KOPENHAGENSKA DEKLARACIJA O DRUTVENOM RAZVOJU *

usvojena na Svjetskom sastanku na vrhu za drutveni razvoj Kopenhagen, 6. - 12. oujka 1995. godine

1. Po prvi puta u povijesti okupili smo se na poziv Ujedinjenih naroda, kao elnici drava i vlada, kako bismo priznali vanost drutvenog razvoja i ljudske dobrobiti za sve i kako bismo dali prvenstvo tim ciljevima, kako danas, tako i za dvadeset i prvo stoljee. 2. Potvrujemo da su narodi svijeta na razliite naine pokazali neodgodivu potrebu za rjeavanjem dubokih drutvenih problema, osobito siromatva, nezaposlenosti i drutvenog iskljuivanja, koji pogaaju sve zemlje. Naa je zadaa rasvijetliti njihove temeljne i strukturne uzroke, kao i njihove mune posljedice, kako bismo smanjili neizvjesnost i nesigurnost u ljudskom ivotu. 3. Potvrujemo da naa drutva moraju djelotvornije odgovoriti na materijalne i duhovne potrebe pojedinaca, njihovih obitelji i zajednica u kojima ive irom naih razliitih zemalja i podruja. Nae djelovanje u tom pravcu nije samo pitanje brzine, ve ustrajne i nepokolebljive opredijeljenosti u godinama koje dolaze. 4. Uvjereni smo da demokracija te transparentno i odgovorno voenje i upravljanje u svim drutvenim sektorima, predstavljaju nezamjenjive temelje za ostvarenje drutvenog i odrivog razvoja usmjerenog na ovjeka. 5. Dijelimo uvjerenje da su drutveni razvoj i drutvena pravda nezamjenjivi za ostvarenje i odranje mira i sigurnosti unutar i izmeu naih drava. Isto tako, drutveni razvoj i drutvena pravda ne mogu se postii bez mira i sigurnosti ili bez potivanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ta bitna meuovisnost priznata je prije 50 godina u Povelji Ujedinjenih naroda i otada je postala jo izraenijom. 6. Duboko smo uvjereni da su gospodarski rast, drutveni razvoj i zatita okolia meusobno ovisne i nadopunjujue komponente odrivog razvoja to zatvaraju okvir naih nastojanja za postizanjem bolje kvalitete ivota svih ljudi. Pravedan drutveni razvoj koji priznaje osnaivanje siromanih kako bi oni na odrivi nain koristili resurse okolia, predstavlja nezaobilazan temelj odrivog razvoja. Takoer priznajemo da je iroko zamiljen i odrivi gospodarski rast u kontekstu odrivog razvoja kljuna pretpostavka daljnjeg drutvenog razvoja i drutvene pravde. 7. Priznajemo, stoga, da drutveni razvoj zauzima sredinje mjesto glede potreba i tenji ljudi cijelog svijeta, kao i glede odgovornosti vlada i svih sektora graanskog drutva. Potvrujemo da su i u gospodarskom i u drutvenom smislu, najproduktivnije one politike i ulaganja koji osnauju ljude kako bi u najveoj moguoj mjeri razvili svoje sposobnosti, resurse i mogunosti. Svjesni smo injenice da se odrivi drutveni
*

Na Svjetskom sastanku na vrhu je, osim Deklaracije, usvojen i Program djelovanja koji je zbog duine teksta ovdje izostavljen. (Vidi: The Copenhagen Declaration and Programme of Action: World Summit for Social Development, United Nations, 1995.)

i gospodarski razvoj ne moe osigurati bez punog sudjelovanja ena te da pitanje jednakosti i ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca predstavlja prioritet meunarodne zajednice i da se ono, kao takvo, mora nai u sreditu gospodarskog i drutvenog razvoja. 8. Potvrujemo da su ljudi u sreditu nae brige za odrivi razvoj i da imaju pravo na zdrav i produktivan ivot u skladu s prirodnim okruenjem. 9. Okupili smo se ovdje kako bismo se mi, nae vlade i nai narodi obvezali na unaprjeenje drutvenog razvoja u cijelome svijetu, kako bi svi mukarci i ene, osobito oni koji ive u siromatvu, mogli ostvariti prava, koristiti resurse i dijeliti odgovornosti, to im omoguuje da vode zadovoljan ivot i pridonose dobrobiti svojih obitelji, svojih zajednica i ovjeanstva. Podrka i promicanje tih napora mora biti najvii cilj meunarodne zajednice, osobito kad je rije o ljudima koji pate zbog siromatva, nezaposlenosti i drutvenog iskljuenja. 10. Preuzimamo na sebe tu sveanu obvezu uoi pedesete obljetnice Ujedinjenih naroda, odluni zgrabiti jedinstvenu priliku za promicanje drutvenog razvoja i drutvene pravde koja se nudi okonanjem hladnog rata. Jo jednom potvrujemo naela Povelje Ujedinjenih naroda koja prihvaamo kao nae ciljeve, kao i sporazume postignute na vanim meunarodnim konferencijama, ukljuujui Svjetski sastanak na vrhu o djeci, odran u New Yorku 1990. godine; 1 Konferenciju Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju, odranu u Rio de Janeirou 1992. godine; 1 Svjetsku konferenciju o ljudskim pravima, odranu u Beu 1993. godine; 2 Globalnu konferenciju o odrivom razvoju malih otokih zemalja u razvoju, odranu u Bridgetownu, Barbados, 1994. godine 3 te Meunarodnu konferenciju o stanovnitvu i razvoju, odranu u Kairu 1994. godine. 4 Ovim Sastankom na vrhu uvodimo novu obvezu prema drutvenom razvoju u svim naim zemljama i pokreemo novo razdoblje meunarodne suradnje vlada i naroda, temeljene na duhu zajednitva koji stavlja potrebe, prava i tenje ljudi u sredite naih odluka i zajednikog djelovanja. 11. Okupili smo se ovdje u Kopenhagenu na Sastanku nade, opredjeljenosti i akcije. Okupili smo se potpuno svjesni teine zadaa koje su pred nama, ali i uvjereni da se veliki napredak moe, mora i hoe ostvariti. 12. Opredjeljujemo se za ovu Deklaraciju i Program djelovanja u cilju unaprjeenja drutvenog razvoja i osiguranja dobrobiti za sve irom svijeta, za danas i za dvadeset i prvo stoljee. Pozivamo ljude iz svih zemalja i iz svih slojeva, kao i meunarodnu zajednicu, da nam se pridrue u naem zajednikom cilju.

Vidi: First Call for Children, New York: United Nations Children's Fund, 1990. Vidi: Report of the United Nations Conference on Environment and Development, Rio de Janeiro, 3.14. lipnja 1992., Vol. I. Resolutions Adopted by the Conference, United Nations Publication, Sales br. E.93.I.8. i dopune. 2 Vidi: Report of the World Conference on Human Rights, Vienna, 14.-25. lipnja 1993. (A/CONF.157/24; Dio I.). 3 Vidi: Report of the Global Conference on the Sustainable Development of Small Island Developing States, Bridgetown, Barbados, 25. travnja 6. svibnja 1994. (United Nations Publication, Sales br. E.94.I.18. i dopune). 4 Vidi: Report of the International Conference on Population and Development, Kairo, 5.-13. rujna 1994. (A/CONF.171/13 i Add.1).
1

