1.

BOG FILOZOFA I BOG VJERE

O Bogu govori teologije i filozofija, a u pitanju Boga ure!u e filozofija i
religija. Z"og toga ureta nataju intereni pro"le#i. $re%rau%a &oja e javlja iz#e'u
tog ureta jet (va!anje %a e filozofija &ao nau&a ne la)e Bogo#. *nogi #atraju
%a u filozofi "ezvjerni i %a u "ez pre%rau%a, ali onaj t&o pozna povijet filozofije, zna
%a je to za"lu%a. +vi veli&i filozofi, npr. Aritotel, $laton, ,o#a A&vin&i, -ant, piali
u o Bogu u voji# ope)ni# %jeli#a. .e&i u o% nji( /a& negirali i%eju o Bogu i
zatupali ateiza#. 0a "i#o aznali 1to je uitinu filozofija #ora#o e o"ratiti veli&i#
#ilio2i#a &lai/ne filozofije. Oni #atraju %a #iao o Bogu pripa%a #e'u autenti/ne
filozof&e pro"le#e u va&o %o"a, tj. o% 3era&lita %o 3ei%eggera. -lai/na filozofija
te)i za ti# %a e ta #iao (vati, %a e interpretira i %a e o"razlo)i i %a e ozna/e
grani2e lju%&e poznaje o"ziro# na Boga. +a tanovi1ta religioznog #i1ljenja /eto
e &a)e %a je Bog filozofa pre#alo, %a uop!e ne %oe)e %o Boga religije.
$otavlja e pitanje4 56to je to Bog filozofa75 ,o je Bog &oji# e o% $latona
uvije& "avila priro%na teologija i o &oje# je o"li&ovala poznate, jo1 i %ana pri#jenjive
poj#ove4 najavr1enije Bi!e, prvi nepo&renuti po&reta/, razlog vi( razloga. Religiozni
lju%i 1tuju Boga u vojoj vjeri, na%i i lju"avi, nje#u e #ole i On nji(ovu rije/ lu1a, oni
#atraju %a je to Bog &on&retniji, "ogatiji i #o!niji i %a je on gopo%ar vijeta i
gopo%ar prave%noti. Oni #atraju %a je taj Bog 8vije& "lizu, %a na on zove u )ivot I
%a na# o% o%re'uje #iao )ivota. *a9 +2(eler je uo/io razli&u iz#e'u Boga filozofa i
Boga religije.
-o% Boga filozofa toji te)nja za poznajo#, poznajo# vijeta, a&tivnot razu#a,
vje/noj neigurnoti. -o% Boga religije toji te)nja za paenje#, za paenje# %u1e, za
vjero#, a oni &oji 1ire vjeru u proro2i i ve2i. $a2al je napiao #a#orijal u &o#e e
nalaze ne&a vje%o/antva o Bogu. On govori &a&o e Bog religije #o)e poznati u
oo"ni# %o)ivljaji#a, u vojoj lju"avi, u vojoj oo"noti i %a taj Bog nije ni Bog
filozofa ni Bog teologa, upravo zato 1to je On ne1to .a%ze#alj&o. Bog religije %olazi u
opanot z"og Boga filozofa %a ne "u%e vi1e je%an je%ini Bog, &oji e o"ra!a va&o#
razu#no# "i!u.
Filozofija a#a po e"i ne #o)e vjeru u Boga izgra%iti niti potpuno ravijetliti,
niti po%vrgnuti potpunoj &riti2i, a njoj ne upijeva ni %a religiju ve%e na filozofiju 1to
e /eto po&u1avalo. Bog jet &riven, ali to nit&o "olje ne zna o% filozofa. Vjeru u Boga
na %va #jeta ne #o)e pro!i "ez filozofije, ta#o g%je e ra%i o njezino# natojanju i
ta#o g%je e ra%i o razu#ijevanju vjere. .a ta %va #jeta po&azuje e %a je lju%&i %u(
nevi%ljiv i %a ga ne #o)e#o po%ijeliti na priro%na filozof&a #i1ljenja i na religiozno
vjerovanje. Boga ne #o)e#o %o&azati, a ne #o)e#o ni lijepo vjerovati i toga #ora#o
po&u1ati %a vjeru o"razlo)i#o.
