Crna Gora Zavod za kolstvo

ISTRAIVANJE HUMANITARNOG PRAVA

PRIRUNA LITERATURA ZA NASTAVNIKA

Podgorica 2009.

Istraivanje humanitarnog prava priruna literatura za nastavnike

Izdava: Zavod za kolstvo Crne Gore

Glavni i odgovorni urednik: dr Dragan Bogojevi

Autori: doc. dr Ivana Jeli, Vidosava Kaelan, Nadeda Vujakovi, Snjeana Bokovi Urednici: Vidosava Kaelan, doc. dr Ivana Jeli Dizajn: Snjeana Bokovi, Nadeda Vujakovi Tehnika priprema: Nevena abrilo Lektor: mr Duanka Popovi tampa: IVPE Cetinje Tira: 500 primjeraka Podgorica, 2009.

CIP , 373.3.016 : 341.33(497.16) (035) ISTRAIVANJE humanitarnog prava : priruna literatura za nastavnike / [autori Ivana Jeli at al.]. Podgorica : Zavod za kolstvo. 2009 (Cetinje : IVPE). 119 str. : ilustr. ; 30cm Na vrhu nasl. str. : Crna Gora. Tira 500. Bibliografija : str. 118. ISBN 978-86-85553-64-6 a) - COBISS.CG ID 13681168

Uvodna rije Potovane kolege i koleginice, Pred vama je priruna literatura za obavezni izborni predmet Istraivanje humanitarnog prava za osmi, odnosno deveti razred osnovne kole. Autorke su, slijedei nastavni plan i program ovog predmeta, nastojale da urade scenario svakog asa ostavljajui dovoljno slobode nastavnicima da zajedno sa uenicima istrauju razliite situacije i bogate znanja iz ove oblasti, prvenstveno se oslanjajui na vlastitu kulturu i tradiciju. Kako je Prirunik namijen nastavnicima/ama, ciljevi su iri od oekivanih postignua uenika/ca. Nastavnici/ce e, uvjereni smo, najbolje procijeniti u radu sa uenicima/ama u kojoj mjeri mogu realizovati odreene ciljeve i teme, razvijajui kod uenika/ca pozitivan odnos prema predmetu, odnosno humanost i empatiju prema svim situacijama koje zahtijevaju da se zatiti ivot i ljudsko dostojanstvo. Autorke izraavaju zahvalnost Meunarodnom komitetu Crvenog krsta za podrku u izdavanju ovog Prirunika. Vjerujemo da e ovaj Prirunik biti znaajna podrka za uspjenu implementaciju programa Istraivanje humanitarnog prava u na obrazovni sistem

Autorke

SADRAJ
StrS str.ss

UVOD.....................................................................................................................................7 Osnovanost uvoenja istraivanja humanitarnog prava u osnovne kole ............................7 Ciljevi predmeta .....................................................................................................................7 Opti ciljevi .............................................................................................................................7 Operativni ciljevi.....................................................................................................................8 Poloaj predmeta ...................................................................................................................9 Nastavne metode...................................................................................................................9 Tema 1 OSNOVI MEUNARODNOG HUMANITARNOG PRAVA ....................................12 1. 1. Pojam i znaaj meunarodnog humanitarnog prava...................................................12 1. 2. Prikaz istorijskog razvoja meunarodnog humanitarnog prava ..................................12 1. 3. Meunarodni humanitarni pokret.................................................................................13 1. 4. Izvori meunarodnog humanitarnog prava..................................................................14 1. 5. Primjena meunarodnog humanitarnog prava ............................................................15 1. 6. Odnos meunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava.......................................16 1. 7. Svrha meunarodnog humanitarnog prava .................................................................17 1. 8. Osnovna pravila meunarodnog humanitarnog prava ................................................17 1. 9. Mjere za sprovoenje meunarodnog humanitarnog prava........................................18 1. 10 Umjesto zakljuka .......................................................................................................18 Tema 2 UVODNO ISTRAIVANJE .....................................................................................19 Slike i zapaanja ..................................................................................................................20 Zato se rat ne proglasi nezakonitim?.................................................................................32 Tema 3 HUMANITARNA PERSPEKTIVA ...........................................................................33 ta mogu da uine posmatrai? ..........................................................................................34 Razmatranje humanitarnog postupka..................................................................................39 Dilema posmatraa ..............................................................................................................42 Tema 4 OGRANIENJA U ORUANOM SUKOBU ...........................................................44 Ograniavanje razaranja......................................................................................................45 Ograniavanje razaranja kodeksi .....................................................................................59 Djeca vojnici .........................................................................................................................64 Tema 5 PRAVO NA DJELU.................................................................................................70 Otkrivanje krenja ................................................................................................................71 Iz perspektive borca.............................................................................................................76 Ko je odgovoran?.................................................................................................................79 Tema 6 OBEZBJEIVANJE PRAVDE ................................................................................81 Razlozi za pravdu ................................................................................................................82 Razvoj meunarodnih tribunala i sudova ............................................................................91 Potovanje (ili krenja) kodeksa ..........................................................................................95 Znaaj potovanja kodeksa .................................................................................................97

Tema 7 ODGOVOR NA POSLJEDICE SUKOBA ...............................................................98 Potrebe koje su posljedica ratnih razaranja.........................................................................99 Usmjeravanje panje na zatitu zarobljenika ................................................................... 101 Usmjeravanje panje na obnavljanje porodinih veza ..................................................... 107 Etika humanitarne akcije................................................................................................... 110 Kampanja protiv muenja ................................................................................................. 114 Tema 8 ZAVRNO ISTRAIVANJE - Kuda dalje? .......................................................... 116 Kuda dalje? ....................................................................................................................... 117

UVOD Osnovanost uvoenja istraivanja humanitarnog prava u osnovne kole

Istraivanje humanitarnog prava (IHP) meunarodni je obrazovni program o meunarodnom humanitarnom pravu koje se, kao dio meunarodnog javnog prava, odnosi na zatitu ljudskih ivota i ljudskog dostojanstva u uslovima ratnih sukoba i neposredno nakon rata. Program je kreirao Meunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) i namijenjen je mladima uzrasta od 13 do 18 godina. Realizuje se u mnogim zemljama Evrope, i ire, a podrali su ga predstavnici Evropske unije zbog prilika u savremenom svijetu i potrebe da mladi ljudi dobiju osnovna znanja iz te oblasti. Obrazovanjem iz meunarodnog humanitarnog prava treba da se obezbijedi sagledavanje oruanih sukoba u svijetu, razlikovanje oruanih sukoba od ostalih sukoba i naina upotrebe sile, te sagledavanje prirode odreenih sukoba u kontekstu potovanja pravila iz enevskih konvencija i drugih meunarodnih ugovora i obiaja. Na taj nain se razvijaju vrijednosti, stavovi i vjetine za prevenciju konflikata i njihovo mirno rjeavanje u svakodnevnim situacijama. Danas se Istraivanje humanitarnog prava izuava na vie od 40 razliitih jezika irom svijeta. Program upuuje mlade na injenicu da ivot u zajednici zahtijeva potovanje odreenih pravila i u ratu i u miru, i doprinosi razvijanju i razumijevanju ivota u zajednici i izgradnji graanskog drutva na svim nivoima, od lokalnog do globalnog nivoa. Programom IHP obuhvaena su dva istraivanja uvodno i zavrno, i pet modula, koji se odnose na: humanitarnu perspektivu, ogranienja u oruanom sukobu, pravo na djelu, obezbjeivanje pravde i odgovor na posljedice sukoba. Za Crnu Goru Program je prilagoen potrebama reforme obrazovanja, naim tradicionalnim vrijednostima, konceptom osnovne kole i ciljnom metodologijom izrade nastavnih programa. Autori su nastojali da sauvaju vrijednosti i standarde osnovnog programa IHP-a, koji je kreirao Meunarodni komitet Crvenog krsta, ali i da ga oivotvore kroz nau ivotnu i nastavnu praksu. Novi koncept nae kole baziran je i na principu fleksibilnosti i otvorenosti novih nastavnih planova i programa. Naime, u nastavnom planu za osnovnu kolu ostavljen je dio slobodnih asova za izborne predmete, koje uenici mogu da biraju sa ire liste izbornih predmeta koje nudi kola. Uenici biraju izborne predmete saglasno svojim interesovanjima i skonostima a lista izbornih predmeta moe stalno da se mijenja i dopunjava. Tako se uenicima omoguava da sami kreiraju dio obrazovnog programa, da stiu nova znanja i produbljuju postojea, a to je i nain da im se ponude novi nastavni programi koji su aktuelni u regionu, i ire. Zato smo smatrali da je najbolje da se IHP uvede u na obrazovni sistem kao obavezni izborni predmet.

Ciljevi predmeta
Opti ciljevi
U Nastavnom programu za predmet Istraivanje humanitarnog prava potovana je metodologija koja je bazirana na ciljevima i standardima nastave, odnosno uenja, tj. napisan je saglasno metodologiji koju je prihvatio Nacionalni savjet za nastavne planove i programe a odnosi se na izradu svih nastavnih programa u reformisanom optem obrazovanju. Opti ciljevi koji treba da se postignu uvoenjem predmeta IHP jesu: irenje znanja i razvijanje razumijevanja meunarodnog humanitarnog prava i odgovarajuih etikih i humaniih vrijednosti kod mladih uzrasta od 13 do 18 godina; irenje znanja o meunarodnim konvencijama i protokolima;

poznavanje pravila i principa meunarodnog humanitarnog prava, to bi trebalo da ini dio opteg obrazovanja svakog ovjeka, odnosno graanina; razvijanje humanosti i empatije sa ugroenim kategorijama lica koje mladi ljudi treba da usvoje kao osnovne vrijednosti savremenog drutva i koje bi trebalo da postanu dio njihove linosti i svakodnevnog ponaanja; razvijanje vjetina (intelektualne, uesnike i emotivne) u vezi sa timskim radom, iskustvenim uenjem i potrebom saradnje, razumijevanja i potovanja razliitosti; humano ponaanje u svakodnevnom ivotu, naroito prema ugroenim licima u Crnoj Gori i u sluaju raznih pojava nasilnog ponaanja, ali i u rjeavanju potreba izbjeglih i raseljenih lica; unapreivanje demokratinosti, kao kulturnog naina ponaanja, potovanje normi i pravila zajednikog ivota, ali i razumijevanje i potovanje regulacijskih sistema; razvijanje etinosti kao potrebe i imperativa savremenog drutva, razvijanje potovanja prema sebi i drugima, reafirmacija osnovnih ljudskih vrijednosti potenja, solidarnosti, razumijevanja i uopte potovanja ivota i ljudskog dostojanstva u ratu i u miru.

S obzirom na to da je Program napisan tako da se potuje savremena metodogija ciljnog pristupa, to su za svaku temu jasno navedeni ciljevi koji se odnose na razvijanje znanja i vjetina uenika, kao i aktivnosti kojima se postiu ciljevi. U strukturi programa sadrani su osnovni pojmovi koje uenik treba da usvoji i korelacije sa ostalim predmetima. Na korelacije je posebno obraena panja iz vie razloga. Prije svega, u savremenom pristupu nastavi i uenju akcenat je na povezivanju znanja iz razliitih oblasti, to utie na razvoj ukupnih sposobnosti uenika za bolje povezivanje znanja, njegovu primjenu u praksi i uvianje potrebe za stalnim usavravanjem znanja i vjetina. Osim toga, naa istorija je bogata primjerima potovanja odreenih kodeksa i u ratu i u miru, potovanja ivota i ljudskog dostojanstva i pokuaja da se osnovne vrijednosti ivota i ivljenja na ovim prostorima uine humanijim i bogatijim potovanjem razliitosti, to je predmet mnogih umjetnikih, knjievnih i drugih djela. To je bogata riznica koju treba koristiti radi reafirmacije ukupnih ljudskih vrijednosti i njihovog potovanja. Meutim, treba naglasiti da je priroda ovog predmeta takva da su, pored osnovnih znanja za datu oblast, posebno vani stavovi i vrijednosti koji se razvijaju kod uenika, to nije predmet brojanog ocjenjivanja, pa je realizacija ciljeva predmeta sa uenicima utoliko komleksnija i zahtijeva ne samo odreeno struno znanje ve i razvijen senzibilitet za tu oblast, sistematsko praenje razvoja uenika i stalno podsticanje razvoja humanih vrijednosti. Takoe, nastavnik treba stalno da prati postignua uenika na osnovu jasnih kriterijuma i da uporeuje njihovo napredovanje u odreenom vremenskom periodu. Operativni ciljevi Operativni ciljevi slijede iz optih ciljeva predmeta i Programa IHP koji je definisao MKCK, ali i iz interesovanja uenika, uoenih kroz realizaciju pilot-projekta, i potreba naeg drutva i reforme obrazovanja, odnosno iz optih ciljeva i vrijednosti koje elimo da razvijamo kod mladih kroz ukupan obrazovni sistem. Operativni ciljevi su poreani po hijerarhijskom nivou na osnovu Blumove taksonomije znanja, tako da je realizacija niih nivoa znanja, u smislu prepoznavanja i razumijevanja odreenih injenica, inkorporirana u vie nivoe znanja, kao to su: primjena, analiza, sinteza i vrednovanje znanja, odnosno procjena mnogih realnih situacija i deavanja. Tako hijerarhijski poreani nivoi omoguuju nastavniku bolje planiranje nastave, uz uzimanje u obzir mogunosti i interesovanja uenika, i bolju razradu kriterijuma ocjenjivanja. Takoe, to je osnova za date standarde znanja kao oekivane ishode uenja. Na osnovu standarda znanja razvijen je ispitni katalog, kao osnova za ocjenjivanje postignua uenika na razliitim nivoima, to nastavniku omoguava objektivnije ocjenjivanje. Program je napisan fleksibilno, pa je u svakom poglavlju nekoliko asova predvieno za izborne teme, koje uenici biraju, zajedno sa nastavnicima, zavisno od svojih interesovanja i potreba u odreenoj situaciji. Tako je uenicima omogueno da sa nastavnicima analiziraju aktuelne teme, poput: uloga medija u nastajanju i irenju nasilja, humanost kroz istoriju, nasilje u koli, porodici i drutvu, solidarnost na djelu itd. Takav pristup je jo jedan pokuaj da se program oivotvori i prilagodi potrebama trenutka. Osim pomoi u prevenciji raliitih situacija koje imaju tendenciju da preu u nasilje, treba da utie na mlade ljude da budu realni, korektni i humani, da znaju da uvaju sebe od drugih, ali i druge od sebe.
8

Poloaj predmeta
Istraivanje humanitanog prava je obavezni izborni predmet u osmom, odnosno u devetom razedu osnovne kole. Naime, uenici mogu da izaberu IHP, u obimu od 35 asova, u osmom razredu osnovne kole ili mogu isti program, ukoliko se za njega ne opredijele u osmom razredu, da izaberu u devetom razredu osnovne kole. Na taj nain se obuhvata vei broj uenika, to i jeste jedan od ciljeva uvoenja ovog predmeta. Program moe da se realizuje u okviru tzv. kratkog paketa, koji obuhvata 10 asova. U tom sluaju, ukljuene su osnovne teme iz svih modula, ili tzv. dugi paket, pod kojim se podrazumijevaju 35 asova i realizacija svih modula u potpunom obliku. Kratki program je dat u aneksu I, na kraju prirunika. Odluili smo da se predmet uvede u nastavu na ovaj nain s obzirom na koncept osnovne kole i na osnovu istraivanja do kojih smo doli u fazi primjene pilot-programa u nastavi. Naime, kolske 2005/06. godine Zavod za kolstvo je prihvatio inicijativu MKCK-a da realizuje Program IHP u osnovnim kolama u Crnoj Gori. Nakon sprovoenja Programa u 20 osnovnih kola obavljeno je testiranje uenika, a rezultati su objedinjeni u Analitikom izvjetaju, koji sadri preporuke vezane za dalju implementaciju Programa u na obrazovni sistem. Pokazalo se da Program moe da se realizuje sa uenicima u tom uzrastu jer su, osim to su ga dobro prihvatili, u vezi s njim iznijeli niz pozitivnih stavova i utisaka. To je veoma vano, budui da se u tom uzrastu, u najveoj mjeri, formiraju stavovi uenika, pa je to prilika da se kroz Program utie na formiranje njihovih pozitivnih ivotnih stavova i vrijednosti. Kao to je reeno, i nastavni plan i nastavni programi postavljeni su dosta elastino. Na taj nain se vodilo rauna o autonomiji nastavnika i veoj slobodi u kreiranju nastavnih sadraja, saglasno interesovanjima uenika i aktuelnosti odreenih tema. Zato je uz svaku temu, pored broja asova koji se odnose na obavezne teme, ostavljen prostor za izborne asove. U nastavnom programu navedene su mogue teme za izborne asove, kao i obraeni primjeri izbornih tema u priruniku. Nastavnik moe, u dogovoru sa uenicima, da odabere i druge izborne teme ako procijeni da su aktuelnije, da vie interesuju uenike i da doprinose postizanju odgovarajuih ciljeva nastave i izbornog predmeta.

Nastavne metode
Kako bismo pomogli uenicima da lake ostvare zadatke nastave, preporuujemo raznovrsnost nastavnih metoda i maksimalnu zastupljenost interakaktivnih metoda. Naravno, prilikom izbora metoda mora se voditi rauna o tome da nastava bude usmjerena na uenika, ali i o individualnom stilu nastavnika u izvoenju nastave. Neke od preporuenih metoda su: Grupna diskusija: oslanja se na uee i interakciju uenika koji raspravljaju o odreenoj temi. Grupa istrauje temu ili pitanja tako to analizira, ocjenjuje ili pregleda nastavnu tematiku. Uenicima se predstavi tema i omogui da o njoj diskutuju. Prednosti te metode su odravanje interesovanja i aktivnosti uenika, mogunost da uenici meusobno razmjenjuju znanje i iskustvo, da kritikuju stav, a ne miljenje ili osobu, i da dolaze do kreativnih rijeenja problema. Ta metoda je snano sredstvo za razvijanje komunikacijskih vjetina uenika, izgradnju povjerenja i dublju analizu nastavnih sadraja. Korisna je za analiziranje i izgradnju stavova, i poboljava grupnu koheziju. Debata: slina je diskusiji, ali ima organizovaniju strukturu. Postoji vie vrsta debata, a primjer koji navodimo je Karl-Poperova debata. Koristi se kada ne postoji samo jedno rijeenje date situacije ili problema. I jedna i druga strana u diskusiji imaju koristi od istraivanja i prouavanja problema. Metoda je efikasna za poboljanje komunikacijskih vjetina znaajnih prilikom iznoenja argumenata za i protiv.
9

Jedan uenik se bira za predsjedavajueg, koji treba na nepristrasan nain da vodi rauna o potovanju pravila (daju mu se uputstva); nastavnik zajedno sa uenicima bira odgovarajuu temu za debatu i daje argumente za i protiv; uenici se dijele na one koji su za, protiv i uzdrani; grupe odreuju svoje predstavnike (na primjer, po tri lana afirmativne i tri lana negacijske grupe) i daju im vremena da se pripreme. Slijedi debata koja ima sljedei tok: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. GOVOR A1 (3 minuta) N3 ISPITUJE A1 (2 minuta) GOVOR N1 (3 minuta) A3 ISPITUJE N1 (2 minuta) GOVOR A2 (2 minuta) GOVOR N2 (2 minuta) GOVOR A3 (2 minuta) GOVOR N3 (2 minuta)

Poslije odigravanja i izlaenja iz uloga slijedi diskusija u velikom krugu. Svoje utiske prvo iznose glavni uesnici debate, a potom i publika. Prednosti te metode su sljedee: odravanje interesovanja i aktivnosti uenika; razmjena znanja i iskustva i preuzimanje vodee uloge; mogunost poboljanja vjetine argumentacije; timski rad; obostrano navoenje argumenata i motivisanje uenika.

A1
UVODNI GOVOR (2 MINUTA)

N3
UNAKRSNO ISPITIVANJE (2 MINUTA)

A3
UNAKRSNO ISPITIVANJE (2 MINUTA)

N1
UVODNI GOVOR (2 MINUTA)

A2
ZAVRNI GOVOR (2 MINUTA)

N2
ZAVRNI GOVOR (2 MINUTA)

Igranje uloge: omoguava uenicima da kroz glumu situacija iz stvarnog ivota vjebaju i ispituju nove oblike ponaanja koje mogu koriste ili sa kojima mogu da se sretnu u budunosti. Uenicima se predstavi odgovarajui scenarij i upute se da se ponaaju kao da se nalaze u takvoj situaciji. Potrebno je da se odvoji dovoljno vremena za analizu nakon zavretka vjebe. Prednosti te metode su: simuliranje stvarnog ivota; aktivnost uenika; izazivanje emocija; pogodnost za obradu stavova i mogunost da uenici vide stvari iz drugog ugla.

10

Brainstorming1: rije je o metodi pomou koje se izaziva veliki broj ideja, na osnovu kojih se organizuje kratka diskusija. Nastavnik jasno predstavlja temu, trai od uenika da razmisle o njoj, a zatim da izraze sve asocijacije, ideje i informacije koje imaju u vezi sa zadatom temom. Podstie uenike da kau kljune rijei, koje zapisuje bez kritike i cenzure. Ideje se, potom, analiziraju, uz pokuaj da se na najbolji nain klasifikuju i uenici upute na rjeavanje problema. Prednosti te metode su sljedee: odravanje interesovanje i aktivnosti uenika; podsticanje uenika na slobodno iznoenje ideja; oslanjanje na znanje i iskustvo i iznalaenje originalnih rijeenja. Primjenom te metode stvara se oputena atmosfera za iznoenje ideja koja podstie samopouzdanje uenika i obezbjeuje veoma kreativne rezultate. Projekat Rije je o obliku istraivakog rada koji mogu da obavljaju pojedinac ili grupa. Teme za projekte su po pravilu kompleksne, i mogu da se biraju prema interesovanjima i mogunostima uenika, ali i na osnovu prepoznatljivosti odreenih specifinosti lokalne stredine. Projektni rad se obino sprovodi u sljedeim fazama: odabir teme projekta, postavljanje cilja i metoda istraivanja, prikupljanje i grupisanje informacija, razmjena informacija unutar grupe, zaokruivanje saznanja i objedinjavanje rezultata projekta. Ciljevi metode projektnog rada su: podsticanje uenika na istraivanje, razvijanje sposobnosti za timski rad, podsticanje samostalnosti u radu i razmjena miljenja i saznanja. Radionica Taj oblik interaktivnog rada sa grupom ima slinosti s metodom projektnog rada, mada se znatno razlikuju po vremenu trajanja. Radionica, po pravilu, traje dva kolska asa, a projekat znatno due. Veoma je vano da se jasno definiu ciljevi radionice, odabere tema koja moe da se realizuje u planiranom vremenu, definiu zadaci po grupama uenika, objedine rezultati i, na kraju, uradi osvrt na naueno. Prilikom priprema za radionicu, nastavnik treba da uzme u obzir predznanje uenika, nihovo iskustvo, interesovanja, osposobljenost za timski rad, i drugo. U toku realizacije radionice nastavnik i uenici mogu da koriste razliite naine i metode rada, prikupljanja i predstavljanja informacija, koje na kraju grupe predstavljaju i konano integriu uz nastavnikovu pomo.

Prevodi se kao: modana oluja, oluja ideja, navala ideja, mozgalica, i slino.

11

Tema 1 OSNOVI MEUNARODNOG HUMANITARNOG PRAVA

1. 1. Pojam i znaaj meunarodnog humanitarnog prava

Meunarodno humanitarno pravo (MHP) dio je meunarodnog javnog prava koji sadri pravila i principe kojima se obezbjeuje zatita ugroenih i posebno osjetljivih kategorija lica (ranjenika, bolesnika, brodolomnika, ratnih zarobljenika, civila) koja ne uestvuju, ili vie ne uestvuju, u oruanim sukobima i neprijateljstvima, ali i ograniavaju metode i sredstva ratovanja. Dakle, rije je o specifinoj grani meunarodnog javnog prava koje predstavlja sistem normi kojima se reguliu odnosi izmeu subjekata meunarodnog prava. NHP se primjenjuje u oruanim sukobima, ili neposredno poslije njih. U sutini, pod MHP-om podrazumijevaju se pravila kojima se reguliu humanitarna pitanja vezana za sve vrste oruanih sukoba (meunarodni, nemeunarodni, internacionalizovani). Na osnovu tih pravila ograniava se pravo zaraenih strana da koriste nehumane naine ratovanja i tite lica i imovina onih koji su, ili koji jesu, potencijalne rtve oruanih sukoba. Ta su pravila sadrana u meunarodnim ugovorima, meunarodnim obiajima i optim pravnim naelima koja su prihvatili prosveeni narodi. U savremenim uslovima neminovno se namee pitanje da li se moe govoriti o meunarodnom humanitarnom pravu kao o pravu u oruanom sukobu u uslovima krenja prava, s obzirom na to da su zabranjene upotreba sile i prijetnja silom.2 Dilema se, dakle, odnosi na to da li je mogue govoriti o pravu u situaciji koja, sama po sebi, prestavlja krenje meunarodnog prava. Meutim, i u situacijama krenja prava, odnosno krenja imperativne zabrane prijetnje silom i upotrebe sile, pravo je neophodno da bi se zatitili ugroeni ljudi koji ne uestvuju ili su prestali da uestvuju u neprijateljstvima. Znaaj te, inae najstarije, grane meunarodnog javnog prava ne iscrpljuje se kroz zatitnu ulogu, ve se istie i u ograniavanju metoda i tehnika ratovanja radi spreavanja nanoenja nepotrebnih patnji ljudima i ugroavanja zdrave ivotne sredine. Pored naziva meunarodno humanitarno pravo koji se uglavnom koristi u akademskim i prosvjetnim krugovima, za tu granu meunarodnog prava koriste se i nazivi ratno pravo ili pravo oruanih sukoba koje ee koriste pripadnici oruanih snaga. U sutini, rije je o sinonimima, a njihov korijen je u pretei savremenog prava, koje je Grocijus, otac meunarodnog prava, nazvao Ius in bello (pravo u ratu).3

1. 2. Prikaz istorijskog razvoja meunarodnog humanitarnog prava

Za organizovanje humanitarnog pokreta bilo je presudno to to se mladi filantrop Anri Dinan , inae trgovac iz eneve, davne 1859. godine, prolazei pored Solferina, mjestaca na sjeveru Italije, suoio sa uasom ratovanja toga doba. Naime, kod Solferina se vodila bitka izmeu austrijske vojske i vojske francuskopijemontskog saveza koja je trajala petnaest sati, a uzrokovala je oko 40.000 ranjenih i oboljelih uesnika, koji su umirali na bojnom polju, daleko od najbliih sanitetskih slubi. Dinan je, nakon to je vidio stravini prizor, odluio da ne nastavi svoj poslovni put, ve da ostane u Solferinu da bi okupio i organizovao stanovnitvo radi pomoi ugroenim licima. Uslijedio je njegov poziv Tutti fratelli (Svi smo braa), povodom pokretanja plemenite akcije pruanja pomoi onima kojima je bila prijeko potrebna, na koji se odazvao veliki broj volontera.
4

Povelja Ujedinjenih nacija, lan 2, stav 4. Grocijus je pisao o pravu u doba rata i mira u epohi kada je rat, odnosno upotreba sile, bio dozvoljen u meunarodnim odnosima, i to u opravdanim, tj. pravednim situacijama. Re je bila, zapravo, o tzv. ius ad bellum (pravo na rat), kao jednom od prava drava koja proizilaze iz njihovog suvereniteta. Grocijusova knjiga De jure belli ac pacis sadri pravila toga doba koja danas predstavljaju temelje ratnog prava. 4 Anri Dinan, osniva Crvenog krsta, prvi je laureat Nobelove nagrade za mir 1901. godine.
3

12

Misija Anri Dinana, podstaknuta uasom rata, patnjama naputenih ranjenika zanemarenih rtava, nije se zavrila na toj konkretnoj akciji. Naime, ona je nastavljena kroz ideju o stvaranju meunarodnog drutva za pomo rtavama oruanih sukoba. To nepristrasno drutvo, sastavljeno od volontera, trebalo je da se zasnuje na meunarodnom ugovoru da bi bilo obavezujue za sve drave. Dinan je svoje iskustvo i ideje opisao u knjizi Sjeanje na Solferino, koju je tampao o svom troku i poslao, osim svojim prijateljima, na adrese 400 vanih linosti tadanje meunarodne zajednice. Dinanove plemenite ideje imale su veliki odaziv. Formniran je, 1863. godine, tzv. Komitet petorice, sastavljen od pet uglednika tadanje eneve, koji su, u stvari, predstavljali Meunarodni komitet za pomo ranjenicima. Oni su, iste godine, pozvali vlade drava i organizovali kongres, na kojem je odlueno da u svakoj zemlji treba osnovati nacionalne komitete za pomo ranjenicima i usvojen je znak crveni krst na bijelom polju, obrnuto od zastave vajcarske, sa bijelim krstom na crvenom polju, u znak potovanja prema toj dravi, koja je podrala Dinanovu humanitarnu ideju. Nakon godinu dana, 22. avgusta 1864, na diplomatskoj konferenciji u enevi, potpisana je Konvencija o poboljanju sudbine ranjenih vojnika na bojnom polju, poznata kao I enevska konvencija. etiri godine kasnije, 1868. godine, nakon traginih iskustava u vezi s ratovanjem na moru, Konvencija je proirena i na zatitu ranjenika i bolesnika pomorskih oruanih snaga, ali i brodolomnika. U dravama tadanje Evrope poela su se osnivati dobrovoljna drutva za pomo ranjenima i bolesnima na bojnom polju. Tako je 1875. godine nastao i Crveni krst Crne Gore (o tome e biti vie rijei na narednim stranicama). Iskustva iz Prvog svjetskog rata pokazala su da meunarodno humanitarno pravo ne titi sve rtve ratova, kao ratne zarobljenike, na primjer, koji su bili naroita meta eksperimenata i ostalih nehumanih postupaka u logorima smrti. Kao posljedica potrebe da se meunarodnim pravom zatite ratni zarobljenici, sazvana je nova diplomatska konferencija, 1919. godine, na kojoj je primjena enevske konvencije proirena i na zatitu ratnih zarobljenika. Iako je izgledalo da su sve kategorije rtava oruanih sukoba pravno zatiene, u Drugom svjetskom ratu se pokazalo, naroito zbog upotrebe avijacije u ratne svrhe, da civili, tj. graanstvo koje ne uestvuje u vojnim naporima zaraenih strana, nemaju meunarodnopravnu zatitu. Nakon svireposti i strahota u posljednjem svjetskom ratu, evidentna je bila potreba da se MHP kodifikuje u skladu sa novim vidovima savremenog ratovanja, a na naelima humanosti i potrebe da se ovjek uvijek potuje, pa i u ratu, kao i da u svakom ovjeku, pa ak i u neprijatelju, treba vidjeti ljudsko bie. Zbog toga je sazvana meunarodna konferencija u enevi, 12. avgusta 1949, a rezultat je bilo potpisivanje etiri enevske konvencije, koje se odnose na zatitu rtava oruanih sukoba. U sutini, prve tri konvencije bile su revidirane postojee konvencije, dok IV enevska konvencija sadri potpuno novi vid zatite u oruanim sukobima zatitu ratnih zarobljenika. enevske konvencije su dopunjene, 1977. godine, Dopunskim protokolima, koji su bili izraz potrebe da pravo prati potrebe drutvene stvarnosti. Naime, protokolima je dopunjeno slovo enevskih konvencija u skladu sa modernim metodama i nainima ratovanja, pojanjeni su pojmovi, tj. prilagoeni su savremenom trenutku, i obezbijeena je bolja zatita civilnog stanovnitva u skladu sa injenicom da su meta savremenih ratova najee civili. Uz to, na zahtjev izvjesnog broja drava, vremenom se javila potreba da se uvede dopunski znak raspoznavanja meunarodnog humanitarnog pokreta, pa je, nakon dugogodinjeg razmatranja, u decembru 2005, usvojen trei protokol - Dopunski protokol o dopunskom distinktivnom znaku. Dakle, uveden je novi znak, crveni kristal u obliku romba, amblem koji je postao ravnopravan sa dotadanjim znakovima. Njegova primjena je dispozitivne prirode, to znai da nacionalna drutva odluuju da li ele da ga upotrebljavaju ili e da zadre postojei znak. Nacionalno drutvo Crne Gore, na primjer, zadralo je kao zvanini znak crveni krst na bijeloj pozadini.

1. 3. Meunarodni humanitarni pokret

Meunarodni humanitarni pokret danas je globalni, svjetski pokret, koji ine Meunarodni komitet Crvenog krsta, Meunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (MFCK/CP) i nacionalna drutva (svaka suverena, meunarodno priznata drava moe da ima jedno, dakle jedinstveno, nacionalno drutvo).

13

Pokret okuplja oko sto miliona lanova volontera, koji su povezani na osnovu sljedeih humanitarnih principa: humanosti, nezavisnosti, neutralnosti, nepristrasnosti, dobrovoljnosti, jedinstva i univerzalnosti. U savremeno doba, kada su humanitarne potrebe sve vee, postoji veliki broj meunarodnih humanitarnih organizacija, koje su najee nevladine organizacije, koje ne treba poistovjeivati s navedenim lanicama Meunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

1. 4. Izvori meunarodnog humanitarnog prava

a) Uvodni osvrt Meunarodni obiaji, kao dokaz opte prakse prihvaene kao pravo, glavni su izvor meunarodnog javnog prava, uz meunarodne ugovore i opta pravna naela. Oni postoje i razvijaju se od davnina kao glavni izvor meunarodnog javnog prava, popisani su i sistematizovani, uz uvaavanje progresivnog razvoja, i formulisani u meunarodnim ugovorima kao primarnim izvorima tog prava. Taj proces se naziva kodifikacija meunarodnog prava, a jedna od najstarijih kodifikovanih oblasti tog prava je upravo meunarodno humanitarno pravo. Dvije kodifikacije su obiljeile savremeno MHP i postavile mu temelje. One se danas u literaturi esto tretiraju kao dva dijela MHP-a i nazivaju se po imenima gradova u kojima su nastale. Rije je o: - Hakom pravu, nastalom na konferencijama u Hagu, 1899. i 1907. godine, na kojima su usvojene brojne konvencije kojima se ograniava upotreba nehumanih metoda i tehnika ratovanja. Danas je vaea IV konvencija o zakonima i obiajima rata na kopnu, sa pridodatim tzv. Hakim pravilnikom; - enevsko pravo, nastalo na konferencijama u enevi, 1949, 1977. i 2005. godine, na kojima su usvojene enevske konvencije i Dopunski protokoli kao izraz potrebe da se dodatno ogranie naini ratovanja, da se oruani sukob humanizuje i, naroito, da se zatite rtve. Dakle, pomenute kodifikacije, koje istovremeno predstavljaju etape razvoja MHP-a, koje se prvobitno odnosilo na ratno pravo, a kasnije je koncentrisano na humanitarnu i zatitnu dimenziju, odslikavaju evoluciju i dinamiku meunarodnog humanitarnog prava. Na osnovu Hakog prava, koje ine meunarodni ugovori i deklaracije, potencira se ograniavanje metoda ratovanja i utvruju prava i obaveze zaraenih strana tokom izvoenja vojnih operacija. U enevskom pravu iz 1949. godine, ili savremenom meunarodnom humanitarnom pravu u uem smislu, sublimirani su svi dotadanji principi i pravila MHP-a koji se odnose na zatitu pripadnika oruanih snaga koji su prestali da uestvuju u neprijateljstvima i lica koja ne uestvuju aktivno u borbama, i potencira se zatitna uloga tog prava. Usvajanjem Dopunskih protokola 1977. godine povezane su te dvije grane meunarodnog humanitarnog prava. Instituti su objedinjeni u jedinstveno MHP, odnosno MHP u irem smislu, onakvo kakvo danas izuavamo i predajemo. Takoe, Dopunskim protokolima obezbjeuje se odgovor na humanitarne potrebe povodom narodnooslobodilakih borbi, koje su bile samo djelimino regulisane enevskim konvencijama. b) Glavni izvori Glavni izvori savremenog MHP-a odnose se na optu zatitu rtava svih vrsta oruanih sukoba, odnosno na obezbjeenje osnovne svrhe tog prava: umanjenje ljudske patnje za vrijeme oruanog sukoba. To su enevske konvencije i Dopunski protokoli. etiri enevske konvencije iz 1949. godine ine: - I konvencija za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika oruanih snaga u ratu na kopnu; - II konvencija za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomnika oruanih snaga na moru; - III konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima; - IV konvencija o zatiti civila za vrijeme rata. Tri dopunska protokola uz enevske konvencije jesu: - I protokol, koji se odnosi na zatitu rtava meunarodnih sukoba (usvojen 1977. godine); - II protokol, koji se odnosi na zatitu rtava nemeunarodnih sukoba (usvojen 1977. godine); - III protokol, kojim je uveden dopunski distinktivni znak (usvojen 2005. godine).
14

enevske konvencije i Dopunski protokoli uz njih, kao glavni izvori MHP-a, sadre oko 600 lanova. c) Ostali izvori Ostali izvori MHP-a odnose se na meunarodne ugovore (konvencije, protokoli, sporazumi itd.) kojima se reguliu pojedini aspekti tog prava, kao to su: - Konvencija za zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanih sukoba (iz 1954. godine), - Konvencija o zabrani razvoja, proizvodnje, skladitenja i upotrebe bakteriolokog (biolokog) i otrovnog oruja i o njegovom unitavanju (iz 1972. godine), - Konvencija o zabrani ili ograniavanju upotrebe odreenih vrsta konvencionalnog oruja za koje se moe smatrati da prouzrokuje prekomjerne traumatske efekte ili da djeluje neselektivno u pogledu izbora cilja (iz 1980. godine), - Konvencija o zabrani razvoja, proizvodnje, skladitenja i upotrebe hemijskog oruja i o njegovom unitavanju (iz 1993. godine), - Konvencija o zabrani upotrebe, proizvodnje, skladitenja i prometa antipersonalnih mina i o njihovom unitavanju (iz 1997. godine). d) De Martensova klauzula U situacijama koje nijesu predviene meunarodnim ugovornim humanitarnim pravom, odnosno u svim sluajevima koji njime nijesu obuhvaeni, primjenjuje se naelo koje se nalazi u preambuli IV hake konvencije koje je profesor Fjodor de Martens izloio 1899. godine. Na osnovu tog naela, poznatog kao De Martensova klauzula, u sutini, meunarodno obiajno pravo primjenjuje se u svim situacijama koje nijesu ugovorno regulisane. Klauzula glasi: Visoke strane ugovornice smatraju korisnim da potvrde da, u sluajevima koji nisu predvieni propisima koje su one usvojile, stanovnitvo i uesnici u ratu ostaju pod zatitom i vlau naela meunarodnog prava, onakvim kako ona proizilaze iz: - obiaja ustanovljenih meu prosveenim narodima, - iz principa ovjenosti i - zahtjeva javne svijesti. Danas ta klauzula ini integralni dio Dopunskog protokola I (lan 1, stav 2), to mu daje imperativno - pravni karakter. e) Obiajna pravila meunarodnog humanitarnog prava Mnoga obiajna meunarodnopravna pravila humanitarnog prava kodifikovana su u navedenim ugovorima, tako da imaju dvojnu pravnu snagu i predstavljaju imperativne norme. Od obiajnih meunarodnopravnih naela koja se primjenjuju u nemeunarodnim oruanim sukobima najznaajnija su : zatita civilnog stanovnitva od dejstva neprijateljstava, posebno od nediskriminativnih napada; zatita civilnih objekata; zatita kulturnih objekata; zatita svih lica koja ne uestvuju ili vie ne uestvuju direktno u neprijateljstvima.

