TEMELJNA ZNANJA O ODGOJU I OBRAZOVANJU (prvi kolokvij)

ODGOJNE METODE
Pedagogija ima brojna odreenja i nekoliko objanjenja. Pedagogija je teorija odgoja i obrazovanja, znanost o obrazovanju i odgoju. Odgoj je proces formiranja ovjeka, izgraivanja i oblikovanja ljudskog bia sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama. Vaan je u drutvenom ivotu kao i u ivotu pojedinca jer omoguuje ljudsko oblikovanje svakog ovjeka to omoguuje razvitak ljudskog drutva, tei izgradnji potpune ljudske osobnosti Temeljna shvaanja odgoja dgoj je star jednako kao i ovjek. d poetka ljudske povijesti ovjek je stjecao iskustva i prenosio i! na nove narataje. "roz povijest se ukupan fond ljudskoga znanja i umijea prenosio na mlae narataje, a time je ostvaren razvitak. #oemo rei da se glavni smisao odgoja sastoji na prenoenju pret!odni! iskustava ovjeanstva na nove narataje. $ez toga razvitak drutva ne bi bio mogu i svaki bi ovjek poinjao od poetka. %ek odgojem mladi! narataja oni postaju ljudi. dgoj je najue povezan s razvitkom i usavravanjem ljudskog drutva. dgoj je osnovni uvjet odranja i razvitka ljudske zajednice. dgoj je proces izgraivanja ovjeka kao ljudskog bia jer poinje od najranije dobi i nije mogu bez pomoi roditelja. dgoj je omoguio da ovjek postane ovjekom i nema drutva bez odgoja. Temeljna obiljeja odgoja &ovjek odgaja svjesno, planski i sustavno. dgoj je svjesna i planski organizirana djelatnost, ima svoj cilj i zadae, sadraj i organizacijske oblike, metode i sredstva odgoja. %emeljno obiljeje odgoja je namjera ili intencija. znaava plansku i organiziranu djelatnost, djelatnost koja ima smisao, koja zna to !oe, koja ima smisao, tone ciljeve kojima tei i konkretne zadatke koje ostvaruje. 'ema odgoja izvan ljudskog drutva, odgoj je iskljuivo drutvena kategorija. ( razvitkom drutva mijenjao se i odgoj, razvijao se usporedno s razvitkom i usavravanjem proizvodni! snaga i drutveni! odnosa. )bog toga ga smatramo povijesnom kategorijom. dgoj je kontinuirani proces pa se smatra drutveno generacijskom pojavom. dgoj je drutveno uvjetovan to znai da je najue povezan s organizacijom i ivotom drutva. Li nost je sustav vani!, relativno trajni! i univerzalni! osobina ovjeka. *ma + podruja, spoznajnokognitivno,uvstveno-afektivno, voljno-motivativno ili konativno, tjelesno-somatsko Osobnost je odreena struktura bioloki!, psi!oloki! i socijalni! osobina i ponaanja kojom se izraava osobitost i vlastitost pojedinca koja ga tom svojom osobitou, jedinstvenou i neponovljivou izdvaja, odlikuje i razlikuje od svi! drugi! ljudi. s filozofskog i pedagokog gledita ona je vrijednosna, etika kategorija, ukljuuje pozitivne crte ljudske linosti i bitno obiljeava ovjeka kao ljudsko bie. Metode odgojnog rada #etode su temeljni putovi i naini pomou koji! odgojitelj pristupa odgojeniku, obrauje odgojne sadraje i ostvaruje konkretne zadatke. bjedinjuju sve odgojne postupke kojima je svr!a izgradnja i oblikovanje ljudski! osobnosti. dgojna metoda / svr!ovita i usporedna aktivnost odgojitelja i odgojenika koja proizlazi iz odgojni! naela i suglasno s temeljnim pedagokim intencijama vodi ostvarivanju pozitivni! svojstava. !. Metoda "o# avanja / bazira se na racionalnoj osnovi, to se odnosi na s!vaanje spoznavanje i usvajanje potrebni! znanja. %o je kognitivna metoda, dakle, svr!a je da odgojenici upoznaju odreene injenice, pojmove, sudove, kategorije, pravila, naela, zakone i da steknu potrebna znanja kao spoznajnu osnovu svakog daljnjeg odgojnog djelovanja. Pouavanjem utjeemo na razum, spoznaju, svijest odgojenika s ciljem da on upozna i usvoji smisao naela i norma. Pouavanje pret!odi uvjeravanju, priprema ga i omoguuje. va se metoda primjenjuje u svim odgojnim podrujima i prikladna je za sve odgojenike. #anifestira se u nekoliko oblika, objanjavanje / odgojenicima se nastoji objasniti odreene pojmove, miljenja, stajalita, norme, kategorije, odnose, pravila i naela kao i moralna svojstva 0estitost, potenje, iskrenost, !umanost, odanost, !rabrost1, moralno-etike vrednote

