivanja i okupljanja, pravo na peti iju i glasako pravo, ).So ijalna i ekonomska prava . treba da osiguraju da svaki ovjek bude opskrbljen osnovnim stvarima za pre"ivljavanje. 3u spada, pravo na obrazovanje, te pravo na rad i pravo na so ijalno i ekonomska udru"ivanja, 6. #rava tree genera ije . u ovu grupu spadaju, pravo na mir, pravo na razvoj i pravo na za!titu okoli!a.

#odjela ljudskih prava, a/ osobna ili ljudska prava.- ine prvu grupu prava kojima pripadaju prava ovjeka na za!titu od napada i ugro"aja svake vrste i na to da njegovo dostojanstvo ostane netaknuto. 5sobna prava su jezgra ljudskih prava i nalazimo ih u svim dokumentima. 3u bi prvenstveno spadalo pravo na "ivotC pravo na slobodu i sigurnostC pravo na po!tivanje privatnog i obiteljskog "ivotaC sloboda mi!ljenja, savjesti i vjerskoga uvjerenjaC pravo na zasnivanje prava i obitelji, pravo na po!teno, nepristrano i pravi no sudenjeD b/ politi ka prava i slobode - ova prava bi svakome ovjeku trebala jam iti neometano sudjelovanje u politi kom "ivotu u sklopu njegove zajedni e, bez straha da e zbog toga biti neopravdano ka"njen. 3u bi ubrojili, 1. slobodu udru"ivanja . temelj svake demokra ije. Sastoji se u mogu nosti osnivanja politi kih stranaka, sindikata, interesnih udruga, vjerskih zajedni aDC &./ sloboda okupljanja.- ozna ava mogu nost organiziranja i odr"avanja javnih skupova u otvorenim i zatvorenim prostorima, uz uvjet odr"avanja reda i mira, izvanrednih stanjaD / so ijalna i ekonomska prava -tu spadaju ona prava koju su nu"no potrebama za ljudsko pre"ivljavanje .pravo na obrazovanje, pravo na privatno vlasni!tvo, pravedna naknada za rad ' uvjeti rad, so ijalna sigurnost . kolektivni ugovor - kolektivni ugovor medusobno zaklju uju sindikalna organiza ija, kao zastupnik zaposlenih u odredenim privrednim granama, te organiza ija poslodava a, a njime se ureduju konkretna prava i uvjeti rada u okvirima odredenim zakonom, sindikalno organiziranje i pravo na !trajk, pravo poduzetni!tvo. + tu skupinu ubrajamo i kulturna pravo . pravo na !kolovanje, autonomnost sveu ili!ta ' obrazovnih institu ija d/ prava tre e i etvrte genera ije - #rava tre eg nara!taja . prava utemeljena na svijesti o potrebi za!tite ovjekova okoli!a, prava nerodenih ljudi, pa ak i prava drugih bi a, tj. "ivotinja i biljnih vrsta na za!titu od ugro"avanja njihova opstanka. #rava etvrtog nara!taja . nova prava iji je sadr"aj jo! dosta neodreden, pravo na mir, pravo na razvitak, pravo na zajedni ko naslijede, pravo na humanitarnu pomo i dr. 5vdje takoder spadaju prava vezana uz geneti ki in"enjering, kloniranje, mati ne stani e, diskrimina ije . na temlju homo$obije i kseno$obije 1&. 3otalitarizam? 'deologija ili praksa !irokog uplitanja dr"ave u dru!tvene odnose koji se mo"e ostvariti samo uz pomo organizovane prinudne sile. #ridjev totalitarian je prvi upotrijebio Biovanni *mendola u dnevniku kao oznaku za $a!istike zloupotrebe izbornog postupka u parlamentu. 1). *tenska demokratija? Eini se da se prva demokratska politika zajedni a pojavila sredinom = stoljea u kiosu,iako su se uskoro oblikovale i druge,sa svim svojim posebnostima i svojstvima.na izborima su davali pravo glasa svim slobodnim gra%anima.u ateni se demos-narod sastojao u jelosti od odraslih muskara a iskljuivo atenskog porijekla.razvitak demokra ije u ateni dao je modernoj politikoj misli sredi!nji izvor nadahnua.periklo opisuje tada!nju zajedni u u kojoj svi gra%ani mogu,a doista trebaju sudjelovati u stvaranju i odr"anju zajednikog "ivota.$ormalno,za sudjelovanje u javnom "ivotu,gra%ani nisu imali zapreka zasnovanih na polo"aju ili bogatstvu.demos je imao suverenu mo,to jest vrhovnu vlast,da se anga"ira u zakonodavnim i sudskim $unk ijama. *tensku demokra iju obilje"avala je openita predanost naelu gra%anske vrline, odanost republikanskom gradu-dr"avi i podre%enost privatnog "ivota javnim poslovima i zajednikom dobru.svi gra%ani sastajali su se da raspravljaju,odluuju i donose zakone. Fa demokrata su, prema aristotelu, sloboda i jednakost razluivo povezane.dva su kriterija slobode, neizmjeni e vladati i biti vladan "ivjeti kako tko hoe. Shema strukture atenskih ustanova sastojala se iz, Bra%anstvo kao jelina sainjavalo je kljuno suvereno atensko tijeloC Skup!tina se sastojala vise od 62 puta godi!nje i imala je kvorum od = 222 gra%ana,kako je ona preveliko tijelo da bi sama pripremala svoj dnevni red,bila je podijeljena.vijee ;22 gra%ana imalo je odgovornost za organiza iju i predlaganeje javnih odluka,odbor ;2 sa proelnikom.dok su sudovi bili organizirani slino skup!tini,izvr!ne $unk ije grada obavljali su magistrati, !to se tie gra%ana koji su mogli uestvovati i koji su bili prihvaeni kao gra%ani bili su atenski muskar i sa navr!enih dvadesed godina."ene nisu imale nikakvih politikih prava,a njihova gra%anska prava bila su strogo ograniena,tako%e oni koji nisu mogli sudjelovati u pro eduri upravljanja bili su doseljeni i i robovi.oni koji su dominirali u skup!tini ili vijeu bili su prete"no visoka roda ili polo"aja,elita iz bogatih obitelji. :ritiari

#rvi koji je osudio atenu i me%u najslavnijim bio je platon u svom djelu Gdr"avaH.u djelu je naveo da politiku vlast treba dati u ruke manjini.svoje poglede izlo"io je na pozadini etri tipova ure%enja,timarhije,oligarhije,demokra ije i tiranije.kritizirajui demokratiju de$inisao ju je kao onaj oblik dru!tva koji sve ljude dr"i jednakima,bili to oni ili ne i da daje pravo svakom pojedin u slobodu da radi kako "eli.po njemu svi ljudi ne mogu biti jednaki.prikazivajui klasini demokratski model i njegova kritika imaju trajni utje aj na moderu zapadnu politiku misao.karakteristike klasine demokratije su,gra%ani trebaju u"ivati politiku jednakost,kako bi bilo slobodni da vladaju i budu vladani,ukljuuje izravnio sudjelovanje gra%ana,vi!estruki naini izbora kandidata za javnu slu"bu,nepostojanje povlasti a kojima bi se obini gra%ani razlikovali od javnih slu"benika,kratki mandati za sve. 16. #rotektivna demokratija, po <eldu? Bra%ani zahtijevaju za!titu od vlasti ' od drugih gra%ana, kojom e se osigurati da oni koji vladaju slijede politiku smjerljivu s interesima gra%ana kao jeline. Suverenitet u krajnjoj liniji poiva u narodu, ali je povjeren predstavni ima koji time legitimno mogu obavljati dr"avne $unk ije. Iedoviti izbori, tajno glasovanje, natje anje me%u strankama su odlike. #ostoji podjela na izvr!nu, zakonodavnu ' sudsku vlast. Dr"ava je odvojena od ivilnog dru!tva, postoje konkurentski entri ' interesne grupe. 5 protektivnoj demokratiji govore dvije teze, jedna Madisonova, druga koju daju Jentham i Mill. 1;. Iazvojna demokratija, po <eldu? Sudjelovanje u politikom "ivotu nu"no je ne samo radi za!tite individualnih interesa, nego ' radi stvaranja obavije!tenog, anga"iranog gra%anstva koje se razvija. #ostoji narodni suverenitet s opim pravom glasa, predstavnika vlast, ustavne prepreke koje osiguravaju ogranienja ' podjelu dr"avne vlasti, jasno razgranienje izme%u parlamentarne skup!tine ' birokratije, ukljuenost gra%ana u razne grane vlasti. 1=. Modeli demokratije po <eldu? #ostoje klasini ' savremeni. :lasini su, atenska, protektivna, razvojna i neposredna. 1>. (eposredna demokratija? Dva oblika 0 komunizam ' so ijalizam/ Slobodni razvitak svih mogu je samo slobodnim razvitkom svakoga. Sloboda zahtijeva ukidanje eksploata ije ' potpunu politiku ' ekonomsku jednakost. 1?. #osredna demokratija? 'deja posredne demokratije je da svaki pojedina treba da uestvuje u izboru onih koji e kao najbolji initi vladu, kao njihovi predstavni i. @olja naroda se ostavruje preko izabranih predstavnika. (arod je suveren. 11. #arlament 0i #arlament Ji</? #arlament je dr"avno zakonodavno tijelo. Elanom parlamenta mo"e se postati biranjem na izborima, ili nekim drugim kriterijem. #arlament Ji< se sastoji od dva Doma, #redstavnikog doma ' Doma naroda. #redstavniki dom ima 6& lana od kojih se dvije treine neposredno biraju s teritorije Kedera ije Ji<, a jedna treina s teritorije Iepublike Srpske. :vorum ini veina svih lanova izabranih u #redstavniki dom. Dom naroda #arlamentarne skup!tine Ji< ini 1; delegata, od kojih su dvije treine, po pet Jo!njaka i <rvata, delegati iz Kedera ije Josne i <er egovine, a jedna treina, pet Srba, delegati iz Iepublike Srpske. (ominirane bo!njake, odnosno hrvatske delegate iz Kedera ije Ji< biraju bo!njaki, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Kedera ije Ji<, dok delegate iz Iepublike Srpske bira (arodna skup!tina Iepublike Srpske. + skladu s lanom '@ +stava Ji<, #arlamentarna skup!tina nadle"na je za, dono!enje zakona potrebnih za provo%enje odluka #redsjedni!tva ili za provo%enje njenih $unk ija prema ovom ustavuC odluivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institu ija Josne i <er egovine i za me%unarodne obaveze Josne i <er egovineC odobravanje bud"eta za institu ije Josne i <er egovineC odluivanje o saglasnosti za rati$ika iju ugovoraC druga pitanja potrebna za provo%enje njenih $unk ija, ili ona koja su joj dodijeljena zajednikim sporazumom entiteta.

