Što Vam Liječnici Ne Govore

Pohvale knjizi to vam lijenici ne govore
Lynne McTaggart:
TO VAM LIJ ENICI NE GOVORE
Istina o opasnostima moderne medicine
S T O V A M
LI J ENI CI
NE GOVORE
Istina o opasnostima
moderne medicine
Lynne McTaggart
Za Bryana
Zahval e
U vod
P r v i d i o :
Medicinska lana znanost
Pivu poglavlje: Ne- znanstvenost moder ne medi ci ne
D r u g i d i o :
Dijagnostika
Drugo poglavlje: Di j agnosti ki i spad
Tree poglavlje: Pr enatal ne pr etr age: ubi tano t one
etvrto poglavlje: Rano otkr i vanj e
T r e i d i o :
Prevencija
Peto poglavlje: Kol ester ol sko l udi l o: medi ci nska obman
esto poglavlje: Ci j epl j enj e: automatski ubodi
Sedmo poglavlje: Di vl j anj e hor mona
e t v r t i d i o :
Terapija
Osmo poglavlje: udesna i zl j eenj a
Deveto pogfavlje: Stomatol ogi j a: si gurna, dok se ne
dok ae supr otno
9
13
21
35
67
89
113
135
187
213
265
7
Sadraj
P e t i d i o :
Kirurgija
Deseto poglavlje: Uobi ajeni kirurki zahvati 289
jedanaesto poglavlje: Tehnol ogi je koje oduzi maju dah:
prvaci videoigara i majstori
za odepl ji vanje odvoda 313
e s t i d i o :
Preuzimanje kontrole
Dvanaesto poglavlje: Preuzi manje kontrol e ' 341
Bi l jeke 359
O autorici 401
8
Godi ne 1988. moj suprug Bryan, i sam novi nar, jednog je dana spomenuo
kako bi smo mogl i pokrenuti asopi s nasl ova to vam lijenici ne govore
(What Doctors Don't Tell You). Dijelili smo zajedni ko uvjerenje da je mo-
derna medi ci na neprovjerena i katkad opasna, kao i elju da tti informaciju
podi jel i mo s drugima. ao mi je to priznati, imajui na umu kol i ko nas danas
prepoznaju po naemu radu, ali ti to sam mu vri jeme rekl a, sasvi m jasno, da
ta ideja ne bi prol a. J o mi je tee priznati kako sam smatral a da nasl ov nije
dobar. Tada me Bryan, znajui s ki me ima posl a, upi tao poznajem l i nekog
drugog dobrog uredni ka koji bi el i o takav posao. Progutal a sam udicu i, na-
kon svih tih godi na, jo uvijek sam uredni ca.
l ako knji ge neri jetko nastaju u tihoj suradnji vie strana, u ovoj sti ostavili
svoj trag mnogi koji su bili angairani u asopi su Sto vam lijenici ne govore.
Vei na informacija koje se nal aze u ovoj knjizi objavl ji vane su, u drugai jem
obl i ku, u naem asopi su ti jekom godi na, pa je knjiga nastojanje da se obje-
di ne u jedan opi stav o medi ci ni .
Premda svi nai suradnici nisu dijelili na snani interes za medi ci nsku
probl emati ku, svi su bili predani timskom radu. Na neki je nain ova knjiga
proizvod svih suradnika koji su pridonijel i zahtjevnu posl ti pokretanja novi -
na, i i zdavake kue, od prvih koraka.
Zahval na sam, ponajpri je, svima Onima koji su nam pruil i podrku na sa-
mome naem poetku, oni ma koji su se dobrovol jno angairal i u svim posl o-
vima u naoj kompani ji , pa i kada se to ugl avnom odnosi l o na paki ranje
omotni ca na tavanu nae obi tel jske kue. Posebi ce sam zahval na naemu sa-
danjem neumornom timu, to su: Mark Brandwood, Mi chel l e DeVi l l i ers,
Kristy Downton, Andrew Mil l we, Kathy Mi ngo, Wajeeha Nol an, Pat Thomas
9
Zahvale
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
i Ni col l etc Vuvan. Zahval a i priznanje idu i naim brojni m suradni ci ma, po-
sebi ce Fioni bavvdon, Clivcu Coul dwel l u, Tonyju Edwardsu, Deanne Pear-
son i Pat Thomas, ija su otroumna opaanja i istraivake sposobnosti pri-
donijel i mojoj informiranosti. Zahval na sam i naem dizajneru J ohnu ele-
mentu za l i kovna rjeenja svih tili godi na; te naoj produkci jskoj uredni ci
Sharyn Wong, koja svakog mjeseca izvodi mal a uda.
Za ovo posl jednje izdanje posebnu zahval nost dugujem Henrietti Col e,
koja mi je pomogl a kol acionirati istraivanja te je, zajedno s Wajeehom No-
lan, obavi l a najvaniji di o posl a, usporednu provjeru oko 1.000 medi ci nski h
referenca koje podravaju ideje ove knjige.
Zahval na sam takoer brojni m l ijenicima i strunjaci ma na nji hovoj po-
moi pri istraivanju, i njihovim i dejama, ponajvi e Patricku Ki ngsl eyu, El l en
Grant, Harrisu Coul teru, J ohnu Mansfiel du, Haraldu Gai eru, Tonyju Newbu-
ryju, J acku Levensonu, Mel vynu Werbachu, Annemari e Col bi n, Mi chel u
Odentu i l.eu Gal l anu. Naa je obitel j bila povl atena bri gom brojni h poseb-
nih iscjel itel ja al ternati vne i konvenci onal ne medi ci ne, i je znanje mi je otvo-
rilo vi di ke. Takoer sam zahval na naim pridruenim l anovi ma Sto vam li-
jenici ne govore, posebi ce mnogi m l i jeni ci ma medu njima, koji su nam vje-
rovali i dopustil i da navedemo njihova i mena u kontroverznom projektu pri-
je nego su vidjeli i jednu rije od njega.
Svi sl uajevi spomenuti u ovoj knjizi potjeu iz stvarnih pisama koja smo
primili od svojih itatel ja. S i zuzetkom neki h od njih koji su ve bili objavl je-
ni, sva su i mena paci jenata promi jenjena ili i sputena kako bi se zatitili nji-
hovi identiteti. Za sve nji hovo povjerenje koje su nam ukazal i, dopustivi
nam da zavi ri mo u njihove osobne pri e i bol i , ja sam im posebno zahval na.
Takoer sam dunik svim naim dragim i divnim pretpl atni ci ma to su
nas podraval i godi nama i eljeli itati ono to smo imali za reci.
Cijel om timu i zdavake kue 1 l arpersCol l ins duboko sam zahval na za nji-
hov entuzi jazam i ohrabrenje u stvaranju ovog projekta, posebi ce Wandi
Whi tel ey i Si monu Gerrattu. Barbara Vesey dal a je vaan dopri nos svojim po-
sveeni m radom na ureivanju rukopi sa. U odvjetni koj kui Carter-Ruck
posebno su se zani mal i za ovu knjigu i provel i mnoge sate pruajui mudre
pravne savjete.
Posebnu zahval nost dugujem i svojem agentu Russu Gal enu, koji je uvi-
jek tu kad ga trebam, i svome agentu za I nternaci onal na trita Dani el u Be-
nom.
Z a h v a l e
Posebno moram spomenuti svoje keri Caitl en i Anyu, koje me nastavl ja-
ju poduaval i o ivotu i zdravlju vie nego to bi lo mogli svi pedijatri ovog
svijeta.
Preostal e tri osobe koji ma se moram zahvaliti od posebnog su znaaja za
ovaj projekt. Kao ml ada novi narka imala sam priliku ureivati rad dr. Rober-
ta Menel sohna, ije je i mpresi vno dal ekovi dno vi enje medi ci ne uvel i ke
djel oval o na moje. Dr. Stephen Davies, pi oni r nutri ci oni sti ke, ne samo da je
pri doni o mojemu osobnom dobrom zdravlju, nego i mojem novom nainu
poi manja zdravlja i bol esti .
Ova knjiga i moj rad najvie duguju mojem suprugu Bryanu Hubbardu,
ije su misli i rijei tako i sprepl etene s moji ma da je, zapravo, rije o koautor-
stvu. Za njegovu ljubav, za njegovo prepoznavanje onoga za to sam stvore-
na, za svakodnevnu radost koju mi daje u zajedni kom ivotu i radu. ja sam
zauvijek zahval na.
Uvod
Ova je knjiga nastal a iz vel i ke el je koju sam jednom imal a: el je da mi bude
bol je.
U ranim osamdeseti ma, nakon nevjerojatna niza l oih i zbora, due sam
vrijeme bila pod stresom. U svakom istinski vanom podruju mojega ivota
zel ena svjetl a, koja sam uvijek uzimal a zdravo za gotovo, odjednom su se
poel a mijenjati u crvena. Da sam ispunil a jedan od oni h mal ih testova koje
nal azite u enski m magazi ni ma, a kojim ete izraunati svoj kvoci jent stresa
uzevi u obzi r najstresnije i votne si tuaci je kao to su smrt, eni dba, raz-
vod i presel jenje moj bi kvoci jent i skakao iz grafi kona.
U brzom sl ijedu l oih dogaaja boril a sam se s nemogui m rokom za ob-
javu knjige, udal a se za gospodi na Krivog, rastavila se od gospodi na Krivog,
kupila krivi stan, prihvatila krivi posao, pretrpjel a smrt bl i ske prijatel jice, za-
duila se preko gl ave, i provel a dul je vrijeme i ntenzi vne i zol aci je u stranoj
zeml ji. U to doba ak ni sam mogl a pogodi ti ni pravu frizuru.
Ubrzo nakon to sam isplivala i z te buji ce osobni h probl ema, poel a sam
osjeati udne si mptome, za poetak uobi ajeni h enskih probl ema od
eega predmenstrual nog si ndroma i neregul arni h mjeseni ca do cistitisa i
gotovo neprestane vagi nal ne i nfekci je.
S vremenom su se moji si mptomi umnoi l i : ekcem, osi pi i al ergije na ve-
inu hrane i kemi kal i ja, prol jev i iritabilna crijeva, besani ce i nono znojenje,
i ozbi l jna depresi ja. Osjeal a sam se bez snage, a moje je tijel o posrtal o pred
nal etom bi l o koje vrste mi kroba.
Ti jekom gotovo tri godi ne moje bol esti obil a sam sve mogue l i jeni ke
najprije one prave, zatim al ternativne, u to su se ubrajal i nutricionisti i
homeopati , a na kraju i one grani ne, od specijal ista za di sanje do bi oener-
13
pti ara, U jesen 1986, probijal a sam se kroz gusti ! nevv age- terapija. Poku-
cala sam disati iz abdomena. Rolfingom sam se osl obaal a nepati vne ener-
gije. Netko mi je pokuao postaviti dijagnozu izlaui uzorak moje kose ra-
di oval ovi ma. Podvrgl a sam se autogenom treningu, irigaeiji debel og crijeva,
pa ak i jednom obl i ku psi hoterapi je mjeavini metoda Wi l hel ma Rei cha i
neega to me podsjeal o na kakl janje po licu. Nauila sam poneto o svo-
jem odnosu s majkom. Ali ni mal o se nisam osjeal a bol je.
