3
Gašeno vapno je vezivo mineralnog karaktera. Po sastavu je kalcijev hidroksid, Ca(OH)
2
, zbog
č
ega pokazujelužnata svojstva. Vezivo je u fresko žbuci, zgrafito tehnici, a koristi se i kao bijela boja.
Dobiva se iz vapnenca, CaCO
3
pe
č
enjem na temperaturi 900-1000
0
C. Vapnenac prelazi u živo vapno koje je posastavu kalcijev oksid, CaO uz osloba
anje CO
2
. U kontaktu s vodom živo vapno prelazi u gašeno vapno.
Gašenovapno je zra
č
no vezivo
, veže s CO
2
iz zraka i prelazi u kalcijev karbonat,CaCO
3
.
Ca(OH)
2
+ CO
2
→
CaCO
3
+ H
2
O
Vapno se gasi vodom u omjeru 1:4, jedan dio vapna i
č
etiri dijela vode. Prilikom gašenja može se vapnu dodatimasti, loja ili otpadnih ulja da se smanji alkali
č
nost osapunjenjem i ubrza vezivanje.
Gašeno vapno
bez grudica i primjesa mora odležati u jami najmanje godinu dana da dobije snježnobijeli, “masni”karakter pod opipom. U vapnu ne smije biti magnezijevih spojeva i gipsa iznad 5%. Tako
er, ne smije sadržavatine
č
isto
ć
e od zemlje, ugljena, gline i organskih tvari koje bi štetno djelovale na slikani sloj u obliku tamnih mrljarazli
č
ite upojnosti, što bi dovodilo do pucanja boje, odnosno žbuke pri sušenju.Vapno kao vezivo može primiti i neizbrisivo vezati svega 10% boje. Zbog nepokrivnosti, vapnene boje sulazurne, djeluju svježe i lijepog su sjaja.
Vapneno mlijeko
dobiva se rije
enjem vapnene kaše hladnom vodom.
Vapnena voda
je bistra teku
ć
ina koja ostaje kad vapneno mlijeko miruje i istaloži se na dno. U vapnenoj vodiima otopljenog kalcijevog hidroksida. Djeluje lužnato (pH je iznad 12). Koristi se za vezivanje pigmenata u frescobuono tehnici. Stajanjem vapnene vode na površini se stvara tanka
prevlaka kalcijevog karbonata
koja je odživotne važnosti u fresko slikarstvu.
Voda isparavaju
ć
i nosi sa sobom otopljene
č
estice kalcijevog hidroksida iz gašenog vapna u žbuci. U dodiru sazrakom
č
estice kalcijevog hidroksida o
č
vrsnu izme
u i preko zrnaca pigmenata. Zrnca pigmenata povezuju seme
usobno i s podlogom u okamenjenu cjelinu. Pretvaranje vapna u karbonat traje decenijima. Stabilnost zida jeosigurana tankom prevlakom koja nastaje na po
č
etku sušenja.
U fresco buono tehnici
vezivo boje naknadno nastaje sušenjem fresko žbuke
.
Fresko žbuka
je mješavina vapna i pijeska. Vapno bi bez pijeska zbog sušenja ispucalo, a masa ne bi imaladovoljnu
č
vrsto
ć
u. Pijesak
č
ini žbuku poroznom za zrak koji je potreban za sušenje i vezivanje žbuke.
Pijesak
(rije
č
ni pijesak, silikatni agregat, usitnjeni mramor) mora biti oštar, suh i
č
ist. Granulacija pijeska trebabiti razli
č
ita: 5- 0,5 mm. Spajaju se gusto vapno i suhi pijesak. Voda sprje
č
ava da vapno opkoli mokra zrncapijeska pa pijesak kasnije ispada iz žbuke. Tek nakon miješanja dodaje se voda, ako je potrebno. Ako je žbukasuviše mokra, zbog velikog isparavanja vode, nastaju pukotine. Pukotine mogu nastati i od ne
č
istog pijeska ili akose žbuka nanosi u jednom debelom sloju. Pukotine koje nastaju u toku rada uklanjaju se tako da se namo
č
evapnenim mlijekom i ispune pritiskom ruke. Pukotine nastale nakon sušenja ne mogu se popraviti.