A. SADANJE STANJE DRUTVA I RAZLOZI ODRAVANJA SASTANKA NA VRHU 13. Svjedoci smo bogaenja pojedinaca u zemljama irom svijeta, to na alost prati produbljenje krajnjeg siromatva ostalih. Ta napadna suprotnost nije prihvatljiva i potrebno ju je rijeiti neizostavnim djelovanjem. 14. Globalizacija - posljedica poveane pokretljivosti ljudi, poboljanih komunikacija, znatno poveane trgovine i protoka kapitala te tehnolokog razvoja - otvara nove mogunosti za odrivi rast i razvoj svjetskog gospodarstva, osobito u zemljama u razvoju. Globalizacija takoer prua mogunost zemljama da razmjenjuju iskustva i ue na tuim dostignuima i tekoama, ali i promie meusobno obogaivanje ideala, moralnih i kulturnih vrednota i tenji. Istodobno, brze promjene i prilagodbe prati porast siromatva, nezaposlenost i raspad drutva. Prijetnje dobrobiti ovjeka, poput krize okolia, takoer se globaliziraju. Nadalje, globalne promjene svjetskog gospodarstva iz temelja mijenjaju parametre drutvenog razvoja u svim zemljama. Upravljanje tim procesima i prijetnjama na nain da se iz njih izvue korist i ublae negativne posljedice za ljude, predstavlja izazov. 15. U nekim podrujima drutvenog i gospodarskog razvoja postignut je napredak: a) globalno bogatstvo nacija se usedmerostruilo u posljednjih 50 godina, dok je meunarodna trgovina porasla jo i vie; b) oekivano trajanje ljudskog ivota, pismenost i osnovno obrazovanje, kao i osiguranje primarne zdravstvene zatite, ukljuujui planiranje obitelji, poveani su u veini zemalja, a prosjena smrtnost novoroenadi smanjena i u zemljama u razvoju; c) demokratski pluralizam, demokratske ustanove i temeljne graanske slobode su proirene. Napori za dekolonizacijom postigli su velik napredak, a ukidanje apartheida predstavlja povijesni uspjeh. 16. Usprkos tome, priznajemo da je prevelik broj ljudi, osobito ena i djece, ugroen pritiscima i oskudicom. Siromatvo, nezaposlenost i raspad drutva suvie esto za posljedicu imaju izdvajanje, marginalizaciju i nasilje. Poveava se nesigurnost koju mnogi ljudi, osobito ugroeni, osjeaju glede njihove budunosti i budunosti njihove djece: a) U mnogim drutvima, kako u razvijenim tako i u nerazvijenim zemljama, poveava se jaz izmeu bogatih i siromanih. tovie, usprkos ubrzanom napretku nekih zemalja u razvoju, jaz izmeu razvijenih i nerazvijenih, osobito najnerazvijenijih, proiruje se. b) Vie od milijardu ljudi u svijetu ivi u krajnjoj bijedi, od kojih mnogi svakodnevno gladuju. Velik dio, veinom ene, ima krajnje ogranien pristup zaradi, resursima, odgoju i obrazovanju, zdravstvenoj zatiti ili hrani, osobito u Africi i u najnerazvijenijim zemljama.

c) Ozbiljni drutveni problemi druge naravi i opsega takoer su prisutni u zemljama gospodarstvo kojih se nalazi u prijelaznom razdoblju i onima koje prolaze korjenite politike, gospodarske i drutvene promjene. d) Glavni uzrok neprekidnog pogoranja globalnog okolia je neodriv obrazac potronje i proizvodnje, osobito u industrijaliziranim zemljama, to je predmet ozbiljne zabrinutosti, jer produbljuje siromatvo i neravnoteu. e) Stalni rast svjetskog stanovnitva, poveanje sloenosti njegove strukture i rasprostranjenosti, njegova povezanost sa siromatvom te s drutvenom i rodnom nejednakou, ugroava prilagoivajue sposobnosti vlada, pojedinaca, drutvenih ustanova i prirodnog okolia. f) Prema slubenim podacima, vie od 120 milijuna ljudi irom svijeta je nezaposleno, a znatno vie radi samo povremeno. Prevelik broj mladei, ukljuujui i onu s formalnim obrazovanjem, ima premalo nade za pronalaenje korisnog posla. g) Vie ena nego mukaraca ivi u krajnjoj bijedi, s tim da se nesrazmjer stalno poveava, povlaei za sobom ozbiljne posljedice po ene i njihovu djecu. ene nose nesrazmjeran dio tereta u borbi sa siromatvom, raspadom drutva, nezaposlenou, unitavanjem okolia i posljedicama rata. h) Jednu od najbrojnijih svjetskih manjina, vie od jednog na deset, ine osobe s posebnim potrebama, koje su suvie esto prisiljene na siromatvo, nezaposlenost i drutvenu izoliranost. Osim njih, u svim zemljama i starije osobe mogu biti osobito osjetljive na drutveno iskljuivanje, siromatvo i marginalizaciju. i) Milijuni ljudi irom svijeta su izbjeglice ili prognanici. Te tragine drutvene posljedice imaju kritian utjecaj na drutvenu stabilnost i razvoj njihovih matinih zemalja, zemalja koje su ih prihvatile i njihovih podruja. 17. Osim tih problema koji su po svojoj naravi globalni i koji pogaaju sve zemlje, jasno uoavamo kritino stanje veine zemalja u razvoju, osobito afrikih, i onih najnerazvijenijih, to zahtijeva osobitu pozornost i djelovanje. Takoer potvrujemo da zemlje koje prolaze korjenite politike, gospodarske i drutvene promjene, ukljuujui i one koje se nalaze u procesu uvrivanja mira i demokracije, trebaju potporu meunarodne zajednice. 18. Zemlje s gospodarstvom u prijelaznom razdoblju, koje uz to prolaze i korjenite politike, gospodarske i drutvene promjene, takoer trebaju potporu meunarodne zajednice. 19. I druge zemlje koje prolaze korjenite politike, gospodarske i drutvene promjene takoer trebaju potporu meunarodne zajednice. 20. Ciljevi i zadaci drutvenog razvoja trae neprekidne napore kako bi se smanjili i otklonili glavni izvori drutvene nevolje i nestabilnosti za obitelj i drutvo. Pozivamo da se pozornost prvenstveno usmjeri na borbu protiv onih imbenika koji u cijelom

svijetu ozbiljno prijete zdravlju, sigurnosti, miru, zatiti i blagostanju naih naroda. Meu njima su kronina izgladnjelost, neishranjenost, problemi nedozvoljenog uivanja i trgovine drogama, organizirani kriminal, korupcija, okupacija, oruani sukobi, nedozvoljena trgovina orujem, terorizam, nesnoljivost i poticanje rasne, etnike, vjerske i druge mrnje, ksenofobija te endemine, zarazne i kronine bolesti. U tom cilju, potrebno je i dalje raditi na usklaivanju i suradnji na nacionalnoj, a osobito na regionalnoj i meunarodnoj razini. 21. U tom kontekstu, moraju se rjeavati problemi negativnog utjecaja na razvoj koji proizlaze iz prevelikih vojnih izdataka, trgovine orujem i ulaganja u proizvodnju i nabavu oruja. 22. Zarazne bolesti predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem u svim zemljama i glavni su uzrok smrti u svijetu, a biljei se i njihov rast. Te bolesti prijee drutveni razvoj i esto vode siromatvu i drutvenoj iskljuenosti. Prevenciji, lijeenju i nadzoru nad tim bolestima, od tuberkuloze i malarije do HIV-a (virusa ljudskog nedostatka imuniteta) i AIDS-a (sindroma steenog nedostatka imuniteta), mora se dati najvee prvenstvo. 23. Povjerenje ljudi u svijetu moemo zadrati samo ako njihove potrebe postanu na prioritet. Znamo da su siromatvo, nedostatak korisnog posla i raspad drutva uvreda ljudskom dostojanstvu. Takoer znamo da su te pojave u porastu, da se njima rasipa ljudski potencijal, ali i da su izraz nedjelotvornosti trita i gospodarskih i drutvenih ustanova i procesa. 24. Izazov koji stoji pred nama jest uspostavljanje okvira za drutveni razvoj koji je usmjeren na ovjeka, prema kojemu emo se rukovoditi danas i u budunosti, izgraditi kulturu suradnje i zajednitva te odgovoriti na izravne potrebe onih koji su najvie pogoeni ljudskom nevoljom. Odluni smo odgovoriti na taj izazov i unaprijediti drutveni razvoj u cijelom svijetu. B. NAELA I CILJEVI 25. Mi, poglavari drava i vlada zalaemo se za politiku, gospodarsku, etiku i duhovnu viziju drutvenog razvoja koja polazi od ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, jednakosti, potivanja, mira, demokracije, uzajamne odgovornosti i suradnje, od punog potivanja razliitih vjerskih i etikih vrednota i kultura ljudi. U skladu s tim, najveu vanost u dravnoj, regionalnoj i meunarodnoj politici i djelovanju, dat emo promicanju drutvenog napretka i pravde te poboljanju poloaja ovjeka temeljenom na punom sudjelovanju svih. 26. U tom cilju, izradit emo okvir djelovanja kako bismo: a) postavili ljude u sredite razvoja i usmjerili naa gospodarstva prema djelotvornijem zadovoljenju ljudskih potreba;

