Professional Documents
Culture Documents
OSNOVI EKOLOGIJE
ZA STUDENTE OSNOVNIH STUDIJA BIOLOGIJE
DEFINICIJE
Naziv ekologija potie od grkih rei oikos () kua, dom logos () re, govor (u izvedenom znaenju nauka ili uenje) Termin ekologija ustanovio je 1866. godine nemaki zoolog Ernst Haekel Pod ekologijom podrazumevamo sveukupno znanje koje se odnosi na ekonomiju Prirode istraivanje odnosa ivotinja prema okolnoj organskoj i neorganskoj sredini; ukljuujui, pre svega, njihove prijateljske i neprijateljske odnose sa onim biljkama i ivotinjama sa kojima stupaju u direktne ili indirektne kontakte jednom reju, ekologija je istraivanje svih kompleksnih meuodnosa koje Darvin oznaava kao uslove borbe za opstanak (Haeckel, 1870)
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
Ernst Haeckel
Charles Darwin
DEFINICIJE
Naziv ekologija potie od grkih rei oikos () kua, dom logos () re, govor (u izvedenom znaenju nauka ili uenje) Termin ekologija ustanovio je 1866. godine nemaki zoolog Ernst Haekel Pod ekologijom podrazumevamo sveukupno znanje koje se odnosi na ekonomiju Prirode istraivanje odnosa ivotinja prema okolnoj organskoj i neorganskoj sredini; ukljuujui, pre svega, njihove prijateljske i neprijateljske odnose sa onim biljkama i ivotinjama sa kojima stupaju u direktne ili indirektne kontakte jednom reju, ekologija je istraivanje svih kompleksnih meuodnosa koje Darvin oznaava kao uslove borbe za opstanak (Haeckel, 1870)
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
Ernst Haeckel
Charles Darwin
DEFINICIJE
...istraivanje kompleksnih meuodnosa ivih bia koji predstavljaju uslove borbe za opstanak... Istraivanja procesa i mehanizama opstanka ivih bia koji u kraim vremenskim okvirima omoguavaju preivljavanje individua i odravanje populacija, a u duem vremenskom periodu neminovno vode u evoluciju vrsta. U tom smislu ekologija prouava jedan deo mehanizama koji uestvuju u evoluciji ivih bia
Ernst Haeckel
Charles Darwin
DEFINICIJE
Ekologija je nauka o domainstvu (domu, stanu, stanitu) ivih bia. Nauka koja prouava odnose izmeu ivih bia i njihove ivotne sredine, kao i uzajamne odnose izmeu ivih bia. Nauka koja se bavi istraivanjima procesa koji reguliu rasprostranjenje i brojnost organizama i njihovih meusobnih interakcija, kao i istraivanjima kako ti organizmi, sa svoje strane, posreduju u prenoenju i transformaciji energije i materije u biosferi. Nauka iji je cilj razumevanje zakonitosti i mehanizami odravanja ivog sveta, kao i celovitosti prirode uopte.
DEFINICIJE
Nauna disciplina koja se bavi prouavanjem ... Nauka koja se bavi prouavanjem ... Nadnauka koja pokuava da integrie... Filozofija prirode koja tei dao objedini ...
Nauna disciplina ili Nauka - EKOLOGIJA shvaena u uem smislu Nadnauka ili Filozofija prirode - EKOLOGIJA shvaena u irem smislu
EKOLOGIJA ?
bioloka nauna disciplina ili zasebna nauka koja se bavi ... NAUKA ? ljudska delatnost koja se bavi otkrivanjem, opisivanjem i objanjavanjem pojava i procesa u prirodi i drutvu
BIOLOGIJA ?
nauka koja prouava ivot IVOT ? sensu stricto proces koji omoguava ivom sistemu da postoji i da deluje na spoljanje okruenje postojanje = rad na odravanju samog sebe za ta su neophodni energija i materija delovanje = obezbedjivanje neophodnih energetskih i materijalnih elelemanata za rad na sopstvenom odravanju sensu lato proces koji omoguava bilo kom sistemu da postoji i da deluje na spoljanje okruenje
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
SISTEM ?
skup vie delova koji medjusobom interaguju na specifine naine delovi sistema elementi od kojih je izgradjen = STRUKTURA interakcije izmedju delova procesi koji se ostvaruju = FUNKCIJA
BIOLOGIJA ?
nauka koja prouava ivot IVOT ? sensu stricto proces koji omoguava ivom sistemu da postoji i da deluje na spoljanje okruenje nauka koja prouava ivot biolokih sistema
BIOLOKI SISTEM ?
