You are on page 1of 26

abc.amarilisonline.

com
Da li je nemaki jezik bauk?
Nona mora?
Nije sigurno!
A sve ono to ste eleli da znate a niste znali koga da pitate, nauiete ovde
i u nekim sledeim postovima i e-knjigama, koje e biti napisane, kao i ova,
na osnovu vaih pitanja i mailova.
Dragana Amarilis, 2011, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs
abc.amarilisonline.com
1. Uimo da itamo nemaki
2. Kako se pravilno ui nemaki jezik
3. Pozdravi na nemakom
4. Imenice i rodovi
5. Dani u nedelji
6. Brojevi 1-20
7. Kako postaviti pitanje Fragewrter
8. Wo-gde, pitanja za mesto radnje
9. Hin i her u nemakom jeziku, znaenje i upotreba
10. Upotreba wohin i woher
11. Line zamenice
12. Negacija nicht ili kein
13. Sein biti ili ne biti, pitanje je sad
14. Glagol haben u nemakom jeziku
15. Slabi, jaki i nepravilni glagoli
16. Prezent slabih glagola
Bonus: 25 najee upotreljavanih nemakih imenica
Sadraj
abc.amarilisonline.com
Nemaki jezik je vrlo lak za itanje i pisanje. Uostalom, Vuk Karadi je bio nemaki ak,
pod uticajem nemakog jezika je izvrio reformu srpskog.
Kako izgleda nemaka azbuka, vidimo na slici, ali ne bi bilo loe da je ujemo das Alphabet
u originalu.
E sad zbog ovoga to sledi, verovatno bi se mnogi strunjaci zgrozili, ta ja da im radim, a
ta bi i oni radili na mom blogu.
Nemaka azbuka
ei ai eins = ains
eu oi deutsch = doi
ie iiiiiiii vier = viiir
h
nemo ha ne ita se, kada je ispred samoglasnika,
daje mu duinu; zehn = ceen
s z sechs = zechs
ch - h acht = aht, onako grleno h
ck - k Jacke = Jake
chs ks sechs = zeks
sch Schule= ule
tz c Katze = Kace
tsch tschs(s) = i(u)s
sp p Sport = port
st t Stunde = tunde
v f Vater = Fater
z - c zehn= ceen
dugo eeeee
izmedju u i, vie iiiiii
izmedju o-e, vie eeee sa skupljenim ustima
otro sss
Uimo da itamo nemaki
Eto sad, s neba pa u rebra, uimo i nemaki!
Poinjemo sa itanjem.
1
abc.amarilisonline.com
Kako se pravilno ui nemaki jezik
Da bi lake nauili, provereni sistem je sledei:
Uenje rei grupisanih po rodovima, kao u tabeli u prilogu.
Naviknite se da se nove rei ue tako to ete ih grupisati po rodovima, najpre sve
mukog, pa enskog, srednjeg, redosled nije vaan.
To je jedini nain da se ue u kontinuitet, kada je uenje nemakog jezika u pitanju i da se
izbegne gomilanje eventualnih problema.
Preporuuje se da pri tome koristite boje, ako pogle-
date isti sistem postoji i u nekim udbenicima za 5. raz-
red (poto ih sad ima vie, ne mogu da tvrdim da ih ima
u svim) i kada se odluite za boje, ne menjajte ih, lake
e biti upamene obino se uzme plava za muki,
crvena za enski rod, srednji zelena ili neka druha po
izboru, ja sam odabrala, neutralnu sivu.
Naravno, ne morate nita posebno da crtate, dovoljne
su hemijske olovke u boji.
Samo bez panike. Nemaki nije ba toliki
bauk. Nije kao engleski jezik, vrlo lako se
naui itanje i pisanje, sve sam vam nacrtala i
napravila tabelu..
Ono to je za sada najvanije, da se na-
viknete da redovno uite nove rei iz svake
lekcije.
Tu smo!!! Kako se to ue nove rei???
Zajedno sa gramatikim rodom, koji ima
svaka imenica u nemakom jeziku.
Za one, koje interesuje lake uenje rodova,
postoji preica, opisana u delu o imenicama i
rodovima u nemakom jeziku.
m muki rod - der f- enski rod - die n - srednji rod - das
der Arm-ruka die Hand-aka das Bein-noga
der Fu- stopalo die Nase-nos das Knie-koleno
der Hals-vrat die Zunge-jezik das Auge-oko
der Mund-usta die Schulter-rame das Ohr-uvo
der Bauch-stomak
der Kopf-glava
der Finger-prst
2
abc.amarilisonline.com
Ako smo u situciji da budemo formalni, recimo na poslu, uvek se prvi put koriste Herr und
Frau uz prezime.
Ako zovete telefonom nemacku frmu uete sledece:
Firma: Monika, Guten Tag!
U manje formalnim pozdravljanjima, dovoljno je reci
Morgen! Tag!
