Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
50Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Tehnika slikanja - Ulje na platnu / The technique of painting - Oil on canvas

Tehnika slikanja - Ulje na platnu / The technique of painting - Oil on canvas

Ratings:

5.0

(1)
|Views: 14,568|Likes:
- Likovna umjetnost sa težištem na slikarstvu kao vrsti likovne umjetnosti, opcenito o slikarstvu, o tehnikama, o materijalima, o slikama, o slikarima i o ostalome po malo.
- Visual Arts with an emphasis on painting as a kind of visual art, generally about painting techniques, materials, about the pictures, the painters and by little else.
- Likovna umjetnost sa težištem na slikarstvu kao vrsti likovne umjetnosti, opcenito o slikarstvu, o tehnikama, o materijalima, o slikama, o slikarima i o ostalome po malo.
- Visual Arts with an emphasis on painting as a kind of visual art, generally about painting techniques, materials, about the pictures, the painters and by little else.

More info:

Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/23/2013

pdf

text

original

 
1
ULJE
SVOJSTVA I SUŠENJE ULJA
Ulja (masna oksidiraju
ć
a ulja) su esteri trovalentnogalkohola glicerola i masnih kiselina koje mogu biti jednake,ali i razli
č
ite. Obi
č
no se nazivaju
trigliceridi
. Za razliku odmasti, koje su pri sobnoj temperaturi krute i obi
č
no su životinjskog porijekla, ulja su teku
ć
i trigliceridi.Obi
č
no su biljnog porijekla. Kod masti prevladavaju zasi
ć
ene masne kiseline, a kod ulja nezasi
ć
ene.Naj
č
ć
e se sastoje od 18 atoma ugljika, kao što su oleinska (jedna dvostruka veza), linolna (dvijedvostruke veze) i linolenska (tri dvostruke veze). Što su kiseline više nezasi
ć
ene (što imaju višedvostrukih kovalentnih veza), ulje
ć
e brže sušiti. Ako su dvostruke veze konjugirane ulje
ć
e se bržesušiti i manje
ć
e biti podložno žu
ć
enju. Tung ulje ima konjugirane dvostruke veze, zato suši brže odlanenog, koje ima nekonjugirane. Prema sposobnosti sušenja, ulja se dijele na sušiva, polusušiva inesušiva.
 
Sušiva ulja
u tankom premazu prosuše se na zraku za odre
eno vrijeme. Sušiva ulja su: laneno ulje,tung ulje, orahovo ulje, makovo ulje.
 
Polusušiva ulja
ostaju trajno ljepljiva i ne mogu se koristiti kao samostalna veziva. Polusušiva ulja su:pamu
č
no ulje, sojino ulje, suncokretovo ulje.
 
Nesušiva ulja,
kao što su ricinusovo ulje ili maslinovo ulje, nemaju nikakvih sušivih osobina.
 
Veziva, a naro
č
ito ulja, povezuju i izoliraju
č
estice pigmenata i na taj na
č
in ih zašti
ć
uju od djelovanjavanjskih
č
inilaca. Pigmenti tako
er imaju zaštitno djelovanje na vezivo jer usporavaju procesrazgradnje osušenih ulja. Dakle, ulje pomiješano s pigmentom koji je stabilan sam po sebi otpornije jeod
č
istog ulja.
 
Sušenje ulja
je kemijski
proces oksidacije i polimerizacije
. Na sušenje utje
č
e vlaga, svjetlost, zrak,temperatura, kao i sikativi. Nezasi
ć
eni trigliceridi u procesu sušenja reagiraju s kisikom na dvostrukimvezama nezasi
ć
enih masnih kiselina. Oksidacijom nastaju hidroperoksidi. U daljnjem procesu sušenjahidroperoksidi se razgra
uju, molekule se me
usobno povezuju i umrežavaju polimerizacijom, štodaje
č
vrsto
ć
u osušenom filmu ulja. Ulje sušenjem postaje jedna velika molekula (slika 14.1).
 
Proces sušenja po
č
inje na površini, gdje je ulje u direktnom dodiru s kisikom iz zraka. Dok se uljeu
č
vrš
ć
uje po površini, formira se plin koji buši pore i izlazi kroz pramaz ulja. Ove pore kasnijeomogu
ć
uju dublji pristup kisiku i napredovanje sušenja.
 
