Om1 01234

Otpornost materijala I 1
Prof. dr. sc. Pavao Marovi

Otpornost materijala I

k. god. 2008/2009
Otpornost materijala I Opi uvod 2
Nastavnici

Prof.dr.sc. Pavao Marovi, dipl.ing.gra.

Doc.dr.sc. Mirela Gali, dipl.ing.gra.

Marko Bertolino, dipl.ing.gra.
Ope uvodne napomene

(vidi posebni list s pravilima i obavijestima)
Sadraj predmeta:
1. Uvod
2. Analiza naprezanja
3. Analiza deformacija
4. Deformabilne karakteristike vrstih tijela
5. Linijske konstrukcije Djelovanje uzdune sile
6. Posmik Djelovanje poprene sile (Odrez)
7. Torzija (uvrtanje)
8. Savijanje ravnih tapova
Literatura:
[1] V. imi, Otpornost materijala I , kolska knjiga, Zagreb, 1. izdanje
1992., 2. izdanje 2001., 3. izdanje 2007.
[2] S.P. Timoenko, Otpornost materijala I , Graevinska knjiga, Beograd,
1964.
[3] I. Alfirevi, Nauka o vrstoi, Tehnika knjiga, Zagreb, 1989.
[4] D. Bazjanac, Nauka o vrstoi, Tehnika knjiga, Zagreb, 1973.
[5] Z. Kostreni, Teorija elastinosti, kolska knjiga, Zagreb, 1982.

[1] Z. Kostreni, Zbirka rijeenih zadataka iz Otpornosti materijala,
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1971.
[2] P. Marovi, Zbirka rijeenih zadataka iz Otpornosti materijala I,
Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, xxxx
Otpornost materijala I 1. Uvod 6
1. UVOD
OM Definicija i praktina svrha:
Definicija: Otpornost materijala je skup analitikih metoda za
analiziranje mehanikog ponaanja vrstih tijela uslijed
djelovanja raznih utjecaja.
promjena stanja naprezanja i deformacija

ili: Otpornost materijala je znanost o vrstoi i krutosti
elemenata inenjerskih konstrukcija.

vrstoa: najvee naprezanje kod kojeg dolazi do razaranja
materijala
krutost: otpor materijala prema deformacijama (promjene oblika i
volumena)
G. Galilei (1638)
S.P. Timoenko (~1920)
znanost o otpornosti materijala

Praktina svrha: Odreivanje naprezanja i deformacija u
bilo kojoj toki konstrukcije koji nastaju uslijed djelovanja
raznih utjecaja, radi dimenzioniranja elemenata konstrukcije.
sigurnost i ekonominost

Razni utjecaji:
statiki - dinamiki
Osnovna ideja:
Tijela nisu apsolutno kruta; tijela su deformabilna tj.
udaljenost izmeu pojedinih toaka tijela se mijenja pod
djelovanjem raznih utjecaja, ali uvijek ovisno o fizikalnim
karakteristikama materijala.
F
L
0
d
0
A
B
L
1
L=L
0
-L
1
POMAK (oA)
je promjena poloaja jedne
toke u prostoru (A u A
1
)

DEFORMACIJA (AL)
je promjena udaljenosti
izmeu dviju toaka
(duina AB u duinu A
1
B)
A
1
B
d
1
Osnovne pretpostavke
u Otpornosti materijala
1. Pretpostavka o neprekinutosti materijala
Materijal ispunjava cijeli oblik tijela ako je tijelo u
ravnotei, onda je i svaki njegov dio u ravnotei
moemo koristiti Metodu presjeka

2. Pretpostavka o elastinom ponaanju materijala
po uklanjanju vanjskih uzroka, materijal se vraa u
prvobitno stanje/poloaj uzima se da je veza izmeu
elastinih deformacija vrstog tijela i utjecaja koji uzrokuju
te deformacije LINEARNA
elastinost elastina def. granica elastinosti
3. Materijal je homogen i izotropan
HOMOGEN materijal ima jednaka svojstva u svim
tokama tijela
u suprotnom je materijal NEHOMOGEN
I ZOTROPAN materijal ima ista svojstva u svim
smjerovima
u suprotnom je materijal ANIZOTROPAN
Ortotropan ima jednaka, ali razliita, svojstva u dva
meusobno okomita smjera

4. Pretpostavka o malim deformacijama
Deformacije su relativno male u odnosu na dimenzije tijela
jednadbe ravnotee postavljaju se na kruto
nedeformirano tijelo
Tipovi problema
Linijski tapni

Ravninski

Prostorni
F
1
F
2
F
n
F

F

Uzroci promjena
stanja naprezanja i deformacija
A. Zapreminski uzroci
- Gravitacijske sile (vlastita teina)
- Inercijalne sile
- Promjena temperature
- Skupljanje
B. Povrinski uzroci
- Koncentrirane sile
- Kontinuirane sile
VANJSKE
SILE
F
1
F
2
F
i
F
n
Pojam unutarnjih sila
Unutarnje sile se javljaju izmeu pojedinih dijelova
tijela na zamiljenim prerezima vrstog tijela u
napregnutom stanju.
I
II
Vanjske sile su
u ravnotei.
unutarnje sile se reduciraju
u teite poprenog
presjeka

R glavni vektor sila

M glavni moment
F
1
F
n
I
Unutarnje sile Nain odreivanja
N
x
- uzduna sila Ex=0
T
y
- poprena sila Ey=0
T
z
- poprena sila Ez=0
M
x
- moment torzije EM(x)=0
M
y
- moment savijanja EM(y)=0
M
z
- moment savijanja EM(z)=0
6
uvjeta
ravno-
tee
x
y
z
n
R
M
T
y
N
x
T
z
M
x
M
y
M
z
Pojam naprezanja
Koordinatnu os v postavljamo
u smjeru normale n
F
1
F
n
I
II
- ravnotea vanjskih sila
- isjeeni dio tijela je u
ravnotei zbog
unutarnjih sila
x
y
z
n
u
v
w
M
o
n
x-y-z globalni
koordinatni sustav
u-v-w lokalni
koordinatni sustav
Naprezanje moemo shvatiti kao da je to
srednja vrijednost sile na nekoj povrini

Ako je vektor totalnog ili punog naprezanja

Komponente vektora totalnog naprezanja:

prvi indeks smjer normale
drugi indeks smjer komponente

Dimenzije:
n
A
F
o
=
c
c
n
o
dA
F d
A
F
lim
0 dA
n

=
c
c
=
o
w , v , u k ,
2
nk
2
n
2
nw
2
nu
2
nv
2
n
= =
+ + =
o o
o o o o
| |
(
=
2 2 2 2
m // cm // mm
MN // kN // N
,
m
N
Pa
Ostale teorije i metode
Imaju isti cilj kao i Otpornost materijala
- Teorija elastinosti
- Teorija plastinosti
(razni specifini modeli materijala)
- Analitike metode Numerike metode
(MKD, MKE, RI, itd.)