b) ispunili svoju odgovornost prema sadanjim i buduim generacijama osiguranjem ravnopravnosti meu generacijama te zatitom cjelovitosti i odrivog koritenja naega okolia; c) priznali da se drutveni razvoj, iako spada pod odgovornost drave, ne moe uspjeno ostvariti bez kolektivne obveze i napora meunarodne zajednice; d) ujedinili gospodarsku, kulturnu i socijalnu politiku kako bi se te politike mogle meusobno podravati, te potvrdili meuovisnost javne i privatne sfere djelovanja; e) priznali da ostvarenje odrivog drutvenog razvoja trai zdravu i iroko postavljenu gospodarsku politiku; f) promicali demokraciju, ljudsko dostojanstvo, drutvenu pravdu i solidarnost na dravnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini; osigurali snoljivost, nenasilje, pluralizam i nediskriminaciju, uz puno potivanje razlika unutar i izmeu drutava; g) promicali pravednu raspodjelu zarade i bolji pristup resursima potujui ravnopravnost i jednake mogunosti za sve; h) priznali obitelj kao temeljnu jedinicu drutva i potvrdili da ona ima glavnu ulogu u drutvenom razvoju, te da ju kao takvu treba jaati, obraajui pozornost na prava, mogunosti i dunosti njenih lanova. U razliitim kulturnim, politikim i drutvenim sustavima, postoje razliiti oblici obiteljskog ivota. Obitelj ima pravo na sveobuhvatnu zatitu i potporu; i) osigurali da ugroene i posebno osjetljive osobe i grupe budu ukljuene u drutveni razvoj i da drutvo potvrdi i odgovori na posljedice bespomonosti zatitom zakonskih prava pojedinca i olakanjem pristupa fizikoj i drutvenoj sredini; j) promicali ope potivanje, primjenu i zatitu svih ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, ukljuujui pravo na razvoj, promicali djelotvorno ostvarenje prava i raspodjelu odgovornosti na svim razinama drutva, promicali jednakost i ravnopravnost izmeu ena i mukaraca, titili prava djece i mladei te poticali jaanje drutvene integracije i graanskog drutva; k) jo jednom potvrdili pravo svih naroda na samoodreenje, osobito naroda pod kolonijalnom i drugim oblicima strane dominacije ili okupacije, kao i vanost djelotvornog ostvarenja tog prava to je, inter alia, potvreno i u Bekoj deklaraciji i Programu djelovanja 6 usvojenim na Svjetskoj konferenciji o ljudskim pravima; l) poduprli napredak i sigurnost ljudi i zajednica, kako bi svaki pripadnik drutva mogao zadovoljiti svoje temeljne ljudske potrebe, potvrditi osobno dostojanstvo te uivati zatitu i iskazati svoju kreativnost;
63

Vidi: Report of the World Conference on Human Rights, Be, 14.-25. lipnja 1993. (A/CONF.157/24; Dio I.).

m) priznali i podrali starosjedilake narode u njihovoj tenji za gospodarskim i drutvenim razvojem, u punoj mjeri potujui njihove identitete, tradicije, oblike drutvene organizacije i kulturne vrednote; n) naglasili vanost transparentnog voenja i upravljanja svim javnim i privatnim ustanovama na dravnoj i meunarodnoj razini; o) priznali da je osnaivanje ljudi, osobito ena, za razvoj njihovih vlastitih sposobnosti, glavni cilj i najvaniji razvojni resurs. Osnaivanje zahtijeva njihovo puno sudjelovanje u donoenju, provoenju i vrednovanju odluka kojima se osigurava funkcioniranje i dobrobit naih drutava; p) branili univerzalnost drutvenog razvoja i zacrtali novi, djelotvorniji pristup drutvenom razvoju, s obnovljenim poticajem za meunarodnu suradnju i partnerstvo; q) poboljali mogunosti kako bi starije osobe mogle imati bolji ivot; r) priznali da nove informacijske tehnologije i novi pristupi u koritenju tehnologija od strane ljudi koji ive u siromatvu, mogu pridonijeti ostvarenju ciljeva drutvenog razvoja i da bi stoga trebalo olakati njihov pristup tim tehnologijama; s) ojaali politike i programe koji poboljavaju, osiguravaju i proiruju sudjelovanje ena kao jednakih/ravnopravnih partnera u svim sferama politikog, drutvenog i kulturnog ivota te olakali njihov pristup svim resursima koji su im potrebni za puno uivanje njihovih temeljnih prava; t) stvorili politike, pravne, materijalne i drutvene uvjete koji izbjeglicama osiguravaju dobrovoljan, siguran i dostojanstven povratak u njihove zemlje, a prognanicima dobrovoljan i siguran povratak u njihova mjesta i mirnu reintegraciju u njihova drutva; u) naglasili vanost povratka svih ratnih zarobljenika osoba nestalih u akciji i talaca njihovim obiteljima, u skladu s meunarodnim konvencijama, a u cilju ostvarenja punog drutvenog razvoja. 27. Potvrujemo da je ostvarenje tih ciljeva prvenstvena odgovornost drava. Takoer potvrujemo da same drave te ciljeve ne mogu ostvariti. Meunarodna zajednica, Ujedinjeni narodi, multilateralne financijske ustanove, sve regionalne organizacije i lokalne vlasti, kao i svi imbenici graanskog drutva, trebaju uloiti svoj dio truda i sredstava, kako bi se smanjila nejednakost meu ljudima i premostio jaz izmeu razvijenih i zemalja u razvoju kao dio globalnih nastojanja za smanjenjem drutvene napetosti i stvaranjem vee drutvene i gospodarske stabilnosti i sigurnosti. Radikalne politike, drutvene i gospodarske promjene u zemljama s gospodarstvom u prijelaznom razdoblju praene su pogoranjem njihova gospodarskog i socijalnog stanja. Pozivamo sve ljude da se osobno zaloe za poboljanje uvjeta ljudskog ivota putem konkretnih akcija u njihovim podrujima djelovanja i preuzimanjem posebnih graanskih odgovornosti.

C. OBVEZE 28. Naa globalna tenja za drutvenim razvojem i preporuke o djelovanju sadrane u Programu djelovanja izraene su u duhu suglasnosti i meunarodne suradnje, u punom skladu s ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda, uz priznanje da je utvrivanje i primjena strategija, politika, programa i djelovanja u podruju drutvenog razvoja odgovornost svake pojedine zemlje te da se pri tome moraju u obzir uzeti razlike u njihovim gospodarskim, drutvenim i ekolokim uvjetima, uz puno potivanje razlika glede vjerskih i etikih vrednota, kultura i filozofijskih nazora njihovih naroda, u skladu sa svim ljudskim pravima i temeljnim slobodama. U tom kontekstu, za punu provedbu programa i akcija za drutveni razvoj, bitna je meunarodna suradnja. 29. Na temelju naeg zajednikog nastojanja za drutvenim razvojem koje tei drutvenoj pravdi, solidarnosti, skladu i jednakosti unutar i izmeu zemalja, uz puno uvaavanje nacionalnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, politikih ciljeva, razvojnih prioriteta, vjerske i kulturne razliitosti te svih ljudskih prava i temeljnih sloboda, kreemo u globalni pohod na drutveni napredak i razvoj utjelovljen u sljedeim obvezama.

Obveza 1. Obvezujemo se na stvaranje gospodarskog, politikog, drutvenog, kulturnog i pravnog okruenja koje e ljudima omoguiti postignue drutvenog razvoja. U tom cilju, na dravnoj razini mi emo: a) osigurati stabilan pravni okvir u skladu s naim ustavima, zakonima i postupcima te u skladu s meunarodnim pravom i obvezama, koji ukljuuje i promie jednakost i ravnopravnost izmeu ena i mukaraca, puno potivanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavinu prava, pristup pravdi, otklanjanje svih oblika diskriminacije, transparentno i odgovorno voenje i upravljanje te suradnju sa slobodnim i predstavnikim ustanovama graanskog drutva; b) stvoriti podupirue gospodarsko okruenje usmjereno promicanju pravednijeg pristupa zaradi, resursima i socijalnim slubama; c) po potrebi unaprijediti sredstva i uvjete kako bi ljudi mogli sudjelovati u izradi i primjeni socijalnih i gospodarskih politika i programa decentralizacijom, otvorenim upravljanjem javnim ustanovama te proirenjem mogunosti graanskog drutva i lokalnih zajednica da unaprjeuju svoje organizacije, resurse i akcije; d) jaati mir promicanjem snoljivosti, nenasilja i potivanja razliitosti, kao i rjeavanjem sporova mirnim sredstvima;