1. 5. Primjena meunarodnog humanitarnog prava

Meunarodno humanitarno pravo se odnosi na sve vrste oruanih sukoba: na meunarodne i nemeunarodne, tj. unutranje sukobe, ali i na njihov savremeni vid internacionalizovane sukobe. Pod meunarodnim oruanim sukobima podrazumijevaju se borbe izmeu oruanih snaga dviju i vie drava. Ratovi za nacionalno osloboenje, odnosno narodnooslobodilaki ratovi, spadaju u tu vrstu sukoba. Nemeunarodne ili unutranje oruane sukobe ine intenzivne borbe, koje traju izvjesno vrijeme, na teritoriji jedne meunarodno priznate suverene drave, i to izmeu redovnih oruanih snaga i naoruanih grupa, paravojnih jedinica, kao zasebnih entiteta, ali i borbe izmeu naoruanih grupa.

15

Internacionalizovani sukobi su novi oblik oruanih sukoba koji je nastao u praksi balkanskih i afrikih zemalja. To su oruani sukobi koji poinju kao nemeunarodni sukobi, s mogunou da se proire i dobiju meunarodne razmjere, te je neophodna intervencija tree srane, najee meunarodne zajednice, odnosno njenih oruanih snaga, kako bi se sukob prekinuo. Dakle, rije je o specifinom obliku oruanog sukoba u koji se ukljuuje i trea strana radi obustave neprijateljstava. Dakle, MHP se primjenjuje na sve oblike oruanih sukoba u skladu sa inherentnom potrebom da se ratovanje humanizuje i zatite lica koja su u oruanom sukobu pretvorena u rtve. etiri enevske konvencije i Dopunski protokol I odnose se na meunarodne oruane sukobe. Zajedniki lan sve etiri enevske konvencije lan 3, koji usljed svojevrsne sveobuhvatnosti teoretiari nazivaju ugovor u malom, i Dopunski protokol II odnose se na nemeunarodne sukobe. Za potrebe ovog teksta, smatramo da je korisno podsjeanje na izvod iz Zajednikog lana 3. enevskih konvencija: 1. Svaka strana u sukobu je duna da: - prema licima koja ne uestvuju neposredno u neprijateljstvima e se postupati ovjeno, bez diskriminacije; - Zabranjuje se prema navedenim u svako doba i na svakom mjestu: a) nanoenje povreda ivotu i tjelesnom integritetu (ubistva, sakaenja, svireposti, muenja) b) uzimanje talaca c) povrede linog dostojanstva, naroito uvredljivi i poniavajui postupci d) izricanje i izvrenje kazni bez prethodnog sudjenja od strane redovno ustanovljenog suda i propraenog svih garantijama koje civilizovani narodi priznaju za neophodne. 2. Ranjenici i bolesnici bie prihvaeni i njegovani. Svaka nepristrasna humanitarna organizacija, kakav je i MKCK, moe da ponudi svoje usluge stranama u sukobu. Dopunski protokol III odnosi se na sve sukobe. Iako samo drave mogu da budu potpisnice meunarodnih ugovora MHP-a, pa samim tim i enevskih konvencija i Dopunskih protokola, MHP obavezuje ne samo njih nego i sve strane koje uestvuju u oruanom sukobu. A, s obzirom na injenicu da su gotovo sve drave5 svijeta potpisale enevske konvencije, smatra se da su pravila MHP-a koja su sadrana u njima, iako imaju primarno ugovorni karakter, i meunarodnoobiajna pravila, budui da su postala opta praksa koja je prihvaena kao pravo. Rije je, dakle, o naelima i pravilima koja su univerzalna i pravno obavezujua.

1. 6. Odnos meunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava

Postoje brojna teorijska razmatranja o odnosu MHP-a i meunarodnog prava ljudskih prava i, u vezi s tim, razliita miljenja: od toga da je rije o sasvim razliitim dijelovima meunarodnog prava do toga da MHP ini dio sistema ljudskih prava. Istina je, obino, po sredini, ali je u ovom sluaju blia prvom stanovitu. Iako su to dvije srodne oblasti meunarodnog javnog prava, ipak su evidentne kljune razlike meu njima, pa je opravdano njihovo zasebno postojanje i djelovanje. Prvo, razlikuju se po domenu svoje primjene. Meunarodno pravo ljudskih prava primjenjuje se i vai u doba mira, dok se MHP primjenjuje kada nastane oruani sukob. Meutim, postoji i preklapanje tih grana prava, a ono se ogleda kroz set nederogativnih ljudskih prava u svim, pa i ratnim situacijama i u imperativnom principu zabrane diskriminacije kao preduslovu za uivanje svih ljudskih prava.

Tanije, 189 drava potpisale su enevske konvencije.

16

Nedergativna ljudska prava, od kojih se ne moe odstupiti i koja se ne mogu suspendovati ni u vanrednim okolnostima, garantovana su zajednikim lanom 3. enevskih konvencija i lanom 15. Evropske konvencije o ljudskim pravima. To su: pravo na ivot, zabrana muenja, nehumanih i poniavajuih postupaka, ropstva i slinih ustanova (zabrana uzimanja talaca u ratnim uslovima), zabrana retroaktivne primjene krivinog zakona, zabrana izricanja i izvrenja smrtne kazne, i princip ne bis in idem (ne moe se suditi dva puta po istom predmetu). Rije je, dakle, o komplementarnim dijelovima meunarodnog javnog prava koji se, iako su razliiti, preklapaju u dijelu nesuspenzivnih ljudskih prava i opte zabrane diskriminacije. Pod tim se podrazumijeva da se ljudska prava koja ine tzv. tvrdo jezgro garantuju u svim situacijama, mirnodopskim i ratnim.

1. 7. Svrha meunarodnog humanitarnog prava

Iz same prirode ovog prava proizilaze i njegova dvojna uloga, restriktivna i zatitna. Restriktivna ili ograniavajua svrha potencira se kroz ograniavanje sredstava, metoda i naina ratovanja. Njena sutina je u humanizovanju metoda ratovanja da bi se sprijeilo nanoenje nepotrebne patnje ljudima. Takoe, posebno ogranienje se odnosi na zabranu upotrebe nediskriminatornih tehnika ratovanja. Zatitna ili protektivna svrha ovog prava jeste zatita rtava oruanih sukoba: bolesnika, ranjenika, brodolomnika, ratnih zarobljenika, civila i svih onih koji im pomau, na primjer, medicinskog i vjerskog osoblja.

1. 8. Osnovna pravila meunarodnog humanitarnog prava

Sutina savremenog MHP-a sadrana je u osnovnim pravilima koja vae erga omnes (moraju da ih potuju sve strane u oruanom sukobu) koja su oliena u pravnim principima, zabranama i garancijama prava koja pripadaju trvama oruanih sukoba. Dakle, onima koji ne uestvuju u neprijateljstvima. Humanizacija rata je jedan od primarnih ciljeva, koji se ostvaruje kroz potovanje osnovnih principa meunarodnog humanitarnog prava. Sutinskim principom proporcionalnosti obezbjeuje se ravnotea izmeu dva oprena interesa: vojne potrebe i zahtjeva humanosti. Poenta je u tome da se vojni interes ostvari uz potovanje interesa ovjenosti. Budui da je zabranjena neproporcionalna upotreba sile, princip ogranienja upotrebe vojne sile odnosi se na srazmjernost u upotrebi vojne sile, ali i na obavezu uzdravanja od korienja svih sredstava i metoda ratovanja. Zaraene strane moraju uvijek da razlikuju vojne ciljeve, kao legalne mete, od nevojnih objekata, kao nelegalnih meta. Objekti napada mogu da budu, prema MHP-u, iskljuivo vojni objekti. Meutim, ukoliko neki nevojni objekat, u odreenom momentu, neka od zaraenih snaga koristi u vojne svrhe, on gubi svojstvo civilnog objekta i, time, zatitu meunarodnog humanitarnog prava i postaje legalna vojna meta. Takoe, ukoliko civilno stanovnitvo pomae vojsci (na primjer, ene spremaju hranu za vojsku), gubi status civila, ili ukoliko bolnica ili kola, kao tipini civilni objekti, slue za skladitenje municije, postaju legalna vojna meta, tj. stiu svojstvo vojnog objekta. U situacijama kada postoji dilema da li je rije o vojnom ili nevojnom objektu, borcu ili civilu, jer o tome ne postoje validni dokazi, postupa se kao da je u pitanju nevojni objekat, odnosno civil. Meunarodno humanitarno pravo propisuje obavezu distinkcije vojnika od civila. Civilno stanovnitvo, ali i lica koja vie ne uestvuju u vojnim aktivnostima svoje oruane sile, ne smije da bude predmet napada. Dakle, u oruanom sukobu legalno je ubistvo vojnika, ali nije ratnog zarobljenika, ranjenika, bolesnika, brodolomnika ili civila. Zabranjeno je korienje oruja s nediskriminatornim efektima i oruja za masovno unitenje. Meunarodno humanitarno pravo propisuje zabranu izazivanja nepotrebnih, odnosno dodatnih patnji.

17

To pravo propisuje kao iskljuivu obavezu zaraenih strana skupljanje i zbrinjavanje ranjenika i bolesnika koji se nalaze u njihovoj vlasti, i to bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Zabranjeno je ubijanje ili ranjavanje protivnika koji se predao, ili je zarobljen, ili vie nije u stanju da uestvuje u vojnim aktivnostima svoje zaraene strane. Zarobljena lica, ali i ostala lica koja su zatiena prema MHP-u, moraju da se tretiraju uz duno potovanje njihovog dostojanstva i tjelesnog i duhovnog integriteta. Takoe, tim licima se garantuje, ukoliko ele, mogunost voenja prepiske sa porodicom, od koje su odvojeni zbog oruanog sukoba. Uz to, propisana je garancija uivanja osnovnih sudskih garancija u postupku, te zabrana arbitrernog suenja. Jedno od naela MHP-a koje postoji od davnina jeste da krenje prava jedne zaraene strane ne opravadava krenje prava druge strane. Crveni krst, crveni polumjesec i crveni romb na bijelom polju distinktivni su znaci koji ukazuju da navedene kategorije lica i objekti moraju uivati zatitu. Nemogunost odricanja sopstvenih humanitarnih prava propisana je zajednikim lanom enevskih konvencija (lan 7 I, II i III konvencije, lan 8 IV konvencije). U tom smislu, zatiena lica ne mogu se ni u kom sluaju odrei ni djelimino ni u cjelini prava koja im se garantuju konvencijama ili specijalnim sporazumima. Ta odredba je uvedena nakon iskustava iz Prvog i Drugog svjetskog rata, kada su zaraene strane svoje nehumane postupke, a naroito eksperimente, pravdale saglasnou, odnosno pristankom rtava na takva zlodjela i patnju.

1. 9. Mjere za sprovoenje meunarodnog humanitarnog prava

Meunarodno humanitarno pravo prati potrebe vremena razvija se u skladu s novonastalim sitacijama u drutvenoj realnosti. Novi vidovi oruanih sukoba, ali i novi vidovi zloina, pokazali su vie puta tokom istorije da je neophodno da se pojaaju mjere za sprovoenje i kontrolu nad sporovoenjem (implementacijom) meunarodnog prava. Savremeno meunarodno pravo omoguava da se pojedinac kazni za povrede meunarodnog prava. Jer, pravo kre pojedinci, a ne entiteti, kre ga konkretni ljudi, a ne apstraktna tijela i politike, i zato je, nakon Drugog svjetskog rata, ustanovljen i razvijen pravni institut individualne krivine odgovornosti. Sudovi u Nirnbergu i Tokiju, radi suenja ratnim zloincima, bilo da je rije o direktnim izvriocima ili njihovim zapovjednicima, kao i ad hoc tribunali za bivu Jugoslaviju i Ruandu, dokaz su napora meunarodne zajednice da se sudi onima koji su krili MHP vrei, uestvujui u izvrenju, planirajui ili pomaui izvrenje ratnog zloina, zloina protiv ovjenosti i genocida. Danas je operativan i stalni krivni pravosudni organ Meunarodni krivini sud u Hagu, koji je osnovan tzv. Rimskim statutom 1998. godine. Njegovim formiranjem uinjen je ogroman napredak u suzbijanju krenja MHP-a, odnosno u kanjavanju lica koja ga kre, bilo direktno, bilo kao komandanti (komandna odgovornost).

1. 10 Umjesto zakljuka
Meunarodno humanitarno pravo, u sutini, titi i promovie humanost kao vrhovno naelo ovjeanstva. Borba za dostojanstven ivot svakog pojedinca u svim situacijama i uslovima, ratnim ili mirnodopskim, imperativ je opstanka. Uz to, bez obzira na evoluciju oruanih sukoba, ljudsko dostojanstvo ostaje neprikosnovena kategorija. Dostojanstven ivot svakog pojedinca otean je u uslovima oruanih sukoba, ali je MHP instrument ija pravila doprinose tom optem cilju.

18

Tema 2 UVODNO ISTRAIVANJE

Slike i zapaanja (2+1 as)

Crnogorska vojska na maru

Obraanje knjaza Nikole ustanicima i crnogorskoj vojsci: U ovom asu samo jedno, Crnogorci, hou da vam preporuim. Pokaite se u ratu jo velikoduniji, nego to ste u doba mira. Kralj Nikola (Memoari, CetinjeTitograd, 1988, 357)

19

Slike i zapaanja
Uvod
Uvodno istraivanje sadri osnovne informacije o obrazovnom programu Istraivanje humanitarnog prava i Meunarodnom komitetu Crvenog krsta, koji je pokrenuo i promovisao taj program. Istovremeno, kroz uvodnu diskusiju istrauje se odnos prema ratu i pokuajima da se umanji ljudska patnja koju izaziva rat. I AS

Ciljevi: Upoznavanje uenika o strukturi, sadraju i nainu rada u Programu Istraivanje humanitarnog prava; Istaivanje odnosa uenika prema ratu i upuivanje na razloge postojanja MHP.

Materijali: Pano Nema lakih odgovora Prilog 1 Odjeljenski grb Prilog 2 O naporima da se rat proglasi nezakonitim Pojmovi: RAT obino se odnosi na oruani sukob izmeu najmanje dvije zemlje. ORUANI SUKOB odnosi se i na rat i na unutranji oruani sukob, kao to je graanski rat. U ovom priruniku koriste se oba termina. MHP skup pravila, tj. zakona ijom primjenom treba da se ogranii patnja ljudi u ratu. MKCK osnovan je 1863. godine sa idejom da organizovano radi na zatiti ivota i dostojanstva svih rtava rata. Promoter je i zatitnik meunarodnog humanitarnog prava. Aktivnosti: Nastavnik objanjava uenicima strukturu i sadraj Programa IHP tako to navodi nazive osnovnih tema i planirani broj asova po temama (poeljno je da nastavnik predstavi sadraj na unaprijed pripremljenom panou). Razgovara sa uenicima o tome ta su ratovi donijeli ljudskom rodu na osnovu analize primjera iz istorije. Nastavnik naglaava da se ovaj program naziva Istraivanje humanitarnog prava (teite je na rijei istraivanje) zbog toga to tu temu zajedno istrauju uenici i nastavnik, pri emu se posebno istrauju problemi i pitanja koji su u vezi s pokuajima da se rat ogranii. Nastavnik bjanjava uenicima nain realizacije Programa metodom interaktivnog, radionikog rada. Nastavnik istie da se pod interaktivnom metodom rada podrazumijeva atmosfera povjerenja i dobre meusobne komunikacije. (Zbog toga je vano da se na samom poetku zajednikog rada krene od aktivnosti ija je funkcija integracija grupe, tj. izgradnja grupne kohezije.) Slijede aktivnosti kroz koje e se uenici upoznati na drugaiji nain: otkrivanjem svojih slinosti i razlika.

Na primjer: - Zadatak uenika je da redom, jedan za drugim, dopune reenicu: Ja sam (ime) a kod mene je neobino to to (hobi, amajlija, ime...); - Uenici se podijele u manje grupe. Svaka grupa dobije grb, nacrtan na velikom papiru (ili ga uenici sami crtaju), koji treba podijeliti na onoliko dijelova koliko je uenika u grupi. U prostoru koji im je namijenjen uenici prikazuju, po sopstvenom izboru, jednu od izjava, na primjer:
20

Najvanija stvar koja mi se ikad dogodila; Moj najvei uspjeh;



Neto to dobro radim; emu se nadam u budunosti.

Svaka izjava moe da se prikae crteom, pisanom rijeiju... Dio u sreditu predvien je za predstavljanje identiteta grupe moto ili slino. Grupe predstavljaju svoj grb, a na kraju mogu izabrati moto itavog odjeljenja (prilog 1). Nastavnik podsjea na vanost da se na poetku realizacije Programa grupa u cjelini dogovori o konkretnim pravilima kojima treba da se olaka i podri njihov zajedniki rad. Uenici se dijele u grupe i svaka grupa pie pravila za koja smatra da su vana. Pravila grupa se postavljaju na tablu. Uenici prokomentariu slina ili ista pravila i zato smatraju da su vana. Zatim komentariu i pravila koja se meu grupama razlikuju i sastavljaju konanu listu pravila koju e svi potovati. Uenici, podijeljeni u manje grupe, dobijaju zadatak da zamisle da imaju veliku mo, da puste mati na volju i smisle ta bi sve mogli uiniti sa pozicija te moi kako bi ograniili ljudsku patnju i razaranje. Svoje ideje zapisuju na veliki papir. Predstavnici grupa izvjetavaju o uraenom. PA Uenicima se objanjava pojam meunarodno humanitarno pravo i, ukratko, NO N uloga MKCK-a (pored brojnih aktivnosti koje preduzima, MKCK pojavljuje se i em od a l kao promoter i zatitnik meunarodnog humanitarnog prava, i to tako to iri go a k vo ih znanja o humanitarnom pravu i podsjea strane u sukobu na obaveze koje ra su preuzele potpisivanjem enevskih konvencija). (Nastavnici, ali ne i uenici, trebalo bi da proitaju prilog O naporima da se rat proglasi nezakonitim.)

Nastavnik istie da u programu IHP ima pitanja na koja se ponekad ne moe lako odgovoriti. Takva pitanja se biljee na pano Nema lakih odgovora i zajedno istrauju. Pano treba postaviti na vidno mjesto u uionici kao podsjetnik da neka pitanja treba razmatrati vie puta. Na specifina pitanja sa panoa treba se vratiti kada ponovo izazovu panju uenika, a tokom izvoenja programa treba dopisivati njihova nova pitanja. Napomena: ostavlja se sloboda nastavnicima da na asovima koriste ponuene priloge po svom izboru. Mi smo ih poreali tako da prate datu zamisao i koncepciju asa. Nastavnici mogu da koriste i druge priloge, mimo ponuenih, ukoliko smatraju da e doprinijeti ostvarenju operativnih ciljeva asa. Neki od moguih izvora informacija ponueni su na kraju prirunika. Prilog 1

Odjeljenski grb
21

Prilog 2 O naporima da se rat proglasi nezakonitim Rat uvijek treba voditi imajui na umu mir. Hugo Grocijus

Blago onom iji put ide uporedo sa putevima ostalih ljudina ovoj zemlji. Teko onom iji put krivuda, ukrtava se, sijee sa drugim putevima. Taj nee nikad nigdje stii. Ivo Andri

O naporima da se rat proglasi nezakonitim Tokom 3.400 godina pisane istorije, ovaj svijet je samo 250 godina ivio u miru. Samo od 1945. godine bilo je vie od 400 oruanih sukoba irom svijeta. Izvor: Nastavni plan Crvenog krsta Novog Zelanda Poslije Prvog svjetskog rata Pakt Drutva naroda (1919. godina) Visoke strane ugovornice, U cilju promovisanja meunarodne saradnje i obezbjeivanja mira i bezbjednosti u svijetu, - prihvatanjem obaveze da ne poseu za ratom, - propisivanjem otvorenih, pravednih i asnih odnosa meu narodima, - vrstim uspostavljanjem razumijevanja meunarodnog prava kao stvarnog pravila ponaanja meu vladama, - podravanjem pravde i potovanjem svih obaveza ugovora u meunarodnoj saradnji, pristaju na ovaj pakt Drutva naroda. LAN 11. Svaki rat ili prijetnja ratom se ovim proglaava predmetom brige cijelog Drutva, i Drutvo e preduzeti svaku akciju koja se moe smatrati mudrom i djelotvornom za ouvanje mira meu narodima. LAN 12. lanice Drutva se slau da u sluaju da meu njima doe do razilaenja koje bi moglo dovesti do raskida, stvar treba podvrgnuti ili arbitriranju, ili sudskoj odluci ili istrazi od stane Savjeta, i dogovorile su se da ni u kom sluaju ne pribjegavaju ratu prije isticanja tri mjeseca od presude izabranih sudija ili sudske odluke ili izvjetaja Savjeta. LAN 15. Ako izvjetaj Savjeta jednoglasno prihvataju sve njene lanice, lanice Drutva se slau da nee zaratiti ni sa jednom stranom u sukobu koja se bude pridravala preporuke iz izvjetaja. Ako izvjetaj Savjeta ne prihvate jednoglasno sve njegove lanice, lanice Drutva zadravaju pravo da preduzmu akcije koje smatraju neophodnim za sprovoenje prava i pravde. (Treba napomenuti da Paktom nisu zabranjeni rat ili upotrebu sile, ali je ustanovljena procedura kojom je trebalo da se rat ogranii na podnoljiv nivo. Prvi meunarodni instrument kojim je rat proglaen nezakonitim zapravo je Kelog-Briandov pakt iz 1928. godine.)
22

POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA Povelja Ujedinjenih nacija (1945. godina) PREAMBULA Mi, narodi Ujedinjenih nacija odluni smo: sauvati budue generacije od rata, koji je u nae vrijeme dva puta bio uzrok nevienih patnji ovjeanstva, i uvrstiti vjeru u temeljna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ljudskog bia, u jednaka prava mukaraca i ena i velikih i malih naroda, i ustanoviti uslove pod kojima se mogu odrati pravda i potovanje obaveza proisteklih iz ugovora i drugih izvora meunarodnoga prava, i podrati drutveni napredak i bolji standard ivota u veoj slobodi, I SA TIM CILJEM biti tolerantni i ivjeti zajedno u miru kao dobre komije, i ujediniti svoje snage u odravanju meunarodnog mira i sigurnosti, i prihvatanjem principa i institucijom metoda osigurati da oruane snage ne budu koritene, izuzev u zajednikom interesu... LAN 2. Sve lanice u svojim meunarodnim odnosima suzdrae se od prijetnje ili upotrebe sile prema teritorijalnom integritetu ili politikoj nezavisnosti bilo koje drave... LAN 42. Savjet bezbjednosti moe preuzeti takvu akciju pomou vazdunih, morskih i kopnenih snaga, kakva je neophodna da bi se odrao ili uspostavio meunarodni mir i sigurnost. LAN 51. Nita u sadanjoj Povelji nee povrijediti inherentno pravo na individualnu ili kolektivnu samoodbranu ako doe do oruanog napada na lanicu Ujedinjenih nacija.

23

II AS

Ciljevi:

Istaivanje odnosa uenika prema ratu i informisanje o razlozima za postojanje MHP-a; Davanje osnovnih informacija o aktivnostima MKCK-a; Obrazlaganje znaaja MPCK-a, MKCK-a i MFCK/P-a; Ukazivanje na sloenost MHP-a i injenicu da nema lakih odgovora na mnoga pitanja iz tog domena; Razvijanje demokratskih oblika ponaanja i vjerske i nacionalne tolerancije.

Materijali: Pano Nema lakih odgovora Prilog 1 (za nastavnike): Primjer klasifikacije na rije rat Prilog 2 Bitka kod Solferina Prilog 3 Osnovni principi Pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca Prilog 4 Kratak pregled istorije Pokreta Prilog 5 Nastanak i razvoj Crvenog krsta Crne Gore Pojmovi: MEUNARODNI POKRET CRVENOG KRSTA I CRVENOG POLUMJESECA sainjavaju ga MKCK, nacionalna drutva CK i CP i Meunarodna federacija drutava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca. Pokret je ujedinjen na osnovu sedam osnovnih principa. Sve aktivnosti su usmjerene na spreavanje i ublaavanje ljudske patnje, bez pravljenja razlika, i ouvanje ljudskog dostojanstva. MKCK osnivako je tijelo Pokreta. NACIONALNA DRUTVA do danas su registrovana 182 takva drutva, koja ine pomoni organ vlasti i preduzimaju aktivnosti u sluaju prirodnih katastrofa, u vezi sa zdravljem i socijalnom zatitom i drugim oblastima, sve do prve pomoi i kurseva o brizi o djetetu. MEUNARODNA FEDERACIJA CRVENOG KRSTA I CRVENOG POLUMJESECA sainjavaju je nacionalna drutva, koja pomae i ije humanitarne aktivnosti ohrabruje. Aktivnosti: U uvodnom dijelu asa nastavnik podsjea uenike da je MHP skup pravila koja se primjenjuju u ratu. Nastavnik izgovara rije rat i poziva uenike da slobodno, bez ikakve kritike, navode asocijacije na zadatu rije. Sve asocijacije zapisuje (na tabli ili velikom papiru) i razvrstava u tri kolone prema kriterijumima koji nijesu zapisani na tabli, ali ih nastavnik zna i koristi prilikom razvrstavanja asocijacija: A. ugroenost ivota, B. ugroenost i ivota i ljudskog dostojanstva, C. ugroenost ljudskog dostojanstva (prilog 1). U radu sa cijelom grupom, nastavnik zapoinje diskusiju o ljudskom dostojanstvu i za tu temu koristi neka od sljedeih pitanja: ta je ljudsko dostojanstvo? Kako ga vi razumijete? Koji je pojam, po vaem miljenju, suprotan pojmu dostojanstvo? Koliko vam je dostojanstvo vano? Kako sve rat utie na ljudsko dostojanstvo? i slino.

Nastavnik sumira diskusiju tako to govori o uasnoj i ogromnoj ljudskoj patnji koju donosi rat i ukazuje na injenicu da se pod njom ne podrazumijeva samo ugroenost ivota ve i ljudskog dostojanstva.
24

Poto uenike svrsta u tri grupe, dijeli im crtee ili fotografije sline prikazanim u ovom priruniku ili koje su sakupili uenici. Nastavnik podstie uenike na razmiljanje i diskusiju traei da u grupama razmotre neka od sljedeih pitanja: ta je prikazano na slici? ta mislite da se desilo prije prikazane situacije? ta mislite da bi trebalo da se desi sada? Zamislite se u situaciji nekog od likova na slici, kakva bi u tom sluaju bila vaa osjeanja i o emu biste razmiljali? Kojoj organizaciji pripada prikazani automobil?

(Mogu da se postave i druga, slina pitanja u zavisnosti od toga ta je prikazano na slici.) Nakon to provedu neko vrijeme u radu, nastavnik treba da zatrai od uenika da objasne ostalim grupama neto o svojoj slici i svojim razmiljanjima. Komentare mogu da saopte u formi odgovora, prikazom kratkih teza ili kroz priu ili stihove. Slijedi upoznavanje uenika sa priom o Anri Dinanu, organizacijama Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca i simbolima MKCK-a.

25

26

Prilog 1 PRIMJER KLASIFIKACIJE ASOCIJACIJA NA RIJE RAT Ugroenost i ivota i dostojanstva logor muenje nestale osobe silovanje vojnici uniforme zarobljenici avioni rasturene porodice Ugroenost ljudskog dostojanstva siromatvo besmisao kolone ponienje strah vrijeanje crna berza cigarete dezorijentisanost ratni profiteri uas beznae pljaka neizvijesnost

Ugroenost ivota strijeljanje ubijanje mrtvi granate eksplozija snajperi detonacije puka smrt krv vatra ranjenici bombardovanj

Prilog 2 Bitka kod Solferina Solferino je gradi u dananjoj sjevernoj Italiji. Nedaleko odatle, 24. juna 1859. godine, sukobile su se austrijske vojne jedinice cara Franca Jozefa sa saveznikom francusko-italijanskom vojskom. Vodila se posljednja bitka za nezavisnost, poslije koje su Austrijanci protjerani iz sjeverne Italije. Oko 300.000 izgladnjelih vojnika, iscrpljenih viednevnim marem, ratovalo je cijeli dan (15 sati). Poslije krvave bitke ostalo je 40.000 ranjenika, koji su umirali na bojnom polju, u blatu. Sanitetske slube, ne znajui da je bitka zapoeta, bili su daleko od tog mjesta. Svega nekoliko ljekara, koji su se tu zatekli, trudilo se da sa neznatnim sredstvima, kojima su raspolagali, prui pomo ranjenicima, ali za veinu od njih nije bilo spasa. Mladi trgovac iz eneve Anri Dinan, koji se zatekao u blizini bojnog polja, osjetio je potrebu da prui pomo svima koji su bili u nevolji. Budui da to nije mogao da obavi sam, pokuao je da regrutuje volontere meu civilnim stanovnitvom. Povikao je: Tutti fratelli! (Svi smo braa), i time otvorio srca svim ljudima. Brinuo je tri dana i tri noi o ranjenicima i ohrabrivao druge dobrovoljce da pomognu. Po povratku u enevu, nije mogao da se oslobodi strahota vienih kod Solferina, pa je napisao Sjeanje na Solferino i knjigu poslao vanim linostima i svojim prijateljima. Zahvaljujui njegovoj upornosti, krajem oktobra 1859. odrana je meunarodna konferencija. Na skupu je doneseno deset odluka i izraena je elja da se u svakoj zemlji formira po jedan nacionalni komitet za pomo ranjenicima. Kao uslov i osnova, zahtijevano je da sanitetske slube, dobrovoljci i ranjenici budu zatieni, odnosno da se proglase neutralnim ili nepovredivim. Skup je usvojio kao znak zatite i raspoznavanja crveni krst na bijelom polju. Dinanova vizija je postala stvarnost: nastala je svjetska organizacija Crveni krst.

27

Danas postoje etiri enevske konvencije i tri Protokola kojima se tite: ranjenici i bolesnici u oruanim snagama na kopnu; ranjenici, bolesnici i brodolomnici u oruanim snagama na moru; ratni zarobljenici; civilna lica u vrijeme oruanih sukoba.

Meunarodna konferencija odrana 22. avgusta 1864. godine

Prilog 3 OSNOVNI PRINCIPI POKRETA CRVENOG KRSTA I CRVENOG POLUMJESECA HUMANOST (1) Meunarodni pokret Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, nastao u elji da se bez diskriminacije ukae pomo ranjenicima na bojnom polju, u meunarodnom i nacionalnom vidu nastoji da sprijei i ublai ljudske patnje u svim prilikama. Njegov cilj je da titi ivot i zdravlje ljudi i da obezbijedi potovanje ljudske linosti. Taj pokret unapreuje uzajamno razumijevanje, prijateljstvo, saradnju i trajan mir meu svim narodima. NEPRISTRASNOST (2) Pokret ne pravi nikakvu razliku meu ljudima na osnovu narodnosti, rase, vjerskih ubjeenja, klase ili politikog miljenja. U nastojanju da ublai stradanje pojedinaca rukovodi se samo njihovim potrebama, pri emu daje prvenstvo najhitnijim sluajevima u nesrei. NEUTRALNOST (3) Da bi ouvao opte povjerenje, Pokret se ne opredjeljuje u neprijateljstvima i nikad se ne angauje u politikim, rasnim, vjerskim i ideolokim raspravama.

28

NEZAVISNOST (4) Pokret je nezavisan. Nacionalna drutva, kao pomoni organi humanitarnih slubi svojih vlada koji podlijeu zakonima u svojim zemljama, moraju uvijek da sauvaju svoju autonomiju, koja im omoguuje da u svako doba djeluju u skladu sa principima Pokreta. DOBROVOLJNOST (5) To je dobrovoljni pokret za pomo koji ne pokree elju za sticanjem koristi. JEDINSTVO (6) U jednoj zemlji moe postojati samo jedno drutvo Crvenog krsta ili Crvenog polumjeseca. Ono mora da bude dostupno svima i da sprovodi svoju humanitarnu djelatnost na cijeloj teritoriji. UNIVERZALNOST (7) Meunarodni pokret Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, u kojem sva drutva imaju jednak status i dijele jednaka prava i dunosti da se meusobno pomau, jeste univerzalni pokret.

Neko moe pobijediti hiljade ratnika na bojnom polju, ali taj se ne moe mjeriti sa pobjednikom koji je pobijedio samoga sebe. Konfuije

29

KRATAK PREGLED ISTORIJE POKRETA maja 1828. u enevi (vajcarska) rodio se an Anri Dinan (Jean Henry Dunant); 24. juna 1859. odrana je bitka kod Solferina. Sukobile su se vojske Francuske, Sardinije i Austrije. Od 25. do 27. juna Dinan je danonono radio kako bi pomogao ranjenicima; 1862. godine Dinan je objavio knjigu Sjeanje na Solferino; 1863. godine, na meunarodnoj konferenciji u palati Atina u enevi, osnovan je MKCK sa idejom da organizovano radi na zatiti ivota i dostojanstva svih rtava rata;

29. oktobar 1863 meunarodna konferencija u palati Atina u enevi

1864. godine usvojena je I enevska konvencija i prihvaen je crveni krst na bijeloj podlozi kao jedinstveni znak za raspoznavanje humanitarnih slubi; 1876. godine Otomansko carstvo je odluilo da kao svoj jedinstveni znak uzme crveni polumjesec na bijeloj podlozi, a Persija se opredijelila za crvenog lava i sunce na bijeloj podlozi. Ti znaci su 1929. godine uneseni u meunarodne ugovore; 15. januara 2007. Meunarodna federacija drutva Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca uvela je u upotrebu crveni kristal kao dodatni zatitni simbol za humanitarne radnike na ratnim podrujima. Novi amblem, u obliku romba, sa crvenim okvirom i bijelim unutranjim poljem, omoguio je priznanje nacionalnim humanitarnim organizacijama koje nijesu eljele da koriste kao znak crveni krst ili crveni polumjesec, ali i da se pridrue pokretima Crveni krst i Crveni polumjesec.

Javljaju se, naalost, mnoge zloupotrebe znakova crveni krst i crveni polumjesec: upotrebljavaju ih neovlaena tijela i pojedinci, ili lica koja na to imaju pravo, ali ih koriste u svrhe koje nijesu u skladu s principima tih pokreta.