Analiza naprezanja i deformacija:
Dimenzioniranje < = > Projektiranje
Metode postupci dimenzioniranja
1. Klasina metoda koeficijent sigurnosti (doputena
naprezanja)
- preko kritinog naprezanja

- preko kritinog optereenja

dop
kr
max
max
kr
k
1 k o
o
o
o
o
o
o
= s > =
dop
Q
kr
max
max
kr
Q
Q
k
Q
Q 1
Q
Q
k = s > =
Metode postupci dimenzioniranja
2. Metoda loma metoda graninih stanja

3. Numerike metode
L R max
L max
R R <
<
o o
o
Otpornost materijala I 2. Analiza naprezanja 20
2. ANALIZA NAPREZANJA
2.1 - Komponente naprezanja

F
1
F
n
I
II
x
y
z
u
v
w
M
o
n
x-y-z globalni k. sustav
u-v-w lokalni k. sustav
Slijedea zadaa:
Vektor punog naprezanja
rastaviti u komponente u
smjeru lokalnih i globalnih
koordinatnih osi.
n
T
2
nw
2
nu
2
nv
2
n
o o o o + + =
prvi indeks smjer normale
drugi indeks smjer komponente
x
y
z
Predznaci komponenti
naprezanja
+ , smjer komponente
naprezanja poklapa se sa
smjerom koordinatne osi
nw nv nu n
o o o o

+ + =
Komponente vektora punog
naprezanja u smjeru lokalnih
koordinatnih osi
w , v , u k ,
2
nk
2
n
= = o o
u
v
w
o
n
M
o
nv
o
nu
o
nw
x
y
z
Komponente vektora punog
naprezanja za presjeke u smjeru
globalnih koord. osi
F
1
F
n
n
T
u
v
w
M
o
n
o
nv
o
nu
o
nw
Npr. za n = x ; k = x, y, z
xz nz nw
xy ny nu
xx nx nv
o o o
o o o
o o o

z , y , x j , i
2
ij
2
n
= = o o
1. indeks smjer normale
naprezanja
2. indeks smjer komponente
vektora naprezanja
Jednaki indeksi normalna n.
Razliiti indeksi posmina n.
komponenti 9 z , y , x j , i uz
ij
= o
komponenti 9 z , y , x j , i uz
ij
= o
zz zy zx
yz yy yx
xz xy xx
ij
= =
Tenzor naprezanja
2.2 Homogeno stanje naprezanja
x
y
z
xx
o
xz
o
xy
o
yy
o
yx
o
yz
o
zz
o
zx
o
zy
o
Diferencijalni element je
u ravnotei s 18
komponenti naprezanja
(9 na vidljivim plohama i
9 na nevidljivim
plohama)
dx
dy
dz
Homogeno stanje naprezanja za ravninske probleme
x
y
yy
o
xx
o
xy
o
yx
o
xx
o
xy
o
yx
o
yy
o
Ovaj prikaz je pozitivna
(+) tenzorska notacija

(smjer normale odnosno smjer
komponente naprezanja poklapa
se sa smjerom odgovarajue
koordinatne osi)
dx
dy
2.3 Nehomogeno stanje naprezanja
x
y
z
Diferencijalni prirast
naprezanja na dif.
razmacima dx, dy, dz.
Imamo komponente
zaprem. sila (F
x
, F
y
, F
z
)
dx
x
xy
xy
c
c
+
o
o
dx
x
xz
xz
c
c
+
o
o
dx
x
xx
xx
c
c
+
o
o
dy
y
yy
yy
c
c
+
o
o
dy
y
yx
yx
c
c
+
o
o
dy
y
yz
yz
c
c
+
o
o
dz
z
zx
zx
c
c
+
o
o
dz
z
zz
zz
c
c
+
o
o
dz
z
zy
zy
c
c
+
o
o
Moemo postati 6 jedn. ili
uvjeta ravnotee:

Ex=0 EM(x)=0
Ey=0 EM(y)=0
Ez=0 EM(z)=0
dx
dy
dz
Npr. za Ex=0
0 dz dy dx F
dy dx dy dx dz
z
dx dz dx dz dy
y
dz dy dz dy dx
x
x
zx
zx
zx
yx
yx
yx
xx
xx
xx
= +
+
|
.
|
\
|
c
c
+ +
+ |
.
|
\
|
c
c
+ +
+
|
.
|
\
|
c
c
+
o
o
o
o
o
o
o
o
o
(napomena: Uvjeti ravnotee se
postavljaju za SILE)
dz dy dx
1

Cauchy-jeva jednadba
ravnotee ili
diferencijalna
jednadba ravnotee
0 F
z y x
x
zx
yx
xx
= +
c
c
+
c
c
+
c
c o
o
o
z , y , x j , i 0 F
i
j
ij
= = +
c
c
o
0 F
z y x
0 F
z y x
z
zz
yz
xz
y
zy yy xy
= +
c
c
+
c
c
+
c
c
= +
c
c
+
c
c
+
c
c
o
o
o
o o o
Npr. za EM(y)=0
0
2
dx
dz dy dx F
2
dz
dz dy dx F
dz dy dx dz
z 2
dx
dy dx
2
dx
dy dx dz
z
2
dx
dz dx
2
dx
dz dx dy
y
2
dz
dz dx
2
dz
dz dx dy
y
dx dz dy dx
x 2
dz
dz dy
2
dz
dz dy dx
x
z x
zx
zx zz
zz
zz
yz
yz
yz
yx
yx
yx
xz
xz xx
xx
xx
= + +
+
|
.
|
\
|
c
c
+ + +
|
.
|
\
|
c
c
+
+ |
.
|
\
|
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
+ +
+
|
.
|
\
|
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
+
o
o o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o o
o
o
(napomena: Uvjeti ravnotee
se postavljaju za SILE)
dz dy dx
1

Nakon svih skraivanja i zanemarivanja diferencijalnih
prirasta (mali su u odnosu na
zx
i
xz
) dobiva se:

zx
=
xz
te analogno
xy
=
yx
i

yz
=
zy

Zakon recipronosti ili zakon uzajamnosti posminih
naprezanja na meusobno okomitim plohama:
ij
=
ji
zz yz xz
yz yy xy
xz xy xx
ij
= =
Tenzor naprezanja je simetrian i ima samo 6 komponenti.
Posljedica: 3 i 3 komponente naprezanja u tenzoru
naprezanja su jednake.
2.4 Jednadbe transformacija
Uz poznatih 6 komponenti
naprezanja (tenzor
naprezanja) u tri
ortogonalne ravnine moe
se izraunati naprezanje za
presjek ravninu pod bilo
kojim kutem.
Slijedea zadaa:
Prikazati komponente vektora
punog naprezanja u smjerovima
lokalnih osi u-v-w kao i
globalnih osi x-y-z.
Vektor punog naprezanja i njegove komponente
2
vt
2
vv
2
n
o o o + =
2
vw
2
vu
2
vv
2
n
o o o o + + =
2
nz
2
ny
2
nx
2
n
o o o o + + =
A) 3 jedn. tipa EM(i)=0
su zadovoljene zbog infinitezimalnih veliina krakova sila
B) 3 jedn. tipa EF
i
=0
daju komponente
nx
,
ny
, i
nz

