UNIVERZITET U TRAVNIKU FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

Seminarski rad iz predmeta SPORTSKA REKREA!IJA" TE#A$ UPRAVLJANJE PRO!ESO# TRANSFOR#A!IJA U SPORTSKOJ REKREA!IJI

#ENTOR$ pr%&'dr'#(riz )ad*ikad(ni+

STUDENT$ K%,a- Armin

Sara.e,%/ De0em1ar 2334' SADRAJ 5'UVOD...............................................................................................................2. 2'PRED#ET I PRO6LE#...............................................................................3. 7'!ILJ .................................................................................................................4. 8'#ETODE 4.1. Transformacioni procesi u sportskoj rekreaciji dijele metode vje !anja na vise na"ina ...........................................................................................................4. 4.1.1. #etode vje !anja se klasoficiraju na vi$e na"ina......................................4. 4.1.2. %lasifikacija metoda vje !anja prema na"inu optere&ivanja sporta$a 'a upravljanje procesom transformacija u sportskoj rekreaciji................................( 4.1.3. %lasifikacija metoda vje !anja prema vrsti mi$i&ne kontrakcije...............) 4.1.4. %lasifikacija metoda vje !anja prema ra'ini optere&enja..........................) 4.1.(. %lasifikacija metoda vje !anja prema metodi"kim o!licima trena no* rada......................................................................................................................1+ 4.2. #etodi"ka pravila vje !anja 'a ra'voj pojedini, kondicijski, sposo!nosti sporta$a mla-i, do!ni, kate*orija.kao i na"in ... ...........................................1+. 4.2.1. #etodi"ka pravila vje !anja 'a ra'voj sna*e ..........................................1+. 4.2.2. #etodi"ka pravila 'a ra'voj !r'ine..........................................................11. 4.2.3. #etodi"ka pravila trenin*a i'dr ljivosti...................................................11. 4.2.4. #etodi"ka pravila vje !anja 'a ra'voj fleksi!ilnosti...............................12. 4.2.(. #etodi"ka pravila trenin*a koordinacije..................................................12. 4.3. #/T0D/ 1023A4A5JA 21RA46JA5JA 1R07/S0# TRA5S80R#A79JA 2 S10RTS%0J R/%R/A79J9......................................13. 4.4.#/T0D/ 1023A4A5JA..........................................................................14. 4.4.1. %lasifikacija metoda pou"avanja prema na"inu preno$enja motori"ki, informacija..........................................................................................................14. 4.4.2. %lasifikacija metoda pou"avanja prema na"inu usvajanja :svladavanja; motori"ki, 'adataka ...........................................................................................14 9' ZAKLJU:AK...............................................................................................1). ;' LITERATURA.............................................................................................1<.

5' UVOD 2pravljanje procesom transformacija u sportskoj rekreaciji i metode sportske rekreacije su preci'no definirani postupci i na"ini rada koji su usmjereni na ra'voj sposo!nosti pojedinca ili na potpuno usvajanje i usavr$avanje te,ni"ko= takti"ki, 'nanja. 1ostoje ra'nolike i mno*o!rojne metode trena no* rada. a i !rojne klasifikacije s o!'irom na oda!rane kriterije. eljeni cilj odre-uje osnovni kriterij 'a klasifikaciju metoda trenin*a. Sukladno tome. metode trenin*a se ra'likuju ovisno o tome je li osnovni cilj trenin*a ra'voj odre-eni, antropolo$ki, dimen'ija sporta$a ili je osnovni cilj trenin*a u"enje novi, motori"ki, 'nanja. U sportskoj rekreaciji i praksi dvije su osnovne *rupe transformacioni, procesa posmatraju&i kro' metode> = met%de ,.e*1an.a koje slu e 'a ra'voj i odr avanje ra'noliki, antropolo$ki,. naj"e$&e funkcionalni, i motori"ki, sposo!nosti i morfolo$ki, oso!ina sporta$a? U osnovi metoda vje !anja nala'e se ener*etski pr%0esi trans&%rma0i.a ili se aktiviraju me,ani'mi iv"ano mi$i&ne re*ulacije koji mo*u osi*urati inten'itet i trajanje motori"ke i'ved!e ili kontrolu strukture motori"ko* djelovanja. = met%de p%(-a,an.a koje se primjenjuju 'a usvajanje motori"ki, informacija i usavr$avanje i sta!ili'acija motori"ki, pro*rama koji su pove'ani s te,ni"ko= takti"kim 'nanjima sporta$a. U osnovi metoda pou"avanja nala'e se trans&%rma0i.ski pr%0esi. Radi se o procesima prijema. prijenosa. o!rade. 'adr avanja i kori$tenja motori"ki, informacija inte*rirani, ( pro*rame motori"ko* djelovanja.

2'PRED#ET I PRO6LE# RADA

Predmet rada predstavlja anali'u upravljanja procesom transformacija u sportskoj rekreaciji kro' ra'li"ite metode.1utem ti, metoda rje$avamo pitanje @kako upravljati procesom transformacija u sportskoj rekreacijiA.