30

Prilog 5 NASTANAK I RAZVOJ CRVENOG KRSTA CRNE GORE

Crveni krst Crne Gore nastao je meu prvim takvim organizacijama na Balkanu i spada meu najstarija drutva Crvenog krsta u svijetu. Nastao je 3. (15) avgusta 1875. godine na Cetinju, kada je osnovan Odbor za stradajue Hercegovce, kao pretea crnogorske organizacije Crvenog krsta, radi prihvata i zbrinjavanja nejai koja je zbog bosanskohercegovakog ustanka protiv Turaka prebjegla u Knjaevinu Crnu Goru.

Mitropolit Ilarion Roganovi

Odbor za stradajue Hercegovce, kako se zvanino zvao, razvijao je razne aktivnosti: slao je apele, pozivao razna humanitarna drutva i ljekare da dou u Crnu Goru i pomognu ranjenim i bolesnim ustanicima i njihovim porodicama, i uredio ranije izgraenu bolnicu na Cetinju koja je nazvana Danilo I. Ubrzo je Odbor organizovao bolnice i u upi nikikoj, Drobnjacima, avniku, Andrijevici i na Grahovu. Sredinom septembra Glas Crnogorca objavio je proglas Odbora iz Bolonje o borbama u Hercegovini: ...aka boraca za slobodu, dvadeset puta slabija po broju i ravo naoruani, udaraju na najvei kolos varvarski koji ivi na sramotu naeg vijeka i na divno udo esto je pobjeda uz njihovu hrabrost... neka se vae oi okrenu na jadne ranjenike koji padaju na bojnom polju s usklikom slobode na usnama, to je ast ovjeijeg roda...

Treba posebno ukazati na natovjeanski napor siromane, u ratu voenom 1862. godine iscrpljene Crne Gore, da u periodu od 1875. do 1878. godine zbrine 62.496 hercegovakih izbjeglica, 6.513 crnogorskih i hercegovakih ranjenika, oko 12.000 bolesnika i 11.331 zarobljenog Turina, i ukae pomo porodicama 3.096 poginulih boraca. Prvi predsjednik Odbora za pomo stradajuim Hercegovcima bio je mitropolit Ilarion Roganovi. Ve iste godine Odbor je prerastao u Crnogorsko drutvo Crvenog krsta. Ratifikacijom enevske konvencije o ranjenicima, 17. (29) novembra 1875, Crna Gora je postala 22. lanica Meunarodne organizacije Crvenog krsta.

31

III AS - izborni

Zato se rat ne proglasi nezakonitim?

Ciljevi: Istraivanje odnosa uenika prema ratu i upuivanje na razloge postojanja MHP-a; Ukazivanje na sloenost MHP-a i injenicu da nema lakih odgovora na mnoga pitanja iz tog domena; Usmjeravanje na njegovanje demokratskih oblika ponaanja i vjerske i nacionalne tolerancije.

Materijali: Listii sa zadacima Ilustracije sa prizorima rata i mira Aktivnosti: Uenici se podijele u manje grupe (pet grupa). Svaka grupa dobije kratak opis nekog sukoba koji treba da rijei i, potom, predstavi ostalima pomou zajednikog crtea, igre uloga, pantomime, stripa, prianja prie, i slino. Uenicima se podijele slike s prizorima rata i mira (sukob/svaa) ispod kojih treba da opiu osjeanja koja je u njima izazvao neki prizor. Slijedi razgovor na osnovu pitanja: Kako znamo koje slike prikazuju mir, a koje sukob i rat? U emu je najvea razlika izmeu mira i rata? Zato dolazi do sukoba i ratova? Ko je odgovoran za ratove? Ko u njima uestvuje? ta je potrebno da bi se smanjile patnje u ratu? itd. Uenici analiziraju primjere iz istorije. Nastavnik ih podsjea na prilog o naporima da se rat proglasi nezakonitim. Organizuje se debata (diskusija) na temu Zato se rat ne proglasi nezakonitim? (ta bi se desilo da je rat proglaen nezakonitim, a jedna zemlja napadne drugu? Kako bi se nametnula zabrana rata? Da li su vam poznati neki pokuaji da se rat eliminie? Pravila o organizovanju debate pogledati u poglavlju Metode.) Ukoliko ostane vremena, u zavrnom dijelu asa uenicima treba dati zadatak da osmisle svoj simbol mira i da ga zalijepe na veliki zajedniki papir ili tablu.

32

Tema 3 HUMANITARNA PERSPEKTIVA

ta mogu da uine posmatrai? (2 asa) Razmatranje humanitarnih postupaka (1 as) Dilema posmatraa (1 as)

Grupa crnogorske djece bolniara u Podgorici 1912. godine

Dobroinstvo ti u pomo priskoi, um ti prosvijetli i popravi, da dobro eli a zlo prezire; pun radosti i nade da e dobra injet, ne samo ti, no da se nada da e nagnati na dobroinstvo i zloinca, kojega si prijed vidio i od njega se otrovao. M. Miljanov (Sabrana djela, knjiga 1, str. 41, Titograd, 1967) Tema se odnosi na prie o obinim ljudima koji su u ratu ili u sluaju nekog nasilja uinili neto kako bi zatitili ivot i dostojanstvo ljudi koje inae, u drugim uslovima, ne bi titili, i to uprkos riziku ili linom gubitku.

33

ta mogu da uine posmatrai?

I AS Ciljevi: Upoznavanje uenika s pojmom posmatra; Shvatanje znaaja ljudskog dostojanstva; Sagledavanje sloenosti situacija sa kojima posmatrai mogu da se suoe kada su svjedoci ugroenosti ivota i/ili ljudskog dostojanstva.

Materijali: Primjeri za analizu ta mogu da uine posmatrai? Pojmovi: OEVIDAC/POSMATRA neko ko je prisutan, ali ne i umijean u incident u kojem su ugroeni neiji ivot i/ili dostojanstvo (moe da se umijea ili ne). DOSTOJANSTVO vrijednost i ast svih ljudi, bez obzira na rasnu, vjersku i nacionalnu pripadnost, drutveni status, politika ubjeenja i druge karakteristike grupe ili pojedinca. Aktivnosti: Nastavnik poziva uenike da se prisjete neke situacije, koja se desila nedavno, u kojoj su bili ugroeni neiji ivot ili dostojanstvo. To moe da bude dogaaj o kojem im je neko neto priao, o kojem su itali u novinama ili kojem su prisustvovali. Da bi uenike podstakao na razmiljanje, i nastavnik moe da navede odgovarajue primjere. Na primjer, grupa vrnjaka pred kolom naziva pogrdnim imenima svog druga ili dobacuje neprimjerene rijei drugaricama iz razreda i na taj nain ih poniavaju. Uenici u parovima razgovaraju o primjerima kojih su se sjetili ili koje su proitali. Saoptavaju razredu karakteristine primjere (ko eli). Nastavnik navedene primjere zapisuje na tablu. U grupi se, potom, razvija diskusija o osjeanjima, moguim reakcijama u takvim situacijama i dilemama koje se pri tome mogu javiti. Nastavnik podsjea uenike na priu o Anri Dinanu ta je uinila jedna osoba. Uenici se dijele u manje grupe sa zadatkom da analiziraju citate koje im je podijelio nastavnik (prilog 2). Slijedi saoptenje o rezultatima analize (predstavnici grupa). Uenici ostaju u istim grupama i dobijaju zadatak da u grupi prodiskutuju o oevicu i ljudskom dostojanstvu, i da ih nakon toga definiu. Svoje definicije ispisuju na papire koje im je nastavnik prethodno podijelio. Slijedi galerijska etnja, kako bi svaka grupa uporedila svoje definicije sa definicijama ostalih grupa. Nakon toga izvjetavaju predstavnici grupa. Nastavnik usmjerava uenike da, na osnovu kljunih rijei iz definicija koje su naveli, dou do zajednike definicije za ljudsko dostojanstvo i za oevica. U zavrnom dijelu asa nastavnik navodi neke primjere i iskaze o posmatraima.

Posmatrai mogu izvriti snaan uticaj. Oni mogu definisati znaenje dogaaja i podstaknuti druge na saosjeanje ili ravnodunost.

Psiholoka istraivanja pokazuju kako jedan jedini sluaj odstupanja od grupnog ponaanja moe znatno umanjiti konformizam. U vanrednim situacijama, vjerovatnoa da e pomo biti pruena znatno se poveava ukoliko jedan posmatra kae da je situacija ozbiljna ili kae drugima neka neto preduzmu.

ak i na ponaanje vlada posmatrai, pojedinci, grupe ili druge vlade mogu izvriti znatan uticaj. Ervin taub, Roots of Evil (Korijeni zla) 34

II AS Ciljevi Predoavanje uenicima primjera u kojima su posmatrai djelovali, uprkos tome to su bili suoeni sa nasiljem, da bi zatitili ivot i ljudsko dostojanstvo; Sagledavanje sloenosti situacija sa kojima posmatrai mogu da se suoe kada su svjedoci ugroenosti ljudskog dostojanstva; Razumijevanje znaaja ljudskog dostojanstva.

Materijali: Prie: Mladi na putu ojstva, Bitka kod Solferina i Hrabri prodava Istorijski kontekst prie Sama na klupi i Hrabri prodava Aktivnosti: U uvodnom dijelu asa nastavnik podsjea uenike na iskaze o posmatraima koje im je naveo prethodnog asa. Kratko komentariu odreene primjere i situacije. Nastavnik istie stihove (na panou, tabli) koje je napisao Delaludin Rumi, sufijski pjesnik iz 14. vijeka: BUDI SVJETILJKA ILI AMAC ZA SPASAVANJE ILI LJESTVE. Uenici dobijaju malo vremena da protumae stihove i svoje tumaenje iskau u obliku crtea, pjesme, komentara ili sastava. Neki uenici (koji ele) saoptavaju svoje tumaenje grupi, a ostali radove postavljaju na pano ili tablu. Na poetku radionice nastavnik obavjetava uenike da e se baviti istinitim dogaajima, odnosno primjerima humanitarnih postupaka. Nastavnik proita priu Sama na klupi, a potom podijeli uenike u etiri grupe. Svaka grupa dobije jedan od zadataka (na papiru) iz priloga Sama na klupi: a) Vi ste biografi Grejs Lor i ispriajte nam priu o njoj: gdje je i kada je roena,u kakvoj je porodici odrasla, ime se bavi, da li u njenom ivotu postoji neka posebna pria koju biste mogli povezati s ovim dogaajem b) Vi ste novinari poznatog asopisa i saznali ste za navedeni dogaaj. Odluili ste da napravite i objavite intervju sa Grejs Lor. Tokom razgovora, pitali ste ta ju je navelo da to uini, da li se plaila, da li je u tom trenutku bila svjesna rizika kojem se izloila, da li bi to ponovo uinila c) Vi ste tim naunika, sociologa i psihologa, i dajete strunu analizu dogaaja. Kako objanjavate ponaanje gomile? Zato gomila nije reagovala na postupak Grejs Lor? Kakav je uticaj mogao da ima taj humanitarni in na pojedince i zajednicu u cjelini, i da li se oekuju neke promjene? d) Zamislite da ste Elizabet 20 godina nakon incidenta. Recite nam neto o sebi: ime se bavite, kako ivite i kako je dogaaj koji se desio prije 20 godina uticao na va ivot (izvjetaj se pie u prvom licu) Zadatak svake grupe je da se uivi u dobijene uloge i da zapie svoje odgovore na zadata pitanja u vezi s tim ulogama. Po zavretku rada predstavnici grupa izvjetavaju o rezultatima rada.

Napomena: prie Bitka kod Solferina i Hrabri prodava mogue je obraditi po ponuenom modelu, ali nastavnici mogu da uvedui nove primjere iz ivota I knjievnosti.

35

U uvodnom dijelu asa, umjesto tumaenja stihova, moe se proitati i komentarisati pria o djeaku Blau Radoviu. Mladi na putu ojstva (knjiga Milana Miloa Brajovia: Bjelopavlii ljudi I dogaaji)

U XIX vijeku, bratstvo Bijelopavlia pokuava da rijei problem krvne osvete

Lijepa je stvar ovjek, ako je ovjek. Konfuije Dunost prema samom sebi sastoji se u tome da ovjek ouva ljudsko dostojanstvo u vlastitoj linosti. Imanuel Kant

Prentina Glavica je bila zborno mjesto Bjelopavlia. Tako je jednog dana za zbor bio povod izmirenja krvi, poslije svae bratstava uranovia i Brajovia. Okupili su se vieniji plemenici da im pomognu u izmirenju. Prema obiaju u takvim sluajevima, otpoee pregovori. Bila je velika zategnutost i sa jedne i sa druge strane. Jedan uranovi odlui da na istom mjestu osveti krv svoga brata. Trgne kuburu iza pasa i opali na jednog Brajovia. Skoie i jedni i drugi na oruje i kad ostali plemenici saznae da Brajovi nije stradao, navalie jo veom estinom da ih izmire. Tako i bi. Nakon izvjesnog vremena svi se razioe. Tom prilikom ostao je utei da sjedi, ne pomiui se, golobradi momak od petnaest godina, po imenu Blao Radovi, prigrnut obanskom strukom. Priao mu je otac Rade (koji je bio siromah, ali poten ovjek), i pozvao Blaa da pou kui. On zamoli oca da mu prie jer ima neto da mu saopti: Ja sam ranjen u prsa, jedva sam se do sada odrao da mi se ne primijeti. Tek tada se saznalo da je onaj uranovi, koji je pucao u Brajovia, pogodio Blaa. On je utao za vrijeme pregovora jer bi, da se saznalo, bilo prolivene bratske krvi. Blao je prebolio. O ovom sluaju se ulo u plemenu. To je saznao i gospodar Crne Gore, vladika Rade, koji je elio susret sa njim i odmah ga primio za perjanika, a neto kasnije postao je i serdar. Postao je ugledan i uvaavan kako na dvoru, tako i u svojim Martiniima, odnosno Bjelopavliima. Izvor:
http://montenegrina.net/pages/pages1/istorija/plemena/bjelopavlici_ljudi_dogadjaji.htm

36

Prilog 2 Istorijski kontekst za priu Sama na klupi Arkanzas je drava u junom dijelu Sjedinjenih Amerikih Drava. Litl Rok je najvei i, ujedno, glavni grad drave. Krajem pedesetih godina 20. vijeka 77 odsto stanovnitva Arkanzasa inili su bijeli, a 22 odsto crni Amerikanci. Do 1954. godine u veini amerikih kola u dravama na jugu postojala je rasna segregacija. Djeci amerikih crnaca nije bilo dozvoljeno da pohaaju kole u koje su ila djeca bijelaca. kole za djecu amerikih crnaca dobijale su, po pravilu, manje sredstava nego kole za djecu bijelaca. Vrlo esto su im bile neophodne popravke a nedostajale su im i osnovne potreptine. Godine 1954. Vrhovni sud SAD proglasio je nelegalnom segregaciju kola prema rasi i naloio da kole koje su bile iskljuivo za bijelce" otvore vrata za uenike crnce im to bude mogue. Dogaaji koji su prethodili prii: da bi ispotovao nareenje Vrhovnog suda, kolski odbor u Litl Roku objavio je da srednja kola u gradu koja je bila iskljuivo za bijelce moe da prima i uenike crnce. Prvog kolskog dana u septembru 1957. devetoro crne djece planiralo je da se upie u Centralnu srednju kolu u Litl Roku. Na sastanku, koji je odran dan ranije, kolski nadzornik je rekao roditeljima crnih uenika da ih nee moi zatititi ukoliko budu pratili svoju djecu u kolu. Guverner Arkanzasa poslao je u Litl Rok Nacionalnu gardu (vojne snage koje je kontrolisala Vlada), tvrdei da postoji opasnost od nasilja, koja je onemoguila crnoj djeci ulazak u kolsku zgradu. Tu je bila i gomila bijelaca koja se okupila da bi sprijeila djecu da uu u kolu.

Izvori: http://www.funkandwagnalls.com Danijel Burstin i Bruks Keli sa Rut Burstin: Povijest SAD, Ginn and Company, Leksington, Masausets 1981. http://www.infoplease.com Dejzi Bejts: The Long Shadow of Little Rock (Duga sjenka Litl Roka), David McKay, New York 1962.

Sama na klupi Sve do 1954. godine segregacijskim zakonima u nekim dravama Sjedinjenih Amerikih Drava zabranjivano je crnim uenicima da pohaaju iste kole kao i bijelci. Kada je Vrhovni sud SAD zabranio segregaciju u cijeloj dravi, guverner drave Arkanzas se zakleo da e se suprotstaviti tom nareenju. Rekao je: Ulicama e potei krv ukoliko crni uenici pokuaju da uu u Centralnu srednju kolu. kolski odbor grada Litl Roka, u Arkanzasu, imao je drugaije planove. Na poetku kolske godine, 1957, Centralna srednja kola, koju su do tada pohaali iskljuivo bijelci, sloila se da primi devet crnih uenika. Meu njima je bila i Elizabet Ekford. kolski odbor Litl Roka zamolio je roditelje devet uenika da ne prate svoju djecu u kolu jer su se plaili da e prisustvo crnih roditelja isprovocirati gomilu. Dogovoreno je da se svih devet uenika nae na jednom mjestu i da ih doprati advokat. Meutim, Elizabet nije nita znala o tom dogovoru, te je krenula sama. Kada je izala iz autobusa, nedaleko od Centralne srednje kole, Elizabet je ugledala gomilu bijesnih bijelaca i na stotine naoruanih vojnika koje je poslao guverner da sprijee ulazak devetoro crnih aka u kolu. Elizabet je pomislila da e moda biti sigurna ako do ulaza u kolu bude ila iza vojnika iz Arkanzasa, ali su je oni natjerali da skrene s puta. Gomila je poela da me prati, nazivajui me pogrdnim imenima. Iznenada su poela da mi klecaju koljena i zapitala sam se hou li izdrati. Bio je to najdui blok kua kroz koji sam ikada prola u ivotu. Uprkos tome, nisam se mnogo plaila jer sam mislila da e me gardisti zatititi.
37

Kada sam stigla pred kolu, opet sam prila jednom od gardista, ali je on uporno gledao ispred sebe i ne pomjerivi se kako bi me pustio da proem. Nisam znala ta da uradim. U tom trenutku jedan drugi gardist je pustio nekoliko uenika bijelaca da prou. Kada sam pokuala da se proguram pored njega, on je podigao puku. Neko je povikao: Linujmo je! Linujmo je! Pokuala sam da pronaem neko prijateljsko lice. Uhvatila sam pogled jedne starice, ali ona me je pljunula. Pogledala sam niz blok kua i ugledala klupu na autobusnoj stanici. Otrala sam do klupe i sjela na nju. Nekoliko ljudi iz gomile polo je do klupe, pratei Elizabet, viui: Odvucimo je do drveta, to je bio jedan od naina da saopte da e je objesiti. Dok je Elizabet sjedjela na klupi itavu vjenost, kako joj se inilo, kroz gomilu se probila bjelkinja po imenu Grejs Lor, koja joj se obratila. Elizabet je polako podigla pogled i pogledala nepoznatu enu. Zatim je ustala. Koraajui tik uz nju, ena ju je odvela do oblinje autobuske stanice. Elizabet je ula u autobus pobjegavi od gomile. Pitanje: Zato gomila nije sprijeila Grejs Lor da isprati Elizabet tamo gdje e biti sigurna? Prilagoenje djela Juana Willliamsa Eyes on the Prize: Americas Civil Rights Years 19541965, (Pogled uprt u nagradu: graanska prava u Americi 19541965), Penguin Books, New York 1987. Istorijski kontekst za priu Hrabri prodava Tajland je drava u jugoistonoj Aziji koja se granii s Mijanmarom (raniji naziv za Burmu) na sjeveru i zapadu, Laosom na sjeveru i istoku, i Malezijom i Tajlandskim zalivom na jugu. Bangkok je najvei i, ujedno, glavni grad Tajlanda. Prije Drugog svjetskog rata privreda Tajlanda se zasnivala na poljoprivredi, a u posljednje vrijeme se vie oslanja na industriju i ivot u gradu. Ta promjena je uticala na poveanje bogatstva drave, ali je izazvala i socijalne probleme. Problemi vezani za ivotnu sredinu i nedovoljno posla natjerali su mnoge Tajlanane da iz sela preu u grad. Mada neki od njih pronau posao, mnogi to ne uspijevaju, pa je dolo do poveanja broja beskunika u gradovima i porasta kriminala. Tajland se sve vie suoava i sa problemom omladinskih bandi u Bangkoku i drugim gradskim sredinama. Izvori: Tajland: studija o dravi, priredila B.L. LePer: Washington, Federalni biro za istraivanja, Kongresna biblioteka Washington, septembar 1987. Izdanje na Internetu: http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/thloc.htm/#th0046 Infoplease.com (Almanac) http://www.inplease.com/index.html Funk and Wagnalls.com http://www.funkandwagnalls.com/ Hrabri prodava U Bangkoku ima jedan ugao ulice gdje je ponekad meu grupama djeaka izbijala tua. Jednog dana grupa djeaka iz mainske kole napala je djeaka iz druge kole. Pojurili su svoju rtvu niz ulicu, i siroti djeak je trao koliko su ga noge nosile. Dotrao je do male prodavnice na uglu ulice u kojoj su djeaci koji su ga jurili bili redovni kupci. Prodava je vidio ta se dogaa. Djeak je pokucao na njegova vrata i on mu je brzo otvorio zadnja vrata. Pustio je djeaka da se uulja i dozvolio da se sakrije u njegovoj radnji. Hrabri prodava nijednog trenutka nije zastao da razmisli ta se moe desiti ako grupa djeaka napadaa ue u radnju i pronae svog neprijatelja. Nije razmiljao ni o tome ta bi se u danima koji slijede moglo desiti s njegovim poslom ako bi djeaci saznali da je spasio njihovu rtvu. Pitanje: Kakav je sve izbor prodava imao kad je ugledao djeaka na svojim vratima? Kakve su mogle biti posljedice svakog od tih izbora?

38

Razmatranje humanitarnog postupka

AS I Ciljevi: Objanjenje pojma humanitarni postupak; Razumijevanje kako drutveni pritisak moe da utie na odluku o tome ta da se preduzme u pojedinim situacijama kada su ugroeni neiji ivot i ljudsko dostojanstvo; Razvijanje empatije kod uenika za situacije ugroenosti iz svakodnevnog ivota.

Materijali: Samoljepljivi papirii Prilog 1 Glasovi iz rata 1 Pripremljeni zadaci za grupe

Aktivnosti: Nastavnik dijeli uenicima samoljepljive papirie (izrezane u obliku srca) i daje im zadatak da u sredini napiu svoje ime i pozitivne osobine (koju svoju pozitivnu osobinu oni izdvajaju, koju istiu njihovi prijatelji a koju porodica). Uenici sjede ukrug i itaju sa stikersa osobine koje su istakli, a zatim stikerse postavljaju na pano, koji je takoe u obliku srca. Nastavnik glasno izgovara rije humanost i poziva uenike da slobodno, bez ikakve kritike, saoptavaju asocijacije na zadatu rije. Sve asocijacije zapisuje na tablu. Uenici dobijaju zadatak da pojedinano napiu definiciju humanitarnog postupka. Zatim svako nalazi partnera kako bi uporedili definicije koje su napisali i dali zajedniku definiciju, koju ispisuju na samoljepljivi papir. Papire sa definicijama nastavnik postavlja na pano, iitava ih jednu po jednu i upuuje uenike da uoe kljune rijei u datim definicijama. Na osnovu izdvojenih kljunih rijei, nastavnik pomae uenicima da dou do osnovnih karakteristika humanitarnog postupka, koje ispisuje na tablu: - da se tite ivot i ljudsko dostojanstvo; - da se titi neko koga u drugim okolnostima ne bismo titili; - da se esto podrazumijevaju lini rizik i gubitak.

Nastavnik saoptava uenicima jednu od definicija koja je usvojena u Programu IHP-a: Humanirarni postupci su oni kojima se titi neko iji su ivot i ljudsko dostojanstvo u opasnosti, a naroito neko ko u obinim okolnostima ne bi bio zatien. Vrlo je vjerovatno da se pod takvim postupcima podrazumijeva i lini rizik.
39

Nastavnik upuuje uenike da pronau primjere iz nae istorije o hrabrosti ene Crnogorke. Dok je mukarac titio svoju otadbinu, dotle mu je ena ili sestra, ponekad udaljena nekoliko dana hoda, donosila hranu, odjeu i municiju. U Cetinjskom almanahu iz 1835. godine o enama je zapisano: One idu za vojskom i po nekoliko dana, nosei na svojim pleima branjenik, vodu, ranjene previjaju i vodom zalivaju. One svojim prisustvom ratoborce hrabre i daju im snagu da boj izdre. Crnogorke su bile heroine svog doba.

Uenicima se proita iskaz rtve etnikog ienja: Potpuno mi je neshvatljivo zato nam nae komije i prijatelji nijesu pomogli, zato nas nijesu ak ni pozdravili. Kau da nijesu smjeli. Ne mogu to da prihvatim ato to ja ne bih tako postupio. Bar bih pitao vojnike ta se deava i pokuao da ih zaustavim. Slijedi podjela uenika u etiri grupe. Svaka grupa dobije pitanje o kojem treba da razmisli.

Pitanja: 1.grupa: Zato niko nije pritekao u pomo rtvi etnikog ienja (komije, prijatelji, sluajni prolaznici)? 2. grupa: Kakve su reakcije ire okoline bile mogue da su komije pomogle rtvi etnikog ienja? 3. grupa: Kako se osjeala rtva kada joj niko nije pomogao? 4. grupa: Da li bi bilo neke razlike u reagovanju da je komija bio blizak i drag ili neko ko je nepoznat? Uenici sjede u velikom krugu i slijedi diskusija, koja moe da se razvije u razliitim pravcima.

U zavrnom komentaru nastavnik naglaava da: humanitarni postupak zavisi i od karaktera pojedinca, ali i od razliitih ivotnih okolnosti u kojima se svaki pojedinac nalazi u trenutku kada reaguje na humani nain. Nastavnik, kao ilustraciju prethodne diskusije, dijeli uenicima priloge Glasovi iz rata (prilog 1).

Slijede komentari uenika uz navoenje i analizu pojedinih primjera iz tog priloga.

40

Prilog 1 GLASOVI IZ RATA Ljudi koji su bili u ratovima koji su se odigrali u novijoj istoriji opisuju humanitarne postupke koje su doivjeli, kojima su prisustvovali ili za koje su uli 1. Kada su neprijatelji odveli mog mua u zarobljeniki logor, jedan ovjek, koji je pripadao neprijateljskoj strani, donio mu je hranu i odjeu i niko nije znao za to. On nije mogao da sprijei odvoenje mog mua, ali mu je pomogao koliko je mogao. eljela sam da upoznam tog ovijeka. ena iji je mu nestao u ratu 2. U mom selu se nalazila kua u kojoj su ivjeli ljudi koji su pripadali neprijateljskoj strani jedna porodica. Moj otac je titio tu kuu i ja se ponosim time. Ljudi su eljeli da ih ubiju, da ih otjeraju, ali ih je moj otac zatitio. Jedna majka 3. Otiao sam da pomognem osobi ija je kua unitena u bombardovanju, a ta osoba je ubila jednog lana moje porodice. I tako sam mu ja pomogao zato to mi je tako nalagao moj sistem vrijednosti. On ne zna da znam da je ubio mog roaka. Uprkos tome, ja sam mu pomogao. Vjerski voa 4. Sa nama su bili stariji ljudi zarobljenici i civili koji su pripadali drugoj strani. Mi smo s njima postupali na human nain zato to su bili stariji. Nijesmo mogli da ih oslobodimo, ali smo dobro s njima postupali. Nije na nama bilo da odluimo ta e se desiti. Meutim, s nama su uvijek bili sigurni i zatieni. Vojnik 5. Zarobili smo mnogo ranjenih i neprijateljevih vojnika koji su bili umijeani u smrt naih najbliih, ali smo ih odveli ljekarima, brinuli smo o njima... Naa vjera nam ne dozvoljava da ubijamo ratne zarobljenike ili da im inimo naao. Drvodjelja i bivi borac 6. Bilo je vozaa humanitarnih konvoja koji nikad nijesu znali da li e se vratiti ili ne, koji su rizikovali svoje ivote zbog onih koje ne poznaju. Novinar 7. Imala sam etrnaest godina i bila sam u patroli na jednom od kontrolnih punktova. Zaustavio se jedan auto. Kada sam poela da pregledam njihove line karte, otkrila sam da je jedan od putnika musliman. Brzo sam vratila njegovu linu kartu i kazala vozau da produi. Znala sam da bi ako prijavim da je musliman tom ovjeku bio kraj. Postupila sam tako zato to potiem iz asne porodice i zato to sam odgajana prema takvom sistemu vrijednosti. Bivi borac 8. Vojnici koji su bjeali pred porazom proli su kroz na grad. Iako su pripadali neprijateljaskoj strani, ljudi iz naeg grada su im pruili svu pomo koja im je bila neophodna. Bili su nam iskreno zahvalni i mi smo ih odveli do granice. Prolazili su i TV ekipe su to snimale dobili su pomo, medicinsku i ostalu. Ratna udovica

41

Dilema posmatraa
AS I Ciljevi: Sagledavanje posljedica do kojih dovode pojedini izbori u sluaju dileme; Razumijevanje sloenosti situacije s kojom posmatrai mogu da se suoe kada su svjedoci ugroenosti ljudskog dostojanstva; Sagledavanje unutranjeg procesa dileme.

Materijali: Samoljepljivi papirii Prilog On se samo zabavljao Pripremljeni zadaci za grupe Aktivnosti: Nastavnik poziva uenike da se prisjete neke svoje dileme trenutne ili koju su ranije imali. Uenici dileme ispisuju na stikere, a zatim ih nastavnik lijepi na pano. Nastavnik ita neke od dilema i sumira diskusiju navodei osnovne karakteristike dileme: situacija u kojoj je neophodno izabrati izmeu vie mogunosti, a postoji i mogunost da se nita ne izabere, sve mogunosti imaju prednosti i nedostatke.

Slijedi itanje prie On se samo zabavljao, a zatim se od uenika trai da se uive u Vendin poloaj i odgovore na pitanje ta misle da je sve Vendi mogla da uini. Nakon toga, nastavnik bira dva odgovora koji ilustruju suprotstavljene reakcije: uiniti neto ili nita ne uiniti. Nastavnik saoptava uenicima da slijedi odigravanje scene (mini pozorine predstave) putem koje e se unutranji proces dileme jedne osobe uiniti vidljivim spolja. Nastavnik poziva dva uenika koji su dali upadljivo suprotne odgovore jednog koji bi odreagovao, tj. uinio neto da pomogne zatvoreniku, i drugog koji ne bi reagovao da izau na scenu i igraju ulogu Vendi. Zatim trai dobrovoljce za ulogu zatvorenika i straara i zamoli ih da se na sceni postave u poloaje iz kojih je vidljivo kako straar zlostavlja zatvorenika. U toj sceni ostaju zamrznuti (ne pomjeraju se), dok je zadatak osoba u ulozi Vendi da posmatraju tu scenu. Te osobe stoje jedna naspram druge, a u sredini scene su straar i zatvorenik. Prva Vendi dobija zadatak da izgovara sve ono to misli i osjea dok gleda scenu ispred sebe, a nastavnik postaje njen suprotni unutranji glas. Isti zadatak predvien je i za drugu Vendi.

Primjer I: Prva Vendi (koja je spremna za akciju) govori: Strano! Ovo ne mogu da trpim, viknuu na njega Nastavnik, kao njen drugi glas, stoji iza nje i takoe glasno govori: uti. Nemoj da se mijea, ta ako tebe napadne?... Unutranji razgovor traje sve dok se potpuno ne izotri unutranja dilema posmatraa koja se, zapravo, odnosi na analizu moguih posljedica. Po zavretku sa prvom Vendi, nastavnik prelazi kod druge Vendi i ponavlja postupak.

42

Primjer II: Druga Vendi (ona koja uti, koja nita ne ini) misli naglas: Bolje je da utim, ao mi je, ali ne mogu mu pomoi. Nastavnik: Kako moe to utei da gleda? Nakon odigravanja scene, glumcima se daje prilika da govore o svom doivljaju, a zatim i cijeloj grupi, koja je bila u ulozi publike. Nastavnik sumira diskusiju istiui kljune ideje: kada su u pitanju humanitarni postupci, u velikom broju sluajeva ljudi su suoeni sa dilemom da li da zatite ili da ne zatite nekoga zbog toga to i sami mogu da budu rtve ili mogu da pogoraju situaciju u kojoj se nalazi rtva.

43

Tema 4 OGRANIENJA U ORUANOM SUKOBU

Ograniavanje razaranja (4 asa) Djeca vojnici (2 asa) Izborni asovi Kodeksi (2 asa)

Opte odredbe, lan 4. Vojna obaveza za svakog crnogorskog dravljanina traje od 1. januara one godine, u kojoj on navruje 18 godina od roenja, pa do zakljuno 31. decembra one, u kojoj navruje 62 godine od roenja i on je izvruje prema propisima ovog zakona. (Zakon o ustrojstvu vojske za Knjaevinu Crnu Goru, 1910. godine)

OGRANIENJA U ORUANOM SUKOBU U istraivanju ograniavanja razaranja panja se usmjerava na meunarodno humanitarno pravo kao skup pravila ponaanja u situaciji oruanog sukoba iji je cilj zatita rtava i ugroenih osoba. Kroz ovo istraivanje prikazan je i odnos MHP-a i prava ljudskih prava, s posebnom naznakom onih ljudskih prava koja ostaju zatiena i u situaciji oruanog sukoba. Istovremeno, u okviru ovog istraivanja prikazana je i univerzalnost napora ovjeanstva (kroz vijekove i u svim dijelovima svijeta) da uspostavi pravila (kodekse) kojima se ograniava ratno razaranje.
44

Ograniavanje razaranja
I AS Ograniavanje krenja odnos meunarodnog humanitarnog prava i meunarodnog prava ljudskih prava Ciljevi: Shvatanje potrebe da se ublae patnje i zatiti ljudsko dostojanstvo; Razumijevanje neophodnosti postojanja pravila u oruanom sukobu; Usvajanje nekih pravila MHP-a.

Materijali: Prilog 1: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima kartice Prilog 2: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima tekst Prilog 3: Koja su osnovna pravila meunarodnog humanitarnog prava? Prilog 4: Meunarodno humanitarno pravo i ljudska prava: sadraj i komplementarnost Prilog 5: Ako uenici budu postavljali pitanja Pojmovi: KOLATERALNA TETA teta ili gubitak koji su sluajno naneseni tokom napada, uprkos svim neophodnim mjerama predostronosti sraunatim na sprjeavanje ili, u svakom sluaju, na svoenje na minimum civilnih rtava, ranjavanja civila i nanoenja tete civilnim objektima. CIVIL svako lice koje nije borac (u sluaju nedoumice, lice se smatra civilom). Ukoliko takvi civili direktno uestvuju u neprijateljstvima, onda se tretiraju kao borci i gube zatitu. CIVILNI OBJEKTI svi objekti koji nijesu vojni ciljevi. Ukoliko se takvi civilni objekti koriste za podrku u vojnoj akciji, onda se tretiraju kao vojni ciljevi i gube zatitu. BORAC lice koje direktno uestvuje u neprijateljstvima ili je pripadnik oruanih snaga. To je osoba koja vidno nosi oruje, poznaje pravila MHP-a i pod centralnom je vojnom komandom. VOJNI CILJEVI borci i objekti koji po svojoj prirodi, mjestu, svrsi ili upotrebi efikasno doprinose vojnoj akciji i ije unitenje omoguava odreenu vojnu prednost. Aktivnosti: Nastavnik najavljuje temu asa: Odnos meunarodnog humanitarnog prava i prava ljudskih prava. U analizu tog odnosa nastavnik uvodi uenike tako to izgovara poetak reenice: Svaki ovjek ima pravo da , koju oni (idui u krug) dovravaju na njima logian, odgovarajui nain. Ukoliko uenici oklijevaju sa asocijacijama, nastavnik moe da ih podstakne navoenjem nekoliko primjera zavretka reenice. Na primjer: da putuje gdje eli, da iznese svoje miljenje, da se obrazuje, da ima svoju porodicu, i slino. Nastavnik asocijacije zapisuje na tablu. Kada uenici zavre sa asocijacijama, nastavnik komentarie dobijene odgovore i istie kljune ideje o ljudskim pravima (moe da ih ima unaprijed ispisane na panou i uporeuje ih sa onim to su uenici napisali): - svaki pojedinac ima odreena prava samim tim to je ljudsko bie; - potovanje osnovnih prava svakog ovjeka i zatita pojedinca od samovoljnog ponaanja drave obezbjeuje se posebnim pravom, koje se naziva pravo ljudskih prava; - ljudi u dravnu zajednicu ulaze svojom voljom, kao slobodna bia, sa odreenim korpusom prava; - ljudska prava su iznad drave i drava ih mora potovati; - pravo ljudskih prava se primjenjuje uvijek i u svim uslovima i na sve ljude koji su u nadlenosti jedne drave.
45

Nastavnik podijeli uenike na vie manjih grupa (od 4 do 6 grupa, pri emu koristi jedan od naina podjele na manje grupe iz Kataloga igara). Svaka grupa dobija komplet kartica (unaprijed pripremljenih) na kojima su zapisana odreena prava iz Univerzalne deklaracije Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima. Kao uvod u zadatak koji slijedi, nastavnik govori o tome da pravo ljudskih prava ne prestaje da vai ni u situaciji oruanog sukoba, ali je ono tada u izmijenjenom obliku. U vanrednim situacijama, kakva je i ratna situacija, prema meunarodnim ugovorima, drava moe neka ljudska prava da podvrgne ogranienjima, pa ak i da ih, za izvjesno vrijeme, stavi izvan snage. Zadatak malih grupa je da izdvoje kartice sa onim ljudskim pravima za koja misle da u ratnoj situaciji drava ima legitimno pravo da ih suspenduje ili privremeno ogranii. Slijedi prezentacija predstavnika grupa i diskusija o razlozima, tj. argumentima, kojima su se rukovodili kada su odreivali koja ljudska prava drava moe, a koja ne moe da ukine ni u ratnim uslovima.