0ljudska prava, slobode, dostojanstvo, pravednost, !umanizam, demokracija1. 2 ovoj metodi se moramo potruditi da odgojenici s!vate objanjenje, zbog toga ono treba biti primjereno odgojenicima, jasno i konkretno, a dobro je se posluiti i primjerima prilikom objanjavanja. etiki razgovor / o raznovrsnim moralnim pitanjima, smisao je buenje i proirenje moralni! predodbi uenika, izgradnja i razvijanje moralni! pojmova, pokazuje se to je moralno, a to nemoralno. 3tiki razgovor je prikladan oblik osposobljavanja za samoodgajanje. predavanje / o ivotno aktualnim pitanjima, oblik pouavanja u viim razredima osnovne kole i u srednjim kolama te drugim odgojnim ustanovama, tema treba biti aktualna, a predavanje ne smije biti previe dugo i apstraktno. referiranje odgojenika / raspravom, prikladno je za odgojenike starije dobi koji ve imaju odreene predodbe o moralnim i drugim aktualnim ivotnim pitanjima, treba omoguiti da sami izloe svoje poglede na odreena pitanja, uenik stav izlae usmeno ili pismeno, mora se uzeti u obzir dob te moralna i intelektualna zrelost odgojenika. #etoda pouavanja je vrlo vana metoda jer razvija drutvenu svijest te intelektualne komponente. Poeljno ju je kombinirati sa uvjeravanjem i navikavanjem. $. Metoda #vjeravanja Pri!vaanje stavova, uvjerenja i vrijednosni! orijentacija. prevladava emocionalna komponenta, razvija i potie unutarnje motivacije za djelovanje. metoda uvjeravanja djeluje jasnim i emocionalno angairanim objanjenjima i vrednovanjem ivotni! pojava sa svr!om pri!vaanja odreeni! stajalita, izgradnje stavova i uvjerenja. 2vjerenja mobiliziraju emocionalnu i voljnu sferu, potiu na djelovanje. * ova metoda se pojavljuje u vie oblika. 'ajei su, vrednovanje / moe biti vrlo razliito, etiko, estetsko ili vrednovanje s etikog ili moralnog stajalita, primjenjuje se pri ocjenjivanju odgojenikovi! stavova i inova, njegova vladanja, ponaanja ili rada. Vanost vrednovanja oituje se u suglasnosti, priznanje0po!vala, nagrada1 uitelja potie odgojenike, priinja im unutranje zadovoljstvo, radost, potie i! da ponovno uine takvo djelo, da ustraju u pozitivnom djelovanju. 'esuglasnost, neodobravanje 0kazna, ukor1 upozorava odgojenike da nji!ovi postupci nisu suglasni s moralnim normama ponaanja, upozorava i! na dunosti i na to da loe postupke treba napustiti. %ako im se pomae da se oslobode loi! navika. Vano je da ocjenjivanje, vrednovanje bude pravedno i da to osjea i onaj iji se postupak vrednuje i ostali odgojenici. stvaranje ideala / ima zadau da izgrauje pozitivne stavove, odnosno uvjerenja i odnose s pomou pozitivni! uzora, uzori mogu biti iz ivota, li i iz literature, znanosti, umjetnosti ili povijesti. 2spje! ove metode ovisi o ugledu i autoritetu uitelja. sobni stav i ponaanje doprinose uvjeravanju u ideju, naprotiv, ako je odnos prema odgojnom radu povran i ako se vidi da ni sam uitelj ne uvaa i ne potuje norme o kojima govori sigurno je da njegov utjecaj na odgojenike nee bit snaan %. Metoda navi&avanja #etoda navikavanja odnosi se na voljno, djelatno podruje, na usvajanje odreeni! ponaanja-djelovanja. va metoda nije samostalna, djeluje zajedno sa navedenim i moraju se povezati s aktivnim djelovanjem odgojenika u kojem se oni privikavaju na uvaavanje moralni! norma, naela i za!tjeva, navikavaju se na odgovarajue postupke. 'avikavanje je aktivno djelovanje, vjebanje, rad u poeljnim, vrijednim i korisnim postupcima. 4ezultat su prijeko potrebne navike 0kulturne, radne, !igijenske, moralne. (tvara se osjeaj za rad, disciplinu, urednost, organiziranost, pristojnost, samostalnost5 va metoda se najee pojavljuje u ova dva oblika, vjebanje u adekvatnim postupcima usmjereno je na izgraivanje korisni! navika, ono je organizirano, smiljeno i sustavno ponavljanje konkretnog postupka s ciljem da se usvoji i usavri, da se izgrade navike. 'avika postaje odgojenikova nutarnja potreba i on osjea potrebu da tako postupa. Postoje razliite vrste vjebanja, vjebe formiranja navika kulturnog ponaanja i moralnog djelovanja u koli, vjebanje sa svr!om razvijanja navika uenja, reda i discipline, vjebanja za oblikovanje zdravstveno-!igijenski! navika, vjebanja s ciljem razvijanja navika estetsko-moralnog karaktera. Prilikom bilo kojeg vjebanja treba esto ponavljati vjebe, a vjebanja moraju biti sustavna i dosljedna. navikavanje u procesu rada / vezano je za rad kao sredstvo odgoja. 