Zatim tu su pozdravi
- Hallo, ima tezinu naseg zdravo
- Tschs! jos neformalnije, ao
- Willkommen, ako osetimo da je potrebno da pozelimo dobrodoslicu, ili Herzlich Willkom-
men! (bas onako od srca).
Kada dodje vreme za rastanak Abschied, pozdrava ima raznih:
- Auf Wiedersehen - dovidjenja, wieder, ponovo; sehen, videti; dakle bukvalno kao i kod
nas do ponovnog vidjenja
Ovaj pozdrav koristimo u svako doba dana, sem uvee, tada imamo opciju
- Gute Nacht, laku no
- Tsch je za manje formalne rastanke
Vazno: prilikom telefonskih razgovora,
Nemci, kao veoma precizan narod, nece
rei, dovidjenja, nismo se ni videli, nego
priali telefonom. Rei ce do ponovnog
sluanja
- Auf Wiederhren!
Pozdravi na nemakom
Pozdravi predstavljaju sam poetak uenja bilo kog stra-
nog jezika. Poto smo nauili da itamo i piemo sada je
vreme i da se bar pozdravimo kako treba.
1. Begrung se odnosi na pozdravljanje prilikom susreta,
upoznavanja, dolaska.
- Guten Morgen, dobro jutro, emo koristiti recimo od 7
do 11 h
- Guten Tag, dobar dan, od 11-12 h do 18h
- Guten Abend, dobro vee od 18h pa nadalje
3
abc.amarilisonline.com
Veoma est pozdrav u svakodnevnoj kumunikaciji je Gr Gott.
Glagol gren znai pozdraviti a der Gott je bog.
To je inae skraeni pozdrav, koji je nekada glasio Es gre dich Gott, to bi bila varijanta
pozdrava u naem jeziku, koji je uglavnom nestao Bog ti pomagao.
Imenice i rodovi
Ne volim nemaki, nemaki je teak jezik
u odnosu na engleski to bi bili neki
uobiajeni komentari kod uenja nemakog
jezika. Nita novo!
Kako nas na to podsea g. Peter Heinrich
na svom odlinom sajtu easyDaF.de jo
je svojevremeno Mark Tven pisao o tome,
kako je nemaki grozan jezik sa svim tim
svojim gramatikim rodovima, podelama i
ostalim komplikacijama.
Za razliku od Tvena, mi ba ne bi imali
pravo da se puno bunimo, poto je u naem,
srpskom jeziku, gramatika mnogo, mnoooo-
go tea.
Da pustimo sad to, da vidimo neke savete
za lake uenje rodova u nemakom jeziku.
Na pomenutom sajtu, tanije ovde, postoje saveti, kako sebi olakati uenje gramatikih
rodova imenica u nemakom jeziku.
1. Die Verteilung der Artikel macht keinen Sinn es gibt also kein System! Das stimmt
leider!
2. Wer deutsche Artikel lernen will, braucht ein Super-Gedchtnis (wie ein Terminkalen-
der). Auch das stimmt! Und hier lernen Sie, dass Sie dieses Super-Gedchtnis bereits
haben; Sie brauchen nur noch die richtige Technik!
ili, ukratko:
1. Podela na rodove nema nikakvog smisla! To je tano!
2. Ko eli da naui gramatike rodove u nemakom jeziku, potrebna mu je neka vrsta super
pamenja!
Nije sve ba tako strano ( u sutini ista stvar je kada stranci ue na jezik). Potrebna je
samo prava i proverena tehnima uenja.
Dodue, Englezi imaju pravo da se ljute, kod njih nije takva situacija.
Prvo i osnovno pravilo je:
Rod je sastavni deo rei, dakle uiti novu re, bez istovremenog uenja njenog roda,
nema nikakvog smisla, kada je nemaki jezik u pitanju.
Postoje naravno tri roda:
der muki
die enski
das srednji
4
abc.amarilisonline.com
der muki rod
Ako se imenica zavrava na:
- ig
- ling
- or
-(i)smus
onda je mukog roda.
Da bi to lake zapamtili, pravimo kvazi-re, koja glasi
der Ig-ling-or-(i)smus
Ako se imenica zavrava na:
- heit
- ung
- keit
- ei
- shaft
- tion
- (i)tt
- ik
onda je enskog roda -die, a kvazi re je
die Heit-ung-keit-ei-schaft-tion-(i)tt-ik.
Ako se imenica zavrava na:
- tum
- chen
- ma
- ment
- um
- lein
onda je srednjeg roda -das a kvazi re je:
das Tum-chen-ma-ment-um-lein
Naravno, postoje imenice, koje se ne zavravaju ni na jedan od ponuenih nastavaka.
Dakle, vraamo se na prvo i osnovno pravilo, kada je uenje nemakog jezika u pitanju,
a to je da je rod sastavni deo rei i kao takva se re mora nauiti. Ova podela je samo
pomono sredstvo, pomae da prepoznamo rod, kod velikog broja rei. Ako se ispiu ove
kvazi-rei, kao memorijska kartica, vrlo brzo se pamte.