- STRUKTURA biolokih sistema - od kojih delova je izgradjen i na koji nain su organizovani delovi od kojih je izgradjen ? - FUNKCIJE biolokih sistema na kojim procesima se zasniva odranje strukture biolokih sistema ?
STRUKTURA biolokih sistema Bioloki sistem je sistem izgradjen od: - organskih i neogranskih jedinjenja Na koji nain su organska i neorganska jedinjenja organizovana u biolokim sistemima ? - citoplazma + organele + membarna = ELIJA - elije+elije+elije+elije+elije = TKIVO - tkivo + tkivo+ tkivo+ tkivo+ tkivo = ORGAN - organ + organ + organ = SISTEM ORGANA - n x SISTEMA ORGANA = ORGANIZAM
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
FUNKCIJE biolokih sistema Bioloki sistem je sistem sposoban da: - razmenjuje energiju i materiju sa svojom okolinom = METABOLIZAM - sintetie odredjene materije = METABOLIZAM - se raa, razvija i umire = REPRODUKCIJA - osea drai iz svoje okoline = SENZIBILITET - se kree menja mesto u prostoru = KRETANJE - evoluira menja osobine u vremenu = PROMENLJIVOST - se prilagodjava = PRILAGODLJIVOST
BIOLOKI SISTEM
BIOLOKI SISTEM STRUKTURA Organela elija Tkivo Organ Sistem organa Organizam FUNKCIJE Reprodukcija Metabolizam Senzibilitet Kretanje Prilagodljivost Promenljivost
BIOLOKI SISTEM - IVI SISTEM - IVO BIE = ORGANIZAM (individua) BIOLOGIJA nauka koja prouava ivot biolokih sistema
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
EKOLOGIJA ?
bioloka disciplina ili zasebna nauka koja prouava ???.
Gde ivi organizam ivi? ta ivi organizam radi da bi iveo tu gde ivi ? Kako ivi organizam radi to to radi ? ... ?
EKOLOGIJA ?
Gde ivi organizam ivi? U prostoru !!! Kakav je to prostor ? - ega mora imati u tom prostoru da bi u njemu organizam mogao da ivi ?
EKOLOGIJA ?
ta ivi organizam radi da bi iveo tu gde ivi ?
EKOLOGIJA ?
ta ivi organizam radi da bi iveo tu gde ivi ? JEDE !!! ta jede ? jede HRANU !!! ta je hrana ? zato mora da jede hranu? koju hranu jede? kako dolazi do hrane? kako uspeva da sam ne postane hrana? ...
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
Hrana !!!
EKOLOGIJA ?
Otkud energija i osnovni gradivni elementi u hrani ??? Fotosinteza Kako organizmi koriste gradivne elemente i energiju iz hrane ??? Respiracija
Hrana !!!
EKOLOGIJA ?
Kako se hrane razliiti organizmi u prostoru u kome ive ? autotrofi proizvodjai heterotrofi potroai dekompozitori - razlagai Kako uspevaju da dou do hrane a da sami ne postanu hrana ? adaptacije - prilagoavnje
EKOLOGIJA ?
Da li je prostor u kome se ivi organizam hrani sluajan, neorganizovan i nefunkcionalan skup neorganske i organske materije, energije i drugih organizama ? Naravno NE !!! Prostor u kome ive ive organizmi je visokointegrisan prostor koji predstavlja poseban funkcionalni sistem - EKOSISTEM
Pojam ekosistema se u razliitim knjigama i udbenicima definie na veoma razliite naine. Medjutim, svaka od tih razliitih definicija istie injenicu da ekosistem predstavlja neraskidivo jedinstvo ive i neive prirode, i da se ivot i njegova evolucija odvijaju upravo u ekosistemima kao specifinom nivou organizacije ivih bia na Zemlji.
