Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
44Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Tehnika slikanja - zidno slikarstvo / The technique of painting - wall painting

Tehnika slikanja - zidno slikarstvo / The technique of painting - wall painting

Ratings:

5.0

(1)
|Views: 7,123 |Likes:
- Likovna umjetnost sa težištem na slikarstvu kao vrsti likovne umjetnosti, opcenito o slikarstvu, o tehnikama, o materijalima, o slikama, o slikarima i o ostalome po malo.
- Visual Arts with an emphasis on painting as a kind of visual art, generally about painting techniques, materials, about the pictures, the painters and by little else.
- Likovna umjetnost sa težištem na slikarstvu kao vrsti likovne umjetnosti, opcenito o slikarstvu, o tehnikama, o materijalima, o slikama, o slikarima i o ostalome po malo.
- Visual Arts with an emphasis on painting as a kind of visual art, generally about painting techniques, materials, about the pictures, the painters and by little else.

More info:

Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/14/2013

pdf

text

original

 
1
ZIDNO SLIKANJE
Klasi
č
ne zidne slikarske tehnike su:
 
- fresko tehnike
(fresco buono i fresco secco),
 
- enkaustika
(topla i hladna),
- mozaik
,
- zgrafito,
 
- Keimova tehnika
(vezivo je vodeno staklo)
 
- suvremene zidne tehnike
na bazi
disperzivnih premaza
akrilne i polivinilacetatne smole.
 
U okviru zidnih tehnika razmotriti
ć
emo i
vitraj
i op
ć
enito poglavlje o slikanju na staklu.
 
U Knososu na Kreti nalaze se najstariji primjeri slikanja na žbuci. Smatra se da potje
č
u iz perioda oko 1500godina p.n. e. Podloga se pripremala od tri sloja, posljednji sloj bio je od
č
istog vapna. Osnovne boje bile su žuti icrveni oker, mineralna crna i egipatska plava.
 
U helenisti
č
kom periodu rimske umjetnosti
zidno slikarstvo doživljava procvat, naro
č
ito na prijelazu iz stare unovu eru (1 st. p.n.e. i 1. i 2. st. nove ere). Tipi
č
an primjer ovog fresko slikarstva je slikarstvo Pompeja (sa
č
uvanoerupcijom Vezuva 79. godine n. e.).
 
VITRUVIJE je dao najviše podataka o materijalima i metodi slikanja tog vremena. Prvi sloj žbuke priprema seod vapna i usitnjene opeke, drugi je napravljen s pijeskom, dok su dva ili tri gornja sloja sadržavala mramornobrašno. Žbuka se na kraju polirala. Slikalo se pigmentima miješanim s vapnenom vodom ili vapnenim mlijekom.Pigmenti koji nisu otporni na vapno (lapis lazuli) vezani su temperom na izoliranu podlogu.
Ranokrš
ć
ansko fresco
 
slikarstvo u katakombama
(nastaje u 3. i 4. st. ) na teritoriju Rima koristi ve
ć
i dodatakpucolanske zemlje (crveni cement) zbog vlažnosti katakombi.
Bizant
tako
er prihva
ć
a tehniku slikanja na vlažnoj žbuci. Podloga se pripremala sa sjeckanom kudeljom,pljevom,
č
ekinjama umjesto dijela pijeska ili
č
ak bez pijeska.
 
Tradicionalna podloga s gašenim vapnom i pijeskom
koristi se i
u renesansi
. Na predzadnjem sloju žbuke (tal.
arricciato
) izvodio se crtež crvenom bojom (tal.
sinopia
). Gornji sloj (tal.
intonaco
) fine završne žbukepripremljen je s mramornim prahom. Pripremalo se onoliko žbuke koliko se moglo oslikati dok se podloga neosuši.
 
 
2Masaccio, fresco buono, Capella Brancaci, Firenze
FRESKO TEHNIKE
Fresco buono
Fresco buono (tal. fresco= svježe; buon fresco= prava freska) je vrsta slikanjakoja se izvodi se na svježoj žbuci. Zbog brzine sušenja žbuke (5-6 sati) ibijeljenja (vapno prelazi iz kalcijevog hidroksida u kalcijev karbonat) zahtijevase brzo i sustavno slikanje od svijetlog u tamno. Slika može biti lazurnogkaraktera ili pokrivaju
ć
eg ako boju vežemo vapnenim mlijekom ili vapnenouljnim sapunom.
 
Kvalitetu fresko žbuke odre
uje
vrsta i kvaliteta vapna kao veziva, vrsta ikvaliteta pijeska kao agregata (punila, filera), na
č
in pripreme i nanošenja žbuke,debljina sloja te odnos veziva i agregata.
 