G. Heinrich ipak daje neke preice za uenje:
Nomen mit diesen Endungen sind immer
maskulin (der): -or, -ling, -(i)smus, -ig
feminin (die): -ung, -keit, -schaft. (i)tt, -ik, ion, -heit, -ei
neutrum (das): -chen, -ma, -um, -ment, -lein, -tum
abc.amarilisonline.com
Dani u nedelji
Kako se kau dani u nedelji na engleskom samo nauili, pisala
sam o tome u 3 nastavka na blogu.
Da preemo na dane u nedelji na nemakom. Postoji puno
slinosti sa engleskim jezikom, u pitanju su germanski narodi,
dele isto naslee, tradiciju, mitologiju.
1. Montag (ita se montag)
Prvi dan u nedelji posveen je Mesecu der Mond
2. Dienstag (ita se diiinstag, ie=dugo i)
Neka tumaenja postoje da naziv potie od grke rei dios, koja moe da se odnosi na
boanstvo, kao pojam a i na Zevsa, kao vrhunskog boga. Odgovarajue boanstvo u ger-
manskoj mitologiji bi bio Tiwaz, (pogledaj objanjenje za utorak na engleskom na blogu) ,
ali naziv samog dana je ostao prema grkoj rei dios.
3. Mittwoch (ita se mitwoh)
Kao i u naem jeziku, sreda znai sredinu nedelje
Mitte der Woche
4. Donnerstag (ita se donerstag)
Evo nama jednog pravog germanskog boga po imenu Donar, der fr Blitz (grom,munja)
und Donner (grmljavina) verantwortlich ist. Donar ili Thor ima svoj uveni, magini eki,
zatitnik je seljaka i pomoroca a i simbol zodijakog znaka strelca.
5. Freitag (ita se fraitag)
Freja, germanska boginja
O boginji Freji sam ve pisala. Jedina dama u ovom drutvu, koja se izborila za naziv dana
u nedelji. Kao i Venera, i ona je bila boginja ljubavi.
Ime Freya nosi znaenje gospodarica, snana ena. Die Frau je savremena re, koja vodi
poreklo od imena ove boginje.
Freja nije bila boginja, koja je bila po meri hrianske crkve. Naprotiv, ona je bila olienje
predstave vetice po crkvenim kriterijumima. Bavila se magijom, njene koije su vukle
make, imala je aroban ogrta, koji joj je omuguavao da leti. Osim toga, ona defnitivno
nije bila verna ena. Kao zatitnica ljubavi, ona je u ljubavi uivala, samim tim je imala i vie
partnera.
Freya Himmelsknigin, Gttin des Mondes, der Sterne, der Erde und der Unterwelt, Gt-
tin der Liebe, der Sexualitt, der Schnheit, Gttin der Geburt und des Todes, der Frucht-
barkeit, des Schicksals, der Magie, Herrin der Katzen
Postoje tumaenja da je bila Odinova supruga i da je bila njemu verna, dok je on arao, ali
ima i suprotnih.
Donar, germansko boanstvo
5
abc.amarilisonline.com
6. Samstag, Sonnabend ( ita se zamstag, zonabend)
Samstag je dan posveen Saturnu Saturn-Tag,
dok je Sonnabend vee uoi nedelje.
7. Sonntag (ita se zontag)
Ovo je dan posveen suncu, jo iz rimskog doba, kada je Sunce(njegove personifkacije)
bilo jedno od vrhunskih boanstava, dies solis, der Tag der Sonne.
Wochentage dani u nedelji
der Tag dan
Vano:
Svi dani u nedelji su mukog roda der .
Brojevi 1-20
Poinjemo priu o brojevima a tu nema nita kompliko-
vano, bar nama nee biti, vano da ih proitamo kako
treba.
Danas priamo o osnovnim brojevima
Kardinalzahlen
Brojevi od 0 9 na nemakom
Znam, znam, dau neku transkripciju, tj. kako se ita
u zagradama, ali meu nama, to ba nije pedagoki,
nego, jo jednom bitte, ili molim lepo, da se naue
pravila itanja, nema ih mnogo.
0 = null nul
1 = eins ains
2 = zwei cvai
3 = drei drai
4 = vier fir (ie znai dugo i)
5 = fnf fuinf (ui -to je ono, kao namesti usta za u a
kae i)
6 = sechs zeks (chs ks)
7 = sieben ziiben (ponovo ie dugo i)
8 = acht aht
9 = neun noin
Sauvaj boe, kad pogledam ovu traskripciju, ionako
me svi kritikuju da vas kvarim, ta je tu je.
6
abc.amarilisonline.com
Brojevi od 10 -19 na nemakom
Obrati panju! 10 se nemakom kae zehn, znai svi brojevi, od 13 zakljuno sa devet-
naest na kraju imaju broj 10, zehn.
