Maja Jugovi

JEDAN OD INSTRUMENATA MONETARNE SEMINARSKI RAD

Sveuilite u Zagrebu Ekonomski fakultet Zagreb

Kolegij: Mentor:

Broj indeksa autora: 00 Zagreb, srpanj 2013.

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. MONETARNA POLITIKA ................................................................................................... 2 2.1 Definicija i podjela monetarne politike ............................................................................ 2 2.2 Hrvatska narodna banka ................................................................................................... 3 3. CILJEVI I INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE ..................................................... 5 3.1 Ciljevi monetarne politike ................................................................................................ 5 Shema 1: Prikaz koritenja operativnih i indirektnih ciljeva u provoenju monetarne politike ................................................................................................................................ 6

1. UVOD

2. MONETARNA POLITIKA
2.1 Definicija i podjela monetarne politike Monetarna politika je sastavni dio ekonomske politike. Sadri pravila, propise, mjere i instrumente kojima se u monetarnoj sferi drutvene reprodukcije regulira struktura, koliina i dinamika novane mase, kao i optjecaj novca na razini nacionalnih, odnosno dravnih ekonomija. Pod novcem i monetarnim faktorima treba podrazumijevati koliinu novca i kredita u privredi, bez obzira u kojem obliku se trenutno ona nalazila kao i instrumente monetarnog reguliranja. Temeljne sastavnice monetarne politike su emisijska, kreditna, devizna i teajna politika. Monetarna politika sa svojim instrumentima i mjerama ima snaan utjecaj i na fiskalnu/ poreznu politiku i ope makroekonomsku politiku, ali vrijedi i obratno. Za provoenje monetarne politike u Hrvatskoj odgovorna je Hrvatska narodna banka, a na svjetskoj razini to je Meunarodni monetarni fond sa sjeditem u Washingtonu. Njegova obaveza je usklaivanje monetarnih politika i tokova meu dravama i regijama. U cilju odravanja stabilnosti cijena, monetarne vlasti slue se mjerama i instrumentima u funkciji sprjeavanja inflacije i deflacije. Ostvarenje tog cilja moe imati pozitivne, a i negativne uinke na dinamiku i kakvou nacionalne ekonomije to se izraava kroz stopu nezaposlenosti, BDP, stopu rasta ili pada i cjenovnu stabilnost. S obzirom na smjer kretanja novane mase monetarna politika moe biti:

Ekspanzivna monetarna politika koja u uvjetima pada proizvodnje i zaposlenosti ekspanzijom novca i kredita iznad optimale, dovodi do njihovog kretanja navie. Instrumentima se nastoji podstaknuti potronja, investicije i ostale oblike finalne potranje to dovodi do rasta dohotka i porasta zaposlenosti.

Restriktivna politika instrumentima smanjuje koliinu novca u opticaju, samim tim povlai porast kamatnih stopa ime se smanjuju investicije i ukupna potronja, to dovodi do pada BDP-a i pada zaposlenosti.

Neutralna monetarna politika se provodi u stabilnim uvjetima. Centralna banka je vodi tako to ujednaava rast novane mase sa rastom GNP-a.

U posljednjih 10 godina monetarna politika u Hrvatskoj prola je dva bitna razdoblja. Prije krize, monetarna politika bila je umjereno restriktivna i usmjerena na destimulaciju snanog inozemnog zaduivanja banaka i transformaciju deviznih sredstava pribavljenih po toj osnovi u ekspanzivni rast domaih kredita. Upravo takva politika je omoguila formiranje rezervi kojima je i u uvjetima ope krize zadrana financijska stabilnost te je izbjegnut kreditni lom.

U 2. polovici 2008. godine, monetarna politika postaje izrazito ekspanzivna, Hrvatska narodna banka donosi mjere koje su izravno utjecale na promjenu likvidnosti bankarskog sustava, no i dalje ostaje problem transformacije likvidnosti u financijska sredstva koja e pokrenuti proizvodnju i zapoljavanje.1