6obro organizirana, smiljena i prikladna radna djelatnost moe snano utjecati na oblikovanje profila mladog ovjeka, takva djelatnost potpomae i omoguuje izgraivanje pozitivnog odnosa prema radu, materijalnim i du!ovnim vrednotama, razvitak osjeaja dunosti i odgovornosti, navikava mlade ljude na radnu disciplinu, suradnju, samostalnost, tonost i dosljednost, upornost, svladavanje tekoa, pravilnu organizaciju rada, ekonominost i druge radne navike. '. Metoda s"re avanja #etoda spreavanja slui za izbjegavanje negativni! utjecaja, potiskivanje, uklanjanje, ublaavanje ili onemoguavanje nji!ovog negativnog djelovanja, povezana je sa svim dijelovima ljudske linosti. *ma dvije glavne zadae iji je zajedniki cilj spreavanje, uklanjanje negativni! postupaka, skretanje motiva, za!tjevi. Prva,preventivna, se sastoji u tome da preventivno izbjegne ili potisne loe primjere, poticaje i negativne utjecaje. 6ruga je zadaa korigirajua ili terapeutska i slui da ispravi, ukloni nepoeljne stavove, uvjerenja, navike, da

odvikne odgojenika od loi! postupaka 'eki postupci su negativni i za sobom povlae negativne posljedice. Pretjerano i prenaglaeno spreavanje nije poeljna opcija. 'e smije se zanemariti naelo pozitivne orijentacije koje trai poticanje, !rabrenje i podupiranje odgojenika u pozitivnim oblicima ponaanja. 6va glavna oblika spreavanja su predusretanje i prisiljavanje. Predusretanje ima zadau da unaprijed potisne i ukloni nepoeljne utjecaje i tako onemogui nji!ovo negativno odgojno djelovanje. 2klanjanjem loi! utjecaja uklanjamo i nji!ove negativne posljedice, a time i pojavu loi! rezultata. 7edan od vrlo dobri! postupaka u predusretanju je skretanje ili zamjena motiva, odgojenik radi neto zloesto, a odgojitelj njegovu pozornost usmjeri na neku drugu zanimljivu, ali vrijednu i drutveno korisnu aktivnost. Prisiljavanje je odgojni postupak koji izaziva neugodne osjeaje sa svr!om da se odgojenika odvrati od loi! inova ili ponaanja, da on ispravi svoje postupke. Primjenjuje se samo onda kada odgojenik namjerno ili snagom navike postupa loe ili kad nije mogue drugim metodama i odgojnim sredstvima postii da on postupa drukije. 7edan od postupaka u prisiljavanju je preodgajanje koje obu!vaa itav sustav odgojni! postupaka i utjecaja na odgojenike, usmjereni! na potiskivanje loi!, drutveno nepri!vatljivi! navika i izgraivanje novi! navika i kvaliteta osobnosti. Preodgajanje je mnogo tee od odgajanja jer trai odvikavanje, uklanjanje, razgraivanje ustaljeni! navika, pogleda, s!vaanja i nji!ovo zamjenjivanje novim navikama, pogledima, s!vaanjima. 2 odgojnome radu trebamo se sluiti svim metodama, one se meusobno povezuju i nadopunjuju. *zbor ovisi o konkretnim prilikama, situaciji, odgojeniku, umijeu uitelja, postavljenim ciljevima. 'ijedna metoda sama po sebi nije ni dobra ni loa, a dobar ili lo rezultat ovise o uvjetima primjene. (ve su potrebne jer u odgojenika treba razviti i znanja i uvjerenja i postupke. Potrebno je izbjegavati ekstreme i pretjerivanje u pouavanju i vjebanju 0dresura, automatizam1.

N()EL( ODGOJ( * O+,(-O.(NJ(

dgojna naela su znanstveno-teorijske smjernice, putokazi, norme kojima se postavljaju opi za!tjevi o kojima ovise pozitivni rezultati odgajanja. na su drutveno i razvojno utemeljena. Pravilna primjena naela ini odgoj svr!ovitim, olakava izbor metoda i postupaka. Postoji devet naela, 8. '9&3: (V4; V*% (%* proizlazi iz pedagogijskog naela intencionalnosti, to naelo jasno postavlja cilj odgoja i olakava izbor metoda u odgoju. vo naelo ima tri vane odlike, etika osnova odgajanja, jasna perspektiva, vjera u uspje!. $ez poznavanja etiki! osnova odgajanja odgojitelj ne moe s!vatiti krajnji smisao odgojni! nastojanja, ako ne poznaje osnovne moralne pojmove, norme, kategorije kako e s!vatiti da je odgoj vrijednosna kategorija. Poznata je pretpostavka da odgojitelji prvenstveno moraju biti odgojeni. (vaki odgojitelj mora imati jasnu perspektivu odgojnoga rada, moraju jasno znati to !oe, moraju imati viziju cilja odgajanja jer je odgoj dosta futuroloki usmjeren. Vjera u uspje! je jako vana jer odgojitelji bez povjerenja u sebe i u uspje! svoga rada ne mogu uspjeno ostvarivati postavljene zadatke / odgoj je mogu! dgojni proces mora biti svr!ovit i treba postojati sloboda pri izboru metoda i postupaka uz istodobno suglasje odgojnog cilja i postupaka. <. '9&3: 9"%*V' (%* (vaki pojedinac mora pri!vatiti, razviti, izgraditi znanje, stavove i uvjerenja svojim aktivnim djelovanjem. 