10 = zehn ceen (h se ne ita, kada stoji samo, ali produava samoglasnik)
11 = elf elf
12 = zwlf cvoelf /oe -namesti usta za o a kae e)
13 = dreizehn draiceen
14 = vierzehn firceen
15 = fnfzehn fuenfceen (vidi gore objanjenje za broj 5)
16 = sechzehn zeksceen -!! obrati panju nema s iz boja 6 sechs
17 = siebzehn ziibceen -!!obrati panju sieben je skraen, nema en
18 = achtzehn ahtceen
19 = neunzehn noinzeen
i za kraj
20 = zwanzig cvancih
A sad na uenje, tj. uvebavanje. Evo lepe igrice na posao. Pritisni start u gornjem
desnom uglu, pojavie se napisan boj a ti nai, koji je to broj.
Kako postaviti pitanje Fragewrter
Ako elimo da postavimo pitanje na nemakom jeziku, imamo dve mogunosti, tj. moemo
da postavimo
- ja-nein Fragen, pitanja na koja emo dobiti potvrdu, da ili ne
- W-Fragen ili direktna pitanja
Da bi postavili W-Fragen, potrebno je da znamo W-Fragewrter, tj. upitne rei na
nemakom.
Fragewrter, upitne rei su vrsta rei, koje mi svrstavamo u
neline zamenice, upitno -odnosne (ko,ta, koji, kakav).
U nemakom jeziku imamo malo drutvance, zvano W
upitne rei, sve poinju sa W.
1. Wer -ko
Vano- zbog velike prisutnosti engleskog jezika, veina ima
problem da zapamti da Wer na nemakom ne znai gde i
da nema veze sa engleskim where.
Wer geht jeden Tag mit Freunden ins Caf? Ko svakog
dana ide sa prijateljicom u kaf?
Wer je upitna re, koja se deklinira, menja po padeima
u nemakom.
7
abc.amarilisonline.com
Genitiv -Wessen - iji
Wessen Buch ist das? ija je ovo knjiga?
Dativ Wem kome
Wem gehrt dieses Buch? Kome pripada knjiga?
Akuzativ Wen - koga
Wen will er sehen? Koga e on videti?
2. Was ta
Was sagen Sie? - ta kaete?
Pitanja sa dativom, kod upitne rei ta su posebna pria, poto se was kombinuje sa predl-
ogom i dobijamo nove upitne rei -Woran, Womit, kao to rekoh to je posebna tema.
3. Wo gde
Trai odgovor u dativu.
Vano! nemaki jezik striktno razlikuje wo-gde mirovanje od wohin-kuda kretanje,
to se u srpskom jeziku izgubilo.
Wo bist du? Gde si ti?
4. Wohin Kuda
Trai odgovor u akuzativu i ide sa glagolima, koji oznaavaju kretanje.
Wohin gehst du? Kuda ide?
5. Woher -odakle
Woher kommst du? Odakle dolazi?
6. Wann kada
Wann bist du geboren? Kada si roen?
7. Warum zato
Warum kommst du nicht? Zato ne dolazi?
8.Wie kako
Wie heisst du? - Kako se zove
Wie se mnogo upotrebljava u kombinacijama i onda dobija novo znaenje Wie lange
koliko dugo, Wie viel - koliko
Izgleda strano na poetku, ali nije to ba tako, evo malo da vebamo, pa ete videti:
veba br.1
veba br.2
veba br.3
abc.amarilisonline.com
Wo-gde, pitanja za mesto radnje
Zapoeli smo temu kako postaviti pitanje na nemakom jeziku, Fragewoerter. Jedna od
prvih lekcija na tu temu su pitanja, koja postavljamo za mesto, Ort i pravac, Richtung.
Mala digresija vezana za srpski jezik:
- ta je pravilno Gde ili kuda ide?
Kada sam ja ila u kolu, a to je bilo jako davno, u prolom
veku, ako je neko u pismenom zadatku iz srpskog jezika,
napisao Gde ide?, dobijao je keca kao vrata.
Zato! Zato to je pravilno rei kuda ide, tj za kretanje se
koristi pitanje kuda a za mirovanje gde.
Ne znam, kako danas stvari stoje, samo znam da ne pam-
tim, kada sam ula da neko od mlaih kee Kuda ide?
E pa u nemakom jeziku ne sme da bude takve greke.
Tano se mora napraviti razlika i znati se ta pitamo za
ranju, koja je vezana za mirovanje ili za kretanje.
- Gde se na nemakom kae Wo
wo? Position
Najea upotreba uz sledee glagole, tj. gde je neto ili neko, gde se nalazi, sedi, stoji ..
sein
liegen
sitzen
stehen
Wo bist du? mesto, gde si ti?
Wo bist du geboren? Gde si roen, opet mesto.
Wo studierst du? Gde studira?
Ako u odgovoru koristimo vlastitu imenicu, to bi izgledalo ovako:
Wo bist du geboren? In Berlin.