Pr%1<em rada jeste oda!rati od*ovaraju&u metodu rada.kojom "e mo upravljti transformacionim procesom u sportskoj rekreaciji. 'avisno od cilja. jer eljeni cilj odre-uje osnovni kriterij 'a klasifikaciju metoda trenin*a. Sukladno tome. metode trenin*a se ra'likuju ovisno o tome je li osnovni cilj trenin*a ra'voj odre-eni, antropolo$ki, dimen'ija sporta$a ili je osnovni cilj trenin*a u"enje novi, motori"ki, 'nanja

7'!ILJ RADA !i<. rada jeste prika'ivanje svi, metoda posmatrani, sa ra'li&iti, aspekata.'a reali'aciju i upravljanje procesom transformacija u sportskoj rekreaciji.te na osnovu ti, metoda rje$avati pitanja transformaciono, procesa.1ored metoda kod koji, rje$avamo predmet upravljanja procesom transformacija. postoji i o!ja$njenje ra'li"iti, metoda vje !anja u 'avisnosti od cilja.

8'#ETODE RADA 1rimjena !ilo koje metode vje !anja podra'umijeva i proces u"enja motori"ki, informacija jer je po'nato da &e se transformacijski efekti posti&i samo ispravnom i'ved!om vje !e. 1rimjena !ilo koje metode pou"avanja. pak. podra'umijeva i od*ovaraju&e ener*etsko i iv"ano=mi$i&no optere&enje pa je lo*i"no da je podi'anje ra'ine te,ni"ko=takti"ke i'ved!e nemo*u&e !e' adekvatno* procesa vje !anja. Rije"ju. metode vje !anja i metode pou"avanja inte*riraju se i me-uso!no nadopunjuju ( odnosima koji ovise o ra'nim "injenicama. 9'!or metoda trenin*a 'avisi od> a; specifi"nosti konkretne sportske discipline. !; postavljeni, ciljeva i 'adataka sportske pripreme. c; ra'vojni, o!ilje ja sporta$a ( pojedinim do!nim kate*orijama. d; stupnja sportske treniranosti i e; uvjeta ( kojima se trena ni proces i'vodi. 8'5' Trans&%rma0i%ni pr%0esi ( sp%rtsk%. rekrea0i.i di.e<e met%de ,.e*1an.a na ,ise na-ina 8'5'5' #et%de ,.e*1an.a se k<as%&i0ira.( na ,i=e na-ina za rea<iza0i.( (pra,<.an.a trans&%rma0i%ni> pr%0esa 1ostoji vi$e kriterija 'a klasifikaciju metoda vje !anja koje od*ovaraju ra'li"itim te,nolo*ijama sportske pripreme i upravljanja procesom transformacija u sportskoj rekreaciji. U ovom radu !it &e definirano samo nekoliko tipi"ni, metoda vje !anja koje se primjenjuju ( svakodnevnoj sportskoj praksi. #etode vje !anja> %om!inirana metoda. Standardna optere"enja. 4arija!ilna optere"enja. #et%da maksima<n%? trenin?a/ #et%da intenzi,n%? trenin?a/ #et%da ekstenzi,n%? trenin?a/ #et%da eks0entri-ne k%ntrak0i.e/ #et%da iz%metri-ne k%ntrak0i.e/ #et%da k%n0antri-ne k%ntrak0i.e :1rema tipu mi$i&ne kontrakcije. 1rema ra'ini optere&enja. 1rema re imu trena no* rada;. #et%da p%<i?%na/ #et%da 0irk(<ara/ #et%da kr(?%,a/ #et%da p%sta.a :1rema metodi"kim o!licima trena no* rada. 1rema na"inu optere&ivanja sporta$a;. #et%da stati-k%? rada/ #et%da dinami-k%? rada / Inter,a<na met%da/ K%ntin(irana met%da'

8'5'2' K<asi&ika0i.a met%da ,.e*1an.a prema na-in( %ptere+i,an.a sp%rta=a za (pra,<.an.e pr%0es%m trans&%rma0i.a ( sp%rtsk%. rekrea0i.i Ra'likuju se kontinuirana ili trajna i intervalna metoda koja je po'nata i kao metoda rada s prekidima. 0snovna ra'lika me-u ovim metodama trenin*a je ta da se ( kontinuiranom ili trajnom vje !anju aktivnost odvija !e' prekida. dok su 'a intervalnu metodu rada 'nakovite pau'e. $to 'na"i da se sporta$i nakon odre-eno* radno* intervala odmaraju kra&e ili du e vrijeme. nakon "e*a slijedi nova serija ili ponavljanje koji po optere&enju mo*u !iti jednaki. ali i dru*a"iji. %ontinuirana ili trajna metoda Blavna 'na"ajka ove metode trenin*a je rad !e' prekida. Tijekom rada du e* trajanja or*ani'am se prila*o-ava produ enom optere&enju ekonomi"nim aktiviranjem ener*ije. 0vom metodom mo e se po!olj$ati aktivnost aero!ni, :oksidacijski,; procesa. $to omo*u&uje ekonomi"niji rad mi$i&a. kao i pove&anje re'ervi *liko*ena ( mi$i&ima i jetri. 1rodu eni trena ni rad 'na"ajno doprinosi !oljem funkcioniranju sr"ano= ilno* i di$no* sistema. 9stra ivanja su poka'ala da trajna radna optere&enja ra'vijaju sposo!nosti optimalno* funkcioniranja or*ani'ma kro' du e vrijeme na relativno visokoj ra'ini efikasnosti. kao re'ultat transporta kisika i nje*ove potro$nje. Transport i potro$nja kisika na periferiji lokomotorno* sustava *lavni su faktori ( ra'voju aero!ne sposo!nosti sporta$a. %ontinuirana metoda trenin*a mo e se provoditi ( standardnim ili varija!ilnim uvjetima optere&enja. Kontinuirana standardna metoda 'na"i da se posti*nuta ra'ina optere&enja odr ava od po"etka do kraja trena ne aktivnosti. dok kontinuirana varijabilna metoda 'na"i da se inten'itet optere&enja tijekom trena ne aktivnosti mijenja. Radi se o na"inu vje !anja ( kojemu se optere&enje mo e ili stalno pove&avati :kontinuirano varijabilna progredirajua metoda;. ili smanjivati :kontinuirano varijabilna regredirajua metoda; ili mo e varirati pa se ( tom slu"aju *ovori o kontinuirano varija!ilnom promjenljivom na"inu treniranja.