9ktivnost odgojitelja i odgojenika se trebaju meusobno potpomagati i nadopunjavati / suradnja. dgojenici trebaju postati aktivni sudionici i suradnici u odgojnom procesu / aktivno usvajanje obrazovni! dobara i odgojni! vrijednosti. vo naelo za!tjeva da odgojenici djeluju sukladno normama i kategorijama o kojima ue, pri!vaanje aktivnosti kao osobne pobude bolje nego li prisila. =.'9&3: P )*%*V'3 4*73'%9>*73 zasniva odgojnu djelatnost na uoavanju i podravanju pozitivni! postupaka. na vjeruje u svakoga odgojenika, uoava ono pozitivno i na tome gradi i ukazuje mu povjerenje te ga potie da ustraje u dobrim postupcima. &ee primjeujem loe postupke nego dobre. dgojni rad mora biti usmjeren prema razvijanju pozitivni! crta karaktera. +.'9&3: #' ? (%49' (%* za!tijeva da se iskoriste sve ljudske mogunosti, maksimalno razvije sposobnost u svim podrujima i razvije osobnost pojedinca. Protivi se svakoj jednostranosti i ogranienosti. Primjena naela proizlazi iz interakcije odgojni! ciljeva / univerzalnosti ljudske naravi / ljudska narav prua iroke mogunosti za razvijanje, ovjek je univerzalno bie i posjeduje iroke razvojne mogunosti koje treba koristiti u procesu odgoja. #ladima treba omoguiti svestrani odgoj i bavljenje raznovrsnim aktivnostima na svim odgojnim podrujima. @. '9&3: P4*#7343' (%* (misao ovoga naelo je biranje i primjenjivanje ciljeva, zadataka, metoda i sredstava odgoja sukladno s osobinama i obiljejima kao to su dob, psi!ofizike osobine odgojenika. dgojni zadatci moraju odgovarati dobi i razvojnim mogunostima pojedinca 0s!vaanje, pri!vaanje i djelovanje1. 'uno

je poznavati zakonitosti razvoja ovjeka i mogunosti uenja, djelovanja na pojedinoj razini. )adatci trebaju biti primjereni dobi i spolu odgojenika A.'9&3: *'6*V*629:*)9>*73 za!tijeva da zadatci budu primjereni snagama, mogunostima i osobinama svakog pojedinog odgojenika. stvarivanje odgojnog cilja za!tijeva individualizaciju odgojnog procesa. :judi su razliiti i svaki odgojenik ima svoj nain s!vaanja, pri!vaanja i reagiranja na odgojne poticaje, razlikuju se s obzirom na mentalitet, temperament i karakterna svojstva te zbog toga razliito reagiraju na odgojne poticaje. >ilj je jedan, ali su odgojni putovi i postupci razliiti. Potrebno je birati zadatke, postupke, sredstva, metode odgojnog djelovanja koje e u konkretnom sluaju omoguiti postizanje najvei! mogui! rezultata. B.'9&3: ( >*79:*)9>*73 / &ovjek je drutveno bie i uvijek je ivio u zajednicama u kojima je jako vano uvaavanje normi i pravila za koje moramo nastojati da i! mladi ljudi pri!vate i primjenjuju / proces uvoenja u ivot, proces socijalizacije. dgoj je dio socijalizacije 0uenje kulture druge zajednice1 odgojem se ue norme i pravila drutvenog ponaanja. vo naelo postavlja za!tjev da se mladi ljudi pripreme za drutveni ivot i to razvojem svoje osobnosti koja treba biti slobodna, !umana, ali istodobno i drutvena. C. '9&3: 736*'(%V3' (%* 6a bi odgojno i sukladno djelovali, potrebna je koordinacija i jedinstvo u cjelokupnom odgojnom procesu. 7edinstvo postavljeni! za!tjeva usmjerava nas prema nekom cilju i poveava anse za ostvarenje tog cilja. 6obro obrazloen za!tjev upozorava odgojenika na njegovu dunost, radnu obvezu, drutvenu odgovornost, potie ga da odgovorno obavi svoje radne zadatke. )a!tjev upuuje na ono to mora uiniti, to je moralno, kulturno i asno. %akoer je vano jedinstvo utjecaja roditelja, odgojitelja, nastavnika, socijalni! djelatnika ili pedagoga iji utjecaji moraju biti meusobno usklaeni i na isti nain vrednovati dobre i loe postupke. D. '9&3: 6 (:736' (%* za!tijeva skladno, sustavno i dosljedno djelovanje. 'edosljedno ponaanje umanjuje kvalitetu odgoja i moe zbuniti. 6a bi od uenika traili dosljednost potrebno je i sam biti dosljedan. 6osljednost je toliko vana da se ne preporua odustajanje od odreeni! postupaka ak i onda kada oni nisu sasvim opravdani. Primjenom ovoga naela osiguravamo potpuniji uspje! u odgojnom procesu i njegov zadatak je da se uenici naviknu na dosljednost, dosljedne stavove i postupke i da i! pri!vate kao pozitivne moralne osobine. va naela ine sustav opi! odgojni! naela. (va naela imaju istu vanost i primjenjivost, jedina je razlika u nainu primjene. Vano je donijeti odluku o najprikladnijem odgojnom naelu u konkretnoj situaciji. (vako naeli ima svoj smisao i opravdanje, svaki za!tjev koji se postavlja mora biti razumljiv, jasan, opravdan kako bi ga netko drugi mogao pri!vatiti.