Nema nikakvog lana, ima izuzetaka, kada u nazivu samog mesta ili drave postoji lan.
(die Schweiz, die Trkei)
Ali kada su zajednike imenice u pitanju lan je obavezan i to je ono to nam komplikuje
ivot, kada je nemaki jezik u pitanju, rodovi su gramatiki, kao i u srpskom, tako da se uz
svaku re mora znati i kog je roda.
Wo ist der Kse? Gde je sir?
Im Khlschrank. U friideru.
Ispred zajednikih imenica, odgovor na pitanje wo je uvek u dativu.
Muki rod der dativ dem
Srednji rod das dativ dem
enski rod die dativ der
8
abc.amarilisonline.com
Sad malo primera iz udbenika za 6. razred.
der Markt pijaca
die Metzgerei mesara
Pijaca je otvorena, vidimo nebo, znai kaemo, kao i na srpskom, mi se nalazimo na pijaci:
auf dem Markt
Mesara je zatvorena zgrada, ulazmo unutra, mi smo u mesari
in der Metzgerei
ali Vano! -
der Blumenladen, prodavnica cvea, cveara
u cveari je:
im Blumenladen
in+dem(muki i srednji rod) = im
Ostale mogunosti, tj. predlozi za odgovor na pitanje gde Wo bi bile:
ab, bei, gegenber,
von aus, zu Hause .
Hin i her u nemakom jeziku, znaenje i upotreba
Posle Wo- gde, da krenemo dalje ne moemo, pre nego to objasnimo rece hin i her.
Najpre moramo sebi da stvorimo sliku u glavi.
Ako se mi nalazimo, stojimo na jednom mestu, taka A i posmatramo svet oko sebe, imamo
dva osnovna pravca kretanja:
1. Kretanje ka nama
- sve to se kree, dolazi odnekuda prema nama, se u nemakom odredjuje sa ovom
malom recom her
Von oben her fllt Licht in den Raum, svetlo nam dolazi odzogo u ovoj prostoriji.
U naem jeziku u sutini, her, nije uvek prevodivo, niti postoji potpuno ekvivaletna re.
Najee je to ovamo, ali se vrlo esto ne prevodi, ve je dovoljno znaenje u samom
glagolu.
U navedenom primeru, her konkretno nije prevedno nijednom posebnom rei.
Zato je potrebno obratiti panju na ovu upotrebu, nemaki jezik je veoma precizan, kada
defnie pravce kretanja a ovo im je glavna ispomo.
Her damit! Ovamo sa tim, bi bio neki bukvalni prevod, mada emo mi pre rei, daj mi, bre,
to.
Nemac kao Nemac, precizno e defnisati to kretanje, znai neto se daje nama, ide pravac
kretanja(davanja) prema nama.
Von Westen her sa zapada (naravno, pravac prema nama)
Ili kretanje, uslovno reeno, ne mora da bude prostorno, nego po vremenskoj osi:
Wie lang ist das her? Od kada to traje? neto krenulo da se deava u prolosti pa se
nastavlja do sadanjeg trenutka, taka A, nae mesto, gde smo zauzeli busiju sa poetka
posta.
9
abc.amarilisonline.com
Upotreba wohin i woher
2. Kretanje od nas
- sve to ide od nas u svet, u bolji ivot , u budunost, ima odrednicu hin..
Nach Sden hin! na jug, Nemci leti svi idu na jug, znai iz Nemake, gde se nalaze, naa
taka A, odatle prema jugu
ili temporalna(vremenska) upotreba:
Bis zu meinem Geburtstag ist es noch so lange hin! Do mog roendana, nema jo puno,
znai od danas, od pozicije gde smo, ka budunosti.
A sad malo da vebamo, mada je ovo veba za one malo naprednije, zbog vokabulara.
Ide otprilike ovako:
Stoji ika na prozoru stana na treem spratu i dere se na nekoga dole, vie.
Dole stoji Herr V. i i baci pogled od sebe na gore, trei sprat, ., itd, skapirali ste, moete
sad da vebate sami. Vano je utvrditi poetnu poziciju.
Wohin - kuda
Poto smo razjasnili smisao reca hin i her u nemakom jeziku, kao i upotrebu znaenje
upitne rei wo-gde, nastavljamo sa novim pitanjima.
Bavimo pravcima ili kretanjem, tj, glagoli-
ma kretanja.
Ako elimo da znamo kuda neko ide,
kuda se zaputio od nas pa nadalje, u
nepoznatom pravcu, onda emo postaviti
pitanje
Wohin - wo+hin
Wohin gehst du?- alo, kud si poao?
Wohin fhrt diese Strae?
Wohin wird das fhren?
Znai, jo jednom, neophodni su glagoli kretenja, poto pitamo odreeno za pravac kre-
tanja, koji od nas ide prema neizvesnim daljinama, bilo prostornim, bilo vremenskim, a mi
svojim pitanjem wohin elimo da saznamo cilj tog kretanja.
