Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
99Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Alternativno poljodjelstvo

Alternativno poljodjelstvo

Ratings: (0)|Views: 76,551|Likes:
Published by meb
Bračni par alternativnih poljoprivrednika, Renata i Zdravko Dajčbar iz Bjelovara, izradio je odličnu brošuru sa fotografijama i uputstvima o alternativnoj poljoprivredi kojom daju praktične savjete za prijelaz na vrt bez kemikalija, te vas pozivaju da i sami pokušate pratiti prirodne metode uzgoja hrane.
Ljubiteljima prirode, zdrave i ukusne hrane, onima koji žele svoju energiju udružiti sa energijom koja nas okružuje, da bi učinili nešto korisno za sebe i svoju okolinu, da bi zaštitili život koji je oko nas i pomogli Zemlji da lakše diše.

Ako imate komadić zemlje na kojem biste mogli zasaditi vrt, voćnjak ili vinograd, a nemate puno iskustva na tom polju; ako želite znati što jedete, znati da jedete zdravo povrće ili voće koje ste SAMI uzgojili; ako ste dovoljno hrabri da se oduprete čeličnom stisku modernog vremena i žudite za skladom i mirom, pokušajte na naš način. Vjerujte nam - DJELUJE.
Bračni par alternativnih poljoprivrednika, Renata i Zdravko Dajčbar iz Bjelovara, izradio je odličnu brošuru sa fotografijama i uputstvima o alternativnoj poljoprivredi kojom daju praktične savjete za prijelaz na vrt bez kemikalija, te vas pozivaju da i sami pokušate pratiti prirodne metode uzgoja hrane.
Ljubiteljima prirode, zdrave i ukusne hrane, onima koji žele svoju energiju udružiti sa energijom koja nas okružuje, da bi učinili nešto korisno za sebe i svoju okolinu, da bi zaštitili život koji je oko nas i pomogli Zemlji da lakše diše.

Ako imate komadić zemlje na kojem biste mogli zasaditi vrt, voćnjak ili vinograd, a nemate puno iskustva na tom polju; ako želite znati što jedete, znati da jedete zdravo povrće ili voće koje ste SAMI uzgojili; ako ste dovoljno hrabri da se oduprete čeličnom stisku modernog vremena i žudite za skladom i mirom, pokušajte na naš način. Vjerujte nam - DJELUJE.

More info:

Published by: meb on Mar 31, 2007
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/03/2013