Npr. za Ex=0
(napomena: Uvjeti ravnotee
se postavljaju za SILE)
( ) ( )
( ) dF dh
3
1
F zn cos dF
yn cos dF xn cos dF dF
x zx
yx xx nx
+ +
+ + =
o
o o o
dF
1
( ) ( ) ( ) zn cos yn cos xn cos
zx yx xx nx
+ + = o o o o
( ) ( ) ( ) zn cos yn cos xn cos
zx yx xx nx
+ + = o o o o
( ) z , y , x j , i in cos
ij nj
= =

o o
Slijedi: Opi oblik komponenata vektora punog naprezanja u
smjerovima glavnih osi
uz uvjet kompatibilnosti:
( ) z , y , x i 1 in cos
2
= =

( ) ( ) ( )
( ) z , y , x j jv cos
zv cos yv cos xv cos
nj
nz ny nx vv
= =
= + + =
o
o o o o
( ) ( ) z , y , x j , i jv cos iv cos
ij vv
= =

o o
Slijedi: Odreivanje komponenata vektora punog naprezanja u
smjerovima lokalnih koordinatnih osi u-v-w
Komponenta u smjeru osi v, nv
Uz zamjenu prethodno odreenog
nj
dobivamo opi oblik
komponente naprezanja u smjeru normale n (uz nv)
ij vv
= =

o o
Razvijen i sreen, ovaj izraz glasi:
( ) ( ) ( )
( ) ( ) |
( ) ( )
( ) ( ) | xv cos zv cos
zv cos yv cos
yv cos xv cos 2
zv cos yv cos xv cos
zx
yz
xy
2
zz
2
yy
2
xx vv
+
+ +
+ +
+ + + =
o
o
o
o o o o
( ) ( ) ( )
( ) z , y , x j ju cos
zu cos yu cos xu cos
nj
nz ny nx vu
= =
= + + =
o
o o o o
( ) ( ) z , y , x j , i ju cos iv cos
ij vu
= =

o o
Komponenta vektora punog naprezanja u smjeru osi u
Pravac (os) uv

Uvjet kompatibilnosti Ecos
2
(iu)=1
Uvjet ortogonalnosti Ecos(iv)cos(iu)=0
nj
dobivamo opi oblik
komponente naprezanja u smjeru osi u
Razvijen i sreen, ovaj izraz glasi:
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) | ( ) ( )|
( ) ( ) | ( ) ( )|
( ) ( ) | ( ) ( )| zu cos xv cos xu cos zv cos
yu cos zv cos zu cos yv cos
xu cos yv cos yu cos xv cos
zu cos zv cos yu cos yv cos xu cos xv cos
zx
yz
xy
zz yy xx vu
+ +
+ + +
+ + +
+ + + =
o
o
o
o o o o
ij vu
= =

o o
( ) ( ) ( )
( ) z , y , x j jw cos
zw cos yw cos xw cos
nj
nz ny nx vw
= =
= + + =
o
o o o o
( ) ( ) z , y , x j , i jw cos iv cos
ij vw
= =

o o
Komponenta vektora punog naprezanja u smjeru osi w
Pravac (os) wv i pravac (os) wu

Uvjet kompatibilnosti Ecos
2
(iw)=1
Uvjeti ortogonalnosti Ecos(iv)cos(iw)=0
Ecos(iu)cos(iw)=0
nj
dobivamo opi oblik
komponente naprezanja u smjeru osi u
ij vv
= =

o o
ij vu
= =

o o
( ) ( ) z , y , x j , i jw cos iv cos
ij vw
= =

o o
Ako se pogledaju prethodna 3 razvijena izraza
Vidimo da su slini, pa iz toga moemo izvui opu jednadbu
transformacija komponenata vektora punog naprezanja:
( ) ( )
w , v , u l , k
z , y , x j , i
jl cos ik cos
ij kl
=
=
=

o o
ww vw uw
vw vv uv
uw uv uu
kl
= =
Tenzor vektora punog naprezanja:
2.5 Jednadbe transformacija u ravnini
Pomou ope jednadbe transformacija
( ) ( )
w , v , u l , k
z , y , x j , i
jl cos ik cos
ij kl
=
=
=

o o
uz ogranienja:
1)
zz
=
zx
=
zy
= 0
2) i,j = x,y
3) k,l = n,t
ili moemo uzeti diferencijalni element sa svim komponentama
naprezanja i postavljati jednadbe / uvjete ravnotee
y
x
n
nn
nt
yy
xy
xx
yx
ds
ds sino
ds coso
o
n
t
Uz oznake:

kut (xn) kut o
kut (yn) kut (90-o)
Postavljajui jednadbe ravnotee (ne za naprezanja, nego za
sile), dobivamo za komponentu u smjeru normale:

( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
o o o o o o o
o o
o o o
cos sin 2 sin cos
yn cos yn cos xn cos yn cos
yn cos xn cos xn cos xn cos
xy
2
yy
2
xx
yy yx
xy xx nn
+ + =
= + +
+ + =
o o o o o o o 2 sin sin cos
xy
2
yy
2
xx nn
+ + =
odnosno, nakon sreivanja:

Postavljajui jednadbe ravnotee (ne za naprezanja, nego za
sile), dobivamo za komponentu u smjeru tangente:

( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) o o o o o o o
o o o o o
o o o o o o
o o
o o o
2 2
xy xx yy
yx
2
xy
yy xx
yy yx
xy xx nt
sin cos cos sin
sin sin cos
cos sin sin cos
yt cos yn cos xt cos yn cos
yt cos xn cos xt cos xn cos
+ =
= + +
+ + =
= + +
+ + =
o o o
o o
o 2 cos 2 sin
2
xy
xx yy
nt
+
=
odnosno, nakon sreivanja:

2.6 Cauchy-jeva ploha naprezanja
Promjenom poloaja presjene ravnine mijenja se poloaj
normale a njime i veliine kosinusa kutova cos(in) i=x,y,z
uz uvjet kompatibilnosti Ecos
2
(in)=1.
tada se mijenjaju i komponente naprezanja
vv
,
vu
i
vw
.
Ovo je Cauchy-jeva ploha naprezanja jednadba plohe
drugog reda sa sredite u ishoditu koordinatnog sustava
x-y-z.
| | ZX YZ XY 2 Z Y X C
zx yz xy
2
zz
2
yy
2
xx
2
o o o o o o + + + + + =
2.7 Smjerovi i veliine glavnih naprezanja
Ako u nekom presjeku nema posminih naprezanja (
ij
=0)
,
onda za postojea normalna naprezanja kaemo da su to

glavna naprezanja.
Poloaj normale na takav presjek definira smjerove glavnih
naprezanja.
Glavna naprezanja imaju ekstremne vrijednosti najvee i
najmanje.
k0l0
= 0 za k
0
l
0
k0l0
glavna naprezanja za k
0
= l
0
uz k
0
,l
0
= u
0
, v
0
, w
0
ime je definiran lokalni koordinatni
sustav koji odreuje smjerove glavnih naprezanja
Za odrediti smjerove i veliine glavnih naprezanja moe se
koristiti 9 uvjeta:

Ecos
2
(ik
0
) = 1 3 uvjeta kompatibilnosti
Ecos(ik
0
) cos(il
0
) = 0 3 uvjeta ortogonalnosti
k0l0
= 0 za k
0
l
0
3 uvjeta iz analize naprezanja
(
u0v0
=
v0w0
=
w0u0
= 0 )

Ovo je dovoljno za odrediti 9 nepoznanica 9 kosinusa kutova
cos(ik
0
) uz i=x,y,z, k
0
=u
0
,v
0
,w
0
glavnih naprezanja.