+#atra#o li &ao Bo)ji zov i o%govor, razgovor iz#e'u Boga i /ovje&a, ta%a
/ovje&, ta&o'er #ora zaita otati partner Bo)ji &oji voji# lju%&i# za/uje i razu#ije,
ina/e "i Bog govorio a# e"i. 8pore%"e njegovo# nago# #i lju%i #o #arionete
u njegovoj ru2i. ,eolozi u oni &oji i#aju potpuno pravo &a%a govore o &riveno#
Bogu. .i&olau von :eu napiao je &nji)i2u o 5+&riveno# Bogu5 i 5O tra)enju Boga5.
On #atra %a "i na1 )ivot tre"ao "iti tra)enje i lavljenje Boga. Ve!ina &r1!ana pri(va!a
%ana razli&u &oja je izre/ena u ti# rije/i#a, te e o%ri/e 5Boga filozofa5. .ji(ov Bog
je )ivi Bog Bi"lije, a ne ne&a aptra&tne poj#ovna &ontru&2ija. Ov%je e potavlja
pitanje4 -a&va "i to "ila vjera &oja e ne "i potvr%ila i pre% filozof&i# for#a#a7 0a "i
#o pojanili tvari pro#atrat !e#o povijet filozof&og pro"le#a Boga i njegova
o%noa pre#a &r1!an&oj vjeri. 8 toj povijeti razli&uje#o /etiri epo(e &oje ulaze u
pro"le# ve %u"lje, a to u4 zaje%ni1tvo interea, o"razovanje vjere, lju%&a #o!,
grani2e.
;. I.,ERE+I IZ*E<8 -R6=A.+-OG .AVJE6,A.JA I GR>-E
FILOZOFIJE
Za prvi( &r1!an&i( tolje!a #o)e#o uo/iti ne&oli&o zaje%ni/&i( interea iz#e'u
&r1!an&og navje1tanja i gr/&e filozofije. .avje1tanje e nije o"ra!alo a#o ?i%ovi#a,
nego i ne)i%ovi#a, zati# e pojavila te#eljna te1&o!a razu#ijevanja. ?i%ovi#a e
navje1talo %a je Iu o% Boga o"e!ani *eija. 8 ne)i%ov&o# protoru ta&vo
navje1tanje je "ilo "e#ileno i nerazu#ljivo. -r1!an&o# navje1tanju prite&la je u
po#o! filozofija. Gr/&a filozofija natala je u %o"a politi/&e i religiozne &rize, &a%a je
propa1!u #it&o @ feu%alnog poret&a pu/&a vjera u "ogove potala nevjero%otojno#.
$rapo/elo, prate#elj vega potoje!ega poznali u &ao "e#rtno, veo"u(vatno,
a to zna/i "o)an&o. ,a&o je u njo(ovu #i1ljenju je%no vje/no 2jelovito "o)an&o talo
na #jeto oni( #nogi( "ogova pu/&og vjerovanja, po prvi put u -enofana Ao&o BCD.
pr. -.E. 0va #otiva povezala u e a teolo1&o# #i1lju4 ot&ri!e lju%&e %u1e njezino#
5"o)antveno1!u5 i pole#i&a tra2i2ionalni# #it&i# vijeto# "ogova. +ve te 2rte
pro%iru u #ili +o&rata &oji je ou'en na #rt &ao "ez"o)ni&, )ivio je po% vo%tvo#
5Boga5. .jegova u/eni&a $latona zani#a ponajprije pri"li)avanje /ovje&a "o)antvu, a
te& &anije o "iti "o)antva i o tvaranju vijeta. Bo)antvo Aritotel (va!a &ao ne1to
izvanvjet&o %u1e, lju%&i u# i#a u%jela u to# "o)antvu. +2ena e #ijenja u
(eleniz#u. 3eleniza# je o% &lai/ne gr/&e &ulture pro)et filozofijo#, a ta je filozofija
"itno religiozna @ ne u#ilu pe&ulativnog traganja za je%ni# te#eljo# vijeta, nego
pra&ti/na orijenta2ija u )ivotu. Filozof&a poznaja Boga Anti&e nije ni&a&av %o&az &oji
za&lju/uje %a Bog potoji, nego je uvi% razu#a u "o)antvenot te#elja vijeta, na1eg
u%jela u nje#u. F. OBRAZOVA.JE VJERE 8 &r1!an&i re%nji vije& ulazi filozofija.
Filozofija u &r1!an&o# &onte&tu popri#a %rugi #iao. .ije vi1e "o)an&o ot&ri!e
te#elja vijeta, niti je priprava za vjer&u poznaju "ez vlatite vijeti o vojoj ulozi.