:ako proizilazi i iz lana '@. +stava Ji<, uloga koja se automatski vezuje za #arlamentarnu skup!tinu je zakonodavna uloga. + izvr!avanju te uloge, #arlamentarna skup!tina djeluje u oblastima koje su +stavom Ji< de$inirane kao nadle"nosti dr"avnog nivoa vlasti. #rema lanu '''. +stava Ji<, to su, vanjska politikaC vanjskotrgovinska politikaC arinska politikaC monetarna politikaC $inansiranje institu ija i me%unarodnih obaveza Josne i <er egovineC politika i reguliranje pitanja imigra ije, izbjegli a i azilaC provo%enje me%unarodnih i me%uentitetskih krivinopravnih propisa, ukljuujui odnose s 'nterpolomC uspostavljanje i $unk ioniranje zajednikih i me%unarodnih komunika ijskih sredstavaC reguliranje me%uentitetskog transportaC i kontrola zranog saobraaja. Sve $unk ije i ovla!tenja koja +stavom Ji< nisu izriito povjerena institu ijama Josne i <er egovine pripadaju entitetima, ali isto tako je predvi%eno i da e Josna i <er egovina, dakle dr"avni nivo vlasti, preuzeti nadle"nost 0i/ u svim pitanjima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta, potom 0ii/ u pitanjima koja su predvi%ena u aneksima od ; do ? Dejtonskog sporazuma ili 0iii/ u pitanjima koja su potrebna za ouvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politike nezavisnosti i me%unarodnog subjektiviteta Josne i <er egovine. 5sim zakonodavne, #arlamentarna skup!tina ima i $inansijsku ulogu, s obzirom da je u njenoj nadle"nosti odluivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institu ija Josne i <er egovine i za me%unarodne obaveze Josne i <er egovine, te odobravanje bud"eta za institu ije Josne i <er egovine. (e ulazei u su!tinu, dovoljno je naglasiti da se prilikom dono!enja bud"eta primjenjuju iste odredbe kojima se regulira osnovni zakonodavni postupak. + direktnoj vezi s $inansijskom ulogom #arlamentarne skup!tine je njena nadzorna uloga, koja se ogleda kako u obavezi izvr!ne vlasti da #arlamentarnoj skup!tini podnese izvje!taj o izvr!enju bud"eta, tako i u pravu #arlamentarne skup!tine da taj izvje!taj prihvati ili odbije. #arlamentarna skup!tina ovla!tena je i da izvr!noj vlasti da ili uskrati saglasnost za rati$ika iju me%unarodnog ugovora ili sporazuma, odnosno njegovo otkazivanje. 5vo ovla!tenje ukazuje da #arlamentarna skup!tina, uz navedene, ima i kontrolnu ulogu. :ontrolna uloga #arlamentarne skup!tine izra"ena je i kroz rad njenog Doma naroda, iji je zadatak da !titi interese tri konstitutivna naroda Josne i <er egovine, odnosno da vodi rauna da ne do%e do povrede tzv. vitalnog na ionalnog interesa jednog od tri konstitutivna naroda. :ontrolna uloga #arlamentarne skup!tine ogleda se i u njenom ovla!tenju da potvr%uje imenovanje @ijea ministara Ji< 0koje vr!i #redstavniki dom/, prati i kontrolira njegov rad putem razliitih mehanizama i izglasa mu nepovjerenje, ako to o ijeni potrebnim. + primjeni ovih ovla!tenja, a !to se mo"e zakljuiti iz navedenog, kontrolna uloga nadopunjena je izbornom ulogom, koja je naroito do!la do izra"aja osnivanjem :omisije za pripremu izbora @ijea ministara Ji< sredinom &22=. godine. (jeno postojanje utvr%eno je Fakonom o izmjenama i dopunama Fakona o @ijeu ministara Ji<, dok je njen rad propisan #oslovnikom o radu #redstavnikog doma #arlamentarne skup!tine - ime se namee zakljuak da :omisija i djeluje u okviru #redstavnikog doma. Jroj lanova :omisije za izbor nije stalan i utvr%uje se za svaki saziv Doma, s tim da je propisano da :omisiju ine po jedan predstavnik svake politike stranke, koali ije i liste nezavisnih kandidata, kao i svi nezavisni kandidati koji su nosio i poslanikih mandata u Domu. :omisija je nadle"na da ispituje i analizira sve dostupne in$orma ije koje joj dostave Aentralna izborna komisija i Dr"avna agen ija za istrage i za!titu radi o jenjivanja i utvr%ivanja podobnosti kandidata za obavljanje du"nosti predsjedavajueg i lanova @ijea ministara Ji< . dakle, za iste poslove koje je do osnivanja :omisije obavljao +red visokog predstavnika za Josnu i <er egovinu 05<I/. Svojim mi!ljenjem :omisija daje preporuku Domu za potvr%ivanje kandidata imenovanih na du"nosti predsjedavajueg i lanova @ijea ministara Ji<, iako, treba napomenuti, njeno mi!ljenje nije obavezujue. :onano, kada se rije o ulogama #arlamentarne skup!tine, treba spomenuti i da je ona jedina ovla!tena za davanje autentinih tumaenja akata koje donosi, !to znai da ima i ulogu tumaa va"eeg zakonodavstva. &2. :ontrola vlasti u demokratskom politikom sistemu? Mo koju politi ka elita stekne za svoga mandata 0nakon demokratskih izbora/, mo"e dijelom kontrolirati sama sebe Gprovjerama i balansiranjemH 0balans mo i/ i to kroz podjelu vlasti 0zakonodavna, izvr!na i sudska/ i kroz elemente samokontrole. Me%utim, postoje zna ajni elementi mo i u demokratskim dru!tvima koji ne u estvuju u vlasti, ali mogu ozbiljno utje ati na vladaju e strukture i dr"ati ih odgovornim spram pozitivno-pravnih normi,demokratskih vrijednosti i datih obe anja. 3i Gkontrolori kontroloraH prije svega jesu elementi ivilnog dru!tva

u koje svakako spadaju i mediji, udru"enja grana,nevladine organiza ije, strukovne organiza ije i ostala udru"enja i organiza ije 0koje se esto imenuju kao grupe za pritisak/, te nau ne i istra"iva ke institu ije ' organiza ije. (aravno, zna ajnu mo i utje aj 0direktni ili indirektni/ na pona!anja doma e politike u jednoj dr"avi imaju i savremeni me%unarodni odnosi,me%unarodno pravo i, op enito, svjetska javnost. Svaka demokratija i dalje poku!ava da iskljui bilo kakav monopol nad vlasti. 5na na pet nivoa organizuje saradnju i sukobljavanje politikih snaga, birai i javno mnijenje, partije i savezi, parlament i njegova dva doma, egzekutiva kao vlada i uprava i sudska vlast uestvuju - iako sa razliitim udelom - u $ormulisanju osnovnih politikih odluka, njihovom provo%enju i kontroli. Svi uesni i ostaju vezani za osnovne ustavne prin ipe i moraju se pridr"avati pravila koja im i dozvoljavaju ue!e u igri. Svi se moraju stalno stavljati pod kontrolu drugih organa, tako da je dr"avna vlast u demokratskoj dr"avi ograniena komplikovanim sistemom ogranienja, podjele, i protute"e. Euvar svega ovoga, je po shvatanju moderne demokratije, norma pravne dr"ave nad kojom mora da bdi posebno nezavisna pravna instan e. &1. 3homas <obs? (ajpoznatije mu je djelo 7evijatan. (egova bit je 8Eovjek je ovjeku vuk9 - nagon za samoodr"anje. Jitna taka je uenje o suverenitetu, !to je su!tina svake gra%anske dr"ave. 5n smatra da je bilo kakva dr"ava, ak i ona u kojoj vlada diktatura bolja od rata. Sklapanje dru!tvenog ugovora koji nikad stvarno nije potpisan o podre%enosti svemonoj dr"avi. Kunk ija dr"ave je prvenstveno sigurnost pojedin a. Dr"ava nastaje na osnovu uzajamnog ugovora me%u gra%anima, kojim se dio prirodnog prava na upravljanje vlastitom osobom i na samoodbranu prenosi na neku osobu ili sabor !to ih veina ljudi izabiru kao svoje predstavnike. +govorom se ta osoba ovla!uje da upravlja zajedni om u interesu svih njezinih gra%ana. #ojedina dakle prenosi na vladara pravo upravljanja vlastitom osobom i dobrima u ilju samoouvanja. <obs nastoji utemeljiti $ilozo$iju morala i politike na pretpostavkama, !ta god inimo, motivirani smo vlastitim interesom i da smo razborita bia, sposobna proraunati posljedi e vlastitih postupaka. &&. Monteskije? (ajpoznatije djelo 8Duh zakona9 L engleski ustav je smatrao ogledalom slobode L +S3*@(* @7*D*@'(* . sredi!nji mehanizam koji garantira prava pojedin a L dr"ava . mje!oviti re"im koji uravnote"uje polo"aj monarhije, aristokra ije i naroda L razdvajanje vlasti, a/ 'F@I(* . monarhC odluno vodstvo, kreiranje pol., djelotvorno provo%enje zakona 0hitrost izvr!enja/ b/ F*:5(5D*@(* . pravo na prosudbu politike, dupune i izmjene zakona, pravo da na odgovornost pozovu upravljaa zbog nezakonitog ina / S+DS:* . nezavisna, kljuno u za!titi prava pojedin a L politike mogunosti su ograniene geoklimatskim $aktorima i organiza ijom vlasti &). Stubovi demokratije? 1. dr"avljanstvo, zakon i prava &. predstavnika i odgovorna vlada ). ivilno dru!tvo i politika parti ipa ija