U l jeto 1987. godi ne prepl avi o me je osjeaj beznaa. Najgore je, kad se
osjea kroni no l oe bez postavl jene di jagnoze, i o l i drugi ne vjeruju ili
misl e da su tvoji si mptomi izmiljeni djetinjast nain privl aenja panje. A
ako u ovoj zeml ji stoi ka tvoja bol est nije ekspl i ci tna, poput raka ili l epre, od
tebe se oekuj e da naui ivjeli s njom, i nastavi poti ho l oe funkci oni rati
ne al ei se.
U jednom mi je trenutku svanul o da ne postoji ni kakvo udotvorno sred-
stvo koje e mi vratili zdravije. elim li da mi bude bol je, trebam sama preu
zeli kontrol u nad cijel im procesom od di jagnoze do, mogue, l ijeka. Ne-
kako bih trebal a odgonetnuti to ne valja s mojim tijel om i pronai sve i o mi
je potrebno za ozdravl jenje. Posl ajal o mi je jasno da bih trebal a preuzeti kon-
trolu nad svojini zdravl jem, jer se o njegovu ishodu ni tko nee tako gorl ji vo
brinuti kao ja.
Poel a sam itali o al ergijama i enski m probl emi ma, i jednog dana naba-
sala na l anak o novoj bol esti iji su se si mptomi , od prvog po posl jednjeg,
pokl apal i s moji ma. Kako specijal ist kojeg sam konzul tiral a nije nita znao o
tome, potrail a sam jednoga uvenog l ijenika ope prakse, speci jal i sta za
al ergije i nul ri doni sti ku, iji su testovi i di jagnosti ka osjetl jivost potvrdil i
moje osobne sumnje, a potom i iskorijenil i moje probl eme.
Ono to sam, i ni l o se, imala bila je kroni na kandidijaza ci jel og tijela.
C;indid:i ulhiams je gljivica koja ivi u crijevima vei ne nas ne i nei tete, a
pod kontrol om je dre na i munosni sustav i prijatel jske bakteri je S koji ma je
u sui votu. Meutim, prema postojei m teorijama te se gl jivice, kada i munos-
ni susl av osl abi i smanji se broj dobroudni h bakteri ja, ponu nekontrol i rano
razmnoavati , isputajui toksi ne koji mogu smetati ci jel om nizu tjel esnih
funkci ja.
Nevezano uz (o je li gljivica bila neposredni uzrok moje bol esti ili ne,
gl avni m uzrokom ispostavio se i munosni susl av koji nije radio punom pa-
rom. Due razdobl je stresa esto utjee na njega. To je, kao i vie pritajenih
14
U v o d
15
al ergija, ukl juujui i alergiju na peni cu, koje su sve, najvjerojatnije, izbil e u
prvi plan kao rezultat stresa, znai l o da sam svakodnevno trpala u svoje tije-
l o tvari koje ono vie nije mogl o tolerirati. Osi m to nisam pazila na l o to je-
dem, uskraival a sam tijelu mnoge nutrijenl e.
Moj se trel man sastojao od uzimanja vel ikih doza dobro podnol ji vi h lije-
kova neko vrijeme, gomi l e speci jal no odabrani h dodataka prehrani i restrik-
tivne zdravstvene dijete bazi rane na svjeoj, nepreraenoj hrani. Mjesec dana
nakon poetka tretmana u mojoj su me kemi jskoj istionici upilali jesam li bi-
la na pl asti noj operaci ji .
Bez obzi ra na to kol i ko su poetni rezultati bili dobri , znal a sam da oz-
dravl jenje nee doi preko noi . Tome sam posvetil a cijel u godi nu. Sreom,
povezal a sam se s izuzetnim l i jeni kom, te smo zajedno radili na obnavl janju
mojega zdravl ja, a time i mojeg osjeaja za kontrol u. Ta je godi na bila uzbud-
ljiva i pouna, s mnotvom prilika za promi l janje o znanosti i umi jeu iscje-
ljivanja, kao i o prirodi odnosa izmeu l ijenika i pacijenta.. inil o mi se: da
e pacijenti imali vie izgl eda za ozdravl jenje sudjel uju li u donoenju odl u-
ka o svojem l ijeenju. I sti nsko l i jeenje moe poel i samo ako postoji istinski
dijal og i zmeu l ijenika i paci jenta, ravnomjerna podjel a odgovornosti . Ta-
koer sam se, iz prve ruke, uvjerila kako je mogue ozdraviti i bez l i jekova i
kirurkih zahval a, mijenjajui prehranu i stil ivota. Li jeenje nije samo pro-
nal aenje pravog lijeka ili prave operaci je, ve je to sl oeni proces pri hvaa-
nja odgovornosti za vlastiti ivol .
To osobno iskustvo probudi l o je uspavane uspomene koje su snano ut-
jecal e na mene na poetku moje karijere. Kao ml ada novi narka u New Yor-
ku, vodil a sam jedan od odjel a Chicago Tribune - New York News Syndicate.
Tamo sam, sredi nom sedamdeseti h, upoznal a pokojnog dr. Roberta Mendel -
sohna i pomogl a mu u pokretanju njegove kol umne The People's Doctor.
Kao bivi el ni k naci onal nog programa za djecu s posebni m potrebama, i
predsjedavajui dravnog vijea za izdavanje l ijenikih l i cenci ja, Mendel -
sohn je bi o vrsto pozi ci oni ran u samom srcu ameri koga medi ci nskog es-
Lublimenta. I pored toga, laj je ljubazni i bl agi ovjek, prototi p mudrog dje-
dice, i zraavao nezadovol jstvo svojim kol egama prozivajui medi ci nu preu-
vel i anom i nedokazanom. Svakoga bi tjedna njegova kol umna napal a drugu
medi ci nsku svetu kravu. Upravo je Bol ) bi o taj koji je usporedi o medi ci nu s
novom rel igijom. Medicina se, napi sao je, ne temel ji na znanosti ona se
temelji na vjeri.
5 T C V A M LIJ ENICI NE G O V O R E
Bob je u/ drmao temel je mojeg sustava vjerovanja. Bila sam proi zvod po-
sl i jeratnoga ameri kog -baby booma, Kennedyeve reforme, koja je ameri ku
znanost i tehnol ogi ju toval a kao spasitel je ovjeanstva. Kao ti nejderka,
vjeroval a sam u nael a ameri kog sna Lyndona J ohnsona. Vei na vel ikih
probl ema ovjeanstva rasizam, si romatvo, bol est mogl a bi se iskori-
jeniti uz pomo soci jal nog inenjeringa i znanosti , u toj najbol joj zeml ji na
svi jel u.
U svojemu sam novi narskom radu, poevi preispitivati neka drutvena
dobra povezana s medi ci nom kao to je otkri e kontracepci jske pil ul e
dol a do spoznaje da ona i stodobno znae i opasno upl itanje u ovjeka. Ali
sve dok ni sam poel a istraivati svoje vl astite zdravstvene probl eme, nisam
bila svjesna Mendel sohnove dal ekovi dnosti .
Kad sam ozdravil a (za to mi je trebal a godi na dana), baci l a sam se na
upoznavanje medi ci ne, Poel a sam prouavati strunu literaturu u medi ci n-
skim knji ni cama i uila kako itali medi ci nske studije. U stopu sam pratila
i scrpl jene ml ade l i jeni ke, koji su odrai val i standardnu 84-satnu I j ednu
smjenu u posebnoj jedinici za novorodenad, kako bih stekl a uvid u eks-
tremne uvjete koje mladi l ijenici moraju izdrati (i kakvu bi upitnu skrb
mogli dobiti njihovi pacijenti u takvim uvjeti ma).
S vremenom sam se poel a osjeati kao da sam prol a kroz ogl edal o. Ni-
ta me u mojemu vi sokokol skom obrazovanju nije pri premi l o za udnovatu,
esto uvrnutu l ogiku medi ci nski h studija na koju sam nail a. Tretmani su se
usvajali s mal o ili bez imal o znanstvene utemel jenosti . Studijama koje su ba-
cal e sumnju na djel otvornost l ijekova svejedno bi se apl audi ral o. Prel azil o bi
se preko mnogi h najteih i najnemarnijih pogreaka u obl i kovanju studija.
One bi. pri mjeri ce, jasno pokazal e da odreeni lijekovi uzrokuju rak, pa ipak
bi se vrhunski znanstveni ci poigraval i brojkama kako bi izbjegli pri znavanje
oi tog. A pritom bi sama medi ci nska znanstvena literatura nudila nadmone
dokaze kako neki od lijekova ne samo da ne djel uju, ve mogu bili i vrlo
opasni . To nije bil a -znanost. To je bi o tako postojan sustav vjerovanja, tako
i nherentan, da je svaka istina tomu nasuprotna zamal o bila progl aena bl as-
femi jom.
Noena mi si onarski m arom novog preobraeni ka, poel a sam svima do-
saivati tom temom. Moj mi je tadanji novi partner (sada moj suprug) Bryan
sugeri rao, vjerojatno iz oaja, da pokrenem informativni asopi s o stvarni m
16
Uvod
rizicima medi ci nske prakse tako da vie o l ome ne bih govoril a samo nje-
mu, ve ci jel om svijetu.
U to vri jeme ni smo oeki val i da e taj asopi s, koji sni o planirali nazvali
to vuni lijenici ne govore, biti ita vie od hobi ja. Tada sam bila trudna, te
smo mislili da bi to mogao biti zgodan nain da ostanem kod kue uz dijete
i pritom poneto zaraujem.
Ve od samog poetka, nakon prezentaci je asopi sa u tel evi zi jskoj emisiji
o zdravlju Here's Health 1989. godi ne, ljudi su iskazali gorl jiv interes za pret
platu. Tada sam oformil a savjetni ko vi jee u kojem je bi l o 25 vrhunski h li-
jeni ka, odabrani h stoga to su i sami ukazivali na neprovjerenost medi ci n-
ske prakse ili zbog svojega pi oni rskog pristupa manje invazivnim medi ci n-
skim postupci ma. I ako smo se tijekom pi ve godi ne izl aenja asopi sa rijetko
ogl aaval i, i ni l o se da se on promovi ra sam od sebe, a i zahval jujui naim
prvim pretpl atni ci ma. Do kraja pi ve godi ne izl aenja imali smo tisuu itate-
lja, a sada i mamo na tisue l ojal nih pretpl atnika u Vel i koj Britaniji, Sjedinje-
nim Ameri ki m Dravama, i u ci jel om svijetu.
Pokretaka snaga asopi sa danas a i ove knjige jest pravedni ki
gnjev. Probl ijedini svaki put kad otvorim svoju potu. Svakoga me jutra do-
ekuju hrpe pi sama sa srceparajui m pri ama o osobni m katastrofama
premi nul oj djeci , ili muevi ma i enama unakaeni ma ili onesposobl jeni ma
medi ci nski m tretmanom. Kad god prouavamo nji hove sl uajeve, obi no ot-
krijemo da su opasnosti tretmana kojima su bili podvrgnul i dobro poznal e.