pdf

text

original

 
1
 Daj 
č 
bar Zdravko i Renata
e-mail 
:renata.dajcbar@bj.t-com.hr  
telefoni:
Renata 00385/43/ 232-842 ili 00385/98 730 254Zdravko 00385/98 98 11 042
Alternativno poljodjelstvo
UVOD
Evo još nešto alternativno. Ni biološko, ni ekološko, ni organsko (a u stvari je sve to), nego
alternativno
. Danas ve
ć
imate sve alternativno, od medicine pa do, recimo, povijesti koja je bilaneposredni povod da ovo nešto, što želimo objaviti, nazovemo alternativnim. Za to postoji ozbiljanrazlog. Ne radi se ovdje samo o poljodjelstvu, radi se o ne
č
em mnogo ozbiljnijem. Radi se o novom(alternativnom) na
č
inu gledanja na sve oko sebe, novom na
č
inu razmišljanja, postavljanju novih paradigmi (ne treba trošiti snagu na rušenje starih, one
ć
e i same odumrijeti kada ih se prestane hraniti podrškom i kada ostanu bez pristalica tj. kada svijet shvati zabludu). Ima ovdje još nešto alternativno, anije za odbaciti. To je rekreacija. Danas kada
č
ovjek kaže rekreacija, onda svi imamo sliku nekogsporta, a nikako ne neke svrsishodne aktivnosti koje bi se mogle svrstati
č
ak pod pojam rada. Akomislite da je fizi
č
ki rad nešto što bi trebalo izbjegavati i nešto namijenjeno za one koji su se nesposobnisna
ć
i, onda bolje da dalje ne gubite vrijeme na
č
itanje.Današnja elitna civilizacija - zapadnja
č
ka, sa svojim svetinjama: tržišnom ekonomijom idemokracijom je na silaznom dijelu putanje. Njeno vodstvo je toga i te kako svjesno i pokušava jeodržati što je duže mogu
ć
e kako bi bar za sebe održali tlo pod nogama. Oni su u ovim starim uvjetimauspješni, tu jako dobro poznaju teren i znaju sve smicalice kako bi se održavali na vrhu, u kremi. Odnjih ne treba o
č
ekivati u budu
ć
nosti ništa. Oni jednostavno nisu u stanju okrenuti pogled na neku drugustranu. Ve
ć
dulje vrijeme pani
č
no postavljaju pitanje o
održivom razvoju
, o ne
č
em što bi im produžilovijek. Odgovora nema, bar ne onakvog kakav bi njima odgovarao tj. da se ništa ne mijenja. Osnovni princip tržišne ekonomije je vrlo jednostavan i zasnovan je na principu ponude i potražnje i na osnovutoga stalnom rastu proizvodnje. Rast proizvodnje je motor pokreta
č
zapadne civilizacije.
Č
ak nistagnacija nije dozvoljena, rast jednostavno mora postojati iznad nekog minimalnog postotka ili se sveruši. Ne treba velike mudrosti da
č
ovjek shvati da rast proizvodnje ne može te
ć
i u beskona
č
nost, dolazido zasi
ć
enja tržišta, nema više potražnje, nema više rasta - panika. Zapadu je trebala potražnja, trebalo je otvoriti nova tržišta, Berlinski zid je morao pasti, Kina je morala popustiti i dozvoliti ulazzapadnja
č
kih sistema, negdje su se morali otvoriti ratovi, sve da bi se na bilo koji na
č
in poja
č
ala potrošnja odnosno potražnja, da bi motor zapadne civilizacije mogao raditi što ve
ć
om snagom. U prvimah je izgledalo da su problemi riješeni na duže vrijeme, da je sada dovoljno ljudi obuhva
ć
enotržišnom ekonomijom i da
ć
e se nastaviti uzlazna putanja proizvodnje bez ikakvih problema. No, nijeispalo baš sve tako. Da je sve bilo po planu trebale su buknuti investicije, bankari nisu trebali imati problema sa plasmanom novca u razvoj i proizvodnju. Da bi plasirao svoju robu na nova tržišta zapad je morao, a mora to još i danas, kreditirati potrošnju jer siromašni istok može uzeti robu samo na dug.Plasmani novca i dalje idu u potrošnju, a ne u proizvodnju, novac se potrošnjom ne oplo
đ
uje ve
ć
 spašava što se spasiti dade, tržišna ekonomija gubi dah. Na istok se uz robu seli i proizvodnja zbog
 