Ovaj postupak je veoma sloen, te se koristi slijedei:
Pretpostavimo da se
jedan od smjerova
glavnih naprezanja
poklapa sa smjerom
normale na presjek.
x
y
z
n
v
0
n
= n
m

m
Komponente vektora
punog naprezanja su:
nj
=E
ij
cos(in)

Za n = v
0
imamo

3 jednadbe

( ) ( ) z , y , x j , i iv cos jv cos
0 ij 0 m nj
= = = o o o
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 0 zv cos zv cos yv cos xv cos 3
0 yv cos zv cos yv cos xv cos 2
0 xv cos zv cos yv cos xv cos 1
0 m 0 zz 0 yz 0 xz nz
0 m 0 yz 0 yy 0 xy ny
0 m 0 xz 0 xy 0 xx nx
= + +
= + +
= + +
o o o o o
o o o o o
o o o o o
Za 4 nepoznanice (
m
, cos(xv
0
), cos(yv
0
) i cos(zv
0
)) potrebna
je jo jedna jednadba, a ta se uzima iz uvjeta kompatibilnosti
Ecos
2
(iv
0
)=1 (4) cos
2
(xv
0
)+cos
2
(yv
0
)+cos
2
(zv
0
)=1
( ) ( ) ( )
0 z j
0 y j
0 x j
N zv cos yv cos xv cos
m zz yz xz
yz m yy xy
xz xy m xx
0 0 0
o o o o
o o o o
o o o o
=
=
=
Kako su lanovi na desnoj strani jednadbe jednaki nuli, to je
jedino mogue rjeenje ako je determinanta sustava 3x3 jednaka
nuli, iz ega se dobiva:
m
3
- I
1
m
2
+ I
2
m
- I
3
= 0

Tri korijena (rjeenja) ove jednadbe treeg reda uvijek su realna
i predstavljaju veliine glavnih naprezanja u tri meusobno
okomita smjera:
1

2

3

Kako veliine glavnih naprezanja ne ovise o izboru koordinatnog
sustava, to su veliine I
1
, I
2
i I
3
nepromjenjive odnosno
invarijantne veliine koje se, u ovom sluaju, nazivaju invarijante
naprezanja.
Invarijante naprezanja
| |
zz yz xz
yz yy xy
xz xy xx
3
2
ij jj ii 2
2
zx
2
yz
2
xy xx zz zz yy yy xx 2
ii 3 2 1 zz yy xx 1
Det I
2
1
I
I
I
o o o
o o o
o o o
o o o
o o o o o o o o o
o o o o o o o
=
=
+ + =
= + + = + + =

2.8 Glavna naprezanja u ravnini
( ) ( ) jl cos ik cos
ij kl
=

o o
Pomou ope jednadbe transformacija
uz ogranienja: i,j = x,y i k,l = n,t i uvodei
oznake za: kut (xn) kut o i kut (yn) kut (90-o)
dobivamo izraze:
( )
( ) o o o
o o
o
o o o o o o o
2 cos 2 sin
2
2
2 sin sin cos 1
xy
xx yy
nt
xy
2
yy
2
xx nn
+
=
+ + =
Za o
0

n0t0
= 0
te iz (2) dobivamo izraz za
smjerove glavnih naprezanja:

o
0
=o
1
i o
0
= o
2
=

90+o
1

Za odreene o
0
=o
1
, o
2
iz (1) dobivamo:
nn
=
1
,
2
pri emu je
1

2
0
yy xx
xy
0
2
2 tg o
o o
o
o
=
y
x
o
0
=o
1
n
t
o
0
=o
2
=90+o
1
2
2 cos 1
sin
2
2 cos 1
cos
2 cos sin cos
1 cos sin
2 sin sin cos
2
2
2 2
2 2
xy
2
yy
2
xx nn
o
o
o
o
o o o
o o
o o o o o o o
=
+
=
=
= +
+ + =
o o
o
o
o
o o 2 sin
2
2 cos 1
2
2 cos 1
xy yy xx nn
+
+
+
=
o o o
o o o o
o 2 sin 2 cos
2 2
xy
yy xx yy xx
nn
+
+
+
=
2o
0
xx
-
yy
2
xy

( )
( )
2
xy
2
yy xx
yy xx
2
xy
2
yy xx
xy
4
2 cos
4
2
2 sin
o o o
o o
o
o o o
o
o
+

=
+
=
o o o
o o o o
o 2 sin 2 cos
2 2
xy
yy xx yy xx
nn
+
+
+
=
( ) ( )
2
xy
2
yy xx
xy
xy
2
xy
2
yy xx
yy xx yy xx yy xx
1
4
2
4
2 2
o o o
o
o
o o o
o o o o o o
o
+
+
+

+
+
=
Kad prethodni izraz sredimo, dobivamo izraze za veliine
glavnih naprezanja u ravnini:

( )
( )
2
xy
2
yy xx
yy xx
2
2
xy
2
yy xx
yy xx
1
4
2
1
2
4
2
1
2
o o o
o o
o
o o o
o o
o
+
+
=
+ +
+
=
( )
2
xy
2
yy xx
yy xx
2 , 1
4
2
1
2
o o o
o o
o +
+
=
to pojednostavljeno piemo u obliku:
xx
xx
yy
yy
xy
xy
xy
xy
x
y
Zadano stanje naprezanja
Glavna naprezanja
2
o
1
o
2
yy xx
xy
0
2
2 tg
o o
o
o
45
45
0
xx yy
0
yy xx
>
>
s
>
o
o o
o
o o
2.9 Lame-ov elipsoid naprezanja
( )
( ) 3 , 2 , 1 m uz in cos
in cos
m nj
ij nj
= =

=
o o
o o
( )
m
nj
in cos
o
o
=
Postavimo koordinatni sustav x-y-z da bude u smjerovima
glavnih osi (uvjet:
k0l0
= 0 za k
0
l
0
).
Komponente vektora punog naprezanja su:

Iz uvjeta kompatibilnosti Ecos
2
(in)=1 dobiva se:
1
2
3
2
nz
2
2
2
ny
2
1
2
nx
2
m
nj
= + + =
|
|
.
|
\
|
o
o
o
o
o
o
o
o
Jednadba
elipsoida s
poluosima
m
n
n
U ravnini elipsoid naprezanja degenerira u elipsu naprezanja
(
3
=0, i=x,y):
1
2
2
2
ny
2
1
2
nx
= +
o
o
o
o
x
y
z
nx
ny
nz
O
x
y
2
n
n
A
A
A
nn
nt
nx
ny
o o o
o o o
sin
cos
2 ny
1 nx
=
=
o o o o o
o o o o o
2
2
2
1 nn
ny nx nn
sin cos
sin cos
+ =
+ =
o
( ) o
o o
o o o o o
o o o o o o o
o o o o o
2 sin
2
cos sin
cos sin sin cos
cos sin
1 2
1 2 nt
2 1 nn
ny nx nt
= =
+ =
+ =
2.10 Mohr-ova krunica naprezanja
Grafiki postupak odreivanja veliine i smjera glavnih naprezanja.
( )
2
xy
2
yy xx
yy xx
2 , 1
yy xx
xy
0
4
2
1
2
2
2 tg
o o o
o o
o
o o
o
o
+
+
=
=
Ovaj prikaz je pozitivna
(+) Mohr-ova notacija

x
y
xx
xx
yy
yy
xy
xy
xy
xy
xx
yy
xy
0
yy
xx
xy
xy
S
(
xx
+
yy
)/2
1
x x
2
2o
0
yy
xx
xx
yy
xy
xy
xy
xy
1
o
o
xx
-
yy