&6. Demokratski izbori? 'zbori su najznaajniji izraz narodnog suvereniteta. 5ni su neophodan uslov demokratskog uspostavljanja najva"nijih organa dr"avne vlasti . predstavnikog tijela 0parlamenta, skup!tine/ kao nosio a zakonodavne vlasti, i !e$a dr"ave kao najvi!eg nosio a izvr!ne vlasti. 'zborima se utemeljuje legitimitet ovih najva"nijih organa dr"avne vlasti, a preko njih izvr!ne i sudske vlasti. +stavom i zakonom se ure%uje izborni postupak po kome gra%ani svojim izabrani ima povjeravaju ostvarivanje dr"avne vlasti. &;. M+ i njene institu ije? Muropska unija je jedinstvena je me%uvladina i nadna ionalna zajedni a europskih dr"ava, nastala kao rezultat pro esa suradnje i integra ije koji je zapoeo 11;1. godine izme%u !est dr"ava 0Jelgije, Kran uske, (jemake, 'talije, 7uksemburga i (izozemske/. Muropska unija $ormalno je uspostavljena 1. studenoga 111). godine,

stupanjem na snagu +govora o Muropskoj uniji 0poznatiji kao +govor iz Maastri hta/.Fajedni a ima nadle"nost u podrujima i u mjeri koju su joj dodijelile dr"ave lani e prije svega osnivakim ugovorima. Sa svakom revizijom osnivakih ugovora dr"ave lani e su sve vi!e !irile nadle"nost Fajedni e. 3o je napose uoljivo kada se pobroje sva podruja u kojima je +nija do sada donijela ogroman broj propisa, a koji ine dio pravne steevine M+ 0tzv. a Nuis ommunautaire/. #rema osnivakim ugovorima u prete"nom broju sluajeva nadle"nost je podijeljena izme%u Fajedni e i dr"ave lani a, me%utim postoje i odre%ena podruja koja su u iskljuivoj nadle"nosti Fajedni e. Judui europski +stav taksativno nabraja podruja iskljuive nadle"nosti +nije, 1. arinska unijaC &. pravila o tr"i!nom natje anju potrebna za $unk ioniranje unutarnjeg tr"i!taC ). monetarna poltikaC 6. ouvanje morskih biolo!kih resursa u sklopu ribarske politikeC ;. zajednika trgovinska politika. 'nstitu ije Muropske unije Muropska unija ima vrlo slo"en sustav institu ija. (ajva"nije institu ije Muropske unije su, @ijee M+ ili poznatije kao @ijee ministara M+. @ijeu ministara poma"e u radu 5dbor stalnih predstavnika 0A5IM#MI/. Muropska komisija Muropski parlament Muropski sud pravde, koji ukljuuje i Sud prvog stepena Muropsko vijee .

&=. @ijee Mvrope? @ijee Mvrope je me%unarodna organiza ija 6= dr"ava lani a !ire evropske regije, iji su glavni zada i i obaveze, 5no je zakonodavno tijelo +nijeC za !irok domen pitanja, prakti ira tu zakonodavnu mo zajedno sa Mvropskim #arlamentomC :oordinira ekonomskim smijerovima zemalja lani aC Fakljuuje, u ime M+, me%unarodne dogovore sa jednom ili vi!e dr"ava ili me%unarodnih organiza ijaC Fajedno sa #arlamentom, rukovodi bud"etomC'pak najva"niji zada i su jaanje demokratije, za!tite ljudskih prava i pravne dr"ave na evropskom kontinentu. (ajvei doseg @ijea Mvrope ogleda se u Mvropskoj konven iji o ljudskim pravima, potpisanoj 11;2. godine, i koja slu"i kao osnovni pravni dokument Mvropskom sudu za ljudska prava. &>. Aivilna kontrola sistema sigurnosti? 5snovni ilj sistema sigurnosti dr"ave bila je, historijski gledano, za!tita njezinoga teritorijalnog integriteta i politi kog poretka od izvanjske i unutra!nje opasnosti, uz garan iju sigurnosti pojedin a. Fa potrebe svoje vanjske i unutarnje sigurnosti dr"ava konstituira razli ite komponente dr"avne, tj. na ionalne mo i, koje ine, prije svega,oru"ane snage 0vojna sila/, a potom i ostale komponente 0snage/ na ionalnesigurnosti, poli ija, grani na poli ija, grani ne i arinske slu"be, te drugi organina ionalne javne sigurnosti. Sistem sigurnosti se u dokumentima #akta stabilnosti odre%uje kao Gvladine organiza ije koje imaju ovla!tenja da upotrijebe ili narede upotrebu sile, pritvora ' uhi enja, u za!titi dr"ave i njenih graana,H 0&/ i one ivilne strukture koje su odgovorne za upravljanje i nadzor nad sektorom sigurnosti, 0a/ @ojne i paravojne snageC 0b/ 5bavje!tajne agen ijeC 0 / #oli ijaC 0d/ Brani na poli ijeC 0e/ Brani ne i arinska slu"baC 0$/ Sudski sistemi 0uklju uju i sudsku podr!ku i in$rastrukturu/C 0g/ :azneno-popravni sistemiC 0h/ 3ijela za parlamentarno, sudsko i administrativno upravljanje i nadzor.1+ svakom slu aju, nedostatak sigurnosti je, op enito, za dr"avu i njene graanezna ajna smetnja politi kom, so ijalnom i ekonomskom razvoju. +logu sistema sigurnosti u dru!tvu <untington razmatra u okviru dviju varijanti ivilne kontrole, 01/ u subjektivnoj i 0&/ u objektivnoj ivilnoj kontroli. 01/ Subjektivna ivilna kontrola obja!njava se kao Guspostavljanje maksimalne ivilne mo iH, pa je najjednostavniji na in minimiziranja vojne mo i, zapravo,Gmaksimiziranje mo i ivilnih grupa u odnosu na vojneH. 3akav pristup povla i zasobom pove anje mo i neke 0odre%ene/ ivilne grupe ili grupa u kontekstu politi ke premo i, njihovim spe i$i nim interesima i njihove premo i u odnosu 0i na !tetu/ nadruge ivilne grupe. Subjektivna ivilna kontrola