Oni &oji filozofiraju a% u a#i vjerni2i. .ji(ova filozof&a #iao, &oja e nalanja na
Gr&e, razvija e zato unutar nji(ove "i"lij&e i &r1!an&e vjere. Filozofiaj potaje o%
priprave za vjeru na&na%ni# razu#jevanje# vjere. Anzel#o, ota2 &olati&e,
for#ulirao je to progra#&i4 5.e )eli# razu#jeti %a "i( vjerovao, nego vjeruje# %a "i(
razu#io5. A$rologion, 2ap. 1E. Rezultat nije ne&i razu#&i uvi% %ale&o o% vjere, nego
po#o! za &r1!an&u #a%ita2iju. A&o je ne1to razu#no taj e uvi% #ora #o!i te!i i
izvan &onte&ta vjere. 0a "i o"ilje)io to tanovi1te izvan vjere, Anzel#o ne "ira,
#e'uti#, gr/&og poganina &ojeg u njegovo# vijetu uop!e vi1e nije "ilo, nego "i"lij&a
5lu%a5 &oja u vo# r2u govori4 5.e#a Boga5 A$, 1F,1E, tj. ne&og &oji nije/e
&r1!an&og Boga. Onaj t&o nije/e Boga, Anzel#o u $rologionu po&u1ava %oveti ga
%o uvi%a &a&o on u vo# nije&anju Boga ne a#o ve! o%uvije& #ili i%eju Boga, nego
%a toga Boga ni&a&o %ru&/ije ne #o)e #iliti nego &ao potoje!eg. -r1!anin ne #o)e
nije&ati Boga voje vjere, a %a e ne zaplete u proturje/je iz#e'u vojeg razu#jevanja i
voje tvr%nje. 8 ,o#e A&vin&og itua2ija e pro#ijenila i to u %votru&o# vi%u. On
vi1e nije #ona( #e%itira, &oji )eli porovjetliti voju vjeru uvi%o# u razloge, nego je
vio&o1&olovani u/itelj &oji pri&azuje vjer&e itine 5znantveno5. $o&azuje %a
&r1!an&a vjera ne protulovi razu#u, ili to/nije4 5&a&o e itina &oja e #o)e %o&azati
po%u%ara vjero# &r1!an&e religije5 A:ontra gentile I, 2ap. ;.E. Zzaje%ni/&o tlo za taj
%o&az je filozofija. ,a&o ,o#a uzi#a naj"olje o%ra'enu filozofiju anti&e, u voje
razlaganje vjere %a "i po#o!u nje po&azao razu#&ot vjer&i( itina. $rva itina vjere
je Bo)ije potojanje, ,o#a %onoi je%an %o&az Bo)je egziten2ije, &oji e te#elji na
filozof&oj tra%i2iji anti&e. ,aj e %o&az op1irno nalazi u 5+u##a 2ontra gentile5 g%je
to#a oa#naet puta upu!uje na Aritotelovu Fizi&u, a tri puta na *etafizi&u, te
rapravlja i o razli&a#a iz#e'u $latona i Aritotela 1to e ti/e poj#a poj#a pro#jene.
8 5+u##a t(eologiae5 izle)e a#o &rata& pregle% pet rali/iti( %o&azivanja ili putova
&oji#a e #o)e po!i pri %o&azivanju Bo)jeg potojanja. 6to je Bog, to /ovje& ne #o)e
na naravni na/in poznati, ipa& #o)e iz Bo)ji( %jela za&lju/iti %a Bog jet. $ro#jenjena
itua2ija &r1!an&e poznaje Boga o/ituje e u ponovnoj upotre"i anti&nog %o&azivanja.
C. LJ80+-A *O= ,aj ra&ora& za"oravlja ffilozofiju u po/et&u .ovog vije&a, te
izaziva $2alov provje%. ,e#a &artezijan&e filozofije nije %o&az egziten2ije ne&og
#etafizi/&i najvi1eg "i!a, nego &r1!an&og Boga. 0e2arte e na1ao pre% za%at&o# %a
zatra)i %a e i&azi#a fizi&e prizna apolutna igurnot. $o&u1ao je to poti!i
pri&lj/&o# na Bo)ju itinitot, ta&o 1to je igurnot naravne poznaje ute#eljio na iti
na/in &ao vjer&u poznaju. 0a "i oprav%ao voje ute#eljenje, #orao je najprije na
filozof&i na/in %o&azati egziten2iju itinitiog Boga. Filozofiji .ovog vije&a, zapravo,
je %o te lju%&e poo"noti, a ne %o a#e Bo)ije egziten2ije. -ant ne priznaje
/ovje&uvu ta&vu poo"not. Za njega je ontolo1&i %o&az neipravan za&lju/a&4 /ovje&
#o)e Bo)iju optaojnot a#o potulirati, ali ne #o)e te!i ni&a&vo znanje o njoj.
