Sveuilite u Mostaru Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti Smjer: Turizam i zatita okolia

STUDE T: !u"i#a !agu"

$% S&% '(D!UM%

) Seminarski rad *

Mentor: dr+ s#+ ,ozo !ogoi-

Mostar. sijeanj /012+

S3D!43, :

1. VINSKI TURIZAM............................................................................................................... 3

U$(D

Vinski turizam jedan je od oblika agroturizma koji je poslijednjih godina zaivio i u Hercegovini. Vinske ceste Hercegovine jedan su od projekata koji tee unaprijeenju toga oblika turizma. Vinske ceste imaju veliki znaaj za razvoj ovoga kraja u gospodarskom i kulturnom smislu, posebno za promociju autohtonih sorta te njihovih prateih sorta.

1+ $% S&% TU!%53M

Vinski turizam postaje sve vie priznat kao vaan dio turizma i jedan od najbre rastuih oblika turizma u mnogim zemljama svijeta. amo u !rancuskoj postoji "### vinskih podruma otvorenih za turistiki posjet, koje svake godine posjeti i po $," milijuna gostiju. %ako je vinski turizam u mnogim zemljama vana komponenta i za vinarsku industriju i za turizam kod nas se vinski turizam poeo razvijati tek u posljednje dvije&tri godine i jo uvijek nije ni blizu one razine na kojoj bi trebao biti .%ako je razvojem projekta Vinske ceste Hercegovine sve vei broj vinarija poeo razmiljati o vinskom turizmu i unapreenju svoje turistike ponude jo uvijek kod mnogih postoji nepovjerenje , a moda jo vie nerazumijevanje kako vino i turizam mogu pridonijeti jedno drugom i cijeloj regiji u kojoj koegzistiraju. Vinova loza uzgajala se u Hercegovini ve u doba 'imljana, to dokazuju motivi loze i groa uklesani u iskopinama portala rimskog logora ()ogorjelo( kod *apljine+sagraenog za vladavine cara ,ktavijana, -.&/0.p.n.e.1.2o povijesnim zapisima vjerojatno su i 3aorsi, staro ilirsko pleme koje je naseljavalo ovaj kraj uzgajali vinovu lozu davno prije nove ere . +)aleti, 4##5.1 2rvi izriit spomen hercegovakog vina u srednjem vijeku po zapisima naen je u *itlukoj povelji bosanskog kralja 6vrtka , iz /.".. godine . ,kupacijom 7iH od strane
3

8ustrougarske dolazi ve u prvim godinama do znaajnijeg iskoraka u razvoju vinogradarstva i vinarstva te se odmah uvia veliki potencijal dviju autohtonih sorti 9ilavke i 7latine. 2rvi kontigent Hercegovakog vina izvezen je preko 6rsta u :uropu /55.. godine u 8ustriju i druge europske zemlje, a prati ga analiza u kojoj se konstatira visok postotak alkohola i vrlo povoljno zdravstveno stanje vina. 2roizvodnja vina na podruju Hercegovine do osnivanja modernijih vinarija +/;"0.g.1 tradicionalno se odvijala u malim vinarskim podrumima. <esumnjivo veliki ugled hercegovakih vina potekao je upravo iz tih malih klasinih podruma. Hercegovaka vina ilavka i blatina su na mnogim izlobama i mani=estacijama plijenila pozornost dobrih poznavatelja i potroaa vina. Hercegovakim vinima su davana najvia priznanja i ocjene koje su ih svrstavale u najkvalitetnija svjetska vina. 9ilavka je tada proglaena uvenim svjetskim vinom , te krajem /;. i u prvoj polovini 4#. stoljea pobrala mnotvo priznanja na meunarodnim vinskim sajmovima u 7eu+/5;5. i /;##.1 u 2arizu+/;#/.1, >ondonu +/;#..1, 7udimpeti, 7arceloni i drugim svjetskim centrima. Hercegovaki vinari i vinogradari dobili su u tim godinama 44 zlatne medalje , meu njima neke i osobno iz ruku tadanjih vladara&cara !ranje ?osipa , belgijskog kralja >eopolda , engleske kraljice Viktorije i drugih. ()aleti, 4##5.1