Tek, njihovi se l ijenici nisu zamaral i time da im prenesu tu vitalnu informa-
ciju.
Probl em je u tomu to je, kad nam se obrate pi smom, ve prekasno.
Napisal a sam ovu knjigu jer ne el im da vi budete jo jedan sl uaj iz moje
jutarnje pote. Ne mogu vam obeati ugodno i tanje. Mnoge e vas i njeni ce
u njoj vjerojatno uznemiriti. Moda ete shvatili da je mnogo toga to vam
va l ijenik govori neistinito. No to i jest moja namjera. el im vam pomoi da
postanete bol je informirani medi ci nski potroa, i to tako to el e moi od-
rediti kada vam doista treba l ijenik, a kada je njegov savjet bol je zanemari ti .
elim vas spasiti od nepotrebni h tretmana i opasnog l i jeenja, od preventi v-
nog uzimanja l ijekova, za svaki sluaj, koji e vam nakoditi ak i prije ne-
goli se uistinu razbol ite. Osi m to u vas upozoriti na rizinost mnogi h pri-
hvaeni h praksi , predoi t u vam i mnoge provjerene, si gurne al ternative za
di jagnosti ci ranje, prevenci ju ili tretman bol esti . el im vam pomoi da naui l e
kako ne biti dobar paci jent. Dobar pacijent, onaj koji sl i jepo slijedi naredbe
umjesto da zahtijeva odgovore, katkad umire.
Strani ce koje sl i jede otkrit e vam posl ovne tajne koje se ugl avnom dre
iza zatvoreni h vrata. I mat ete uvid u privatnu konverzaci ju medi ci nski h kru-
gova. I , kad jednom spoznate kol i ko je besmi sl a u ormaru s l i jekovi ma vaeg
l ijenika, i u kol i koj mjeri medi ci na poi va na sl ijepoj vjeri i sel ekti rani m, op-
epri hvaeni m, a neutemel jeni m i njeni cama, umjesto na promi l janju, zna-
nosti ili zdravom razumu, tad ete joj se moi oduprijeti i preuzeti kontrol u
nad vlastitim zdravl jem.
L8
MEDI CI NSKA
LANA ZNANOS T
P r v i d i o
Prvo poglavlje
Ne-znanstvenost
moderne medicine
Osjeamo se ugodno kad u neto moemo biti sigurni. A jedna od najugod-
nijih si gurnosti s koji ma smo odrastal i jest ta da moderna medi ci na ini uda
a l ijenici l ijee bol esti . U tel evizijskim serijama koje smo neko vol jel i dr.
Kildare, Marcus Wel by i dr. Finl ay, odjeveni u si mbol i ki bespri jekorno bi jel e
kute, svakodnevno su, po cijel e dane, bili posveeni spaavanju ivota. I
premda u njihovim dananji m i nai cama poput Hitne slube ili Uvocki u ana-
tomiju umi re vie ljudi, l ijenici u hitnoj sl ubi ipak imaju aparate koji ma mo-
gu umi rueg vratiti u ivot.
Ono u to smo najvie sigurni, kad je rije o medi ci ni , jest da je ona uzvi-
ena i priznata znanost, temel jena na iscrpnim testiranjima i kritikim provje-
rama znanstveni ka u l aboratorijima. Ponosno i sti emo kako je znanost na-
predoval a i trijumfirala nad kaosom i mrakom, nad vremeni ma kada l ijenici
ak nisu ni znal i da trebaju oprati ruke.
Od Drugoga svjetskog rata i otkria dva najudesni ja l ijeka stol jea pe-
nicil ina i korti zona medi ci na je uistinu inil a uda. Ljudi koji bi i nae umr-
l i zbog smanjenog l uenja hormona, kao u sl uaju Addi sonove bol esti , ili i-
votno opasni h i nfekci ja, kao to su upal a pl ua i meni ngi ti s, sada se mogu
brzo oporavi ti i vratiti normal nom ivotu. Vei na vel ikih medi ci nski h otkri a
bezbol na kirurgija, anti septi ka bol ni ka okol i na, rendgenske zrake
omogui l i su nama na Zapadu najbol ju hitnu medi ci nu na svijetu. I mate l i sr-
ani udar, operabi l ni tumor na mozgu, zamal o fatal nu automobi l sku nesreu
ili kompl i ci rani poroaj, tada je zapadnjaka medi ci na, s arsenal om svoje
svemi rske opreme, va najbol ji izbor. Ako se ikada na mene srui zgrada, vo-
ljela bih da me najnovija zapadnjaka tehnol ogi ja ponovno sastavi. Prizna-
21
jem, da nije bi l o l i jekova medi ci ne 20. stol jea, moja bi majka umrl a u svojim
ranim dvadeseti ma, a ja se ne bih ni rodil a.
Sl i jedom raznih otkri a l i jekom Drugoga svjetskog rata, nagl o okonanog
posl jednji m znanstveni m otkri em, atomskom bombom, naa su oeki vanja
od znanosti postal a vel i ka. Pobjeda je rezultirala i raanjem znanstvene ere
medi ci ne. Znanost nam je pomogl a pobijediti nae l judske nepri jatel je. Sada
bi trebal a voditi bitku i s oni m mi kroskopski ma. Zapoel i smo osvajanjem
svemi ra, pa ne bi trebal o proi dugo, kao to je magazin Lifeobeavao mojoj
generaci ji u Americi, do konane pobjede nad bol esti ma.
Lijenici i medi ci nski autoriteti pri donose tome vienju medi ci ne kao ne-
pogrei ve znanosti . Kad god raspravlja o vlastitim posti gnui ma, posebi ce u
usporedbi s al ternativnim tretmani ma, medi ci na zauzi ma poziciju moral ne
superi ornosti vijorei zastavicama utvrenih znanstveni h i njeni ca. U napadu
na al ternativnu medi ci nu uvodnik asopi sa British Medicu!Journal i stakao je,
samocsi i i ai ui si, medicinski dokaz o objekti vnoj eval uaciji tvrdnja.
1
U tome smisl u konvenci onal na medi ci na proziva al ternativnu da ne ini
isto. Britanski Kral jevski zbor l ijenika (Royal Col l ege of Physi ci ans) i Kra-
ljevski zbor patol oga (Royal Col l ege of Pathol ogi sts) jednom su pri l i kom op-
tuili al ternati vne tretmane al ergija kao neznanstvene, upozoravajui da sve
dok te metode ne budu eval ui rane s priznatim, randomi zi rani m, dvostruko
sl ijepim i pl acebom kontrol iranim pokusi ma, one ne mogu biti pri hvaene u
rutinskoj kl i ni koj praksi.-
Naa je vjera u medi ci nsku znanost ukori jenjena do te mjere da je postal a
osnova i potka nae dnevne rutine. Svakoga prosjenog dana obi tel j bi mog-
l a staviti cijel u svoju budunost u ruke medi ci ne. Trudnoj majci rezul tat pre-
natal nih testova moe odrediti hoe l i iznijeti trudnou do kraja. Njezinu se
djetetu mogu davati cjepi va, a njezinu suprugu l ijekovi za sni enje krvnog
tl aka, uz pretpostavku da e ih sve lo zatitili od bol esti u budunosti . Medi-
ci nski testovi odreuju moemo li imati djecu, nastaviti raditi i biti operi rani ,
jesmo l i podobni za i votno osi guranje, trebamo l i carski rez ili e nas, i ma-
mo l i ponovno pozitivan HIV test, izbjegavati kao parije. Upravo e nas l i je-
nici svojim udotvorni m tretmanima, vjerujemo, izbaviti od zla, koje nas ovih
dana i ne dovodi tol i ko u i skuenje kol i ko to ini strah od bol esti .
No sve dok se hvatamo za predodbu o znanosti kao snazi spasenja, naa
je vjera na pogrenome mjestu. Prava je istina da medi ci nska znanost ba i
nije najdjel otvorni ja. Sjedi njene Ameri ke Drave i Vel ika Britanija gube rat
N e - z n a n s l v e n o s t m o d e r n e me d i c i n e
protiv raka.-
1
I pored suvremene opreme za mamogral i ju i kirurkih tehni ka
smrtnost od raka dojke uporno se ne smanjuje. I ako se milijuni ljudi dre
pravila prehrane s mal o masnoa, bol esti srca jo uvijek su najmasovniji ubo-
jica na Zapadu. Uz sve moderne kemi kal i je i kompjutori zi rane di jagnosti ki '
ureaje koje i mamo, astma, artritis, di jabetes, rak zapravo sve kroni ne
degenerati vne bol esti poznate ovjeanstvu u porastu su, dok medi ci na
ne uspijeva utjecati na spreavanje njihova pojavl jivanja.
Ve i l etimian pogl ed na statistike podatke otkriva da, osi m ako ste pre-
gaeni ili vam hitno treba carski rez, ortodoksna zapadnjaka medi ci na ne
samo da vas nee izlijeiti, ve vas moe ostaviti u gorem stanju nego to ste
bili prije toga. Ovih je dana znanstvena medi ci na zapravo i sama odgovorna
za visoki postotak bol esti . Ako ste u bol ni ci , vjerojatnost je jedan prema est
da ste tamo dospjel i zato to je neki od moderni h medi ci nski h tretmana l oe
zavrio.'
1
Dok ste ondje, vjerojatnost je jedan prema est da el e preminul i u
bol nici ili pretrpjeti neku povredu ti jekom boravka u njoj. Kako je pol ovi na
toga rizika uzrokovana pogrekom l ijenika ili bol ni ce, i mal e osam posto
anse da vas osobl je ozl ijedi ili da vam dode gl ave.' Na kraju uzmi te u obzi r
i to da oko 1,17 mil ijuna Bri tanaca svake godi ne zavri u bol ni ci zbog po-
greke l i jeni ka ili l oe reakci je na lijek. U SAD-u, ako ekstrapol i ramo rezul -
tate studije iz 1984., svake godi ne vie od jednog milijuna Ameri kanaca trpi
tetu u bol ni ci , od kojih 180.000 zbog loga i umire.'
1
Nedavno je asopi s Jour-
nal of the American Medical Association, sl ubeno gl asi l o pri marne organiza
cije l ijenika u Americi, pri znao da su bol esti koje potaknu l ijenici trei vo-
dei uzrok smrti u Americi, odgovorne za etvrtinu milijuna smrti godi nje.