Mogua je i obrnuta
zadaa da su zadana
glavna naprezanja
(
1
,
2
) te da se trae
komponente naprezanja
pod zadanim kutom o.
Otpornost materijala I 3. Analiza deformacija 65
3. ANALIZA DEFORMACIJA
3.1 Pomak i deformacija

k z j y i x r

+ + =
Pomak definira veliinu
promjene poloaja jedne
toke.
Deformacija definira
promjenu veliine
meusobne udaljenosti
dviju toaka.
Vektor pomaka toke M
x
y
z
i
k
j
M(x,y,z)
r
M
1
(x
1
,y
1
,z
1
)
r
1
F
1
F
n
F
i
p
( ) z , y , x p p

=
p r r
1

+ =
Novi poloaj toke M
1
Komponente vektora pomaka u u-v-w koordinatnom sustavu:

imajui na umu da je u=u(x,y,z) , v=v(x,y,z) i w=w(x,y,z)
- - - - - -
k w j v i u p

+ + =
p
Pomak toke M je nastao uslijed:

1) Translacije -
2) Rotacije -
3) Deformacije -
DEF
ROT
0
p
p
p
DEF ROT 0
p p p p

+ + =
Dakle:
Translacija:
k w j v i u p
0 0 0 0

+ + =
Rotacija:
( ) ( ) ( ) k x y j z x i y z
z y x
k j i
r p
y x x z z y
z y x ROT

+ + =
= = =
e e e e e e
e e e e
x
y
z
Npr.
z

P
1
P
r
xy
o
z
r
xy
tg
z
r
xy

z
-
z
r
xy
sino=-
z
y
y
+
z
x
Deformacija: k w j v i u p
DEF DEF DEF DEF

+ + =
Ukupne komponente vektora pomaka

u = u
o
+ (
y
z -
z
y) + u
DEF

v = v
o
+ (
z
x -
x
z) + v
DEF

w = w
o
+ (
x
y -
y
x) + w
DEF
p
POMACI KRUTOG
TIJELA
DEFORMACIJE
Pomaci krutog tijela ne utjeu na stanje naprezanja !!!
3.2 Komponente deformacija
dx
x
v
c
c
dx
x
u
c
c
Nedefor.
duine
dx=PA
dy=PB
dz=PC
x
y
z
O
A
C
P(x,y,z)
B
dx
dy
dz
p
P
1
(x
1
,y
1
,z
1
)
C
1
B
1
A
dx
dx
x
w
c
c
A
1
Deform.
duine
P
1
A
1
P
1
B
1
P
1
C
1
dz
z
w
w dz z dz z
dz
z
v
v y y
dz
z
u
u x x C
dy
y
w
w z z
dy
y
v
v dy y dy y
dy
y
u
u x x B
dx
x
w
w z z
dx
x
v
v y y
dx
x
u
u dx x dx x A
w z , v y , u x z , y , x P
c
c
+ + + +
c
c
+ +
c
c
+ +
c
c
+ +
c
c
+ + + +
c
c
+ +
c
c
+ +
c
c
+ +
c
c
+ + + +
+ + +
Toka Koordinte Koordinate
prije def. poslije deform.
Razmak PA se promijenio u P
1
A
1
, pa se relativna promjena
duine PA moe izraziti kao:
1
x
w
x
v
x
u
x
u
2 1
dx
dx dx
x
w
dx
x
v
dx
x
u
dx
PA
PA A P
2 2 2
2 2 2
1 1
xx
|
.
|
\
|
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
+ =
=
|
.
|
\
|
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
+
=
= c
xx
- normalna relativna deformacija
Nakon to prethodni izraz razvijemo u binomni red, moemo pisati:
1
x
w
x
v
x
u
2
1
x
u
1
2 2 2
xx
+
(
|
.
|
\
|
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
+ = c
Zanemarujemo lanove viih redova, jer u
teoriji linearnih deformacija moemo imati
samo linearne lanove!
z
w
y
v
x
u
zz yy xx
c
c
=
c
c
=
c
c
= c c c
z , y , x i
i
u
i
ii
=
c
c
= c
Opi izraz za normalne
relativne deformacije
Osim promjena duina PA u P
1
A
1
, PB u P
1
B
1
i PC u P
1
C
1

dolazi i do promjene kutova:
b a
b a
cos
cos b a b a
=
=

o
o
P A
B
x
y
P
1
A
1
B
1
o

Veliina kuta:
o
a
b
( )
xy
1 1 1 1
1 1 1 1
2 sin 90 cos
B P A P
B P A P
cos c | | | o = ~ = =
xy
- posmina relativna deformacija
k dy
y
w
j dy
y
v
dy i dy
y
u
B P
k dx
x
w
j dx
x
v
i dx
x
u
dx A P
1 1
1 1

c
c
+ |
.
|
\
|
c
c
+ +
c
c
=
c
c
+
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
+ =
2 2 2
2 2 2
xy
dy
y
w
dy
y
v
dy dy
y
u
dx
x
w
dx
x
v
dx
x
u
dx
dy
y
w
dx
x
w
dy
y
v
dy dx
x
v
dy
y
u
dx
x
u
dx
2
|
.
|
\
|
c
c
+ |
.
|
\
|
c
c
+ + |
.
|
\
|
c
c
|
.
|
\
|
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
c
c
+ |
.
|
\
|
c
c
+
c
c
+
c
c
|
.
|
\
|
c
c
+
= c
Uvrstimo li ovo u prethodni izraz, dobivamo:
Zanemarujui sve lanove u nazivniku osim jedinica, dobiva se:
|
.
|
\
|
c
c
c
c
+
c
c
c
c
+
c
c
c
c
+
c
c
+
c
c
=
y
w
x
w
y
v
x
v
y
u
x
u
x
v
y
u
2
xy
c
Prethodni izraz sreujemo po teoriji linearne deformacije na:
z
u
x
w
2
y
w
z
v
2
x
v
y
u
2
zx
yz
xy
c
c
+
c
c
=
c
c
+
c
c
=
c
c
+
c
c
=
c
c
c
z , y , x j , i
i
u
j
u
2
1
j
i
ij
= |
.
|
\
|
c
c
+
c
c
= c
posmina
relativna
deformacija
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
=
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
=
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
=
c
c
=
c
c
=
c
c
=
z
u
x
w
2
1
y
w
z
v
2
1
x
v
y
u
2
1
z
w
y
v
x
u
zx
yz
xy
zz
yy
xx
c
c
c
c
c
c
3 normalne
komponente
relativne
deformacije
3 posmine
komponente
relativne
deformacije
Imamo ukupno 6 komponenti deformacija
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
=
w
v
u
x 2
1
0
z 2
1
y 2
1
z 2
1
0
0
x 2
1
y 2
1
z
0 0
0
y
0
0 0
x
zx
yz
xy
zz
yy
xx
c
c
c
c
c
c
{ } | | { } =
3.3 Tenzor deformacija
6 komponenti deformacija mogu se prikazati s 9 parcijalnih
derivacija pomaka

z
w
y
w
x
w
z
v
y
v
x
v
z
u
y
u
x
u
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
c
Na dijagonali:
Normalne komponente
relativnih deformacija