e) promicati dinamina, otvorena, slobodna trita, priznajui potrebu za povremenim intervencijama, kako bi se sprijeio ili osujetio pad trita, osigurali stabilnost i dugorona ulaganja, lojalna konkurencija i etiko ponaanje, te uskladio gospodarski i drutveni razvoj, ukljuujui unaprjeenje i provoenje odgovarajuih programa koji e jamiti i potaknuti ljude koji ive u siromanim i nepovoljnim uvjetima, osobito ene, da potpuno i produktivno sudjeluju u gospodarstvu i drutvu; f) ponovno potvrditi, promicati i teiti ostvarenju prava izloenih u vaeim meunarodnim dokumentima i deklaracijama, kao to su Opa deklaracija o ljudskim pravima, 7 Pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 8 te Deklaracija o pravu na razvoj, 9 ukljuujui i one koji se odnose na odgoj, obrazovanje, ishranu, smjetaj, zaposlenje, zdravlje i informiranje, osobito radi pomoi ljudima koji ive u siromatvu; g) stvarati sveobuhvatne uvjete za dobrovoljan, siguran i dostojanstven povratak izbjeglica u matine zemlje, kao i dobrovoljan i siguran povratak prognanika u mjesta iz kojih potjeu te njihovu mirnu reintegraciju u drutvo. Na meunarodnoj razini mi emo: h) promicati meunarodni mir i sigurnost te poduzimati i podravati sve napore u rjeavanju meunarodnih sporova mirnim sredstvima, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda; i) jaati meunarodnu suradnju radi ostvarivanja drutvenog razvoja; j) promicati i provoditi politike za stvaranje poticajnog vanjskotrgovinskog okruenja putem, inter alia, suradnje u izradi i primjeni makroekonomskih politika, liberalizacije trgovine, pokretanja i/ili osiguranja novih i dodatnih financijskih sredstava koja su istovremeno i dostatna i predvidljiva i pokretljiva na nain kojim se do krajnjih granica poveava njihova raspoloivost za odrivi razvoj, koristei pri tome sve raspoloive financijske resurse i mehanizme, pojaanu novanu stabilnost, kao i ravnopravniji pristup zemalja u razvoju svjetskim tritima, ne zapostavljajui u tome ni potrebe zemalja s gospodarstvima u prijelaznom razdoblju; k) nastojati osigurati da se meunarodni ugovori koji se odnose na trgovinu, ulaganje, tehnologiju, dugovanje i slubenu potporu za razvoj, primjenjuju na nain kojim se promie drutveni razvoj; l) podrati, osobito putem tehnike i financijske suradnje, napore zemalja u razvoju da ostvare brz, iroko utemeljen odrivi razvoj. Osobitu pozornost treba posvetiti posebnim potrebama malih otokih zemalja u razvoju, zemalja u razvoju bez izlaza na more kao i najnerazvijenijih zemalja;

7 8

General Assembly Resolution 217 A (III). General Assembly Resolution 2200 A (XXI), Annex. 9 General Assembly Resolution 41/128, Annex.

m) odgovarajuom meunarodnom suradnjom podrati napore zemalja s gospodarstvom u prijelaznom razdoblju da ostvare brz, iroko utemeljen odrivi razvoj; n) ponovno potvrditi i promicati sva ljudska prava, koja su sveopa, nedjeljiva, meuovisna i povezana, ukljuujui pravo na razvoj kao ope i neotuivo pravo i kao sastavni dio temeljnih ljudskih prava, te teiti njihovu potivanju, zatiti i ostvarivanju.

Obveza 2. Obvezujemo se na iskorjenjivanje siromatva u svijetu kao etikog, drutvenog, politikog i gospodarskog imperativa ovjeanstva, provoenjem odlunih akcija na dravnoj razini i meunarodnom suradnjom. U tom cilju, mi emo na dravnoj razini i u zajednitvu sa svim imbenicima graanskog drutva te u kontekstu multidimenzionalnog i cjelovitog pristupa: a) izraditi ili pojaati, kao stvar urnosti, i po mogunosti do 1996. godine Meunarodne godine iskorjenjivanja siromatva, 10 dravne politike i strategije usmjerene na postupno smanjenje opeg siromatva, kao stvar urnosti, te na smanjenje nejednakosti i iskorjenjivanje krajnje bijede, do roka koji e svaka zemlja odrediti u svom nacionalnom kontekstu; b) usmjeriti nae napore i politike na rjeavanje temeljnih uzroka siromatva i zadovoljavanje temeljnih potreba za sve. Ti napori trebaju obuhvatiti iskorjenjivanje gladi i neishranjenosti; osiguranje odgovarajue prehrane, odgoj i obrazovanje, zaposlenje i sredstva potrebna za ivot, primarnu zdravstvenu zatitu zajedno s reproduktivnom zdravstvenom zatitom, pitku vodu i sanitarne uvjete te odgovarajue stanovanje, kao i sudjelovanje u drutvenom i kulturnom ivotu. Posebna pozornost posvetit e se potrebama i pravima ena i djece koji esto nose najvei teret siromatva, kao i potrebama osjetljivih i ugroenih grupa i osoba; c) osigurati da ljudi koji ive u siromatvu imaju pristup korisnim resursima, ukljuujui kredite, zemljita, ope obrazovanje i strunu izobrazbu, tehnologiju, znanje i informacije, te pristup javnim slubama, ali i da sudjeluju u donoenju odluka o politikama i propisima to bi im omoguilo da iskoriste pogodnosti rasta zaposlenosti i gospodarskih mogunosti; d) razvijati i provoditi politike koje e svim ljudima osigurati odgovarajuu gospodarsku i socijalnu zatitu u uvjetima nezaposlenosti, bolesti, trudnoe, odgoja djece, udovitva, invalidnosti ili starosti; e) osigurati po potrebi da se dravni prorauni i politike usmjere na zadovoljavanje temeljnih potreba i da se kao strateki cilj postavi smanjenje nejednakosti i siromatva;

10

Vidi: General Assembly Resolution 48/183.

10

f) teiti smanjenju nejednakosti i poveanju mogunosti i pristupa resursima i zaradi te otkloniti bilo koji politiki, pravni, gospodarski i drutveni imbenik i ogranienje koji uzrokuju poveanje i odranje nejednakosti. Na meunarodnoj razini mi emo: g) nastojati osigurati da meunarodna zajednica i meunarodne organizacije, osobito multilateralne financijske ustanove, pomognu zemljama u razvoju i svim siromanim zemljama u njihovim naporima da ostvare na sveobuhvatan cilj iskorjenjivanja siromatva i osiguranja primarne socijalne zatite; h) potaknuti sve meunarodne donatore i banke za multilateralni razvoj da podre politike i programe za ostvarenje posebnih napora zemalja u razvoju i svih siromanih zemalja u svezi s odrivim razvojem usmjerenim na ovjeka i osiguranjem temeljnih potreba za sve; da ocijene svoje postojee programe savjetujui se sa zemljama u razvoju na koje se ti programi odnose kako bi se ostvarili dogovoreni programski ciljevi te da tee tome da njihove politike i programi pospjee ostvarenje dogovorenih razvojnih ciljeva usmjerenih na zadovoljenje temeljnih potreba za sve i iskorjenjivanje krajnje bijede. Potrebno je uiniti napor kako bi sudjelovanje ljudi na koje se programi odnose postalo sastavni dio tih programa; i) usmjeriti pozornost i podrati posebne potrebe zemalja i podruja u kojima znatan broj ljudi ivi u siromatvu, osobito u Junoj Aziji, i koje se zbog toga suoavaju s velikim tekoama u ostvarenju drutvenog i gospodarskog razvoja.

Obveza 3. Obvezujemo se na promicanje pune zaposlenosti kao najvieg prioriteta naih gospodarskih i socijalnih politika te na omoguavanje svim mukarcima i enama da ostvare sigurna i dostatna sredstava za ivot putem slobodno izabranog korisnog zaposlenja i rada. U tu svrhu, na dravnoj razini mi emo: a) postaviti u sredite vladinih strategija i politika otvaranje radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti i promicanje odgovarajueg i dostatno plaenog zaposlenja, uz puno potivanje prava radnika i uz sudjelovanje poslodavaca, radnika i njihovih organizacija, poklanjajui posebnu pozornost problemima strukturne, dugorone nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti mladei, ena, osoba s posebnim potrebama te svih drugih ugroenih grupa i pojedinaca; b) unaprijediti politike poveanja radnih mogunosti i produktivnosti u ruralnim i urbanim podrujima postizanjem gospodarskog rasta, ulaganjem u razvoj ljudskih potencijala, unaprjeivanjem tehnologija koje otvaraju produktivna radna mjesta, te promicanjem samozapoljavanja, poduzetnitva i malih i srednjih poduzea;

11

c) poboljati pristup zemljitu, kreditima, informacijama, infrastrukturi i ostalim produktivnim resursima, za mala i izuzetno mala poduzea, ukljuujui ona u neformalnom podruju, uz osobit naglasak na ugroena drutvena podruja; d) razvijati politike kojima se radnicima i poslodavcima osigurava obrazovanje, informiranje i izobrazba kako bi se prilagodili promjenljivim gospodarskim uvjetima, tehnologijama i tritima radne snage; e) istraivati inovativna rjeenja za otvaranje novih radnih mjesta i traenje novih pristupa poveanju zarade i kupovne moi; f) jaati politike koje ljudima omoguuju usklaivanje plaenog posla s obiteljskim obvezama; g) obratiti posebnu pozornost zapoljavanju ena, zatiti njihova poloaja na tritu radne snage i promicanju jednakog postupka prema enama i mukarcima, osobito glede plaa; h) voditi rauna o vanosti neformalnog sektora u naim strategijama razvoja zapoljavanja, u cilju poveanja njegova pridonosa iskorjenjivanju siromatva i drutvenoj integraciji u zemljama u razvoju, te razvoja njegove povezanosti s formalnim gospodarskim sektorom; i) nastojati osigurati kvalitetne poslove i tititi temeljna prava i interese radnika, te u tom cilju slobodno promicati potivanje vaeih konvencija Meunarodne organizacije rada, ukljuujui one o zabrani prisilnog rada i rada djece, slobodi udruivanja, pravu na kolektivno organiziranje i pregovaranje i naelu nediskriminacije. Na meunarodnoj razini mi emo: j) osigurati da radnici migranti uivaju zatitu predvienu vaeim dravnim i meunarodnim instrumentima, poduzeti konkretne i djelotvorne mjere protiv iskoritavanja radnika migranata i poticati sve zemlje da ratificiraju i u potpunosti primijene vaee meunarodne instrumente koji se odnose na radnike migrante; k) pojaati meunarodnu suradnju u makroekonomskoj politici i liberalizaciju trgovine i ulaganja u cilju poticanja odrivog gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta te razmjene iskustva glede uspjenih politika i programa poveanja zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti.