7
Dr. Al l en Roses, potpredsjedni k geneti ke u kompani ji Gl axoSmi thKl i ne
(GSK), zapanji o je svijet priznavi da 90 posto proi zvoda njegove kompani je,
ili bi l o kojega drugog proi zvoaa l ijekova, kod vei ne paci jenata nije ui n-
kovi to." Posl jednji statistiki podaci za Britaniju pokazuju da 10.000 njezinih
itelja svake godi ne umi re zbog reakci je na l ijek, a jedan od svaki h 16 paci -
jenata dospi je u bol ni cu zbog tetne reakci je na svakodnevne l i jekove ak
i na aspirin. Zoran primjer pokazat e razmjere toga probl ema: cjel okupna
popul aci ja grada vel i i ne Bi rmi nghama (oko milijun stanovni ka, nap.) svake
godi ne dospi jeva u bol ni ki krevet zbog medi ci nske pogreke. U SAD-u je
svake godi ne oko 40.000 ljudi smrtno upucano, no tamonji stanovni ci imaju
tri puta veu ansu poginuti od ruke l ijenika nego od metka.
v
Ti zastraujui podaci ne proi zl aze iz nekompetenci je ili nedostatka predano-
sti. Mnogi su l ijenici izrazito dobronamjerni , a vei na je njih najvjerojatnije i
vi soko struna u onome / .a i o su se obrazoval i .
Probl em nije u majstoru, nego u njegovu al atu. Medi ci na nije znanost, pa
ni umjetnost. Dobar di o tretmana vaih l ijenika ne djel uje ni kada im to-
vi e nije bi l a ni dokazana ui nkovi tost, a o sigurnosti da i ne govori mo. Rije
je o l anoj znanosti , i zgraenoj na pretpostavkama i sl ijepim predodbama,
ija takozvana znanstvena metoda nije nita vie od tapkanja u mraku.
Mnogi tretmani koje spremno pri hvaamo za rak dojke ili kirurgiju sr-
ca, ak i tretmani za kroni ne tegobe kao to su artritis ili astma usvojeni
su i nai roko primjenjivani bez ijedne vaee studije koja bi pokazala da su
djelotvorni ili sigurni. Takozvani zlatni standard, koji medi ci nski znanstve-
nici uvaavaju kao jedini znanstveni dokaz istinske vrijednosti l ijeka ili tret-
mana, statistiki je sl uajan, dvostruko sl ijep, pl acebom kontrol irani pokus,
odnosno studija u kojoj su pacijenti nasumce izabrani da pri me lijek ili eer-
nu tabl etu, pri emu ni istraivai ni sudi oni ci ne znaju tko to dobi va. Una-
to i njeni ci da se svake godi ne provodi na tisue studija, vrl o je mal i broj
tretmana, koji se smatraju kamenom temel jcem moderne medi ci ne, podvrg-
nuto tom najosnovni jem testu ili zapravo bi l o kojem testu uope.
Unato brojni m raspravama u znanstveni m krugovi ma o faktori ma rizika
u medi ci ni i na bol u zasnovani m kontrol ni m podaci ma, strogim vl adinim
propi si ma, pedantnim struni m recenzi jama u profesi onal noj l iteraturi
unato uporni m nastojanjima da se medi ci na zaogrne pl astom znanosti
dobar dio onoga to danas prihvaamo kao standardnu praksu nije nita vie
nego vudu 21. stoljea.
Tu i njeni cu medi ci nski autoriteti otvoreno priznaju u strunoj literaturi.
asopi s New Scientist objavi o je na nasl ovni ci jednog broja da 80 posto me-
di ci nski h postupaka koji se danas koriste nisu nikada bili propi sno testirani,
111
Medi ci na, kako se danas prakticira, vei m je di jel om zavjera vjerovanja.
Lijenici su, vjerojatno zahval jujui uol vornosti l ijekova kao to su anti bi o-
tici, povjeroval i da njihova mala crna torba mora da je doi sta puna arol i ja.
Pokojni kritiar medi ci ne dr. Robert Mendel sohn bi o je jedan od prvih koji je
modernu medi ci nu usporedi o s crkvom, a l i jeni ke s njezi ni m vi soki m svee-
nicima koji sl i jede nauk neupi tnom vjerom. Moderna medi ci na nije ni umjet-
nost ni znanost. To je religija-, napi sao je u svojoj knjizi Ispovijesti medicin-
skog heretika (.Confessions of a Medical Heretic). -Samo dovol jno esto upi-
tajte zato?, i prije ili kasnije vjera e se nai u proci jepu. Va e l ijenik us-
tuknuti pravdajui se kako nema nai na da znate ili razumi jete sva uda ko-
jima on raspol ae. Samo ini vjerujte.^
Lijenici vjeruju u snagu svojih alata l ako gorl ji vo da su sposobni poti snu-
ti sav razumni skepti ci zam oko suvremeni h i novi h medi ci nski h tretmana
tako dugo dok su ti tretmani u skl adu s ortodoksnom medi ci nskom prak-
som. Vei na l ijenika i istraivaa djel uje na osnovi pretpostavl jene a priori
koristi, bez obzi ra na to je li lijek provjeren ili nije: ml znamo da je ono to
inimo ispravno. Oduevl jenje za statine, sadanji favorit kad je u pitanju vi-
soki kol esterol , tako je vel i ko, pri mjeri ce, da su l ijenici u stanju zanemari ti
najkrupni je znanstvene propuste u provjeri si gurnosti , a sve u namjeri da se
i stakne ono to na prvi pogl ed izgl eda kao dobra stvar. Mi znamo da je ono
to inimo ispravno.
ak i ako su rezultati studija pokazal i da je tretman neui nkovi t ili ak
evi dentno opasan, to je uvjerenje tako jako da se rezultati ignoriraju. Na
primjer, sve su val jane studije fetal nog moni tori nga ureaja kojim se ultra-
zvuno prati stanje fetusa ti jekom trudova i poroaja pokazal e da taj po-
stupak ima tetne posl jedi ce za majku i di jete.
1
- To svakako nije nepoznato
veini starijih porodni ara bivi proel ni k peri natal ne jedi ni ce Oxford Pe-
rinatal Unit uestal o je i nai roko pi sao o tome pa ipak se fetal ni moni to-
ring i dal je pri mjenjuje u svim raaoni cama dil jem zeml je. Mi znamo da je
ono to inimo ispravno.
Vjerojatno su stoga l ijenici l ako loi l ogiari. Mnogi su se od njih zapet-
ljali u l ogi ke vorove nastojei opravdati oi te proturjenosti zakuasti m re-
zoni ranjem Al ise i z zeml je udesa. Robert Mendel sohn obi avao je rei da je
njegova najdraa reeni ca koju su l ijenici dekl ami ral i : Dojenje je najbol je,
ali i hranjenje boi com.
Visoke razi ne serumskog kol esterol a vaan su i mbeni k rizika za koro-
narne bolesti, jednom je napi sao glasoviti kardi ol og dr. Meir J . Stampl er s
Harvardske kol e narodnog zdravlja (Harvard School of Publ i c Heal th), po-
navljajui opepri znato mi l jenje. U sl jedeem je dahu pak dodao, kao usput
reeno: Ali najvie pacijenata [sa sranim udarom] ima normalnu razinu
kolesterola.-"
Vjera u nepogrei vost njihovih orua doputa l i jeni ci ma da za zlatni
standard- pri hvate i ono to je esto tek za mrvicu vi e od eksperi mental nog
tretmana, i pri mi jene ga na mil ijune, prije no to su njegovi ui nci u potpu-
nosti spoznati ili je postupak izdrao test vremena. Lijenici rado navode, ka-
da krenu punom parom bez val jana dokaza, da su uvijek moral i ekati na va-
l jane dokaze, bogzna kol i ko bi napredaka u medi ci ni bi l o zaustavl jeno (i ko-
l iko bi mil ijuna ljudi umrl o). Taj argument, naravno, ne uzima u obzi r ogro-
man broj ljudi koji jesu umrli zbog neprovjereni h tretmana koji su se kasni je
ispostavil i tetni ma. Novi COX-2 lijek za artritis Vioxx, jedan od najvei h iz-
vora profita u farmaceutskoj industriji, tvrtka Merck, proi zvoa, povukl a je s
trita nakon to je otkri veno da udvostruuje rizik za srane udare. Drugi
pak tretmani , kao to su koritenje amal gama u srebrnom zubnom i spunu i
radikal na mastekl omi ja, izumljeni su prije jednog stol jea i ni kada nisu bili
propi sno testirani ili provjereni kako bi se odredi l o jesu l i tako sigurni ili tako
uinkoviti kao to se oduvijek pretpostavl jal o.
Dananja se medi ci na u potpunosti osl anja na brojke. Kada se procjenjuje
vrijednost nekog tretmana, istraivai moraju odvagnuti rizik lijeka ili postup-
ka (a sve postupke u konvenci onal noj medi ci ni prati neki rizik) prema nji ho-
vim vjerojatni m dobrobi ti ma i prema riziku same bol esti koja se lijei. Lijek
koji je poznat kao djel otvoran, ali s nizom ozbil jnih popratni h pojava, ispl a-
tilo bi se uzimati i mate l i bol est opasnu po ivot, ali ne i u sl uaju ako je va
medi ci nski probl em obi na zanokti ca.
Medi ci nska je znanost ugl avnom pobjeda statistike nad zdravim razu-
mom. Kad udarite protiv neprobavl ji vi h istina u studiji, medi ci nski znanstve-
nici, koji gotovo uvijek pretpostave da je medi ci nski tretman bl agotvoran,
skl oni su ul jepati ci jel o ispitivanje, odnosno rezati i kopirati, dotjerati i obra-
diti, kako bi rezul tate podesil i prema pretpostavci , ili pak nastoje obrazl oe-
njima umanjiti vanost neel jenog rezul tata.
Prije nekol i ko godi na vel ika studija Ni zozemskog instituta za rak (Nether-
l ands Cancer I nsti tute) pokazal a je da je svim enama koje uzimaju tabl ete za
kontracepci ju, bez obzira na nji hove godi ne, porastao rizik obol i jevanja od
raka dojke. Najvie zabrinjava podatak da je 97 posto ena ml adih od 36 go-
dina koje su dobi l e rak dojke uzi mal o kontracepci jske pil ul e, bez obzi ra na
vremensko razdobl je uzi manja." Vie od 30 godi na l ijenici su nudili pilulu
kao najsigurniji lijek dosad razvijen. Ni zozemska je studija, peta i mogue
najvie osudujua, pokazal a da veza i zmeu kontracepci jski h tabl eta i karci -
noma dovodi cijel u industriju posveenu kontracepci ji pod svaku ci jenu u
teku nepri l i ku.
N e - z n o n s l v e n o s l m o d e r n e me d i c i n e
Meuti m, i m su rastrubili negati vne rezul tate na poetku svojega l anka,
ni zozemski su istraivai poel i voziti unatrag, ubl aavajui i mpl i kaci je svo-
jih otkri a. Nagl aaval i su da se poveani rizik pojavi o ugl avnom meu od-
reeni m skupi nama. Kako su brojke, navodno, pokazi val e da nema povea-
nog rizika za rak dojke nakon dugotrajnog uzi manja meu enama u svojim
kasnim tridesetima, tako je njihova studija zapravo bil a dobru vijest: Nai se
nalazi sl au s vei nom dokaza da (oral no uzi mana kontracepci jska sredstva!
kod ena u sredini njihovih reproduktivnih godi na [25-39 godi na! nema tet-
nog ui nka u smislu rizika za rak dojke. (J a sam istakla kurzi vom.)