2.2 Hrvatska narodna banka Ustav Republike Hrvatske, 21 prosinca 1990., odredio je u lanku 53. Narodnu banku Hrvatske kao sredinju banku Republike Hrvatske i odredio njene odgovornosti. 15. prosinca 1997. ime hrvatske sredinje banke promijenjeno je u Hrvatska narodna banka. 5. travnja 2001. utvreni su poloaj, poslovi, neovisnost, vlasniki status, ovlatenja i ustroj hrvatske sredinje banke. Odreen je osnovni cilj, a to je stabilnost cijena. U prosincu 2006. stvorene su zakonske pretpostavke da, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, HNB postane sastavni dio Europskog sustava sredinjih banaka (ESSB). 2008. stupio na snagu Zakon o kojim se pravni okvir djelovanja HNB-a dodatno usklauje s pravnim standardima Europske Unije. Sjedite Hrvatske narodne banke je u Zagrebu, ona ima svojstvo pravne osobe ali se ne upisuje u registar. Zastupa je guverner Hrvatske narodne banke, trenutno na toj dunosti je prof.dr.sc Boris Vuji. Hrvatska narodna banka neovisna je u donoenju i sprovoenju svojih odluka, ne trai upute tijela Republike Hrvatske, tijela Europske unije niti drugih

Usp. eljko Rohatinski: Monetarna politika : Izlaganje za konferenciju Hrvatskog trita novca, Opatija, 2012.

osoba. Tijela Republike Hrvatske i druge osobe ne smiju utjecati na odluke HNB-a niti ih mogu odobravati, ponitavati ili ukidati. Zadaci Hrvatske narodne banke su: utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike, dranje i upravljanje meunarodnim priuvama Republike Hrvatske, izdavanje novanica i kovanog novca, izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad banaka, nadziranje poslovanja banaka i donoenje podzakonskih propisa kojima se regulira bankarsko poslovanje, voenje rauna banaka i obavljanje platnog prometa po tim raunima, davanje kredita bankama i primanje u depozit sredstava banaka, reguliranje, unapreenje i nadziranje platnog sustava , obavljanje zakonom utvrenih poslova za Republiku Hrvatsku, donoenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadlenosti, obavljanje ostalih, zakonom utvrenih poslova.2

Cilj HNB-a jest odravanje stabilnosti cijena, ne dovodei to u pitanje, podupire gospodarsku politiku Republike Hrvatske i pritom djeluje u skladu sa naelima otvorenoga trinog gospodarstva i slobodne konkurencije. O svim transakcijama Republike Hrvatske koje se odnose na domae i vanjsko zaduivanje, Ministarstvo financija duno je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku u opsegu koji zajedno utvruju Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija, a HNB moe predloiti donoenje zakona koji su vezani uz sam rad sredinje banke, ukljuujui monetarnu politiku, kreditiranje, platni promet itd. Svaka centralna banka je u uskoj vezi sa dravom, u podjeli vlasti na parlamentarnu, izvrnu i sudsku esto predstavlja etvrtu, tj. monetarnu vrstu vlasti. Centralna banka esto financira izvrnu vlast (vladu) pomou otkupa dravnih vrijednosnih papira ili dodjelom kredita za pokrie deficita u dravnom proraunu. Zbog znaaja i specifinosti novca kao robe, centralna banka obino ima odreenu autonomiju prema izvrnoj vlasti, a za svoje postupke odgovaraju parlamentu, a ne vladi. Uspjenost rada mjeri se iskljuivo s obzirom na ostvarivanje proklamiranih ciljeva monetarne politike, a ne na temelju prihoda i dobiti koju ona ostvaruje.3
2 3

Lovrinovi I. , Ivanov M. : Monetarna politika, RRIF plus d.o.o, Zagreb, 2009. Usp. Polovina S., Medi . : Osnove ekonomije, Medinek d.o.o., Zagreb, 2002.