Obveza 4. Obvezujemo se na promicanje drutvene integracije jaanjem stabilnih, sigurnih i pravednih drutava temeljenih na promicanju i zatiti svih ljudskih prava, kao i na nediskriminaciji, snoljivosti, potivanju razliitosti, jednakim mogunostima, solidarnosti, sigurnosti i sudjelovanju svih ljudi, ukljuujui osjetljive i ugroene grupe i osobe.

12

U tom cilju, na dravnoj razini mi emo: a) promicati potivanje demokracije, vladavine prava, pluralizma i razliitosti, snoljivosti i odgovornosti, nenasilja i solidarnosti, potiui odgojnoobrazovne sustave, sredstva javnog priopavanja te lokalne zajednice i organizacije da ire razumijevanje i svijest ljudi o svim aspektima drutvene integracije; b) oblikovati i jaati politike i strategije za otklanjanje svih oblika diskriminacije i ostvarenje drutvene integracije temeljene na jednakosti i potivanju ljudskog dostojanstva; c) promicati za sve pristup odgoju i obrazovanju, informacijama, tehnologiji i tehnikom znanju kao prijeko potrebnim sredstvima za unaprjeenje komunikacije i sudjelovanja u graanskom, politikom, gospodarskom, drutvenom i kulturnom ivotu, te osigurati potivanje graanskih, politikih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava; d) osigurati zatitu i punu integraciju u gospodarstvo i drutvo, ugroenim i osjetljivim grupama i osobama; e) odrediti ili pojaati mjere za osiguranje potivanja i zatite ljudskih prava migranata, radnika migranata i njihovih obitelji, radi suzbijanja porasta rasizma i ksenofobije u mnogim drutvima, kao i radi promicanja veeg sklada i snoljivosti u svim drutvima; f) priznati i potivati pravo starosjedilakih naroda na odranje i razvoj svog identiteta, kulture i interesa, podrati njihove tenje za drutvenom pravdom i osigurati okruenje koje im omoguuje sudjelovanje u drutvenom, gospodarskom i politikom ivotu njihove zemlje; g) unaprjeivati socijalnu zatitu i punu integraciju veterana u gospodarstvo i drutvo, ukljuujui veterane i rtve Drugoga svjetskog rata i drugih ratova; h) potvrditi i promicati pridonos ljudi svih dobnih skupina kao jednak i vitalno vaan za izgradnju skladnog drutva, te poticati dijalog izmeu generacija u svim dijelovima drutva; i) priznati i potivati kulturne, etnike i vjerske razlike, promicati i tititi prava osoba koje pripadaju nacionalnim, etnikim, vjerskim ili jezinim manjinama, te poduzeti mjere za olakanje njihova punog sudjelovanja u svim aspektima politikog, gospodarskog, drutvenog, vjerskog i kulturnog ivota njihovih drutava, kao i u gospodarskom napretku i drutvenom razvoju njihovih zemalja; j) jaati sposobnost lokalnih zajednica i grupa istih interesa da razvijaju svoje organizacije i resurse te da predlau politike drutvenog razvoja, ukljuujui i djelovanje putem nevladinih organizacija; k) jaati ustanove koje poveavaju drutvenu integraciju, uz priznanje sredinje uloge obitelji i osiguranje okruenja koje joj osigurava zatitu i potporu. U

13

razliitim kulturnim, politikim i drutvenim sustavima postoje razliiti oblici obitelji; l) rjeavati probleme kriminala, nasilja i narkomanije kao imbenicima drutvenog raspada. Na meunarodnoj razini mi emo: m) poticati ratifikaciju i primjenu te, u najveoj moguoj mjeri, izbjegavanje rezervi na meunarodne instrumente, kao i privrenost meunarodno priznatim deklaracijama koje se odnose na ukidanje diskriminacije i promicanje i zatitu svih ljudskih prava; n) nastaviti jaati meunarodne mehanizme za pruanje humanitarne i financijske pomoi izbjeglicama i zemljama primateljima te, u svezi s tim, promicati odreenu zajedniku odgovornost; o) promicati meunarodnu suradnju i partnerstvo na temelju jednakosti te uzajamnog potivanja i koristi.

Obveza 5. Obvezujemo se na promicanje punog potivanja ljudskog dostojanstva i na ostvarivanje jednakosti i ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca te na priznavanje i poveanje sudjelovanja i voenja ena u politikom, graanskom, gospodarskom, drutvenom i kulturnom ivotu i razvoju. U tu svrhu, na dravnoj razini mi emo: a) promicati promjene u stavovima, strukturama, politici, zakonima i praksi kako bi se otklonile sve prepreke ljudskom dostojanstvu, jednakosti i ravnopravnosti u obitelji i drutvu te promicati puno i jednako/ravnopravno sudjelovanje gradskih i seoskih ena, kao i ena s posebnim potrebama, u drutvenom, gospodarskom i politikom ivotu, ukljuujui odreivanje, primjenu i praenje javnih politika i programa; b) ustanoviti strukture, politike, smjernice i mjerljive ciljeve kako bi se osigurala ravnotea i ravnopravnost izmeu spolova u procesu odluivanja na svim razinama, proiriti politike, gospodarske, drutvene i kulturne mogunosti i neovisnost ena te podrati osnaivanje ena, putem, s jedne strane, njihovih raznolikih organizacija, osobito organizacija ena starodsjedilaca, organizacija koje ukljuuju najire slojeve ena i organizacija koje pripadaju zajednicama pogoenim siromatvom i, s druge strane, afirmativnom akcijom gdje se za to ukae potreba, kao i ukljuivanjem rodne perspektive u izradu i primjenu gospodarskih i drutvenih politika; c) promicati potpun i jednak pristup ena pismenosti, odgoju, obrazovanju i izobrazbi te ukloniti sve prepreke njihovu pristupu kreditima i drugim korisnim

14

resursima, kao i njihovim mogunostima kupnje, posjedovanja i prodaje imovine i zemljita, kao i mukarcima; d) poduzeti odgovarajue mjere kako bi se, u skladu s Programom djelovanja Meunarodne konferencije o stanovnitvu i razvoju, te na temelju jednakosti/ravnopravnosti mukaraca i ena, osigurao opi pristup najirem krugu zdravstvenih usluga, ukljuujui reproduktivnu zdravstvenu zatitu; e) ukloniti ostale prepreke pravu ena na posjedovanje zemlje, nasljeivanje imovine ili posuivanje novca te im osigurati jednako pravo na rad; f) odrediti politike, ciljeve i zadatke koji unaprjeuju jednak status, dobrobit i mogunosti enske djece, osobito glede njihova zdravlja, prehrane, pismenosti i odgoja i obrazovanja, imajui na umu da rodna diskriminacija poinje u najranijoj ivotnoj dobi; g) promicati jednako/ravnopravno partnerstvo izmeu ena i mukaraca u obitelji, ivotu zajednice i drutvu, isticati zajedniku odgovornost mukaraca i ena u skrbi o djeci i pomaganju starijih lanova obitelji te naglaavati jednaku odgovornost mukaraca, uz promicanje njihove aktivne uloge, u odgovornom roditeljstvu te spolnom i reproduktivnom ponaanju; h) poduzeti djelotvorne mjere, ukljuujui izradu i primjenu zakona, te primjenjivati politike za suzbijanje i otklanjanje svih oblika diskriminacije, iskoritavanja, zlostavljanja i nasilja nad enama i enskom djecom, u skladu s vaeim meunarodnim instrumentima i deklaracijama; i) promicati i tititi puno i jednako uivanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane ena; j) oblikovati i jaati politike i programe koji osiguravaju da ene u punoj mjeri sudjeluju u plaenim poslovima i zapoljavanju, koritenjem mjera kao to su pozitivna akcija, obrazovanje, izobrazba, odgovarajua radno-zakonodavna zatita, osiguranje kvalitetnije skrbi za djecu i drugih usluga. Na meunarodnoj razini mi emo: k) promicati i tititi ljudska prava ena i po mogunosti do 2000. godine, potaknuti ratifikaciju i, to je vie mogue, izbjegavanje rezervi, kao i primjenu odredaba Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije ena 11 i drugih odgovarajuih vaeih instrumenata, kao i primjenu Naprednih strategija za poboljanje stausa ena iz Nairobija, 12 enevske deklaracije za seoske ene, 13 te Programa djelovanja Meunarodne konferencije o stanovnitvu i razvoju;
General Assembly Resolution 34/180, Annex. Report of the World Conference to Review and Appraise the Achievements of the United Nations Decade for Women: Equality, Development and Peace, Nairobi, 15.-26. srpnja 1985. (United Nations Publication, br. E.85.IV.10), pogl. I, odjelj. A. 13 A/47/308, Annex.
12 11

15

l) usmjeriti posebnu pozornost na etvrtu svjetsku konferenciju o enama, koja e se odrati u Pekingu u rujnu 1995. godine, te primjeni i praenju zakljuaka s te konferencije; m) promicati meunarodnu suradnju kako bi se zemljama u razvoju na njihovo traenje pomoglo u naporima koje ulau u postizanju jednakosti, ravnopravnosti i osnaivanja ena; n) osigurati primjerena sredstva kako bi se rad ena priznao i uinio vidljivim u njegovu punom rasponu i glede svih doprinosa ena nacionalnom gospodarstvu, ukljuujui onaj u neplaenom i kunom sektoru.