*NTE,D*/0*PL*N(,NO/T 1 PED(GOG*J*
*'%346*(>*P:*'94' (% je suradnja dviju ili najee vie znanosti na problemu koji meusobno proima aspekte svi! ti! znanosti. Pedagoka se teorija uvijek gradi dijelom na teorijama drugi! znanosti. (uradnja znanosti odvija se na vie razina, predmetnoj gdje moramo znati o emu. metodolokoj to su cilj, zadatci, !ipoteze. epistemolokom to je spoznajna utemeljenost i teorijskoj to oznaava mogunost primjene u praksi. 4azliite znanosti se pri pristupu problemu moraju meusobno proimati i ne smiju se primjenjivati jedan izolirano od druge. %o je interdisciplinarni pristup. Postoji nekoliko takvi! pristupa, E*: ) E("* P4*(%2P razmatra i objanjava nji!ove filozofske aspekte. Eilozofska su utemeljenja veoma vana za problematiku ciljeva odgoja i obrazovanja i vrijednosti iz koji! ti ciljevi proizlaze, iroko podruje etike problematike u pedagogiji proizlazi iz filozofske discipline etike. 3pistemologija / filozofska disciplina koja se bavi teorijom spoznaje polazite je znanstvene spoznaje u pedagogiji. P(*; : F"* P4*(%2P je najtemeljniji pedagokoj problematici. (vi kognitivni i afektivni sadraji predstavljaju psi!ike fenomene, a psi!omotorni sadraji uglavnom su psi!iki uvjetovani kinezioloki sadraji. )bog toga su i mnoga pedagoka istraivanja po svojoj tematici zapravo psi!ologijska istraivanja, zato i postoji niz interdisciplinarni! podruja pod raznim nazivima0pedagoka psi!ologija, psi!ologija odgoja i obrazovanja51 'pr. u vezi s nastavom kao organiziranim procesom usvajanja odgojno-obrazovni! sadraja, pedagozi ee upotrebljavaju termin pouavanje, a psi!olozi uenje. * jedno i drugo je opravdano jer je rije o istoj pojavi promatranoj s razliiti! gledita. ( >* : F"* P4*(%2P promatra socioloke aspekte pedagoke djelatnosti. ?leda na nju kao na drutveni fenomen i bavi se procesom socijalizacije. 2 tom se smislu prouavaju odnosi odgojno-obrazovnog sustava s

drugim sustavima u drutvu , struktura i funkcioniranje tog sustava s razni! drutveni! aspekata, ali i problematika odnosa u manjim i najmanjim drutvenim skupinama 0razred1. 9'%4 P : F"* P4*(%2P promatra i prouava temeljne strukture i funkcije ljudskog bia kojemu bi odgoj i obrazovanje trebali pridonijeti ostvarivanju njegovi! mogunosti i tenji. vaj pristup usmjerava iroko antropoloko zanimanje za sve pojavne oblike ovjeka upravo na ono to se pritom odnosi na pedagoke fenomene. -G'oviji pristupi vezani za razvoj suvremene znanosti i te!nologije, "*$34'3%*&"* P4*(%2P prouava pedagoke pojave kao specifian oblik kibernetiki! procesa. %i procesi po svojoj prirodi predstavljaju upravljanje usvajanjem odgojno-obrazovnog sadraja uz primjenu regulacije tj. da se pomou to tonijeg utvrivanja stvarnog stanja odredi razlika izmeu tog i zadanog stanja kako bi se naao i ostvario najbolji put prema ostvarenju zadanog stanja. (2(%9V("* P4*(%2P aktualan je u pedagogiji jer se ti fenomeni mogu promatrati i prouavati kao specifini sustavi. Pritom se sustav odreuje kao cjelina meusobno povezani! elemenata izmeu koji! postoje odreeni odnosi. * cjelina i pojedini dijelovi odgoja i obrazovanja mogu promatrati kao sustavi. %o se odnosi na organizacijske cjeline, nji!ove dijelove do pojedini! subjekata. (ustavski pristup omoguuje cjelovito s!vaanje i za!vaanje pedagoki! fenomena, naroito u svezi meudjelovanja unutarnji! i vanjski! pojava. *'E 4#9% : F"* P4*(%2P promatra i prouava pedagoku djelatnost kao proces tijeka informacija s odgojno-obrazovnom svr!om u svim oblicima komuniciranja. %aj se tijek odvija kako meu njegovim subjektima tako i izmeu nji! i strojeva, naroito raunala. Vrlo je vana interdisciplinarnost jer je usmjerena protiv znanstvene izoliranosti, uskogrudnosti, jednostranosti i zatvorenosti pedagogije ili bilo koje druge znanosti , u svoje okvire.