9ntervalna metoda ili metoda rada s prekidima Blavna 'na"ajka ovo* na"ina trenin*a je rad s prekidima. $to 'na"i da se i'mjenjuju intervali rada i intervali odmora. 9nterval odmora. odnosno pau'a. ima dvojaku 'ada&u> osi*urati oporavak or*ani'ma od pret,odno* i pripremiti *a 'a slijede&i radni interval. 9ntervalna metoda rada se s fi'iolo$ke to"ke *ledi$ta naj"e$&e i'vodi ( uvjetima kisikovo* du*a i *omilanja mlije"ne kiseline. 5akon nekoliko ponavljanja radni, intervala. kisikov du* se !r'o akumulira. $to po'itivno utje"e na ra'voj sporta$eva anaero!no* radno* kapaciteta :8oD. 1E))? Filmore i 7ostill. 1EE)? eljaskov. 2++2;. U tom re imu rada kisikov du* dosti e 'natno vi$u ra'inu od du*a kisika koji se javlja kao posljedica pojedina"no* i'vo-enja trena no* 'adatka :metoda ponavljanja;. 9ntervalna trena na metoda mo e se provoditi ( standardnim i varija!ilnim uvjetima trena no* optere&enja. Ga intervalnu standardnu metodu rada 'nakovita su uvijek jednaka optere&enja definirana duljinom dionice. trajanjem pau'e. trajanjem rada. !rojem ponavljanja i re imom rada ( pau'i. Da !i intervalni trena ni rad 'adovoljio kriterij standardnosti. potre!no je sve varija!le koje se koriste ( intervalnom trenin*u dr ati pod kontrolom. 3im se promijeni jedan od parametara optere&enja. intervalni trenin* poprima o!ilje ja varija!ilno* rada. Sa stajali$ta do'iranja optere&enja karakteristi"na je intervalna varijabilna metoda rada ( kojoj se javlja veliko sumiraju&e optere&enje s pove&anom koncentracijom laktata do skoro potpuno* iscrpljenja ener*etski, re'ervi.

8'5'7' K<asi&ika0i.a met%da ,.e*1an.a prema ,rsti mi=i+ne k%ntrak0i.e %oncentri"na mi$i&na kontrakcija /kscentri"na mi$i&na kontrakcija 9'ometri"na mi$i&na kontrakcija 1rema ovom kriteriju ra'likuju se koncentri"na. i'ometri"na i ekscentri"na metoda rada . kao i kom!inacije spomenuti, vrsta mi$i&ne aktivnosti. %oncentri"na i ekscentri"na kontrakcija provode se ( dinami"nom re imu rada *dje se aktivnost i'vodi ili ( uvjetima svladavaju&e* mi$i&no* rada :koncentri"na metoda H sila mi$i&a je ve&a od vanjsko* optere&enja; ili ( uvjetima popu$taju&e* mi$i&no* rada :ekscentri"na metoda H sila mi$i&a je manja od vanjske sile. odnosno optere&enja;. 9'ometri"na metoda rada. odnosno stati"ki na"in vje !anja o"ituje se ( maksimalnim poku$anim pokretima ili prilikom 'adr avanja polo aja na nekoj od ra'ina vanjski, optere&enja :i'ometri"na metoda H mi$i&na sila jednaka je vanjskoj sili odnosno optere&enju;. 8'5'8' K<asi&ika0i.a met%da ,.e*1an.a prema razini %ptere+en.a Du ina dionice :eksten'itet; 9nterval odmora /ksten'ivna intervalna metoda trenin*a 9nten'ivna intervalna metoda trenin*a #aksimalna intervalna metoda trenin*a Tempo kretanja :inten'itet; #etode intervalno* trenin*a 0ptere&enje trena no* rada predstavlja va nu komponentu metodike sportsko* trenin*a. #o da najve&e *re$ke mo*u se napraviti nepravilnim do'iranjem ukupno* optere&enja ili do'iranjem nje*ovi, komponenata :eksten'itet = trajanje podra aja i inten'itet = ja"ina podra aja;.