Obveza 6. Obvezujemo se na promicanje i ostvarivanje ciljeva opeg i pravednog pristupa kvalitetnom odgoju i obrazovanju, najvieg mogueg standarda tjelesnog i duhovnog zdravlja, kao i opeg pristupa primarnoj zdravstvenoj zatiti, nastojei osobito ispraviti nejednakosti u drutvu, bez razlika glede rase, nacionalnog podrijetla, spola, dobi ili posebnih potreba; potujui i promiui nau zajedniku kulturu i posebne kulture; teei poveati uloge kulture u razvoju; uvajui prijeko potrebne temelje odrivog razvoja usmjerenog na ovjeka i pridonosei punom razvoju ljudskih potencijala i drutvenom napretku. Svrha tih aktivnosti je iskorjenjivanje siromatva, promicanje pune i korisne zaposlenosti te poveanje drutvene integracije. U tu svrhu, na dravnoj razini mi emo: a) nastojei postii najvii mogui standard uenja, odrediti i jaati vremenski ograniene nacionalne strategije za iskorjenjivanje nepismenosti i omasovljenje osnovnog obrazovanja, to ukljuuje odgoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu, osnovnokolsko obrazovanje i obrazovanje nepismenih u svim zajednicama, osobito radi ukljuivanja nacionalnih jezika u sustav odgoja i obrazovanja, uz koritenje, tamo gdje je to potrebno, razliitih oblika neformalnog odgoja i obrazovanja; b) naglaavati cjeloivotno uenje nastojei poboljati kvalitetu odgoja i obrazovanja kako bi se osiguralo da ljudi svih ivotnih dobi steknu korisno znanje, sposobnost rasuivanja, vjetine te etike i drutvene vrednote koje su potrebne za pun razvoj njihovih potencijala u zdravlju i dostojanstvu, kao i za njihovo puno sudjelovanje u procesu drutvenog, gospodarskog i politikog razvoja. U svezi s tim, ene i djevojice trebaju se uzeti kao prioritetna grupa; c) osigurati da djeca, osobito djevojice, uivaju svoja prava i promicati ostvarenje tih prava osiguravajui im pristup odgoju i obrazovanju, odgovarajuoj prehrani i zdravstvenoj zatiti, u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, 14 ali i priznajui prava, dunosti i odgovornosti roditelja i drugih osoba koje zakonski skrbe o djeci;
14

General Assembly Resolution 44/25, Annex.

16

d) poduzeti odgovarajue i afirmative mjere kako bi sva djeca i mlade mogli polaziti i zavravati kole te kako bi se premostio jaz meu spolovima u osnovnom, srednjem, strukovnom i viem obrazovanju; e) djevojicama i enama osigurati pun i ravnopravan pristup obrazovanju, uz priznanje da je ulaganje u obrazovanje ena kljuni element postizanja drutvene jednakosti, vee produktivnosti i osiguranja drutvenog dobitka glede zdravlja, smanjenja smrtnosti novoroenadi i smanjenja potrebe za prevelikom plodnou; f) integracijom na svim razinama osigurati jednake mogunosti obrazovanja djeci, mladei i odraslima s posebnim potrebama, u potpunosti uzimajui u obzir pojedinane razlike i okolnosti; g) priznati i podrati pravo starosjedilakih naroda na odgoj i obrazovanje koji odgovara njihovim posebnim potrebama, tenjama i kulturama, te osigurati njihov puni pristup zdravstvenoj zatiti; h) razvijati posebne, rodno osjetljive odgojnoobrazovne politike i odgovarajue mehanizme na svim drutvenim razinama kako bi se ubrzao prijelaz opih i posebnih informacija dostupnih irom svijeta u znanje, a to znanje pretvorilo u kreativnost, poveanu produktivnu sposobnost i aktivno sudjelovanje u drutvu; i) ojaati veze izmeu trita radne snage i odgojnoobrazovnih politika, uvaavajui vitalnu ulogu obrazovanja i strukovne izobrazbe u otvaranju novih radnih mjesta, suzbijanju nezaposlenosti i drutvenog iskljuivanja u svim naim zajednicama, te isticati ulogu visokokolskog obrazovanja i znanstvenog istraivanja u svim programima drutvenog razvoja; j) razvijati iroko temeljene odgojnoobrazovne programe kojima se promie i jaa potivanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda, ukljuujui pravo na razvoj, vrednote snoljivosti, odgovornosti, potivanja razliitosti i prava drugih, te osigurava izobrazba u mirnom rjeavanju sukoba, u znak priznavanja Desetljea odgoja i obrazovanja za ljudska prava Ujedinjenih naroda (1995.-2005.) ; 15 k) usmjeriti se na uenje i njegove rezultate, proiriti sredstva i opseg osnovnog obrazovanja, poboljati okruenje za uenje i poveati suradnju izmeu vlada, nevladinih organizacija, privatnog sektora, lokalnih zajednica, vjerskih grupa i obitelji, kako bi se ostvario cilj obrazovanja za sve; l) uvesti ili pojaati programe zdravstvenog odgoja i obrazovanja za djecu, mlade i odrasle u kolama i zajednici, posveujui posebnu pozornost djevojkama i enama, o cijelom nizu zdravstvenih problema kao jednom od preduvjeta drutvenog razvoja, potujui, u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, prava, dunosti i odgovornosti roditelja i drugih osoba koje se zakonski skrbe o djeci; m) pospjeiti napore u postizanju ciljeva nacionalnih strategija zdravlja za sve, temeljenih na jednakosti i drutvenoj pravdi u skladu s Deklaracijom o primarnoj
15

Vidi General Asssembly Resolution 49/184.

17

zdravstvenoj zatiti iz Alma Ate, 16 razvijanjem ili osuvremenjivanjem nacionalnih planova ili programa djelovanja kojima se osiguravaju sveobuhvatan i jednak pristup primarnim zdravstvenim uslugama, ukljuujui sanitarne uvjete i pitku vodu, zatita zdravlja, promicanje odgoja i obrazovanja o prehrani i preventivni zdravstveni programi; n) nastojati osigurati osobama s posebnim potrebama pristup rehabilitaciji, drugim uslugama i potpornoj tehnologiji, kako bi one poboljale svoje zdravlje, osamostalile se i sudjelovale u drutvu; o) osigurati cjeloviti i meusektorski pristup u zatiti i unaprjeenju zdravlja za sve u sklopu gospodarskog i drutvenog razvoja, osvjeujui zdravstvenu dimenziju politike u svim sektorima; p) nastojati ostvariti ciljeve zatite zdravlja majki i djece, osobito smanjenjem njihove smrtnosti, usvojene na Svjetskom sastanku na vrhu o djeci, Konferenciji Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju i Meunarodnoj konferenciji o stanovnitvu i razvoju; q) pojaati nacionalne napore u pronalaenju to djelotvornijeg rjeenja sve ire pandemije HIV/AIDS-a osiguravajui prijeko potrebne odgojnoobrazovne i preventivne usluge, nastojei da odgovarajue mjere skrbi i podrke budu dostupne oboljelima od HIV/AIDS-a i poduzimajui sve potrebne mjere za ukidanje svih oblika diskriminacije ili izolacije osoba oboljelih od HIV/AIDS-a; r) promicati svijest o okoliu, ukljuujui svijest o neodrivim obrascima potronje i proizvodnje, u svim odgojnoobrazovnim i zdravstvenim politikama i programima. Na meunarodnoj razini mi emo: s) nastojati osigurati da meunarodne organizacije, osobito meunarodne financijske ustanove, podre te ciljeve i da ih ukljue u svoje programske politike i djelovanja na sebi odgovarajui nain. Tomu bi trebalo dodati i obnovljenu bilateralnu i regionalnu suradnju; t) priznati vanost kulturne dimenzije razvoja kako bi se osiguralo potivanje i kulturnih razlika i naeg zajednikog ljudskog kulturnog naslijea. Kreativnost treba priznati i promicati; u) uputiti zahtjev specijaliziranim slubama, osobito Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kao i drugih meunarodnih organizacija koje rade na unaprjeenju odgoja, obrazovanja, kulture i zdravlja, da vei naglasak stave na ciljeve kao to su iskorjenjivanje siromatva, promicanje pune korisne zaposlenosti i poticanje drutvene integracije;

Vidi Report of the International Conference on Primary Health Care, Alma-Ata, Kazakhstan, 6.-12. rujna 1978. (Geneva, World Health Organization, 1978.).