/+$% S&3 6EST3 7E!6E8($% E

2rojekat Vinske ceste u Hercegovini realizirala je 6uristika zajednica H<@AH<9. Vinska cesta svim posjetiteljima omoguava upoznavanje sa Hercegovinom i njenim ljepotama, sa njenim vinogradima i autohtonim sortama 7latine i 9ilavke, obilaske brojnih hercegovakih vinarija i vinskih podruma, kuanje domaih vina i rakija, ali i bogatu restoransku ponudu sa autentinom domaom kuhinjom, kao i smjetaj u velikom broju hotela i pansiona.6ako ete putujui Vinskom cestom biti u prilici vidjeti i doivjeti hercegovake znamenitosti kao to su vetite @raljice )ira u )eugorju, tari )ost u )ostaru, <ekropolu steaka u 'adimlji kod toca, jedinstveni stari grad 2oitelj, rimske iskopine u )ogorjelu kod *apljine, )anastir, 9itomislie. +)aleti, 4##5.1 @ada se umorite od bogate povijesti i njenih spomenika, na raspolaganju su vam nebrojene prirodne ljepote od kojih bismo izdvojilli izvor 7une kod 7lagaja, vodopad @ravice kod >jubukog, kamene vinograde u *itluku, 2ark prirode Hutovo blato koji je jedan od
4

najbogatijih rezervata ptica u :uropi, itd. Vinsku cestu ini jedinstvenom jesu hercegovaki vinari i proizvodi njihovog marljivog rada. <a Vinskoj cesti imate ansu kuati vrhunska vina dobijena od autohtonih sorti 9ilavke i 7latine. Vinski podrumi vinarija B toji(, B7unti(, B2rskalo(, B'ozi(, B7rki(, BVukoje(, B ivri(, B7egi(, B'ebac(, B tankela(, B8ndrija(, BCkegro(, i mnogih drugih, za vas su otvorili vrata svojih konoba i pozivaju vas na nezaboravno gastronomsko putovanje na kojem ete pored vina susresti i rakije lozovau, medovau, travaricu, ali i domae specijalitete kao to su hercegovaki brodet od aba i jegulja, hercegovaki prut, mladi sir i planinski sir iz mijeha, burek i ostale pite. 3akle, za sve one kojima )editeran i blaga mediranska klima vie lee na srcu nego snijeg i planine, preporuujemo nezaboravnu posjetu Vinskoj cesti Hercegovine. 8 svima onima koji spadaju u ljubitelje zimskih radosti elimo puno snijega i uivanja u planinskim ljepotama 7osne i Hercegovine i preporuujemo da po zavretku zimske sezone obavezno posjete Hercegovinu. +)aleti, 4##5.1 2o podjeli vina razlikujemoD 7ijela vina vrhunska 3esertna vina 2jenuava vina 'ose vina 2o sadraju neprevrelog eera,vina se dijele naD mirna vinaD /1 suha, 41 polusuha, .1 poluslatka i 01 slatka. pjenuava, biser i gazirana vina naD /1 vrlo suha, 41 suha, polusuha, .1 poluslatka i 01 slatka. 2odjela prema kvaliteti naD stolna bez E2
5