Napomena nastavniku: pretpostavlja se da e uenici imati razliita vienja o tome koja prava drava smije, odnosno ne smije, da ukine prema meunarodnim ugovorima, budui da se u praksi krenje ljudskih prava neprestano deava. Nastavnik treba da uvai sva miljenja uenika i da im tek u sljedeem koraku kae kako su ta pitanja pravno regulisana. U skladu sa zakljucima do kojih su dole grupe, nastavnik sumira diskusiju komentarom da prema meunarodnim ugovorima drava u ratnoj situaciji moe da ukine ili ogranii pojedina ljudska prava, kao to su: sloboda kretanja, sloboda okupljanja i udruivanja, sloboda govora i javnog nastupanja, sloboda tampe, sloboda politikog djelovanja itd. Takoe, istie da drava ta prava moe da ukine ili ogranii samo na odreeno vrijeme, na ogranienoj teritoriji, pod odreenim uslovima dok traju ratne okolnosti. Nastavnik podsjea uenike da postoje prava koja ak ni u vanrednim okolnostima drava ne moe da suspenduje ili ogranii. To su: pravo na ivot, zabrana muenja, zabrana ropstva, zabrana poniavajueg ili nehumanog ponaanja, zabrana diskriminacije na osnovu rase, boje koe, pola, vjere ili neke druge pripadnosti, zabrana retroaktivne primjene krivinog zakona, pravo na poteno suenje i nepristrasnost suda itd. Nastavlja se razgovor o posebnom sistemu prava koje stupa na snagu u vrijeme oruanog sukoba i detaljnije govori o meunarodnom humanitarnom pravu, iji je cilj zatita ivota i ljudskog dostojanstva za vrijeme oruanog sukoba. Napomena nastavniku: sa panoa, na kojem je ematski prikazan odnos izmeu prava ljudskih prava i meunarodnog humanitarnog prava, uenicima treba proitati zajednika prava, a nakon toga ih treba pozvati da, ukoliko ele, daju svoj komentar. Nastavnik podijeli prilog Koja su osnovna pravila meunarodnog humanitarnog prava? i analizira etiri osnovne kategorije tih pravila: pravila koja se odnose na ljude, pravila koja se odnose na objekte, pravila koja se odnose na oruje i pravila koja se odnose na naine ratovanja. Slijedi razgovor o razlozima zbog kojih su ta pravila vana, uz pitanje: ta bi se sve deavalo kada ne bi postojala pravila MHP-a? Napomena nastavniku: tokom diskusije uenici mogu da pokrenu pitanje krenja meunarodnog humanitarnog prava i pitanje ratnih zloina (silovanje, muenje, ubijanje zarobljenika). Sugestije o tome kako da odgovore na ta i mnoga druga pitanja nastavnici mogu da nau u materijalu za nastavnike Ako uenici budu postavili pitanje. Radionica se zavrava tako to se sumiraju osnovne ideje MHP-a: cilj meunarodnog humanitarnog prava je zatita ivota i ljudskog dostojanstva za vrijeme oruanog sukoba; smanjenje patnje i zatita civila i onih koji vie ne uestvuju u borbi ostvaruju se ograniavanjem sredstava i metoda ratovanja.

46

Liste pravila koja se ne mogu ograniiti nalaze se u razliitim meunarodnim dokumentima. U zavisnosti od vremena donoenja pojedinih dokumenata, ta lista je kraa ili dua. Tako se najkraa lista apsolutnih prava nalazi u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima koja je usvojena 1950. godine. Ona se odnosi na: pravo na ivot, zabranu muenja, neovjenog ili poniavajueg postupanja, zabranu ropstva ili ropskog poloaja, zabranu ponovnog suenja licima ve osuenim ili osloboenim povodom istog krivinog djela, zabranu retroaktivne primjene krivinog zakona (nije dozvoljeno primjenjivanje novih krivinih zakona na djela izvrena prije njihovog stupanja na snagu), zabranu izricanja i izvrenja smrtne kazne (lan 15). U drugim meunarodnim instrumentima kao apsolutno zatiena prava navode se i: sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti, prava porodice, prava djeteta i pravo na dravljanstvo. Uenicima se daje zadatak da do sljedeeg asa prikupe materijal tekstove, prepriane sekvence filma ili kratke video-zapise, lanke iz novina i razgovore/intervjue sa uesnicima rata o nekoj situaciji u kojoj jesu ili o nekoj situaciji u kojoj nijesu krena pravila meunarodnog humanitarnog prava.

(Zadaci se mogu podjeliti grupama uenika, na primjer, jedna grupa jedan izvor informacija, i slino.)

47

Prilog 1 UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA KARTICE

Jednakost u dostojanstvu i pravima

Brak i osnivanje porodice

ivot i bezbjednost

Sloboda savjesti, miljenja, vjeroispovijesti i izraavanja

Sloboda, poteda od proizvoljnog hapenja i pritvora i sloboda kretanja i stanovanja u okviru granica svake drave

Slobodno okupljanje i udruivanje

Zatita od ropstva ili potinjenosti

Povoljni uslovi za rad, odmor i razonodu

Zatita od muenja, ili od okrutnog, nehumanog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja

Odgovarajui ivotni standard, koji omoguava zdravlje i dobrobit

Zatita od mijeanja u privatni ivot, porodicu ili prepisku

Obrazovanje

Slobodno uestvovanje u drutvenom ivotu

Pravo na dravljanstvo

Prilog 2 Prema Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima6 svaki ovjek ima pravo na: 6

jednakost u dostojanstvu i pravima; ivot i bezbjednost; slobodu, poteenost od proizvoljnog hapenja i pritvora i slobodu kretanja i stanovanja u okviru granica svake drave; potedu od ropstva ili potinjenosti; potedu od muenja, ili od okrutnog, nehumanog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja; potedu od mijeanja u privatni ivot, porodicu ili prepisku; brak i osnivanje porodice; slobodu savjesti, miljenja, vjeroispovijesti i izraavanja; slobodno okupljanje i udruivanje; povoljne uslove za rad, odmor i razonodu; odgovarajui ivotni standard, koji omoguava zdravlje i dobrobit; obrazovanje; slobodno uestvovanje u drutvenom ivotu.

Deklaraciju je 10. decembara 1948. usvojila Generalna skuptina Ujedinjenih nacija. Taj dan je proglaen Meunarodnim danom ljudskih prava.

48

Prilog 3

1.

Napadi se moraju ograniiti na borce i vojne ciljeve. Civili se ne smiju napadati. Civilni objekti (kue, bolnice, kole, vjerski objekti, kulturno-istorijski spomenici itd.) ne smiju se napadati. Zabranjeno je koristiti civile za zatitu vojnih ciljeva. Borcima je zabranjeno da se predstavljaju kao civili. Zabranjeno je izgladnjivanje civila kao metoda borbe. Zabranjeno je napadati stvari i objekte koji su neophodni za opstanak civilnog stanovnitva (objekti za ishranu, poljoprivredne oblasti, objekti s pitkom vodom i sl.). Zabranjeno je napadati brane, nasipe i nuklearne elektrane ako takav napad moe izazvati velike civilne rtve.

1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7

2.
2.1 2.2

Zabranjeni su napadi ili oruje kojima se bez razlike u pogledu ciljeva pogaaju civilni ili vojni objekti i osobe, i kojima se nanose pretjerano velike povrede ili patnja. Zabranjena je upotreba specifinog oruja hemijskog i biolokog oruja, zasljepljujueg laserskog oruja, oruja koje povreuje fragmentima koji se ne mogu otkriti rendgenskim pregledom, otrova, protivpjeadijskih mina itd. Zabranjeno je nareivati ili prijetiti da nee biti preivjelih.

3.
3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 3.8 3.9

Civile, ranjene borce i zarobljenike treba potedjeti, zatititi i s njima treba humano postupati. Niko ne smije biti podvrgnut fizikom ili psihikom muenju, tjelesnom kanjavanju ili okrutnom ili poniavajuem postupku. Seksualno nasilje je zabranjeno. Strane u sukobu moraju traiti ranjene i bolesne s neprijateljske strane i postarati se o onima koje nau. Zabranjeno je ubiti ili raniti neprijatelja koji se predaje ili koji je hors de combat (izbaen iz stroja). Zarobljenici imaju pravo na potovanje i s njima se mora humano postupati. Zabranjeno je uzimanje talaca. Zabranjeno je nasilno raseljavanje civila. Zabranjeno je takozvano etniko ienje. Ljudi koji su dospjeli u ruke neprijatelju imaju pravo na kontakt s porodicom i na humanitarnu pomo (hranu, medicinsku njegu, psiholoku podrku i sl.). Ugroene grupe, kao to su trudnice i dojilje, djeca bez pratnje, stare osobe itd., moraju dobiti posebnu zatitu. Djeca mlaa od 15 godina ne mogu se regrutovati ili koristiti kao borci. Svako ima pravo na poteno suenje (nepristrasan sud, redovni postupak itd.). Kolektivno kanjavanje je zabranjeno.

3.10 3.11

4.

Medicinsko osoblje i objekti (bolnice, klinike, kola hitne pomoi itd.) moraju se potovati i zatititi i mora im se pruiti sva raspoloiva pomo za obavljanje njihovih dunosti.

4.1 4.2 4.3

Znak Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca simbol je zatite medicinskog osoblja i objekata. Zabranjeni su napadi na osobe ili objekte koji su obiljeeni ovim znakom. Lana upotreba znaka je zabranjena. Sanitetske jedinice ili vozila se ne smiju koristiti za vrenje djela kojima se nanosi teta neprijatelju. U lijeenju ranjenika i bolesnika niko ne smije da ima prioritet, osim iz medicinskih razloga.

49

Prilog 4 Meunarodno humanitarno pravo i ljudska prava sadraj i komplementarnost Meunarodno humanitarno pravo i meunarodno pravo ljudskih prava su komplementarni. Cilj i jednog i drugog prava je zatita ljudskog dostojanstva, iako u razliitim uslovima i na razliite naine. Pravo ljudskih prava se primjenjuje uvijek i u svim uslovima na sve ljude u nadlenosti jedne drave. Njegova svrha je zatita pojedinaca od samovoljnog ponaanja drave. Otuda, prema teoriji, pravo ljudskih prava vai i u vrijeme oruanog sukoba, ali mu je oteana primjena zato to se neka prava mogu uivati, garantovati ili priznati samo u miru. Meutim, prema ugovorima o ljudskim pravima, kao to su Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Evropska konvencija i Amerika konvencija o ljudskim pravima, dozvoljena su odstupanja, pod strogim uslovima, od nekih prava u vrijeme vanredne situacije koja ugroava preivljavanje nacije a oruani sukob je, svakako, takav primjer. Drugim rijeima, odreeni broj prava (sloboda kretanja, sloboda i bezbjednost, sloboda udruivanja itd.) moe da se ogranii ili suspenduje za vrijeme vanrednog stanja u dravi, ali samo u mjeri u kojoj to strogo zahtijeva situacija (u teritorijalnom i vremenskom smislu). Meutim, ostaju sutinska prava, koja se nikada ne smiju ukinuti, ni u koje vrijeme i ni pod kojim uslovima.

Za vrijeme oruanog sukoba, s druge strane, stupa na snagu poseban sistem prava meunarodno humanitarno pravo. To je skup pravila koja su posebno prilagoena oruanom sukobu i ija je svrha zatita rtava rata (civili, ranjenici i bolesnici, zarobljenici, raseljene osobe itd.) i regulisanje naina na koji se vode neprijateljstva. Budui da se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima, nijesu dozvoljena nikakva odstupanja. Meutim, vie odredaba se odnosi na oruane sukobe meunarodnih razmjera nego na druge oruane sukobe. Glavna svrha humanitarnog prava jeste zatita ivota, zdravlja i ljudskog dostojanstva osoba koje nijesu borci ili boraca koji vie ne uestvuju u neprijateljstvima (zarobljeni, ranjeni ili bolesni borci), ali i ograniavanje prava sukobljenih strana da koriste metode ratovanja po vlastitom izboru. Cilj je da se ogranie patnja i teta koje se nanose u oruanom sukobu. Ti osnovni vidovi zatite obuhvataju pravo na ivot, zabranu ropstva i zabranu muenja i nehumanog postupanja, ali i zabranu bilo kakve retroaktivne primjene zakona. Za razliku od ostalih prava (kao to su sloboda govora, kretanja i udruivanja), koja se mogu derogirati za vrijeme vanrednih situacija u dravi, osnovni vidovi zatite koje omoguava MHP nikada ne mogu da se ukinu. Kada se sva ta neotuiva prava spoje, moe se vidjeti kako su sutinska osnovna prava zagarantovana i po MHP-u i po pravu ljudskih prava (prilog 1b).

50

Pravo ljudskih prava Prvi tragovi prava ljudskih prava mogu da se nau u osamnaestom vijeku. Naime, francuska deklaracija o pravima ovjeka i graanina, iz 1789. godine, i amerika povelja prava, usvojena 1791. godine, oznaavaju poetak priznavanja i garantovanja ljudskih prava. Tek pod uticajem Ujedinjenih nacija i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, iz 1948. godine, poinje pravi razvoj ljudskih prava. Dva najvanija univerzalna meunarodna ugovora: Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (PGP), koji obuhvata prvu generaciju ljudskih prava graanska i politika prava, i Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (PESK), koji obuhvata drugu generaciju ljudskih prava ekonomska, socijalna I kulturna prava, potpisana su 1966, a stupila su na snagu 1976. godine. Prvi pakt PGP, postao je standard. Sluio je kao primjer za formulisanje mnogih drugih meunarodnih sporazuma, ali i nacionalnih propisa o ljudskim pravima i slobodama. Nasuprot tome, drugi pakt je bio ogranienog dometa zbog razliitih mogunosti razvoja svake zemlje i regionalnih karakteristika. Pod treom generacijom ljudskih prava podrazumijevaju se opta prava, kao to su pravo na razvoj, mir, zdravu ivotnu sredinu itd. Meutim, mnogi pravnici ih ne smatraju ljudskim pravima jer su uglavnom neutuiva, a nosioci prava i obaveza su kolektiviteti. Ljudska prava su priznata i na osnovu meunarodnih ugovora regionalnih organizacija: Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (usvojena 1950. godine u okviru Savjeta Evrope), Amerike konvencije o ljudskim pravima (usvojena 1969. godine u okviru Organizacije Amerikih Drava) i Afrike povelje o ljudskim pravima i pravima naroda (usvojena 1981. godine u okviru Organizacije afrikog jedinstva). Veina tih instrumenata obezbjeuje mehanizme primjene u vidu djelotvornih pravosudnih organa (Evropski sud za ljudska prava, Meuameriki sud za ljudska prava), u obliku kvazisudskih organa (Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija, Afrika komisija za ljudska prava i prava naroda) ili u obliku organa za podnoenje izvjetaja (Savjet UN za ljudska prava).

51

Glavni instrumenti ljudskih prava 1926. Konvencija o zabrani ropstva 1930. Konvencija koja se odnosi na prisilni ili obavezni rad (MOR Meunarodna organizacija rada) 1948. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida 1950. Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda 1965. Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije 1966. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (UN) 1966. Meunarodni pakt o ekonomskim, drutvenim i kulturnim pravima (UN) 1969. Amerika konvencija o ljudskim pravima 1979. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena 1981. Afrika povelja o ljudskim pravima i pravima naroda 1984. Konvencija protiv muenja i ostalih okrutnih, nehumanih ili poniavajuih postupaka ili vidova kanjavanja 1989. Konvencija o pravima djeteta 1995. Okvirna konvencija za zatitu prava nacionalnih manjina 2002. Opcioni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta koji se bavi uestvovanjem djece u oruanim sukobima Meunarodno humanitarno pravo = ratno pravo = pravo oruanih sukoba Meunarodno humanitarno pravo je skup meunarodnih principa, ustanovljenih na osnovu sporazuma ili obiaja, kojima se ograniava upotreba nasilja u oruanom sukobu da bi se: regulisao nain voenja neprijateljstava i, naroito, da bi se postavila ogranienja u pogledu upotrebe nehumanih metoda, tehnika i sredstava ratovanja; zatitili civili, odnosno osobe koje ne (ili vie ne) uestvuju u neprijateljstvima.

Meunarodno humanitarno pravo je rezultat uspostavljanja ravnotee izmeu vojne potrebe, s jedne, i principa humanosti, s druge strane.

Nijedan vid krenja MHP-a jedne zaraene strane ne opravdava krenje MHP-a druge strane.

Glavni instrumenti MHP-a 1868. Petrogradska deklaracija 1899. Hake konvencije 1949. etiri enevske konvencije + zajedniki lan 3 1954. Konvencija za zatitu kulturnog nasljea 1977. Dva dopunska protokola uz enevske konvencije 1980. Konvencija o upotrebi konvencionalnog oruja 1993. Konvencija o hemijskom oruju 1995. Protokol u vezi sa zasljepljujuim laserskim orujem 1997. Konvencija o protivpjeadijskim minama 1998. Statut Meunarodnog krivinog suda 2002. Stupanje na snagu 1. jula 2002. Rimskog ugovora, kojim se uspostavlja prvi stalni meunarodni krivini sud 2005. Trei dopunski protokol o distinktivnom znaku, uz enevske konvencije

52

Prilog 5 Ako uenici budu postavljali pitanja ... Sljedee sugestije se mogu koristiti kako bi se uenicima pomoglo da razmisle o pitanjima koja sami budu postavljali o tome zato zemlje prihvataju pravila ratovanja. 1. Ako pobjeujem u ratu, zato treba da potujem pravila koja ograniavaju moje ponaanje? a. b. c. Sagledajte dugoroni interes svoje zemlje. Da li elite da vas na meunarodnom planu smatraju zloincem? ta ako vaa strana pone da gubi? (Pogledajte primjere iz istorije koji se odnose na strane koje su mislile da ne mogu izgubiti, a izgubile su rat.) ta e biti sa ljudima kojima je potrebna zatita? Neki razlozi za potovanje pravila mogu da budu: potovanje ljudskog dostojanstva, zakonska obaveza, profesionalnost, poboljanje izgleda za sklapanje mira, opasnost od krivinog gonjenja, vrijednost odravanja vojne discipline, dobijanje podrke stanovnitva u zonama borbenih dejstava, kao i javnog mnjenja u svojoj zemlji, pozitivni reciprocitet, uzimanje u obzir reakcije ostalih drava...

2. Ako se ta pravila stalno kre, zato uopte postoje? a. b. c. d. Ta pravila se stalno ne kre uglavnom se potuju. Da li je potovanje pravila novost? Obino je krenje pravila novost. ak i kada se ne potuju na savren nain, ta pravila zaista tite mnoge ljude. Kada se pravila kre, to se obino deava zato to se borci ne boje kazne. Zato je neophodno da zemlje dobro objasne svojoj vojsci i javnosti MHP, da se njegova primjena prati i da se provodi zakon. Da li iko ikada moe biti kanjen za takvo krenje? Na osnovu enevskih konvencija, trai se od svake drave da usvoji domae zakone kojima bi se obezbijedilo sankcionisanje onih koji prekre ili narede krenje Konvencija. Takoe, drave moraju da uspostave proceduru za pronalaenje i izvoenje pred sud svake osobe koja prekri Konvencije ili naredi njihovo krenje, bez obzira na nacionalnost te osobe.

3. Zato da se troe sredstva za brigu o zarobljenicima? a. b. Ako ne pomognete zarobljenicima koji su pripadnici neprijateljske strane u sukobu kako e se to odraziti na vae ljude koje je neprijatelj zarobio? Snabdijevanje zarobljenika osnovnim ivotnim namirnicama obino ne utie ozbiljno na vau borbenu sposobnost.

4. Ko sprovodi ta pravila? a. b. c. Zaraene strane (narodi ili naoruane grupe u sukobu) imaju osnovnu odgovornost da obezbijede potovanje tih pravila. Pored toga, ako doe do krenja Konvencija, sve druge drave koje ih potuju imaju pravo i obavezu da preduzmu mjere radi spreavanja njihovog krenja i kanjavanja onih koji ih teko povrijede (vidi pod 2 d). Svjetska zajednica sve vie igra svoju ulogu. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija je 1993. i 1994. osnovao meunarodne krivine tribunale za krivino gonjenje osoba odgovornih za teke povrede MHP-a poinjene na teritorijama bive Jugoslavije i Ruande tokom posljednje decenije prolog vijeka. Na konferenciji Ujedinjenih nacija u Rimu, 1998. godine, usvojen je Statut o osnivanju stalnog meunarodnog krivinog suda. Kao i u sluaju ostalih sporazuma, pojedinane drave moraju potovati Statut. Uloga MKCK-a (ili nacionalnih drutava Crvenog krsta ili Crvenog polumjeseca) nije sprovoenje potovanje pravila ratovanja. Kada MKCK naie na krenje pravila, o tome obavjetava nadlene organe putem povjerljivog izvjetaja. Njegov zadatak je da diskretno, diplomatski, ubijedi zaraene strane da potuju pravila ratovanja. irom svijeta MKCK stekao je veliko potovanje zahvaljujui svojoj neutralnosti, nezavisnosti i nepristrasnosti. Taj komitet smatra da, u veini situacija, pomou metoda diskrecije i ubjeivanja najbolje moe da omogui svojim delegatima pristup rtvama kod svih sukobljenih strana.

d.

Izvori: Whats Fair You Decide (ta je poteno Odluite sami), Kanadski Crveni krst; Even Wars Have Limits (ak i ratovi imaju
granice), Australijski Crveni krst

53

II AS Ograniavanje razaranja Ciljevi:

Razumijevanje neophodnosti postojanja pravila u oruanom sukobu; Povezivanje pravila MHP-a sa konkretnim situacijama; Usvajanje pojedinih pravila MHP-a.

Materijali: Prilog: Osnovna pravila MHP-a (data u Prilogu 3 za prethodnom asu) Prilozi koje su prikupili uenici Prilog: Ovako je zborio Sula Radov Aktivnosti: Uenici su razmjeteni u krugu i saoptavaju svoja iskustva u vezi s prikupljanjem informacija (eventualne tekoe, da li su do informacija doli brzo, i slino). Uenici se dijele u grupe u kojima su prikupljali materijal. Predstavnici grupa obavjetavaju uenike o materijalu do kojeg su doli i prezentuju im prikupljeni materijal. Ostale grupe, poslije svakog izlaganja, komentariu koja su pravila MHP-a prekrena ili ispotovana u datim situacijama (grupama je podijeljen papir sa osnovnim pravilima MHP-a / prilog 1a). U zavrnom dijelu asa nastavnik upuuje uenike da proitaju prilog Ovako je zborio Sula Radov, a potom se tumae i komentariu izreke.

Prilog 1 OVAKO JE ZBORIO SULA RADOV ta je najskuplje? Obraz, ko ga zna cijenit! A najjeftinije? Obraz, ko ga ne zna cijenit! Koji je najkrai put? Od junaka do zlikovca! A najdui? Od ojeka do neojeka! ta je teko nositi? Ime junaka! A ta tee? Ime ojeka! Kad je pravdi najtee? Kad je krivda ispred nje! A ojeku? Kad je neojek ispred njega! Moe li junatvo da obruka ojstvo? Moe! A ojstvo junatvo? Nigda! Ko uzdie pravdu? Ljudi! A ko je poniava? Ljudi! Kad se ojek najbolje pozna? Kad je nevolja! A kad neojek? Kad je nevolja!

54

III AS Ograniavanje razaranja kodeksi Ciljevi:

Razumijevanje kodeksa na osnovu kojih su tokom istorije regulisani oruani sukobi; Uvianje slinosti i razlika izmeu normi u kodeksima ratovanja kroz istoriju; Povezivanje kodeksa sa pravilima savremenog MHP-a.

Materijali: Prilog 1 Pravila borbe u ivotinjskom svijetu i ratniki kodeksi Prilog 2 Primjeri kodeksa ratovanja Koja su osnovna pravila meunarodnog humanitarnog prava? (prilog dat na prethodnom asu) Pravo ljudskih prava (prilog dat na prethodnom asu) Meunarodno humanitarno pravo (prilog dat na prethodnom asu) Ako uenici budu postavljali pitanja (prilog dat na prethodnom asu) Aktivnosti: Nastavnik podsjea uenike na osnovne informacije iz prethodnih radionica i dodatno proiruje temu: za vrijeme oruanog sukoba vai poseban sistem prava meunarodno humanitarno pravo, iji je cilj zatita rtava rata (civili, ranjenici, bolesnici, zarobljenici, raseljena lica) i regulisanje naina voenja rata, tj. ogranienje ratnog razaranja i ljudske patnje. Pravila MHP-a mogu da se grupiu u etiri osnovne cjeline: Napadi se moraju ograniiti na borce i vojne ciljeve; Zabranjeni su napadi ili oruja kojima se nanose pretjerano velike povrede i patnja bez pravljenja razlike izmeu vojnih i civilnih objekata i lica; Civile, ranjenike i zarobljenike treba potedjeti i zatititi; Medicinsko osoblje i objekti moraju da se zatite i potuju.

Nastavnik ukazuje na ciljeve teme Kodeksi ratovanja i daje kratak komentar o tome da se kroz istoriju, od najranijih dana, na svim kontinentima mogu pratiti ljudski napor i pokuaji da se ogranii ratno nasilje, kada ve doe do rata. Potom upuuje uenike na zanimljiv prilog Pravila borbe u ivotinjskom svijetu i kodeksi ratovanja, i zakljuuje da i priroda esto ograniava nasilje kako bi zatitila ivot i omoguila produenje vrste. Podsjeajui uenike da drutvo, naalost, nije jednako napredovalo u civilizacijskom i humanom razvoju, nastavnik zakljuuje da je savremeni ovjek prevaziao sve po zloinima jer je usavrio sredstva za muenje, unitenje i poniavanje ovjeka. Naglaava da se nastali problemi i meusobni sporovi rjeavaju humano i civilizovano nenasilnim putem, koji se temelji na toleranciji, ljubavi i razumijevanju. Slijedi aktivnost putem koje se ispituje spona izmeu naeg eventualnog neprijatelja i nas, i kako nae shvatanje pojma neprijatelj moe da nam kae puno o nama samima.

Postupak: Svi uenici zamisle da su u oruanom sukobu i napiu tri stvari koje najvie mrze ili kojih se najvie plae kod svojih neprijatelja. Svi napiu tri stvari koje ne vole kod sebe. U parovima razmatraju napisano i raspravljaju o tome kakva je veza izmeu njih. Kada se vrate u grupu, nastavnik pokree diskusiju (ne saoptavaju sve informacije koje su zapisali o sebi). Da li ste nali vezu izmeu onoga to ne prihvatate kod sebe i onoga to vas plai kod vaeg neprijatelja? ta moemo da nauimo suoavanjem sa sopstvenim strahovima i mrnjama?
55

Napomena nastavniku: glavni cilj ove vjebe jeste razvijanje samosvijesti i empatije za druge. Zakljuak treba da bude da neprijatelja stvaramo tako to na ljude projektujemo ono to mi ne volimo. Treba da shvatimo da smo isti sa naim ,,neprijateljima i da sruimo barijere i izgradimo ljepi svijet, u kojem vladaju ovjekoljublje i tolerancija. Nastavnik dijeli uenike na manje grupe (od dva-tri lana, zavisno od veliine grupe). Svaka grupa dobije prilog Kodeks ratovanja kroz vrijeme i prilog Koja su osnovna pravila meunarodnog humanitarnog prava. Zadatak svake grupe je da proui dobijene kodekse ratovanja i uporedi uputstva i pravila ratovanja iz priloga sa pravilima savremenog MHP-a, koja su pravila MHP-a zastupljena u kodeksima ratovanja i koje su slinosti i razlike. Poslije desetak minuta, svaka grupa ukratko predstavi primjere koje je analizirala, a potom izvjetava o rezultatima poreenja. Nakon toga, nastavnik pokree diskusiju o pravilima koja se najee pominju u kodeksima koje su uenici analizirali i postavlja pitanje da li je negdje dato objanjenje zato se neko pravilo uvodi, odnosno, kako se objanjava njihovo uvoenje. Nakon podsjeanja na to kako se tokom istorije razvijala osnovna ideja humanosti u ratnim uslovima, vodi se diskusija o tome ta uenici misle o primjeni MHP-a u savremenim uslovima. Nastavnik jo jednom skree panju uenicima na fenomen globalne prihvaenosti kodeksa (u svim krajevima svijeta) i daje zavrnu rije kroz navoenje kljunih ideja i injenice da su univerzalni ovjekovi napori da ogranii brutalnost i patnju koje donosi rat. Naime, u istoriji postoji mnogo primjera kodeksa iji je cilj ogranienje upotrebe nasilja kako bi se umanjila nepotrebna patnja i zaustavilo razaranje.

Prilog 1 Pravila borbe u ivotinjskom svijetu i kodeksi ratovanja

Vukovi u borbi s jednim protivnikom ne ubijaju gubitnika. Kada se vukovi u borbi s jednim protivnikom bore za primat u oporu, pobjednik ne ubija gubitnika koji daje znak da se predaje zauzimanjem potinjenog poloaja. Prilagoeno iz Centra za obrazovanje o vukovima i za istraivanje vukova, www.wolfcenter.org

Lososi koji se bore mau tamnom zastavicom u znak predaje. Kada se mladi atlantski lososi bore oko svog dijela rijeke, onaj koji gubi daje znak da se predaje tako to mu potamne koa i one duplje. Pobjednik, zatim, poputa stisak. U tome je dio ljepote davanja signala tokom borbe, kae biolog Don E. Torp, koji se bavi prouavanjem lososa. Lososi rjeavaju nesporazume tako to promijene boju, i tako nema nanoenja fizikih povreda. Prilagoeno iz Science News (Novosti iz nauke), S. Millus, 1999.

Da li ljudi imaju signale za predaju? Da li postoji neka vrijednost u tome to neka vrsta puta gubitnika da se preda bez ubijanja ili ranjavanja?

56

Kontrolisana upotreba maa Nasilje, naroito muko nasilje, neto je najopasnije za ljudsku zajednicu. Ono se mora kontrolisati uz pomo pravila, a to je najosnovnija antropoloka pretpostavka svakog drutva. Obino se deava da nasilje primjenjuje ratnika kasta. Moramo se obuiti za korienje oruja. Ma je vrsta svetog orua koje mora paljivo da se koristi. Ljudi koji ga nepaljivo koriste, ne potuju ma. To je veoma stara tradicija, ne samo u hrianstvu ve i u islamu i japanskoj Buido tradiciji. Drugim rijeima, smatram da su osnove ratnog prava postojale u veini drevnih civilizacija jer je nasilje oduvijek predstavljalo tako veliku opasnost za sve zajednice da su morale nai naina da ga obuzdaju. Stoga se nasilje kontrolie tako to se daje u ruke klasi ratnika, koja mora da se pridrava odreenih pravila. Michael Ignatieff Prilagoeno iz The Warrior's Honor: Ethnic War and the Modern Conscience (ast ratnika: Etniki rat i moderna svijest ), Vintage, London, 1999.

ta se podrazumijeva pod izrazom ratnika kasta? Da li se slaete sa tim da drutvo treba da odredi koji ljudi mogu nositi oruje?

Prilog 2

Uzorci kodeksa ratovanja 8. vijek p. n. e. stara Grka Tokom rata na Levantinskom polju, sukobljene strane su se dogovorile da zabrane upotrebu sredstava za katapultiranje... 7. vijek p. n. e. stara Grka Poslije Prvog svetog rata drave pobjednice su se zarekle da nikada vie nee uskratiti hranu i vodu svojim opkoljenim sunarodnicima Grcima. 6. vijek p. n. e. stara Grka Konvencije kojima su se regulisali sukobi meu dravama: Neprijateljstva su ponekad neprimjerena: sveta primirja, naroito ona koja su proglaena u ast proslave Olimpijskih igara, moraju se potovati. Neprijateljstva protiv odreenih osoba i na odreenim mjestima su neprimjerena: neprikosnovenost svetih mjesta i osoba pod zatitom bogova, naroito glasnika i molitelja, mora se potovati. Nakon bitke neprijatelju, na njegov zahtjev, treba vratiti tijela poginulih; traiti da se vrate tijela poginulih znai priznati poraz. Ratne zarobljenike treba ponuditi za otkup, a ne pogubiti ih po kratkom postupku ili osakatiti. Treba ograniiti kanjavanje protivnika koji su se predali. Rat vode ratnici, tako da oni koji nisu ratnici ne treba da budu glavne mete napada. Bitke treba voditi u uobiajeno vrijeme za ratovanje (ljeto). Treba ograniiti upotrebu oruja koje nije dio opreme hoplita (grki vojnik), na primjer sredstva za katapultiranje. KOINA NOMINA

57

Uzorci kodeksa ratovanja vijek p. n. e. Indija 90. 91. Kada se s neprijateljem bije bitka, ne smije se napadati orujem sakrivenim u drvetu, niti orujem koje ima kuku, otrovni ili zapaljeni vrh. Ne smije se udariti na onoga ko je u borbi dospio na visok poloaj, niti na evnuha, niti onoga ko spoji dlanove u znak molbe, niti onoga ko bjei rasputene kose, niti onoga ko sjedne, niti onoga koji kae Tvoj sam; niti onoga koji spava, niti onoga ko je izgubio svoj oklop, niti onoga ko je nag, niti onoga ko je razoruan, niti onoga ko posmatra bitku ali u njoj ne uestvuje, niti onoga ko se bori s drugim neprijateljem; niti onoga ije je oruje slomljeno, niti onoga ko je ophrvan tugom, niti onoga ko je teko ranjen, niti onoga ko se boji, niti onoga ko je poeo bjeati; ali u svim tim sluajevima neka se ne zaboravi dunost asnih ratnika. MANUOV KODEKS

92.

93.

58

Ograniavanje razaranja kodeksi

IV AS - Izborni Ne ini ono to ne treba, pa e uiniti sve to treba. Ciljevi: Produbljivanje razumijevanja neophodnosti postojanja pravila u oruanim sukobima; Predstavljanje primjera kodeksa ratovanja iz nae istorije; Razumijevanje vanosti pravila koja su se potovala i u prolosti radi zatite ovjekovog dostojanstva i ublaavanja patnje.

Materijali: Primjeri kodeksa ratovanja iz crnogorske istorije Koja su osnovna pravila meunarodnog humanitarnog prava? (prilog dat na prethodnom asu) Aktivnosti: U uvodnom dijelu asa uenici ukratko saoptavaju da li su pronali neke od primjera kodeksa ratovanja kroz istoriju i da li su naili na neke primjer kodeksa ratovanja u naoj istoriji. Nastavnik ih upuuje na knjievna i umjetnika djela i istorijske zapise. Nastavnik uenike ukratko podsjea na znaaj poznavanja tradicije i objanjava sam pojam: tradicija je ono to se vjekovima prenosi i uva, s koljena na koljeno, najee uz ognjite i zvuke gusala.