16

18

v) ojaati meuvladine organizacije koje koriste razliite oblike odgoja i obrazovanja u promicanju kulture; iriti informacije odgojem, obrazovanjem i sredstvima javnog priopavanja; pomoi u irenju tehnologija te promicati tehniku i strunu izobrazbu i znanstveno istraivanje; w) osigurati potporu vrim i skladnijim globalnim akcijama u borbi protiv najopasnijih bolesti koje odnose mnoge ljudske ivote, poput malarije, tuberkuloze, kolere, trbunog tifusa i HIV/AIDS-a i, u tom kontekstu, nastaviti s potporom zajednikom i udruenim snagama sponzoriranom programu Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS; 17 x) razmjenjivati znanje, iskustvo i strunost te poveati kreativnost, primjerice promicanjem tehnolokog transfera, u planiranju i provoenju djelotvornog odgoja, obrazovanja i izobrazbe te zdravstvenih programa i politika, ukljuujui razvoj svijesti o ovisnostima te programe prevencije i rehabilitacije, koji e dovesti do, inter alia, jaanja unutarnjih sposobnosti pojedinca; y) pojaati i uskladiti meunarodnu potporu odgojnoobrazovnim i zdravstvenim programima temeljenim na potivanju ljudskih prava i usmjerenim na zatitu ena i djece, osobito od iskoritavanja, nezakonite trgovine i tetnih praksi, kao to su djeja prostitucija, sakaenje spolnih organa ena i maloljetni brakovi.

Obveza 7. Obvezujemo se na pospjeivanje razvoja gospodarskih, drutvenih i ljudskih potencijala Afrike i najnerazvijenijih zemalja. U tu svrhu, mi emo: a) primijeniti, na dravnoj razini, politike strukturnog prilagoivanja, koje trebaju sadravati ciljeve drutvenog razvoja, kao i djelotvorne razvojne strategije koje uspostavljaju povoljnije uvjete za trgovinu i ulaganja, daju prednost razvoju ljudskih potencijala i dodatno unaprjeuju razvoj demokratskih ustanova; b) putem meunarodne suradnje, ukljuujui suradnju Jug-Jug te strunu i financijsku potporu, kao i trgovinu i partnerske poslove, podrati napore Afrike i najnerazvijenijih zemalja u provoenju gospodarskih reformi i primjeni programa za osiguranje prehrane i raznolikosti roba; c) pronai djelotvorna, razvoju okrenuta i trajna rjeenja za problem vanjskog duga, neodgodivom primjenom odredbi o uvjetima opratanja dugova dogovorenih u Parikom klubu u prosincu 1994. godine, koje obuhvaaju smanjenje dugovanja, ukljuujui njegovo ponitenje ili druge mjere njegova rastereenja; pozvati meunarodne financijske ustanove da ispitaju inovativne pristupe pomoi zemljama s niskim dohotkom i velikim postotkom multilateralnog duga, u cilju smanjenja njihova dugovanja te unaprijediti postupke pretvorbe dugovanja u programe i projekte drutvenog razvoja, u skladu s prioritetima Konferencije na
17

Vidi: Economic and Social Council Resolution 1994/24.

19

vrhu. Te akcije trebaju uzeti u obzir srednjoroni pregled Nove agende Ujedinjenih naroda za razvoj Afrike u devedesetima 18 i Program djelovanja za najnerazvijenije zemlje u devedesetima, 19 i treba ih provesti to prije; d) osigurati primjenu strategija i mjera za razvoj Afrike u skladu s odlukama meunarodne zajednice te dati potporu reformama, razvojnim strategijama i programima za koje su se odluile afrike i najnerazvijenije zemlje; e) poveati slubenu potporu za poticanje razvoja, kako opu tako i onu koja je namijenjena socijalnim programima, ali i njenu djelotvornost, u skladu s gospodarskim prilikama zemalja i njihovim mogunostima pruanja pomoi te u skladu s obvezama koje proizlaze iz meunarodnih ugovora; f) razmotriti ratificikaciju Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju irenja pustinjskog tla u zemljama koje ugroavaju velike sue i/ili dezertifikacija, osobito u Africi, 20 i podrati afrike zemlje u provoenju urnih akcija na suzbijanju irenja pustinjskog tla i ublaavanju posljedica sue; g) poduzeti sve prijeko potrebne mjere da zarazne bolesti, napose HIV/AIDS, malarija i tuberkuloza, ne ogranie ili ponite rezultate gospodarskog i drutvenog razvoja.

Obveza 8. Obvezujemo se osigurati da dogovoreni programi strukturne prilagodbe sadre ciljeve drutvenog razvoja, osobito iskorjenjivanje siromatva, promicanje pune i korisne zaposlenosti te poveanje drutvene integracije. U tu svrhu, na dravnoj razini mi emo: a) promicati temeljne socijalne programe i izdvajanja, osobito one koji su namijenjeni siromanima i osjetljivim slojevima drutva te ih zatititi od smanjenja prorauna, istovremeno poveavajui kakvou i djelotvornost izdvajanja za socijalne potrebe; b) provjeriti utjecaj programa strukturne prilagodbe na drutveni razvoj, po potrebi ocjenjivanjem utjecaja rodne osjetljivosti u drutvu, i drugim odgovarajuim metodama, u cilju razvoja politika kojima se smanjuje negativni, a poveava pozitivni utjecaj tih programa; zainteresirane zemlje mogu u tu svrhu zatraiti potporu meunarodnih financijskih ustanova;

General Assembly Resolution 46/151, Annex. odjelj. II. Report of the Second United Nations Conference on the Least Developed Countries, Pariz, 3.-14. rujna 1990. (A/CONF.147/18), Prvi dio.
19 20

18

A/49/84/Add.2, Annex, nadopuna II.

20

c) u zemljama s gospodarstvom u prijelaznom razdoblju, promicati cjelovit pristup procesu transformacije koji e se baviti pitanjem drutvenih posljedica reformi i potrebom razvoja ljudskih potencijala; d) poveati komponente drutvenog razvoja u cjelokupnoj politici i programima prilagoivanja, ukljuujui i one koji su posljedica globalizacije trita i brzih tehnolokih promjena, izradom politika kojima se promie pravedniji i bolji pristup zaradi i resursima; e) osigurati da ene ne trpe nerazmjerno velik teret cijene prijelaza u tim procesima. Na meunarodnoj razini mi emo: f) djelovati kako bi se osiguralo da banke za multilateralni razvoj i drugi donatori osiguraju dodatna sredstva za pokrivanje dugova u obliku ulaganja u drutveni razvoj; g) nastojati osigurati da strukturni programi prilagoivanja odgovore na gospodarske i drutvene uvjete, interese i potrebe svake zemlje; h) pridobiti potporu i suradnju regionalnih i meunarodnih organizacija i sustava Ujedinjenih naroda, osobito ustanove Bretton Woods, u izradi, drutvenom upravljanju i ocjenjivanju politika strukturnog prilagoivanja, u ostvarivanju ciljeva drutvenog razvoja te u ukljuivanju tih ciljeva u njihove politike, programe i operacije.