3. CILJEVI I INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE

3.1 Ciljevi monetarne politike Potencijalni ciljevi monetarne politike mogu biti: visoka zaposlenost postoji kada je potranja za radom jednaka ponudi rada, uz postojanje odreene razine prirodne stope nezaposlenosti ekonomski rast oznaava poveanje potencijalnog BDP-a neke zemlje. Ovisan je o razini i tvorbi kapitala, prirodnom bogatstvu i sposobnostima ljudi da uz veu produktivnost osiguraju poveanje investicija, proizvodnje i ivotnog standarda. stabilnost cijena odnosi se na ostvarivanje niskih stopa inflacije izmeu 2 do 3 posto godinje uz koje je mogu odriv ekonomski rast. Stabilnost cijena vana je s aspekta sprjeavanja ope nesigurnosti i donoenju suboptimalnih odluka o investiranju, potronji, tednji ili zaduivanju, to je mogue u sluaju ugraivanjapremije rizika inflacije ili razvoja inflacijom izazvanih preferencija prema kratkom od dugog roka. Uz nisku stopu inflacije poveava se vjerodostojnost i kredibilitet monetarne politike te transparentnost cijena i drugih varijabla. stabilnost kamatnjaka poveava transparentnost i stabilnost financijskih trita i olakava planiranja vezana uz budui novani tok. Stabilnost financijskih trita omoguuje efikasno prenoenje novanih vikova od suficitarnih prema deficitarnim subjektima i pridonosi izbjegavanju imbenika razvoja financijske krize. stabilnost na deviznom tritu sprjeava promjenu uvjeta razmjene vezane uz pad ili rast vrijednosti domae valute u odnosu na strane valute. Ostvarivanje nabrojenih ciljeva nije uvijek mogue. Djelujui u pravcu ostvarenja jednog cilja sredinja banka moe ugroziti ostvarenje drugih ciljeva. Tako na primjer u uvjetima pretjerane monetarne i ekonomske ekspanzije, stabilnost cijena nemogue je postii bez djelovanja na rast kamatnjaka. Osim toga upitno je moe li i u kojoj mjeri monetarna politika djelovati na ekonomski rast i ostvarivanje visoke nezaposlenosti. Krajnji ciljevi su definirani zakonom o sredinjoj banci ili drugom regulativom kojom se odreuje odgovornost sredinje banke kao njezina nositelja. Stabilnost cijena se javlja kao primarni, ili ak jedini cilj djelovanja brojnih sredinjih banaka. Za poveanje djelotvornosti monetarne politike u ostvarenju krajnjih ciljeva slue intermedijarni ciljevi. Oni se mogu 5

koristiti i u svrhu provjere promjena u novanom sustavu koje doprinose ostvarenju tih ciljeva. Mogue je postojanje i dodatnih oparativnih ciljeva koji se ugrauju u strategiju provoenja montarne politike jer su vrlo osjetljivi na instrumente te politike. Instrumentima se izravno djeluje na operativne ciljeve, a putem operativnih ciljeva na intermedijarne ciljeve. Koritenjem intermedijarnih i operativnih ciljeva poveava se djelotvornost u ostvarenju kranjeg cilja, ona moe biti ugroenanepravodobnim podacima o imbenicima cijena potroakih dobara ili realne proizvodnje, unutar razdoblja izmeu implementacije instrumenata i ostvarenja krajnjeg cilja. (vremenski pomak traje obino vie od godinu dana). U Republici Hrvatskoj krajnji cilj predstavlja stabilnost cijena, dok se kao indirektan koristi nominalno sidro deviznog teaja. Putem nominalnog sidra djeluje na inflacijska oekivanja javnosti, kao i na trokovne i potrane komponente formiranja inflacije. Treba napomenuti da teaj nije fiksan niti je sredinja banka ikad objavila razinu teaja kojeg brani. U svrhu poveanja vjerodostojnosti i transparentnosti monetarne politike, sredinje banke objavljuju detaljne informacije o koritenim instrumentima, publiciraju redovna izvjea o ostvarenim rezultatima te objavljuju priopenja za javnost u kojem predouju budue namjere usmjerene na ouvanje postavljenih ciljeva. Shema 1: Prikaz koritenja operativnih i indirektnih ciljeva u provoenju monetarne politike

Intermedijarni ciljevi mogu biti monetarni agregati, trine kamatne stope , ili druge varijable prema izboru sredinje banke. Kao operativni cilj na koji djeluju instrumenti monetarne politike mogu se koristiti vikovi likvidnosti banaka, ukupni primarni novac ili kratkorone kamatne stope na meubankovnom tritu. Instrumentima monetarne politike sredinja banka izravno djeluje na ostvarivanje operativnih ciljeva te indirektno na ostvarivanje intermedijarnih ciljeva.

Krajnji cilj monetarne politike je stabilnost cijena.