Zati# je natupio i Vati&an&i &on2il. -on2ila&a %efini2ija tvr%i a#o na/elnu
#ogu!not %a lju%&i u# #o)e vlatiti# naga#a poznati Boga iz ovog vijeta.
Filozof&i %o&az Bo)je egziten2ije za&lju/uje iz u#jerenoti lju%&e poznaje %a Bog
%oita potoji. B. GRA.I:E .alazi#o e opet na #jetu g%je po/inje gr/&a filozofija.
.ajprije e #ora i%eja Boga u/initi %otupno# i ute#eljiti pra&ti/no )ivljeni# i
filozof&i# o"razlagani# ateiz#o#. Zati# e filozof&a itua2ija nauprot anti&i
pro#jenila u tri "itne to/&e. $rva to/&a je filozof&a tra%i2ija. +ve 1to e u pro1lo#
vre#enu ot&rilo i razvilo i 1to e ti/e poznaje Boga, ta %ana1nja filozofija ne #o)e
je%notavno za"oraviti. 0ruga to/&a &a% je pretala vrije%iti &oz#i/&a li&a vijeta
unutar &oje u razvijeni re%njovje&ovni %o&azi Bo)ije egziten2ije. $rijelaz o%
zatvorenog &oz#oa %o neraz#jernog ve#ira, a#o je je%an izraz pove iz#jenjenog
o%noa /ovje&a pre#a priro%i. ,re!a to/&a &a%a je filozofija u pre%tavni2i#a &anog
.ovog vije&a potala vjeno# voji( vlatiti( grani2a. Filozofirati %ana zna/i #iliti u
grani2a#a i raz#i1ljati o grani2a#a. 8 o"li&u pitanja o%utnoti grani2e, /ovje& #o)e
i&uiti %a je Bog za nje va)an, te %a voju vlatitu egziten2iju #ora razu#jeti &ao
lu1aju!e /e&anje na Bo)ju rije/ &oja e o"javljuje. .e #o)e#o e ni %ana o%re!i Boga
filozofa, jer on nije ni1ta %rugo, izvan toga %a je va&i /ovje& o%uvije& pozvan %a e
uretne Bogo# i njegovo# o"javo# u -ritu. G. BOG @ .I-A-VA ,8HI:A ZA
IOVJE-A ,ran2e%entalna i&utva zauzi#aju u Ra(nerovu #i1ljenju re%i1nje #jeto.
Za Ra(nera je /ovje&ovo a#oi&utvo, %o%u1e, uvije& i i&utvo Boga. Ra(ner &a%
govori o Bogu i o i&utvu Boga, uvije& #u je talo %o %vije tvari. .ajrpije #u je talo
%o toga %a po&a)e &a&o Bog nije za /ovje&a ni&a&va tu'i2a, nego puno vi1e a#o i#e
je%ne tvarnoti 1to je talno %ata u otvarivanju )ivota. Ra(ner /ovje&ova
tran2e%entalna i&utva ta&o izri/ito i jano pri&a)e %a izvr1e ulogu %o&aza za Bo)ju
optojnot. I pre#a u#u i u refle&iji o i&utvu #ora e %ati %o&az %a je to i&utvo
Boga. ,o zna/i4 g%je e ra%i o %o&azu Boga, /ovje&ovo e i&utvo tran2en%en2ije
#ora %o&azati &ao i&utvo ili &ao tvarna uputa na o"je&tino optoje!u tvarnot &oja
je "ezuvjetna, "e&ona/na i neograni/ena. Bog je o /ovje&u neovian. $o&azati
optojnoti ta&ve tvarnoti, za%a!a je %o&aza Boga, pri /e#u u za Ra(nera razli/iti
%o&azi Boga vi zaje%no u oo"iti o"li2i te#eljnoga tran2e%entalnoga i&utva
/ovje&ova. $rva natu&ni2a %olazi iz -antove filozofije i potavlja pitanje o #ogu!noti
#etafizi&e. -ant ne oporava optojnot Bo)ju. .o, oporava %a lju%&a poznaja #o)e