Lijenici esto mogu umanjivati rizike od uzimanja l ijekova vel i ajui rizik
od njihova neuzi manja. Vei na studija mogl a je opravdati si gurnost kontra-
cepci jski h tabl eta pretvaranjem trudnoe u opasnu bol est. J ednadba rizik-
-korist vrijedi samo ako vjerujete da je bol je imati povi en rizik za rak dojke,
rak vrata materni ce, modani udar ili trombozu sve poznati rizici poveza-
ni s kontracepci jski m tabl etama nego imati neel jeno di jete ili koristili
kondom.
Gl asnogovorni ca Bri tanskoga udruenja za pl aniranje obitel ji (British Fa-
mily Pl anni ng Associ ati on), koja je vjerojatno podi jel i l a dobru porci ju kontra-
cepci jski h tabl eta ti nejderi ma, ignoriral a je bi l o kakav rizik za rak dojke
opravdanjem da se taj teoretski rizik mora odvagnuti u odnosu prema doka-
zu da kontracepci jska pilula titi od raka endometri ja i jajni ka.
I S
To je tipian
primjer medi ci nskog nai na razmil janja. Ovaj je lijek koristan jer bi vas mo-
gao zalititi protiv jedne vrste fatal nog raka (vrl o upitan zakl juak u svakom
sl uaju), ak i ako to moe uzrokovati jedan drugi potenci jal no fatalan rak.
Budui da ive i udiu medi ci nu u brojkama, i vjeruju u nepogrei vost
svoje opreme, l ijenici su spremni propisivati opasne medi kamente na teme-
lju preduvjerenja da e novi testovi nabasati na nji hove mogue popratne
pojave, a onda e se ti novi probl emi moi lijeili drugim l i jekovi ma. I z isto-
ga e razl oga entuzijasti obi tel jskog pl aniranja paci jenti cama uobi ajeno ob-
janjavati da e, premda kontracepci jske tabl ete mogu uzrokovati rak vrata
materni ce, cei vi kal ni brisovi otkriti promjene rano, kada se one ugl avnom
mogu lijeiti. Kao i mnogi drugi u medi ci ni , i oni rade fatal nu pogreku oe-
kujui da je medi ci na nepogrei va. To bi razmil janje vrijedil o kud bi test,
koji i nae moe dati netone rezul tate u vie nego pol ovi ni sl uajeva, otkri o
rak rano, te kud bi medi ci na mogl a uvijek izlijeiti rak, to ona dosad nije us-
pijeval a.
Takva je vrsta i skri vl jene l ogi ke jednom prilikom bila kori tena kako bi se
umanjila dokazana povezanost izmeu vazektomi je i razvoja raka prostate.
Dvije studije, u koji ma je ispitivano 74.000 mukaraca na koji ma je obavl jena
vazektomi ja, pokazal e su da vazektomi ja poveava rizik od raka prostate za
56-66 posto."' Pacijenti kod kojih je operaci ja napravl jena prije 20 godi na
suoil i su se s vrl o vel ikim porastom rizika, izmeu 85 i 95 posto. Drugi m ri-
jei ma, obavl jena vazektomi ja prije 20 godina pri bl i no udvostruuje va ri-
zik od dobi vanja raka.
Pril ino optuujui dokaz, netko bi pomisl io. Unato tomu, nakon to je
to objavl jeno, neki su struni asopi si ohrabrival i l i jeni ke da kau svoji m
pacijentima kako je rizik od raka prostate nakon vazektomi je mi ni mal an.
l anak je pokuavao dokazati da je, u usporedbi s drugim metodama kon-
trol e raanja (kondom? prirodno planiranje obitelji?), vazektomi ja -jo uvijek
jedna od najsigurnijih. S tim se sl oil a i osoba za odnose s javnou Udrue-
nja za pl aniranje obi tel ji : -Ove studije negovore nam da vazektomi ja uzroku-
je rak prostate. (Ponovno moj kurziv.)
Sl ina se situacija zbi val a i s hormonski m nadomjesni m l i jeenjem (HNL).
I ako su dvije gl avne studije zaustavl jene kad je ustanovl jeno da su ene koje
uzimaju HNL skl oni je sranom udaru, raku ili modanom udaru, britanski
medicinski establ i ment odbi o je opozvati ga ili priznati da to moda i nije
najbolji i zbor za terapiju ene u menopauzi .
Lijenici i medi ci nski istraivai poznati su po tome da preuvel i avaju ri-
zike bol esti u usporedbi s rizicima lijeka koji ma se ta bol est l ijei. Opasni se
l ijekovi i ne dobri ma ako se i nae benigni probl em i zokrene u smrtonosnu
bol est. Godi ne 1992. bri tansko Ministarstvo zdravstva objavi l o je urno po-
vl aenje dvije od tri vrste kombi ni ranog cjepiva za ospi ce, zaunjake i rube-
ol u (MMR cjepi vo). Prema sl ubenoj objavi za tisak razl ozi za povl aenje cje-
piva, nakon to su injektirana u milijune 15-mjeseni h beba, navodno su
posl jedi ca jedne studi je koja je pokazal a da su ta dva cjepi va imala -zanema-
riv (1 od 11.000) rizik od -prol aznog- i -bl agog- (sve su to rijei Ministarstva
zdravstva) sl uaja meni ngi ti sa. Za tree se cjepi vo, napravl jeno od drugai jeg
soja virusa zaunjaka, pretpostavl ja da ne predstavl ja rizik.
Kada sam 1989- godi ne prvi put intervjuirala dr. Normana Begga iz bri -
tanskog Laboratorija za javno zdravstvo (Publ i c Heal th Laboratory Servi ce),
ustanove koja je preporui l a koritenje tih cjepi va u Vel i koj Britaniji, on me
je uvjeravao da su zaunjaci sami po sebi bl aga bol est u djece. Zaunjaci , re-
28
N e - z n a n s t v e n o s t m o d e r n e me d i c i n e
kao je, vrlo rijetko dovode do dugotrajnih kompl i kaci ja kao to su orhitis
(kad ta bol est zahvati testise odrasl ih muki h osoba, vrl o esto uzrokuje ste-
ril nost). Komponenta cjepi va koja se odnosi na zaunjake dodana je samo.
rekao je, da se injekciji -povea vrijednost.
No do 1992., kada su dvije verzije MMR cjepiva povuene, britanska je
vl ada prial a sasvi m drugu priu, objavl jujui da zaunjaci uzrokuju meni ngi -
tis u jednom od 400 sl uajeva. Sl ijedom toga, iako je staro cjepi vo bi l o opas-
no (i moral o je bili pri l i no opasno kad je povueno s trita gotovo preko
noi ), ono nije bilo lako opasno kao dobiti zaunjake.
Naravno, za dvije trei ne medi ci nske prakse nema ni kakvi h dokaza. Ne-
ma takve regul atorne agenci je, kao to su ameri ka Uprava za hranu i l ijeko-
ve (Food and Drug Admi ni strati on) ili britanska Agenci ja za l i jekove i medi -
ci nske proi zvode (Medi ci nes and Heal thcare products Regul atory Agency),
koja bi pratila kirurgiju, probi r ili skrining (-screeni ng-) i di jagnosti ke tehni -
ke nita osi m struni h recenzi ja putem naci onal ni h medi ci nski h udruga.
Vodene od l i jeni ka za l i jeni ke, te organi zaci je nastoje upravljati konsenzu-
som i udnom iskrivl jenom l ogi kom: ako je jedna praksa uni verzal no primje-
njivana, ona mora biti sigurna, ak i kad mnoge studije istiu suprotno.
Kad je rije o kirurgiji, vei na tretmana dobi va zel eno svjetl o bez ikakva
kl i ni kog ispitivanja (djel omi no stoga to nije l ako napraviti ni randomi zi ra-
ni ni dvostruko sl ijepi pokus, niti se operaci ja s nepovol jni m rezultatom mo-
e vratiti na poetak). Sl i jedom toga neke se nove tehni ke pri hvaaju, a da
pritom ima vrl o mal o dokaza o tome i ne l i one kakvo dobro ili barem da ne
i ne drasti no zl o.
Medi ci na dananji ce pri vatna je konverzaci ja i zmeu l i jeni ka. Nema
dvojbe da medi ci na podrava dvostruke standarde. Privatno i u strunoj lite-
raturi l ijenici esto izriu svoje sumnje i strahove u vezi s odreeni m po-
stupci ma, ali proputaju to objel odani ti u razgovoru s paci jenti ma ili s novi -
nari ma. Pri mjeri ce, prije nekol i ko godi na na svjetl o dana izala je i zuzetno
al armantna i nformaci ja o cjepi vi ma. Ameri ki Centri za kontrol u bol esti i pre-
venciju u Atlanti (Centers for Desease Control and Preventi on) otkrili su da
djeca ci jepl jena trostrukim cjepi vi ma za difteriju/ tetanus/ hripavac ili za ospi -
ce/ zaunjake/ rubeol u imaju tri puta veu vjerojatnost pal iti od konvul zi ja.
I pak, ta je informacija obznanjena samo devetori ci znanstveni ka i nikada nije
drugai je objavl jena.
1
{
)
S T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
Drugi vrhunski pri mjer za to vezan je uz probl emati ku tretmana raka doj-
ke. Uredni tvo asopi sa The Lancet objavi l o je otar napad na propuste ma-
mografi je kao tehnol ogi je koja bi trebal a zaustaviti rast stope smrtnosti od ra-
ka dojke, te organi zi ral o konferenci ju na kojoj se raspravl jal o o novi m rjee-
nji ma
18
u isto to vri jeme razna vl adina tijela pozi val a su na uestalije
kori tenje mamografa.
Najvei razl og upi tne bespri jekornosti medi ci nski h istraivanja lei u i-
njenici da vei nu njih financiraju kompani je koje bi mogl e profitirati teme-
l jem odreeni h rezul tata. Farmaceutske kompani je ne samo da osiguravaju
pl ae istraivaima, nego esto odl uuju gdje e se odnosno hoe l i se
uope objaviti rezul tati. Ne treba smetnuti s uma i to da industrija l ijekova
ima, na neki nai n, veliki interes u l oem zdravlju: ako bi kompani je prona-
l e l i jekove koji mogu izlijeiti, umjesto doivotnih terapija za odravanje sta-
nja, one bi ubrzo ostal e bez posl a.