Izlazak plina
č
ini, dakle, premaz poroznim. Ako preko ovakvog uljenog premaza, koji nije viskozan,ali je nedovoljno tvrd, nanesemo novi premaz, donji premaz
ć
e upiti svježe ulje i nabubriti. Ovoobjašnjava pojavu
matiranja
, kad se slika preko premaza koji još nije kompaktno o
č
vrsnuo. Iz istograzloga nastaju ubrzo na nekim premazima prskanja ako su postavljeni bez prethodnog nanošenja lakaza retuširanje. Donji sloj
ć
e upiti ulje iz gornjeg sloja i time
ć
e ga oslabiti.
Retuš lakovi
imaju svojstvoda se infiltriraju u sloj boje i tako ga zasite, “nahrane” i vrate tonu njegovu pravu vrijednost.
 
2
Slika 14. 1 Umrežavanje molekula ulja procesom oksidacije i polimerizacije
 
Kod normalnih, srednjih temperatura i umjerene vlažnosti, period površinskog o
č
vrš
ć
ivanja (ulje se nelijepi na dodir) kod sušivih ulja traje 3-5 dana. Tek nakon dvadesetak dana i deblji nanos uljene bojene
ć
e biti mekan. Povezivanje molekula nastavlja se kroz dugi vremenski period zbog
č
ega premaziuljene boje postaju krti i pucaju.
 
Neka
ulja starenjem žute
više od drugih, posebno kad se drže u tami. Poznato je da je žu
ć
enjusklonije ulje s velikim sadržajem linolenske kiseline, kao što je laneno ulje. Žu
ć
enje je ja
č
e u tami. To je spora površinska reakcija i naro
č
ito je izražena u po
č
etku sušenja. Žu
ć
enje se objašnjava prisustvomne
č
isto
ć
a u ulju koje oksidacijom prelaze u spojeve žute boje (amini, diketoni...). Izlaganjem svjetluvrlo brzo dolazi do gubitka tamne obojenosti. Postupak žu
ć
enja i izbjeljivanja može se ponoviti višeputa. U jednom pismu iz 1629. godine Rubens moli da otvore kutiju u kojoj se nalazi njegova slika dabi se utvrdilo je li potamnila i piše: “To se
č
esto dešava sa svježim bojama, ako su zapakovane u kutijii nisu izložene svjetlu i zraku. Ako moja slika ne izgleda tako dobro kao što je bila kada je završena,trebalo bi je staviti na sunce. To je jedini na
č
in da se slici vrati svježina”. Rubens napominje da seproces mora ponoviti ako kasnije do
e do ponovnog tamnjenja.
 
Reakcija žu
ć
enja se pojavljuje i u prisustvu proteina i odgovorna je za žu
ć
enje uljeno-emulzijskihmedija.
Razgradnja ulja
 
Starenjem, ulje postaje kiselo jer se osloba
aju masne kiseline koje su vezane kao esteri. Hidrolizomulja
,
dolazi do
raspada ulja na slobodne masne kiseline
i glicerol. Hidroliza nastaje djelovanjemvode uz prisustvo mineralnih kiselina kao katalizatora. Nastaje i djelovanjem same vode na višimtemperaturama kroz duži vremenski period. Prisustvo bakterija proces razgradnje ubrzava. Ova pojavaobjašnjava prisustvo zelenih soli bakra na bakrenim plo
č
ama, gdje je uljena preparacija (nastaleslobodne masne kiseline) reagirala s bakrom.
Masna cvjetanja
(pojava razli
č
itih soli na površinimaterijala) se nekada pojavljuju i na površini slika.
 
Zbog prisustva esterskih grupa, iz ulja se mogu, procesom saponifikacije s alkalijama, dobiti sapuni iglicerol.
 