ODGOJN( /,ED/T.(
dgojna sredstva su najue povezana s metodama odgojnog rada, ali i drugim metodama. %o su odreeni postupci koji su usmjereni na ostvarivanje konkretni! odgojni! zadaa. #oemo i! podijeliti prema svrsi primjene na, sredstva usmjeravanja, sredstva poticanja i sredstva spreavanja. 8. sredstva usmjeravanja / pomou nji! usmjeravamo odgajanje odgojenika u pozitivnom pravcu, pomaemo razvitak njegove spoznaje, uvjerenja, ponaanja i djelovanja, pozitivni! osobina, volje i karaktera. 2 ovu skupinu ubrajamo savjet, primjer, stvaranje ideala, dnevni red, igra, rad, kulturna razonoda. Poeljnija su nego ostala sredstva koja ograniavaju. %reba brinuti o pravilnoj primjeni sredstava. vim sredstvima upuujemo mlade, pokazujemo im pozitivne uzore i navikavamo na dobre postupke. (avjet i primjer su sredstva kojima se odgajatelji najee koriste. /avjet --"ao stariji odgojenicima savjetuju kako se ponaati u odreenim prilikama kako bi se izbjegli nesporazumi i sukobi u ivotu. (avjetom se najprije obraaju razumnoj sferi odgojenika, ali njime se moe utjecati i na emocionalnu i voljnu sferu. dgojenik ve mora posjedovati odreene moralne spoznaje i sposobnosti rasuivanja da bi mogao s!vatiti i pri!vatiti odreene stavove, dakle, za!tijeva se odreena moralna zrelost. vo sredstvo je neto prikladnije za starije odgojenike. 6a bi savjet bio uspjean mora biti prirodan i nenametljiv, mora biti aktualan 0mora se odnositi na odgojenikove potrebe, sklonosti i interese1, konkretan, zoran, razumljiv i logian, prirodan, uvjerljiv i pri!vatljiv, mora se temeljiti na uiteljevu, odgojiteljevu, roditeljevu uvjerenju i biti emocionalno obojen. (laba strana ovoga sredstva je to se ne temelji na iskustvu djeteta, uenika, odgojenika, zato ga treba povezivati s drugim sredstvima. Primjer ima veliko znaenje u odgoju. 'jegova je snaga i mo utjecaja u konkretnosti, zornosti i uvjerljivosti. 6jeluje neposredno, posebno na mlade ljude, djecu, djevojice i djeake zbog nji!ove sklonosti i sposobnosti oponaanja. 6ijete rado oponaa, povodljivo je i reagira emocionalno. no ui oponaajui starije, pri!vaa nji!ove poticaje, a posebno stavove bliski! osoba. dlike dobrog primjera su, vrlo je zoran, djeluje nenametljivo i neposredno, te upravo zbog toga vie nego rijei ili stvarne mjere 0kazna1 uvjerava, objanjava, dokazuje, privlai, odbija, bodri i vodi dijete k dobru ili zlu, to ovisi o tome je li primjer pozitivan ili negativan. Primjere treba dobro odabrati i dati vee znaenje pozitivnima nego negativnima. 'ajsnanije djelovanje na mlade ljude imaju primjeri roditelja i uitelja. Primjer moe biti iv, iz samog ivota, knjievni ili povijesni. 'ajposrednije djeluju ivi primjeri 0roditelja i uitelja1, a osobito snano djeluju primjeri ponaanja istaknuti! znanstvenika, umjetnika, drutveni! i kulturni! djelatnika5 <. sredstva poticanja imaju zadau motivirati odgojenika na dobra djela, da ga potaknu da i! ini ili da ustraje u njima, ako ve tako postupa. %u ubrajamo, priznanje, po!valu, nagradu, obeanje i natjecanje. na u izvjesnoj mjeri pozitivno vrednuju drutveno pri!vatljive inove, da bi i! odgojenici pri!vatili i ustrajali u takvim djelima, da bi se osjeaj ugode koje izaziva priznanje, po!vala ili nagrada prenijelo na odreene postupke i tako emotivno djelovalo na odgojenike da i! obavljaju. 'a taj nain i sredstva poticanja imaju pozitivnu usmjerenost, ali i slabu stranu. 9ko esto upotrebljavamo ova sredstva, odgojenik moe doi do zakljuka da odreenim postupcima moe

postii priznanje, po!valu ili nagradu. )ato postupa s osjeajem da odreene postupke vri zbog priznanja, po!vale i nagrade, a ne iz osjeaja dunosti i odgovornosti. %ada se sredstva poticanja pretvaraju u cilj koji odgojenik eli postii. )bog toga sredstva poticanja treba upotrebljavati oprezno i rjee / s odreenim ogranienjima. Priznanje je najblae sredstvo poticanja kada odgojenik postigne odreeni uspje!, uini dobro djelo, pokae primjereno vladanje, kada se zalae, dobro radi i ustrajan je u pozitivnim nastojanjima. vim sredstvima potiemo odgojenika da i ubudue tako postupa, odnosno da motiviramo i ostale odgojenike da se i oni tako vladaju. Pri2nanje moemo izraziti u obliku pozitivnog vrednovanja, odobravanja, !rabrenja ili podravanja. #oemo i! izraziti rijeima, osmije!om, naklonom glave, blagim dodirom ruke ili tako da se odgojeniku povjeri odreena uloga kao priznanje. %reba nastojati da estim izricanjem priznanja ne pobudimo ba!atost i umiljenost, zato treba ee upotrebljavati priznanje kod oni! odgojenika koje treba ee poticati na rad, zalaganje i dobra djela. 