3.2 Instrumenti monetarne politike U primjeni Hrvatske narodne je sedam instrumenata i jedna mjera monetarne politike. Redom to su: operacije na otvorenom tritu predstavljaju najvaniji instrument monetarne politike kojim raspolau sredinje banke u zemljama sa razvijenim financijskim sustavom. Tema moga seminara je ovaj instrument upravo zbog njegove vanosti u monetarnoj politici te u o njemu podrobnije govoriti u sljedeem poglavlju. stalno raspoloive mogunosti u praksi Hrvatske narodne banke kreirane su po uzoru na Europske sredinje banke uz odreene modifikacije radi prilagodbe hrvatskom financijskom sustavu. Dijelimo ih na tri tipa: novani depozit koji predstavlja pogodnost bankama koje dan zavravavaju sa vikom likvidnosti iznad iznosa obvezne priuve. Viak mogu prekonono deponirati kod HNB-a i tako ostvariti kamatu. Mogunost koritenja je svakodnevna to olakava sustav dnevnog upravljanja likvidnou poslovnim bankama. lombardni kredit namjenjen je bankama, tednim bankama i podrunicama stranih banaka koji dan zavravaju sa manjkom likvidnih sredstava. Na zahtjev banke sredinja banka odobrava prekononi kolateralizirani kredit koji se moe koristiti u visini od 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijea do godine dana. Sredinja banka ima pravo ograniiti iznos kredita dostupan svakoj pojedinanoj banci. unutardnevni krediti se takoer koriste svakodnevno, u obliku limita na raunu za namiru tijekom dana. Visina do koje se moe koristiti je 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a. Banke se mogu beskamatno koristiti pogodnou unutardnevnog kredita do iznosa ogranienja odreenog odlukom HNB-a. obvezna priuva predstavlja instrument izraenog restriktivnog djelovanja sredinje banke. Restriktivnost se oituje u visokoj stopi obvezne priuve te irokoj osnovici za njen obraun i izdvajanje. Snano djeluje na visinu kreditnog potencijala banaka. Ona ini vie od 50% ukupne pasive bilance sredinje banke. Visoka obvezna rezerva vezana je uz kvazi valutni odbor koji je temeljno obiljeje monetarnog sustava Republike Hrvatske. Domaa valuta emitirana je uz devizno pokrie, dok devizni teaj slui kao nominalno sidro za ouvanje stabilnosti cijena. Do 1999., prosjena stopa obvezne priuve iznosila je ak do 35.91%. Sniavanje stope obvezne priuve poelo 7

je nakon 2000. godine, poveanjem likvidnosti uz rast kreditnih i monetarnih agregata. Nakon 2008., zbog utjecaja globalne krize, koja je smanjila likvidnost financijskih sustava, stopa je smanjena na 14%. Osnovica za obraun obvezne rezerve sastoji se od kunskog i deviznog dijela koji se izraunavaju zsebno, a ine ih posebna dnevna stanja kunskih i deviznih izvora sredstava u jednom obraunskom razdoblju.

devizne aukcije slue za ouvanje stabilnosti domae valute i odravanja likvidnosti plaanja u zemlji i inozemstvu Pristup imaju samo banke koje imaju ovlatenje za obavljanje platnog prometa sa inozemstvom. Kupnjom deviza od poslovnih banaka sredinja banka kreira primarni novac dok u prodaji deviza sredinja banka smanjuje likvidnost banaka i ponitava veliinu primarnog novca. Provoenje deviznih intervencija uvjetovano je primarno kretanjem deviznog teaja hrvatske kune u odnosu na euro, to je vezano uz koritenje nominalnog sidra deviznog teaja kao intermedijarni cilj u ouvanju stabilnosti banaka.

Nematerijalizirane, prenosive blagajnike zapise moe emitirati HNB, nominirane u kunama, iji je rok dospijea 35 dana, a prodaju se preko multiple price tipa aukcije uz diskont. Pristup primarnom tritu blagajnikih zapisa imaju banke, tedne banke, podrunice stranih banaka i HBOR. Prodajom blagajnikih zapisa Hrvatska narodna banka djeluje na smanjenje likvidnosti poslovnih banaka, a time i na smanjenje veliine primarnog novca kao baze sekundarne emisije novca.

obvezni blagajniki zapisi su nematerijalizirani, neprenosivi instrumenti nominirani u kunama, iji je rok dospijea 360 dana. Predstavljaju svojevrsnu kaznenu mjeru, usmjerenu prema bankama, tedionicama i podrunicama stranih banaka iji je rast plasmana vei od doputenog. Obvezni upis uveden je 2007. godine sa svrhom obuzdavanja pretjerane kreditne aktivnosti banaka i ouvanje stabilnosti banaka.

Hrvatske poslovne banke, tedne banke i podrunice stranih banaka obvezne su odravati propisani postotak minimalnih potreba deviznog potraivanja u odnosu na njihove devizne obveze. Minimalno potrebna obveza deviznih potraivanja iznosi 17%. Obveza odravanja propisanog postotka je dnevna.

Kratkoroni kredit za likvidnost odobrava HNB, bankama, tednim bankama i podrunicama stranih banaka, ako se utvrdi da imaju likvidnih potekoa, uz uvijet da su solventne. Banke ovaj kredit mogu koristiti najdulje 12 mjeseci, a odobrava se uz financijsko osiguranje drugim instrumentima kao to su blagajniki zapisi HNB-a, vrijednosnim papirima Ministarstva financija Republike Hrvatske itd.

4. OPERACIJE NA OTVORENOM TRITU 4.1 HHHHHHHHHH