VRSTE ULJA
Laneno ulje
 
Laneno ulje dobiva se iz dozrelih sjemenki lana. Smatra se da je bolje ulje iz hladnijih podru
č
 ja jersadrži ve
ć
u koli
č
inu nezasi
ć
enih masnih kiselina koje su vezane u trigliceridima. Laneno ulje ima 80-
 
3
90% nezasi
ć
enih triglicerida. Ostatak
č
ine trigliceridi zasi
ć
enihkiselina palmitinske i stearinske, ali i slobodne masne kiseline zbogkojih ulje može biti kiselo. Ulje se dobiva hladnim ili toplimprešanjem sjemenki lana.
Hladnim prešanjem
se dobije manjakoli
č
ina ulja, ali je kvalitetnije (ima manje slobodnih masnihkiselina). Ulje se podvrgava daljnjoj preradi sedimentacijom krutih isluzavih materija koje lebde u ulju. Ovako pro
č
ć
eno laneno ulje je
“rafinirano”.
Ulje se
č
esto kemijskim putem bijeli, neutralizira ifiltrira. Na tržište dolazi kao
“bijeljeno laneno ulje”
svijetložute boje.Ulje se može
č
istiti vodom ili snijegom. Vodu i ulje u odnosu 1:1stavimo u bocu, za
č
epimo i mu
ć
kamo 20-ak minuta. Nakon što seizbistri, odvoji se od vode i osuši zagrijavanjem na 120
0
C. Ostaci vode mogu se ukloniti i alkoholom jer on brzo ishlapi.Laneno ulje se drži u tamnim, dobro zatvorenim posudama da bi se sprije
č
ila oksidacija. Otapa se usvim blažim otapalima: terpentinu, benzinu, petroleju... Osušeni premaz lanenog ulja je
linoksin
. Neotapa ga terpentin ni white spirit. Topljiv je samo u ja
č
im (polarnijim) organskim otapalima. Lanenoulje se podnosi sa svim pigmentima. S pigmentima koji se aktivno odnose prema ulju, koji reagiraju saslobodnim masnim kiselinama i stvaraju sapune, kao što je slu
č
aj s olovnim bjelilom, daje elasti
č
nije ipastoznije premaze. Inertnost pigmenata prema ulju (titanovo bjelilo) izaziva ja
č
e tamnjenje. Ja
č
etamne i pigmenti koji zahtijevaju ve
ć
u koli
č
inu ulja. Za poboljšanje stabilnosti nekih pigmenata u ulju(da se pigment ne bi odvajao od ulja), može se ulju dodati do 2% voska. Tvorni
č
kim uljenim bojamadodaju se, osim voska, i drugi
stabilizatori
, kao što su aluminijevi i cinkovi stearati ili palmitati ialuminijev hidroksid. U nekim bojama se nalaze i sikativi s kojima se ujedna
č
ava “otvorena faza”odre
ene kolekcije uljenih boja.
 
Laneno ulje može se ugustiti oksidacijom ili polimerizacijom. Ve
ć
Cennino Cennini navodi
postupak
 
uguš
ć
ivanja ulja...
stavi laneno ulje u sud od bronce ili bakra i za vrijeme ljetne žege izloži ga suncuda se smanji na polovinu. Ako je ulje u olovnoj posudi, imat
ć
e i bolju sušivost. Bit
ć
e savršeno zaslikanje. Ovaj na
č
in se preporu
č
uje i danas.Industrijski se ulje uguš
ć
uje oksidacijom, zagrijavanjem ulja uz pristup zraka.Polimerizirano ulje je uguš
ć
eno zagrijavanjem na 250
0
C bez pristupa zraka.Polimerizirana ulja se nazivaju “
štand ulja”.
Štand ulje žuti manje od lanenog ulja,daje ve
ć
i sjaj, sposobnost razlijevanja, elasti
č
nost i otpornost prema vanjskimutjecajima “Propuhano štand ulje” je uguš
ć
eno oksidacijom i polimerizacijom.Uguš
ć
ena ulja se koriste i kao lak ulja. Prema stupnju zgusnutosti razlikuju se:- niskoviskozna ulja (rijetko teku
ć
a)
 
- srednjeviskozna (normalno)
 
- visokoviskozna (gusto teku
ć
a)
 
Orahovo ulje
Dobiva se hladnim prešanjem orahovih jezgri. Sli
č
nog je sastava kao i laneno ulje. Zbog manjegsadržaja linolenske kiseline, suši se sporije od lanenog (8-10 dana), ali brže od makovog ulja. Starimajstori Italije, Nizozemske i Njema
č
ke su ga upotrebljavali zbog bržeg sušenja od makovog ulja.Manje žuti od lanenog ulja.
 

Activity (50)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Gordana Daleore liked this
Gordana Daleore liked this
Gordana Daleore liked this
Blaženka Ević liked this
Dzevad Hamzic liked this
Iris Irisic liked this
Tin Ferko liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->