<

S aspekta ra'ine optere&enja metode se mo*u podijeliti na> = met%d( ekstenzi,n%? trena*n%? rada@ provodi se ( kontinuiranom ili ( intervalnom o!liku. Blavno o!ilje je ove metode je produ eni radni interval. srednji inten'itet optere&enja i. ako se i'vodi ( intervalima :slika 3;. relativno kratko trajanje odmora? = met%d( intenzi,n%? trena*n%? rada @ naj"e$&e se i'vodi ( okviru intervalno* trenin*a. 0!ilje ja ove metode jesu> visok tempo. odnosno inten'itet vje !anja. manji !roj ponavljanja. kra&a dionica i produ en interval odmora? = met%d( maksima<n%? trena*n%? rada @ ova metoda je sli"na metodi ponavljanja. U njoj je tempo i'vo-enja rada uvijek maksimalan. trajanje radno* intervala vrlo kratko. kao i sama dionica. dok je interval odmora. odnosno pau'a du*a. uvijek 'natno du i od trajanja trena ne aktivnosti. #i$i&na i'dr ljivost 2mjeren = standardan ili varija!ilan 3+=C+ s.<=12 .i'nad 3+..3+=4+.

#etoda eksten'ivno* intervalno* rada :I; Repetitivna sna*a Ir' = standardan ili varija!ilan 3+=C+ s.<=1+.1(=3+.4+=C+. #etoda eksten'ivno* intervalno* rada :A; #aksimalna i !r'insko=sna na i'dr ljivost 4rlo !r' = standardan ili varija!ilan C+=E+ s.C=<.<=2+.3+=)+.

#etoda inten'ivno* intervalno* rada :I; Ir'inska sna*a Ir' i eksplo'ivan 3=( min.4=C.C=1+.3+=)+.

#etoda inten'ivno* intervalno* rada :A; #aksimalna sna*a H ,ipertrofija mi$i&a /ksplo'ivan 2=4 min.C=<.C=1+.)+=<(.

#etoda maksimalno* intervalno* rada :I; Dinami"na. maksimalna i eksplo'ivna sna*a Sna an i eksplo'ivan 2=3 min.3=(.1=(.<(=1++.

#etoda maksimalno* intervalno* rada :A; Blavni trena ni efekti.Tempo i'vo-enja.1au'a :serijska;.Iroj serija.Iroj ponav= ljanja.9nten'itet :JR#K;. 1arametri optere&enja metode %oja &e se od ove tri metode koristiti ( trenin*u. 'avisi od primarno* cilja koji se eli posti&i. 2koliko je cilj trenin*a ra'voj i'dr ljivosti. primijenit &e se metoda eksten'ivno* trena no* rada. Ga podi'anje !r'inski, svojstava sporta$a naro"ito je po*odna metoda maksimalno* intervalno* trenin*a. #etoda inten'ivno* intervalno* rada omo*u&uje po!olj$anje ra'li"iti, tipova repetitivne sna*e i !r'inske i'dr ljivosti. 0vo je mo*u&e posti&i u' optere&enje od 4+ = )+J R# s relativno ve&im !rojem ponavljanja :<=3+; i serija :4=<; s relativno kratkom pau'om i varija!ilnim tempom i'vo-enja. 5a maksimalnu i eksplo'ivnu sna*u mo e se uspje$no djelovati metodom maksimalno* intervalno* rada :A; u' optere&enje od <(=1++ J R# s relativno malim !rojem serija :3=(; i malim !rojem ponavljanja u' relativno du*a"ku pau'u i visok tempo i'vo-enja vje !e.

1+

8'5'9' K<asi&ika0i.a met%da ,.e*1an.a prema met%di-kim %1<i0ima trena*n%? rada 4rlo po*odan o!lik trena no* rada ( sp%rt( su metodi"ke forme definirane kao postaje. kru*ovi. cirkulari i poli*oni. 2vijek je potre!no odrediti !roj radni, 'adataka odnosno motori"ki, aktivnosti ( odnosu na akcijski i topolo$ki definirane funkcionalne i motori"ke sposo!nosti. Trena ni rad se mo e provoditi ( vi$e serija s odre-enim !rojem ponavljanja na jednom radnom 'adatku s ne$to du im odmorima i'me-u serija :met%da p%sta.a;. ( vi$e kru*ova pri "emu se na radnom 'adatku i'vodi jedna serija s odre-enim !rojem ponavljanja u' ne$to kra&e odmore i'me-u serija odnosno radni, 'adataka :met%da kr(*n%? rada; ili !e' odmora i'me-u serija odnosno radni, 'adataka :met%da 0irk(<arn%? rada; i na kraju rad se mo e provoditi kontinuirano u' i'ved!u ra'li"iti, motori"ki, aktivnosti !e' i s trena nim poma*alima :met%da p%<i?%nsk%? rada;. 5aravno. mo*u&e su i kom!inacije ra'li"iti, metodi"ki, o!lika. U skladu s postavljenim ciljevima i uvjetima ( kojima se trena ni rad provodi koriste se odre-eni metodi"ki o!lici ili nji,ove kom!inacije. 8'2' #et%di-ka pra,i<a ,.e*1an.a za raz,%. p%.edini> k%ndi0i.ski> sp%s%1n%sti sp%rta=a m<aAi> d%1ni> kate?%ri.a/ka% i na-in (pra,<.an.a pr%0es%m trans&%rma0i.a ( sp%rtsk%. rekrea0i.i 1odru"je ra'voja pojedini, kondicijski, sposo!nosti i na"inu upravljanja procesom transformacija u sportskoj rekreaciji vrlo je slo eno i od trenera 'a,tijeva cjelovito 'nanje. %ako !i se pove&ala u"inkovitost trenin*a i smanjila mo*u&nost o'lje-ivanja dijelova lokomotorno* sustava potre!no je po$tovati odre-ena metodi"ka pravila.

