Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
0Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
O Posljednjim Stvarima Martina Heideggera Komplet

O Posljednjim Stvarima Martina Heideggera Komplet

Ratings: (0)|Views: 21|Likes:
Published by oxtrumental
Heidegger
Heidegger

More info:

Published by: oxtrumental on May 09, 2014
Copyright:Traditional Copyright: All rights reserved

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/09/2014

pdf

text

original

 
pr nos
Tomo Vereš
O POSLJEDNJIM STVARIMA MARTINA HEIDEGGERA U ovome prilogu želimo priopćiti našoj javnosti
 tri
 kratka dokumenta koji
 se
 odnose
 na
 završne događaje života, smrti
 i
 ukopa Martina Heideggera: 1. Izvadak
 iz
 pisma
 prof. dra
 Bernharda Weltea
 od 30.
 kolovoza 1976., kojim odgovara
 na
 mojü molbu
 da
 ukratko opiše smrt
 i
 ukop velikog pokojnika.
2.
 Nadgrobni govor
 prof.
 Weltea, koji
 je
 održan
 28.
 svibnja
 1976.
u Messkirchu
 na
 ukopu
 M.
 Heideggera.
 Taj je
 govor objavljen
 u
 tjedniku
 Christ
 in er
 Gegenwart
 Freiburg
 i. Br. od 13. VI.
 1976.,
 str. 188.,
pod naslovom »Tražiti
 i
 naći« Suchen
 und
 Finden). Dijelovi
 tog
 govora u prijevodu
 na
 hrvatski objavljeni
 su u
 Glasu Koncila
 od 22.
 kolovoza 1976.,
 str. 4.
 Ovdje
 ga
 donosimo
 u
 cjelini.
3.
 Izbor stihova »Hölderlinove riječi«, koje
 je
 sastavio
 säm
 Martin Heidegger, nekoliko tjedana prije svoje smrti
 da bi ih na
 ukopu pročitao njegov
 sin
 Hermann Heidegger. Na kraju donosimo kratku studiju
 B.
 Weltea
 o
 životu
 i
 djelu
 M.
Heideggera koju
 je
 namijenio našim čitateljima. Budući
 da se o prof.
 Welteu
 u nas,
 nažalost,
 još
 nije pisalo, smatramo potrebnim dodati
 ovu
 bio-bibliografsku skicu: rođen
 je 1906. u
 Messkirchu, gradiću
 u
 pokrajini Baden, gdje
 se
 također rodio
 M.
 Heidegger. 14 godina
 je bio
 tajnik glasovitog freiburškog nadbiskupa Conrada
 Grö-
53
 
bera 1872—1948). Habilitirao je radnjom
 Der philosophische Glaube bei Karl Jaspers und die Möglichkeit seiner Deutung durch die thomistische Philosophie
 Filozofijska vjera u Karla Jaspersa i mogućnost njezina tumačenja kroz tomističku filozofiju), 1949. Postaje držalac katedre filozofije religije na sveučilištu u Freiburgu i Br., kojom još i danas upravlja. Dosad je objavio ova djela:
 Vom Geist des Christentums
 O duhu kršćanstva) 1955, 1966
2
,
 Uber das Wesen und den rechten Gebrauch der Macht
O biti i ispravnoj upotrebi moći) 1960, 1965
2
,
 uf der Spur des Ewigen
Na tragu Vječnoga) 1965,
 Im Spielfeld der Endlichkeit und Unendlich-keit
 Na igraonici konačnosti i beskonačnosti) 1967,
 Dialektik der Liebe
Dijalektika ljubavi) 1973, i
 Zeit und Geheimnis
 Vrijeme i tajna) 1975. Misao B. Weltea bitno je filozofijsko-teologijskog obilježja. Njezina tematska jedinstvenost nije naglašena, jer je u neprestanom traženju. U svome traženju rado se nadahnjuje na misli svih velikana filozofijske i teo-logijske baštine Zapada, osobito Martina Heideggera i Tome Akvinskog. PISMO BERNHARDA WELTEA TOMI VEREŠU Dragi Tomo Mogu Vam također nešto ispričati kako je bilo kod Heideggerove smrti. Heidegger je 26. svibnja sasvim tiho usnuo. Sve do tog je dana ra
dio,
 a ja sam dva dana prije dobio od njega pismo. Čudno je bilo da je on nekoliko mjeseci prije svoje smrti počeo izražavati želje kakav bi trebao da bude njegov pokop. Molio je svoga nećaka, svećenika Heinricha Heideggera, da pri njegovu pokopu izmoli crkvene molitve. U siječnju 1976. godine pozvao me je da dođem k njemu i zamolio me da pri njegovu pokopu održim govor, jedini koji je trebalo držati. Kratko prije njegove smrti, kako mi je bilo rečeno nekoliko tjedana ranije, složili su nekoliko Holderlinovih tekstova koje je pri pogrebu trebao recitirati njegov sin Hermann Heidegger. Sve je to bilo vrlo čudno značajno?). Pogreb je bio takozvani tihi pogreb, a to znači nije bilo objavljeno ni mjesto ni vrijeme, pa je moglo sudjelovati samo nekoliko ljudi. Heidegger je htio izbjeći javnost. Najprije je svećenik Heinrich Heidegger izmolio pogrebne molitve, zatim sam ja držao svoj nagovor, a onda se čitao Mate-jev tekst iz 5. poglavlja o blaženstvima s dodatnim stihovima: »Tko tra
ži,
 nalazi, i tko kuca, njemu se otvara.« Tada se molio »De profundis«, koji sam i ja spomenuo u svom govoru. Zatim smo ponijeli lijes do groba. Tamo smo još jedanput izmolili pogrebne molitve i Očenaš, koji su molili svi prisutni. Tamošnji muški zbor otpjevao je jednu pjesmu. Na kraju je Hermann Heidegger recitirao Holderlinove stihove. Ukoliko Vas 54
 