Pokoljenje za pjesmu stvoreno, Vile e se grabit u vjekove, Da vam vjence dostojne sapletu: Va e primjer uiti pjevaa, Kako treba s besmrtnou zborit. Njego

Crnogorski guslar, 1879. (motiv slike Vlaha Bukovca)

Istorija ovoga naroda trebalo bi da se pjeva, a ne da se pie. To je pjesma koja se jo stvara. Lamartin Srean ivot nije mogu: ono to ovjek moe da postigne kao najvie, jeste da herojski proivi. openhauer

Prije podjele uenika u grupe, nastavnik trai od nekoliko dobrovoljaca da daju definiciju junaka (za potrebe ove vjebe junak moe da bude iz bilo kojeg istorijskog perioda). Junak je plemenita osoba koju cijene zbog njegovih ljudskih kvaliteta, plemenitosti, neko ko je svoj ivot posvetio borbi za slobodu. G. Gerzman
59

Uenici u grupama (pet grupa) imaju zadatak da proue primjere iz nae istorije, da se stave u ulogu onih koji su koristili kodekse u svim navedenim primjerima, da formuliu pravila ponaanja i uporede ih sa pravilima MHP-a. Svoja zapaanja u vezi s tim zapisuju na vee papire. Predstavnici grupa prezentuju uraeno. Nakon prezentacije svojih radova, uenici razgovaraju o tome kako naueno mogu da primijene u ivotu. Nastavnik upuuje uenike da obavljaju dalja istraivanja koristei razliite izvore informacija.

ovjek koji mui drugog ovjeka neizrecivi je zlotvor. Henry Miller Pokazati: u vjeri vrlinu, u vrlini razum, u razumu uzdravanje, u uzdravanju trpljenje, u trpljenju bogobojaljivost, u bogobojaljivosti ovjekoljublje, u ovjekoljublju ljubav. Apostol Petar Pratajui, ovjek se uzdie izad onih koji ga vrijeaju. Napoleon Bonaparta Niko nikome ne moe natovariti toliko muke na vrat koliko ovjek sam sebi. Mea Selimovi

PETAR I PETROVI NJEGO Svaka je poslanica, naravno, samo znak, samo vijenac rijei o jednom isjeku stvarnosti. Prema poslanicama, pjesmama i svemu ostalom moglo bi se rei da skup etikih postulata ini osnovu za filozofiju Petra I, za njegov pogled na svijet, za vjeru i vjerovanje, za djelovanje. U temelju ljudskog umovanja i ponaanja treba da stoje tri bitne odlike: razboritost, estitost i pravednost. Pamte se njegove rijei upuene Katunjanima 1822. godine: Vi inite ono to znate, no ne znate to inite. ...jedan je moan da razori, a svi da sagrade vee zdanje; jedan je kadar da ubaci zrno otrova, a svi treba da lijee jer se mnogi otrovae; jedan moe da ukree iskru, a svi moraju da gase zapaljenu goru. ...no budui vam milije zlo nego dobro... da se opet na obina vaa zla i samovoljna dijela povratite i da jedan drugom krv pijete. ...u meni izvan pera i jezika nema sile nikakve za privesti nepokorne na posluanije i to je njegov zahtjev upuen ljudima da brane sebe od sebe znate kako sam vazda molio vas i zaklinja da meu sobom mirno ivite i da jedan drugome zlo i pakost ne inite.

60

PRIMJERI IZ NAE ISTORIJE BRATU CRKVU, SEBI DAMIJU U golijskom selu Kazanci, na granici nikike optine sa Hercegovinom, postoje ostaci crkve i damije koje datiraju iz turskog vremena. Za nastanak te dvije bogomolje vezano je interesantno predanje koje ima utemeljenje i u istorijskoj grai a svjedoi o vezanosti za rodni kraj i potovanju razliitih vjera. Djeak obane roeno u Kazancima, u porodici Papovia, izgubi stado ovaca. Poto nije smio da se vrati kui, odluta put Gacka, gdje ga prihvate Turci. Ubrzo su uvidjeli njegovu izuzetnu bistrinu i polovinom XVII vijeka odveli su ga u Istanbul. Tu je djeak uio razne vjetine, brzo napredovao, postao paa i od sultana dobio slubu u svom zaviaju. Kada je stigao u Kazance, poao je pravo u rodnu kuu, ali ga niko od ukuana nije prepoznao. Ni slutili nijesu da je paa njihov davno nestali sin, jer je u kuu banuo ovjek od oko 40 godina, bogato odjeven. Kada je paa u oevoj kui spazio gusle uz koje je nauio da gusla kao djeak, skinuo ih je i zaguslao. Jedna snaha je zaplakala, a on je upitao zato plae. Odgovorila mu je da je isto tako guslao njen ever, koji je davno nestao. Onda je i stari otac ispriao priu o nestanku sina, nakon ega je paa upitao snahu da li bi po neemu poznala tog evera. ,,Bih, imao je na desnoj miici crni biljeg, rekla je snaha. Paa je odmah skinuo urak, zavrnuo koulju i pokazao biljeg. Otac i ukuani su se zaueno pogledali, i on im je sve ispriao. Ubrzo je u Kazancima, gdje se nastanio, paa podigao damiju, a malo podalje, ocu i brai je napravio crkvu. Narodna legenda se donekle razlikuje od arhivskog materijala, ali osnova je ista: pain postupak da ne zaboravi svoj rodni kraj i bogomoljama ispotuje obje vjere. ast, junatvo i ojstvo Marka Miljanova Za njega je ast imala cijenu i bila ast samo onda kad se mogla oduprijeti zlu u ovjeku i zlu oko ovjeka, oduprijeti oskudici, kurjakoj gladi, nasilju vlasti i beau silnika, primamljivosti titula i opainama vlastoljublja, plitkoumnosti privilegija i brzopletosti sujete. Siromano seosko obane postalo je vojvoda. Nuena mu je i kneevska titula. U jednoj sredini gdje je korijen kupusne trske ponekad znaio imanje, gdje se za dobar gunj ili za malu puku zalagala i ljudska glava, on je ostavio vojvodovanje i poeo da ui azbuku da bi mogao da pria i da pjeva, na svoj osobit nain, o asti i o ojstvu. Tim pojmom pisac obuhvata sve, ili skoro sve ono to sainjava moralno bie ovjekovo. Sva druga osjeanja podreena su osjeanju asti. Njoj je podreeno i junatvo. ovjeku koji je vei dio ivota proveo u hajdukovanju i ratovanju junatvo postaje moralna kategorija samo kada je ojsko, kad je ovjeno, kad se ni pri najteim odlukama ne ogreuje o ast i o ono to ojstvo namee i trai od pravog vitetva. U svijetu iz koga je Marko Miljanov uzeo svoje primjere ojstva i junatva, junatvo, smjelost, pregalatvo i reskiranje glave nijesu bile nimalo usamljene pojave: odbraniti se, osvetiti se, prouti se, pa ak i prehraniti se zlih godina, a njih je bilo dosta za sve to trebalo je imati smjelosti, mnogo smjelosti i junatva. Junatvo je vrlo esto bilo jedini nain odravanja ivota. Junatvo je za njega junatvo samo kad ima neki plemenitiji, vii cilj, kad je atribut ljudskosti i ljudske asti. Radije sam poginuti glavom, no obrazom, vrlo je esta misao kod Marka Miljanova, to govori samo o kultu asti i kod pisca i kod linosti koje su nosioci njegovih Primjera.

61

Iz knjige Primjeri ojstva i junatva u kojoj su utvrena pravila naina ratovanja, ratniki ojstveno-junaki kodeks predstavljen je kao osnov ratne (samo)discipline: Boriti se junaki protiv neprijatelja, mrzei zlo koje dolazi kroz neprijatelja, a neprijatelja potujui. Razoruani i zarobjeni neprijatelj vie nije neprijatelj, a ako je kriv za zloin sudi mu se po ratnom pravu. Tijelo mrtvog neprijatelja treba potovati u skladu sa hrianskim odnosom prema mrtvima. Neprijateljevi civili moraju ostati nepovrijeeni, osim ako nijesu naoruani i ne bore se uz neprijateljevu vojsku. Ubijanje, batinjanje, muenje, silovanja civila zabranjeni su.

Knjaz Nikola Obraanje knjaza Nikole ustanicima i crnogorskoj vojsci U ovom asu samo jedno, Crnogorci, hou da vam poruim. Pokaite se u ratu jo velikoduniji, nego to ste u doba mira. titite gdje god moete i primajte sa rairenim rukama bratskim, gdje god vam se na susret izau naa braa muhamedanske vjere. Oni su naa krv, meu njima ima potomaka starih i slavnih vojvoda i ljudi naijeh, koje je sila, nevolja ili zabluda odbila od vjere praedovske. Koji nam prue ruku, od njih nas vjera nee razdvojiti. Biemo braa i ivjeemo kao braa s njima. Kralj Nikola (Memoari, CetinjeTitograd, 1988, 357)

Poruka knjaza Nikole zapovjedniku opkoljenog Nikia uli ste da su mi doli veliki opsadni topovi iz Rusije, kojima u sve oko vas poruiti. Meni je ao ecu i neja to e od mojih topova da postradaju. Ja smatram za humanu dunost opomenuti vas, da ne inite da se prolijeva krv uzaludno, ve predajte se i spasite se. Ja vam dajem moju knjaevsku i vojniku rije da u dati begu potpunu slobodu, da sa vojskom ide u Tursku kud hoe. Dau mu vojsku i konje da ponesu sve vojnike pokretne stvari. Jednom rijeju, uiniu sve mogue olakice, da serbez moe u Tursku. Sve ovo inim iz humanitarnih osjeanja, da se ne prolijeva uzaludna krv, a ne e se bojim e neu s mojim Crnogorcima osvojiti grad Niki, pa da je tvri od Vidina. Vojvoda Gavro Vukovi (Memoari, Cetinje, 1985, 1, 418) Prvo ispuni dakle, zakone junatva, onda sebi moe dozvoliti da u sebi savlada ovjeka, ratnika, junaka i da tei za humanitas... Zbog toga se crnogorska rije ojstvo ne moe drugaije tumaiti nego sa humanitas heroika. Knjaz Nikola

62

MARA, MAJKA STEVANA PEROVIA CUCE Stevan Perovi Cuca ivio je u Carigradu oko 1855/56. godine. Bio je sin serdara Andrije, koji je bio u zavadi sa knjazom Danilom i Cetinjem. Kada je knjaz odluio da se Stevan ubije, izbor je pao na popa Joka Kusovca, ljubotinjskog junaka. Joko je poao u Carigrad i ubio Stevana. Nekoliko godina poslije Stevanove pogibije, koja ni do danas nije dovoljno rasvijetljena, odigrala se uvena bitka na Grahovcu (1858. godine). U toj bici teko je ranjen serdar Joko Kusovac. Sa bojita su ranjenike nosili u Crnu Goru da se lijee kod svojih kua, pa su pred samu no doli dvojica ratnika pred kuu serdara Andrije Perovia i upitali da li mogu prenoiti sa ranjenikom. Mara, serdarova ena, izala je pred njih i upitala kako se zove ranjenik. Kad su joj rekli da se zove Joko Kusovac, serdar ljubotinjski, zadrhtala je i preblijedjela, ali se brzo pribrala i rekla: Sretne ti rane, junae!" Nije se dvoumila, ve je naredila snahama da spreme kuu i prenoite za grahovskog pobjednika, a ona je prila nosilima i pomogla ljudima da se ranjenik dobro smjesti. Sve vrijeme dvorila je oko postelje i posmatrala ljubotinjskog serdara. Gledala ga je i mislila na traginu smrt svog sina Stevana, mladog pjesnika, koga je taj junak sa Grahovca, iz potaje, usred Carigrada ubio. U njenom srcu ponovo se razgorela stara, nezalijeena rana. Suze su same navirale i tekle niz izmueno lice, a iz grudi joj se otimao bolni jecaj. Ranjeni serdar je primijetio da ta gostoljubiva i potena ena neto veliko oplakuje, pa je upitao: Kakva ti je, stara, golema nevolja, te lije suze bez prestanka?" Majka Stevanova nita nije odgovorila, ve se podigla od postelje i izala napolje, da vie kue, na visokoj kamenoj litici, provede no u oplakivanju svog ponositog sina. Ranjeni serdar Joko se okrijepio poto je previjen i ugoen u kui Perovia. Ali, kad je saznao u ijem je domu i da se odmarao u postelji u kojoj je spavao Stevan i koja od njegove smrti nije razmjetana, to mu je bilo tee od rane koju je u boju zadobio. Jer bol od tjelesne rane ispunjavao ga je ponosom junaka, a bol to se nalazi u domu majke ijeg je sina ubio i kojoj je do smrti najveu ranu zadao razdirao je njegovo srce. Ujutru, kad je ranjenik naputao kuu, izala je Mara pred njega i rekla: Zbogom serdare, i ne dao bog da tvoja majka plae i kuka za tobom kao to ja plaem i kukam za svojim sinom Stevanom". Ranjeni Joko je preblijedio od uzbuenja, ali nije imao snage da ijednu rije progovori. Pri rastanku, dugo je gledao Maru a onda je proaputao: Oprosti mi, Stevanova majko !..." Joko je umro 1863. godine.

63

Djeca vojnici
V AS

Ciljevi: Informisanje o problemu regrutovanja djece u oruane formacije; Sagledavanje posljedica koje korienje djece kao vojnika ima po djecu i drutvo; Upoznavanje sa pravilima kojima se odreuje donja starosna granica za regrutovanje djece u oruane formacije.

Materijal: Fotografije djece vojnika (A5 format) Grafikon: Koja bi trebalo da bude donja starosna granica za borce? Geografska karta sa dravama u kojima trenutno ima djece vojnika Aktivnosti: Nastavnik rasporedi fotografije djece vojnika po prostoriji i poziva uenike da ih u tiini razgledaju. Potom trai od uenika da izaberu jednu fotografiju i stanu pored nje. Kada to uine, nastavnik im daje instrukciju da u okviru svojih grupa, formiranih oko fotografija, popriaju o razlozima zbog kojih su izabrali odreenu fotografiju i ta doivljaju dok je posmatraju. Potom predstavnik sumira razmjenu miljenja u svojoj grupi i izvjetava o tome. Ostali lanovi ga dopunjavaju, ukoliko ele. Ako se za neku fotografiju opredijeli samo jedan uenik, onda on sam objanjava svoje razloge i doivljaj. Uenici ostaju u grupama koje su formirali pored izabrane fotografije i dobijaju zadatak da odgovore na dva pitanja: - Koliko godina imaju djeca sa fotografije? - Kakve su posljedice uestvovanje u ratu po tu djecu vojnike, njihove porodice i drutvo u cjelini? Svaka grupa dobija veliki papir na koji zapisuje svoje odgovore, koje, potom, predstavnici grupa prezentuju velikoj grupi. Nastavnik kratko sumira prezentacije predstavnika grupa i ukazuje na sloenost i ozbiljnost posljedica tog problema. Zatim pita lanove grupe koja je, po njihovom miljenju, donja granica uzrasta za uestvovanje u ratu, tj. koliko bi godina trebalo da imaju oni koji bi mogli da se regrutuju u oruane formacije. Uenici se pojedinano kratko izjanjavaju, a nastavnik svaki odgovor upisuje na sljedeu skalu: mlai od 15 godina od 15 do 17 godina od 18 do 21 godine vie od 21 godine

U sljedeem krugu uenici obrazlau svoje stavove, poslije ega im nastavnik pokazuje grafikon Koja bi trebalo da bude donja starosna granica za borce? (rezultati istraivanja koje je sproveo MKCK u 16 zemalja) i ukazuje na slinosti i razlike izmeu njihovog miljenja i miljenja ispitanika koji su uestvovali u tom istraivanju. Slijedi kratko izlaganje nastavnika o meunarodnim dokumentima koji se odnose na tu temu i aktuelnim naporima meunarodne zajednice da se podigne donja starosna granica za regrutovanje u oruane snage: a) prema meunarodnom humanitarnom pravu (dopunski protokoli I i II uz enevske konvencije iz 1949. godine), regrutovanje u oruane formacije djece mlae od 15 godina predstavlja krenje meunarodnog humanitarnog prava.

64

U lanu 77 Dopunskog protokola I, iz 1977. godine, pie da su strane u sukobu dune da preduzmu sve mogue mjere kako bi sprijeile da djeca koja nisu navrila 15 godina direktno uestvuju u neprijateljstvima, a naroito su obavezne da se uzdre od regrutovanja djece u svoje oruane snage. b) Regrutovanje djece mlae od 15 godina i njihovo korienje u neprijateljstvima definisano je kao ratni zloin u Statutu Meunarodnog krivinog suda iz 1988. godine. c) U Konvenciji o pravima djeteta (1989. godina) data je definicija prema kojoj je dijete svaka osoba mlaa od 18 godina, ukoliko se u toj zemlji ranije ne stie punoljetstvo. Meutim, lanom 38, koji se odnosi na djecu i oruani sukob, donja starosna granica za regrutovanje i uestvovanje u neprijateljstvima utvrena je na 15 godina. Ista donja starosna granica propisana je i u meunarodnom humanitarnom pravu (Dopunski protokoli I i II uz enevske konvencije). d) Nakon vie od 10 godina nastojanja, 12. februara 2002. stupio je na snagu Opcioni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta koji se odnosi na uestvovanje djece u oruanim sukobima. Tim protokolom donja starosna granica za prinudno regrutovanje u oruane snage pomjerena je na 18, a za dobrovoljno regrutovanje na 16 godina. Prema tom protokolu, drave moraju preduzeti sve mjere kako bi sprijeile da pripadnici njihovih oruanih snaga koji nisu navrili 18 godina direktno uestvuju u neprijateljstvima. Osim toga, oruane grupe koje nisu u sastavu oruanih snaga jedne drave ne smiju ni pod kakvim okolnostima da regrutuju ili koriste u neprijateljstvima osobe mlae od 18 godina. Djeca moraju biti zatiena za vrijeme oruanog sukoba. Jedan vid zatite je postojanje donje starosne granice za regrutovanje u oruane formacije. Donja starosna granica na meunarodnom nivou je 15 godina. Regrutovanje djece mlae od 15 godina (bilo dobrovoljno ili nasilno) ratni je zloin. Meunarodni napori su trenutno usmjereni na pomjeranje donje starosne granice na 18 godina.

VI AS

Ciljevi: Informisanje o problemu regrutovanja djece u oruane formacije; Sagledavanje posljedica koje korienje djece kao vojnika ima po djecu i drutvo; Upoznavanje sa pravilima kojima se odreuje donja starosna granica za regrutovanje djece u oruane formacije.

Aktivnosti: Uenici sjede ukrug i razgledaju na zidu mapu Zemlje u kojima je 1999. godine bilo djece vojnika. Kratko komentariu mapu i navode, prema svom vienju problema, razloge za regrutovanje djece (razlozi djece, razlozi komandanata). Priprema se debata o temi Djeca vojnici (DA ili NE). Uenici su prethodno podijeljeni u dvije grupe na osnovu dobijenog domaeg zadatka: prva grupa trai primjere u knjizi Orlovi rano lete, a druga u prii Tri Savina kurira.

Sudije su se meusobno dogovorile o pravilima debate. Nastavnik, zatim, ukazuje djeci na dokumente u kojima se tretira problem donje granice regrutovanja djece vojnika (enevske konvencije, Opcioni protokoli, Konvencija o pravima djeteta, Statut Meunarodnog krivinog suda). Zavrni dio: djeca gledaju film Ne elim da se vratim (u izdanju MKCK-a) ili neki drugi film o djeci vojnicima.

65

66

67

68

TRI SAVINA KURIRA Te ratne 1943. godine proljee je kasnilo. A svi su ga nestrpljivo ekali, naroito partizani, promrzli i iznureni neprekidnim marevima po snjenim planinama. U tabu Pete crnogorske brigade bila su tri kurira: petnaestogodinji Milo Kadovi, jednu godinu mlai Dragan Kovaevi i jo mlai Mia Mirkovi. U tim najteim danima njihovog djetinjstva, kada se ginulo na svakom koraku, oni su ostali pravi djeaci. U predahu borbe igrali su klisa, nadmetali se u skokovima i rvanju. Uvijek su bili uz svog komandanta Savu Kovaevia, Draganovog strica. On im je nabavio konjie da ga svuda mogu pratiti. Dok su pratale puke i bombe, esto se uo Savin glas. Dri se, Mio! Ha, Dragane! Hrabro, junaine moje.

A njih trojica jo vre bi stegli kratke talijanske puke, spremni da na poziv svog komandanta juriaju na neprijateljske bunkere. No, Sava ih nije putao u ee okraje. Zahtijevao je od njih i drugih boraca da se uvaju, da naine zaklon, govorei da je znoj jeftiniji od krvi. A on se nerado skrivao. Niko se nije usuivao da smjelog, ali plahovitog komandanta upozori da se i on sam priuva. Jednom je partizanska kolona nabasala na neprijateljsku zasjedu. Zapucalo je sa svih strana. Komandant Sava, ne skidajui se s konja, davao je naredbe borcima. Videi pored sebe Dragana, povikao je: Dragane, odmah sjai i potrai zaklon! Neu! odsjeno uzvrati kurir. Nai zaklon, kad govorim! prasnu Sava, koji nikako nije trpio neposlunost. Neu! ponovi Dragan. Kad tebe nije strah, zato od mene trai da budem kukavica?

Poslije borbe, Sava je pozvao Dragana i izgrdio ga to nije izvrio njegovu zapovijest. Djeak je utke podnosio strieve stroge prijekore. A kad mu je prekipjelo, ljutito je progovorio: Zato ti mene kori vie nego ostale? Ti si mi sad komandant, a ne stric! Na licu srditog komandanta ukazao se uzdrani osmijeh... ...U junu 1943. narodnooslobodilaka vojska nala se na Sutjesci, okruena nadmonijim neprijateljem. Njeno kretanje i ratovanje oteali su mnogobrojni teki ranjenici i tifusari. Duge isprekidane kolone vukle su se strmim stazama kroz tek olistalu umu. Umor je saplitao podbijene bose noge. Danima nijesu dobijali nikakvu hranu. Oruje je uljalo mrava ramena. Partizanske jedinice krenule su u proboj neprijateljskog obrua prema Zelengori. Komandant Sava je gromoglasno uzviknuo: Naprijed proleteri! i prvi juriao, a za njim i svi borci. Meu prvima je i pao, pokoen mitraljeskim rafalom. Nedaleko od njega teko je ranjen kurir Dragan. Bolniar je dobauljao do njega i hrabrio ga: Nemoj da se plai. Mi emo te iznijeti.

Na okrvavljenom injelu Dragan se borio sa smru. Ramena su mu se tresla u gru. Jedva je mogao da izgovori: - Meni ne moete pomoi. Spasavajte se vi. Ostao je Dragan Kovaevi na Sutjesci, zajedno sa djedom Blagojem i strievima Savom i Jankom... Napomena nastavniku: tekst moe posluiti da se potrae slinosti i razlike sa priama djece regrutovane u drugim krajevima svijeta: razlozi djece, razlozi komandanta, i slino. Posebnu panju treba obratiti na posljedice uestvovanja djece u ratnim operacijama.

69

Tema 5 PRAVO NA DJELU

Otkrivanje krenja Iz perspektive borca Ko je odgovoran Izborni as - Uloga slobodnih medija

Postupaj tako da tvoj postupak moe postati opti princip ljudskog ponaanja. Kant

U okviru prethodne teme prouena su temeljito pravila MHP-a, sagledana je potreba za postojanjem pravila i analizirane su posljedice koje rtve trpe ako se kre ta pravila. Izuavanje teme Otkrivanje krenja omoguuje da se ispita zbog ega ljudi kre ta pravila na osnovu korienja izjava ljudi uesnika u ratu, ali i da se shvati koncept posljedica lanane reakcije i uvidi kako jedno krenje pravila vodi ka drugom. Na kraju, razmotrie se metode kojima se ograniava krenje pravila.
70

Otkrivanje krenja
I AS Ciljevi:

Otkrivanje nekih krenja MHP-a; Prepoznavanje naina na koji jedno krenje dovodi do drugog, uz primjenu koncepta posljedica koje imaju lananu reakciju; Ograniavanje krenja.

Materijal: Glasovi iz rata 2 Koja su temeljna pravila MHP-a Radni listovi Aktivnosti: Uenici se podijele u parove. Svakom paru se dodjeljuje radni list sa zadatkom.

U izjavama ljudi uesnika u ratu, u materijalu Glasovi iz rata, uenici treba da pronau koje je pravilo prekreno na osnovu korienja materijala Temeljna pravila MHP-a. Nakon zavretka zadatka, parovi izvjetavaju o svom radu, a nastavnik njihove izjave biljei na pano. Parovima se, zatim, podijele radni listovi sa zadatkom da za svaku izjavu pronau razlog zbog kojeg je prekreno neko pravilo.

Izjava broj 1 2...

Razlog

Nakon obavljanja zadatka, parovi izvjetavaju o razlozima za krenje pravila, a nastavnik grupie i biljei razloge na pano.

Situacija/izjava 1. 2. 3. 4. .

Koje pravilo je prekreno

Razlozi

71

Prilog 1

Glasovi iz rata 1 Ljudi koji su uestvovali u ratovima skorijeg datuma opisuju krenja pravila koja su iskusili, kojima su prisustvovali ili za koja su uli 1. Ima mnogo situacija u kojima su vojnici bili obueni u civilna odijela, umjesto u uniforme. Kako moete znati ko je stvarno civil? Zato, ako napadnete neki grad, morate ubiti sve to se kree. Jedan vojnik 2. Ako dobijem obavjetenje da oni drugi ubijaju moje ljude u zarobljenitvu, svako koga uhvatim a ko pripada toj drugoj strani mora za to platiti. Oblasni komandant 3. Poto civili kuvaju i donose hranu vojnicima koji se bore, i oni se bore. Bez te hrane vojnici ne bi imali snage da nam se odupru. Prema tome, svi su oni vojnici, bilo da su u uniformi ili ne. Civili koji kuvaju za vojnike umijeani su bez obzira na to to nisu naoruani. Zato vojnici imaju pravo da ih ubijaju. Oblasni komandant 4. Vojnici su smatrali da moraju ubijati ratne zarobljenike. Oni bi bili teret, jer ratnog zarobljenika morate voditi svud sa sobom. Za tu osobu ste odgovorni i zato, kako biste se oslobodili odgovornosti, tu osobu ubijate. Radnik jedne nevladine organizacije 5. Jo jedan problem je nedostatak planiranja, jer kad god imate zarobljenika, ne znate ta da radite sa njim. Shodno tome, vojnici su ubijali zarobljenike. Vodili smo gerilski rat. Bivi zarobljenik 6. Federalne snage nisu mogle osvojiti sela; zato su sprijeile da humanitarna pomo stigne do sela. To je njihova strategija izgladnjeti ljude a to je pogreno. Bivi borac 7. Tokom rata, komandant je definisao etiki kodeks, kao to je: Nikad nemojte otetiti ljudima usjeve. Meutim, kasnije se situacija promijenila. Tokom borbe, glavna politika je postala unitenje privrede; vojnicima je nareeno: ako ne mogu postii neto veliko, moraju napadati ljudima svojinu. Unitenje svega, pretvaranje u pepeo, postalo je cilj borbe protiv neprijatelja. Bivi borac

72

Glasovi iz rata 2 8. Unitavanje vjerskih ili istorijskih objekata je dio rata. Zato to za vrijeme rata ne marite ni za ta; elite unititi sve na ta naiete kako biste pobijedili. Bivi nastavnik i upravnik izbjeglikog logora 9. Uskraivanje hrane ili vode civilima je ratna strategija, to je dobro. Kada im ne dozvolite da dobiju hranu i vodu to ih slabi. Nema zakona, nema zakona, nema zakona!!! Zarobljeni borac 10. Zamislite da je tamo automat i treba da ga uzmete, ali je neprijatelj na krov stavio civile kako bi sprijeio da ga uzmete. Naravno da ete napasti vojni objekat. I civili ginu. Novinar 11. Jedan od razloga zbog kojih vojnici ubijaju civile je taj to vojska, kada ima velike gubitke, poziva civile da za njih kopaju grobove. Poto iskopaju grobove, oni ubiju civile jer su to njihovi ljudi uradili. To se radi u bijesu. Vojnici koji to rade su manje privilegovani, to su oni nepismeni, koji nisu obrazovani u vezi s voenjem rata. Oblasni komandant 12. Mislim da su oruane snage napadale civile jer nisu shvatale kako je civilima. Vojnici su se stalno alili da su i civili gerilci. Ponekad bi vojnici mislili da ljudi sarauju sa gerilcima. Ponekad bi vojnici mislili kako je neka porodica moda dala gerilcima hranu ili im se pridruila, pa bi pobili itavu porodicu jer je saraivala s neprijateljem. ena iji je lan porodice nestao 13. Ubijalo bi se iz osvete. Prvo bi vojnici uhvatili i ubili ranjenog gerilca koga je prevozio Crveni krst. Onda bi gerilci uhvatili i ubili vojnika iz osvete. To su uinili zato da Crveni krst vie ne bi prevozio ranjene vojnike bilo koje strane. Kad bi jedna strana neto uradila, uradila bi to i druga. Bivi borac 14. Vojska ne treba da koristi civile kao ivi tit, ali to je tokom ovog rata esto bio sluaj. Na primjer, stavili bi mainku na krov crkve ili na vrh zgrade u kojoj ive civili. Niko nije potovao ono to treba da se potuje. Otvarali smo vatru na te zgrade jer smo bili u opasnosti. Bivi zarobljenik 15. Po mom miljenju, zarobljenike maltretiraju ljudi ija savjest nije ista. Kada je moj zet bio ratni zarobljenik, prema zarobljenicima se nisu korektno ponaali. Boje se da bi zarobljenici jednog dana mogli rei ta su im radili. Zbog toga je mnogo zarobljenika ubijeno. Jednostavno, da bi se nedjela sakrila. Vojnik Izvor: Prilagoeno iz istraivanja provedenih u okviru kampanje MKCK-a Ljudi o ratu.

73

II AS Otkrivanje krenja i lanane reakcije Ciljevi:

Prepoznavanje uzajamnih odnosa izmeu razliitih krenja MHP-a; Razumijevanje injenice da jedno krenje dovodi do drugog, odnosno do lanane reakcije; Uoavanje lananih reakcija u svakodnevnom ivotu.

Aktivnosti: Igra se igra za zagrijavanje Priamo priu... ili Skriveni dirigent. Nastavnik navodi primjer: Ako jedna strana stavi top na krov bolnice, druga strana e gaati bolnicu... Uenici u paru pronalaze izjave koje pokazuju vezu izmeu jednog krenja prava i drugog, koje je posljedica prvog krenja. Kada se razmotri nekoliko primjera, uenici u paru razgovaraju o tome na koji nain krenja prava koja su otkrili mogu da dovedu do daljih krenja prava. Lanci posljedica tekst ili crte tekst ili crte tekst ili crte tekst ili crte tekst ili crte tekst ili crte tekst ili crte tekst ili crte

tekst ili crte

Nastavnik upuuje uenike na dijagram, na kojem je prikazano da jedno krenje prava moe dovesti do drugih krenja i daje uenicima zadatak da u paru izaberu jedno krenje prava i naprave lanac posljedica koje to krenje moe izazvati. Predstavi se nekoliko primjera lananih reakcija. Nastavnik postavlja pitanje da li se moe ograniiti krenje prava u budunosti. Formiraju se etiri grupe uenika. Svaka grupa izabere jedan primjer krenja prava i razmatra naine na koje moe da se ogranii. Postavi se veliki pano sa spiskom prijedloga za ogranienje krenja prava i razgovara opitanjima: kakve posljedice moe imati svaki prijedlog? da li bi se veina nacija sloila s tim prijedlozima? Zato da, a zato ne?

Tema se rezimira postavljanjem panoa s kljunim idejama. Pravila MHP-a nastala su specijalno za situacije oruanih sukoba. Krenja pravila esto dovode do lanane reakcije, tj. izazivaju nova krenja. Uesnici u ratu su naveli itav niz razloga za krenja pravila koja se ponekad dogaaju. Meu takvim razlozima su: osveta, borba u stambenim etvrtima, uvjerenje da civili pomau neprijatelju...

74

Uenici su utvrdili brojna krenja prava i razgovarali o razlozima zbog kojih ljudi ponekad kre meunarodno humanitarno pravo. Ovim istraivanjem treba da se pokae koliko je vano za efikasnost MHP-a da se jasno razgranie borci i civili, i civilni objekti i vojni ciljevi. Mnoge dileme, naime, nastaju kada nije jasna razlika izmeu boraca i civila. Ponekad tu razliku namjerno zamagljuju borci u potrazi za bezbjednou ili prednou, a ponekad je nejasnom ini i sama priroda savremenog rata.

U nastavku asa, ili uopte u daljem radu nastavnik upuuje uenike da uoe kako krenje odreenog pravila u svakodnevnom ivotu dovodi do krenja drugog, odnosno jedna pogrena odluka ili nasilje dovodi do drugog. Mir je najvii cilj kojim teimo kroz svije djelovanje, a ipak su nasilje i ratovi naa svakodnevnica. Jedan od najvanijih ciljeva vaspitanja i obrazovanja su mirno i nenasilno ponaanje kojem se moemo nauiti.

Ne postoji mir ka miru. Sam mir je put. Mahatma Gandi

75

Iz perspektive borca
I AS Cilj: Prepoznavanje problema u vezi s potovanjem MHP-a u sluaju kada je nejasna razlika izmeu borca i civila. Materijali: Prilog 1 ta sad da uradim? Prilog 2 Sedamsto zarobljenika, a malo hrane Aktivnosti: Nastavnik ukazuje uenicima da vojnici koji su svakodnevno suoeni sa ratom esto moraju da donose odluke koje se tiu sukoba izmeu ratnih pravila i sopstvene bezbjednosti ili bezbjednosti vojnika za koje su odgovorni. Zatim dijeli uenike u pet malih grupa. Svaka grupa dobije primjer za jednu od dilema i radni list za dileme iz radnog materijala. Poto shvate dilemu priloenu u tekstu, zadatak uenika je da, s obzirom na humanitarne ciljeve i zahtjeve MHP-a: a) navedu razliite akcije koje se mogu preduzeti u toj situaciji; b) za svaku akciju navedu argumente za i protiv, tj. mogue posljedice svake predloene mjere; c) na osnovu tako sprovedene analize, donesu grupnu odluku o tome ta bi uradili u datoj situaciji i obrazloe svoj izbor. Predstavnici grupa izvjetavaju o ishodu razmatranja dilema. U svojim izvjetajima grupe opisuju situacije i rjeenja u vezi sa dilemom koju su obraivale. Takoe, saoptavaju zato su se opredijelile za ta rjeenja. U velikoj grupi se diskutuje o pravilima MHP-a koja se odnose na navedene dileme. Zatim uenici procjenjuju da li su ta pravila ispotovana kroz ponuena rjeenja. Ukoliko nijesu, uenici se podstiu da smisle nova rjeenja kojima se obezbjeuje potovanje pravila meunarodnog humanitarnog prava. Nastavnik zavrava diskusiju zakljukom da se u vezi s potovanjem pravila MHP-a u oruanim sukobima ponekad podrazumijeva i pojava dilema, i da se mnoge dileme javljaju zbog oteanog razlikovanja boraca i civila. ta sad da uradim? Porunik rukovodi malim vodom koji ima zadatak da zarobi ljude i uzme materijal iz onesposobljenog neprijateljevog konvoja od etiri mala amca. Njegov vod stie na odredite i vidi dva nasukana amca. Na vod se otvara slaba paljba i oni napreduju i uzvraaju vatru. Tada nekoliko ljudi izlazi iz zaklona na obali kanala i prilazi s rukama podignutim uvis. Porunik okuplja tu grupu zarobljenika, ali ne zna kuda su otila druga dva neprijateljeva amca. Tada jedan pripadnik voda izvlai teko ranjenog neprijateljskog vojnika iz kanala. Kleknuvi pored tog ovjeka, porunik pomisli: O, boe! ta sad da uradim? Mogao bi, putem radio-veze, da pozove bolniki helikopter svoje strane da doe po ranjenika, ali se postavlja pitanje koliko je njegov vod bezbjedan ako ostane u toj oblasti. Da li su borci neprijatelja napustili tu oblast ili se nalaze meu drveem i ekaju prvu priliku da ih napadnu? Meutim, rana neprijateljskog vojnika previe je teka da bi ga vod prenio do baze. Nikako nijesam mogao da ostavim ranjenog ovjeka da umre na otvorenom, ali ekanje na helikopter za evakuaciju izazvalo bi probleme. Nijesmo znali koliko je ljudi bilo u amcu koji je pobjegao. Skupili smo sedam zarobljenika. Ako su drugi pobjegli, mogli su da se kriju u umi, naoruani do zuba. Kad bi se vratili da spasu svoje drugare, bili bismo ranjeni. Nas je bilo samo oko petnaest, a trebalo je da pazimo sedam zarobljenika. Osim toga, pribliavalo se vee. Imali smo samo lino oruje i osnovnu municiju. Nismo imali sljedovanja hrane niti podrku iz vazduha koju bismo mogli pozvati u sluaju hitne potrebe... Stavite se u ulogu porunika i odluite ta da radite.

76

Sedamsto zarobljenika, a malo hrane Bitka u pustinji, daleko od grada i baze, konano je uspjeno zavrena. Vojnik koji je ratovao na strani pobjednika pria svoja sjeanja: Probudila nas je glad. Sada smo, pored petsto ljudi na naoj strani, imali i sedamsto zarobljenika. Nijesmo imali novca (niti pijacu), a posljednji obrok smo pojeli prije dva dana. Na kamilama smo imali mesa za est dana, ali bila je to loa i skupa ishrana, i ako bismo to jeli, postali bismo nepokretni. ta bi trebalo da rade?

II AS Cilj: Osposobljavanje uenika da uoe razliku izmeu boraca i civila, i izmeu civilnih i vojnih objekata.