Gašeno vapno
 
 
3
Gašeno vapno je vezivo mineralnog karaktera. Po sastavu je kalcijev hidroksid, Ca(OH)
2
, zbog
č
ega pokazujelužnata svojstva. Vezivo je u fresko žbuci, zgrafito tehnici, a koristi se i kao bijela boja.
Dobiva se iz vapnenca, CaCO
3
pe
č
enjem na temperaturi 900-1000
0
C. Vapnenac prelazi u živo vapno koje je posastavu kalcijev oksid, CaO uz osloba
anje CO
2
. U kontaktu s vodom živo vapno prelazi u gašeno vapno.
Gašenovapno je zra
č
no vezivo
, veže s CO
2
iz zraka i prelazi u kalcijev karbonat,CaCO
3
.
 
Ca(OH)
2
+ CO
2
CaCO
3
+ H
2
O
 
Vapno se gasi vodom u omjeru 1:4, jedan dio vapna i
č
etiri dijela vode. Prilikom gašenja može se vapnu dodatimasti, loja ili otpadnih ulja da se smanji alkali
č
nost osapunjenjem i ubrza vezivanje.
 
Gašeno vapno
bez grudica i primjesa mora odležati u jami najmanje godinu dana da dobije snježnobijeli, “masni”karakter pod opipom. U vapnu ne smije biti magnezijevih spojeva i gipsa iznad 5%. Tako
er, ne smije sadržavatine
č
isto
ć
e od zemlje, ugljena, gline i organskih tvari koje bi štetno djelovale na slikani sloj u obliku tamnih mrljarazli
č
ite upojnosti, što bi dovodilo do pucanja boje, odnosno žbuke pri sušenju.Vapno kao vezivo može primiti i neizbrisivo vezati svega 10% boje. Zbog nepokrivnosti, vapnene boje sulazurne, djeluju svježe i lijepog su sjaja.
Vapneno mlijeko
dobiva se rije
enjem vapnene kaše hladnom vodom.
Vapnena voda
je bistra teku
ć
ina koja ostaje kad vapneno mlijeko miruje i istaloži se na dno. U vapnenoj vodiima otopljenog kalcijevog hidroksida. Djeluje lužnato (pH je iznad 12). Koristi se za vezivanje pigmenata u frescobuono tehnici. Stajanjem vapnene vode na površini se stvara tanka
prevlaka kalcijevog karbonata
koja je odživotne važnosti u fresko slikarstvu.
 
Voda isparavaju
ć
i nosi sa sobom otopljene
č
estice kalcijevog hidroksida iz gašenog vapna u žbuci. U dodiru sazrakom
č
estice kalcijevog hidroksida o
č
vrsnu izme
u i preko zrnaca pigmenata. Zrnca pigmenata povezuju seme
usobno i s podlogom u okamenjenu cjelinu. Pretvaranje vapna u karbonat traje decenijima. Stabilnost zida jeosigurana tankom prevlakom koja nastaje na po
č
etku sušenja.
 
U fresco buono tehnici
vezivo boje naknadno nastaje sušenjem fresko žbuke
.
 
Fresko žbuka
je mješavina vapna i pijeska. Vapno bi bez pijeska zbog sušenja ispucalo, a masa ne bi imaladovoljnu
č
vrsto
ć
u. Pijesak
č
ini žbuku poroznom za zrak koji je potreban za sušenje i vezivanje žbuke.
 
Pijesak
(rije
č
ni pijesak, silikatni agregat, usitnjeni mramor) mora biti oštar, suh i
č
ist. Granulacija pijeska trebabiti razli
č
ita: 5- 0,5 mm. Spajaju se gusto vapno i suhi pijesak. Voda sprje
č
ava da vapno opkoli mokra zrncapijeska pa pijesak kasnije ispada iz žbuke. Tek nakon miješanja dodaje se voda, ako je potrebno. Ako je žbukasuviše mokra, zbog velikog isparavanja vode, nastaju pukotine. Pukotine mogu nastati i od ne
č
istog pijeska ili akose žbuka nanosi u jednom debelom sloju. Pukotine koje nastaju u toku rada uklanjaju se tako da se namo
č
evapnenim mlijekom i ispune pritiskom ruke. Pukotine nastale nakon sušenja ne mogu se popraviti.
 

Activity (44)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
catchme341 liked this
Martina Pantaler liked this
Senka Nenadov liked this
Borislav Stojkov liked this
Josip Simčić liked this
ndušević liked this
zelnid4 liked this
zelnid4 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->