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
EKOLOGIJA ?
STRUKTURA EKOSISTEMA - neorganska materije - organska materije - energija - drugi organizmi autotrofi proizvodjai heterotrofi potroai dekompozitori - razlagai
EKOLOGIJA ?
FUNKCIJE EKOSISTEMA - odnosi ishrane - kruenja materije - proticanje energije - homeostazis/homeorezis ekoloka ravnotea - rasprostiranje - razvoj i evolucija
Odnosi ishrane
Odnosi ishrane
Rasprostiranje
Razvoj i evolucija
EKOLOGIJA ?
EKOSISTEM STRUKTURA neorganska materija organska materija energija autotrofi proizvodjai heterotrofi potroai dekompozitori - razlagai FUNKCIJE odnosi ishrane kruenja materije proticanje energije homeorezis ekoloka ravnotea rasprostiranje razvoj i evolucija
EKOLOGIJA ?
bioloka disciplina ili zasebna nauka koja prouava ekosisteme njihovu strukturu i procese koji se odvijaju u njima ...
Ekoloki sistemi Bioloki sistemi Hemijski sistemi Fiziki sistemi Sastav i struktura Integracija Energetika Regulacija Razvoj Evolucija
Nivoi organizacije
individua
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
populacija
Nivoi organizacije
biocenoza
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
Nivoi organizacije
ekosistem
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
Nivoi organizacije
ekosistemi
Nivoi organizacije
ekosistem
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
Nivoi organizacije
predeo
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
Nivoi organizacije
biomi
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
Nivoi organizacije
biosfera
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
Fitoekologija Zooekologija Mikrobijalna ekologija Ekologija gljiva Ekologija oveka Socijalna ekologija
Medicinska ekologija Farmaceutska ekologija umarska ekologija Poljoprivredna ekologija Ribarstvo Lovstvo Ekoloka ekonomija
Jedna od najea definicija: nauka koja prouava odnose izmedju ivih bia i njihove ivotne sredine IVO BIE ODNOS IVOTNA SREDINE
- najkompleksnija i najsloenija prirodna nauka - nadnauka - filozofija prirode D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
IVOTNA SREDINA = prostor + vreme + ekoloki faktori + "ivo bice" = EKOSISTEM "Teorija ekosistema" - osnovna paradigma "Teorija biosfere" - osnovna paradigma
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Uvod
kako iz ovoga
jednostavno UITI !!! iskoristiti vreme dok drugi rade za vas i obezbeuju vam dovoljno hrane za ugodan ivot ta pogodnost ne moe trajati veno sem ukoliko niste opredeljeni za ivotnu strategiju PARAZITA to je, naravno, sasvim legitimno s tim da se ne sme zaboraviti da i paraziti imaju puno problema u svom ivotu, npr. kako ubediti domaine da im stalno daju hranu i dom ?
Pauza
KONCEPT EKOSISTEMA
SISTEM = prostorno i vremenski integrisan skup delova koji medju sobom interaguju na specifine naine - delovi sistema elementi od kojih je sistem izgradjen = STRUKTURA - interakcije izmedju delova procesi koji se u sistemu odvijaju = FUNKCIJA
BIOLOKI SISTEM
BIOLOKI SISTEM STRUKTURA Organela elija Tkivo Organ Sistem organa Organizam FUNKCIJE Reprodukcija Metabolizam Senzibilitet Kretanje Prilagodljivost Promenljivost
EKOLOKI SISTEMI
EKOSISTEM STRUKTURA neorganska materija organska materija energija autotrofi proizvodjai heterotrofi potroai dekompozitori razlagai FUNKCIJE odnosi ishrane kruenja materije proticanje energije ekoloka ravnotea rasprostiranje razvoj i evolucija
EKOLOKI FAKTORI = Ekoloki inioci FAKTOR = INIOC ? FAKTOR = INIOC onaj/ono od ega je neto sainjeno (= izgradjeno) ili onaj/ono koji neto ini (= radi)
ta ini ?