Materijali: Prilog 1 Lista primjera: Ko je borac i ta je vojni cilj? (za svaku grupu uesnika po jedan prilog) Prilog 2 Definicije pojmova borc i civil Aktivnosti: Nastavnik najavljuje temu asa govorei o tome da mnoga krenja MHP-a nastaju kada je nejasna razlika izmeu boraca i civila, i izmeu vojnih ciljeva i civilnih objekata. Dijeli uenike u male grupe. Svaka grupa dobija prilog Lista primjera: Ko je borac i ta je vojni cilj? Zadatak uenika je da za svaki primjer sa liste utvrde: - da li je rije o civilima ili borcima u oruanom sukobu? - da li je rije o civilnom objektu ili o vojnom cilju? Kao oslonac za analizu, svakoj grupi se podijele prilozi: Koja su osnovna pravila meunarodnog humanitarnog prava i Borac/civil, kao i odgovarajue definicije. Kada za svaki primjer uenici utvrde da li je rije o civilu ili o borcu, odnosno, o civilnom objektu ili o vojnom cilju, slijedi izvjetavanje o rezultatima. Zatim sve grupe saopte svoje miljenje o prvom primjeru sa liste a nastavnik ih zapie. Potom se otvara diskusija o razlozima zbog kojih su donijeli takvu odluku. Ista procedura se ponavlja za svaki narednih primjer sa liste.

(Uenici se podstiu da diskutuju o razliitim vienjima istih primjera kako bi se ukazalo na sloenost te problematike.) Nastavnik komentarie primjere sa liste i ukazuje na okolnosti pod kojima uenici u oruanim sukobima gube status civila i na uslove pod kojima se pojedini primjeri sa liste tretiraju kao vojni ciljevi. Svoje komentare oslanja na objanjenja data u prilogu za nastavnike Ko je borac i ta je vojni cilj? Slijedi diskusija o sljedeim pitanjima: - ta su posljedice u sluaju da nije jasna razlika izmeu civila i vojnika? - Do kojih novih posljedica to moe da dovede? - Zbog ega se u oruanim sukobima civili tretiraju kao neprijateljevi borci? (Na primjer, pomaganje neprijatelju, vojnici ne mogu da razlikuju borce od onih koji to nijesu poto se nalaze na nekom mjestu gdje ima neprijateljevih vojnika...) - Kako borci mogu da utiu na nain na koji se tretiraju civili u oruanim sukobima?

77

Prilog 1 KO JE BORAC I TA JE VOJNI CILJ - lista primjera 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Prilog 2 BORAC Definicija: 3. enevska konvencija, l. 4, Dopunski protokol I, l. 43, l. 44 Borac je svaki pripadnik oruanih snaga strane u sukobu, osim sanitetskog osoblja i svetenika, to znai da ima pravo da direktno uestvuje u neprijateljstvima. Borac je duan da se razlikuje od civilnog stanovnitva dok su angaovani u napadu ili vojnoj operaciji ili u pripremi za napad. CIVIL Definicija: 4. enevska konvencija, l. 4, Dopunski protokol I, l. 50 Civilno lice je lice koje nije pripadnik organizovanih oruanih snaga niti uestvuje u spontanom dizanju na oruje. U sluaju sumnje: Dopunski protokol I, l. 50 U sluaju sumnje da li je neko lice civil, to lice e se smatrati za civila. Civilno stanovnitvo: Dopunski protokol I, l. 50 Pod civilnim stanovnitvom podrazumijevaju se sva lica koja su civili. Prisustvo meu civilnim stanovnitvom lica koja nijesu obuhvaena definicijom civila ne liava stanovnitvo njegovog civilnog karaktera. Univerziteti na kojima se neki studenti obrazuju za vojniu djelatnost ena koja vojnicima donosi hranu eliana Vagon penice Kasarna u kojoj je smjetena bolnica Energetska postrojenja Crkva u kojoj se mole vojnici Selo u kojem su smjeteni vojnici Vjerski objekat u kojem je smjetena vojna jedinica ena iji mu komanduje neprijateljevim jedinicama Stambena zgrada u kojoj se odrava sastanak neprijateljevih oficira Mostovi Seljani koji kopaju rovove za vojnike Bolnica u kojoj je smjetena vojska Radio-televizijska stanica Fabrika obue

78

Ko je odgovoran?
AS I Cilj:

Sagledavanje odgovornosti za obezbjeenje potovanja pravila MHP-a.

Materijal: Prilog 1 Tekst Ko je odgovoran? Aktivnosti: Nastavnik pita uenike, nakon to ih podsjeti na pravila meunarodnog humanitarnog prava, koji bi uslovi trebalo da budu obezbijeeni da bi vojnici potovali pravila tog prava. Odgovore uenika zapisuje u tabelu koju je prethodno nacrtao na tabli. Potovanje pravila MHP-a Uslovi 1. 2... Napomena nastavniku: ukoliko uenici nemaju odgovor, listu treba dopuniti sljedeim elementima: poznavanje pravila, obuka o pravilima, voe koje ne daju nelegalne komande i koje daju primjer, logistika podrka za njihovo sprovoenje (kao to je bolniki helikopter kojim e se evakuisati ranjeni zatvorenik), svijest o tome da e prekrioci biti kanjeni. Kada uenici izlistaju preduslove za potovanje MHP-a, za svaku ideju na tom spisku nastavnik postavlja pitanje: Ko je odgovoran za pomenute poslove? Odgovore uenika zapisuje u tabelu. Nastavnik podijeli uenike u tri grupe i svaka grupa dobije zadatak da analizira jedno od miljenja komandanata iz priloga Ko je odgovoran? Takoe, uenici imaju zadatak da u grupama razmotre navedena miljenja. Predstavnik svake grupe izvjetava i ostale uenike o primjeru koji je obraivala njegova grupa. Nakon izvjetavanja grupa, nastavnik sa uenicima razgovara o odgovornostima za potovanje pravila MHP-a koji imaju vlade, oficiri i pojedinani vojnici, ali i o tome koje se opasnosti javljaju ukoliko se neki od njih ne pridravaju pravila meunarodnog humanitarnog prava. Ko je odgovoran?

Nastavnik istie: Da bi MHP bilo potovano, mnogi ljudi moraju ispuniti svoje dunosti. I u sluaju da jedna osoba moe da prekri MHP potrebni su zdrueni napori vladinih zvaninika, vojnih rukovodilaca i pojedinanih boraca da bi se obezbijedilo da se to pravo potuje. U interesu je svake nacije da podrava meunarodno humanitarno pravo.

79

Prilog 1 KO JE ODGOVORAN? Komandant 1 (Salvador) Uili smo nae vojnike da potuju ove osnovne principe i preduzeli smo stroge disciplinske mjere protiv onih koji to ne ine. Znali smo da e svako nepotovanje naruiti nau stvar. Ako bih ja, kao komandant, napravio takvu greku, ona bi oigledno imala ozbiljne posljedice. Insistirali smo na tome da se svi nai vojnici pridravaju svih pravila, bez obzira na to koliko su okolnosti teke. Pukovnik 2 (Jordan) Kada zaratimo, postoji dokument koji sadri sva nareenja za operacije. I mi moramo da u nae naredbe ukljuimo sve aspekte vezane za humanitarno pravo. To podrazumijeva i ratne zarobljenke, na primjer gdje ih evakuisati, kako se ponaati prema njima, ta uzeti od njih, kako evakuisati ranjenika itd. Prema tome, sve je to sadrano u naim nareenjima za operacije. Pukovnik 3 (Zimbabve) U ratu, vii komandanti su ti koji su odgovorni za to da se pobrinu za potovanje pravila. Oni imaju dunost da obezbijede potovanje i sprovoenje pravila putem obuke i stroge discipline. Obini vojnici, ako su pravilno obueni, ako im je moral na nivou i disciplina dobra da, ubijae civile zato to je to ivotna stvarnost u ratu. Ali, kontrola koju obavljaju nie starjeine spreava da se rat pretvori u nekontrolisani masakr. Ako vai komandanti ne razumiju pravila, ako pravila ne primjenjuju i ne insistiraju na tome da vojnici odravaju standarde vezane za ta pravila, imate samo rasputenu rulju na bojitu, kao opor divljih ivotinja. Najbolji komandanti imaju najbolje vojnike. Nijesu najbolji vojnici ti koji imaju najbolje komandante. Mogu vam dati najbolje vojnike na svijetu, ali ako sa njima stavite obinu budalu i oni e se za nedjelju dana pretvoriti u rulju. Ali mogu da stavim odlinog komandanta na elo beskorisnih vojnika i oni e za jedan dan poeti da se popravljaju.

80

Tema 6 OBEZBJEIVANJE PRAVDE

Razlozi za pravdu (3 asa) Razvoj meunarodnih tribunala i sudova (1 as) Potovanje (ili krenje) prava (1 as) Izborni as Znaaj potovanja kodeksa (1 as)

lan 779. Obiaj i njegovo pravilo biva, u zakonskom smislu, ono pravilo koje se dri i koje vlada u narodnom i sudskom ivotu, a nije ulo meu pravila pisanog zakona. lan 993. Ko samo rijei zakonske znade, taj jo zakona ne zna, dok mu ne shvati razum i smisao. lan 988. Zakon je zakon, ma kako opor bio. Izvodi iz OPTEG IMOVINSKOG ZAKONIKA ZA KNJAEVINU CRNU GORU iz 1888. godine

Uvodne napomene Ovaj modul je posveen istraivanju problema u vezi sa primjenom MHP-a i sprovoenjem njegovih pravila u ivot. ta je pravda, a ta pravo? Koliko su u korelaciji i ta su im funkcije? Sutina ove radionice je razvijanje svijesti o potovanju MHP-a kroz razmatranje svih mjera, neophodnih za razumijevanje potrebe da se obustave i smanje krenja prava. Istraivanje na ovim asovima obuhvata i meunarodne krivine tribunale i sudove, ali i individualnu krivinu odgovornost izvrilaca, sauesnika, pomagaa i planera ratnih zloina. Takoe, obuhvata istraivanje o komisijama za istinu i ostalim vidovima prevazilaenja posljedica oruanih sukoba. Na radionicama se razmatraju i pronalaze rjeenja za potpuniju primjenu MHP-a i analiziraju osnovni pravni principi radi postizanja pravde. Na asovima se, kroz interakciju, razmatraju pojmovi zloina i, u vezi s njima, instituti prava na osnovu konkretnih primjera krenja i potovanja pravnih odredaba. Na kraju, uenici treba da, uz moderiranje nastavnika, razmotre naine obezbjeivanja pravde, kroz sporovoenje prava, za vrijeme sukoba, ali i poslije njih, i da razmotre mogunosti drava da poboljaju primjenu meunarodnog humanitarnog prava.

81

Razlozi za pravdu
I AS Ciljevi: Razumijevanje znaaja moralnih kodeksa i zakona u drutvu i dravi, te meunarodnih obiaja i ugovora u svijetu; Upoznavanje sa oblicima krenja MHP-a, uz isticanje pojma ratni zloin; Istraivanje odnosa MHP-a, kao skupa pravila koja se moraju potovati, i meunarodnog krivinog prava, ija je primjena aktuelna tek ukoliko se prekre humanitarna pravna pravila.

Materijali: Pano za brainstorming Prilog 1 Izvod iz lana 8 Statuta Meunarodnog krivinog suda

Pojmovi: PRAVO sistem pravila ponaanja u drutvu (norme) za ije je krenje propisana sankcija. PRAVDA svrha prava; skup dobrih, moralnih i pravednih standarda. Primjer za postizanje pravde: kanjavanje i ispatanje onih koji su krivi za zloine i nadoknada za patnju, koliko je to najvie mogue, rtvama tih zloina. RATNI ZLOIN skup tekih povreda MHP-a izvrenih u oruanim sukobima, kao to su: namjerno ubijanje, muenje, neovjeno postupanje, pljakanje naselja, uzimanje talaca itd. ZLOIN PROTIV OVJENOSTI skup masovnih, tekih i sistematskih krenja ljudskih prava civilnog stanovnitva, kako u oruanim sukobima, tako i u miru. GENOCID masovno i sistematsko unitenje grupe ljudi u namjeri da se ta grupa, u potpunosti ili djelimino istrijebi. Aktivnosti nastavnika: Ukazuje uenicima na pojmove pravo i pravda, i potencira ulogu prava kao sredstva za postizanje pravde. Daje osnovne informacije o tome da oba ta pojma evoluiraju (kako je bilo nekada i sada, kako se pravo razvija i usavrava da bi se dostigla pravda). Razgovara sa uenicima o posljedicama krenja MHP-a. Objanjava navedene kljune pojmove. Potencira najtea krenja prava navedena na listi koju su uenici formirali od svojih asocijacija na te pojmove. Potencira interaktivni metod u svim fazama nastavnog procesa i u tom duhu podstie uenike na razmiljanja o savremenim oblicima krenja MHP-a.

Aktivnosti uenika: Brainstorming metoda za pokazivanje asocijacija na temu krenja MHP-a. Diskusija o navedenim pojmovima. Razmatranje pojmova u paru i saoptavanje miljenja partnera kroz njegovo predstavljanje (na primjer: Ovo je moj drug Petar i za njega je ratni zloin ...).

82

Prilog 1

KOJA KRENJA HUMANITARNOG PRAVA PREDSTAVLJAJU RATNE ZLOINE U Statutu Meunarodnog krivinog suda navedene su teke povrede MHP-a koje predstavljaju ratne zloine. Neke od njih su: Namjerno ubijanje. Muenje i nehuman tretman. Namjerno nanoenje velike patnje. Namjerno usmjeravanje napada na civile ili civilne objekte, ili osoblje, ureaje, materijal, jedinice ili vozila humanitarne pomoi. Deportovanje, prisilni transfer ili raseljavanje civila. Korienje zabranjenog naoruanja, projektila i materijala i metoda ratovanja koji su takve prirode da nanose nepotrenu patnju i ne prave razlike meu ciljevima. Namjerno izgladnjivanje civila, kao metod ratovanja, putem uskraivanja onoga to je neophodno za njihov opstanak. Pljakanje grada ili mjesta. Uzimanje talaca. Silovanje, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija ili bilo koji drugi oblik seksualnog nasilja. Ubijanje ili ranjavanje boraca koji su se, poloivi oruje ili ostavi bez odbrambenih sredstava, predali na milost i nemilost. Prisilna regrutacija ili pozivanje djece mlae od 15 godina u oruane snage ili njihovo korienje za aktivno uee u ratu. Namjerno zapoinjanje napada uprkos znanju da e takav napad dovesti do sluajnog ubijanja ili povreivanja civila ili tete nad civilnim objektima ili obuhvatnog, dugotrajnog i tekog oteenja ivotne sredine. Korienje prisustva civila ili nekog drugog zatienog lica da bi se odreene take, oblasti ili vojne snage uinile imunim od vojnih operacija. Donoenje opresuda ili izvrenje smrtne kazne bez prethodne objave presude od strane redovno konstituisanog suda, koji bi obezbijedio sve zakonske garancije koje su opte predviene kao neophodne u svakom sudskom postupku. Iz lana 8. Statuta Meunarodnog krivinog suda

83

II AS

Ciljevi: Istaivanje odnosa uenika prema ratnom zloinu kao krenju MHP-a; Razmatranje problema ta treba uraditi sa zloincima nakon oruanih sukoba; Sagledavanje na koji nain traenje pravde moe da utie na dobrobit drutva ozdravljenje/pomirenje drutva nakon oruanog sukoba; Razmatranje uloge drutva u procesu obezbjeivanja pravde kao odgovora na patnje rtava.

Materijali: Papiri sa stavovima o optuenima za ratne zloine Prilog 2 Tekst utanje drutva o ratnim zloinima (Eho tiine) Papiri veeg formata sa ispisanim stavovima Pojam: KRIVINA ODGOVORNOST odgovornost pojedinaca koji su izvrili, planirali, podstrekivali i/ili uestvovali u izvrenju zloina; to je odgovornost na osnovu sopstvene krivice. Aktivnosti nastavnika: Podsjea uenike da je MHP skup pravila koja se primjenjuju u oruanom sukobu i da lica koja prekre ta pravila treba da odgovaraju. Naglaava potrebu za sprovoenjem pravde i postavlja uenicima pitanje ta misle da treba uraditi sa ljudima koji su izvrili zloine navodei sljedee mogunosti: - optuenima za ratne zloine treba suditi; - optuene za ratne zloine treba javno osuditi izloiti javnosti, ali ih ne treba izvoditi pred sud; - optuenima za ratne zloine treba oprostiti amnestirati ih; - optuene za ratne zloine treba zaboraviti. Potom se razvija kratka diskusija o navedenim stavovima. Nakon toga, ita tekst utanje drutva o ratnim zloinima, i zakljuuje da drutvo mora dati pravne odgovore u vidu suenja ratnim zloincima nijesu dovoljni samo javna osuda i prezir prema takvom ponaanju.

Aktivnosti uenika: U sutini, uenici kreiraju ovu radionicu kroz iznoenje svojih stavova, svrstavanje u grupe i branjenje, tj. obrazlaganje svojih stavova ostalim uesnicima radionice. Obiljeje ovog asa je diskusija uenika (pri emu se insitira na pravilu dok jedan govori, ostali ute), uz moderiranje procesa od strane nastavnika.

84

Prilog 2 utanje drutva o ratnim zloinima Kada ratno oruje zauti i prestanu ubistva, muenja, silovanja i teror, kako vlasti da se suoe sa prolim nasiljem i tekim povredama pravila oruanih sukoba do kojih je moda dolo? Pitanje je kako na najbolji nain utkati ono to se naziva politikom pamenja u novo, iscjeljujue drutveno tkivo. Neki ljudi i vlade smatraju da je prolost zavrena i da bi drutvo trebalo da je ostavi za sobom da bi se koncentrisalo na izgradnju budunosti. Zaboravljanju prolosti, ili kolektivnoj amneziji, pribjegava se u situacijama kada drava nije podrala proces odgovornosti, niti je ispitala odgovornost za ratne zloine ili graanski teror. utanje drutva moe biti rezultat eksplicitnog izbora, odnosno potrebe nacije da nastavi voenje zemlje nakon okonanja sukoba. Kada je utanje eksplicitni izbor, esto je povezano sa davanjem amnestije ili pomilovanja kojima se tite pripadnici prethodne vlasti od zakonske odgovornosti povodom ratnih zloina i humanitarnih zloupotreba u vrijeme kada su kontrolisali dravni aparat. Kratkorono gledano, zaboravljanje ili ignorisanje zloupotreba iz prolosti najbre su sredstvo prebacivanja iz poraavajueg rata ili totalitarnog reima u novi oblik vlasti. Izbor takve tiine je ono ega se mnoge rtve plae jer se pod njim podrazumijeva izostanak potovanja prema patnjama koje su preivjeli pojedinci i ciljne grupe. Tiina se doivljava kao poricanje. U raspravi o izostanku sudskog progona pripadnika tazija (biva istononjemaka tajna policija) koji su podravali komunistiku vlast do 1989. godine, Tina Rosenberg primjeuje da je, budui da niko nije kanjen za muenja i druge zloupotrebe, opti doivljaj bio: Mora da se nije ni dogodilo. Prema rijeima intelektualca Arije Najera, izgleda kako je miroljubiva koegzistencija mnogo manje vjerovatna ako oni koji su bili rtve vide da niko nije pozvan da odgovara za njihove patnje. Politika zaborava moe znaiti da ogorenje ostaje pokopano u srcu rtve, i tu ga izjeda, bez mogunosti za izljeenje. Izvor: Kristl K. Kembel (Crystal C. Campbell), neobjavljeni rad

III AS

Ciljevi: Istaivanje odnosa uenika prema potrebi da se utvrdi istina o krenju MHP-a i eventualnom pomirenju; Ukazivanje na komisije za istinu kao na jedan od naina za postizanje pravde putem utvrivanja injenica o krenju MHP-a.

Materijali: Prilog 3 Dokument: Pogled na komisije za istinu (I i II dio) Prilog 4 Tri pristupa pravdi, pripremni materijal za nastavnike Pojam: KOMISIJE ZA ISTINU organi koje ustanovljavaju dravni organi ili privatne organizacije radi utvrivanja injeninog stanja o zloinima izvrenim u prolosti. Dakle, nije rije o sudovima, ve o forumima u kojima treba da se na nepristrasan nain sprovede istraga i utvrdi istina, i o tome podnese izvjetaj i daju preporuke vladi jedne zemlje kako treba da reaguje na zloine.

85

Aktivnosti nastavnika: Objanjava uenicima da se primjena MHP-a radi dostizanja pravde obezbjeuje na tri naina: 1. putem nacionalnih zakona i sudova, 2. putem meunarodnog prava i meunarodnih sudova i tribunala, i 3. putem ustanovljavanja komisija za istinu (i pomirenje). Tema ove radionice je trei nain. Upuuje uenike na tekst Dokument: Pogled na komisije za istinu I dio, i ostavlja ih da, tokom desetominutnog paljivog itanja, pronau i podvuku najznaajnije informacije o komisijama za istinu. Potom, kroz jednu od interaktivnih metoda (koju odabere), saznaje od uenika najbitnije injenice i njihove utiske o komisijama za istinu. Poslije toga, dijeli razred u etiri grupe i zadaje im etiri razliite teme. Predstavnici grupa treba da izvijeste razred o svojim odgovorima na zadato pitanje u vezi s temama nakon desetominutnog rada u grupama. Teme su: 1. Koja je razlika izmeu komisija za istinu i sudova?, 2. Koje su prednosti i mane komisija za istinu?, 3. U kojim uslovima bi komisije za istinu najbolje radile?, i 4. Da li bi bio mogu i kakav bi bio rad komisije za istinu u toku oruanog sukoba? Nakon izvjetaja po grupama, postavlja pitanje da li istina i pomirenje idu zajedno i o tome razvija kratku diskusiju. Na kraju, dijeli tekst Dokument: Pogled na komisije za istinu II dio, i neko od uenika ga ita da bi cijelo odjeljenje diskutovalo o zadatoj temi.

Aktivnosti uenika: Uenici individualno istrauju zadati tekst (paljivo itaju, uoavaju sutinu, zakljuuju). Osim toga, rade i timski, i to tako to zajedno trae odgovore na navedena intrigantna pitanja. Kroz kratku diskusiju o relaciji istinapomirenje iznose svoje stavove, ali i dolaze do zakljuaka, uz nastavnikovu pomo. itanje teksta, umjesto nastavnika, omoguava ueniku da vodi istraivanje, ali i da se stvori atmosfera za odgovornu participaciju uenika, budui da su svi na istom zadatku da utvrde istinu o komisijama za istinu.

Prilog 3 Dokument: Pogled na komisije za istinu (I i II dio) Dio I: Pozadina Neke zemlje su, poslije posebno represivnih ili krvavih dogaaja, utemeljile komisije za istinu iji je opti cilj utvrivanje injenica o krenjima meunarodnog krivinog prava, prava ljudskih prava i zakona tih zemalja. Komisije za istinu nisu tribunali; to su forumi za istragu koji utvruju injenice o nasilju i zloinima iz prolosti. Oni obino objavljuju izvjetaje i daju preporuke o tome kako vlasti u zemlji treba da reaguju na zloine i kako da se izbjegne irenje nasilja u budunosti. Neke komisije za istinu utemeljili su dravni organi, a druge privatne organizacije. Osnivane su poslije radikalnih promjena vlasti (na primjer, u ileu i Junoj Africi), u okviru mirovnog procesa poslije graanskog rata (na primjer, u El Salvadoru i Gvatemali) ili za vrijeme perioda tranzicije od vojne ka civilnoj vlasti (na primjer, u Argentini i Urugvaju). Argentina je utemeljila Komisiju za istinu 1983. godine radi istrage i otkrivanja istine o nestanku nekoliko hiljada ljudi pod prethodnim reimima. Poslije registrovanja izjava nekoliko stotina svjedoka, Komisija je dokazala postojanje tajnih zatvorenikih logora i nestanak najmanje 8.900 lica, i prijavila sluajeve za eventualno gonjenje. Obimni izvjetaj Komisije iz 1984. godine o otkriima Nunca mas (Nikada vie), klasino je djelo meu izvjetajima o ljudskim pravima. Komisija za istinu i pomirenje (KIP) osnovana je u Junoj Africi da bi ispitala zloine poinjene za vrijeme sukoba za okonanje aparthejda sistema u kojem je manjina bijelaca dominirala u politikom i ekonomskom ivotu zemlje. Pod aparthejdom, crnim Afrikancima, ali i Azijatima i ljudima mjeovitog porijekla, bila su uskraena mnoga prava i privilegije koje su uivali ljudi koji su bili prijeklom iz Evrope. Komisija je istraivala zloine koje su poinili junoafrika vlada i pristalice aparthejda i zloine grupa, kao to je Afriki nacionalni kongres (ANK), koje su uestvovale u oruanoj pobuni protiv vlade aparthejda.

86

Junoafrika komisija za istinu i pomirenje razlikuje se od prethodnih komisija za istinu po tome to je osnovana kao dio pravnog sistema. Njen cilj, meutim, nije gonjenje i kanjavanje, ve lino i politiko pomirenje. Predvieno je, naime, da prekriocima zloini mogu biti oproteni (taj se proces zove amnestija) ako istinito svjedoe o onome to su uinili. Ljudi optueni za zloine koji nisu istinito i potpuno svjedoili pred KIP-om jo uvijek, prema domaem pravu, mogu da budu gonjeni za zloine. Komisiji za istinu i pomirenje hiljade ljudi su podnijele zahtjev za amnestiju. Do kraja 1999. godine, Odbor za amnestiju KIP amnestirao je 568 ljudi, odbio je da amnestira 5.287 ljudi i dao je djeliminu amnestiju za 21 osobu; u 161 sluaju zahtjev je bio povuen i 272 odluke bile su nerijeene, to je ukupno 6.039 sluajeva. U posljednje vrijeme komisije za istinu i pomirenje poele su s radom u Nigeriji i Panami, a u toku je osnivanje u Sijera Leoneu i Istonom Timoru. Vode se pregovori i o osnivanju takvih komisija u Meksiku, Bosni, Srbiji i Gani, ali i u Kanadi, gdje treba da se ispitaju postupci te zemlje prema starosjediocima. Dio II: ta su rekli o komisijama za istinu Ne kaemo kako treba zatvoriti oi kad je u pitanju naa prolost, samo to da pravda ne moe goniti svakoga. Tome ne bi bilo kraja. Dezmond (Desmond) Tutu, dobitnik Nobelove nagrade za mir i predsjedavajui Junoafrike komisije za istinu i pomirenje U razgovorima o pravoj ulozi Komisije za istinu i pomirenje podrano je stanovite da imajui u vidu specifinu situaciju u Ruandi Komisija za istinu i pomirenje nije uvijek najbolji nain za eliminisanje prakse nekanjavanja i uspostavljanje politike stabilnosti. Ruandska vlada bila je uvjerena da je jedini nain da se ostvari nacionalna obnova i donese trajni mir ljudima Ruande zadovoljenje pravde i da je bilo iluzorno nadati se bilo kakvom razumijevanju ili miroljubivoj koegzistenciji dok se prvo ne kazne oni koji su odgovorni za zloine i koji su u njima uestvovali. Fostin Ntezijajo (Faustin Ntezyayo), ministar pravde, Ruanda, 1998. rtvama i preivjelim potrebno je da priaju o svojoj viktimizaciji, da uporede svoje verzije dogaaja, da ukau na agresora i detaljno opiu agresiju, te da na taj nain ponovo izraze osjeanja dubokog ogorenja, moralne mrnje i vapaja za pravdom. Jer, time to im je uinjena nepravda oni nijesu povrijeeni samo fiziki ve i mentalno, i budui da su ostavljeni sa malo samopotovanja, potrebno im je i da povrate samopotovanje. Komisija za istinu pomae im da sve to postignu i predstavlja instrument pomou kojeg se kolektivno raa i jaa vjera u kraj perioda velike nepravde. Radiv Bargava (Rajeev Bhargava), Centar za politike studije, Nju Delhi, 1998. Da bi drutvo, poslije svega, ozdravilo, ono mora prepoznati ta se dogodilo, nadoknaditi tetu rtvama i kazniti one koji su loe postupili. To ne znai da se nasilnici moraju staviti u zatvor, ali od njih, u najmanju ruku, treba traiti da priznaju svoje grijehe i da se izvine. Martin Abregu, direktor Centra za pravne i drutvene nauke, Argentina, 1998. injenica da je, u prisustvu rtve ili njene porodice, egzekutor priznao da je namjerno ubio nekoga, da je postavio bombu u crkvu ili na neko drugo mjesto sa namjerom da ubije to je poetak pravde (...). Mnoge rtve su zadovoljne, jer im je vraeno dostojanstvo i priznate su njihove patnje. Druge rtve su nezadovoljne, jer nalaze da su se ubice lako izvukle. Riard Goldstoun (Richard Goldstone), sudija iz June Afrike, bivi tuilac u meunarodnim krivinim tribunalima za bivu Jugoslaviju i Ruandu, 1996.

87

Prilog 4 Tri pristupa pravdi Meunarodnom humanitarnom pravu, kao i svim ostalim pravnim sistemima, potrebni su mehanizmi za sprovoenje i primjenu. Drave su obavezne da sprijee svako krenje enevskih konvencija. Drave, takoe, imaju posebne obaveze u vezi s najteim oblicima krenja MHP-a, kakvi su ratni zloini. Prema MHP-u, pojedinci se smatraju odgovornim za krenja prava koja sami poine ili narede drugima da ih ine. Ono trai da se odgovorni za ozbiljna krenja MHP-a sudski gone i kazne kao zloinci. To se moe uraditi na dravnom nivou ili, u nekim sluajevima, na meunarodnom nivou. Neke zemlje su uvele i trei pristup traenju pravde komisije za istinu i pomirenje. 1. Sprovoenje MHP-a pomou nacionalnih zakona i sudova U enevskim konvencijama se eksplicitno zahtijeva od drava da usvoje krivino zakonodavstvo za kanjavanje odgovornih za teke povrede meunarodnog humanitarnog prava. Uopteno govorei, krivini zakon neke drave odnosi se samo na djela koja su izvrili njeni graani ili na djela koja su izvrena na njenoj teritoriji. U MHP-u ide se dalje od toga: zahtijeva se da drave gone i kazne sve one koji su izvrili teke povrede MHP-a, bez obzira na nacionalnost poinioca ili mjesto izvrenja zloina. Taj princip se naziva univerzalnom jurisdikcijom. Mnoge zemlje (na primjer, Kanada, Belgija, vajcarska, Rusija, Nikaragva, Indija, Kenija i Australija) promijenile su svoje krivine zakone tako da njihovi pravosudni sistemi mogu da sude ljudima za ratne zloine bez obzira na to gdje se zloin dogodio i ko je u njemu uestvovao. Ljudima koji su optueni za ratne zloine sueno je, na primjer, u Australiji (zloini poinjeni nad Evropljanima u Drugom svjetskom ratu u Ukrajini); u Kanadi (zloini poinjeni u Drugom svjetskom ratu u Evropi); u vajcarskoj, Danskoj i Belgiji (zloini poinjeni u bivoj Jugoslaviji, ili 1994. godine u Ruandi). Od drava se trai, takoe, da gone ljude okrivljene za teke povrede humanitarnog prava i da ih ili izvedu pred svoje sudove ili predaju da im se sudi u drugoj dravi koja eli da ih sudski goni. Drave moraju pomagati jedna drugoj u vezi s krivinim postupcima koji se odnose na teke povrede humanitarnog prava. Ako drave koriste svoje sudove za izvoenje pred lice pravde ljudi koji su prekrili MHP-a, rije je o nacionalnoj primjeni meunarodnog humanitarnog prava. Nacije mogu da budu sklonije da se njihovim graanima optuenim za ratne zloine sudi u njihovoj zemlji iz sljedeih razloga: Mogu smatrati da e optueni imati veu mogunost za poteno suenje (ili pristrasno, u njihovu korist) kod kue nego u zemlji u kojoj je poinjen zloin. Optueni e se lake braniti u pravnom sistemu koji im je poznat i u postupku koji se vodi na njihovom jeziku. Organizovanje suenja pokazuje da vlast preuzima odgovornost za svoj narod (naroito za aktivnosti vojnog osoblja). Vlasti, takoe, imaju svoje razloge da radije koriste svoje pravosudne sisteme za suenje strancima okrivljenim za ratne zloine protiv njihovog naroda: Mogu smatrati da su vlade drugih zemalja manje zainteresovane za istraivanje nepravde nanesene ljudima koji ne ive u njihovoj zemlji. Mogu smatrati da, ako tako postupe, pokazuju da je vlada jaka i efikasna i da djeluje u interesu svog naroda. Suenje strancima moe da bude popularno u javnosti, posebno kod ljudi koji se poistovjeuju sa rtvama zloina. Nacionalna primjena MHP-a, meutim, ukljuuje neke probleme. Istraga zloina koji su se dogodili u drugoj zemlji moe da bude veoma teka. Jo tee moe da bude pronalaenje ljudi okrivljenih za ratne zloine i njihovo odvoenje na suenje u zemlju u kojoj su poinjeni zloini. Drugi problem je u tome to nacionalna primjena MHP-a moe ponekad da bude nepravedna. Naime, ponekad se dogaaju sljedee situacije:

88

Sud moe nepravedno osuditi ljude budui da je voen eljom za osvetom zbog ratnih zloina nad vlastitim narodom. Sud se, takoe, moe plaiti javnog mnijenja. Ili, vlasti mogu da vre pritisak na sud u vezi s presudom kako bi pokazale narodu da su efikasne. Vlasti moda nee istraivati ratne zloine jer ele da izbjegnu sukobe sa drugim zemljama ili grupama koje su solidarne sa ljudima optuenim za ratne zloine. Na suenjima za ratne zloine koja se sprovode u toku unutranjeg sukoba moe da se favorizuje monija politika ili etnika grupa uesnica u sukobu.

Pored toga, vlasti su esto nespremne da obave istragu nad svojim sunarodnicima za koje se sumnja da su poinili ratne zloine. Vlada moe da strahuje od sljedeeg: da istraga moe otkriti da su visoki vojni ili vladini zvaninici naredili ili na drugi nain uestvovali u zloinima; da se javno mnjenje protivi sudskom postupka protiv svojih vojnika za zloine nad narodom koji vide kao neprijatelja; da e regrutacija u oruane snage biti oteana ako kod ljudi postoji strah od zatvora zbog akcija koje e moda izvoditi (ili e im biti nareeno da ih izvedu) u vojsci. U vezi s ratnim zloinima, treba dodati i sljedee: da ne postoji imunitet za efove drava; da postupanje po nareenju nije opravdanje; da su komandni kadar i pretpostavljeni odgovorni za svoje potinjene (u nekim uslovima) i da ne postoji vremenski rok poslije kojeg se prekrioci MHP-a vie ne mogu zakonski goniti. Sprovoenje MHP-a uz pomo meunarodnih krivinih sudova

Iako su, prema enevskoj konvenciji, nacije dune da gone osobe za koje se sumnja da su izvrile ili naredile izvrenje tekih povreda, i da izvedu takve osobe pred svoje sudove, svjetska zajednica je odluila da primjena MHP-a ne moe da bude preputena samo pojedinim nacijama. Posebni tribunali Do polovine dvadesetog vijeka ratni zakoni su se sprovodili uz pomo vojnih sudova pojedinih zemalja. Prvi meunarodni krivini tribunali osnovani su poslije Drugog svjetskog rata, kada su Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Amerike Drave i Sovjetski Savez ustanovili Meunarodni vojni tribunal (MVT) za suenje nacistima okrivljenim za teka krenja meunarodnog prava. Ti su sudski procesi nazvani Nirnberki proces, prema njemakom gradu (Nrnberg) u kojem su odravani. U Tokiju se Meunarodni vojni tribunal za Daleki istok sastojao od jedanaest zemalja, koje su se okupile da sude Japancima optuenim za teke povrede meunarodnog prava. etrdesetak godina poslije toga, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija osnovao je dva tribunala za suenje za ratne zloin, zloine protiv ovjenosti i zloin genocida. Prvi je osnovan 1993. godine za suenje za zloine poinjene od 1991. godine na teritoriji bive Jugoslavije, a drugi 1994. godine, za zloine poinjene 1994. godine u Ruandi, ili koje su poinili dravljani Ruande u susjednim zemljama. Neki ljudi smatraju da posebni tribunali, poput navedena etiri, nijesu najefikasniji nain za sprovoenje MHP-a, jer je za osnivanje svakog posebnog tribunala potrebno mnogo meunarodne politike volje i mnogo vremena za njegovo pokretanje, voenje i prikupljanje finansijskih sredstva za pokrivanje trokova. Meunarodni krivini sud Ideja o osnivanju stalnog meunarodnog krivinog suda razmatrana je decenijima. Osnivanjem dva novija ad hoc tribunala ta ideja je stavljena na dnevni red meunarodne zajednice. Dugi preliminarni razgovori rezultirali su meunarodnom diplomatskom konferencijom, odranom u Rimu 1998. godine, na kojoj je usvojen Statut Meunarodnog krivinog suda (MKS) za etiri kategorije zloina: genocid, zloine protiv ovjenosti, ratne zloine i zloin agresije. Statut e stupiti na snagu i sud poeti sa radom kada ga ratifikuje 60 zemalja. Do januara 2001. godine Statut je potpisalo 139, a ratifikovalo ga je 27 zemalja.