Stal na i zl oenost medi ci ne farmaceutskoj industriji i osl anjanje budui h
medi ci nski h istraivanja na te kompani je stvoril o je kl imu u kojoj vei na me-
dicinara odbi ja razmatrati mogunost bil o kakvih drugih tretmana osi m l ije-
kova i kirurgije, ak i kada postoje opseni znanstveni dokazi koji podrava-
ju te opci je. Mnogi se konvenci onal ni lijenici posebno pogrdno odnose pre-
ma vanom radu i novatora, dok su i stodobno spremni nekri ti ki prigrliti
mnotvo kirurkih ili farmakoterapi jski h rjeenja to su tek neto mal o vie
od udotvorne vodi ce modernog doba. To je stvoril o kl imu u kojoj su oni
koji l ijee pol arizirani u alternativne i konvenci onal ne tabore, umjesto da
i ne jednu jedi nstvenu grupu koja prihvaa sve to ima vrst osl onac u zna-
nosti ili kl i ni koj praksi . Dr. Pete Duesberg, vodei profesor mol ekul arne
bi ol ogi je na Sveuil itu Kal ifornija, jedan je od mnogi h javno okl evetani h jer
je sugeri rao, na temel ju dobro obrazl oenog argumenta potkri jepl jenog teks-
tom otisnutim na 75 strani ca, da 1I1V nije uzrok AIDS-a.
Da bi smo vam predoi l i kako medicina postupa s hereti ci ma, sami se
uvjerite u to kako ona jo uvijek reagira na znanstvene dokaze koji podupiru
al ternativnu medi ci nu. Studija koja je znanstveno i zvedena, sa svim uobi aje-
nim provjerama zl atnog standarda, dvostruko sl i jepi m, pl acebom kontrol i ra-
nim testovi ma, koji ma se i sama medicina ponosi , pokazal a je da je homeo-
patija uistinu ui nkovi ta u sl uaju al ergije. Znanstveni ci sada imaju neki do-
kaz: homeopatija djeluje. To je zapravo bila trea studija koju je od 1985. na-
pravio isti ovjek i koja je pokazal a potpuno isti rezul tat.
30
Unato tomu u svojem se objavl jenom izvjetaju vodi tel j pokusa di stanci -
rao od vlastitih rezul tata, nagl aavajui u zakl juku da testovi poput ovoga
na kraju mogu proizvesti l ano pozi ti vne, ili pogrene, rezul tate.
19
I pored
znanstvene zasnovanosti pokusa, uredni tvo asopi sa The Lancet spremno je
odbi l o prihvatiti rezul tate: to bi mogl o biti apsurdni je od zamisl i da je neka
supstanci ja terapeutski djel otvorna ako je tol i ko razrijeena da paci jent naj-
vjerojatni je ne dobi va niti jednu mol ekul u iste?... Da, nael o razrjeenja u ho-
meopati ji je apsurdno; razl og za bi l o koji terapeutski ui nak najvjerojatnije
lei negdje drugdje.*
1
Drugim rijeima, znanstvena je metoda val jana samo
kada se pri mjenjuje na stvari u koje vjerujemo, ali ne, ini se, i kad je rije o
neemu to ne razumi jemo ili se s tim ne sl aemo.
Probl em te dogmatske privrenosti unapri jed stvoreni m mil jenjima i ig-
noriranju oni h drugaijih ili sumnji, to se vas i mene ti e, jest u tome to pri -
kriva i njeni cu da veliki di o standardne medi ci nske prakse moda i ne funk-
cionira najbol je, Opasni se l ijekovi tako i ne sigurnima i djel otvorni ma. Lju-
dima se doputa uzi manje l i jekova i ako i m nisu potrebni . Opravdava se
mnotvo nepotrebni h kirurkih zahvata koji vas mogu i usmrtiti, a i zvjesno je
da vam od njih nee biti bol je. Pronal aze se razlozi za odbaci vanje brojni h
obeavajui h tretmana koji ne zahtijevaju opasne l i jekove ili operati vne za-
hvate. Usprkos najbol ji m namjerama, ponekad vam se uzrokuje nei zreci va
patnja i bol , prije negol i pri donosi vaemu zdravlju. tovi e, vi ste ve u oz-
bil jnoj opasnosti im ueeetc u l ijeniku ordinaciju, posebne ako vam kau
da trebate napraviti nekol i ko pretraga.
31
D r u g i d i o
DIJ AGNOSTIKA
Drugo poglavlje
Dijagnostiki ispad
Suvremeni l ijenik raspol ae cijelim ni zom vi sokotehnol oke opreme koja
mu omoguuj e da prati i mjeri gotovo svaki dio naega tijela. On i njegova li-
jeni ka druina danas se u potpunosti osl anjaju na te tehni ke pri dijagnosti-
ciranju bol esti . Kao pacijenti pak mi se u tol ikoj mjeri pouzdajemo u to da
nam ti testovi pruaju konaan uvid u nae zdravstveno stanje, ak i da nam
predviaju kad emo se razbol jeti u dal ekoj budunosti , da svoju djecu pod-
vrgavamo di jagnosti ki m pretragama ve od samoga njihova zaea.
Posl jednji je popi s pokazao da nam stoji na raspol aganju vie od 1.400 di-
jagnosti ki h ureaja, od jednostavne manete za mjerenje krvnog tlaka do
krajnje sofi sti ci rani h ureaja za kompjutori zi rano sni manje nukl earnom mag-
netskom rezonanci jom. Vratimo l i se u rel ativno tamno doba 1987., oko 19
milijardi di jagnosti ki h pretraga obavl jeno je na Ameri kanci ma samo u toj
godi ni , to iznosi oko 80 pretraga po svakom mukarcu, eni i djetetu.
1
Unato opremi koja bi posramil a i NASA-u, probl em je u tome to tehno-
logija uistinu ne funkci oni ra najbol je. Mnogi su di jagnosti ki testovi neopros-
tivo nepouzdani dajui u veini sl uajeva kriva oi tanja. Lano pozitivan re-
zultat di jagnosti ke pretrage pokree nesmi l jenu silu raspol oi vi h agresivnih
postupaka, zajedno sa svim njihovim pratei m rizicima. No di jagnosti ke
pretrage ve i same po sebi mogu biti jednako ri zi ne kao i neki od najopas-
nijih l i jekova i kirurkih zahvata, odnosno i vie, jer je dobar di o tih pretraga
esto nepotreban. U vei ni sl uajeva (najvi e u SAD-u) l ijenici se tite od
potenci jal ni h sudski h parni ca naruujui svaku moguu di jagnosti ku pretra-
gu. tovi e, u SAD-u su mnoge pretrage motivirane osobni m i nteresom l ije-
nika, jer su oni sami neri jetko ili vl asnici ili dioniari di jagnosti ki h ustanova
u koje alju vl astite paci jente.
35
Drugi je probl em u l ome i o je u dananje vri jeme tehnol ogi ja zami jeni l a
l i no umi jee dijagnosticiranja prouavanje paci jentove anamneze i pre-
gl ed njegovih oiju i jezi ka. To se esto povezuje s l i jeni ci ma staistima, koji
i ado naruuju di jagnosti ke pretrage pogreno pretpostavl jajui da ih njihovi
nadreeni el e za svaki sl uaj". No u veini sl uajeva stariji l ijenici doista i
zamjeraju svoji m ml adi m kol egama ukol i ko ovi propuste zatraiti odreene
preli age. podravajui mil jenje da vie jest bol je te da brojnost dijagnosti-
kih pretraga ini dobrog l ijenika.-
1 same di jagnosti ke pretrage i ne temel jnu pogreku pol azei od pret-
postavke da su svi ljudi ne samo sl ini, ve i da se, kao i oi tane im vrijed-
nosti, ne mi jenjaju.
1 Iza sve to l ijenik moe biti, osi m ako nije posebno zai nteresi ran za sa-
stavl janje kompjutora u svoje sl obodno vrijeme, pomal o zbunjen svom tom
fasci nantnom tehnol ogi jom. J ednom je studijom ustanovl jeno da zamjetan
broj l ijenika i medi ci nski h sestara ne zna kako radi pul sni oksi mei ar, ureaj
vitalan za nadzor paci jentova oporavka od anestezi je i situacija koje mu po-
tenci jal no ugroavaju ivot.
3
Stoga oni i i ne ozbi l jne pogreke u procjeni
dobi veni h oi tanja. Lijenici su znali izvijestili da nisu posebno zabrinuti" ka-
da su pacijenti imali razine koje su ukazival e na ozbi l jno pomanjkanje kisika
le tla im smjesta treba posvetil i panju kako bi ostali na ivotu.''
MJ ERENJ E KRVNOG TLAKA
Va probl em moe poel i im l ijenik zamahne manetom za mjerenje krv-
nog tlaka kako bi vam ga izmjerio. Profesor William Whi te, voditel j Odjel a za
hipertenziju i vaskul arne bol esti Sveuil ita Connecti cut, al udi rao je na tu
spravi cu, u strunoj termi nol ogi ji poznatu pod nazi vom sfigmomanometar,
kao na -najpovrni je medi ci nsko ispitivanje". Kivni tlak, kae, moe si l no va-
rirali ak do M) mil imetara ive (l l g) l ijekom dana,
5
tovi e, vri jeme kad
cc najvjerojatnije porasl i upravo je ono dok u l i jeni koj ordinaciji ekate na
mjerenje pojava poznata kao hipertenzija bijel e kute. J edna novija studija
usporedni h mjerenja ki vnog tlaka kod kue, na radnom mjestu i u l i jeni koj
ordinaciji pokazal a je da su najnetoni ja oitanja dobi vena u ordi naci ji .
6
Tak-
vo umjetno vi soko pi tanje u l i jeni koj ordinaciji moe dovesti pacijenta do
doi votnog uzimanja l ijekova za krvni tl ak.
7
Posl jednje studije krvnog tlaka i
hi pertenzi je zakl juuju da je istinski visoki krvni tlak bol je povezati s prosje-
36
D i j a g n o s t i k i i s p e d
nim razi nama ti jekom 24 sata, a takoer i s kol ebanjem i zmeu dana i noi ,
nego s bi l o koji m pojedi nani m ili sl uajnim oi l anjem krvnog tl aka.
s
Danas e vam l ijenik najvjerojatnije dati ureaj kojim moete raditi oi ta-
nja kod kue ili vas ak opasati s prenosi vi m el ektroni ki m ureajem koji cc
vam mjeriti krvni tlak u odreeni m razmaci ma tijekom l\ sata. To se sada
smatra preci zni ji m nai nom utvrivanja prosjenoga krvnog tl aka, i ako jo
uvijek ima pril ian broj dokaza da ta metoda, nazvana ambul antno prae
nje, j ednako tako ne daje dovol jno tonu informaciju na temel ju koje bi li
jeni k mogao odl uiti treba li pacijentu terapija za povi eni kivni tlak ili ne.
1
'
I sama Svjetska zdravstvena organi zaci ja (Worl d Heal th Organi zati on)
preporuuje da je ambul antno (pokretno) praenje najbol je provoditi vie-
strukim oi tavanji ma ti jekom est mjeseci . No kako se jo ni tko nije potrudi o
napraviti temel jitu znanstvenu studiju irih razmjera, nije dogovoreno kol i ke
bi dugo trebal o provoditi ambul antno praenje prije donoenja di jagnoze, ni-
ti to uistinu sai njava visoki krvni tlak u tom razdobl ju, pa ni to kol i ko treba
sniziti kivni tlak da bi postao normal an.