Izvan dijagonale:
Kutovi zaokreta u
pojedinim ravninama

Asimetrini tenzor deformacija

0
z
v
y
w
2
1
z
u
x
w
2
1
y
w
z
v
2
1
0
y
u
x
v
2
1
x
w
z
u
2
1
x
v
y
u
2
1
0
z
w
z
v
y
w
2
1
z
u
x
w
2
1
y
w
z
v
2
1
y
v
y
u
x
v
2
1
x
w
z
u
2
1
x
v
y
u
2
1
x
u
|
.
|
\
|
c
c
c
c
|
.
|
\
|
c
c
c
c
|
.
|
\
|
c
c
c
c
|
.
|
\
|
c
c
c
c
|
.
|
\
|
c
c
c
c
|
.
|
\
|
c
c
c
c
+
c
c
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
c
c
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
c
c
Simetrini tenzor deformacija Antimetrini tenzor deformacija

0
0
0
x y
x z
y z
zz zy zx
yz yy yx
xz xy xx
e e
e e
e e
c c c
c c c
c c c
+
Simetrini: normalne i posmine
komponente deformacija

Antimetrini: rotacije elastinog
tijela

Dokaz za komponente rotacije elastinog tijela
x
y
z
O
dx
dy
dy
y
u
c
c
y
u
2
1
c
c
y
u
c
c
dx
x
v
c
c
x
v
2
1
c
c
x
v
c
c
z
yx z
y
u
x
v
2
1
e e = |
.
|
\
|
c
c
c
c
=
Predznak rotacija
xy z
x
v
y
u
2
1
e e = |
.
|
\
|
c
c
c
c
=
yx z
y
u
x
v
2
1
e e = |
.
|
\
|
c
c
c
c
=
x
y
z
O
+
+
+
yz zy zx xz xy yx
xz zx zy yz yx xy
e e e e e e
c c c c c c
= = =
= = =
Predznaci naprezanja odgovaraju predznacima deformacija.
xx
xx
x
u
xx
c
c
= c
x
y
+
xy
+
xy
2
xy
=
3.4 Jednadbe kompatibilnosti (neprekinutosti)
Stanje deformacija odreeno je sa 6 komponenti.
Ako se trae komponente pomaka, pitamo se koji uvjeti
moraju biti zadovoljeni.
Matematiki smisao: pomaci su odreeni jednoznano.
Fizikalni smisao: susjedni dijelovi se zajedno deformiraju.

z , y , x j , i
2
1
j
u
i
u
2
1
i
u
j
u
2
1
2
i
jj
2
2
j
ii
2
2
ij
ij
2
j
2
i
2
i
2
j
2
2
ij
ij
2
2
ij
2
j
i
ij
=
(
c
c
+
c
c
=
c
c
(
|
.
|
\
|
c
c
c
c
+
|
.
|
\
|
c
c
c
c
=
c
c
c
c
|
.
|
\
|
c
c
+
c
c
=
c
c
c
c
c
Ova jednadba povezuje normalne i posmine deformacije u
ravnini. Imamo ih 3. To su jednadbe neprekinutosti u ravnini.
(
c
c
+
c
c
=
(
c
c
+
c
c
=
(
c
c
+
c
c
=
z
u
x
w
2
1
y
w
z
v
2
1
x
v
y
u
2
1
zx
yz
xy
c
c
c
x z y
u
y x z
2
zx
yz xy
c
c
c c
c
=
c
c
+
c
c
c
c
c
c c
( )
( )
( ) +
+
y
x
z
c
c
c
c
c
c
z y y x z x
xx
2
zx
yz xy
c c
c
= |
.
|
\
|
c
c
+
c
c
c
c
c
c c c
c c
Dobivamo 3 ovakve jednadbe iji opi oblik glasi:
z , y , x k , j , i
k j j i k i
ii
2
ki
jk ij
=
c c
c
= |
.
|
\
|
c
c
+
c
c
c
c
c
c c c
c c
Ova jednadba povezuje normalne i posmine komponente
deformacija u prostoru. To su jednadbe neprekinutosti u
prostoru.
3.5 Deformacije u zadanom smjeru
jednadbe transformacija
k dw j dv i du p d

+ + =
Slijedea zadaa:
Odrediti deformacije neke duine
definirane diferencijalnim radius
vektorom (ne u smjeru ortog. osi).
x
y
z
i
k
j
dr
dx
dy
dz
du
dv
dw
dp
k dz j dy i dx r d

+ + =
Relativna deformacija duine |dr|
k
dr
dw
j
dr
dv
i
dr
du
k e j e i e
r d
p d
e
z y x

+ + =
= + + = =
ili
z , y , x i
dr
du
e
i
i
= =
Poto je u=u(x,y,z), totalni diferencijal du odreen je s:
dz
z
u
dy
y
u
dx
x
u
du
c
c
+
c
c
+
c
c
=
ili z , y , x j , i dj
j
u
du
i
i
=
c
c
=
Komponente relativne deformacije u smjeru globalnih koord. osi:

c
c
= =
dr
dj
j
u
dr
du
e
i i
i
( )
dr
dj
jr cos =
odnosno uz:
o
a
b
( )

c
c
= jr cos
j
u
e
i
i
Sada transformiramo (projiciramo) relativnu deformaciju u
eljenom smjeru (zadanom smjeru r i t, pri emu je t r)
( ) ( ) ( )
( )
( ) ( ) ir cos jr cos
j
u
.....
jr cos e
.....
zr cos e yr cos e xr cos e
i
rr
i rr
z y x rr

c
c
=
=
+ + =
c
c
c
Vidimo slinost s jednadbom transformacija naprezanja
( ) ( ) jl cos ik cos
ij kl
=

o o
Opi oblik jednadbi transformacija komponenata deformacija
( ) ( )
t , r l , k
z , y , x j , i
il cos jk cos
j
u
i
kl
=
=

c
c
=

c
Raspisano, za komponentu deformacija u smjeru r:
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) zr cos
z
w
zr cos yr cos
y
w
zr cos xr cos
x
w
yr cos zr cos
z
v
yr cos
y
v
yr cos xr cos
x
v
xr cos zr cos
z
u
xr cos yr cos
y
u
xr cos
x
u
2
2
2
rr
c
c
+
c
c
+
c
c
+
+
c
c
+
c
c
+
c
c
+
+
c
c
+
c
c
+
c
c
= c
Odnosno, ako umjesto parcijalnih derivacija pomaka uvrstimo
komponente deformacija:
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) xr cos zr cos 2 zr cos yr cos 2 yr cos xr cos 2
zr cos yr cos xr cos
zx yz xy
2
zz
2
yy
2
xx rr
+ + +
+ + + =
c c c
c c c c
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) | |
( ) ( ) ( ) ( ) | |
( ) ( ) ( ) ( ) | | xt cos zr cos zt cos xr cos
zt cos yr cos yt cos zr cos
yt cos xr cos xt cos yr cos
zt cos zr cos yt cos yr cos xt cos xr cos
zx
yz
xy
zz yy xx rt
+ +
+ + +
+ + +
+ + + =
c
c
c
c c c c
Raspisano, za komponentu deformacija u smjeru t:
U ravnini imamo:

uz:
zz
=
zx
=
zy
=0
y
x
o

r
t
( )
o c o
c c
c
o o c o o c o o c c
o c o c o c c
2 cos 2 sin
2
cos sin cos sin sin cos
2 sin sin cos
xy
xx yy
rt
2 2
xy yy xx rt
xy
2
yy
2
xx rr
+
=
+ + + =
+ + =
3.6 Smjer i veliina glavnih deformacija
3 , 2 , 1 m z , y , x i
e
e
dp
du
dr
di
m
i i
= = = =
Kada se smjer vektora pomaka (dp)
poklapa sa smjerom radijus vektora
(dr) dobivaju se glavne deformacije.
Tada postoji samo promjena duine
pri deformaciji, dok se kut ne
mijenja.
x
y
z
i
k
j
dr
dx
dy
dz
du
dv
dw
dp
Uvjet kolinearnosti:
( ) ( ) ir cos jr cos
j
u
m
i
i
=
c
c
=

c c
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) zr cos zr cos
z
w
yr cos
y
w
xr cos
x
w
yr cos zr cos
z
v
yr cos
y
v
xr cos
x
v
xr cos zr cos
z
u
yr cos
y
u
xr cos
x
u
m
m
m
=
c
c
+
c
c
+
c
c
=
c
c
+
c
c
+
c
c
=
c
c
+
c
c
+
c
c
c
c
c
Dobili smo sustav od 3 jednadbe s 4 nepoznanice, te nam je
potrebna jo 1 jednadba, a to je uvjet ortogonalnosti:
( ) z , y , x i 1 ir cos
2
= =
( ) ( ) ( )
0 z i
0 y i
0 x i
N zr cos yr cos xr cos
m zz yz xz
yz m yy xy
xz xy m xx
c c c c
c c c c
c c c c
=
=
=
0 G G G
3 m 2
2
m 1
3
m
= + c c c
3 2 1
c c c > >
1
,
2
i
3
su glavne deformacije,
a G
1
, G
2
i G
3
su invarijante deformacija.
z , y , x i G
ii 3 2 1 zz yy xx 1
= = + + = + + = c c c c c c c
Prva invarijanta deformacija (volumenska deformacija)
Kod homogenog i izotropnog materijala smjerovi glavnih
deformacija poklapaju se sa smjerovima glavnih naprezanja.
Glavne deformacije i njihovi smjerovi za ravninsko stanje:
( )
yy xx
xy
2
xy
2
yy xx
yy xx
2 , 1
2
2 tg
4
2
1
2
c c
c
o
c c c
c c
c
=
+
+
=
Nadalje,
za deformacije vrijedi sve
to smo prije kazali ili
radili za naprezanja.
Otpornost materijala I 4. Deformabilne karakteristike 99
4. DEFORMABILNE
KARAKTERISTIKE VRSTIH
TIJELA FIZIKALNE
JEDNADBE
Ako na tijelo djeluju vanjske sile, unutar tijela se javljaju
unutarnje sile odnosno naprezanja.
Treba utvrditi vezu izmeu deformacija i naprezanja, ali za to
trebamo poznavati mehanika svojstva materijala.
Teorija elastinosti ne unosi nikakve pretpostavke o materijalu, ali
se slui matematikim metoda koje nisu svakodnevno pristupane.
Otpornost materijala unosi pretpostavke o strukturi i ponaanju
materijala, kao i o karakteru deformacija.
1. Pretpostavka o neprekinutosti materijala
Materijal potpuno ispunjava (tj. neprekinuto) cijelu formu ili
oblik tijela ako je tijelo u ravnotei, onda je i svaki
njegov dio u ravnotei (vrijedi i obrnuto) moemo
koristiti Metodu presjeka.
4.1 Ope pretpostavke u Otpornosti materijala
F
1
F
2
F
i
F
n
2. Materijal je homogen i izotropan
HOMOGEN materijal ima jednaka svojstva u svim
tokama tijela
(u suprotnom je materijal NEHOMOGEN)
I ZOTROPAN materijal ima ista svojstva u svim
smjerovima

(u suprotnom je materijal ANIZOTROPAN)
Ortotropan ima jednaka, ali razliita, svojstva u dva
meusobno okomita smjera
3. Pretpostavka o elastinom ponaanju materijala
Pod djelovanjem vanjskih sila materijal se deformira. Kad
uklonimo vanjske sile, materijal se vraa u prvobitno
stanje/poloaj odnosno deformacije ieznu.
To svojstvo materijala se naziva elastinost, a takve
deformacije elastine deformacije (povratne).
Sva tijela se ponaaju elastino samo do neke granice
granica elastinosti.

Uzima se da je veza izmeu elastinih deformacija vrstog
tijela i utjecaja koji uzrokuju te deformacije LINEARNA.

Suprotnosti: neelastinost neelastine deformacije
(nepovratne, trajne, plastine)
4. Pretpostavka o malim deformacijama
Deformacije su relativno male u odnosu na dimenzije tijela
tako da se moe zanemariti promjena u raspodjeli vanjskog
optereenja uslijed deformacija samog tijela.
jednadbe ravnotee postavljaju se na kruto
nedeformirano tijelo

Teorija I reda (linearna teorija): jedn. ravnotee postavljamo na
nedeformirano tijelo, a u izrazu za deformacije uzimamo samo
linearne lanove.
Teorija II reda: jedn. ravnotee postavljamo na deformirano tijelo, a u
izrazu za deformacije uzimamo samo linearne lanove.
Teorija III reda: jedn. ravnotee postavljamo na deformirano tijelo, a u
izrazu za deformacije uzimamo i nelinearne lanove.
5. Pretpostavka o ravnim presjecima
Tijekom djelovanja vanjskih sila (deformiranja tijela)
popreni presjek tapa ostaje ravan i okomit na uzdunu os
tapa.
F
1
F
2
F
i
F
n
I
II
F

F

vanjska djelovanja deformacije (
ij
) naprezanja (
ij
)
4.2 Fizikalne jednadbe Hooke-ov zakon
Deformacije e biti neka funkcija od naprezanja, a kakva je to
funkcija ovisi o mehanikim svojstvima materijala.
ij 1 ij
f o c =
Funkcionalnu vezu izmeu deformacija i naprezanja odrediti
emo eksperimentalnim ispitivanjem uzoraka, izraenih od
odreenih materijala, u obliku dijagrama pri odreenim uvjetima.
F L dijagram
0
0 1
0
xx
L
L L
L
L
=
A
= c
0
xx
A
F
= o
|
.
|
\
|
=
-
A
F
xx
o
dijagram
E tg tg
xx xx
= = o c o o
E
xx
xx
o
c =
Young-ov modul elastinosti
Hooke-ov zakon za jedno-osno (1D)
stanje naprezanja (1676.)
Vidimo da je veza izmeu deformacija i naprezanja linearna.
Modul elastinosti, E, je karakteristika materijala koja se
odreuje eksperimentalnim putem.
Poto je relativna deformacija, , bezdimenzionalna veliina, to
modul elastinosti, E, ima dimenziju naprezanja, .
| |
(
=
2 2 2 2
m // cm // mm
MN // kN // N
,
mm
N
Pa E
elik
= 210.000 MPa
E
beton
= 30.000 MPa
Prilikom prethodnog eksperimenta moemo mjeriti i promjenu
promjera tapa suenje poprenog presjeka tapa.
Naime, promjer se od d
0
smanjio na d
1
.
0
d
d
d
d d
0 0
0 1
p
<
A
=
= c
Poprena deformacija:
Nakon serije mjerenja moemo uspostaviti
odnos izmeu poprene i uzdune relativne
deformacije:
Poisson-ov koeficijent
v
c
c
=
xx
p
E
xx
p
xx p
o
v c
c v c
=
=
Vidimo da imamo zadano naprezanje u jednom smjeru, a da se
istovremeno javlja deformacija u drugom smjeru (okomitom).