2 jeftine radne snage. Jeftina i nestru
č
na radna snaga postaje kupac niske platežne mo
ć
i - javlja se potražnja, a time i proizvodnja jeftine i nekvalitetne robe. Rezultat je poplava svjetskog tržištanekvalitetnom robom. Kriteriji kvalitete su pali na takav nivo da je pitanje da li se uop
ć
e i mogunazvati kriterijima. Danas se u smislu kriterija postavlja uglavnom pitanje da li se na toj i takvoj robi(proizvodnji) može nešto zaraditi, pa ako može, kakva još pitanja imate? Izvoz tržišne ekonomije naistok je prošao slabo, posljedice se itekako osje
ć
aju i kod izvoznika, cijena rada i socijalna sigurnoststanovništva je pala, ljudi su postali nezadovoljni, zapadna civilizacija je samo na kratko zadržala svojudominaciju uglavnom zahvaljuju
ć
i svojoj propagandnoj mašineriji koja je u stanju uvjeriti
č
ovjeka u bilo što.Što se dogodilo sa „izvozom“ rata - državnog terorizma? Uvezen je mali terorizam, onajfanati
č
nih skupina, vrlo jednostavno i „tržišno“. O
č
ito je da ni jedni ni drugi ne biraju sredstva ismatraju da im je za njihove „odgovore“ sve dozvoljeno.Osim tržišnom ekonomijom zapad se najviše voli hvaliti ljudskim slobodama i „svetom“demokracijom. Što se ti
č
e ljudskih sloboda, zapad ih se još samo može sje
ć
ati, jer je bila dovoljnaopasnost od terorizma da se donesu zakoni koji ljudske slobode svode na nivo ispod onih koji sudonedavno vladali, kao nešto loše, iza „
č
eli
č
ne zavjese“. Demokracija koju u principu predstavljavišestrana
č
 je uspjeli smo upoznati eto i mi, koji smo živjeli u mraku „diktature proletarijata“. I eto,upoznali smo je samo kao novu diktaturu – „diktaturu ve
ć
ine“. Kome ovo ne djeluje baš uvjerljivoneka pogleda po koju sjednicu sabora.Koje god podru
č
 je pogledate, današnja vode
ć
a civilizacija je na zalasku. Velikom broju ljudinisu prihvatljivi njezini
č
isto materijalisti
č
ki pogledi na život, nije prihvatljiva moralna degradacija dokoje je dovelo njeno postavljanje osobnih interesa iznad svega. Nije prihvatljivo postavljanje novca kaosvetinje i klanjati mu se kao božanstvu. Današnji nivo svijesti
č
ovje
č
anstva nadilazi njena mjerilavrijednosti. Moramo napustiti njene paradigme i prona
ć
i nova rješenja koja
ć
e odgovarati današnjem
č
ovjeku. Ne
ć
e to i
ć
i niti lako, niti brzo, i zato treba krenuti odmah, dok još nekako funkcioniramo kaodruštvo. Živimo u jednom prijelaznom razdoblju kojeg treba iskoristiti za pronalaženjeALTERNATIVNIH rješenja. Ne smijemo dozvoliti da nas krah zapadne civilizacije uhvati nespremne.Jedino ako uspijemo prona
ć
i nova rješenja i razviti ih do nivoa upotrebljivosti možemo o
č
ekivati da
ć
emo bez stresa i tragedija pre
ć
i u razvoj nove civilizacije
č
ija mjerila vrijednosti budu primjerenasvjesnijem
č
ovjeku,
č
ovjeku koji se okrenuo od materijalisti
č
kog sljepila i približio se svojoj pravoj prirodi.Zanimljivo je kako alternativne putove uglavnom ne uspijevaju na
ć
i ljudi u podru
č
 ju kojim se profesionalno bave nego u podru
č
 ju prema kojem imaju neke sklonosti, no nisu strogo usmjerenitrenutno važe
ć
im paradigmama. Nemojte od agronoma o
č
ekivati da traži alternativna rješenja u poljoprivredi; previše je usmjeren na ono od
č
ega živi, pa
č
ak i kada bi smogao snage za nekakvavrludanja, društvo bi ga odbacilo „jer to ne donosi o
č
ekivanu zaradu, a svi živimo od novca, pa ako tebinije stalo do tebe, nama je stalo do nas“. Isto tako ne treba ništa o
č
ekivati niti od politi
č
ara, za njih netreba ni obrazloženje, tu ekipu i njihov na
č
in funkcioniranja jako dobro svi poznajemo, ako i imaiznimaka utopljeni su u masu.Sve je na le
đ
ima alternativaca – amatera, nestru
č
njaka, diletanata, naivaca, neznalica,
č
udakaitd. Ne mogu odoljeti da vam ovdje ne citiram par „sli
č
ica“ koje su nam ostavili Miloš i Mitar Tarabi
ć
. Oni su po svemu sude
ć
i bili jako dobro upu
ć
eni u razvoj
č
ovje
č
anstva i njegove stranputice.Citati su iz knjige Zdravka Cikuše „KREMANSKA PRORO
Č
ANSTVA“ nakladnika „Stari grad“Zagreb 1999. Ako ovu knjigu niste pro
č
itali nemojte dugo
č
ekati. Evo nekih poruka koje se odnose nanaše vrijeme:
 