8'2'5' #et%di-ka pra,i<a ,.e*1an.a za raz,%. sna?e

Sa sustavnom transformacijom dimen'ija sna*e tre!a 'apo"eti tek kad aktivni i pasivni dio sustava 'a kretanje postane dovoljno jak. To se mo e posti&i trena nim operatorima 'a *lo!alni ra'voj jakosti lokomotorno* sustava i. pose!no. trena no* rada 'a ra'voj !r'ine. koordinacije. aero!ne i'dr ljivosti i fleksi!ilnosti ? U trenin*u sna*e tre!a naro"ito i'!je*avati stanovite situacije potencijalno opasne 'a o'lje-ivanje Lsla!i, to"akaL lokomotorno* sustava. oso!ito lum!alno* dijela kralje nice i '*lo!ova donji, ekstremiteta?

11

S inten'ivnim trenin*om sna*e mlado* sporta$a tre!a po"eti nakon 'avr$etka pu!ertetsko* ra'do!lja. u' uvjet da su ( trenin*u pret,odno i'vedene trena ne vje !e sna*e svladavanjem vlastite te ine tijela ili pasivno* i aktivno* otpora partnera? 1lanirati dovoljno du*o vrijeme 'a odmor nakon trenin*a s na*laskom na sna*u? 1otre!no je i'!je*avati du*a stati"ka optere&enja> promjenljivo optere&enje korisno je kako 'a '*lo!nu ,rskavicu. tako i 'a li*amente. Stati"ko optere&enje lo$e djeluje na prokrvljenost optere&ene strukture. dok *a aktivno optere&enje po!olj$ava. G!o* to*a prednost tre!a dati dinami"nim vje !ama sna*e .

8'2'2' #et%di-ka pra,i<a za raz,%. 1rzine

U trenin*u sporta$a mla-i, do!ni, kate*orija potre!no je oso!itu po'ornost usmjeriti na ra'voj !r'inski, svojstava. jer na kona"nu ra'inu !r'ine odrasli, sporta$a jako utje"e do! ( kojoj je 'apo"eo njen sustavni ra'voj. 1otre!no je po'navati i koristiti sen'i!ilne ra'vojne fa'e ( kojima dijete naro"ito do!ro rea*ira na podra aje tipa !r'ine. Ir'inu tre!a ra'vijati diferencirano. Rad na !r'ini reakcije tre!a provoditi ( do!i od C=1+ *odina. frekvenciju pokreta po eljno je ra'vijati i'me-u <. i 13. *odine ivota. a trenin* !r'inske sna*e primjenjivati prete no ( do!i rane adolescencije :Jonat, i %rempel. 1E<1? 1latonov. 1EE);. Ir'inu je potre!no ra'vijati od*ovaraju&im sadr ajima i promjenljivim metodama trenin*a. jer se ina"e sta*nacija. odnosno !r'inska !arijera mo e pojaviti rano. 1rerano kori$tenje specifi"ni, vje !i 'a ra'voj !r'ine dat &e !r'e efekte. ali &e o*rani"iti nje'in kasniji potpun ra'voj :Feineck. 1E<<? eljaskov. 2++2;.

8'2'7' #et%di-ka pra,i<a trenin?a izdr*<.i,%sti

%ada se radi o i'dr ljivosti. dosada$nja istra ivanja :Jonat, i %rempel. 1E<1? 1latonov. 1EE)? Feineck. 1E<<? Dick. 1EE)? #edved. 1E<); nedvosmisleno *ovore o o!jektivnim mo*u&nostima da se aero!na
12

i'dr ljivost uspje$no ra'vija ve& ( do!i od )=1+ *odina. a oso!ito efikasno ( do!i od 11=14 *odina.

Sla!ija anaero!na mo& djece mora se u'eti ( o!'ir ( trenin*u i'dr ljivosti ( ranijoj do!i. S ra'vojem aero!ne i'dr ljivosti mo e se 'apo"eti samo prekasno. nikada prerano. Sposo!nost aero!ne i'dr ljivosti naj!olje se mo e trenirati djevoj"ica ( 12.M13. *odini. ( dje"aka ( 13.M14. *odini ivota. S forsiranim anaero!nim trenin*om mo e se po"eti tek kad 'avr$i !iolo$ko sa'rijevanje. Trenin* specifi"ne i'dr ljivosti nado*ra-uje se na dosti*nutu ra'inu op&e i !a'i"ne i'dr ljivosti. %on'ekventan ra'voj specifi"ne. pose!no !r'inske i'dr ljivosti tre!a primijeniti ( juniorskim do!nim kate*orijama :Feineck. 1E<<? 1latonov. 1EE);