jest Gjedina mogu a kontrola uslu aju kad nema pro$esionalnog o$i irskog koraH, te je kroz historiju bilaidenti$i irana sa maksimiziranjem mo i odreenih vladinih institu ija, dru!tvenih klasa i ustavnih $ormi. 0&/ 5bjektivna ivilna kontrola tuma i se kao maksimiziranje vojnog pro$esionalizma,tj. ona podjela Gpoliti ke mo i izmeu vojnih i ivilnih grupa koja je najpogodnija zastvaranje pro$esionalnih stavova i pona!anja kod pripadnika o$i irskog koraH. 3akva pro$esionaliza ija vojno osoblje ini Gpoliti ki sterilnim i neutralnimH, a Gantiteza objektivne ivilne kontrole jest vojno u e! e u politi iH. #ostizanje objektivne ivilne kontrole postalo je mogu e nastankom vojne pro$esije,nakon ega subjektivnoj ivilnoj kontroli, zapravo, nema mjesta u takvim dru!tvima. Me%utim, <untington zaklju uje da postizanje objektivne ivilne kontrole biva sputano zbog interesno motiviranog subjektivnog na ina na koji odre%ene ivilne grupe shva aju ivilnu kontrolu, te nastavljaju da Ginsistiraju na podre%enosti o$i irskog kora u ilju postizanja svojih interesa i na elaH. Stoga je objektivna ivilna kontrola Grijedak $enomen ak i u suvremenim zapadnim dru!tvima. H Fakonodavni organi, zapravo parlament svake dr"ave kao najvi!e predstavni ko tijelo njenih graana, po svojoj je prirodi najodgovorniji i najzna ajniji $aktor nadzora ' kontrole sistema na ionalne sigurnosti. + ve ini dr"ava koje istinski te"edemokratskom razvoju, u nadle"nosti parlamenata svrstava se, 01/ utvrivanjeintegralne sigurnosne politike i njezinih spe i$i nih dimenzija, 0&/ odlu ivanje oveli ini, sastavu i kadrovskim kapa itetima komponenata sistema sigurnosti, 0)/odlu ivanje o bud"etu, o $inan iranju potreba sigurnosti i 06/ odlu ivanje o opremanjui naoru"avanju oru"anih struktura dr"ave. &?. Aivilna kontrola oruzanih snaga? 5na je neophodni element da se sprijei unutra!nja zloupotreba oru"anih snaga. A'@'7(* :5(3I57*-njeno prvo teorijsko obrazlo"enje je dao :arl $on :lauzevi, da Hvojnik mora da prihvati stanovi!te da je politika reprezentant svih interesa ukupnog dru!tvaO. Aivilnu kontrolu oru"anih snaga u Ji< ima #redsjedni!tvo Ji<. &1. 3eorije demokratskog elitizma? Spoj ograniene i redovite parti ipa ije gra%ana putem izbora i vladavine politikih elita. Demokra ija je Hinstitu ionalni aran"man za dono!enje politikih odluka u kojemu pojedin i stjeu ovlast odluivanja putem konkurentske borbe za glas narodaOC demokra ija kao metoda izbora vo%a, natje anje za glasove biraa, osnovna $unk ija glasanja stvaranje vladeC $unk ije konkurentskih izbora, oblik parti ipa ije i osiguranja legitimnosti izabranima i sustavu. 'ako su u prvoj polovini &2. Stoljea Baetano Mos a, @il$redo #areto, Iobert Mi hels i MaP Qeber rasvijetlili pitanje neuskla%enosti izme%u elita i demokra ije, ono je danas ponovno aktualno jer se s jedne strane nagla!ava neizbje"nost i autonomija elita, a s druge se tvrdi kako su poku!aji ostvarenja vladavine naroda uzaludni, jer je najvi!a mogua Hdemokra ijaO ona kojom dominira elita.R + takvoj demokra iji postoje izabrani parlamenti i drugi izabrani du"nosni i, ali birai ne biraju svoje predstavnike, ve izabiru izme%u unaprijed odre%enih kandidata koje su predlo"ile politike stranke unutar svojih kanala regruta ije. 3eorija 4osepha S humpetera o kompetitivnoj demokra iji, odre%ena pojmom Hdemokratskog elitizmaO, nastojala je pomiriti postojanje elita i demokra ije istiui kako postoji Hnatje ateljska borba za glasove narodaO, borba kojom upravlja politika elita na elu s politikim vo%ama s vremenski ogranienim mandatom. S humpeter je pokazao kako $unk ionira predstavnika demokra ija u modernim na ionalnim dr"avama. Mo vladanja kon entrirana je u predstavnikom tijelu i prenosi se s jedne politike struje na drugu putem otvorenih, periodinih izbornih natje anja za domina iju nad tim tijelom. Bra%ani u ulozi biraa izabiru koje e ih kandidirane osobe i stranke predstavljati. 4ednom izabrani nositelji vlasti tu vlast vr!e potpuno samostalno, !titei sam demokratski poredak i pritom ne dovodei u opasnost svoje !anse za ponovni izbor. )2. :onso ijativna demokratija? 3o je model koji poku!ava pomoi uspostavu demokratije kod duboko podijeljenih dru!tava, dru!tava u kojima postoji vei broj kolektivnih identiteta od kojih nijedan nema apsolutnu brojanu prednost. Eetiri su prin ipa, velika koali ija, propor ionalnost, pravo veta ' autonomija segmenata. )1. @estminsterski 0veinski/ model demokratije @einski model se uobiajeno zove i vestminsterski model po @estminsterskoj palati u7ondonu u @estminster distriktu, gde se nalazi Jritanski parlament. Do 111)., (ovi Feland je, po 7ajphartu, bio istaknut primer vestminsterskog modela demokratije. @estminsterskimodel u +jedinjenom :raljevstvu, po 7ajphartu ima sledee karakteristike, 1. :on entra ijaizvr!ne vlasti u jednostranakim kabinetima sa tesnom veinomC &. Domina ija

kabinetaC ).Dvostranaki sistemC 6. @einski i dispropor ionalni izborni sistemC ;. #luralizam interesnihgrupaC =. +nitarna i entralizovana vlast 0vlada/C >. :on entra ija zakonodavne vlasti u jednodomnom zakonodavnom teluC ?. Kleksibilnost ustava 0Jritanija ima GnepisanH ustav/C 1. (epostojanje sudske kontrole ustavnosti 0revizije/C 12. Aentralna banka koja je pod kontrolom izvr!ne vlasti. )&. Deliberativna demokratija? 3o je sustav vlasti u kojem se o svim javnim stvarima odluuje zajednikom raspravom. Fa razliku od privilegiranja zakonske regulative i pravorijeka u sluaju modela politikog liberalizma, deliberativna demokra ija pro!iruje moralniSpolitiki dijalog u gra%ansku javnu s$eru. Deliberativna demokra ija vidi slobodnu javnu s$eru gra%anskog dru!tva kao glavnu arenu za artikula iju, osporavanje i rje!avanje normativnih diskursa. Deliberativna demokra ija je takav kon ept gdje se demokratsko odluivanje treba javno razmotriti, vidjeti argumente za i protiv zakona, a politika je dana da bi se unaprijedilo ope dobro gra%ana i radi pravde so ijalnog dru!tva. (eki autori deliberativnu demokra iju smatraju takvom vrstom vladavine u kojoj svi slobodni i jednaki gra%ani opravdavaju odluke u pro esu u kojem svi me%usobno iznose prihvatljive i dostupne razloge. Delibera ija se mo"e smatrati uspje!nom ako su svi gra%ani ukljueni u raspravu ravnopravni, na nain da su svi argumenti izlo"eni tako da ih svi mogu razumjeti, prihvatiti i odgovoriti na njih prema vlastitim uvjetima. )). #olitika jednakost? Bra%ani trebaju u"ivati politiku jednakost, kako bi bili slobodni da vladaju i budu vladani. 4ednakost je naelo prema kome svi ljudi jesu ili bar trebaju biti jednaki u relevantnim elementima. 5bzirom na to razlikuju se 6 vrste jednakosti, politika, pravna, so ijalna i ekonomska. #olitika jednakost znai da svi punoljetni gra%ani imaju jednako pravo na politiku parti ipa iju. 3o ukljuuje pravo gra%anina da bira i da bude biran, kao i sloboda linosti, sloboda savjesti i mi!ljenja, govora i udru"ivanja, te sloboda od nezakonitog li!avanja slobode. )6. 7iberalna demokratija? Demokratija podrazumjeva saradnju koja znai pravedne uslove saradnje i ideju ra ionalne koristi ili dobra svakog od uesnika. Dobro ure%eno dru!tvo je e$ikasno regulisano javnom politikom kon ep ijom pravde. Dobro ure%eno dru!tvo posjeduje osnovne politike i dru!tvene ustanove. Demokratsko dru!tvo je dru!tvo u kojem svi prihvataju iste prin ipe pravde i znaju da ih prihvataju i ostali. (jegovi gra%ani imaju normalno djelotvorno osjeanje pravde i vjeru u pravednost ustanova. );. +stavna demokratija? (jena je svrha da ustavnim normama ogranii vlast u odnosu na ljudska prava i gra%anske slobode. (ajvi!i ilj dr"ave je osigurati svim svojim pripadni ima prava pojedin a kao !to su pravo na "ivot, slobodu, vlasni!tvo, jednakost i ostvarenje osobne sree, ime se unapre%uje ope dobro. (iko nije iznad zakona, zakon sve jednako obavezuje i !titi. +stavna demokratija ukljuuje podjelu vlasti na zakonodavnu, izvr!nu i sudsku. 5na je ispirisana liberalizmom, idejom ljudskih prava, demokratskim izbornim pro edurama, idejom konstitu ionalizma i slobodne linosti. )=. Sparta? 'mala je svoj pisani ustav u @'' S3.p.n.e. #isao ga je zakonodava 7ikurg. Spartanski ustav je bio slo"en, Dva kralja iz razliitih porodi a Savjet stara a-tijelo od )2 ljudi 0&? biralo gra%ane, preko =2god./ Skup!tina-sastojala se od svih gra%ana 0nije imala ini ijativu ali je glasala za ' protiv ' nijedan zakon nije mogao biti izglasan bez nje./ #etori a M$ora )>. #laton? Blavna dijela su mu, Dr"ava, Fakoni i dr. Bovori o idealnoj dr"avi koja ne postoji. Dijeli dr"ave na zdrave i nezdrave. Samo na pravdi e postojati red i jedinstvo u dr"avi. 5dba uje silu kao temelj pravde. 3ra"i da me%u gra%anima vlada isto mi!ljenje. Me%utim, on je svjestan da zbog ljudske nesavr!enosti nije mogue stvoriti idealnu dr"avu pa poku!ava odgovoriti kakav je to istinski vladar i kakva je to dr"ava koja bi bila najbolja. 5n zakljuuje da dr"avno umjee pripada teorijskoj, a ne praktinoj nau i, !to je pretpostavka za dono!enje takvih zakona koji bi se po!tivali i osiguravali dobro svojim gra%anima, ustav dr"ave kojom bi vladao istinski vladar bio bi poput Joga me%u