4azliito djeluju priznanja koja dolaze od ugledni!, cijenjeni! i potovani! osoba i osoba bez potrebnog ugleda. Priznanje ugledni! i potovani! odgojitelja ima vee znaenje. Pohvala je vii stupanj priznanja. 'jome se odobravaju postupci odgojenika i potie ga se na ustrajanje. Po!vala moe pozitivno djelovati ne samo na po!valjenoga nego i na odgojenike kojima je pruen primjer dobrog djelovanja. Po!vala moe biti usmena ili pismena, pojedinana ili skupna. 7ae djeluje ako se daje javno i na svean nain, pred drugim odgojenicima, roditeljima, uiteljima. #lade odgojenike treba po!valiti i za manje pozitivne inove te i! tako usmjeravati i poticati na dobra djela i ponaanje. )relije odgojenike treba se po!valiti samo za odreene inove koji zasluuju po!valu s obzirom na nji!ovu moralnu zrelost. Nagrada je najjae sredstvo poticanja. na donosi ne samo du!ovno zadovoljstvo odgojenika nego i materijalnu vrijednost, ali je vrlo osjetljivo sredstvo. ( jedne strane snano motivira na akciju, a s druge strane izaziva egoistike tenje i tenju za isticanjem, odnosno zavist i omalovaavanje u ostali! odgojenika. dgojitelj mora nastojati da nagrada ne postane sama sebi svr!om, nego samo sredstvom za postizanje vii! etiki! ciljeva. %reba je upotrebljavati rijetko i pravedno. Obeanjem odgojitelj unaprijed najavljuje odgojeniku neto ugodno, po!valu ili nagradu. ekujui to u odgojeniku se budi ugodno raspoloenje, pokree mu se volja na pozitivno djelovanje. beanje snano djeluje i ima jaku pokretaku snagu. 7avlja se i odreena opasnost. 9ko se obeaju vee materijalne vrijednosti tada te vrijednosti postaju svr!a odgojenikova djelovanja i potiskuju se moralne pobude. 6ruga slabost je to velika obeanja nije lako ostvariti, a obeanje mora biti ostvareno. 'eizvreno obeanje naruava ugled odgajatelja i izaziva nepovjerenje odgojenika. beanje jae djeluje kada se daje na krai rok. 7ako dugi rokovi umanjuju snagu motivacije. 7ae djeluje kada ga daje odgojitelj koji uiva vei ugled, ali i kada se rjee dodjeljuje i dosljedno ostvaruje. Natjecanje oblik aktivnosti u kojoj se pojedinci ili grupe ljudi zalau bre i kvalitetnije ostvariti zadatak od drugi pojedinaca. 'atjecanje djeluje kao pokretako sredstvo i potie na vee zalaganje. 2enike u koli isti program i rjeavanje isti! zadataka spontano potie na natjecanje. 'atjecanje djeluje na osjeaje, unosi meu natjecatelje odreenu ivost i vedrinu, razvija zanimanje, budi borbeni du!, jaa volju i elju za pobjedom, potie na uspje!, akciju traei da se odreeni zadatak obavi na vrijeme, to je prije mogue i kvalitetno. 4ok natjecanja ne bi trebao biti dug jer dugi rokovi djeluju obes!rabrujue. 'e treba pretjerivati s natjecanjima, ali kada i! se organizira, organizacija treba biti dobro postavljena s tono istaknutim ciljem koji je pri!vatljiv i vaan za natjecatelje. =. sredstva spreavanja imaju svr!u potisnuti i sprijeiti negativne utjecaje na odgojenika, odnosno da sprijee odgojenika u obavljanju loi! i drutveno nepri!vatljivi! inova i postupaka. va skupina obu!vaa, nadzor, skretanje, upozorenje, za!tjev i kaznu. va sredstva su orijentirana na zabranu i osjeaj neugode, zbog toga mogu izazvati otpor i protivljenje. %reba i! upotrebljavati oprezno i ogranieno. Nad2or je preventivno odgojno sredstvo. (vr!a je da odgojenika ouva od loi! utjecaja, jer je bolje sprijeiti nego preodgajati. 'adzor se primjenjuje od roenja pa do zrelosti odgojenika. 'e bi trebao bit nametljiv. dgojitelj treba znati s kime se odgojenik drui, kako provodi slobodno vrijeme i drugo, ali ne smije sasvim potisnuti njegovu slobodu i poduzetnost. #ladomu ovjeku trebamo pruiti slobodu sve do te mjere koja nije tetna za njegov moralni razvitak. /&retanje je takoer preventivno sredstvo spreavanja. Pomou njega nastojimo odgojenikove tenje i elje orijentirati u pozitivnom pravcu. dgojenik se odlui na neku aktivnost i ona krene u loem smjeru i tada umjesto da se kanjava i odustaje odgojitelj koristi odgojenikovu tenju za aktivnou i nenametljivo mu predlai ili na neki drugi nain zainteresira na za drugu aktivnost. 