stolna s E2 kvalitetna vrhunska

F vinorodnim regijama, to Hercegovina svakako jest, turizam vina s jedne strane moe postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije kulture vina i vinarstva regije .7ogatstvo razliitosti, originalnost i izvornost sadraja, to je istinsko bogatstvo ove zemlje, naa je prednost. toga povratak izvornom nije korak unazad, nego zaokret u percepciji naina i kulture ivljenja, ali i gospodarskog djelovanja. F sadanjoj konkurenciji na turistikom tritu, gdje postoji velika borba za turistika odredita, pobjeuje dobrim dijelom onaj koji nudi atraktivnije sadraje, odnosno one sadraje koji se temelje posebnim oblicima turizma. +)artinac, 4#//.1 'azvojna ansa bosanskohercegovakog turizma je u diversi=ikaciji ponude prema prirodnim i steenim predispozicijama i sukladno tome brzi razvoj novih turistikih proizvoda. F vinorodnim regijama, to Hercegovina svakako jest, to moe biti turizam vina. ,n s jedne strane moe postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije kulture vina i vinarstva u regijama koje se kao takve tek trebaju stabilizirati. 6urizam vina de=inira se kao posjeti motivirani eljom za jedinstvenim doivljajem ivotnog stila povezanog s uivanjem u vinu na mjestu njegova nastanka,ukljuujui vino i hranu, krajolik i kulturne aktivnosti. ,n obuhvaa posjete vinskim cestama,vinskim =estivalima i mani=estacijama te uivanje u prirodnim i kulturnim atrakcijama koje takvo podruje prua. 8 svima je znano to u kontekstu takve turistike ponude znai imati )ostar, parkove prirode Hutovo blato i 7lidinje, slapove @ravice i @oue, pilju Vjetrenicu, 'adimlja ,7lagaj, 2oitelj. +)artinac, 4#//.1 6urizam je bez sumnje najjaa GindustrijaG svijeta. Ha mnoge je zemlje znaajan izvozni proizvod te generator zapoljavanja. tvarnost u 7iH je neto drukija. 6renutano jest, meutim, da budunost moe i mora biti drukija potvruju koraci koje poduzima Vlada !ederacije operacionalizacijom nove i cjelovite gospodarske strategije utemeljene na naelima odrivog razvoja. to znai da smo u procesu temeljitog usklaivanja razliitih interesa, osobito na razini pojedinih gospodarskih djelatnosti. +)aleti, 4##5.1

/+1+ &ameni vinogradi u 9lizan#ima

@r, postojbina drae, smrike, vriska, pelina i poskoka, gdje sunce nemilosrdno pri est mjeseci u godini i gdje je svaka gruda zemlje zlata vrijedna je domovina i ilavke.>okalitet 7lizanci jedinstven je po tome to se od kamene pustinje pretvorio u oazu obilja i ljepote. Vinograd je podignut poetkom osamdesetih godina prolog stoljea i danas je kao takav raritet u svijetu. @lasine metode kultiviranja zemljita za nasad vinove loze ovdje su zamijenjene monim strojevima, riperima i buldoerima sa primjenom suvremenih ampelotehnikih metoda stvoren je supstrat a za sadnju vinove loze. ,vaj poduhvat u poetnim =azama podizanja vinograda sliio je na iluziju jer koliina zemlje na ovom lokalitetu je zanemariva a =ragmentirani krenjak ini preko $# I supstrata. +)aleti, 4##5.1

/+/+&ameni vinogradi-:itluk

Vinograd u kamenu&jedinstven vinograd u svijetu smjeten je u junom dijelu 7rotnja. ?edinstven je po tomu to je kamenu pustinju pretvorio u oazu obilje loze i groa. 2lantaa zauzima povrinu od /##hektara. <a njoj se uzgaja autohtona sorta 9ilavka. Hbog sunca, kamena i sustava napajanja vodom, 9ilavku dobivenu s ove plantae karakterizira visko sadraj eera iz koje se dobiva uveno kameno vino. 7roj posjetitelja kroz godinu je oko 4 ###, a tradicija mu je 4"godina. +)aleti, 4##5.1

/+;+ Tvrdoki podrum-Tre<inje

F sklopu manastira nalazi se poznati 6vrdoki podrum, a u blizni i njegovi vinogradi. 2osjeta i degustacija vina u ovom podrumu mogua je, kako za pojedince tako i za organizirane skupine kroz cijelu godinu. 7iljei viestoljetnu tradiciju u proizvodnji glasovitog tvrdokog crnog vina. 6akoer biljei oko /# ### posjetitelja godinje. +)aleti, 4##5.1