drugim zakonima. @ladavina zakona druga mogunost do najbolje, umjesto "ivog znanja tu je sistem propisa. #ostoje tri dr"avna oblika monarhija, aristokratija i demokratija 0smatra se da se mogu korumpirati i pretvoriti u svoje suprotnosti, tiraniju, oligarhiju i demokratiju bez zakona/. 3ako%er se zala"e za bla"u vojnu slu"bu, ravnopravnost "ena itd. )?. *ristotel? - kriteriji slobode, naizmjen e vladati i biti vladan te "ivjeti kako tko hoe - jednaki udio u upravljanju je mogu zbog toga !to je sudjelovanje novano nagra%eno, !to glasovi gra%ana jednako vrijede i !to postoje jednake mogunosti da se dobije javna slu"ba - jednakost je praktina i moralna osnova slobode )1. Ai eron? (jegovo glavno djelo De republi a posveeno je temi, ustav mje!ovitog tipa. 5n se zala"e za sudjelovanje ijelog naroda u vlasti, a kako on to zami!lja mo"e se spoznati iz njegove ''' knjige De legibus. 5n se pridr"ava rimskog prin ipa izbora svih visokih nositelja slu"bi od narodne skup!tine. #ri tom po sebi tajnom izboru, najboljima se na zahtjev treba omoguiti uvid u glasake listie prije njihova predavanja kako narod ne bi zloupotrebljavao svoje glasako pravo. Ai eronu nije stalo samo do pojedin aC njemu je ovjekova moralna sloboda potrebna i da bi mu mogao povjeriti ogromnu odgovornost koja je povezana s moguom vjeno!u dr"ave i sa ozbiljenjem pravednosti. 8Fajedni a je stvar naroda, ali narod nije svaki bilo kako skrpljen skup ljudi nego skup mno!tva koje je sjedinjeno u priznavanju prava i zajedni!tvu koristi9. Ai eron prilazi problemu iz novog smjera, najprije "eli dostatno de$inirati dr"avu upuujui na 8priznavanje prava i zajedni!tvo koristi9 kao razloge udru"ivanja. 5n misli da se dr"ava ne treba utopiti u praznoj harmoniji, ali kada do%e do pravnih sporova oni se trebaju rje!avati verbalnim sukobljavanjem, a ne ogorenom borbom osobno zava%enih strana. Bra%aninom rimske dr"ave mo"e postati svako ko je, ma odakle poti ao, stekao osobite zasluge za tu dr"avu, bilo vojnom hrabro!u bilo duhovnim postignuem ukoliko ono slu"i duhovno-moralnom razvoju dr"ave. 5n sprjeava da iz osobne neovisnosti postane individualistika neobuzdanost, a pu!ta i da, obratno, vrlina kue zrai na dr"avu. 62. 'zvr!na vlast? Brana vlasti koja je odgovorna za implementa iju i provo%enje zakona na dr"avnom nivou, a to je #redsjedni!tvo. 'zvr!na vlast provodi zakone koje je donijela zakonodavna vlast i interpretirala sudska vlast. + op em smislu, izvr!nu vlast ini vlada. Favisno od politi kog sistema na elu vlade mo"e biti premijer 0@elika Jritanija i druge/ ili predsjednik 0S*D i durge/. (eke dr"ave su hibridi, !to zna i da imaju ' premijera i predsjednika 0Kran uska, Ji< i druge/. Josna i <er egovina je unikatna zemlja jer ima tri predsjednika 0bo!nja ki, hrvatski i srpski predstavnik/ i dva premijera 0za Kedera iju Josne ' <er egovine i za Iepubliku Srpsku/. #ored toga ima i vije e ministara sa predsjedavaju im vije em ministara na elu. 5sim toga Iepublika srpska ima svoje ministre dok svaki kanton 0njih 12/ u Kedera iji Ji< ima svoje ministre. 3o ini Josnu i <er egovinu jednom od zemalja sa najve om administra ijom na planeti u odnosu na broj stanovnika. +redenje ove razine vlasti dijeli se na, a/ poglavara dr"ave b/ vladu / upravna tijela lokalne uprave i samouprave

61. Sudska vlast? 3umai ustav i zakone Sudbenu vlast obavljaju sudovi. 5na je samostalna i neovisna. Sudske su rasprave javne i presude se izri u javno. javnost se mo"e isklju iti iz ijele rasprave ili dijela rasprave radi interesa javnog morala, javnog reda ili dr"avne sigurnosti... Su i takoder imaju imunitet. Su i i su i porotni i koji sudjeluju u su%enju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izra"eno mi!ljenje ili glasovanje pri dono!enju sudske odluke, osim ako se radi o kr!enju zakona od strane su a. Sudaka du"nost je stalna, a najvi!i sud u Ji< je +stavni sud. 6&. Fakonodavna vlast? Dono!enje pravnih propisa obaveznih za sve gra%ane. + u"em smislu dono!enje zakona . najvi!ih pravnih akata poslije ustava od strane predstavnikog tijela. (a dr"avnom nivou to je #arlamentarna skup!tina.

K+(:A'4M #*I7*MM(3* predstavni!tvo raspravljanje dono!enje zakona izglasavanje prora una6 $ormiranje vlada nadzor nad izvr!nom vlasti 6). :ant? :ant u svojoj antropologiji te"i znanju o ovjeku u smislu ope spoznaje 8ovjeka kao gra%anina svijeta9.priznajui jedankost sa svim umnim biima, ovjek izvodi svoje pravo da sam bude svrha, i da ga svako drugi ijeni kao takva, te ga niko ne upotrebljava samo kao sredstvo za druge svrhe. Samo ovjek koji je ujedno i nositelj uma, jeste gra%anin svijeta.+ politikoj $ilozo$iji se zala"e za , -ustav koji je zasnovan na prin ipima slobode lanova dru!tva, -na naelima ovisnosti svih na jednom zakonodavstvu, -na zakonu njihove jednakosti. Bovori o dva oblika vlasti, s jedne strane o republikanskom, a s druge o despotskom, i tri dr"avna oblika, monarhiji, aristokratiji i demokratiji. :ant vidi u demokratiji despotizam, zato !to ona osniva egzekutivnu vlast, u kojoj svi odluuju o jednom, a mo"da i protiv njega. + egzekutivnoj vlasti nastaje zbrka jer svako "eli i mo"e biti svoj gospodar. + toj zbr i pojedina predstavlja sve, ali ipak ni!ta. 66. Makijaveli? (ajva"nija djela su 8@ladar9, 8Iazgovori9 L 1. teoretiar moderne dr"ave L tri glavna konstitu ionalana oblika vlasti, monarhija 0tiranija/, aristokra ija 0oligarhija/, demokra ija 0anarhija/ L ne postoji zadani okvir za ure%enje politikog "ivota L politika ima du"nost stvoriti red u svijetu L kljuni institu ionalni instrumneti za u jepljenje vrlina S@'I3+S, odr"avanje religioznosti i provo%enje zakona L stvaranje mje!ovite vladavine 0sustav vlasti koji spaja elemente monarhije, aristokra ije i demokra ije/ L ouvanje slobode ovisi o, mje!ovitoj vladavini i vjenoj budunosti pol. ekspanzije L iljevi zajedni e su iznad iljeva pojedni a L makjavelizam . politika dr"avni!tva i neumornog stje anja moi ima prednost pred individualnim interesima i privatnom moralno!u 6;. :onsenzus? 5dobravanje ili slaganje, nain politikog odluivanja pri kojemu se sve odluke donose dogovoreno bez mogunosti preglasavanja ili nadglasavanja. 6=. #ravna drzava? (adsobna, zakonom ograniena struktura moi, odnosno vladavina zakona. Fakon je jednako obavezujui za sve u dr"avi. 6>. +(? (ajvea svjetska organiza ija koja se od svog osnivanja bavi za!titom ljudskih, politikih, ekonomskih i so ijalnih prava svih ljudi na svijetu. 5pa skup!tina +(-a ima najvi!e nadle"nosti, raspravlja o svim pitanjima iz osnivake povelje, odluuje o sastavu svih organiza ija, proraunu, primanju novih lani a i menovanju novog tajnika. @ijee sigurnosti najva"nija je organiza ija +(-a jer je odgovorno za ouvanje mira i sigurnosti u svijetu. 'ma pet stalnih lani a s pravom veta 0S*D, +jedinjeno :raljevstvo, Kran uska, Iusija i :ina/ i deset nestalnih lani a koje bira Beneralna skup!tina na dvije godine po regionalnom naelu. Mkonomsko i so ijalno vijee kao organ Beneralne skup!tine uskla%uje djelatnost +(-a i spe ijaliziranih organiza ija koje djeluju na gospodarskom, so ijalnom, kulturnom, humanitarnom, obrazovnom, zdravstvenom i drugim podrujima.

Me%unarodni sud osnovan je 116;. godine osnivakom poveljom +(-a. Djeluje u <aagu, a ini ga petnaest suda a koje bira Beneralna skup!tina i @ijee sigurnosti, s mandatom od devet godina. 3ajni!tvo brine o tekuem poslovanju +(-a, provodi politike odluke i program +(-a. 6?. @lada? @lada je najvi!e dr"avno izvr!no tijelo, koje djeluje za dr"avu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena dr"ava. @lada mo"e biti naje$ektivnije, pa ak i najvi!e tijelo vanjskog zastupanja dotine dr"ave, !to ovisi o ustavnom ure%enju i unutarnjim propisima te dr"ave o odre%ivanju nadle"nosti vlastitih tijela. @lada je u pravilu skupno tijelo, sastavljeno od ministara i kojim predsjeda predsjednik vlade. @lade dr"ava mogu nositi razna imena, me%utim bitno je to da ta tijela obavljaju $unk iju vlade te da ih me%unarodno pravo kao takva priznaje kao vladu. @lada je dio izvr!ne vlasti. 61. #olitike stranke? Brupa ljudi koja se, prije svega, sudjelovanjem u izborima za ovlasti. Kunk ije politikih stranaka su, agregiranje interesa, integra ija u politiki sustav, mobiliza ija biraa, organiza ija vlasti. 3ipovi politikih stranaka su, konzervativne, liberalne, so ijaldemokratske, demokr!anske, regionalne, desnoradikalne. ;2. Mediji i demokratija? Demokratija ' mediji su vrlo povezana struktura. Jez slobodnih medija ne postoji ne demokratsko dru!tvo. 4edna od osnovnih odredni a demokratije su slobodni mediji. Bra%ani najvei broj in$orma ija dobijaju putem medija, stoga je vrlo bitno da mediji budu objektivni, pro$esionalni, te da ispunjavaju svoju osnovnu $unk iju, da budu u ulozi ispravnog in$ormiranja javnosti. Mediji imaju veu mogunost pristupa in$orma ijama u dr"avnim slu"bama, te, veliki broj in$orma ija mo"emo jedino saznati putem medija. ;1. Demokratski izborni sistem? 'zbori su najznaajniji izraz narodnog suvereniteta. 5ni su neophodan uslov demokratskog uspostavljanja najva"nijih organa dr"avne vlasti . predstavnikog tijela 0parlamenta, skup!tine/ kao nosio a zakonodavne vlasti i !e$a dr"ave kao najvi!eg nosio a izvr!ne vlasti. 'zborima se utemeljuje legitimitet ovih najva"nijih organa dr"avne vlasti, a preko njih izvr!ne i sudske vlasti. +stavom i zakonom se ure%uje izborni postupak po kome gra%ani svojim izabrani ima povjeravaju ostvarivanje dr"avne vlasti. 'zbori trebaju biti slobodni, $er, po!teni. Svako ko ima navr!enih 1? godina ima pravo glasa, po sistemu, jedan ovjek-jedan glas. 'zborna kampanja treba biti po!tena, javna, jednako mogua za sve koji se kandidiraju. ;&. #ravosudje? #ravosu%e je skupni naziv za ukupnost tijela pravnog sustava i njihove djelatnosti. #ravosu%e u u"em smislu obuhvaa samo aktivnost suda i eventualno dr"avnog odvjetni!tva. #ravosu%e u !irem smislu mo"e shvatiti kao aktivnost sudova i svih drugih tijela 0dr"avnih iSili ne-dr"avnih/ u vezi primjene prava. ;). (aela demokratskog ustavnog sistema? ;6. ta su ljudska prava? #rava koja posjeduju sva ljudska bia samim time !to su dio ovjeanstva, koja dobijamo samim ro%enjem. 7judska prava su va"ea i obavezujua bez obzira na status osobe ili pripadnost nekom dru!tvu ili na iji, dr"avi. 5na nisu pozitivnopravnog ve moralnog porijekla ' podr"ava ih liberalno shvatanje. ;;. 7judska prava i demokratija? Iazvoj ljudskih prava ima demokratiju za pretpostavku, naime slobodu naroda na samoodre%enje svojih zakona podrazumijeva javnu kontrolu sva tri oblika vlasti, zakonodavne, izvr!ne i sudske. 7judska prava, raspodjela vlasti i demokratija ine jedno pravno . institu ionalno jedinstvo. #olitiko ostvarenje tog jedinstva je uslov humanitosti i pravednosti, slobode i dostojanstva svakog ovjeka. +koliko jedan od elemena iskoi iz tog kruga, prestaje postojanje i ostalih. ;=. 7ina prava? #rava svakog gra%ana, kao individue.