1
"
Vrijednosti koje se danas koriste jo uvijek su hi potetske, pri kupl jene iz
ispitivanja popul aci je s normal ni m ki vni m tl akom." Osi m toga, mjerenje krv-
nog tl aka s kuni m sustavom upitne je tonosti . Svega je jedna petina uiecl a-
ja sa samozapi som, ocjenji vani h u novijim studijama, zadovol jil a kriterije pri-
hvatl jivosti.
1
''
Ameri ka Uprava za hranu i l i jekove (FDA) nal ae da svaki lijek za hiper-
tenziju mora pokazati sni avanje ki vnog tlaka unutar 24-sal nog ambul antnog
praenja. Unato l omu ni l ijenici ni farmaceutske kompani je ne razumiju
koje oi tanje jutarnji prosjek, veernji prosjek, ambul antno mjerenje, raz-
lika i zmeu dana i noi , stupanj varijacije pokazuje da su stvari konano
pod kontrol om. tovi e, mnogi pacijenti imaju razl iite stupnjeve vari jabi l no-
sti ovi sno o prirodi stresa s kojim se suoavaju na radnom mj estu." Stariji pa-
cijenti pak imaju pretjerane razl ike u dnevni m i noni m oi l anji ma znae-
nje ega se tek nagaa.'
1
Radna skupi na sudi oni ka Konsenzusne konferenci je za ambul antni moni -
toring ki vnog tl aka, odrane 1999. godi ne pod pokrovi tel jstvom Meunarod-
nog drutva za hipertenziju (I nternati onal Soci ety of Hypertensi on), preporu-
ila je da se ambul antno praenje ne koristi rutinski u cilju probira.
1
"
1
Posl jed-
nje su preporuke da pacijenti koriste pokretno ambul antno praenje za po
el nu di jagnozu hi pertenzi je, a za nastavak dugorono samopraenje."'
37
ak i razl ika izmeu ruku utjee na oi tanje krvnog tl aka. J edan je l ije-
nik Gradske ope bol ni ce u engl eskom gradu Stanfordshi reu otkri o varijaciju
od vie od osam mil imetara ive (Hg) u si stol i kome ki vnom tl aku izmeu
dviju ruka kod pri bl i no etvrtine svojih paci jenata. U jednom sl uaju razlika
je iznosil a 20 mil imetra i ve.
1
"
Situacija je LI pravo zbunjujua kod trudnica i djece. Lijenici i zdravstveni
radnici ak se ne mogu sloiti u tome kako oitati drugi otkucaj krvnog tlaka
(i jastol i ni ), koji mjeri kaci krv puni srcc,
I K
niti u tomu da li odreeni zvui
tono odraavaju ijastol ini tlak. To je bi o predmet une rasprave na Svjet-
skom kongresu o hipertenziji u trudnoi, odranom u Italiji, koji je pozvao
na donoenje meunarodnog konsenzusa o tome kako mjeriti ki vni tlak
kod trudnica. Neki su istraivai tovi e tvrdili da su l ijenici koristili krivi tip
oi tanja krvnog tlaka kod trudnica: porodniari i primal je daval i su prednost
oitanju mjernog i nstrumenta na osnovi etvrte Korotkovl jeve faze (K4), dok
istraivanja pokazuju da je oi tanje u petoj fazi (K5) dal eko pouzdani je
obrnuto od prevl adavajueg stajalita. U jednom se ispitivanju gotovo ni tko
nije sl oi o s K4. dok su se svi sloili s K5 oi tanjem.
| i ;
to se djece tie, pos-
l jednje su preporuke da i ona takoer imaju pokretno praenje.-
1
'
Mogunost razliitih interpretacija oitanja moe vam prouzroi ti probl e-
me ako va krvni tlak mjeri nekol i ko osoba koje su mogue drugai je izvje-
bane- kako ga oitati s mjernog instrumenta.
MJ ERENJ E KOLESTEROLA
Danas je mjerenje kol esterol a jedna od najtraenijih di jagnosti ki h pretraga
uope. Pril ikom opeg pregl eda l ijenik e vam je rutinski ponudi ti kako bi
odredi o i mate l i rizik od srani h bol esti . Tom se pretragom mjeri kol i i na ko-
l esterol a i trigliceria u krvnom serumu.
Potpuni l i pi ogram, koji se ovih dana rijetko koristi, ispitat e sve krvne
masnoe, ukl juujui ukupnu razinu kol esterol a, LDL (l i poprotei ne ni ske
gustoe, ili lo kol esterol ), I IDI. (l i poprotei ne vi soke gustoe, ili dobar ko-
l esterol ), VLDL (l i poprotei ne vrl o ni ske gustoe), hi l omi krone (masnoe koje
su prisutne odmah nakon jel a, ali uobi ajeno nestaju ti jekom dva sata) i tri-
gl i ceri de (spojevi koji pomi u masne kisel ine kroz krv). Meutim ti pi nom
se pretragom kol esterol a ispituje 1.1)1. kol esterol .
Pretraga zahtijeva rel ativno jednostavnu analizu krvi. Zatrae od vas da se
suzdrite od jela 9-12 sati prije pretrage. Podvee vam se ila na ruci, tako da
3
D i j a g n o s t i k i i s p a d
se nie vene napune krvlju, a krv se izvadi iz vene, s unutarnje strane pregi
ba lakta ili na nadl ani ci .
Anal i ze masnoa (l ipida, medi ci nski m rjeni kom reeno) izraavaju se ili
u mi l i grami ma po decil itru krvi (mg/ dl ) ili u mil imol inia po litri (mniol/ 1).
Medi ci na procjenjuje da su za ukupan kol esterol prihvatl jive vrijednosti ma-
nje od 5,17 mmol/ l (200 mg/ dl ). Moderna medicina smatra da to je vei ko-
l esterol , to je vei rizik za srane bol esti ili ateroskl erozu (zaepl jenje arteri-
ja), te ako su vae vrijednosti iznad 6,21 mmol/ l (240 mg/ l), va se- rizik / a
bol esti srca gotovo udvostruuje u usporedbi s osobom koja ima normal ne
vri jednosti .
(Ugl avnom neosnovano) mil jenje je da vi soka razina LDL kol esterol a naj-
bol je predskazuje rizik za bol est srca; nemate l i druge faktore rizika, vaa
LDL vrijednost treba biti i spod 4,12 mmol/ l (16() mg/ dl ). Osobe s di jabete-
som, bol esti srca ili krvoil nog sustava, drugim rizinim initel jima ili obi tel j-
skom anamnezom srani h bol esti trebal e bi nastojali odraval i jo nie vri-
jednosti kol esterol a, kau l ijenici.
Medi ci na voli statistiku, a nigdje to nije vidljivije nego kod ove pretrage,
gdje se pretpostavl ja da je visok LDL suprotstavl jen vi sokom HOL, i obrnuto.
Smatra se da razina HDL kol esterol a od 1,56 mmol/ l (60 mg/ dl) suzbija druge
ri zi ne faktore; 111)1. vrijednosti i spod 1,04 mmol/ l (40 mg/ dl) postaju same
po sebi initel j rizika.
ak i ako i mal e niski LDL, a visoki I IDI, kolesterol, visoka razina triglice-
ria moe vas ugroziti. Na primjer, normal ne bi vrijednosti trigl iceria trebal e
biti manje od 1,69 mmol/ l (150 mg/ dl ). Razne okol nosti mogu pridonijeti ne-
tonosti testa bol est jetre, preakti vna ili nedovol jno akti vna titnjaa, bu-
brene bol esti , loa apsorpci ja hrane, perni ci ozna anemi ja, infekcija i nekon-
trolirani di jabetes. Trudni ce i ene kojima su odstranjeni jajnici takoer e
imali vi soke vri jednosti . Niz l ijekova beta bl okal ori , tiazidni iuretici, ste-
roidi, feni toi n, sul fonami di , kontracepci jske tabl ete, ak i vitamin D mogu
obezvri jedi l i nal az vae pretrage.
Uz to je prisutan i probl em netonosti samih l aboratorijskih anal i za. Pre-
ma jednoj studiji, u oko 70 posto anal iziranih uzoraka otkri vena je pristranost
u obradi podataka; drugo istraivanje pokazuje da su ve i sami bi okemi jski
anal izatori koji se koriste za mjerenja kol esterol a u krvi pri l i no manj kavi .^
U jednoj kanadskoj studiji odreivanja kol esterol a pri bl i no jedna etvrtina
rezul tata bil a je kri vo rasporeena (kao, primjerice, vi sokori zi na), pri bl i no
jedna petina registrirana je kao l ano pozitivna (odnosno kao vi soka razina
kol esterol a kada to nije bi o sl uaj), a od onih u kategoriji visokog rizika po-
l ovina je imal a l ano pozi ti vno oi tanje.
23
Nekol i ko medi ci nara postal o je svjesno i njeni ce da same vrijednosti LDL
kol esterol a ni su toan pretkazi va bol esti srca. J edna vel i ka bri tanska
zdravstvena anketa pokazal a je da je predvi anje bol esti srca u vel i koj mjeri
toni je uzme li se u obzi r i razina HDL kol esterol a.
24
EKG SNIMANJ E
Nakon mjerenja krvnog tl aka i vrijednosti kol esterol a sl jedea omi l jena aktiv-
nost vaeg l i jeni ka jest posl uati otkucaje vaega srca. Meutim danas je
svestrani stetoskop zami jenjen brojni m svemirskim napravama, osmi l jeni ma
da bi l jee i najmanje promjene sposobnosti srca da obavl ja svoj posao.
2 1
Gl avni osl onac bi l o kojeg kardi ol oga jest el ektrokardi ogram (EKG), premda
su studije razotkril e gol emi potenci jal za pogreke u bi l jeenju ili tumaenju
rezul tata. J edna je studija pokazal a da su raunal a, esto kori tena za tuma-
enje EKG zapi sa, i spravno radila u svega dvije trei ne sl uajeva, te propusti -
l a registrirati 15 posto sl uajeva proirenja desne srane kl i jetke. No ni ljud-
ska bi a nisu bezgrena; ak i uvjebani kardi ol ozi pogreno tumae jedan
od etiri zapi sa.
26
To je najvei m di jel om stoga to, kao i u sl uaju krvnog tla-
ka, na 20 posto oi tanja moe utjecati nedavna akti vnost, doba dana, pa ak
i strah od toga to e kardi ol og nai! Pokojni dr. Robert Mendel sohn pi sao je
o studiji u kojoj je el ektrokardi ografi ja detektiral a svega etvrtinu dokazani h
sl uajeva sranog udara, te o drugoj studiji prema kojoj su pretrage pronal e
vel i ke nepravi l nosti u vi e od pol ovi ne savreno zdravih osoba.
2 7
Kao to je
primijetio Stephen Ful der, autor knjige Kako biti zdrav pacijent (How to Be
a Healthy Patient), neispravan EEG doveo je do smjel e di jagnoze organske
bol esti mozga kod zdrave, ali nestane djece, pretvorivi ih u medi ci nske sl u-
ajeve, dok je na sl i an nai n EKG pokrenuo niz kardi ol oki h pretraga, trau-
mati ni h i neri jetko neugodni h.
