Roman je trodijelni, s vremenski odijeljenim i donekle prostorno povezanim fabularnim tokovima. Radnja je smjetena u 16. st.

Prvi dio triptiha, NEKAMO MORA, usmjeren je na privatni ivot i diplomatsku karijeru strica Fausta ran!i"a, Antuna# Nakon Antunova djetinjstva i o$ra%ovanja te povijesti njihove o$itelji, prela%i se na pojedine epi%ode i% erotsko& ivota, premda je ran!i" $io crkveni dostojanstvenik# ' rodnom &radu on ima a(eru s Mandaljenom )uka!i", a ostaviv*i &lasine %a so$om, %auvijek odla%i i% i$enika# +u su i ve%e s hirovitom Ma&dalenom Milaversi, plemkinjom i% Padove, s priprostom ali lukavom 'r*ulom, koja je u toj ve%i %atrudnjela, a ran!i" morao pri%nati dijete i platiti pove"i nov!ani i%nos te platonski odnos s kraljicom -%a$elom, mladom udovicom -vana .apolje, koji se ne moe reali%irati i% politi!kih ra%lo&a# ' /ari&radu se ran!i" tre$a sresti s Mehmed0pa*om 1okolovi"em, ali na putu se do&a2a reirani incident u kojem jedan od poslanika strada# Premda u nepovoljnoj po%iciji, ran!i" ipak uspijeva ishoditi djelomi!no povoljne uvjete %a mir me2u carevinama# ' nastavku se Antun ran!i" vi*e ne pojavljuje, ne&o se (a$ula koncentrira na likove koji diktiraju politi!ka %$ivanja u vrhu Osmansko& /arstva# 1redi*nji lik dru&o& dijela, MA3 1AMO1-4EK je 1ulejman --, po%nat i kao 1ulejman eli!anstveni# ' prvih pet po&lavlja portretirani su najmo"niji ljudi carstva oko 1ulejmana5 Mehmed, Rustem Opukovi" 6koji svoju mo" du&uje $raku sa 1ulejmanvom k"eri Mirimah7, Ahmed 6koji o$oava lijepe knji&e i lijepe ene7, o$ra%ovani emsudin Ahmetovi", eunuh -$rahim 6%aduen %a sultanove prljave poslove7# .atim slijede pripovijesti o 1ulejmanovim enama5 o Nur$anu, %apravo enecijanki 8omeniki i Rokselani i% 9alicije# 4avljaju se spletke oko u ve%i sa sultanovim nasljednikom Musta(om, koje&a je 1ulejman imao s Nur$anom# 1ulejman sumnja na urotu pa po%iva Musta(u u svoj lo&or, &dje &a smaknu nje&ovi straari# +re"i dio, KO:A .A ;';AN4, %apo!inje o$iteljskom idilom Nur$anine o$itelji, koju !ine majka, svestrano nadareni Musta(a u $raku s Esmom te osjetljivi i depresivni mla2i Musta(in $rat, 8ihan&ir# Maj!inom srm"u %apo!inje krah sretne o$itelji5 8ihan&ir du*evno o$olijeva, a nakon Musta(ina smaknu"a u$iju i Esmu i njihovu djevoj!icu# 8ihan&ira *alju u %lo&lasni %atvor &dje on %ati!e neke od sudionika u po$uni protiv 1ulejmana# Po$unu u 1olunu pokrenuo je 1ulejmanov pisar, predstavljaju"i se kao Musta(a# Roman %avr*ava $ilje*kama ljetopisca admana o posljednjim 8ihan&irovim danima u Alipoturkovoj tamnici# Pse u trgovitu karakterizira pomalo neobian spoj tradicionalnog naina pripovijedanja iz perspektive sveznajueg pripovjedaa, dok je kompozicija modernije zamiljena krajnje epizodina i fragmentarna, bez vrste fabulrane niti !to je preputeno itatelju". #a obilje$ja odvajaju ovaj roman od tradicionalnog modela povijesnog romana, iako %raliini romani u osnovi dijele tu tradiciju. &ajuoljivija te$nja %raliina stila je te$nja da se zbivanja prokomentiraju, esto u formi poente, doskoice ili narodne izreke. Redovito se iznosi detaljan opis, podrijetlo, karakter i $ivotna putanja, svi' imalo znaajni' aktera u prii, to je dobar pokazatelj autorova epskog