3- Cijelim svijetom vlada
ć
e neka boleš
ć
ina te niko umjeti ne
ć
e da joj rane izvida. Svi
ć
e kazivati ja znadem, ja znadem, jerbo sam u
č
en i nau
č
en, a niko ništa znati ne
ć
e.- Luta
ć
e ljudi sa mislima okolo i naokolo, a nikako ne
ć
e mo
ć
i da na
đ
u pravi lijek, a on
ć
e božjom pomo
ć
u biti svu
đ
e oko njih i u njima samima.- Buši
ć
e ljudi bunare u zemlji i iz njija vaditi zlato koje
ć
e sve okretati te im davati svjetlost,hitrinu i snagu, a zemlja
ć
e tugom proplakati, jer 
ć
e na njojzi samoj biti mlogo više zlata i svjetlosti nou utrobi njenoj. Bolje
ć
e je rane od tijeh rupetina.- Umjesto da kose i plaste, ljudi
ć
e kopati svu
đ
e,
đ
e treba i
đ
e ne treba, a te
ć
e sile biti svu
đ
eoko njih, samo što ne
ć
e umjeti da zbori i da im kazuje: „Daj, uzmite me , zar ne vidite da sam tuj svu
đ
eoko vas.“- I kod naske
ć
e biti ko u
č
itavom svijetu. Ljudi
ć
e omrznuti vazduh i ovaj božji dah i svu božjuljepotu pa
ć
e bježati u smrad. Niko ih ne
ć
e tamo goniti nego
ć
e oni to sami, od svoje volje
č
injeti.- Ovdje u ovijem našim Kremnima, mloge
ć
e njive zaliva
đ
ene biti, a mloga ognjišta ugašena pa
ć
e oni što su otišli jopet vamo dolaziti da se lije
č
e, da se nadišu vazduha i da ozdrave. (završen citat) Nemojmo se zavaravati i zatvarati o
č
i pred onim što se doga
đ
a. Valjda je sad ve
ć
svima pomalo jasno da smo poremetili ravnotežu u prirodi. Po
č
elo je ono o
č
emu su davno pri
č
ali ljudi koji su„vidjeli“ dalje od obi
č
nih smrtnika. Tako su vidjeli i Tarabi
ć
i. I bili su u pravu!Globalnim zagrijavanjem krenule su prirodne katastrofe. Barem je to ove zime o
č
ito. Što
ć
e sedogoditi ako i nas stigne neka nepredvi
đ
ena i za naše podneblje neuobi
č
ajena katastrofa?Što ako
ć
emo biti prisiljeni da se, bar na neko vrijeme, moramo brinuti za vlastito preživljavanje? Ako
ć
e u gradu život biti nemogu
ć
dok se stanje ne sanira? Što
ć
emo?Ho
ć
emo li mo
ć
i u teglama uzgajati povr 
ć
e? Treba na vrijeme osigurati„ rezervni položaj“! No, kako
ć
emo preživjeti i na tom rezervnom položaju ako ne znamo sami uzgojiti biljke, prepoznati ljekovite trave koje nam mogu pomo
ć
i kod bolesti, kako prepoznati jestive gljive?
Č
ime
ć
emo kopati, kositi travu i sl. ako smo sve staro oru
đ
e zamijenili novim, koje ne radi akonema nafte i benzina? Dopustili smo da umije
ć
e života naših predaka padne u zaborav kao da nam višenikada ne
ć
e biti potrebno!Imamo li svojeg sjemena koje
ć
emo zasijati, zlu ne trebalo?Zvu
č
e li ove re
č
enice katastrofi
č
no ili možda, sada sagledavaju
ć
i situaciju, realno?Zapitajte se, jesam li sposoban preživjeti godinu dana bez struje, nafte, telefona, plina i svihostalih pogodnosti na koje smo navikli?Što
ć
emo jesti ako na tržnicama više ne bude kumica koje prodaju hranu? Jer ono što one imaju,treba njima da prehrane sebe i svoje obitelji.Gospodin Janez Drnovšek u svojoj knjizi „ Misli o životu i osvješ
ć
ivanju“ tako
đ
er se doti
č
e oveteme. Ovdje citiramo nekoliko re
č
enica iz njegove knjige:„Evo plana za naš rezervni svijet. Sve što trebamo je potražiti ga i urediti, to
ć
e nam pomo
ć
i ive
ć
nas na ovome svijetu opskrbiti energijom.Takav projekt nije jednostavan. Ali, ako uistinu želimo ostvariti taj cilj, ostvarit
ć
emo ga….Brojni ljudi su se ve
ć
prihvatili toga posla.
Č
ovje
č
anstvo postaje osviješteno. A sad, ako smodoli ve
ć
tako daleko, u
č
inimo još korak naprijed. Naš drugi dom u prirodi, na selu, ne bi trebao biti tek odmaralište za gradske razmaženike. Osposobimo ga tako da nam može poslužiti za preživljavanje, a uistom smislu osposobimo i sebe. Dolazi vrijeme kad
ć
e toplina i hrana postati i te kako važni.Provjerimo kako stvari stoje s vodom, odakle izvire i kakva je….

Activity (99)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
kkd108 liked this
u_stevic liked this
Mirela Hadzic liked this
Mirela Hadzic liked this
papa001 liked this
dudicg liked this
Karlo Stipić liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->