;>. Bra%anska i politika prava? Bra%anska i politika prava pripadaju klasinim, najstarijim, odnosno ljudskim pravima prve genera ije. 5blik i vrsta ovih prava na nain na koji su prihvaena u :atalogu ljudskih prava u +(-u nastala su i razvijala se unutar zapadnoevropske povijesti. Svojim sadr"ajem su usmjerena na za!titu prava pojedin a i odnose se na temeljne vrijednosti, za!titu "ivota, $izikog, psihikog i moralnog integriteta ljudske linosti, na prostor slobode , pravo slobodnog ispoljavanja linosti i skup politikih prava koja sugeriraju demokratski oblik dr"avnog ure%enja, vladavinu prava i sistem u kojem je za!tita ljudskih prava i temeljnih sloboda gra%ana neodvojiv dio pravnog poretka. +svojena gra%anska i politika prava dr"ave ugovorni e obavezne su da po!tuju i garantuju svim li ima koja se nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod njihovu nadle"nost bez obzira na rasu boju spol jezik vjeru politiko ili drugo mi!ljenje ili bilo koju drugu osnovu. Diskrimina ija po bilo kojoj od ovih osnova predstavlja povredu ljudskih prava.

;?. (adzor nad po!tivanjem ljudskih prava? Smisao nadzora nad po!tivanjem ljudskih prava je kontrola i nadzor nad vladama kolikko one ugro"avaju i kr!e ljudska prava, odnosno dopu!taju da se ljudska prava kr!e na njihovoj teritoriji. 5vaj nadzor vr!e me%unarodni organi sast. od predstavnika dr"ava ili nezavisnih linosti i me%unarodne nevladine organiza ije 0M(5/. + odre%ivanju stvarnog stanja ljudskih prava veoma va"nu ulogu imaju M(5. 5snovni znaaj njihovog rada je javnost.(jihovi izvje!taji dostavljeni relevantnim na ionalnim i me%unarodnim tijelima, skreu pa"nju na uoene probleme te predst. pouzdan ikn$ormator za stanje ljud. pr. i uglavnom imaju jak uti aj na me%unarodno javno mnijenje ne ostavljajui tako nikome mogunost na ispriku neznanjem. ;1. Magna Aarta 7ibertatum? Magna Aarta 7iberattum 0 @elika povelja slobode/ . + (ormandskoj Mngleskoj nije postojala podjela vlasti. :ralj je vr!io izvr!nu, zakonodavnu i sudsku $unk iju zajedno sa svojim savjetom HAuna IegisO. @remenom su $unk ije savjeta delegirane novoobrazovanim tijelima koji se nazivaju kraljevski sudovi. 4aanjem kraljevskih sudova do!lo je do revolta barona kojima se pridru"ilo i sveenstvo. 5ni su prisilili kralja da 1&1;. godine izda dokument koji je kasnije postao poznat kao Magna Aarta 7ibertatum. 5vim dokumentom baroni su poku!ali da zaustave gubitak $eudalnih privilegija, a njime su garantovana i neka prava obinim podani ima. Fbog ovih odredbi Magna arta e dobiti znaaj prvorazrednog tj. +stavnog karaktera. + 1? st. Magna Aarta je dobila i svoje vrijedonosno obilje"je, kao @elika #ovelja kojom se garantuju prava i temeljne slobode gra%ana, da vlast kralja nije neograniena i da se njome utire put ka superma iji prava i ustanovljavanju ustavne monarhije. =2. Kran uska deklara ija o pravima ovjeka i gra%anina? (astala je u povjesnim zbivanjima Kran uske bur"oaske revolu ije koja je preobrazila Kr iz $eudalne apsolutistike monarhije u gra%ansko dru!tvo, uspostavljajui nove ideolo!ke politike i ekonomske obl. polit. vladavine i polo"aja ovjeka u njima. 5va deklara ija progla!ava da se ljudi ra%aju slobodni i jednaki u svojim pravima, iz ega je izvedeno priznavanje pravne i politike jednakosti gra%ana. #rogla!ava prin ip narodnog suvereniteta te prin ip podjele vlasti , vladavinu zakona, nalo zakonitosti, legaliteta i #IM3#5S3*@:+ (M@'(5S3' 5:I'@74M(5B. :ao osnovna prava i slobode prizanaju se sloboda misli, govora, !tampe, religijskog uvjerenja, pravo kontrole vlasti i za!titu prava na imovinu. =1. +stavni tretman ljudskih prava u Ji<? :ada se radi o ustavnom tretmanu ljudskih prava u Ji<, katalog prava koju donosi *neks 6. koji je inae naslovljen kao i H+stav Ji<O i katalog ljudskih prava koji sadr"ava Mvropska konven ija, posve su isti. +stav Ji< preuzeo je sva ljudska prava :onven ije i njenih protokola kao svoje domae pravo ljudskih prava, osim sistema za!tite koji je ure%en na drugaiji nain i svakako je manje djelotvoran nego sistem za!tite koji imaju zemlje lani e Savjeta Mvrope. Iazlika izme%u prava navedenih u +stavu J'< i prava iz M: je u nainu i e$ikasnosti tih prava, jer u Ji< nije osnovana adekvatna 0konven ijom predvi%ena/ za!tita ljudskih prava. =&. #ojavni obli i krsenja ljudskih prava u Ji<? Masivno kr!enje prava na imovinu

+ toku rata 01&-1;/ desio se kao !to je poznato veliki geno id u kojem je jedna od bitnih oznaka bilo zaposijedanje kua i imovine prognanika od strane okupatorskih snaga. 5stvarivanje prava na za!titu privatne imovine i njeno neometano kori!tenje !to je propisano me%unarodnim sporazumom znailo bi ili trebalo je znaiti mnogo vi!e od proste za!tite imovine koja se ostvaruje u ostalim europskim zemljama. (edovoljnost za!titnih mehanizama *ko je postalo jako vidljivo da je nemogue ostvariti pravo na nesmetano u"ivanje privatnog vlasni!tva u Ji< instrumentima koja Dejtonski sporazum daje uz ovako veliki, zaista ambi iozni zadatak onda je ovo svakako prilika da se zapitamo nije li trnutak da se razmisli o kreiranju nekih novih daleko e$ikasnijih instrumenata za za!titu ovog i svih drugih prava. #o!to ni za vrijeme od preko ; godina poslije rata nisu ostvareni nikakvi zadovoljavajui rezultati u za!titi privatnog vlasni!tva pa time u duhu na!eg izlaganja ni u pro esu povratka progonika i ostvarivanja ljudskih prava koje sadr"i Muropska konven ija postalo je oito da se postojeim institu ijama za za!titu privatnog vlasni!tva i drugih ljudskih prava koja iz njega proizlaze, ne mogu ostvariti obaveze dr"ave Ji< koje je u ovom pogledu preuzela pred me%unarodnom zajedni om. #ravo na slobodne izbore 'zraz slobode volje naroda Einjeni a da je Ji< ustavno de$inirana kao demokratska dr"ava znai da su vlast i suverenitet dr"ave emana ija volje naroda. + tom pogledu M: za za!titu ljudskih prava propisuje obavezu dr"ava lani a Savjeta Murope ali i Ji< koja je tu obavezu prihvatila putem Dejtonskog sporazuma da osiguraju slobodne izbore u razumnim intervalima putem tajnog glasanja pod uvjetima koji osiguravaju slobodno izra"avanje volje naroda u izboru zakonodavnog tijela. #ostoji me%utim velika te!koa u primjeni ove odredbe po!to +stav , mada prihvata obavezu po!tovanja i izravne primjene :onven ije ne sadr"i kategoriju GdemosH neko tri Gkonstitutivna narodaH. *ko se radi o tri naroda bez mogunosti da se izrazi volja naroda kao politikog i demokratskog entiteta koji je u osnovi demokratskog pro esa onda nije mogue kreireati izborni zakon i realiza iju zahtjeva da Ji< bude demokratska dr"ava, kao !to se to tra"i u lanu 1. +stava Ji<. Dakle ako u #arlamentarnu skup!tinu @ijee ministara, #redsjedni!tvo ili +stavni Sud Ji< mogu biti izabrani samo pripadni i tri naroda onda je izvr!ena gruba diskrimina ija prema ostalim gra%anima koji pripadaju drugim narodima ili skupinama. (a ovaj nain direktno se kr!i lan 16. M: za za!titu ljudskih prava. =). (ajznaajniji historijski dokumenti za razvoj ljudskih prava? -Magna Aarta 7ibertatum 01&1;./ -<abeas Aorpus *mendment * t 01=>1./ -Fakon o pravima 01=?1./ -Deklara ija o nezavisnosti 01>>=./ -Deklara ija prava ovjeka i gra%anina 01>?1./ -Jill o$ Iights 01>11./ - Medinska povelja 0=&)./ =6. Iegionalni sistem zastite ljudskih prava - u Mvropi? Mvropska povelja o ljudskim pravima sadr"i samo gra%anska i politika prava i njihovu za!titu. Me%utim pored ovog u regionalni sistem unapre%enja i za!tite ljudskih prava uvr!tena je i Mvropska so ijalna povelja tako da ekonomska, so ijalna i kulturna prava i kroz regionalne sisteme dobivaju priznanje i za!itu. =;. Mvropska konven ija za za!titu ljudskih prava i sloboda? M: javlja se u vrlo povoljnoj klimi koja je stvorena u Mvropi i uop!te u svijet nakon '' svjetskog rata. +svojena je 6. novembra u Iimu. 5na je trebala da odredbe +niverzlane deklara ije prilagodi spe i$inostima evropskog tla. Ailj M: za za!titu ljudskih prava je da se osigura ope i stvarno priznanje i po!tovanje proklamirano u njoj. Da bi se ostvario ilj Savjeta Mvrope da se ostvari vee jedinstvo me%u dr"avama koje su u!le u sastav ove naj!ire evropske organiza ije, mora se te"iti ka ouvanju i razvijanju ljudskih prava i osnovnih sloboda. Jitnost M: u odnosu na sve prethodne me%unarodne dokumente iz oblasti ljudskih prava, jeste u nastojanju da se osigura za!tita ljudskih prava. :onven ija posebno !titi, - pravo na "ivot, - pravo na pravian postupak u gra%anskim i krivinim predmetima, - slobodu govora, - slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti,