/+2+ 'odrum iz do<a 3ustrougarske-Tre<inje

2odrum je izgraen /5;0.godine. F njemu su se uvala i toila hercegovaka vina od kojih su se neka slala i na beki dvor. ovaj podrum posjeti oko /# ### gostiju kroz godinu,a nalazi se /4 km od 6rebinja u mjestu >astva. +)artinac, 4#//.1

lika /. D 2odrum iz doba 8ustrougarske&6rebinje

%zvorDhttpDAAJJJ.vinskacesta.ba +/". lipnja 4#/4.1

/+=+ $inski muzej 8radni-i-:itluk

F upi Eradnii, nalazi se i najstariji sauvani vinski podrum u 7iH. 2otpuno pod zemljom sagradio ga je davne /5"". godine =ra 2etar 7akula. 2odrum je obnovljen i pretvoren u muzej. 3anas podrum slui kao muzej i u njemu se nalazi vinoteka u kojoj su izloena sva broanska vina. tradicija mu je /"#godina,sagraen je /5"". kroz godinu biljezi posjete oko 4 ### gostiju. nalazi se na lokaciji Eradnii&*itluk. +)artinac, 4#//.1

lika 4.D Vinski muzej u Eradniima

%zvorD http://www.vin !"#$ t".%" + /".lipnja 4#/4.1

;+ 4%>3$&3

, podrijetlu imena 9ilavka teko je dati toan odgovor, ali pretpostavka o njenom imenu koje simbolizira =ine ilice, koje se naziru u doba pune zrelosti groa u bobici kroz njenu debelu, ali prozirnu koicu, moe se uzeti kao logina, a dodatak hercegovaka kao da hoe rei nigdje tako raskona, njena, blagotvorna i izdana da nadoknadi brigu i trud vinogradara kao u Hercegovini u kojoj je nastala, =ormirala karakteristike, prilagodila se i poistovjetila sa sunanim i krnim ambijentom Hercegovine. ,d kultivira 9ilavka proizvode se kvalitetna, a s probranih poloaja +vinograda1 vrhunska vina, vrlo esto s dodatkom do /" I @rkoije i 7ene, takoer autohtonih kultiviranih sorti Hercegovine. Vino 9ilavka svatko ponaosob doivljava na svoj nain. ,no privlai ljubitelje dobre kapljice svojom posebnou i osebujnou, speci=inim mirisom, zaobljenou, snagom karakteristinom za juna vina. 9ilavka nosi peat Hercegovine. +)artinac, 4#//.1 3ivna kristalno ista, zelenkasto uta boja, speci=ina aroma, skladan odnos alkohola i kiselina, bogat ekstrakt K izdvajaju 9ilavku iznad drugih vina. 9ilavka je jako vino s /4 K /0
&

vol. I alkohola, " & - gAl ukupnih kiselina, uz ukupan ekstrakt 4# do 4$ gAl. voju pravu punou i prepoznatljivost postie duim odleavanjem u butelji. Hercegovci je piju uz janjetinu, leo ili peenu na ranju, zatim uz jegulju i uz druge slatkovodne ali i morske ribe, uz sir iz LmiineL +mijeha1 i prut. 2osluivati je obvezno rashlaenu na temperaturi /#&/4 MN . +)artinac, 4#//.1

;+1+ 'rate-e sorte 4ilavke

9ena je bijela vinska sorta groa. <ormalne je i redovite oplodnje. azrijeva u prvoj polovini rujna i prosjena masa grozda je oko /.# grama. ,vo je sorta za toplije krajeve i veoma je otporna na plamenjau i pepelnicu K bolesti vinove loze. Fz kratku rezidbu daje dobar urod. )oe uspijevati na slabijim tlima i nepovoljnijim poloajima jer je veoma izdrljiva. )ot 7ene sadri /- K 44 I eera i 0, ; do $, 5 promila ukupnih kiselina. Vino od iste 7ene osrednje je kvalitete jer sadri manje alkohola nego vino od 9ilavke. 7ena slast krkoije i ilavke, ali zbog veeg sadraja kiselina dobar je dodatak vinu 9ilavka K u manjem postotku. )oe se koristiti za jelo u svjeem obliku. +)artinac, 4#//.1