89

Nekoliko drava se suprotstavilo osnivanju stalnog meunarodnog suda. Indija se, na primjer, plai da e sud imati previe moi i da se moe zloupotrijebiti u politike svrhe. Izrael je odbio da potpie Statut zbog straha da e njegova politika naseljavanja okupiranih palestinskih teritorija doi pod nadlenost meunarodnog krivinog suda jer se premjetanje dijelova vlastite populacije od strane okupacionih vlasti u Statutu MKS-a pominje kao ozbiljno krenje MHP-a. Sjedinjene Amerike Drave strahovale su da bi se na sud mogli izvesti pripadnici amerikih vojnih snaga rasporeenih u inostranstvu... Niko stvarno ne zna koliko e dobro stalni meunarodni sud primjenjivati meunarodno pravo. Pravni urednik jednog poznatog britanskog politikog magazina istakao je da su vlade potpisivale sporazume stavljajui van zakona ratne zloine. Vlade su, ponekad cinino, ponekad s najboljim namjerama, potpisivale sporazume, ali su uvijek znale da se oni nee primjenjivati u doglednoj budunosti. Meunarodni krivini sud je to promijenio, i tako zaista moe da predstavlja poetak irenja zakona u podrujima u kojima je zakon nedovoljno zastupljen. Taj sud je neto revolucionarno u meunarodnom pravu, ali je teko rei hoe li e uspjeti. Rije je o eksperimentu. Mada su meunarodni tribunali dobrodola podrka u pokuajima spreavanja i kanjavanja krenja MHP-a, malo je vjerovatno da e ikada biti u stanju da u potpunosti preuzmu ulogu domaih sudova i da nadomjeste potrebu za efikasnim nacionalnim krivinim zakonodavstvom. Drave i dalje imaju osnovnu obavezu da obezbijede potovanje MHP-a i da sprijee i kazne krenje tog prava. Samo se efikasnom akcijom na nacionalnom nivou moe obezbijediti potpuno potovanje meunarodnog humanitarnog prava. 3. Traenje pravde uz pomo komisije za istinu Zemlje Latinske Amerike razvile su drugi model odgovornosti komisije za istinu. Prvo je Argentina osnovala Komisiju za istinu 1983. godine radi istrage i otkrivanja istine o nestanku nekoliko hiljada ljudi pod prethodnim reimima. Poslije registrovanja izjava nekoliko stotina svjedoka, Komisija je dokazala postojanje tajnih zatvorenikih logora i nestanak najmanje 8.900 lica, i prijavila sluajeve za eventualno gonjenje. Komisija je napisala izvjetaj o svojim otkriima i objavila Nunca mas (Nikada vie), klasino djelo meu izvjetajima o ljudskim pravima. Komisije za istinu ne sprovode suenje; one su samo forumi za istragu radi utvrivanja injenica o zlodjelima iz prolosti. Neke od njih su osnovali dravni organi, a druge privatne organizacije. U paljivo voenom i neutralnom procesu takve komisije brzo i direktno utvruju injenice o ratnim zloinima (na primjer, u El Salvadoru i Nikaragvi), ili o zloupotrebama ljudskih prava u prethodnim reimima (na primjer, u Argentini, ileu, Brazilu i na Haitiju). Cilj veine komisija bilo je utvrivanje injenica o krenjima meunarodnog humanitarnog prava, nacionalnih zakona i zakona o ljudskim pravima. Te komisije su samo objavile izvjetaje i preporuke o tome kako vlada zemlje treba da reaguje na zloine. Komisije za istinu i pomirenje Juna Afrika je otila korak dalje u takvom pristupu traenju pravde. Komisija za istinu i pomirenje (KIP) osnovana je u Junoj Africi da bi ispitala zloine poinjene za vrijeme sukoba za okonanje aparthejda sistema u kojem je manjina bijelaca dominirala u politikom i ekonomskom ivotu zemlje. Pod aparthejdom, crnim Afrikancima, kao i Azijatima i ljudima mjeovitog porijekla, bila su uskraena mnoga prava i privilegije koje su uivali ljudi koji su bili porijeklom iz Evrope. Komisija je istraivala zloine koje su poinili junoafrika vlada i pristalice aparthejda, ali i zloine grupa, kao to je Afriki nacionalni kongres (ANK), koje su uestvovale u oruanoj pobuni protiv vlade aparthejda. Junoafrika komisija za istinu i pomirenje razlikuje se od prethodnih komisija za istinu po tome to je osnovana kao dio pravnog sistema. Meutim, njen cilj nije gonjenje i kanjavanje, ve lino i politiko pomirenje. Predvieno je da prekriocima, ukoliko istinito svjedoe o onome to su poinili, zloini mogu da budu oproteni (taj se proces zove amnestija). Ljudi optueni za zloine koji nijesu istinito i potpuno svjedoili pred Komisijom jo uvijek mogu da budu gonjeni prema domaem pravu. Komisiji za istinu i pomirenje hiljade ljudi su podnijele zahtjev za amnestiju. Do kraja 1999. godine Odbor za amnestiju Komisije amnestirao je 568 ljudi, odbio je da amnestira 5.287 ljudi, a djelimino je amnestirao 21 osobu; u 161 sluaju zahtjev je povuen, dok su 272 odluke jo uvijek nerijeene, to ukupno iznosi 6.039 sluajeva. Veina kriterijuma za amnestiju odnosila se na potpuno otkrivanje injenica od strane poinioca zloina i na utvrivanje da su djela poinjena iz politikih razloga, a ne zbog line koristi ili line mrnje prema rtvama.
90

Odbor je, takoe, uzimao u obzir teinu djela i proporcionalnost izmeu izvrenog djela i oekivanih rezultata. Junoafrika komisija pokuava da pomogne rtvama ratnih zloina tako to e im omoguiti da ispriaju svoju priu svijetu i obezbijediti naknadu tete i socijalnu pomo. Izjavu joj je dalo vie od 20.000 rtava zloupotrebe ljudskih prava. Kritiari Komisije za istinu i pomirenje ukazuju na njene nedostatke: mnogi ljudi su svjedoili o dogaajima kojima nijesu direktno prisustvovali i jedini zloini koji su istraivani bili su oni koje su Komisiji prijavili svjedoci. Ona nije pokuavala da istrai zloine ako se svjedoci nijesu dobrovoljno javili da svjedoe. Kao osnovno, postavljano je sljedee pitanje: da li ljudi koji su ubijali i muili nedune rtve treba da ostanu nekanjeni ako priznaju svoje zloine? Takoe, postavljano je pitanje da li je naknada tete rtvama dovoljna odteta za patnju koju su pretrpjeli (ukljuujui medicinske trokove, gubitak prihoda kada je ubijen lan porodice itd.).

Razvoj meunarodnih tribunala i sudova

IV AS

Ciljevi: Ukazivanje na odgovrnost zbog krenja MHP-a i na obavezu, prema MHP-u, da se lica koja izvre, planiraju, uestvuju ili pomau u izvrenju tekih povreda MHP-a izvedu pred lice pravde; Upoznavanje sa istorijskim i pravnim razvojem meunarodnih krivinih tribunala i sudova kroz potenciranje injenice da oni nastaju da bi meunarodno pravo i meunarodna zajednica mogli da odgovore na krenja MHP-a; Objanjenje razlike izmeu ad hoc meunarodnih krivinih tribunala i Meunarodnog krivinog suda. Razmatranje i objanjenje pojma sankcije.

Materijali: Prilog 5 lanovi 49, 50, 129 i 146 koji su zajedniki za sve etiri enevske konvencije Proitati materijal Tri pristupa pravdi (prilog dat na prethodnom asu) Prilog 6 Izvod iz govora Kofi Anana povodom osnivanja Meunarodnog krivinog suda Prilog 7 Tekst Odgovori na pitanja o Meunarodnom krivinom sudu Pojmovi: MEUNARODNI KRIVINI SUDOVI pravosudni organi meunarodne zajednice pred kojima se sudi ratnim zloincima i ostalim licima koja su krivino odgovorna u vezi sa meunarodnim zloinima, ukoliko im se nije sudilo pred nacionalnim sudovima. MEUNARODNI VOJNI TRIBUNAL U NIRNBERGU prvi ad hoc sud (za konkretan sluaj) meunarodne zajednice koji je ustanovljen da bi se sudilo ratnim zloincima nacistike Njemake iz Drugog svjetskog rata za teka krenja meunarodnog prava. MEUNARODNI VOJNI TRIBUNAL ZA DALEKI ISTOK U TOKIJU drugi ad hoc meunarodni krivini sud, koji je osnovan radi suenja Japancima optuenim za teke povrede meunarodnog prava u Drugom svjetskom ratu. MEUNARODNI KRIVINI SUD stalni sud meunarodne zajednice, osnovan 1998. godine na osnovu ugovora u Rimu (tzv. Rimski statut), otpoeo je sa radom 2002. godine. Nadlean je za suenje optuenima za izvrenje ratnih zloina, zloina protiv ovjenosti, genocida i zloina agresije. Sjedite mu je u Hagu, u Holandiji. HAKI TRIBUNAL ZA BIVU JUGOSLAVIJU meunarodni krivini sud ad hoc karaktera koji je nadlean da sudi za ratne zloine, zloine protiv ovjenosti i genocid na prostoru bive SFRJ u periodu od 1991. godine. Osnovan je na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1993. godine. Sjedite mu je u Hagu.
91

TRIBUNAL ZA RUANDU meunarodni krivini sud ad hoc karaktera koji je nadlean da sudi za ratne zloine, zloine protiv ovjenosti i genocid izvrene tokom 1994. godine u Ruandi ili koje su poinili dravljani Ruande u susjednim zemljama. Osnovan je na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1993. godine. Sjedite mu je u Arui, u Tanzaniji. SANKCIJA kazna za protivpravno ponaanje; svaka pravna norma sadri pravilo ponaanja (dispozicija) i kaznenu mjeru koju drutvo, odnosno dravni organi, preduzima protiv nekog lica ukoliko prekri to pravilo ponaanja (sankcija). Aktivnosti nastavnika: Objanjava da sve etiri enevske konvencije imaju neke zajednike lanove, koji su toliko vani da se odnose na sve situacije u oruanim sukobima. Prema tim lanovima (lanovi 49, 50, 128 i 146, koje uenici treba da razumiju, a ne i da interpretiraju), drave potpisnice su obavezne da preduzmu svaku zakonodavnu mjeru radi propisivanja odgovarajuih krivinih sankcija pritiv lica koja su izvrila ili koja su izdala nareenja da se izvri neka od tekih povreda. Takoe, svaka drava ugovornica je duna da pronalazi lica osumnjiena da su izvrila, ili da su naredila da se izvri, neka od tekih povreda, i ona e biti obavezna da ih izvede pred svoje sopstvene sudove, bez obzira na njihovo dravljanstvo. Dakle, u enevskim konvencijama se na istovjetan nain istie vanost da se pred lice pravde izvedu lica koja su prekrila ili naredila krenje meunarodnog humanitarnog prava. Potom, poziva uenike da daju po neki primjer krenja MHP-a koji je sankcionisan. O svakom primjeru se kratko diskutuje. Nastavnik sumira diskusiju i upuuje na zakljuak o neophodnosti sankcionisanja krenja MHP-a. Objanjava navedene pojmove i naroito se zadrava na Meunarodnom krivinom sudu, objanjavajui da je to veliki iskorak u odnosu na dotadanje stanje u meunarodnoj zajednici, kada nije postojao svjetski sud sa takvom nadlenou. Kao pripremu koristi tekst Tri pristupa pravdi (taka 2). ita materijal Odgovori na pitanja o Meunarodnom krivinom sudu i naglaava kljune pojmove. Razvija krau diskusiju o potrebi, kroz istoriju, da meunarodni krivini sudovi sankcioniu najtee zloine. Na kraju, ita izvod iz govora Kofi Anana povodom osnivanja Meunarodnog krivinog suda.

Aktivnosti uenika: Usvajaju vie novih pojmova, pa je njihova aktivnost usmjerena na njihovo razumijevanje i razmiljanje. Kroz davanje primjera krenja MHP-a, aktivno doprinose rasvjetljavanju novih pojmova. Uestvuju u diskusiji.

92

Prilog 5

Visoke strane ugovornice obavezuju se da e preduzeti svaku zakonodavnu mjeru potrebnu radi propisivanja odgovarajuih krivinih sankcija protiv lica koja su izvrila ili koja su izdala nareenja da se izvri koja od tekih povreda ove Konvencije... lanovi 49, 50, 128 i 146 koji su zajedniki za etiri enevske konvencije

Prilog 6 Meunarodni krivini sud Ideja o osnivanju stalnog meunarodnog krivinog suda razmatrana je decenijama. Osnivanje dva nova ad hoc tribunala stavilo je tu ideju na dnevni red meunarodne zajednice. Drugi preliminarni razgovori rezultirali su meunarodnom diplomatskom konferencijom, odranom u Rimu 1998. godine, na kojoj je usvojen Statut Meunarodnog krivinog suda (MKS). Ljudi irom svijeta ele da ovjeanstvo moe da uzvrati udarac, da kakav god i kad god se izvri genocid, ratni zloin ili neko drugo takvo krenje, postoji jedan sud pred kojim zloinac moe da odgovara, sud koji stavlja taku na globalnu kulturu nekanjavanja, sud u kojem svi pojedinci u civilnoj hijerarhiji vlasti ili vojnoj hijerarhiji, bez izuzetka, od vladara do obinih vojnika, moraju odgovarati za svoja djela. Kofi Anan, bivi generalni sekretar Ujedinjenjih nacija

Prilog 7 Dokument: ODGOVORI NA PITANJA O MEUNARODNOM KRIVINOM SUDU (MKS) U julu 1998. godine 160 nacija odluilo je da osnuje stalni meunarodni krivini sud za suenje pojedincima za najtee prekraje od globalnog znaaja kakvi su genocid, ratni zloini i zloini protiv ovjenosti. Sporazum je pozdravio generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan kao dinovski korak na putu ka univerzalnim ljudskim pravima i vladavini prava". Neki kritiari smatraju da e MKS, u najboljem sluaju, biti neefikasna institucija, a u najgorem opasna prijetnja nacionalnom suverenitetu. U ovom dokumentu razmatrana su neka uobiajena pitanja i pogrene pretpostavke. Porijeklo: MKS stvoren je na osnovu sporazuma usvojenog u julu 1998. godine u Rimu, nakon meunarodne konferencije. Do januara 2001. godine 139 zemalja potpisalo je sporazum, a 27 zemalja ga je ratifikovalo. Sud e biti osnovan u Den Haagu, u Holandiji, kada ga ratifikuje 60 zemalja. Sudije: Sud e imati osamnaest sudija, koje e se birati najmanje dvotreinskom veinom drava koje su ratifikovale Statut Suda. Jurisdikcija: MKS ima mandat da goni i sudi osobe odgovorne za najtee zloine koje pogaaju cijelu meunarodnu zajednicu. Iako ova jurisdikcija podlijee preciznim ogranienjima, ona je opta i nije ograniena na odreenu situaciju. Ovlatenje: Tribunal je ovlaen da goni i sudi za etiri grupe prekraja: - genocid; - zloine protiv ovjenosti; - ratne zloine; - zloin agresije.
93

Sud predstavlja pomoni sud u odnosu na domae sudove. Zato su zemlje sada odluile da osnuju meunarodni krivini sud? Generalna skuptina Ujedinjenih nacija prvi put je prepoznala potrebu za takvim sudom 1948. godine, nakon suenja u Nirnbergu i Tokiju poslije Drugog svjetskog rata, i od tada je to bio predmet razmatranja u Ujedinjenim nacijama. Meutim, nedavno su uasni dogaaji u bivoj Jugoslaviji i Ruandi, zbog kojih je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija osnovao ad hoc tribunale, potakli zainteresovanost meunarodne zajednice za osnivanje stalnoga mehanizma za gonjenje masovnih ubica i ratnih zloinaca. Stalni sud e moi da djeluje bre od ad hoc tijela i predstavljae jae sredstvo za odvraanje od zloina. Gdje e se i kada Sud osnovati? Statut Suda stupa na snagu kada ga ratifikuje ezdeset zemalja. Do januara 2001. godine 27 zemalja je ratifikovalo Statut, a 139 zemalja ga je potpisalo, pokazujui namjeru da ga ratifikuje, to obino zahtijeva dobijanje odobrenja od domaeg zakonodavstva. Sjedite Suda bie u Den Haagu, u Holandiji, ali e imati ovlaenje za voenje postupka i na drugim mjestima. Kojim zloinima e Sud suditi? Zloini koji spadaju u nadlenost Suda su: genocid, ratni zloini i zloini protiv ovjenosti, kao to su masovno i sistematsko ubijanje civila, porobljavanje, muenje, silovanje, prisilna trudnoa, proganjanje na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi i prisilni nestanci. U Statutu Suda navedeni su i definisani svi ti zloini da bi se izbjegle nejasnoe. Da li e Sud sudski goniti zloine seksualnog nasilja? Hoe. U Statutu su zloini seksualnog nasilja kao to su silovanje, seksualno ropstvo i prisilna trudnoa ukljuujeni u zloine protiv ovjenosti kada su poinjeni kao dio sistematskog ili rasprostranjenog napada na bilo koju civilnu populaciju. Oni su, takoe, ratni zloini ako se izvre u okviru meunarodnih ili unutranjih oruanih sukoba. Zato nam je potreban meunarodni sud za takve zloine? Zar se njima ne mogu baviti domai sudovi? Nacionalni sudovi e uvijek imati jurisdikciju. Prema principu komplementarnosti, Meunarodni krivini sud e djelovati samo kada domai sudovi nisu u stanju ili nijesu spremni da to uine. Naalost, u nekim zemljama, u vrijeme sukoba ili drutvenog i politikog kolapsa, moda nee biti sudova sposobnih za pravilno suoavanje sa tim vrstama zloina. Takoe, moe se dogoditi da vlada nije spremna da goni svoje graane, posebno ako su na visokom poloaju. Poto oni koji vre zloine po Statutu esto prelaze granice, neophodno je da drave budu u stanju da sarauju kako bi ih uhvatile i kaznile. Meunarodni krivini sud e obezbijediti alternativu u takvim sluajevima. ta je sa Meunarodnim sudom pravde? Meunarodni sud pravde, koji je tijelo Ujedinjenih nacija, sasvim je drugaiji sud i razmatra samo sporove izmeu drava, a ne krivina djela koja su poinili pojedinci.

94

Potovanje (ili krenja) kodeksa

V AS Ciljevi: Upoznavanje sa obiajima ratovanja i ratnim kodeksima kroz istoriju koji su se razvijali kako bi se ograniila primjena nehumanog oruja i metoda ratovanja, i time smanjili nepotrebne patnje rtava; Objanjenje da su kodeksi neophodni da bi se zaustavila razaranja, ljudske patnje i promjene ugroavanje zdrave ivotne sredine; Ukazivanje da je potovanje kodeksa potreba cijelog drutva kako bi se obezbijedili pravda i sigurnost; Upoznavanje sa nainima sankcionisanaj krenja MHP-a.

Materijal: Prilog 8 Radni list Akcije koje treba preduzeti Pojmovi: KODEKS pisani akti u kojima se nalaze pravila MHP-a. To su meunarodne konvencije i drugi meunarodni ugovori, ali i zakoni u nacionalnim pravima drava u kojima se nalaze pravila meunarodnog humanitarnog prava. Aktivnosti nastavnika: Zadaje uenicima uvodnu igru (5 minuta). Informie uenike da je prema MHP-u nuno da se izvrioci zloina ili njihovi naredbodavci izvedu pred lice pravde. Kodeksi se moraju potovati, a svako njihovo nepotovanje ili krenje povlai sankcionisanje pojedinaca, bez obzira na to da li je rije o neposrednim izvriocima tekih povreda MHP-a ili njihovim zapovjednicima. Zatim poziva uenike da razmisle o nekom dogaaju, iz prolosti ili sadanjosti, da se prisjete primjera krenja MHP-a iz istorije, knjievnosti, pozorita, filma itd. Svaki uenik navodi po jedan primjer, a nastavnik ih zapisuje na flip chart, uz davanje radnog naslova za takvu situaciju (na primjer: ubijanje ranjenika i bolesnika prilikom zauzimanaja gradova u Drugom svjetskom ratu). Nastavnik izdvaja etiri slikovite situacije (ukoliko uenici nijesu dali kvalitetan doprinos u idejama, treba da ima nekoliko ve pripremljenih primjera koje dodaje na tablu), dijeli uenike u etiri grupe, dijeli im radne listove i daje im zadatak da razmisle o akcijama koje treba da preduzimaju vojska i vlada, a koje pravosudni organi u vrijeme mira, u toku oruanog sukoba i poslije oruanog sukoba, i da, u skladu sa tim, popune radne listove. Ponovo naglaava da drave imaju obavezu, prema enevskim konvencijama, da izvedu pred lice pravde one koji su izvrili zloine. Nakon prezentacija uenika, nastavnik vodi diskusiju o mjerama i akcijama koje predlau. Zatim nastavnik potencira a uenici diskutuju o mjerama, odnosno akcijama: 1. u toku mira pravila MHP-a treba iriti u javnosti i organizovati predavanja o njima za sve populacije od uenika do vojnika, a naroito za njihove starjeine; sankcije koje su predviene za krenja MHP-a treba jasno naglasiti, uz navoenje primjera iz prakse, kao i znaaj pravosua, koje mora da bude spremno da efikasno goni one koji su izvrili ili naredili krenje MHP-a; 2. u toku oruanog sukoba izmeu ostalog, karakteristino je za vojnike da moraju poznavati MHP i biti pod centralizivanom komandom, te se, u skladu s tim, moraju izdavati jasna nareenja vojnicima i politikim vlastima, a vojne i politike voe moraju nadgledati potovanje pravila MHP-a i sprijeiti i zaustaviti svako njihovo krenje; 3. poslije oruanog sukoba pravda mora biti zadovoljena, tj. mora se organizovati poteno suenje ratnim zloincima na nacionalnom i meunarodnom planu, a rtvama se mora nadoknaditi teta (nematerijalna i materijalna, poto povraaj u preanje stanje esto vie nije mogu). Na kraju, nastavnik potencira kljune ideje.
95

KLJUNE IDEJE Prema humanitarnom pravu, ljudi koji izvre ili narede izvrenje tekih povreda MHP-a moraju da se izvedu pred lice pravde. Svaka drava potpisnica enevskih konvencija odgovorna je za irenje informacija, potovanje i primjenu MHP-a.

Aktivnosti uenika: Uenici pojedinano saoptavaju ideje, navode primjere za krenja meunarodnog humanitarnog prava i diskutuju o mjerama i akcijama koje treba da preduzmu razliite strukture, zavisno od toga da li je rije o fazi oruanog sukoba, fazi nakon oruanog sukoba ili mirnodopskoj fazi. U grupama, uenici razmatraju mjere i akcije koje drutvo, a naroito organi politikih i vojnih vlasti, treba da preduzmu kako bi se obezbijedili potovanje i primjena MHP-a, ali i dostigla pravda, koliko je to najvie mogue.

Prilog 8 Radni list: Akcije koje treba preduzeti U vrijeme mira Vojska Vlada Pravosudni organi U toku oruanog sukoba Poslije oruanog sukoba

96

VI AS izborni as

Znaaj potovanja kodeksa

Cilj: Objanjenje posljedica (ne)potovanja kodeksa.

Materijal: Radni list Posljedice/efekti (ne)potovanja kodeksa Aktivnosti nastavnika: Organizuje uvodnu igru. Podsjea na osnovne pojmove iz ovog modula. Organizuje aktivnost u kojoj svi stoje ukrug. Uenici uzajamno postavljaju pitanja i daju odgovore (onaj ko odgovori na pitanje svog kolege, postavlja novo pitanje svom drugom kolegi, na primjer, s desne strane), to je nain utvrivanja gradiva. Nastavnik zapoinje igru pitanjem. Potom se svi vraaju na svoja mjesta i nastavnik uvodi uenike u obaveze koje imaju drave, graani, rtve ili njihovi srodnici i meunarodna zajednica prilikom obezbjeivanja potovanja MHP-a. Zapoinje razmatranje moguih posljedica nakon krenja MHP-a, tj. ta su efekti nepotovanja kodeksa. Nastavnik dijeli uenike u grupe i svakoj od njih daje isti zadatak da, u petnaestominutnom timskom radu, napiu koje posljedice krenje MHP-a moe imati po rtve, prekrioce i drutvo u cjelini u situacijama traenja pravde ili zaboravljanja zloina. Predstavnici radnih grupa izlau svoje stavove (jedan od njih izlae stavove, a drugi ih biljei na pano), koje nastavnik i grupa komentariu. Na kraju, nastavnik zapoinje i moderira diskusiju o ulozi graana u obezbjeivanju pravde nakon oruanog sukoba, i zakljuuje da i oni, i te kako, mogu da pomognu u ostvarivanju potovanja MHP-a i dostizanju pravde.

Aktivnosti uenika: Prilog 9 Radni list: Posljedice Poslije krenja humanitarnog prava, kakve su ... Posljedice Traenja pravde Na rtve Na prekrioce Na drutvo Uenici, kroz aktivno kreiranje sadraja na ovom asu, obnavljaju znanje steeno na ovom modulu i pojaavaju razumijevanje cjeline. U timskom radu, izvode zakljuke o posljedicama nepotovanja MHP-a u odnosu na navedene ciljne grupe. Razmatranjem uloge graana u prvi plan se stavlja sam uenik, kao dio graanstva, koji aktivno moe da pomogne u potovanju kodeksa i obezbjeivanju pravde.

Zaboravljanja

97

Tema 7 ODGOVOR NA POSLJEDICE SUKOBA

Potrebe koje su posljedica ratnih razaranja (1 as) Usmjeravanje panje na zatitu zarobljenika (1 as) Usmjeravanje panje na obnavljanje porodinih veza (1 as) Etika humanitarne akcije (1 as) Izborni as Kampanja protiv muenja (1 as)

Jedan je moan da razori, a svi da sagrade vee zdanje; jedan je kadar da ubaci zrno otrova, a svi treba da lijee jer se mnogi otrovae; jedan moe da ukree iskru, a svi moraju da gase zapaljenu goru. Petar I Petrovi Njego

98

Potrebe koje su posljedica ratnih razaranja

I AS: Ciljevi: Sagledavanje posljedica ratnih razaranja i patnji ljudi, i potreba humanitarnog djelovanja; Uoavanje sa kojim se tekoama mogu susresti humanitarne organizacije.

Materijal: Primjeri aktivnosti MKCK-a u Avganistanu 1999. godine Pojmovi: HUMANITARNE ORGANIZACIJE HUMANITARNE AKCIJE U uvodnom dijelu asa nastavnik podsjea uenike na ve usvojene pojmove i znanja o tome da zbog oruanih sukoba nastaju mnogi humanitarni problemi, od kojih se neki teko mogu i predvidjeti, posebno zbog razliitih vrsta sukoba i razliitih uslova u kojima se oni izvode. Iz toga proizilaze i mnoge razlike u vezi s obezbjeenjem humanitarne pomoi i drugih napora za ublaavanje posljedica oruanih sukoba. Odgovor na nesree koje izaziva oruani sukob i humanitarna akcija moraju se, ipak, zasnivati na odreenim principima da bi ih, s jedne strane, prihvatile sve relevantne strane i da bi se, s druge strane, mogle zadovoljiti potrebe svih ugroenih u oruanom sukobu. Aktivnosti: Uenici se podijele u grupe i svaka grupa dobije primjerak radnog lista Pogoeni ratnim sukobima Avganistan 1999. Svaka grupa dobije zadatak da iz ugla humanitarne organizacije planira neku vrstu pomoi, na primjer: vodosnabdijevanje, medicinska pomo, veterinarska pomo, informisanje i obrazovanje, i drugo. Grupe treba da razmotre u kojoj su mjeri uzele u obzir razliite okolnosti koje mogu da utiu na uspjeh akcije: - mogue probleme u realizaciji akcije (bezbjednosne, stanovnitvo odbija pomo jer humanitarnu organizaciju vidi kao neprijatelja itd.); - mjere predostronosti u sprovoenju akcija; - mjere za ogranienje posljedica ratnih sukoba ili novih rtava; - profesije koje su potrebne za te aktivnosti.

Grupe izvjetavaju o svojim aktivnostima, a nastavnik im, nakon toga, predoava mjere koje je MKCK realizovao u Avganistanu 1999. godine (Prilog Primjeri aktivnosti MKCK u Avganistanu 1999). U zavrnoj diskusiji ukazuje se na sloenost humanitarnih akcija: opsenost akcija, prepreke za sprovoenje neke akcije, odreivanje prioriteta, na koji nain treba zadovoljiti odreene potrebe, i slino. U zavrnom dijelu asa nastavnik provjerava da li su uenici usvojili kljune pomove i znanja. Primjeri iz istorije kao mogunost za istraivanje: - Oslobodilaki rad 18621875. godine; - Izbjeglice sa Kosova koje je primila Crna Gora u periodu mart jun 1999. godine; - Istorija dinastije Petrovi Njego; - Primjeri ojstva i junatva Marko Miljanov; - Dobri ljudi u vremenu zla Svetlana Broz. Za vrijeme balkanskih ratova, u Prvom i Drugom svjetskom ratu i tokom ratova u bivoj Jugoslaviji Crna Gora je pruila utoite velikom broju lizbjeglih i gladnih ljudi koji su ostali bez svojih domova. ovjek u nevolji je prvi zadatak humanitarnih organizacija. Razni dokumentarni programi sa prostora bive Jugoslavije (na primjer,Tiina nad Bukovicom, TVCG).
99

Prilog 1 Primjeri aktivnosti MKCK-a* u Avganistanu 1999. *Molimo da uzmete u obzir da su tokom istog perioda mnoge druge humanitarne organizacije, pored Meunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK), bile aktivne u Avganistanu i radile na slinim zadacima. Pomo: hrana i neprehrambeni artikli Cilj programa oporavljanja obradivog zemljita jeste da se pomogne poljoprivrednicima da poboljaju zemlju kako bi to manje zavisili od spoljne pomoi. Trenutno 12 agronoma MKCK-a radi, na razne naine, sa 50.000 primalaca pomoi. U dolinama amal i Pandir i u gradovima Tankar, Kunduz, Bamijan i Kabul, MKCK raseljenim porodicama i povratnicima podijelio je hranu i materijal za gradnju sklonita. U pilotskom projektu, delegacija je dijelila hljeb silo, crni hljeb na iji ukus, i pored njegove hranljivosti, Avganistanci nisu navikli. To je strategija da se privuku samo oni koji nemaju drugog izbora automatski su izabrani samo oni kojima je pomo najpotrebnija. Poljoprivredni projekti se sprovode po cijeloj zemlji kako bi se pomoglo stanovnitvu bez stvaranja zavisnosti od spoljne pomoi. U Avganistanu je MKCK zavrio ienje irigacionog kanala, dugog 5 km, u gusto naseljenoj oblasti provincije Parvan, sjeverno od Kabula, iz kojeg se snabdijevaju desetine hiljada ljudi. ienje kanala koji izvlai vodu iz rijeke Panir trajalo je tri nedjelje, i na njemu je radilo 1.100 seljaka iz okolnih sela. Godine 1999. MKCK radio je sa lokalnim zajednicama na rehabilitaciji 166 kanala i kareza, i tako omoguio navodnjavanje 60.000 hektara zemlje.

Pomo: voda i zdravstvene mjere Meunarodni komitet Crvenog krsta nastavio je da poboljava gradske zdravstvene uslove postavljanjem novih ili popravljanjem starih poljskih nunika, bunara i kontejnera za ubre u pet optina u Kabulu. Optinske vlasti su podsticane da uzmu veu ulogu u obavjetavanju graana kako da koriste poljske nunike.

Medicinska pomo Djelujui kao neutralni posrednik, MKCK olakao je transport materijala za program vakcinacije koji je sproveden prvi put u posljednjih nekoliko godina u provinciji Parvan, sjeverno od Kabula. To e omoguiti vakcinaciju 50.000 djece i 66.000 ena protiv najeih bolesti i dio je kampanje koju organizuju UNICEF i Ministarstvo zdravlja. Meunarodni komitet Crvenog krsta poveao je obim pomoi medicinskim ustanovama u glavnom gradu, u dolini amal, u dolini Panir i slubama prve pomoi pored linije fronta da bi omoguio da se ranjenicima prui odgovarajua njega. Taj komitetet je otvorio ortopedski centar u Gulbaharu, 80 km sjeverno od Kabula, za lijeenje rtava nagaznih mina i ranjenika u sjeveroistonim pokrajinama Avganistana. Trenutno vodi pet ortopedskih centara u Avganistanu.

Zatita i aktivnosti vezane za zatvorenike U nekoliko zatvora MKCK izgradio je ili popravio vodovodne i sanitarne instalacije i opremio zatvorske ambulante lijekovima i drugim materijalom, i tako poboljao zdravstvene uslove (Godinji izvjetaj 1999). Takoe, nastavio je da prati situaciju civilnog stanovnitva i da nadlenim vlastima ukazuje na krenja humanitarnog prava. Delegacija MKCK-a u Avganistanu olakala je 13. i 14. februara istovremeno oslobaanje 20 zarobljenika koje su drali talibani i 20 zarobljenika koje su drale snage Sjeverne alijanse komandanta Masuda. Pregovori koji su doveli do njihovog oslobaanja poeli su u januaru, kad je MKCK omoguio da izaslanici obje strane posjete zarobljenike koje je drala druga strana. Ta uloga neutralnog posrednika uspjeno je obavljena zahvaljujui neprekidnom dijalogu izmeu strana u sukobu.

100

Uspostavljanje porodinih veza Osloboeni zatvorenici dobili su finansijsku i logistiku pomo za povratak kui, a MKCK finansirao je i posjete zatvorenicima porodica koje su putovale izdaleka. U saradnji sa avganistanskim Crvenim polumjesecom, MKCK omoguio je razmjenu poruka Crvenog krsta izmeu zarobljenika i njihovih porodica. Godine 1998. bilo je sakupljeno preko 24.000 poruka, od kojih je urueno16.500 poruka.

Informisanje i edukacija Projekat informacija o minama, u okviru kojeg se uporeuju informacije o povredama od mina koje su sakupili zdravstveni centri MKCK-a, bio je proiren na zdravstvene organizacije u Mazar-I-arifu i u Pul-I-Kumriju. Te informacije su date i drugim agencijama da bi se pomoglo u planiranju buduih aktivnosti u otklanjanju mina. Kako bi se obezbijedilo potovanje principa humanitarnog prava na svim nivoima drutva, odravane su sesije o humanitarnom pravu i njegovim principima na kontrolnim punktovima, u vojnim bazama i kolama, a pohaali su ih predstavnici lokalnih vlasti, raseljena lica, studenti i komandanti i borci obje strane. Odravani su kontakti sa medijima i objavljivane vijesti kako bi javnost bila obavijetena o vanim humanitarnim problemima. Odlomci iz vijesti MKCK-a i iz godinjih izvjetaja

Usmjeravanje panje na zatitu zarobljenika

II AS Ciljevi: Rrazumijevanje naina zatite ivota i ljudskog dostojanstva ratnih zarobljenika na osnovu MHP-a i tekoa i dilema sa kojima se humanitarni radnici suoavaju u procesu zatite zarobljenika.

Materijal: Odlomci iz III enevske konvencije koji se odnose na postupanje sa ratnim zarobljenicima Posljedica oruanih sukoba jesu i ratni zarobljenici. Postoji niz mjera u meunarodnom humanitarnom pravu kojima se tite ivot i dostojanstvo ratnih zarobljenika. Uenici treba da se obavijeste o tim mjerama, ali i o razliitim nainima postupanja sa ratnim zarobljenicima kako u blioj, tako i u daljoj prolosti, i da kritiki prosude da li su u odreenim situacijama potovani MHP i odreeni kodeksi ratovanja. Pojmovi: RATNI ZAROBLJENIK ZATITA RATNIH ZAROBLJENIKA HUMANITARNI RADNICI Aktivnosti: Nastavnik u razgovoru sa uenicima dolazi do znaenja pojmova ratni zarobljenik i humanitarni radnici. Uenici se pozivaju da napiu svoje asocijacije na pojam ratni zatvor: kako izgleda, kakvi su u njemu uslovi za ivot i da li su iz literature ili u vezi s novijim deavanjima uli za neki logor. Postavlja se pitanje i da li imaju neke ispovijesti ratnih zarobljenika i, u vezi s tim, kako ti zarobljenici zadovoljavaju osnovne ljudske potrebe, kakav imaju kontakt sa spoljnim svijetom i u emu su im povrijeeni ivot i ljudsko dostojanstvo.

101

Nastavnik, zatim, ukazuje uenicima na osnovna pravila MHP-a kojima se tite ivot i ljudsko dostojanstvo zarobljenih lica, i daje pregled osnovnih konvencija i protokola. Takoe, ukazuje uenicima na tekoe i dileme humanitarnih radnika u procesu zatite ratnih zarobljenika. Slijede diskusija i primjeri iz realnog ivota koji se odnose na blie ili dalje ratne dogaaje. Vano je da se uenici ohrabre da slobodno iznose svoje miljenje i da se izgrauje njihov kritiki odnos prema razliitim situacijama. Na kraju, nastavnik razvstava odgovore u etiri kategorije, koje se odnose na insistiranje na odgovornosti zarobljivaa, organizovanje posjete zatvorima radi snimanja stanja, organizovanje javnih posjeta i plasiranje informacija o krenju MHP-a kroz medije, ali i na krivino gonjenje osoba koje su krile meunarodno humanitarno pravo.