- pravo na e$ikasan pravni lijek, - pravo na mirno u"ivanje svojine i - pravo da bira! i da bude! izabran ==. Mvropski sud za ljudska prava? Mvropski sud za ljudska prava je me%unarodni sud sa sjedi!tem u Strasbourgu. Sud primjenjuje Mvropsku konven iju o ljudskim pravima. (jegov zadatak je da osigura da dr"ave lani e ispo!tuju prava i garan ije navedene u :onven iji. :ada ustanovi da je dr"ava prekr!ila jedno ili vi!e od nabrojanih prava i garan ija, Sud donosi odluku. 5dluke su obavezujue, relevantna dr"ava ima obavezu da joj se povinuje 0da je izvr!i/. =>. 3eorijski temelji za podjelu vlasti na grane? 5snovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu izvr!nu i sudsku je osiguravanje mehanizma unutar same organiza ije dr"avne vlasti koji sprijeavaju njenu neogranienu mo. 'skustva su pokazala da kon entriranje vlasti i moi na jedno mjesto ili u jednoj osobi nu"no vode u tiraniju !to je u direktnoj suprotnosti sa ljudskim pravima. =?. Medinska povelja? @ezana je za nastanak prve politike zajedni e muslimana. Desila se nakon poslanikovog preseljenja iz Meke u Medinu. #red novu zajedni u postavila su se pitanja ure%enja odnosa, prava i du"nosti. Medinska povelja ima ;& lana. #rvi njen dio odnosi se na muslimane, a drugi na 4evreje. Medinska povelja kao pravni akt politikog konstruisanja prve muslimanske zajedni e, religijska, etika, so ijalna i politika dimenzija :urTana jasno ukazuju na postojanje dimenzije ljudskih prava u 'slamu koja izrasta na osnovama razumijevanja ovjeka i svijeta na nain kako ga islam de$inira. 3erminologijom ljudskih prava, islam priznaje jednakost ljudi. 'slamski prin ip po kojem u vjerovanju nema prisile ukazuje na slobodu vjerovanja, misli i opredjeljenja, na emu se gradi i prin ip vjerske i politike toleran ije. titi slobodu i dostojanstvo ljudske linosti. =1. Deklara ija nezavisnosti S*D-a? +svojena je na kongresu 6. jula 1>>=. godine. 3o je bio prvi ustavni dokument moderne *merike, okrenut individualnim pravima i slobodama, koji obuhvata i slobodu !tampe, nepovrjedivost linosti i stana, !to je bio primjer i ostalim dr"avama da ih unesu u svoje ustave. #rva dr"ava koja je u junu 1>>=. godine proglasila nezavisnot je bila @ird"inija. 3o je prviustavni dokument u kojem je prisutna ideja o suvrenitetu naroda i pravo na smjenjivanje tiranske vlasti. >2. +niverzalna deklara ija o ljudskim pravima +(-a? +niverzalna deklara ija o ljudskim pravima je deklara ija koju je usvojila Beneralna skup!tina +jedinjenih na ija 12. de embra 116?. u #arizu, ime je predstavljeno ope vi%enje organiza ije vezano za pitanja ljudskih prava garantovanih ljudima. Deklara ija ne predstavlja dio me%unarodnog prava, ali predstavlja znaajno oru%e u primjeni diplomatskih i moralnih pritisaka na vlade koje kr!e neke ili sve odredbe deklara ije. >1. 7judska prava po +stavu Ji<? +stav Ji< garantuje svim gra%anima Ji< ljudska prava i slobode prema najva"nijim me%unarodnim standardima, jami ravnopravnost Jo!njaka, <rvata i Srba, kao i konstitutivnih naroda. *neks = je Sporazum o ljudskim pravima. + ovom sporazumu je utvr%ena lista ljudskih prava i sloboda i me%unarodnih konven ija kojim se ta prava garantuju. 3a ljudska prava su, pravo na "ivot, pravo li a da ne bude odvrgnuto muenju, ni neovjenom ili poni"avajuem tretmanu ili kazni, pravo li a da ne bude dr"ano u ropstvu ili na prisilnom ili obaveznom radu, pravo na linu slobodu i sigurnost, pravo na pravino saslu!anje, pravo na privatni porodini "ivot, dom i prepisku, slobodu misli, svijesti i vjere, slobodu izra"avanja, slobodu mirnog okupljanja i slobodu udru"ivanja sa drugima, pravo na brak i zasnivanje porodi e, pravo na imovinu, pravo na obrazovanje, pravo na slobodu kretanja i prebivali!ta. Fa ostvarivanje prava i sloboda u Ji< utvr%ene su institu ije i instrumenti, a to su, :omisija za ljudska prava, Dom za ljudska prava i ombdusmeni. >&. Deroga ija ljudskih prava i sloboda? 5bim pojedinih prava se mo"e ograniavati klauzulama koje su predvi%ene u istoj odredbi kojom se odg. pravo i de$ini!e i garantuje. Mogunost privremenog opzivanja 0deroga ije/ previ%a se op!tom oderedbom 0posebnim lanom ugovora/, kojim se dr"ava ovla!uje da derogira sva prava koja nisu neprikosnovena. Mvropska komisija je

ustanovila posebne mjere kojim se utvr%uje da li postoji javna opasnost koja prijeti opstanku na ije. 5pasnost treba da bude neposredna, mora prijetiti ijeloj dr"avi, mora biti ugro"en nastavak organizovanog "ivota zajedni e i opasnost mora imati izuzetan karakter. Dr"ava koja vr!i deroga iju nekog prava mora dokazati gore navedeno. >). #ravo na za!titu integriteta? 'ntegritet ljudske linosti se !titi kako od ugro"avanja treih li a tako tako i od neovla!tenig i nazakonitog postupanja dr"avnih represivnih organa. 'ntegritet ljudske linosti ukljuuje psihiki, $iziki, moralni i dru!tveni aspekt linosti, a njegovu za!titu garantuju pravo na "ivot, na slobodu i linu sigurnost, zabranu torture ili drugog oblika nehumanog ka"anjavanja, skup prava vezanih za krivini postupak, pravo na po!tovanje intime, na za!titu ugleda i linosti. #ravo na za!titu integriteta ima za A'74 B*I*(A'4+ da e F*<@*3*(4M IM#IMS'@('< 5IB*(* DIU*@M + 5@* #I*@* J'3' 3MMM74M(5 (* F*:5(+, + M4MI' ' (* (*E'( :*:5 35 F*:5( #IMD@'V*. >6. Skup prava vezanih za krivini postupak? 3o su, a/ pravo na nezavisno, javno su%enje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona b/ pravo na pretpostavku nevinosti okrivljenog / pravo na poznavanje predmeta optu"be d/ pravo na odbranu e/ pravo na predlaganje dokaza i prisustvo dokaznim radnjama $/ pravo na !utnju okrivljenog g/ pravo na "albu h/ priznanje naela ne bis in idem i/ pravo na jednakost j/ po!tovanje prin ipa zakonitosti >;. Diskrimina ija - elementi i vrste? 5riginalno znaenje rijei diskrimina ija koja je preuzeta iz latinskog jezika jeste razlikovanje, ali je vremenom ovaj izraz dobio negativno znaenje uglavnom zbog nedozvoljenog razlikovanja. + oblasti ljudskih prava, D'S:I'M'(*A'4* #IMDS3*@74* I*F7':5@*(4M + #5B7MD+ #5S4MD5@*(4* ' 5J'M* #I*@* :54M ('4M D5F5@574M(5 FJ5B 5S(5@* ' (*E'(* I*F7':5@*(4*. Diskrimina ija mo"e biti na osnovu rase, spola, jezika, vjeroispovijesti, politiko uvjerenja, na ionalnog i so ijalnog porijekla, imovine, ro%enja i drugog statusa. >=. :onven ija o spreavanju i ka"njavanju zloina geno ida? + njoj je geno id de$iniran kao me%unarodni zloin , bez obzira da li je poinjen u ratu ili miru. (jegovi poinio i mogu se izvesti pred sud bilo dr"ave na ijoj je teritoriji geno id izvr!en, bilo pred nadle"ni me%unarodni sud. BM(5A'D-sistematsko ubijanje i uni!tavanje jednog naroda, s iljem njegovom uni!tenja, istrebljenja. Floin geno ida nikada ne zastarijeva.