&rkoija sazrijeva u treoj epohi kao i 9ilavka i ima neredovitu oplodnju zbog pojave anomalija u grai cvijeta. 6eina grozda varira od /## do 4## g. ,dgovara joj kratka rezidba te voli propusna zemljita s dovoljno vlage, kakve su uglavnom crvenice zemlje na prostorima 7rotnja, 3ubrava i oko >jubukog. labije podnosi suu i neplodna tla. <a plodnim zemljitima daje groe dobre kvalitete s dobrim sadrajem eera i kiselina tako da se moe rei da je ova sorta izdana u koliini eera iji se postotak slian kao i kod ilavke, s tim da su kiseline neto vee. 3aje vino zelenkasto ute boje s dobrim ekstraktom, bez arome i nijansom trpkosti. F istom sortnom sastavu ne predstavlja neku kvalitetu, ali mijeanjem u pogodnom omjeru sa ilavkom moe se postii dobra i kvalitetna mjeavina. 6o je njezina najvea vrijednost. +)artinac, 4#//.1

Smedervka je bijela vinska sorta koja je dobila ime po

mederevu u

rbiji. F

Hercegovinu je introducirana sedamdesetih i osamdesetih godina prolog stoljea zahvaljujui

1'

vrlo dobroj rodnosti i visokom randmanu. Hbog niske alkoholnosti +/# do // I1, kiselkasta okusa te svoje slamnato ute boje ulazi u sastav stolnih vina kojima trite obiluje. +)artinac, 4#//.1 6hardonna? je vinska sorta bijelog groa. Fa joj je domovina pokrajina Nhampagne i 7urgundija. ,tporna je na sivu plijesan. Hbog svoje stalne rodnosti i zbog kakvoe vina dobivenog preradom njenog groa, proirila se manje&vie po svim kontinentima. Hbog snana rasta odgovara joj dugi rez. 7obice su joj ugodno kisele i pune soka koje moraju neposredno poslije berbe biti vini=icirane. Vina chardonnaO su izvrsna osnova za proizvodnju pjenuca. +)artinac, 4#//.1

2+ 9>3T% 3

7latina je autohtoni kultivar +sorta1 Hercegovine. ,na ima =unkcionalno enski cvijet +autosterilan1 zbog ega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim kultivarima +sortama1 kao to su 8llicante bouschet +@ambua1,1 )erlot i 6rnjak koji su ujedno i opraivai 7latine. Hbog kia u vrijeme oplodnje, znade podbaciti rodom, pa je nazivaju PpraznobavomL 7latina je kvalitetno, a s probranih poloaja vrhunsko suho crveno +crno1 vino proizvedeno od istoimene sorte groa uz dodatak do /" I sorti opraivaa. 6o je snano i svjee suho, crveno vino s /4&/.." vol. I alkohola, "&$ gAl ukupnih kiselina, 4"&.4 gAl ekstrakta. 7oje je tamno rubin crvene, prepoznatljive svojstvene arome, puna i harmonina okusa. @ao juno vino posjeduje zadovoljavajuu koncentraciju kiselina. Ha vino je dobro da odlei koju godinu u drvenim bavama, ak tovie, kakvoa mu raste, kau, do pet godina starosti. 2reporua ga se piti uz jaa jela od mesa, divlja, a posebno uz peenja, riblje paprikae, uz nareske od goveeg pruta. 2ije se polako, isto, temperirano /5&4# MN iz lijepo oblikovanih aa, a u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. *uvajte se njezine snageQ F njoj je kondenzirano sunce, sabrana sva hercegovaka ljetna ega. +)artinac, 4#//.1