Ekoloki faktor je element koji uestvuje u izgradnji ekosistema (struktura) i koji svojim razliitim dejstvima utie na ostale elemente ekosistema (funkcija)
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Ekoloki faktori
EKOLOKI FAKTORI = Ekoloki inioci Strukturne komponente ekosistema = ekoloki faktori = ono od ega je ekosistem sainjen (= izgradjen) i/ili ono to u ekosistemu neto ini (= radi) = Ekoloki faktori/inioci
1. neorganska materija 2. organska materija 3. klimatski reim (energija) 4. proizvodjai 5. makropotroaci (fagotrofi, biofagi) 6. mikropotroaci (saprotrofi, saprofagi) autotrofi heterotrofi Biotiki faktori BIOGEN BIOCENOZA Abiotiki faktori ABIOGEN BIOTOP
EKOLOKI FAKTORI = Ekoloki inioci Dejstva ekolokih faktora 1. Pravac i smer dejstava odnosa Akcije Reakcije Koakcije
Ekoloki faktori 1. Neorganska materija 2. Organska materija 3. Energija 4. Proizvodjai 5. Makropotroaci 6. Mikropotroaci
AKCIJE - dejstvo abiogena na biogen 1.2.3. (abiogen) 4.5.6. (biogen) REAKCIJE - dejstvo biogena na abiogen 4.5.6. (biogen) 1.2.3. (abiogen)
EKOLOKI FAKTORI = Ekoloki inioci Dejstva ekolokih faktora 1. Pravac i smer dejstava odnosa Akcije Reakcije Koakcije AKCIJE - dejstvo abiogena na biogen 1.2.3. (abiogen) 4.5.6. (biogen)
distribucija - distributivno dejstvo (kontrola) forma - formativno dejstvo - (struktura) orijentacija - orijentaciono dejstvo - (struktura) fiziologija - ekofizioloko dejstvo - (funkcija) fenologija - fenoloko dejstvo - (kontrola) etologija - etoloko dejstvo - (kontrola)
EKOLOKI FAKTORI = Ekoloki inioci Dejstva ekolokih faktora 1. Pravac i smer dejstava odnosa Akcije Reakcije Koakcije REAKCIJE - dejstvo biogena na abiogen 4.5.6. (biogen) 1.2.3. (abiogen)
hemizam: vode (P), vazduha (CO2, O2), zemljita (sastav) sedimentacija dno vodenih bazena geoloka podloga (sastav) pedogeneza zemljite (sastav i struktura) modifikacije klime fitoklima, globalne promene (sastav i struktura) hidrologija biosundjer, bujice, (kruenje vode funkcije) transformacija energije fotosinteza, transpiracija, respiracija (funkcija)
EKOLOKI FAKTORI = Ekoloki inioci Dejstva ekolokih faktora 1. Pravac i smer dejstava odnosa Akcije Reakcije Koakcije KOAKCIJE - dejstvo biogena na biogen + dejstvo abiogena na abiogen 4. 5. 6. (biogen) 1. 2. 3. (abiogen)
predatorstvo (ishrana - grabljivica/plen - trenutna smrt) parazitizam (ishrana - parazit/domain - odloena smrt) poluparazitizam (ishrana - - parazit/domain - bez smrti domaina) kompeticija (konkurencija za hranu, i ostale resurse stanita) simbioza (s. lat. zajedniki ivot dve vrste u biocenozi) mutualizam (+/+ obostrana korist) komensalizam (+/0 jednostrana korist) amensalizam (+/- jedan koristi - drugi gubi ali ne umire) neutralizam (0/0 bez direktne koristi za oba lana simbioze) protokooperacija ("+/+" fakultativni mutualizam) opraivanje (entomo-, ornito-, mirkemofilija) rasejavanje (zoohorija - epi-, endozoohorija)
D. Lakui OSNOVI EKOLOGIJE Ekoloki faktori
EKOLOKI FAKTORI = Ekoloki inioci Dejstva ekolokih faktora 2. Vreme dejstva odnosa - svi istovremeno sinergizam
EKOLOKI FAKTORI = Ekoloki inioci Dejstva ekolokih faktora 3. Dinamika dejstva odnosa -poetak, trajanje, kraj - intenzitet
EKOLOKI FAKTORI = Ekoloki inioci Dejstva ekolokih faktora 4. Nain dejstva odnosa - neposredni - posredni
ABIOTIKI