8'2'8' #et%di-ka pra,i<a ,.e*1an.a za raz,%. &<eksi1i<n%sti

8leksi!ilnost :*i!ljivost; je ( dje"joj do!i :otprilike do 1+. *odine ivota; vrlo do!ra. 9nten'ivniji trenin* tre!ao !i uslijediti nakon to*a. kako !i se 'adr ala do tada posti*nuta ra'ina :Alter. 1EE);. 8leksi!ilnost tre!a ra'vijati pa ljivo s o!'irom na to da pretjerano ra'vijena fleksi!ilnost mo e lo$e utjecati na ostale karakteristike kretanja pa "ak i dovesti do lo$e* dr anja. Aktivnim i dinami"nim vje !ama iste'anja tre!a dati prednost. 1asivne vje !e iste'anja valja upotre!ljavati tek ( do!a adolescencije . Ako se ustanovi prevelika fleksi!ilnost. pove'ana sa 'nakovima lo$e* dr anja. pa nju tre!a o!ratiti na ja"anje muskulature. a ne na daljnje iste'anje ve& ionako sla!o* pasivno* aparata 'a kretanje. 9ste'anje kao metoda rada na ra'voju fleksi!ilnosti mo e se primjenjivati samo ako se upo'na nje*ova priroda i ako se vje !e i'vode te,ni"ki !esprijekorno.

8'2'9' #et%di-ka pra,i<a trenin?a k%%rdina0i.e

Skup koordinacijski, sposo!nosti formira se vrlo rano. naro"ito sposo!nosti ritmi"ke koordinacije. a*ilnosti. ritma i motori"ke reakcije :#ilanovi&. 2++2;.

13

1o"etak rada na ra'voju koordinacijski, sposo!nosti nikad nije preuranjen. s o!'irom na to da je upravo koordinacija pretpostavka 'a !olje motori"ko u"enje ( kasnijim etapama sportske pripreme. 1si,omotorna koordinacija ra'vija se u"enjem novi,. ra'norodni, vje !i i i'vo-enjem ve& po'nati, vje !i ( i'mijenjenim uvjetima :#etiko$ i sur.. 2++3;. Trenin* koordinacije relativno !r'o dovodi do umora iv"ano* sustava. Gato se vje !e koordinacije kom!iniraju s vje !ama 'a ra'voj ostali, kondicijski, sposo!nosti. U trenin*u koordinacije primjenjuje se metoda ponavljanja koja mora osi*urati dovoljno vrijeme 'a odmor i'me-u serija ili ponavljanja. 5ove koordinacijske vje !e :Dra!ik. 1EEC; u"e se ( tri fa'e> a; nau"iti kretanje !e' o!'ira na !r'inu i'vo-enja. !; pove&avati !r'inu i'vo-enja u' 'adr avanje pravilne strukture kretanja te c; mijenjati dio kretne strukture ili uvjete ( kojima se i'vodi.

8'7' #ETODE POU:AVANJA UPRAVLJANJA PRO!ESO# TRANSFOR#A!IJA U SPORTSKOJ REKREA!IJI 1rema kriteriju na"ina pou"avanja motori"ki, 'nanja i vje$tina postoji vi$e ra'li"iti, metoda. 1rva skupina metoda definirana je ra'li"itim na"inima preno$enja motori"ki, informacija odnosno postavljanja motori"ki, 'adataka. dok je dru*a skupina metoda definirana na"inima usvajanja :svladavanja; i usavr$avanja motori"ki, 'adataka koja su predmet pou"avanja. U osnovi svi, metoda pou"avanja le i isti re*ulacijski proces. 9nformacija o strukturi *i!anja prvo dola'i ( iv"ani sustav. *dje se Prema na-in( (s,a.an.a Bs,<ada,an.aC m%t%ri-ki> zadataka 1.Sinteti"ka. 2.Analiti"ka . 3.Situacijska. 3.9deomotori"ka Prema na-in( pren%=en.a m%t%ri-ki> in&%rma0i.a
14