Poisson-ov koeficijent 0 0,5
Pluto = 0
Beton = 0,14 0,20
elik = 0,27 0,33
Parafin = 0,50
U plastinom podruju je za sve materijale = 0,50
4.3 Princip superpozicije
Pretpostavke: materijal je homogen, izotropan, elastian, vrijedi
Hooke-ov zakon, deformacije su male.

Definicija: Princip superpozicije kae da je zbroj dvaju ili vie
stanja naprezanja (deformacija)(pomaka) uslijed dvaju ili vie
stanja optereenja jednak stanju naprezanja (deformacija)
(pomaka) uslijed zbroja stanja optereenja.
1
O
1
O
1
2
O
2
+
1
=
2
O
2
O=O
1
+O
2
=
1
+
2
Izuzetak: Princip superpozicije ne vrijedi kada jedno optereenje
utjee na stanje naprezanja i deformacija od drugog optereenja.
F
F
H
H
H
H
+

4.4 St. Venant-ov princip
Pretpostavke: materijal je homogen, izotropan, elastian,
deformacije su male.

Definicija: St. Venant-ov princip nam kae da se stanje
naprezanja (deformacija) (pomaka) razlikuje samo na relativno
malom dijelu elastinog tijela, u pravilu oko mjesta djelovanja
vanjskog optereenja, ako zadano optereenje zamijenimo sa
statiki ekvivalentnim, dok e na dovoljno udaljenim dijelovima
tijela od mjesta djelovanja vanjskog optereenja, stanje
naprezanja (deformacija) (pomaka) biti praktiki jednako.
4.5 Hooke-ov zakon u ravnini
xx
=
1
xx
=
1
yy
=
2
yy
=
2
E
xx
l
xx
o
c =
E
yy l . l
xx
o
v c =
E E
yy
xx
l . l
xx
l
xx xx
o
v
o
c c c = + =
( )
yy xx xx
E
1
o v o c =
( )
xx yy yy
E
1
o v o c =
Obrnuta zadaa/veza:
( )
( )
xx yy
2
yy
yy xx
2
xx
1
E
1
E
c v c
v
o
c v c
v
o
+
=
+
=
Jednadbe koje povezuju deformacije i naprezanja i obrnuto
nazivamo fizikalne jednadbe.
4.6 Hooke-ov zakon u prostoru
E
xx
l
xx
o
c =
E
yy l l
xx
o
v c =
E E E
zz
yy
xx
l l l
xx
l l
xx
l
xx xx
o
v
o
v
o
c c c c = + + =
( )
( ) | |
zz yy xx xx
zz yy xx xx
E
1
E
1
o o v o c
o v o v o c
+ =
= =
1 xx
o o =
2 yy
o o =
3 zz
o o =
E
zz
l l l
xx
o
v c =
( ) | |
( ) | |
( ) | |
yy xx zz zz
xx zz yy yy
zz yy xx xx
E
1
E
1
E
1
o o v o c
o o v o c
o o v o c
+ =
+ =
+ =
( )( )
( ) ( ) | |
( )( )
( ) ( ) | |
( )( )
( ) ( ) | |
yy xx zz zz
xx zz yy yy
zz yy xx xx
1
2 1 1
E
1
2 1 1
E
1
2 1 1
E
c c v c v
v v
o
c c v c v
v v
o
c c v c v
v v
o
+ +
+
=
+ +
+
=
+ +
+
=
4.7 Volumenska deformacija
1
1
1
1 xx
o o =
2 yy
o o =
3 zz
o o = 1+
xx
1+
yy
1+
zz
Volumen prije deformiranja:
V
0
=111=1
Volumen nakon deformiranja:
V
1
=(1+
xx
)(1+
yy
)(1+
zz
) =
V
1
=1+
xx
+
yy
+
xx
yy
+
zz
+
xx
zz
+
yy
zz
+
xx
yy
zz

V
1
=1+
xx
+
yy
+
zz

1 zz yy xx
zz yy xx
0
0 1
V
G
1
1 1
V
V V
= + + =
+ + +
=
= c c c
c c c
c
( )
1 zz yy xx V
I
E
2 1
E
2 1
= + +
=
v
o o o
v
c
1 1 1 1
G
2 1
E
I I
E
2 1
G
=
v
v
odnosno Veza izmeu G
1
i I
1
:
( )
1 zz yy xx V
I
E
2 1
E
2 1
= + +
=
v
o o o
v
c
Promatrajmo izraz:
Ako je (
xx
,
yy
,
zz
) > 0 imamo poveanje volumena,
v
>0.
Slijedi da je (1-2) > 0 odnosno da je 0,5.
Prema tome, imamo granine vrijednosti Poisson-ovog koeficijenta
0 0,5.
Ako je
V
= 0 (nema promjene volumena), onda je = 0,5 to
vrijedi za plastino podruje.
( )
( )
p
E
2 1 3
p 3
E
2 1
V

=
v v
c
Specijalni sluaj:
Na svim stranicama elementa djeluje jednaki pritisak p
(hidrostatski pritisak):
xx
=
yy
=
zz
= -p
Uvodimo modul kompresije ili zapreminski modul elastinosti te
imamo:
( ) v
c
2 1 3
E
k
k
p
V
= =
4.8 Postupak rjeavanja zadaa u OM
1) Problem promatramo sa statikog gledita: postavljamo jednadbe
ravnotee (rabimo metodu presjeka);
2) Problem promatramo s geometrijskog gledita: uvodei odreene
pretpostavke (ravni presjeci) postavljamo geometrijske jednadbe
traei to jednostavniju vezu izmeu deformacija i pomaka;
3) Problem promatramo s fizikalnog gledita: postavljamo
odgovarajue fizikalne jednadbe utvrujui vezu izmeu
deformacija i naprezanja;
4) Rjeavamo postavljeni sustav jednadbi te dobivamo odnos izmeu
optereenja i deformacija kao i optereenja i naprezanja (zadaa je
rijeena u matematikom smislu);
5) Provodimo odgovarajue kontrole: (1) matematika (ispravno
rjeavanje); (2) fizikalna (dobivene deformacije i naprezanja su u
granicama dozvoljenih).
Nastavak slijedi u iduem file-u.

Om1 01234

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Om1 01234

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Otpornost materijala I 1

Prof. dr. sc. Pavao Marovi

Otpornost materijala I 2. Analiza naprezanja 36

Otpornost materijala I 2. Analiza naprezanja 54

Pomak toke M je nastao uslijed:

You might also like