2+1+ 'rate-e sorte 9latine

11

$rana# je najpoznatija crnogorska crna vinska sorta koja je rairena i u Hercegovini, 3almaciji i )akedoniji. Erozd je velik valjkastog oblika, rastersit i duge peteljke. 7obice su velike i okrugle a koica je tamno plava, jako obojena, tanka i glatka. 2rosjena teina grozda je /"# K ."# g. ,vo je sorta dobre i redovite rodnosti i groe nakupi visok sadraj sladora od 44 K 4" I i kiselinama oko - gAl, tako da vino dobiveno od ove sorte sadri od /4 K /.," posto alkohola i ugodna je okusa. +)artinac, 4#//.1

Merlot&Hahvaljujui jako dobroj rodnosti i otpornosti na niske zimske temperature te napadima gljivinih oboljenja ova je =rancuska sorta dosta rairena u svijetu . rednje je bujnosti, mladice su srednje debele, internodiji su dugaki i smee crvenkaste boje. Nvijet je herma=roditan, grozd je srednje velik, rastresit i piramidalnog oblika. Vina ove sorte su bogata alkoholom, ukupnim kiselinama, boja je rubinskocrvena s aromom umske maline. +)artinac, 4#//.1

6a<ernet Sauvignon&6akoer jako rairena =rancuska vinska sorta koja je prisutna i u Hercegovini. 2odjednako uspjeno se uzgaja na dubokim i suhim tlima te nema posebnih zahtjeva za rezidbu. 3obre je otpornosti na gljivine bolesti. ,va sorta daje dobar i redovit rod sa sadrajem eera u motu do 4. I, i kiselinama od $ gAlit. Vino ove sorte je rubinsko crveno, punog i skladnog okusa s prepoznatljivim bukeom koji je kod vinoljubaca dosta cijenjen. +)artinac, 4#//.1

&am<ua je crna vinska sorta jako obojenog soka i spada u kategoriju bojadisera. ,va odlika joj osigurava mjesto meu prateim crnim vinskim sortama i koristi se kao komponenta vinima kojima ove odlike nedostaju. *okot joj je srednje jakosti a mladice dosta duge i uto smee obojene. Erozd je srednje veliine, unjast i zbijen teine /"# do 4## g. Velike je i redovite rodnosti te osrednje kvalitete. +)artinac, 4#//.1

'lava# mali&%ako u malim koliinama, plavac mali uspijeva i u Hercegovini. 'odnost mu je redovita i dobra. ,tporna je na gljivine bolesti. 7obica plavca malog ima debelu koicu, vrste je grae i ima puno sladora i svojstveno joj je kasno zrijenje. Havisno od
12

lokaliteta, alkoholnost joj je obino od /4 do /.," vol.I, blago je kiselo i kree se od 0," do "," gAl. Eusto je i stasito i ima visok sadraj suhog ekstrakta +do 4- gAl1. 2lavci su izrazito junjaka vina, gorkasta su i suhog okusa. 7oja im je ljubiasto tamno&crvena s modrim re=leksima a sortna aroma ne naglaena, diskretna i ugodna. @roz povijest, to je bilo pie teaka, ali i ukras najluksuznijem stolu. +)artinac, 4#//.1

=+ (ST3>% '!(%5$(@3:% $% 3- '(D!UM% % $% (TE&E

>,U9UA&% : 2odrum 7egi. Vinarija Hepok, Vinarija Ckegro. 2odrum suacR M(ST3! D 8luminij, podrum 'oziR :%T>U& D 8E )eugorje, Hercegovina 2rodukt, podrum 7rki, podrum 8ndrija, podrum 7unti, )onako 4 ###, podrum 2rskalo, Vitai, podrum ivri, vinarija tankela, podrum toji, vinarija *itlukR