1.4er!alna. 2.4i'ualna . 3.#otori"ka :demonstracija; . 4.1ro!lemska. (.%om!inirana . C.%om!inirana. 8'8'#ETODE POU:AVANJA #etode pou"avanja prera-uje i *dje se. na temelju skupa dekodirani, informacija. stvara ili aktivira od*ovaraju&i pro*ram djelovanja. Dakle. ( prvom dijelu motori"ko* pou"avanja. !e' o!'ira kojom se metodom postupak provodi. potre!no je stvoriti predod !u o tome kako *i!anje i'*leda i kako !i tre!alo i'*ledati. ( skladu sa sporta$evim sposo!nostima i'vo-enja motori"ko* 'adatka. U ovom dijelu va no je uspostaviti pravu komunikaciju sa sporta$em koji se nala'i pred odre-enim motori"kim pro!lemom. 8'8'5' K<asi&ika0i.a met%da p%(-a,an.a prema na-in( pren%=en.a m%t%ri-ki> in&%rma0i.a 9nformacije pomo&u koji, sporta$ mo e stvoriti kvalitetnu predod !u o motori"kom 'adatku mo*u se davati usmenim i'la*anjem :verbalna metoda;. slikovnim materijalima :vizualna metoda; ili kvalitetnom motori"kom i'ved!om. odnosno demonstracijom motori"ko* 'adatka koji je predmet pou"avanja :metoda demonstracije; :Iompa. 1EE4? 1latonov. 1EE)? eljaskov 2++2;. 5a temelju do!re demonstracije sporta$ koji u"i stvara model racionalne i'ved!e strukture postavljeno* motori"ko* 'adatka. Gato je potre!no demonstraciju prila*oditi sporta$evim motori"kim i mentalnim. odnosno perceptivnim sposo!nostima. Problemska metoda podra'umijeva postavljanje motori"ko* 'adatka !e' pose!ni, pret,odni, o!ja$njenja i metodi"ki, naputaka :#atvejev. 2+++? 7lark. 2++1;. 1rimjenjiva je 'a pou"avanje jednostavniji, motori"ki, 'adataka. Slo enije motori"ke 'adatke na pro!lemskom nivou mo*u rije$iti samo i'u'etno sposo!ni sporta$i. 8'8'2' K<asi&ika0i.a met%da p%(-a,an.a prema na-in( (s,a.an.a Bs,<ada,an.aC m%t%ri-ki> zadataka Ana<iti-ka met%da p%(-a,an.a ( sp%rt( podra'umijeva podjelu *lo!alne strukture na vi$e fa'a. odnosno elemenata koji se u"e 'ase!no. a 'atim se nakon odre-eno* vremena. inte*riraju ( cjelinu :Iompa. 1EE4? Dra!ik. 1EEC? #ilanovi&. 2++2;. Analiti"ko u"enje je opravdano ( slu"ajevima> ako je aktivnost vrlo slo ena i te$ka. ako se aktivnost sastoji od veliko* !roja elemenata. odnosno strukturalni, jedinica. kada cjelovito i'vo-enje i'a'iva stra, i kada se stvaraju inercijske sile koje po"etnik te$ko svladava. 0snovni nedostaci analiti"ko* u"enja o*ledaju se ( tome da sporta$. dodu$e. do!ro nau"i dijelove *i!anja. ali i, kasnije te$ko pove'uje ( kvalitetnu cjelinu te da takav na"in u"enja mo e !iti NdosadanO. jer sporta$ pred so!om nema sliku cjeline. Tijekom

1(

analiti"ko* u"enja mo e se '!o* to*a osjetiti pomanjkanje volje i smanjenje koncentracije. Sinteti-ka met%da p%(-a,an.a ( sp%rt( podra'umijeva u"enje motori"ko* 'adatka kao cjeline. Su$tina ove metode svodi se na to da sporta$. nakon $to *a je percipirao. motori"ki 'adatak reali'ira ( cjelini koncentriraju&i se na ispravno i'vo-enje najte e. odnosno najva nije fa'e aktivnosti :1latonov. 1EE)? #ilanovi&. 2++2? eljaskov. 2++2;. Sinteti"ko u"enje ima vi$e prednosti> lak$e se formira ispravna predod !a o cjelini strukture kretanja. lak$e se s,va&a u'ro"no=posljedi"na pove'anost pojedini, fa'a. *i!anja se i'vode ( lo*i"nom slijedu. $to po'itivno utje"e na s,va&anje smisla cijele radnje. po'itivno utje"e na motivaciju. omo*u&uje stvaranje i kori$tenje kinesteti"ki, informacija koje predstavljaju 'na"ajan i'vor podataka tijekom usvajanja novo* pokreta. od prvo* trenutka usvaja se ispravan ritam *i!anja. !e' koje*a nije mo*u&e posti&i od*ovaraju&i krajnji efekt aktivnosti. lak$e se koriste i kontroliraju inercijske sile i interne sile lokomotorno* sustava. 5edostaci sinteti"ke metode mo*u !iti> pojedine strukturalne jedinice mo*u se usvojiti nedovoljno preci'no i postoje o!jektivne te$ko&e da dijete slo enu strukturu kretanja i'vede s od*ovaraju&om kontrolom prostorno=vremenski, parametara. Jedan od naj!olji, na"ina pou"avanja te,ni"ko=takti"ki, elemenata ( sp%rt( je onaj koji se odvija ( situacijskom treningu :Iompa. 1EE4? #atvejev. 2++2;. To 'na"i da se te,ni"ko=takti"ki elementi ( sportskim i*rama naj!olje u"e ( situacijskim uvjetima kro' i*ru ili njene dijelove. Situacijski trenin* ne isklju"uje ostale metode pou"avanja. 0vakav pristup ( pripremi mladi, mora imati dominantnu ulo*u jer se sta!ili'acija i automati'acija 'nanja mo e posti&i samo primjenom situacijski, modaliteta trenin*a. 4rlo !itna metoda koja se koristi ( svim fa'ama u"enja i kao sastavni dio ostali, na"ina usvajanja i usavr$avanja motori"ki, informacija jest ideomotorika metoda :#ilanovi&. 1EE);. 0na se sastoji ( tome da sporta$ misaono reproducira 'adanu motori"ku aktivnost. 4a nost misaoni, procesa dola'i do i'ra aja ( osmi$ljavanju prvi, motori"ki, aktivnosti kro' pove'ivanje percipirani, i i'vedeni, *i!anja. 1ro*rame motori"ki, 'nanja mo*u&e je sta!ili'irati ako se motori"ke informacije vi$ekratno reproduciraju ( svijesti. To 'na"i da sporta$ tijekom trenin*a ili nakon nje*a tre!a poku$ati ( N*laviO ponavljati ono $to je !ilo predmetom motori"ko* pou"avanja na trenin*u. U osnovi svako* motori"ko* u"enja nala'i se iterativna metoda koja podra'umijeva stalno i vi$ekratno ponavljanje *i!anja. odnosno motori"ko* 'adatka. radi nje*ovo* potpuno* usvajanja do ra'ine automati'irane i'ved!e :Dra!ik 1EEC. 1latonov 1EE). eljaskov 2++2;. 1roces u"enja iterativnom metodom mo e osi*urati potpun uspje, samo ako se provodi ( inte*raciji s dru*im va nim "im!enicima pou"avanja. kao $to su> do!ra demonstracija.
1C