zanima, šaljem Vam prepis stihova koje je Heidegger sam izabrao. Prva skupina odnosi se na grčke bogove, o kojima je Heidegger često govorio. Svi ti stihovi završavaju upitnikom. Nekoliko slijedećih stihova mogli bismo uzeti kao Heideggerovu interpretaciju samog sebe. Važan je odlomak iz Holderlinove Himne Kristu. Stihovi i njihov izbor sigurno će se različito tumačiti. TRAŽITI I NAĆI Nadgrobni govor
 prof
dra Bernharda Weltea na ukopu Martina Heideg-gera 28. svibnja 1976. u Messkirchu) Put Martina Heideggera došao je svome kraju. Što bi trebalo reći na ovoj završnici, kod ovoga lijesa, o ovoj smrti? Nekoć je cijeli jedan svijet osluškivao njegov govor. Možda će ga taj svijet opet osluškivati kad čuje vijest o njegovoj smrti. Možda bi u povodu ove smrti bilo bolje šutjeti nego govoriti. A ipak, možemo i moramo prozboriti tek toliko koliko traje nekoliko
 d s k
osmišljenja. 14. siječnja ove godine Martin Heidegger mi je poklonio jedan dugi razgovor. Molio me da kažem nekoliko riječi na njegovu grobu. Eto, zato se usuđujem da ovdje govorim. Nekoć je krenuo s ovoga domaćeg tla Messkircha. Zatim je njegova misao potresla svijet i vijek. Također je obogatio cijelu povijest Zapada novim vidicima, pitanjima i razumijevanjem. Mi poslije Heideggera drukčije gledamo na minulu povijest nego prije. A ne promatramo li i budućnost drukčije nego prije? Uvijek je bio tražitelj, svagda na putu. U više je navrata naglašavao da je njegova misao zapravo jedan put. Neumorno je išao tim putem, na kojemu je bilo skretanja i obrata, pa zacijelo i stranputica. Taj je put Heidegger svagda shvaćao kao put koji mu je bio dodijeljen, na koji je bio u-pućen. Svoj je govor pokušavao shvatiti kao od-govor na na-putak Weisung) koji je neprestano osluškivao. Misliti Denken) za nj je značilo zahvaljivati Danken), zahvalno odgovarati na u-putstvo Zuspruch). Što je mislio ovaj veliki mislilac o smrti koja ga je sada stigla? Već u svome ranom glavnom djelu
 itak i vrijeme
 Sein und Zeit) opisuje pojavu preticanja smrti str. 46. si., str. 235. si.). Već je kao mlad čovjek trčao pred njom i preticao je. 27. svibnja 1960. na proslavi Hebela navodi riječi alemanskog pjesnika, koji govori o tihom grobu. »Blaženo mjestance ima tajna vrata, A ima tamo još drugih sličnih stvari.« Sada je säm Martin Heidegger prošao kroz tajna vrata. Kamo vode ta vrata? U svom spomenutom kratkom govoru Hebel-Feier. Reden zum 55

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->