tradicionalizma, iako okosnicu svi' likova ine tri glavna lika svakog pojedinog dijela tripti'a %ntun (rani, )ulejman i *$i'angir. &aslov Psi u trgovitu kljuna je metafora za svijet moi, politike, intriga i borbe za opstanak. +rtve vlasti nisu samo podanici kruta pravila jednako melju i one na vr'u, pa i samog )ulejmana, zato su svi stalno na oprezu i sve se pomno va$e. &edvojbene su i aluzije na moderni totalitarizam, pritisci silnika, kad imaju neogranienu vlast, mogu biti otvoreno grubi ili sofisticirani, ali im se ne mo$e umai, a oni koji im se $ele ukloniti !&urbanu, *$i'angir, -sma", neizbje$no postaju $rtvama svemone vlasti. Roman je na%van prema snu, a moda $a* u opisanim snovima nala%imo intepretacijski klju! %a tra&i!ne sud$ine $rojnih likova### Prvi san je o karavani, a sim$oli!ki je i u ovom snu iska%ana surova $or$a %a vlast tako prisutna u dru&a dva dijela knji&e5 <Ona dvojica do te$e u koloni, prednji i stranji, najlju"i su ti protivnici# Prvi %ato *to &a sustie* i potiskuje*, a stranji %ato *to mu stoji* na putu# 6str#==7> Moda u ovom snu pronala%imo i sim$oliku %a Antunovu am$iciju i $or$u %a uspjehom# On sam je rekao kako kad ka%uje svoje snove, odaje i se$e# 8ru&i san nosi isti naslov kao i sami roman, a odnosi se $arem koliko %namo i koliko Antun kae, na mla2e& sina 1ulejmana i njene Nur$anu# ' snu <psi u tr&ovi*tu>, &a%darica u koje se sanja! sklanja je $e%&lava, a Antun joj sam daje promjenjive &lave, mo&la $i predstavljati ?ihan&irovu majku koju je tako uporno traio u svijetu i u dru&ima, i koja je ostala $e% &lave po elji ruske konkurentice %a lju$av sultana# Psi koji opsjedaju ku"u u koju je utr!ao mo&li $i predstavljati sve %le ljude, dou*nike, mo"nike, one koji provode nasilje i one koji &a nare2uju# ?ihan&iru nije $ilo spasa, dosti&li su &a meta(ori!ki psi koji su &a i%ludjeli svojim laveom dok nije umro, lud, nasloniv*i &lavu u krilo $e%imene ene# ;e%&lava ena u snu od&ovara i na pitanje %a*to pse nije mo&u"e uni*titi, a moda i na pitanje %a*to nije mo&u"e uni*titi animalno u !ovjeku, jer < Njih je mno&o, a dan kratko traje# Preko no"i se i%le&u dru&i# +voja je nesre"a, moj ran!i"u, u tomu *to je i%mjena dana i no"i tako !esta i tako stra*no redovita#>6str#@A7 1ulejman se ne otkriva kao veli!anstven u Arali!inoj karakteri%aciji, pa nije !ak ni veli!anstven u %lu, ve" prije u posjedu nekakvo& animalno& njuha i instikta kojim se pro$ija kro% pse"i !opor i %na vladati njime jer je i sam jedan od njih5 < Nje&ova pronicavost ljude je u ludilo tjerala, pa su &a pra%novjerni drali vidovitim, nadahnutim ;o&om i *ejtanom# Ali prije ne&o od ;o&a i od 2avola, nje&ova je vidovitost od du$oko& pre%ira ljudi#> 6str#@@7 1vijet o kojem pi*e Aralica, svijet je kojim vlada ivotinjstvo, a !ovjek ne moe uma"i pasjem !oporu vani, ako uspije uma"i pasjem !oporu u se$i# Naturalisti!ki opis 1ulejmana ne crta ne&ativnom samo +urke, po&rdne oso$ine prisutne su jednako i kod onih koji nisu turske krvi, i kod poturica i kod kr*"ana# Nevini ljudi kao njeni sultanov sin ?ihan&ir osu2eni su na propast, %apravo umije"em vladanja navodi se re%anje klasja koje i%raste vi*e, pa tako oni koji se isti!u u plemenitosti moraju $iti posje"eni# +ako vlada 1ulejman, ali i dru&i vladari, on u tom smislu usvaja poruke onih prije nje&a# Nemamo ra%lo&a misliti da je ovakav prika% svijeta ve%an %a odre2eno ra%do$lje, moda je samo povijesni o$lik romana poka%uje i%raeni o$lik ljudsko& !opora, na krajnji o$lik ljudsko& sadi%ma o!itan u tiranskim vladama# A tiranska vlast je uvijek tu, jer takva je narav svijeta# .lih je mno&o, a dan kratko traje# Preko no"i se i%le&u dru&i#