uo"avanje *re$aka. utvr-ivanje u'roka i posljedica *re$aka. postupak ispravljanja *re$aka te stalna kontrola i poticanje sporta$a koji te,niku i taktiku sporta u"i. U pre0izn% de&iniran%m p%st(pk( te>ni-k%@takti-k%? p%(-a,an.a trener neprekidn% tre1a$ a. promatrati sporta$a ( akciji i re*istrirati uspje$nost prvi, poku$aja. !; na jednostavan. preci'an. ra'umljiv i uvjerljiv na"in o!jasniti principe i'vo-enja na*la$avaju&i potre!ne radnje. c; anali'irati ponavljanje sekvenci *i!anja. demonstrirati i, i pratiti reakcije = sve to raditi polako. pa ljivo i ra'umljivo. d; 'au'imati po'itivan. an*a iraju&i i motiviraju&i stav. e; !iti vrlo strpljiv i po'itivno usmjeren prema sporta$u. po,valiti *a ako je to 'aslu io.

Pr%0es (-en.a sa sta.a<i=ta sp%rta=a za>ti.e,a$ a; ra'umijevanje osnovni, principa i'ved!e motori"ko* 'adatka. !; sposo!nost samovi'uali'acije i'ved!e odre-ene motori"ke aktivnosti. c; nastojanje da se radnja :stereotip *i!anja; i'vede optimalnom !r'inom i umjerenim naporom. d; sposo!nost ra'matranja dosti*nute ra'ine motori"ke i'ved!e. uo"avanje i ra'umijevanje po*re$aka te aktivno sudjelovanje ( nji,ovu ispravljanju. e; nakon dovoljno* !roja ponavljanja aktivnost tre!a i'voditi sa optimalnom sna*om i !r'inom u' 'a,tijevanje natjecateljsko* u"inka.

1)

9' ZAKLJU:AK 0vaj seminarski rad se mo e i'ra'iti kao istra iva"ki rad i' ra'lo*a $to sve metode koje su namjenjene kao na"in upravljanja procesom transformacija ta"no odre-ene kako se sprovoditi.na koji na"in te su odre-ene mjernim jedinicama u 'avisnosti od metode.te su po*odne 'a istra ivanje. #etode rada 'a upravljanje procesa transformacija u sportskoj rekreaciji ( podru"ju sporta pose!no su va an se*ment metodike sportske pripreme. 0d*ovor na pitanje %A%0 treniratiP. ( velikoj &e mjeri usmjeriti efekte sportsko* trenin*a. Sportskim trenerima je cilj provesti trena ni proces ( kojemu &e 'a najkra&e vrijeme. u' minimalan utro$ak ener*ije. posti&i optimalne re'ultate. 1rimjeren i'!or metoda vje !anja i pou"avanja ( tome ima i'nimno va nu ulo*u. #etode trena no* rada sastavni su dio inte*ralno* sustava sportske pripreme te i, nikako ne !i tre!alo promatrati i'van konteksta ostali, metodi"ki, komponenata. To 'na"i da &e primjeni odre-ene metode pret,oditi i'!or adekvatni, sadr aja. kao i do'iranje ener*etski, i informacijski, komponenata optere&enja te oda!ir lokaliteta i trena ni, poma*ala. %ada se svi metodi"ki parametri rasporede ( vremenu. koje je predstavljeno ciljevima i 'ada&ama. *ovorimo o planiranju i pro*ramiranju sportsko* trenin*a. Gapravo. svi &e metodi"ki aspekti tek kro' plan i pro*ram trenin*a do!iti potvrdu o pravilnosti i'!ora. do'iranja i distri!ucije rada ( funkciji ra'voja treniranosti. sportske forme i sportski, posti*nu&a.

1<

;' LITERATURA 1. Iompa. T. :1EE4;> T,eorQ and #et,odolo*Q of Trainin* :T,ird /dition;. %endallMRunt 1u!lis,in* 7ompanQ. Du!uSue. 9oTa.transformacioni procesi. 2. 7lark. #.A. :2++1;> 9nte*rated Trainin* for t,e 5eT #illenium. 5ational AcademQ of Sports #edicine. T,ousand 0aks. 7a. 3. Dick. 8. :1EE);> Sports Trainin* 1rinciples. AU7 Ilack 1ress.Sportska rekreacija. 4. 8oD. /. :1E));. 8i'i"ki trenin*> metode i efekti. Suvremeni trenin*. sistem sportske rekreacije. (. TTT.*oo*le.com Transformacioni procesi u sportskoj rekreaciji.upravljanjem procesom transformacija u sportskoj rekreaciji.metode kako upravljati procesom transformacija u sportskoj rekreaciji.transformacioni orocesi...

1E