Obveza 9. Obvezujemo se na znatno poveavanje i/ili djelotvornije koritenje sredstava namijenjenih drutvenom razvoju kako bismo nacionalnim akcijama te regionalnom i meunarodnom suradnjom ostvarili ciljeve ovoga Sastanka. U tu svrhu, na dravnoj razini mi emo: a) razviti gospodarske politike kojima se promie i mobilizira domaa tednja i privlae vanjska sredstva za korisna ulaganja, te tragati za javnim i privatnim novim izvorima financiranja drutvenih programa, istodobno osiguravajui njihovo djelotvorno koritenje; b) primjenjivati makroekonomske i mikroekonomske politike radi osiguranja odrivog gospodarskog rasta i razvoja u korist drutvenog razvoja; c) promicati bolji pristup kreditiranju malih i mikro-poduzea, ukljuujui ona u neformalnom sektoru, s posebnim naglaskom na ugroene sektore drutva; d) osigurati koritenje pouzdane statistike i statistikih pokazatelja za razvoj i ocjenjivanje socijalnih politika i programa, kako bi se gospodarski i drutveni resursi upotrebljavali djelotvorno i korisno;

21

e) osigurati, u skladu s nacionalnim prioritetima i politikama, da su porezni sustavi pravedni, progresivni i gospodarski djelotvorni, u skladu s interesima odrivog razvoja, i da su porezne obveze djelotvorno ispunjene; f) prilikom odreivanja prorauna, osigurati transparentnost i odgovornost u koritenju javnih resursa te dati prednost osiguranju i poboljanju temeljnih socijalnih usluga; g) poduzeti istraivanja novih metoda stvaranja javnih i privatnih financijskih resursa putem, inter alia, odgovarajueg smanjenja prevelikih vojnih izdataka, ukljuujui globalne vojne izdatke i trgovinu orujem te ulaganja u proizvodnju i nabavu oruja, a u skladu s potrebama nacionalne sigurnosti, kako bi se osigurala dodatna sredstva za drutveni i gospodarski razvoj; h) koristiti i u punoj mjeri unaprjeivati mogunosti i pridonos zadruga ostvarenju ciljeva drutvenog razvoja, osobito u svezi s iskorjenjivanjem siromatva, postizanjem pune i korisne zaposlenosti i poveanjem drutvene integracije. Na meunarodnoj razini mi emo: i) nastojati pokrenuti nova i dodatna financijska sredstva koja su istovremeno i primjerena i predvidiva, i koja se pokreu na nain da se povea njihova dostupnost i koriste svi raspoloivi resursi i mehanizmi financiranja, inter alia, multilateralni, bilateralni i privatni izvori, ukljuujui i one koji proizlaze iz koncesija ili dotacija; j) olakati priliv meunarodnih novanih sredstava, tehnologije i strunosti zemljama u razvoju, kako bi se ostvario cilj osiguranja novih i dodatnih, primjerenih i predvidivih sredstava; k) olakati priliv meunarodnih novanih sredstava, tehnologije i strunosti u zemlje s gospodarstvom u prijelaznom razdoblju; l) teiti da se to prije dostigne dogovoreni cilj od 0,7 posto izdvajanja iz bruto drutvenog proizvoda za ukupnu slubenu potporu razvoju te da se pobolja financiranje programa drutvenog razvoja razmjerno opsegu i okviru aktivnosti potrebnih za ostvarenje ciljeva i zadataka ove Deklaracije i Plana djelovanja ovoga Sastanka na vrhu; m) poveati priliv meunarodnih sredstava za pokrivanje potreba zemalja koje su suoene s problemom izbjeglica i prognanika; n) podrati suradnju Jug-Jug u sklopu koje je mogue koristiti iskustvo zemalja u razvoju koje su prebrodile sline tekoe; o) osigurati urnu primjenu postojeih ugovora o rastereenju dugova i pregovarati, uz ve postojee, o novim inicijativama u smanjenju dugova najsiromanijih i visoko zaduenih zemalja s niskim dohotkom, napose koristei mogunost oprosta duga, ukljuujui uvjete dogovorene u Parikom klubu u

22

prosincu 1994. godine, koji ukljuuju smanjenje duga, primjerice ponitenje, ili druge mjere rastereenja; tim bi zemljama po potrebi trebalo smanjiti bilateralno slubeno dugovanje u mjeri koja je potrebna kako bi se oslobodile stalnog reprogramiranja duga i zapoele svoj rast i razvoj; pozvati meunarodne financijske ustanove da ispitaju inovativne pristupe pomoi zemljama s niskim dohotkom i velikim postotkom multilateralnog duga, u cilju smanjenja njihova dugovanja; razviti tehnike pretvorbe dugovanja u programe i projekte drutvenog razvoja, u skladu s prioritetima ovoga Sastanka na vrhu; p) u potpunosti i prema planu primijeniti Zakljuni akt Urugvajskog kruga multilateralnih trgovinskih pregovora 21 , ukljuujui dopunske odredbe navedene u Marakekom sporazumu kojim je osnovana Svjetska trgovinska organizacija, 21 u znak priznanja injenice da su iroko postavljena poveanja zarada, zaposlenosti i trgovine meusobno povezani, uzimajui pri tome u obzir potrebu za osiguranjem potpore afrikim zemljama i najnerazvijenijim zemljama radi procjene utjecaja koji na njih ima primjena Zakljunog akta, kako bi one od toga imale punu korist; q) pratiti utjecaj liberalizacije trgovine na napredak zemalja u razvoju glede zadovoljenja temeljnih ljudskih potreba, skreui posebnu pozornost na nove inicijative kojima se olakava njihov pristup meunarodnim tritima; r) obratiti pozornost na potrebe zemalja s gospodarstvom u prijelaznom razdoblju u osiguranju meunarodne suradnje te financijske i strune potpore, naglaavajui pri tome potrebu za punom integracijom tih gospodarstava u svjetsko gospodarstvo, napose u cilju otvaranja trita za njihov izvoz u skladu s multilateralnim trgovinskim pravilima i uzimajui u obzir potrebe zemalja u razvoju; s) podrati napore Ujedinjenih naroda u poticanju razvoja znatnim poveanjem sredstava namijenjenih njihovu operativnom djelovanju, na nain da ona budu predvidiva, stalna i sigurna te u srazmjeru s poveanjem potreba zemalja u razvoju i u skladu s Rezolucijom Ujedinjenih naroda 47/199, kao i jaati kapacitete Ujedinjenih naroda i njihovih specijaliziranih slubi za ispunjenje njihovih odgovornosti u primjeni rezultata Svjetskog sastanka na vrhu za drutveni razvoj.

Obveza 10. Obvezujemo se poboljavati i jaati okvir za meunarodnu, regionalnu i podregionalnu suradnju u drutvenom razvoju u duhu zajednitva, kroz Ujedinjene narode i druge multilateralne ustanove. U tu svrhu, na dravnoj razini mi emo: a) usvojiti odgovarajue mjere i mehanizme za primjenu i praenje rezultata Svjetskog sastanka na vrhu za drutveni razvoj te, kad nam bude potrebno, uz
Vidi: The Results of the Uruguay Round of Multilateral Trade Negotiations: The Legal Texts (Geneva, Tajnitvo GATT-a, 1994.).
21

23

potporu specijaliziranih slubi, programa i regionalnih komisija u sustavu Ujedinjenih naroda i uz iroko sudjelovanje svih sektora graanskog drutva. Na regionalnoj razini mi emo: b) slijediti one mehanizme i mjere koji su potrebni i primjereni odreenim regijama i podregijama. Podrune komisije, u suradnji s podrunim meuvladinim organizacijama i bankama, mogle bi svake dvije godine sazvati sastanak na visokoj politikoj razini, kako bi se ocijenio napredak u ostvarenju zakljuaka Sastanka na vrhu, razmijenila iskustva i prihvatile odgovarajue mjere. Podrune komisije bi trebale podnositi izvjea o rezultatima tih sastanaka Gospodarskom i socijalnom vijeu putem odgovarajuih mehanizama. Na meunarodnoj razini mi emo: c) uputiti svoje predstavnike u organizacijama i tijelima u sustavu Ujedinjenih naroda, meunarodne slube za razvoj i multilateralne banke za razvoj, da trae potporu i suradnju tih organizacija i tijela u poduzimanju odgovarajuih i usklaenih mjera za stalan i odriv napredak u ostvarivanju ciljeva i obveza dogovorenih na Sastanku na vrhu. Ujedinjeni narodi i ustanove Bretton Woods trebaju uspostaviti redovit i konkretan dijalog, ukljuujui i onaj na najnioj razini, radi postizanja djelotvornije i korisnije suradnje u poticanju drutvenog razvoja; d) suzdrati se od bilo kakvih jednostranih mjera koje nisu u skladu s meunarodnim pravom i Poveljom Ujedinjenih naroda i koje stvaraju prepreke trgovinskim odnosima izmeu zemalja; e) uvrstiti strukturu, resurse i procese Gospodarskog i socijalnog vijea i njegovih tijela te drugih organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda koje se bave gospodarskim i drutvenim razvojem; f) uputiti zahtjev Gospodarskom i socijalnom vijeu da, na temelju izvjea nacionalnih vlada, podrunih komisija, odgovarajuih radnih komisija i specijaliziranih slubi, pregleda i ocijeni napredak meunarodne zajednice u provoenju zakljuaka Svjetskog sastanka na vrhu za drutveni razvoj i da o tome izradi izvjee za Opu skuptinu, kako bi ga ona mogla odgovarajue razmotriti i odrediti svoje djelovanje; g) uputiti zahtjev Opoj skuptini da 2000. godine odri posebno zasjedanje posveeno cjelovitom pregledu i ocjeni primjene zakljuaka Sastanka na vrhu te razmatranju daljnjih akcija i inicijativa. Prevele: Irena Stani-Rain i Vedrana Spaji-Vrka

24