>>. Uenevske konven ije? #I@* UM(M@S:* :5(@M(A'4* . Ueneva, 1&. avgust 1161. :onven ija za pobolj!anje polo"aja ranjenika i bolesnika u oru"anim snagama u ratu. titi ranjene i bolesne bor e i osoblje koje njeguje, zgrade u kojima su smje!teni i opremu koja se koristi za njihove potrebe. +re%uje upotrebu znakova Arvenog kri"a i Arvenog polumjese a. DI+B* UM(M@S:* :5(@M(A'4* . Ueneva, 1&. avgust 1161. :onven ija za pobolj!anje polo"aja ranjenika, bolesnika i brodolomnika oru"anih snaga na moru. #ro!iruje za!titu na bor e brodolomnike i ure%uje uvjete pod kojim im se mo"e pru"iti pomo. 3IMW* UM(M@S:* :5(@M(A'4* - Ueneva, 1&. avgust 1161. :onven ija o postupanju sa ratnim zarobljeni ima. titi pripadnike oru"anih snaga koji su zarobljeni. +tvr%uje pravila o postupanju prema njima i ustanovljuje prava i obaveze sile u ijoj su vlasti. EM3@I3* UM(M@S:* :5(@M(A'4* . Ueneva, 1&. avgust 1161.

:onven ija o za!titi gra%anskih osoba za vrijeme rata. +tvr%uje pravila o za!titi ivilnog stanovni!tva, posebno postupanje prema ivilima na okupiranim podrujima, prema osobama li!tenim slobode, te okupa iju uope. >?. Drustveni kon$likti? 5blik interak ije u kojoj jedan subje t u te"nji za ostvarenjem svojih interesa, svojom svjesnom ak ijom onemoguava ostvarenje interesa drugog subjekta, s iljem da suzbije ' obesna"i protivnika. Iat je najte"i oblik dru!tvenog kon$likta. #ostoje a/klasni i pro$esionalni b/ na ionalni, vjerski i rasni i / me%ugenera ijski dru!tveni kon$likti. >1. #rava manjina? Manjina je skupina ljudi koja se, zbog $izikih ili kulturnih karakteristika izdvaja od drugih s iljem di$eren iranog i nejednakog tretmana. #rava manjina su, a/ pravo na postojanje b/ pravo na razliit tretman / pravo na slobodu manjinskog izbora d/ pravo na samoopredjeljenje e/ pravo na me%unarodnu saradnju ?2. Moze li demokratska vlast legitimno ograniavati prava? + interesu demokratskih vrijednosti nadle"ni organi nekada smiju da ogranie prava onih koji trenutno u"ivaju jaku politiku podr!ku i predstavljaju politiku veinu. 5granienje nastaje onda kada demokratsko iskustvo svjedoi das u neke ideje opasne po demokratiju ' da njihovo !irenje treba sprijeavati. 3o se vidi iz zabrane rata i zagovaranja na ionalne, rasne, vjerske mr"nje. ?1. Bra%ansko dru!tvo? Fajedni a gra%ana kao politika zajedni a, tj. najvi!i oblik udru"ivanja slobodnih gra%ana radi zajednikog odluivanja u poslovima zajedni e. 5no se prvenstveno odre%uje kao suprotnostmilitaristikom dru!tvu. 5no stremi neprestalnom iviliziranju dru!tvenih odnosa, tj. hoe da bude ivilizirano. Me%utim, me%usobni odnosi izme%u na ionalnih i uz to naoru"anih dr"ava je ne iviliziran, a militariza ija je dio strategijske politike. Dok unutar svog dru!tva njeguju gra%ansko pona!anje utemeljeno na pravnim normama, prema vani djeluju kao vojne sile. Bra%ansko dru!tvo se kon ipira na slobodama gra%anskih in ijativa i udru"enja, kao !to su (@5, jer one ne pripadaju dr"avnom aparatu. ?&. (@5? +dru"enja ili organiza ije koje su nezavisne od kontrole i uti aja vlasti. 5ne su va"an segment ivilnog dru!tva, posebno one koje se brinu o primjeni i ostvarivanju ljudskih prava. ?). Sukob iviliza ija? Sukob iviliza ija je teorija Samuela <untigtona koja ka"e kako e iviliza ijski identitet biti glavni uzrok podjela u svijetu nakon <ladnog rata. #o <untingtonu svijet je podijeljen na nekoliko glavnih iviliza ija, zapadni svijetC 7atinska *merikaC pravoslavni svijetC istoni svijet islamski svijet iviliza ije subsaharske *$rike ?6. 'dentiteti multikulturalizma? Multikulturalizam jest politiki i dru!tveni odgovor na so ijalnu situa iju u kojoj vi!e ne postoji konsenzus o jedinstvenoj na ionalnoj kulturi koja bi trebala integrirati pluri-etniko i plurikulturno dru!tvo 0kakvo je oduvijek i bilo/. Botovo sva dru!tva su multikulturna, ali je samo nekoliko multikulturalistikih ukoliko se multikulturalizam shvaa prvenstveno kao program ili doktrina kojom se tretira multikulturna dru!tvena situa ija i to tako da se sve kulture unutar jednog dru!tva, odnosno njihove nosio e poku!ava tretirati kao ravnopravne, relativno odvojene i horizontalne. 5bli i multukulturalizma, 1/ :ooperativni multikulturalizam &/ 3radi ionalni multikulturalizam )/ 7iberalni multikulturalizam 6/ Iadikalni multikulturalizam ;/ :ritiki, samo-re$leksivni multikulturalizam ?;. (a ionalizam?

(a ionalizam je ideologija koji postavlja na iju, odnosno etniku zajedni u za osnovu ljudskog i dru!tvenog zivota i koji odr"anju iste daje prednost nad bilo kojim drugim politikim i dru!tvenim prin ipima. (a ionalizam mo"e znaiti vi!e stvari, a/ u pozitivnom smislu na ionalizam je isto !to i patriotizam b/ u negativnom smislu na ionalizam se poistovjeuje s !ovinizmom prema svim nepripadni ima veinske na ije. (a ionalizam, kao spe i$ini oblik predrasuda predrasuda, ima tri osnovna izvora i sukladno s njima mo"emo razlikovati i tri osnovne vrste, tradi ionalni, kon$ormistiki i na ionalizam kao izraz osobne nesigurnosti i agresivnosti. (a ionalizam je promatranje svih dru!tvenih pojava iskljuivo kroz pripadnost vlastitoj na iji, dakle, vrsta etno entrizma. (a ionalizam vodi i do gubitka vlastitog identiteta jer grupa kao na ionalno ishodi!te daje podr!ku, vr!i pritisak, i pojedina stjee svoju vrijednost kroz na ionalnu identi$ika iju. #ostojimo samo HmiO kao olienje svih vrlina, u suprotnosti s HnjimaO, olienjem svega najgoreg. / openito, na ionalizam je ideologija u kojoj je na ionalni identitet osnovni 0i dovoljni/ razlog za postojanje neke dr"ave. ?=. Masovna kultura i identitet? Masovna kultura je jedno od kljunih oblje"ja suvremenog dru!tva i predmet velike znanstvene pa"nje. 5na nastaje povezivanjem ovjeanstva. 5na vr!i ,,drugu koloniza ijuO osvajajui svijet i nameui sistem normi koji je sa odu!evljenjem prihvaen. Stvaralaka ideja biva $iltrirana i uobliena birokratskom i tehnikom vla!u i usmjerena velikom broju primala a osposobljenih za njen prijem. Masovna kultura je proizvod industrijskih dru!tava. 5na je proizvod masovnih medija. (eki kritiari smatraju da ona kvari pojedin a i da razara dru!tvo. #ojam identiteta se de$inira kao osjeaj linosti koji se poinje razvijati kad se dijete poinje di$reren irati od roditelja i obitelji, te kad pone zauzimati svoje mjesto u dru!tvu. 5dnosi se na pojedin a, ali je povezan s dru!tvenim skupinama. 7ini identitet se razlikuje od dru!tvenog identiteta. ?>. 7judska prava i za!tita? (eki od me%unarodnih ugovora sadr"e posebne mjere za implementa iju ' za!titu prava koje reguliraju, a/ M#B## na osnovu ije odredbe je ustanovljen :omitet za ljudska prava b/ #rovo%enje M#B## prati Mkonomski ' so ijalni savjet / (a osnovu odredbi :onven ije o rasnoj diskrimina iji stvoren je :omitet za eliminiranje svih oblika rasne diskrimina ije d/ (a osnovu odredbi :onven ije o zabrani svih oblika diskrimina ije "ena stvoren je :omitet za eliminiranje diskrimina ije "ena e/ (a osnovu odredbi :onven ije o pravu djeteta stvoren je :omitet za prava djeteta $/ :onven ija o za!titi prava svih radnika migranata i lanova njihovih porodi a svojim odredbama o primjeni :onven ije predvi%a postojanje :omiteta za za!titu prava svih radnika migranata ' lanova njihovih porodi a