Napomena: u realizaciji asa mogu da se koriste razliite nastavne metode, na primjer, igranje uloga, projekat, debata, i slino. Njih je ivot nauio da se ne boje smrti. Ivo Andri

Korelacija: crnogorski zakonici Kakav je bio odnos vojne vlasti prema zarobljenicima moe se sagledati iz Pravila Ministarstva vojnog o postupanju sa zarobljenim vojnicima. Naime, Pravilima je naloeno da se obrazuje posebna komanda koja e voditi rauna o zarobljnicima, zatim nain sprovoenja zarobljenih vojnika od jedinica koje su ih zarobile do posebne komande, uvoenje zarobljenika u protokole i dalji postupak komande zarobljenika, zatim izdravanje, nadzor i straa nad zarobljenicima, upotreba zarobljenika na radu i druga pitanja znaajna za njihov ivot i rad. Kratak izvod iz Pravila Ministarstva vojnog o postupanju sa zarobljenim vojnicima: Nad zarobljenicima koji su izvan mjesta komande nadzor i strau nad istima vrie sama nadletva kojima su zarobljenici upueni na rad preko svojih organa. Zarobljenici e dobijati vojniki majin, a oni su na radu i novanu nagradu koja e se prema prilikama odreivati najvie do jedan perper dnevno. Hranu zarobljenicima, posue za kuvanje jela i potrebno za ogrev i osvetljenje komande e trebovati od mjesnih itendanskih vlasti. Za ostala trebovanja potrebno je prethodno odobrenje Glavne Itendanture Crnogorske vojske. O tome kako se postupalo sa ratnim zarobljenicima u dugoj istoriji Crne Gore pisali su mnogi istoriari i naunici, kako oni koji su roeni na tlu Crne Gore, tako i oni koji su je posjeivali. O poloaju Osman-pae na Cetinju, na primjer, pisao je Momo Kapor (Zelena oja Montenegra): Ovaj zarobljenik je gospodski ivio. Kad su ga sa Vrbice sa ostalim zarobljenicima Vujeg dola odveli na Cetinje, pisao je kralj Nikola knjeginji Mileni, da mu se to udobnije boravak udesi za ropstvo: da mu se dadne hiljadu i petsto forinti mjeseno, da se moe slobodno kretati po gradu i da moe pasati sablju. U zavrnom dijelu asa nastavnik provjerava da li su uenici usvojili osnovne pojmove i ideje.

102

Prilog 2 Odlomci iz III enevske konvencije koji se odnosi na postupanje sa ratnim zarobljenicima Opte odredbe lan 13. Prema ratnim zarobljenicima se mora u svako doba postupati ovjeno. (...) Isto tako, ratni zarobljenici moraju u svakom trenutku biti zatieni, naroito od svakog akta nasilja ili zastraivanja, od uvreda i javne radoznalosti. (...) Mjere represija prema ratnim zarobljenicima su zabranjene. lan 14. Ratni zarobljenici u svim okolnostima imaju pravo na potovanje njihove linosti i njihove asti. lan 23. Nijedan ratni zarobljenik ne smije ni u jednom trenutku biti poslan ili zadran u nekoj oblasti u kojoj bi bio izloen vatri borbene zone... Higijenska i ljekarska njega lan 29. Ratnim zarobljenicima e, danju i nou, stajati na raspolaganju higijenski ureaji i oni e se odravati u stalnom stanju istoe. U logorima u kojima borave ene ratni zarobljenici, njima se imaju obezbijediti odvojeni ureaji... lan 30. Svaki logor imae odgovarajuu ambulantu gdje e ratni zarobljenici dobijati njegu koja bi im zatrebala, kao i podesan nain ishrane... Smjetaj, ishrana i odijevanje lan 25. U svim logorima u kojima ene ratni zarobljenici borave istovremeno kad i ratni zarobljenici mukarci, njima se imaju obezbijediti odvojene spavaonice...(...) lan 26. Osnovni svakodnevni obrok mora biti dovoljan po koliini, kvalitetu i raznovrsnosti, da bi se zarobljenici odrali u dobrom zdravlju. (...) Ratnim zarobljenicima ima se obezbijediti voda za pie u dovoljnoj koliini(...) Zabranjene su sve kolektivne disciplinske mjere koje bi se odnosile na hranu. lan 27. Ratnim zarobljenicima ima se obezbijediti dovoljno odjee, rublja i obue... lan 38. Zarobljenici moraju imati mogunost da rade fizike vjebe, podrazumijevajui tu i sportove i igre, i da koriste otvoreni prostor. U tu svrhu obezbijedie se u svim logorima dovoljno slobodnog prostora. Porodine veze lan 71. Ratnim zarobljenicima se mora dozvoliti da alju i primaju pisma i dopisne karte. Vjerske obaveze lan 34. Ratnim zarobljenicima e se ostaviti najire mogunosti za ispovijedanje vjere... Za vjerske obrede e se obezbijediti podesne prostorije. Sudske garancije lan 99. Nikakav moralni niti fiziki pritisak ne smije se vriti nad ratnim zarobljenikom kako bi se on naveo da prizna da je kriv za djelo za koje je optuen. Nijedan ratni zarobljenik ne moe biti osuen prije nego to mu je pruena mogunost da se brani i da koristi pomo branioca. Zavretak zarobljenitva lan 109. Strane u sukobu su dune da vrate u njihovu zemlju, bez obzira na broj i nain, teko ranjene i bolesne zarobljenike ... lan 118. Ratni zarobljenici e po okonanju aktivnih neprijateljstava bez odlaganja biti osloboeni i repatrirani.
103

Drutva za pomo i druge organizacije lan 125. Vjerske organizacije, drutva za pruanje pomoi ili bilo koje druge organizacije koje pomau ratnim zarobljenicima, dobie (...) za sebe i za svoje uredno akreditovane delegate sve potrebne olakice radi posjeivanja ratnih zarobljenika i raspodjele pomoi. (...) Poseban poloaj Meunarodnog komiteta Crvenog krsta na tom podruju bie u svako doba priznat i potovan ... Navedeni odlomci se odnose samo na zarobljenike koji su zarobljeni u nekom meunarodnom ratu. U Dopunskom protokulu II uz enevske konvencije ima lanova, mada u manjem broju, koji se odnose na zatvorene u vrijeme unutranjih oruanih sukoba. Na primjer: Propisi za zarobljene u vrijeme unutranjih ratnih sukoba odlomci iz Protokola II lan 41. Sva lica koja ne uzimaju direktno uee ili koja su prestala da uestvuju u neprijateljstvima, bez obzira na to da li je njihova sloboda bila ograniena ili ne, imaju pravo da njihova linost, ast i ubjeenje ili vjersko ubjeenje budu potovani ... lan 42. Sljedea djela jesu i ostaju zabranjena u svako doba i na svakom mjestu: - nasilje nad ivotom, zdravljem i fizikim ili mentalnim blagostanjem ljudi, naroito ubistvo i okrutno postupanje, kao to su muenje, sakaenje ili bilo koji oblik tjelesne kazne; - kolektivne kazne; ... - vrijeanje ljudskog dostojanstva, naroito poniavajui i degradirajui postupak, silovanje, prinudna prostitucija i svaki oblik nedolinog napada; ... lan 5. Lica ija sloboda je ograniena 5.1. a) b) c) d) 5.2. a) b) c) d) izuzev kad su mukarci i ene iz jedne porodice smjeteni zajedno, ene e biti drane u odvojenim odjeljenjima od odjeljenja za mukarce i bie pod neposrednim nadzorom ena bie im dozvoljeno da primaju pisma i dopisne karte mjesta za interniranje i pritvor nee se nalaziti u blizini borbene zone(...);... njihovo fiziko ili mentalno zdravlje i integritet nee biti ugroeni (...). ranjeni i bolesni moraju biti lijeeni lica (...) e primati(...) hranu i vodu za pie, i bie zatiena u zdrastvenom i higijenskom pogledu i od surove klime i opasnosti od oruanih sukoba bie im dozvoljeno da primaju individualnu i kolektivnu pomo bie im dozvoljeno da vre svoje vjerske obrede (...); ...

Posjeivanje zarobljenika ta rade delegati MKCK za vrijeme posjeta zatvorima? Vode uvodni razgovor sa upravnikom kako bi saznali njegovo gledite, organizovali posjete i dobili uvjerenje da e MKCK moi da odrava privatne razgovore sa zarobljenicima, registruje zarobljenike, vri inspekciju svih dijelova zatvora i ponavlja posjete. Obilaze zatvor (posebno elije, toalete i tueve, dvorite za vjebanje, kuhinju, samice i ambulantu). Uopteno razgovaraju sa grupama zarobljenika o manje osjetljivim pitanjima: o vodi, hrani, toaletima i tuevima, o dostupnosti medicinske njege, o vjebanju, svjeem vazduhu i aktivnostima i dokolici. Privatno razgovaraju sa zarobljenicima o osjetljivim i linim pitanjima, kao to su tretman prilikom ispitivanja; ponaanje straara; eventualno sakriveni zarobljenici; eventualno zlostavljanje drugih zarobljenika; kontakti sa porodicom i medicinski ili lini problemi. Vode zavrni razgovor sa upravnikom, koga delegat MKCK informie o svojim nalazima i predlae mjere za poboljanje stanja.

Najee preporuke upravi: 104

ponoviti upustvo straarima da se prema zarobljenicima ponaaju s potovanjem, produiti vrijeme za vjebanje na najmanje sat dnevno, poveati zalihe iste vode, poboljati pristup medicinskoj njezi.

Kad je potrebno, MKCK obezbjeuje posebnu pomo, kao to su: popravka vodoinstalacija i sanitarija, razmjena poruka Crvenog krsta, osnovna medicinska i higijenska sredstva, predmeti za dokolicu i, kada je potrebna, pomo za rehabilitaciju otputenih. Naini na koje posjete MKCK-a zatvoru pomau zarobljeniku: Registracija i praenje sudbine zarobljenika su mjera zatite protiv nestanka ili nasuminog pogubljenja; Privatni razgovori sa delegatima o muenju ili boravku u samici mogu da pomognu zarobljeniku da to psihiki lake podnese; Zarobljenici mogu da poalju poruku preko Crvenog krsta porodicama, da bi ih obavijestili gdje se nalaze, i da, eventualno, prime odgovor. Povremeno mogu da primaju porodine posjete; Delegati e o informacijama koje su dobili od zarobljenika o tretmanu i najbitnim uslovima razgovarati sa upravnikom zatvora, zamolie da se uslovi poboljaju ili e ponuditi direktnu pomo, kao to je obezbjeivanje sredstava za ienje ili popravku sanitarnih ureaja.

Ne treba se bojati ljudi, nego onoga to je neljudsko u njima.

***

Ivo Andri

Samo nas nedae ivota ue da cijenimo dobar ivot.

J.V.Gete

105

*** Prilog 2 Svjetlost u tami Prvi put su doli da nas posjete ljudi spolja. Ja sam bio samo uo da u enevi postoji neka organizacija koja pomae siromanim, potlaenim ljudima, i to je sve. Nisam znao da oni mogu da uu u zatvor. Pregledali su sve, ne samo ono to je zatvorska uprava eljela da gledaju. Oigledno je da su eljeli kompletnu sliku, a time su zadobili nae povjerenje. Bili su efikasni i diskretni. Stekli su povjerenje obiju strana uprava im dozvolila pristup mjestima na koja drugi nijesu ili, a zarobljenici su ih vidjeli kao, kako se to kae, svjetlost u tami. Tokom svih est mjeseci, koliko smo proveli u zatvoru, primali smo samo posjete Crvenog krsta. Nikad nas nisu iznevjerili. Dolazili su dva put nedeljno, nekad i ee. Zapisali su naa imena i napravili spiskove. U zatvor su stalno pristizali novi, i mi smo se uvijek trudli da i njihova imena dou to prije na spisak, jer upravo nas je taj spisak titio. Danas sam iv samo zahvaljujui tome to sam uspio da kaem svoje ime predstavniku Crvenog krsta. Moe li to da mu objasni? Ovo je za tebe, a ovo za tvoju rodbinu. Nikad neu zaboraviti taj trenutak. Delegat je ulivao povjerenje i oslobodio me je da govorim. Postavio mi je mnogo pitanja o meni, o mojoj situaciji, o mojoj porodici. Nije zauzimao nikakav stav, samo je sluao. Bili smo u zatvoru i bilo nam je teko. eljeli smo da Crveni krst ispria svjetskim medijima sve o tome. Bili bismo zaista zahvalni za to. Ali, kad razmislite, da su to uradili, da su otkrili ta su sve vidjeli, moda bi im uprava zabranila da dolaze u zatvor. Da se to desilo, mi bismo bili na gubitku. ***

Napomena: nastavnik moe da koristi izjave ratnih zarobljenika sa prostora bive SFRJ.

106

Usmjeravanje panje na obnavljanje porodinih veza

III AS Ciljevi: Razumijevanje patnje lanova porodica koje su razdvojene zbog rata; Ukazivanje na obim i sloenost brojnih aktivnosti koje se preduzimaju radi obnavljanja i ouvanja veza izmeu lanova porodice.

Materijal: Prilog 1 Foto kola Prilog 2 Djeca Ruande Prilog 3 Pria jednog maturanta Pojmovi: PATNJA VEZE MEU LANOVIMA PORODICE Aktivnosti: Nastavnik ukazuje uenicima na znaajnu posljedicu ratnih sukoba razdvajanje porodica. Potom govori da je u svijetu 2001. godine bilo 50.000.000 izbjeglica i interno raseljenih lica. Polovinu od njih inili su djeca i adolescenti a bilo je vie od 2.000.000 djece koja su razdvojena od svojih porodica. Posebno su djeca bez pratnje, odnosno bez svojih najbliih, izloena zlostavljanju, seksualnoj eksploataciji i regrutovanju u vojnike. Uenici razmjenjuju ideje, koje nastavnik ispisuje na tablu, u vezi s tim koje su grupe najosjetljivije prilikom razdvajanja porodica i zato. Uenici daju primjere razdvojenih porodica za koje su saznali ili o kojima su itali. Nastavnik dijeli uenike u vie grupa (zavisno od broja uenika u odjeljenju, grupe obino ini etiripet uenika), koje dobijaju razliite zadatke. Jedan od zadataka je da napiu kratku priu inspirisanu nekom fotografijom sa prireenog kolaa. Uenici mogu da napiu i istinitu priu o razdvojenim porodicama koju su uli od starijih ili, eventualno, od svojih drugova, proitali, vidjeli na televiziji, i slino. Jedna grupa dobija zadatak da osmisli kako da humanitarni radnici rade na sastavljanju razdvojenih porodica jer nije u svakoj situaciji mogue i dozvoljeno njihovo spajanje. Zadatak moe da bude odgovor na pitanje ta sve humanitarni radnik moe i treba da preduzme da bi uao o trag nestaloj ili izgubljenoj osobi. Zadatak koji radi sljedea grupa moe biti primjerak obrasca Poruka Crvenog krsta i razgovor o tome su kakve su sve vrste poruka dozvoljenje, a kakve su poruke zabranjene. Sljedea grupa moe da dobije prilog Djeca Ruande i zadatak da, na osnovu priloga, navedu listu moguih problema djece koja su odvojena od svojih porodica i dilema koje imaju humanitarni radnici u vezi s procjenom to je najbolje za tu djecu. Po zavrenom radu u grupama, slijede izvjetavanje i diskusija u cijeloj grupi. U diskusiji se potencira uloga MKCK-a i nacionalnih drutava Crvenog krsta u tim aktivnostima. U zavrnom dijelu asa rezimiraju se osnovna znanja i pojmovi koje je trebalo usvojiti.

* Nastavik moe da realizuje ovu nastavnu jedinicu pomou razliitih nastavnih metoda. Mogue je uraditi manji projekat u kojem e uenici istraiti broj porodica koje su bile razdvojene u nekom periodu, kako je dolo do spajanja, kroz kakve su probleme proli itd. Takoe, izraavanje uenika u rjeavaju pojedinih zadataka moe da bude razliito, poev od raznih vizuelnih metoda, pravljenja kolaa, portfolija, scenskih predstava, igranja uloga... Naime, dobro je da se uenici upute na razliite naine rjeavanja zadataka i izraavanja.
107

Prilog 1 Foto kola

108

Prilog 2 Djeca Ruande Za vrijeme genocida i rata koji je 1994.godine bijesnio Ruandom i bio uzrok bjekstva stanovnitva, djeca nisu bila poteena ubijanja, ranjavanja, bjeanja iz svoje zemlje ili gubitka roditelja koji su bili ubijani. Da bi spasili ivote te djece neke organizacije i neki pojedinci odluili su da ih poalju avionom u driuge afrike zemlje ili Evropu. Francuski vojnici su, na primjer, aprila 1994. evakuisali 72 djece u Francusku gdje su bili smjeteni na plemikom imanju kojim je upravljalo pokrajinsko vijee. Uvijek je postojala namjera da se ova djeca vrate u svoju zemlju. Uspjeli smo da za njih odravamo zajedniki nain ivota kako bi nastavili isto da se ponaaju i lake se vratili u svoju zemlju. Potrudili smo se da ue oba jezika francuski i ruandski da ih ne bi isupali iz korijena, rekao je francuski predstavnik. Jula 1996, 46 ove djece vraeno je avionom u Ruandu. Crveni krst je identifikovao 20 porodica u srodstvu i nastavio potragu za 26 preostalih. Ako potraga za njima bude neuspjena, djeca e biti data na usvajanje. Pomo za njihovo izdravanje imae oblik sredstava za osnovne potrebe, rekao je radnik Crvenog krsta. Do kraja 2000. godine, est godina poslije dogaaja u Ruandi, od 74 000 djece koja su se u jednom trenutku nala sama, a koje su humanitarne organizacije registrovale u Ruandi ili u inostranstvu, 67 000 je vraeno svojim porodicama. Zajednio saoptenje MKCK, UNHCR i Meunarodne Federacije drutva Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, od 27. juna 1994. o evakuaciji djece koja su se nala bez pratnje odraslih u Ruandi U sadanjim okolnostima u Ruandi esto je nemogue dobiti pouzdanu informaciju o sudbini razdvojenih lanova porodice. Dokle god je mogue ui u trag rodbini, mora se pretpostaviti da svako nepraeno dijete moe da ima ive rodjake koji su jo u Ruandi ili u nekoj od susjednih zemalja. Evakuaciju, prihvatanje i brigu o djeci treba planirati sa namjerom da se ostvari najskorije mogue spajanje djece sa njihovom rodbinom.

Prilog 3 Pria jednog maturanta Rastao sam u mjeovitoj porodici: otac Hrvat, majka Muslimanka. Sa bratom i sestom ivjeli smo slono i sreno. Na dom je bio otvoren za sve ljude dobre volje i nae prijatelje, nezavisno od toga kojoj su vjeri i naciji pripadali. Poeo je rat u Mostaru, u kojem smo ivjeli. Otac je mobilisan u HVO, a majka je sa nama otila u Njemaku. Bili smo razdvojeni sve vrijeme rata. Rat se zavrio i mi smo se vratili u Mostar. Tada smo saznali da je mamin brat poginuo od vojnih formacija HVO. Nastala je tuga, dugi dani i noi ipunjeni njenim suzama i bolom. Meutim, nihova ljubav je pobijedila, pobijedilo je razumijevanje jednog zlog vremena, u kojem smo se malo, ili nimalo, pitali za sebe i svoje najblie. Nastavili smo da ivimo kao srena porodica.

109

Etika humanitarne akcije

IV AS Ciljevi: Objanjenje principa na kojima poivaju humanitarne akcije; Razumjevanje nekih dilema s kojima se susreu humanitarni radnici u svom radu; Objanjenje da ak i u ,,pat situacijama humanitarni radnici ne mogu da izbjegnu donoenje odluke: ne initi nita jednako je odluka kao i uiniti neto.

Materijal: Prilog 4 Principi rada u humanitarnoj akciji Pojam: ETIKA DILEMA situacija u kojoj je ostvarenje jednog vrijednog cilja u suprotnosti s drugim vrijednim ciljem, ili jedan cilj nanosi zlo isto kao i dobro. U istraivanju etike humanitarne akcije razmatraju se dileme humanitarnih radnika. Uenici razmatraju tri principa u humanitarnom djelovanju: neutralnost, nepristrasnost i princip nezavisnosti. Nastavnik podijeli kao primjere etiri sluaja, koji su dati u prilogu, i postavlja pitanja o svakom od njih na vidno mjesto. Potrebne vjetine: vjetina sagledavanja problema iz razliitih uglova, vjetina razvijanja vlastitog miljenja, vjetina rjeavanja problema, vjetina empatije. Aktivnosti: Nastavnik dijeli uenike u etiri grupe i poinje obradu teme tako to postavlja nekoliko pitanja (dobijene odgovore zapisuje na tablu), na primjer: Da li znate neke posebne kodekse ponaanja koji obavezuju ljude u obavljanju njihovog posla? Odgovori se odnose na pravila i obaveze koje mora da potuje ljekar ili na novinarski etiki kodeks, koji im zabranjuje da otkriju ime osobe koja im je dala informacije ukoliko je to opasno po nju ili ako ona to ne eli. Koji su, po vaem miljenju, principi kojima se humanitarni radnici moraju rukovoditi u obavljanju svojih aktivnosti u korist rtava oruanih sukoba? Zato su u humanitarnoj akciji potrebni neutralnost i nepristrasnost?

Zatim nastavnik ita iz priloga Principi rada u humanitarnoj akciji jednu po jednu situaciju i trai od uenika da odgovore na sljedea pitanja: Kako biste odgovorili u ovoj situaciji da ste humanitarni radnici? Koji vas je princip rukovodio?

Nastavnik uvodi pojam etike dileme govorei o tome da humanitarne akcije nekad postaju predmet kritike. U predloenim aktivnostima uenici analiziraju situacije u kojima postoji etika dilema i odluuju ta bi oni u tom sluaju uinili. Pri tome moraju da razrade argumente kojima e pobiti kritike.

110

Neutralnost (nezauzimanje strana) Da bi stekli i zadrali svaije povjerenje, humanitarni radnici ne staju ni na iju stranu u neprijateljstvima ili sporovima.

Nepristrasnost (prioritet zasnovan na potrebama) Humanitarni radnici ne vre diskriminaciju na bazi nacionalne i rasne pripadnosti, vjerskih uvjerenja, drutvene klase ili politikog uvjerenja. Njih rukovode iskljuivo potrebe pojedinaca i moraju dati prioritet najhitnijim sluajevima.

Nezavisnost (odupiranje pritiscima) Humanitarne organizacije odupiru se pritiscima ili uticajima sa strane, bilo da oni dolaze od donatora, meunarodnih tijela ili vlada, kako bi bile u mogunosti da djeluju efikasno prema stvarnim potrebama.

Principi MKCK, neutralnost (nezauzimanje starana), nepristarsnost (pruanje pomoi rtvama prema potrebama) i nezavisnost (nepotinavanje nikakvoj politikoj vlasti) zahtijevaju da MKCK prui otpor pokuajima jedne strane u sukobu da kooptira njegove usluge ili da uskrati te usluge suparnikoj strani. Taj otpor treba da bude nenasilan i svestran (). Kao rezultat toga, delegati MKCK-a moraju biti strpljivi, diskretni i nenasilni () i spremni da ive sa dilemama. Nikolas Beri, Rat i Crveni krst

A . PRODUAVAMO LI RAT? Humanitarne organizacije su pristigle u pomo oajnim civilima na ratom pogoenom podruju. Poto su donijele pomo za preivljavanje civila, zaraene grupe su mogle da ignoriu potrebe svog civilnog stanovnitva. Inostrana pomo im je omoguila da svoje nacionalne resurse koriste za snabdijevanje vojnika, pa im je bilo mogue i da produe rat.

B . POMAEMO LI POLITIKU ETNIKOG IENJA? Civili su pobjegli u zatienu zonu koja je ustanovljena kao sklonite za rtve etnikog ienja u njihovoj zemlji, a humanitarni radnici su pomogli da se evakuiu iz te zone u izbjeglike centre izvan zemlje. Humanitarna akcija je, prema tome, doprinijela etnikom ienju tako to su rtve preseljene iz svoje domovine. C. PRUA LI HUMANITARNI RAD POLITIARIMA IZGOVOR ZA NEDJELOVANJE? Dvije zemlje vode rat i meu civilnim stanovnitvom ima mnogo rtava. U drugim zemljama osuuje se poloaj rtava, ali nijedna strana vlada nije spremna da intervenie kako bi natjerala zaraene strane da obustave sukobe ili da izvri pritisak na njih da potede civilno stanovnitvo. ta znai pokuati da se dopremi humanitarna pomo kada odlino znamo da bi to bila samo kap u moru i da bez stranog politikog pritiska ili vojne intervencije mi, humanitarne organizacije, samo obezbjeujemo svijetu mirnu savjest, ali se u vezi s tim jedan humanitarni radnik.
111

D.

DA LI MI PREUTNO PRIHVATAMO PRISILNO RASELJAVANJE CIVILA? Da bi pojaali kontrolu sela u borbenoj zoni u kojima su se nekad krili pobunjeniki borci, civili su bili primorani da podignu logor udaljen 30 km od svojih kua. Agencije za humanitarnu pomo zamoljene su da dopremaju hranu i medicinsku pomo u logor. Meutim, inei to one bi preutno prihvatile prisilno raseljavanje civila. Na kraju asa, nastavnik treba da postavi pitanja grupama o tome ta im se u raspravi svidjelo, a ta nije.

Ako se postave pitanja o radu konkretnih organizacija, treba ih zabiljeiti jer mogu da budu polazite za neku buduu aktivnost.

Koji argument biste upotrijebili za odbijanje ponude? Nastavnik daje zavrni komentar kroz kljune ideje.

KLJUNE IDEJE Humanitarne organizacije moraju da imaju kodeks ponaanja. Humanitarni radnici moraju da budu neutralni i nepristrasni kad pruaju zatitu i pomo kako bi stekli i zadrali povjerenje svih strana u sukobu. Humanitarni radnici se susreu sa etikim dilemama u svom poslu. Iako moda nema jasnih, najboljih odgovora ili odluka, vano ja shvatiti da je i ne initi nita odluka koja ima posljedice.

Za MKCK strogi kodeks ponaanja presudno je vaan jer on ima mandat da izvrava osjetljive zadatke, kao to je posjeta zarobljenicima, ili da bude neutralni posrednik izmeu dvije zaraene strane. Postupaj tako da tvoj postupak moe postati opti princip ljudskog ponaanja. Imanuel Kant Kada ovjek sve razumije, on sve i oprata. Lav Tolstoj ovjek koji nije hrabar ne moe biti poten, jer za potenje su potrebne rtve kakve kukavica ne umije da podnese; i potrebna je velikodunost, koju on ne moe ni razumjeti. Jovan Dui

112

Prilog 4 Principi rada u humanitarnoj akciji Za svaku situaciju: koji odgovor biste dali da ste humanitarni radnik? Objasnite princip iza svakog odgovora! 1. Oblast je bila pogoena glau zbog sue i dugotrajnog ratovanja. Jedna humanitarna agencija je izgradila veterinarski projekat za taj nomadski narod, iji je opstanak zavisio od njihove stoke. Pripradnici jednog ili drugog klana esto su govorili humanitarnim radnicima: Ne smijete ii u onaj drugi klan jer su oni nai neprijatelji. Kako moete da pomaete nama ako pomaete njima? 2. Teko ranjeni borac pobunjenike vojske prebaen je u bolnicu na lijeenje. U bolnicu stiu dva vladina vojnika koji su lake ranjeni. Dok je medicinsko osoblje prualo pomo pobunjeniku, vojnici su im se suprotstavili rijeima: Sigurno ste na njegovoj strani kad pomaete njemu, a nas tjerate da ekamo. Zar vi ne treba da budete neutralni? 3. Tokom oruanog sukoba jedna lokalna humanitarna organizacija traila je fondove kako bi pomogla hiljadama ljudi raseljenih u sjeverne dijelove ratnim razaranjima pogoene zemlje. Predstavnik poznate meunarodne poslovne firme ponudio je toj organizaciji novac za pomo ljudima koji ive na jugu zemlje, u gradu u kojem firma ima fabriku, kako bi se ublaila napetost zbog koje mnogi od njegovih radnika da dolaze na posao. Humanitarna organizacija je odbila tu ponudu.

113

Izborni as

Kampanja protiv muenja

Ciljevi: Razvijanje kreativnih pristupa sloenim problemima; Podizanje svijesti o mogunosti primjene nauenog u svakodnevnom ivotu; Upoznavanje i analiziranje tehnika i metoda spreavanja muenja. Aktivnosti: Uenici analiziraju prikupljeni materijal. Uenici diskutuju, zakljuuju, osmiljavaju, prezentuju razliite situacije. Uenici komuniciraju sa predstavnicima humanitarnih organizacija NVO.

Uenici treba da razmiljaju o potrebi spreavanja muenja i drugih okrutnih, neovjenih ili poniavajuih postupaka i kazni, ali i postupaka slinih muenju. Na taj nain podie se svijest o njihovoj zabrani i potrebi poboljanja zakonskih regulativa u svim zemljama u svijetu. Za uee u toj aktivnosti neophodna su prethodna znanja, kreativnost i razumijevanje. Na ovom izbornom asu uenici se podstiu da svoje znanje, steeno na asovima IHP-a, primijene u voenju kampanja.

ovjek koji mui drugog ovjeka neizrecivi je zlotvor. Henry Miller Stalno su molili da ih ubiju.Muenje je gore od smrti. Jose Barrera

Priprema: Nastavnik je na prethodnom asu rekao uenicima da prikupe primjere akcija za spreavanju muenja koje se sprovode na lokalnom, regionalnom i meunarodnom nivou. Pojanjava elemente mogue kampanje. Koristi prilog meunarodnih standarda ljudskih prava za zabranu muenja. Na poetku asa nastavnik zamoli uenike da mu kau to vie antonima rijei muenje. Zapisuje ih na tablu ili hamer. Koliko ih se moe nabrojati? Pomou oluje ideja nastavnik odredi pojmove kvart muenja i kvart slobode od muenja, i podijeli uenike u dvije grupe. Zatim oznaava dva suprotna ugla uionice, koje uenici prije toga mogu da ukrase plakatama, odgovarajuim novinskim isjecima, fotografijama... Nastavnik odabere po jednog predstavnika za svaku grupu koji e, poslije konsultacija sa svojim lanovima, braniti njihove zajednike stavove. Cilj te igre je da se kvart muenja pretvori u kvart slobode od muenja pomou kampanje za podizanje svijesti protiv muenja, plakata, radijskog programa, pozorita, lobiranja, sporta... Grupe imaju 20 minuta za pripremu svoje kampanje. Sljedeih 15 minuta treba ostaviti za prezentaciju. Nastavnik trai od uenika da mu opiu svoj doivljaj poslije uraene radionice. Na kraju asa nastavnik moe da predloi uenicima da komuniciraju sa NVO za ljudska prava i na taj nain sprovedu svoje zamisli u djelo.

114

Metodiki savjeti: omoguite uenicima da budu kreativni i izbjegavajte da komentariete ili cenzuriete ideje; nastojte da samete, pojasnite i ublaite argumente i nikad ne zagovarajte nijednu stranu.

Treba veoma paljivo izlagati potresne fotografije ili izvjetaje o muenju.

HRONOLOGIJA Zabrana muenja i drugih okrutnih, neovjenih ili poniavajuih postupaka ili kazni 1948. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1949. etiri enevske konvencije 1950. Evropska konvencija o ljudskim pravima 1957. Standardna minimalna pravila za postupanje prema zarobljenicima (UN) 1966. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima 1979. Kodeks ponaanja (UN) 1982. Naela lekarske etike u tim situacijama 1984. Konvencija protiv muenja (UN) 1990. Pravila za zatitu maloljetnika lienih slobode (UN) 1998. Statut Meunarodnog krivinog suda 2002. Izborni protokol uz Konvenciju protiv muenja i drugi okrutnih, neovjenih ili poniavajuih postupaka ili kazni (UN)

115

Tema 8 ZAVRNO ISTRAIVANJE - Kuda dalje?

Radovi uenika VIII razreda sa asa IHP-a

Ljudi koji ne mogu uestvovati u tuem bolu, jo manje mogu uestvovati u tuoj radosti. Nikolaj Velimirovi

116

Kuda dalje?
I AS Cilj: Primjena znanja IHP-a u planiranju i izvoenju akcija u svakodnevnom ivotu. Jedno od najsnanijih sredstava za promovisanje i odravanje znanja jeste davanje prilike uenicima da primjenjuju ideje i ponaanja koje su nauili. Uenici usvajaju sadraj tako to i sami poduavaju druge, promoviu ideje, kreiraju materijale koje e podijeliti sa drugima i primjenjuju ono to su nauili kroz istraivanje. Uenici mogu znanje steeno na asovima Istraivanja humanitarnog prava da proire daleko izvan svoje grupe na porodicu, prijatelje, zajednicu. Mogu da poduavaju druge uenike, da drugima priaju prie koje su sakupili ili da se ukljue u humanitarne aktivnosti kako bi pomogli ugroenima. Uenici mogu raditi i razliite osmiljene projekte istraivanje, promovisanje, kampanje, i slino.

Aktivnosti: Nastavnik daje uenicima zadatak da osmisle i realizuju jednu ili vie akcija iz oblasti humanitarnog prava i podsjea ih na neke vrste humanitarnih akcija: poduavanje drugih o MHP-u, usmjeravanje panje na specifine humanitarne potrebe u svom kraju.

Nastavnik pribliava uenicima neke ideje za projekte, tj. akcije: Rad sa mlaom djecom ili grupama (knjige sa priama, stripovi, kratki komadi, izlobe, prezentacije, dramske sekcije, pisma medijima, javljanje u radio-programe, broure, i slino); Dobrovoljni rad (pomo beskunicima, izbjeglicama, raseljenim licima, djeci bez roditelja, bolesnima, starima itd.); Organizovanje kampanja iz oblasti MHP-a.

Kad uenici odlue koje e akcije izvoditi, nastavnik im daje smjernice za konkretno planiranje i realizaciju akcije/projekta: Planiranje akcije/projekta: Za koga je ovaj projekat? ta je cilj ovog projekta? ta treba da uradimo da bismo ostvarili cilj koji smo postavili? Izvrenje: ta se dogaa iz dana u dan tokom izvravanja plana? Kako se prilagoavamo okolnostima prilikom izvrenja plana i zato? Analiza uraenog: Kakav je bio rezultat naeg projekta/akcije? Kako su ljudi reagovali? ta je projekat znaio za mene? ta sad elim da radim?

Formalizovanje procesa, kroz pisanje ili druge oblike biljeki i diskusiju, pomae uenicima tako to ih ispunjava osjeanjem uspjenosti. Napomena: za pripremu akcije nekad je potrebno vie asova, a za analizu akcije treba odvojiti jedan, i to posljednji as.
117

LITERATURA

1. Grupa Most, Istraivanje Humanitarnog prava, Obrazovni moduli za nastavnike, Beograd, 2005. 2. Crveni krst Crne Gore, Crveni krst Crne Gore, 18751975, Titograd, 1980. 3. Gerhard Gezeman, ojstvo i junatvo starih Crnogoraca, Podgorica, 1996. 4. Dr Federik Ferije, Crna Gora, Podgorica, 2007. 5. Petar I Petrovi, Poslanice, Cetinje, 2006. 6. Nikola Petrovi, Memoari, Cetinje, 1994. 7. Petar II Petrovi Njego, Gorski vijenac, Podgorica, 1995. 8. Marko Miljanov, Primjeri ojstva i junatva, Cetinje, 2006. 9. Ivo Andri, Znakovi pored puta, Beograd, 1987. 10. Anri Dinan, Sjeanje na Solferino, eneva, 1862. 11. Rade Delibai, Put razvoja humane linosti, Niki, 2003. 12. Meunarodno humanitarno pravo, Odgovori na vaa pitanja, MKCK, 2002.

118

ANEX 1 Istraivanje humanitarnog prava - kratki program (10 asova) 1. Uvod u Istraivanje humanitarnog prava: ciljevi programa, osnovni pojmovi MHP-a, IHP-a, humanitarne organizacije 2. Posmatrai i to mogu da uine 3. Oevidac, ljudsko dostojanstvo i socijalni pritisak 4. Osnovna pravila MHP-a, razlikovanje vojnih i civilnih ciljeva 5. MHP i ljudska prava 6. Kodeksi tokom vremana 7. Krenje MHP (otrkrivanje krenja i razlozi za pravdu) 8. Sankcionisanje krenja MHP-a 9. Posljedice ratnih razaranja (izbjeglice, kampovi, obnavljane porodinih veza ) 10. Etika humanitarne akcije

ANEX 2 Skraenice UN Ujedinjene nacije MHP Meunardono humanitarno pravo IHP Istraivanje humanitarnog prava MKCK Meunarodni komitet Crvenog krsta MFCK/CP Meunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca MPCK/CP Meunarodni pokret Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca NDCK Nacionalno drutvo Crvenog krsta MKS Meunarodni krivini sud PGP Pakt o graanskim i politikim pravima PESK Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima KIP Komisija za istinu i pomirenje

119