ST(>36 D tolaki podrumiR T!E9% ,E D 2odrum VukojaR +)artinac, 4#//.1

13

B+ D3 % 9E!9E 8!(4@3

)ani=estacija 3ani berbe groaG najstarija je mani=estacija u 7osni i Hercegovini. ,na je najvaniji kulturno&gospodarski dogaaj u 7rotnju, a cilj joj je na prikladan nain prikazati dostignua u proizvodnji groa i vina. B vake godine, uz nastup brojnih kulturno& umjetnikih drutava, nastupaju i poznate osobe iz svijeta glazbene, dramske i knjievne umjetnosti. <jihovi nastupi ovu mani=estaciju ine atraktivnijom i posjeenijom.G F duhu stiha B7rotnjo moje vinorodni kraju, u tebi je ivjeti ko u rajuG 7rotnjaci znaju isticati ljepotu svojega kraja i ivot u njemu. Fpravo su 3ani berbe groa esto poistovjeivani s navedenim stihom. B3ani berbe groa mani=estacija je koja za primarni cilj ima upoznavanje, zbliavanje i uvrivanje zajednitva itelja 7rotnja i njihovih gostiju, ouvanje batine kroz prezentaciju izvornog narodnog stvaralatva, njegovanje i irenje amaterizma u kulturi, poticanje jaanja kulturnog i sportskog stvaralatva u cjelini, poticanje i razvijanje turistike ponude, ire. F novije vrijeme zvijezde ove mani=estacije uglavnom su poznati pjevai s hrvatske glazbene estrade, @io labinac, tamburaki sastav Eazde i 7aruni, )ate 7uli. )ani=estacija B3ani berbe groaG su i najava poetka berbe groa u 7rotnju, iji ljudi ubiru plodove godinjeg marljivog knjige u svojim vinogradima. F to vrijeme, u vedrom i oputenom raspoloenju, domai vinari izlau svoje proizvode i organiziraju prigodno kuanje vina kojim se prije svega promoviraju domai vinari i njihovi proizvodi. B6uristiko&kulturno& gospodarstvena mani=estacija 3ani berbe groa odavno je prerasla okvire 7rotnja i Hercegovine, a na dobrome je putu da preraste i granice 7iH i postane mani=estacija meunarodnog karaktera, to je jo uvijek neostvarena elje njezinih organizatora, ali sve je vie naznaka kako e se i to dogoditi. 3o danas, mnoga su kulturno&umjetnika drutva iz 7osne i Hercegovine, Hrvatske i 8ustrije nastupila na 3anima berbe groa i predstavili svoje tradicijske obiaje. +7onjakovi, 4#//.1

14

53&>,U:3&

F vinorodnim regijama, to Hercegovina svakako jest, turizam vina s jedne strane moe postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije kulture vina i vinarstva regije. 7ogatstvo razliitosti, originalnost i izvornost sadraja, to je istinsko bogatstvo ove zemlje, naa je prednost. 'azvojna ansa bosanskohercegovakog turizma je u diversi=ikaciji ponude prema prirodnim i steenim predispozicijama i sukladno tome brzi razvoj novih turistikih proizvoda.. %ako je vinski turizam u mnogim zemljama vana komponenta i za vinarsku industriju i za turizam kod nas se vinski turizam poeo razvijati tek u posljednje dvije&tri godine i jo uvijek nije ni blizu one razine na kojoj bi trebao biti. %ako je razvojem projekta Vinske ceste Hercegovine sve vei broj vinarija poeo razmiljati o vinskom turizmu i unapreenju svoje turistike ponude jo uvijek kod mnogih postoji nepovjerenje. <o nema sumnje da postoji mogunost razvoja brenda na primjeru vinskog turizma posebice u *itluku koji bi ujedno bio klju za uspjeniju 7osnu i Hercegovinu i veoma je bitno da ljudi to prepoznaju i da na pravi nain iskoriste raznolike potencijale nae zemlje.

15

>%TE!3TU!3

)aleti, :di @aroglan @onti, ?asminka 2eji,+4##5.1 Vinova loza , Ckolska knjiga,
Hagreb

7ranimir )artinac,+4#//.1 Hercegovina zemlja vina, Ealerija SS)artinoSS, )ostar 7onjakovi, +4#//.1 Velika knjiga o vinu, 2ro=il knjiga

16

17