ta&o uz%i!i #o! vijeta, %a "i "ila otvariva filozof&a poznaja Boga. Iovje& #o)e
poznati a#o &ona/no, ali ne "e&ona/no. 8 vojoj poznajnoj #ogu!noti /ovje& je
zato/eni& voje &ona/noti, a u pre%o%)"e Bog @ /ovje& @ vijet, 1to i( -ant ozna/uje
&ao i%eje. Iovje& u vojoj %u(ovnoti #o)e poznati &ona/no &ao ta&va, #o)e znati
&a&o je on a# &ona/an i ograni/en. A&o /ovje& u vojoj poznaji #o)e pre&ora/iti
vijet zapa)anja 1to je a#o i&utven, o%nono ni1ta 1to je &ona/no, i&utveno ne
#o)e pri(vatiti &ao za%nju grani2u voje poznajne #ogu!noti, jer je on, &a% zna %a je
poje%ina/no &ona/no, ili %a je &up &ona/noti ograni/en, ve! izna% toga za(vato# u
av "ita& poznaje &ona/no. Feuer"a2( pri(va!a #iao o /ovje&ovoj "e&ona/noti, ali
tu /ovje&ovu "e&ona/not tu#a/i a#o i i&lju/ivo &ao "e&ona/not /ovje&ove
vijeti, ta&o %a je Bog "e&ona/na vijet a#og /ovje&a. Bog ne optoji tvarno, nego
&a% i g%je /ovje& vjeruje u Boga, on a#o proji2ira voju vlatitu "e&ona/not. Iovje&
#o)e na%i!i %atoti voga vijeta, on ni&a% nije za%ovoljan potoje!i#, %ina#i&a
njegove %u(ovnoti uvije& i%e u ne&o vi1e i u ne&u puno!u, no ve to optoji je%ino u
/ovje&ovoj glavi, a#o je #iao u netvarnoti optoje!a tvarnot Boga. J. GOVOR O
BOG8 Ra(nerov je govor o Bogu o"ilje)en vijeno# neigurno1!u i neo%re'eno1!u.
+a#oi&utvo je ito%o"no i i&utvo Boga, tran2e%entalno i&utvo je%ne trane
govori o i&utvu ne/ega "e&ona/nog, neograni/enog i "ezuvjetnog, a %ruge e trane
ipa& zna &a&o va&i govor o to#e ve! i&rivljuje ono izvorno u to#e i&utvu. A&o
"i#o govorili o Bogu on%a "i trajno potojala "ojazan o% neporazu#a %a to o Bogu
govori#o u #ilu &a&o ga ina/e izri/e#o, %o& je ve ipa& u to#e %a je Bog ve!
unaprije% %at po tran2e%en2iji i u tran2e%en2iji. Bog je "e&ona/ni o"zor, punina
"it&a, te#elj na%e, neograni/ena %uljina, veta tajna, vjernot, itina. Bog je i nije#o
rapolaganje na% na#a &oje pre"iva u a#o nje#u vojtvenu na/ino o%"ijanja i
o%utnoti. Bog #o)e a#o na filozof&oj #iaonoj ravni "iti pre%#eto# na%e, ali e
ne #o)e %o&azati, ta&o %a ve ovii o Bo)ijoj o"javi, te je u to#e #ilu /ovje& lu1atelj
rije/i, na%aju!i e %a ta rije/ ne!e "iti rije/ &ona/nog o%"ijanja. +r) &r1!an&e vjere za
Ra(nera je4 znanje %a ga u Iuu -ritu Bog pri(vatio. Iovje& e u tran2e%entalno#
i&utvu o"javljuje &ao onaj &ojeg je Bog opuno#o!io za njegova %u(ovna otvarenja
L I , E R A , 8 R A $eter 3enrizi, Bog filozofa, +ve2i GB, K1LKG. M. -eil"a2(,
$ro"le# Boga u filozofa, Iz%anje na&la%nog o%jela 3rvat&e %r)avne ti&are, Zagre,
1NCC.g. Ivan -ozelj, +avjet4 put pre#a Bogu, F,I, Zagre", 1NKK.g. Ante -ui!,
Filozof&i pritup Bogu, :r&va u vijetu, +plit, 1NKD.g.