10
abc.amarilisonline.com
Woher - odakle
Wo+her = woher, odakle
Pitamo odakle je neto krenulo i stiglo do nas, znai odakle si doao.
Woher kommst du ?
Ali, woher se prilino poklapa sa upotrebom naeg pitanja, odakle i kada se ne radi o
glagolima kretanja.
Woher wissen Sie das? Odakle (otkud to znate)?
Woher sind Sie? -odakle ste?
Woher hast du das? Odakle ti to.
Sada je vreme da uvebamo sve, ovo gore pomenuto, wohin, woher i wo.
veba br.1
veba br.2
veba br.3
veba br.4
Line zamenice
ta je lepo kod uenja nemakog jezika pa to to
ima mnogo vie zajednikog sa srpskim jezikom nego
engleski. Uzmimo na primer padee. Nemaki je tu na
pola puta ima ih 4.
alim se malo, da pretrimo i preko ove, dananje
teme - line zamenice u nemakom jeziku.
Pade Singular-jednina Plural-mnoina
1.lice
ja
2. lice
ti
3. lice 1.lice
mi
2.lice
vi
3.lice
oni
Vi-persiranje
Maskulin
on
Feminin
ona
Neutral
ono
Nominativ
ich du er sie es wir ihr sie/Sie
Akkusativ
mich dich ihn sie es uns euch sie/Sie
Dativ
mir dir ihm ihr ihm uns euch ihnen/Ihnen
Genitiv
meiner deiner seiner ihrer seiner unser euer ihrer/Ihrer
Sve sam vam nacrtala, ba je lepo i plavo
Idemo redom sa objanjenjima.
11
abc.amarilisonline.com
Personalpronomen -Line zamenice
Osnovne karakteristike su:
1. lica Personen
2. Jednina (Singular) i mnoina (Plural), broj
3. Pade Casus (Nominativ, Akkusativ, Dativ, Genitiv)
Jednina:
1. Ich = ja
Prvo lice jednine, ja- ich, to je onaj ko govori ili Sprecher
2. du - ti
Prisno obraanje, tzv. Du-Form je u nemakom malo striktnije nego kod nas, to je za
drugare i poroducu.
3. er - on
sie - ona
es - ono
Mnoina:
1. wir - mi
2. ihr - vi
3. sie - oni
Persiranje = Sie - Vi
Vano!
Problem je sie, koje kao zamenica moe da se odnosi, tj da bude ona i oni, a kada se
pie velikim slovom onda je to Vi. Razlikujemo da li je ona u pitinju ili oni, preko glagola tj.
razliitih linih nastavaka. Doi emo i dotle.
Ostalo, promena po padeima, vam je nacrtana i lepo obojena u tabeli, pa izvolite.
Negacija nicht ili kein
Pitanje glasi kako odrediti kada se u
nemakom jeziku upotrebljava negacija nicht
a kada kein.
Objanjenja su veoma opirna, ali ja se neu
drati gramatikih pravila i dau vam jednos-
tavne odgovore.
U nemakom jeziku postoje 2 naina, na koja
moemo izvriti negaciju a to su:
- nicht
- kein
Ich hre dich nicht.
Ich habe kein Geld.
Sie ist nicht hier.
Er hat keine Schwester.
12
abc.amarilisonline.com
Kein je, mogli bismo rei, da bude jasnije, negativni, neodreeni lan, pa emo lepo sve
shvatiti koroz primere:
Deklinacija - promena po padeima, neodreenog lana
Muki rod enski Srednji Plural
Nominativ ein eine ein
Genitiv eines einer eines
Dativ einem einer einem
Akkusativ einen eine ein
Dakle,vano!- prosto i jednostavno, ako u reenici imamo imenicu sa neodreenim lanom
ili ako je imenica u mnoini bez iega, poto neodreeni lan nema oblik u mnoini, pri
negaciji takve reenice, koristiemo negaciju kein.
Das ist ein Haus. Das ist kein Haus.
Ich habe eine Schwester. Ich habe keine Schwester.
Er hat einen Hund. Er hat keinen Hund.
Primer imenica u mnoini, znai bez neodreenog lana -
Wir verkaufen Autos. Wir verkaufen keine Autos.
U ostalim sluajevima, nije teko zakljuiti, koristimo nicht:
glagol - negiramo radnju
Ich schlafe. Ich schlafe nicht.
pridev negiramo opis kue, stara, nije stara
Das Haus ist alt. Das Haus ist nicht alt.
prilog kako voze, brzo ili ne!
Sie fahren schnell. Sie fahren nicht schnell.
Vano!! Vlastitu imenicu uvek negiramo sa nicht.
Das ist Ana. Das ist nicht Ana.
imenicu sa odreenim lanom
Das ist der Professor. Das ist nicht der Professor.
Imenicu sa prisvojnom zamenicom ispred nje.
Das ist meine Freundin. Das ist nicht meine Freundin.