1"o2orenje kao odgojno sredstvo podsjea odgojenika na ono to bi trebao uiniti, to je njegova dunost, ali i na ono to ne bi trebao uiniti jer nije suglasno s drutvenim normama i ljudskim dunostima. 'ajee ga upozoravamo rijeima 0verbalno obiljeje1, ali moemo i drugim nainima, pogledom, mimikom, pokretom ruke ili glave. 2 tome je vrlo vaan individualni pristup odgojenicima. #oe se pojaviti u vie oblika, primjedba, opomena, kritika i prijetnja. Primjedba je najblai oblik upozorenja. 'jome upozoravamo odgojenike da smo primijetili njegov postupak koji nije primjeren normama vladanja u dotinoj situaciji. O"omena je neto snanije upozorenje. na upozorava odgojenika na njegove

dunosti u trenutku kada i! zanemari. &ee se upotrebljava kod mlae djece koja ee zaboravljaju svoje dunosti. 3riti&om upozoravamo na greku i objanjavamo odgojeniku zato je njegov postupak lo. *zraavamo vrednovanje nekog postupka sa svr!om da odgojenik s!vati da je poinio pogreku i da je mora popraviti. Potiemo odgojenika da izmijeni loe postupke. Prijetnja je najstroe upozorenje koje tono pretkazuje neugodne posljedice koje e uslijediti ustraje li odgojenik u svojim loim postupcima. %reba pobuditi osjeaj oekivanja budue neugode 0stra! od kazne koja treba sprijeiti lo postupak1. (laba strana prijetnje je to se zasniva na stra!u, a stra! je lo odgojitelj. 'e smiju biti este i ako je prijetnja izreena, a nije pri!vaena, odgojitelj je mora ostvariti, jer u protivnom gubi ugled. 'e smijemo prijetiti onime to se ne moe ostvariti 0$ude li lagao, odrezat u ti jezikH1 -ahtjev upuuje odgojenika da potuje dunosti, trai da se ostvare zapoeti poslovi i da se napuste loi postupci. $ez toga nije mogu odgojni rad. dgojitelj mora postavljati za!tjeve i traiti da se oni ostvaruju. %rebamo postaviti za!tjev tako da odgojenik doivljava za!tjev kao potvrivanje svoje osobnosti, to dovodi do toga da odgojenik sam sebi poinje postavljati za!tjeve jer u tome nalazi smisao ivota i potvrivanje svoje osobnosti. %ime je odgoj ispunio svoju svr!u i doveo do procesa samoodgajanja i samokontrole . )a!tjeve treba koristiti oprezno i nenametljivo. (vaki za!tjev mora biti promiljen, obrazloen i logian. )a!tjev mora biti jasan i razumljiv, kratak, odluan i tono odreen. #ora bit razborit, primjeren dobi odgojenika i danoj prilici. 7ednom postavljen za!tjev mora biti dosljedno proveden. 3a2na je najjae sredstvo spreavanja. na je prijeko potrebna jer postoje odgojenici, uenici koji su uporni u svojim loim postupcima. "aznu primjenjujemo kada ne pomau preventivne mjere i druga sredstva spreavanja i kada odgojenik svjesno ini prijestup. 'jezin je cilj u odgojenika izazvati osjeaj neugode, krivnje i stida kao posljedicu odreeni! loi! postupaka. "azna ne smije biti sredstvo poniavanja, sramoenja, niti osveivanja, nego prije svega sredstvo ouvanja moralnog poretka i drutveni! normi, sredstvo razvijanja odgojenika. na ne smije vrijeati dostojanstvo odgojenika, ne smije ga ismijavati i zlostavljati niti umanjivati njegove pozitivne odlike, ne smije biti subjektivna i pristrana. "azna mora biti individualna i primjerena prilikama. Vano je da kazna djeluje. 6jelovanje je ovisno i o tome je li kazna pri!vaena, je li objektivna i pravedna, jer samo onda kada odgojenik uvia da je kriv i da je zasluio kaznu, kazna djeluje. "azne mogu biti vrlo razliite. %jelesne kazne vrijeaju dostojanstvo odgojenika i odgojitelja i zato nisu doputene. %rebaju se upotrebljavati razliita sredstva, jer jednostrana upotreba teti odgojeniku, time se odgojenik navikne na sredstvo koje se esto koristi i njegov odgojni utjecaj slabi. %reba dati izvjesnu prednost sredstvima usmjeravanja jer su izriito pozitivno usmjerena, zatim sredstvima poticanja i tek onda spreavanja. (redstva poticanja i spreavanja treba postupno koristiti, treba poeti sa slabijima i postupno prelaziti na ona sa snanijim djelovanjem. 2 razliitim odgojnim situacijama treba voditi rauna o naelima odgojnog rada, a posebno naelo jedinstvenosti, dosljednosti, primjerenosti i individualizacije.