Nije uopte komplikovano. Sve to isto lepo nacrtanamo sa tabelama imate na ovom sajtu,
pa prouavajte malo, ko zna ta ete jo korisno pronai.
U meuvremenu, vebajte.
abc.amarilisonline.com
Sein biti ili ne biti, pitanje je sad
Glagol sein (ita se zain), je jedan od osnovnih glagola u nemakom jeziku. Ima dvostruku
funkciju, kao pomoni glagol (za graenje vremena) i kao glavni glagol, nosioc znaenja -
biti.
Pripada grupi nepravilnih glagola gehrt zu der Gruppe der unregelmigen Verben.
Znai konjugacija (promena ovog glagola po vremenima) se mora dobro nauiti i tu nema
pomoi.
Kao pomoni glagol neophodan je za graenje perfekta glagola kretanja (sam sa sobom
pravi perfekat, iako ne znai kretanje) ali o tome drugom prilikom.
Glagol sein konjugacija
Prsens
ich bin
du bist
er ist
wir sind
ihr seid
sie sind
Prteritum
ich war
du warst
er war
wir waren
ihr wart
sie waren
Perfekt
ich bin gewesen
du bist gewesen
er ist gewesen
wir sind gewesen
ihr seid gewesen
sie sind gewesen
Plusquamperfekt
ich war gewesen
du warst gewesen
er war gewesen
wir waren gewesen
ihr wart gewesen
sie waren gewesen
Futur I
ich werde sein
du wirst sein
er wird sein
wir werden sein
ihr werdet sein
sie werden sein
13
abc.amarilisonline.com
Futur II
ich werde gewesen sein
du wirst gewesen sein
er wird gewesen sein
wir werden gewesen sein
ihr werdet gewesen sein
sie werden gewesen sein
Kao glagol sa svojim punim znaenjem, koristi se kod:
Predstavljanja, pozicija, mesto na kome se nalazimo, kao imeniski deo predikata
Wer bist du?(Ko si ti)
Was sind Sie von Beruf? (ta ste po zanimanju)
Wo bist du? (Gde si ti?)
Du bist krank. (ti si bolestan)
Ich bin Amarilis.
Glagol haben u nemakom jeziku
Drugi, podjenako vaan glagol, sa kojim se mora zapoeti uenje nemakog jezika je glagol
haben.
Kao i glagol sein, koristi se kao pomoni glagol, Hilfsverb, za graenje sloenih glagol-
skih vremena (perfekat) i kao glagol, nosilac znaenja, Vollverb imati, posedovanje
neega.
Glagol haben - konjugacija
ich habe
du hast
er hat
wir haben
ihr habt
sie haben
Preterit
*1 i 3 lice jednine su identini u preteritu
ich hatte
du hattest
er hatte
wir hatten
ihr hattet
sie hatten
14
Prezent
Obrati panju na 2 i 3 lice jed, osnova se razlikuje
abc.amarilisonline.com
Perfekt
!!!! Perfekat glagola kretanja i promene
stanja se gradi sa sein
ich habe gehabt
du hast gehabt
er hat gehabt
wir haben gehabt
ihr habt gehabt
sie haben gehabt
Pluskvamperfekt
ich hatte gehabt
du hattest gehabt
er hatte gehabt
wir hatten gehabt
ihr hattet gehabt
sie hatten gehabt
Futur I
ich werde haben
du wirst haben
er wird haben
wir werden haben
ihr werdet haben
sie werden haben
Futur II
ich werde gehabt haben
du wirst gehabt haben
er wird gehabt haben
wir werden gehabt haben
ihr werdet gehabt haben
sie werden gehabt haben
abc.amarilisonline.com
Slabi, jaki i nepravilni glagoli
- Slabi glagoli u nemakom jeziku
U slabe glagole u nemakom jeziku, spadaju oni glagoli, koji su slabi u smislu da nemaju
neku svoju specifnost, nego se povinuju pravilima konjugacije.
Dakle, sve po pravilima.
Glagol npr. lernen je oblik u infnitivu, skinemo mu nastavak -en i dobijemo osnovu, u ovom
sluaju , lern-, na koju sad redom dodajemo sve to je potrebno, nastavke za vremena,
prefks ge- za praticip perfekta.
spielen spielt spielte gespielt
kaufen kauft kaufte gekauft
Jaki glagoli u nemakom jeziku
Infnitiv ge-.............-(e)t Infnitiv .......ge-........-t
kaufen
wohnen
arbeiten
antworten
gekauft
gewohnt
gearbeitet
geantwortet
auspacken ausgepackt
Infnitiv ge-.............-en Infnitiv ......ge-........-en
fnden
sehen
schreiben
treffen
trinken
essen
geben
gefunden
gesehen
geschreiben
getreffen
getrinken
geessen
gegeben
anrufen
einlanden
mitnehmen
ausleihen
eintrangen
einschlafen
auffallen
angerufen
eingelanden
mitgenehmen
ausgeleihen
eingetragen
eingeschlafen
aufgefallen
Jaki glagoli su oni, kod kojih prilikom konjugacije dolazi do promene osnovnog
vokala, samoglasnika.
beginnen beginnt begann begonnen
fiegen fiegt fog gefogen
fahren fhrt fuhr gefahren
Promena osnovnog vokala kod konjugacije glagola se naziva Ablaut.
Postoji 7 klasa jakih glagola i u okviru svake klase, postoji pravilo kod promene osnovnog
vokala ili Ablauta.
15
abc.amarilisonline.com
Primer glagola iz iste klase:
singen sang gesungen
trinken trank getrunken
fnden fand gefunden
Mnogo je vei smor, uiti pravila svih 7 grupa, pa onda glagole,
koje se konjugiraju u okviru njih, nego jednostavno nabubati
promenu potrebnih glagola.
Panja!
U participu perfekta, jaki glagoli dobijaju nastavak -en.
- Nepravilni ili meoviti glagoli u nemakom jeziku
Nepravilni glagoli su glagoli, koji kombinuju prilikom konjugacije pravila slabih i jakih
glagola.
rennen rennt rannte gerannt
kennen kennt kannte gekannt
Znai, rennen u infnitivu, ablaut u preteritu, promena vokala e u a rannte, u perfektu opet
ablaut e se promenilo u a, ali nastavak !obrati panju! za graenje perfekta je -t.
To je ta nepravilnost ili meovitost.
esto je u pitanju kombinacija 2 glagola, koji su se razvitkom jezika spojili u jedan i tako sad
imamo i dodatne nepravilnosti.
bringen bringt brachte gebracht
Prezent slabih glagola
Poinjemo sa osnovnim vremenom, bolje reeno prvim vremenom, koje se ui, a to je
prezent.
Poto nam je ve poznato da u nemakom postoje slabi i jaki, kao i trea grupa, koju neki
zovu meoviti a neki nepravilni glagoli, sada emo se baviti samo pravilima za prezent
slabih glagola.
16
abc.amarilisonline.com
Vrlo je jednostavno:
Na infnitivnu osnovu (dobijamo je kada odbijemo nastavak - en) dodajemo nastavke za
prezent:
Jednina Mnoina
1. ich -e 1. wir -en
2. du -st 2. ihn -t
3. er
sie -t
es
3. sie -en
Infnitiv (Grundform): lern|en
Prsensstamm Infnitivendung
Persiranje: Sie - en
spielen + nastavci
ich spiele wir spielen
du spielst ihr spielt
er spielt sie spielen
Sie spielen
leben haben
ich lebe ich habe
du lebst du hast
er/sie/es lebt er/sie/es hat
wir leben wir haben
ihr lebt ihr habt
sie/Sie leben sie/Sie haben

essen

drfen
ich esse ich darf
du isst du darfst
er/sie/es isst er/sie/es darf
wir essen wir drfen
ihr esst ihr drft
sie/Sie essen sie/Sie drfen
abc.amarilisonline.com
Malo izuzetaka, vie kao varijacija na temu:
1. Ako se glagoli zavravaju na (e) rn(wandern) i -(e) ln(entwickeln) onda briemo samo
nastavak - n
ich wandere
du wanderst
er wandert
wir wandern
ihr wandert
sie wandern
2. Ako se infnitiva osnova zavrava na d, -t, ili -m ili -n, onda ubacujemo -e ispred linih
nastavaka.
Ich arbeite
du arbeitest
er arbeitet
itd.
3. Glagoli ija se osnova zavrava na -s, -ss, -, -x, ili -z samo u 2.licu jednine doda-
jemo umensto nastavka st, samo nastavak -t:
bremsen - du bremst
heien - du heit
boxen - du boxt
Malo da se proveba i to je to.
abc.amarilisonline.com
Bonus:
25 najee upotrebljavanih nemakih imenica:
Preuzeto sa sajta
http://www.vistawide.com/german/german.htm
1. das Jahr, -e godina
2. das Mal, -e puta, kao uestalost, jedes Mal, svaki put
3. das Beispiel, -e primer
4. die Zeit, vreme
5. die Frau, -en ena, supruga, gospoa
6. der Mensch, -en ovek, ljudko bie
7. das Kind, -er dete
8. der Tag, -e dan
9. der Mann, -er mukarac
10. das Land, -er zemlja, drava
11. die Frage, -n, pitanje
12. das Haus, -er kua
13. der Fall, -e pad, sluaj
14. die Leute (pl.) ljudi
15. die Arbeit, -en posao, rad
16. das Prozent, -e procenat
17. die Hand, -e aka
18. die Stadt, -e grad
19. der Herr, -en mukarac, gospodin
20. der/das Teil, -e deo
21. das Problem, -e problem
22. die Welt, -en svet
23. das Recht, -e pravo, zakon
24. das Ende, -n kraj
25. die Million (Mio.), -en milion

You might also like