28
Napredni ja tehni ka u usporedbi s EKG-om je ehokardi ografi ja dija-
gnosti ka pretraga srca za koju se esto koristi smjesa kontrastni h sredstava i
zvuni h val ova. Postupak je pri hvaen zbog svoje si gurnosti i tonosti . Me-
utim, kao to je to sl uaj i s mnogi m drugim savreno sigurnim tehnol ogi -
jama, l ijenici su tek nedavno otkrili da je to dal eko opasni ja tehni ka nego
40
to se mi sl i l o, koja moe rezultirali kompl i kaci jama s mogui m smrtni m i sho-
dom.
Prva vea studija otkril a je da ta pretraga moe biti po ivot opasna u jed-
nom od 210 sl uajeva, pri emu zahtijeva poseban tretman ili boravak u bol -
nici; dvoje od 3-000 ispitanika pretrpjel o je srani udar nakon zavretka pre-
trage.^
Pretraga esto podrazumi jeva uporabu mi kromjehuri a kontrastnog sred-
stva kao to je oktafl uoropropan, koji je koristan za ocrtavanje najtanjih krv-
nih ila srca. U l aboratori jskom istraivanju takori su, nakon izl aganja eho-
kardiografiji, dobi l i sranu aritmiju jer je kontrastno sredstvo meudjel oval o
s ul trazvukom, uzrokujui time promjene sranog ritma. I ako ivotinjski mo-
deli esto nisu primjenjivi na l jude, taj ui nak na ivom bi u zorno pokazuje
da pul sni ul trazvuk moe biti u interakciji s mjehuri i ma kontrastnog sred-
stva.
30
Takoer je dokazano da mi kromjehuri i uzrokuju destrukciju kapil ara
i curenje crveni h ki vni h stani ca u skel etne mi i e.
31
Nadal je se pokazal o da
kori tenje pul sni h zvuni h val ova s kontrastnim sredstvom u mozgu dovodi
do oteenja stijenki ki vni h ila, uzrokujui krvarenje (hemoragi ju) i posl je-
di no odumi ranje tki va.
32
ANGI OGRAFI J A
Posumnja l i va l ijenik da nije sve kako treba, moe vas uputiti na angi ogra-
fiju, pretragu u kojoj se rendgenski m zrakama ispituje stanje arterija uz po-
mo kontrastnog sredstva. Lijenik e vam uvesti kateter u ki vnu ilu na ruci
ili nozi , voditi ga prema srcu, pa ubrizgati boju, uobi ajeno na bazi joda, po-
put i sosorbi d initrata, koja onda putuje u srce. Kad je sve to namjeteno, li-
jeni k e vam snimiti srce i z razliitih kutova uz nadopunjavanje dotoka boje.
Mnotvo je dokaza da ta pretraga ne daje najbol je rezul tate i da neoprav-
dano inicira neku od brojni h potenci jal no l etal nih srani h operaci ja. U jed-
nom je bostonskom ispitivanju ustanovl jeno da pol ovi na skupi ne od 171 pa-
ci jenta, preporueni h za koronarnu angi opl asti ku (operaci ju u kojoj se sue-
na koronarna arterija iri sitnim bal onom) na osnovi uraene im angi ografi je,
ne treba operaci ju. Na kraju se i spostavi l o da je samo kod etiri posto paci -
jenata koji ma je savjetovana angiografija ona doista i bila potrebna.
33
Angiografija je usto posebi ce podl ona krivom tumaenju. U jednoj dru-
goj studiji patol oki su nal azi premi nul i h paci jenata usporei vani s prethod-
no napravl jeni m angi ogrami ma, od ega su dvije trei ne njih utvrene po-
l l
greni ma.
34
Brojne kritike optuuju samu pretragu, koja ispituje jedi no gl av-
ne koronarne arterije, da ne pokazuje niti jednu krvnu ilicu promjera ma-
njeg od 0,5 mil imetra te da e samo oznaiti, u najbol jem sl uaju, etvrtinu
krvi koja tee prema srcu.
Mnogi se paci jenti s abnormal ni m angi ogramom upuuju na operati vni
zahvat kad, u najbol jem sl uaju, pretraga uspi je locirati pol oaj opstrukci je i
ozbi l jnost iste, ali ne i cjel okupno funkci oni ranje srca. Angi ografi ja, primje-
rice, ne razl ikuje paci jente sa stabi l nom ili nestabi l nom angi nom pektori s.
Tonost predstavl ja naredni probl em. U jednom primjeru, nakon smrti tri
paci jenta neuspjeno l i jeeni h angi opl asti kom, obdukci ja je pokazal a da je
angi ografi ja, na osnovi koje je postupak preporuen, dal a krivu i nformaci ju
o paci jentovu stanj u."
Naposl jetku, ni ta neugodna pretraga nije sama po sebi bezopasna. Pos-
tupak e prouzroi ti smrt dva od 1.000 pacijenata ili, u najmanju ruku, moe
izazvati srani udar, modani udar ili ozbil jan gubi tak krvi.
Mogue su ozbi l jne popratne pojave, bez obzira na tip kori tene kontra-
stne boje,
3f
' koje se esto pojavl juju i do tjedan dana kasni je. Prema jednoj
studiji, pri bl i no pol ovi na paci jenata alila se na zakanjel e reakci je to je
ukl jui val o svrbe, osi p na koi i muni nu u rasponu od jednog sata do
sedam dana." Vi e od pet posto pacijenata reagira na boju umjereni m inten-
zitetom, ugl avnom osobe koje su ve prije bil e podvrgnute pretrazi- a jedan
od deset paci jenata imat e neku vrstu reakci je, l ako su reakci je vei nom
bl age, najmanje je jedna od 2.500 njih ozbi l jna.
39
Ako se morate podvrgnuti ovakvoj pretrazi, manje opasan i zbor bila bi
angiografija s magnetnom rezonanci jom, koja ne koristi ni rendgenske zrake
ni boju, nego magnetno pol je i pul saciju energi je radi oval ova za sni manje
meki h tkiva u tijel u.'"
1
1 kako to omoguuje sl i ke u tri di menzi je i u vie rav-
ni na, tako ujedno daje i bol ju diferencijaciju tkiva.
RENDGENSKO SNIMANJ E
Rendgensko sni manje je pretraga za koju je najizvjesnije da ete je obaviti
barem jednom u ivotu. Danas na nju otpada pri bl i no deset posto trokova
zdravstvenog sustava bi l o koje zapadne naci je. I oni zi rajue se zraenje za-
pravo sastoji od vrl o vi sokofrekventni h val ova koji prol aze kroz. i vo tkivo.
Ti jel o zadrava di o toga zraenja u zavisnosti od gustoe tkiva. Apsorbi rane
zrake bi l jee se na filmu kao bijel a ili siva povrina; one koje u potpunosti
42
prol aze pojavl juju se na fotografskoj pl oi kao tamnosi ve ili crne povri ne.
Uz mamografi ju i rendgensko sni manje kosti i zuba, najnoviji nai n upotrebe
rendgenski h zraka ukl juuje CAT skeni ranje, kod kojeg pokretni snop rend-
genski h zraka stvara trodi menzi onal nu sl iku, najee mozga, te fl uoroskopi -
ju, kojom se rendgensko sni manje organa u pokretu prati na ekranu. Povre-
meno se kori ste i kontrastne boj e poput jopami dol a ili kontrastna sredstva
poput bari jeve kae kako bi se dobi l a jasnija sl ika.
l ako najnovi ja oprema koristi nie i preci zni je ci l jane doze, jo uvijek ne
postoji si gurno rendgensko sni manje (to vrijedi i za sni manje zuba). U ci je-
lom medi ci nskom svijetu nema ni traga nesl aganju oko netetnosti ioniziraju-
e radijacije a takvi se rizici umnaaju kako naa saznanja o tome rastu.
Medicinsko oznaivanje je dal eko najvei ovjekov dopri nos radi jaci jskom
optereenju popul aci je u razvijenim zeml jama-, napi sao je u jednom priru-
niku R. Wootton, profesor i di rektor Medi ci nske fizike u l ondonskoj bol ni ci
Hammersmi th. U Vel i koj Britaniji, rekao je, rendgenska sni manja po l ijeni-
koj uputi i znose preko 90 posto ukupne i zl oenosti zraenju popul aci je.'
1
Rendgenske ili x-zrake ugroavaju l jude na tri nai na. Prvo, one oteuju
pojedi nane stani ce (i ako se teta uzrokovana niim dozama obi no brzo
popravl ja). Ri jetko (al i ovi sno o izl aganju) to oteenje moe u stanici pokre-
nuti kancerogena zbi vanja. Premda ne znamo tono kako se to dogaa, pret-
postavl ja se da, budui da voda ini 75 posto stani ce, vei nu radijacije upija
voda te stvara sl obodne radikal e, koji su znani po kancerogenosti / '-
Drugo, ako je ena trudna, rendgensko sni manje moe nakodi ti pl odu u
razvoju, uzrokujui smrt ili deformaci je.
Konano, x-zrake mogu otetiti spermu ili jajnike, djece ili odrasl ih oso-
ba, uzrokujui abnormal nosti u budui m generaci jama. Znamo i to da se iz-
l aganje x-zrakama kumul ira; opasnost da neto pode po zlu moe se pove-
avati sa svaki m novi m rendgenski m sni manjem.
Pa ipak mi jo uvijek ni smo nai sto kol i ko su doista opasne rendgenske
zrake. Nepotrebna i zl oenost x-zrakama mogl a bi biti odgovorna za 700 smr-
ti zbog raka u Vel i koj Britaniji svake godi ne, i moda 5.700 smrti od raka go-
dinje u SAD-u, prema novijoj studiji Sveuil ita u Oxfordu.
4 3
No te bi brojke
moda mogl e biti i vee. Odbor bri tanske Naci onal ne akademi je znanosti
(National Academy of Sci ence) kritiki se osvrnuo na uobi ajene pretpostav-
ke da su x-zrake odgovorne za jedan posto svih l eukemi ja i 1-2 posto svih
drugih obl i ka raka, te zakl jui o da bi stvarni rizik mogao biti do etiri puta
43
vei'
1
'
1
zakl juak do kojeg je i stodobno dol a i Meunarodna komi si ja za
zatitu od zraenja'
5
(I nternati onal Commi ssi on on Radi ol ogi cal Protecti on).
Odnedavno se vi estruko rendgensko zraenje ak povezuje i s mul tipl im
mi jel omom obl i kom raka kosti koji je danas u strel ovi tom porastu. Osobe
koje su se najvi e i zl agal e rendgenski m zrakama uetverostrui l e su rizik
obol i jevanja od mi jel oma, ustanovi o je Nacional ni institut za ral
11
' (Nati onal
Cancer I nsti tute).
Ve je u dal eki m 1950-i ma medi ci na otkrila vezu i zmeu l eukemi je i pre-
natal noga rendgenskog sni manja. Rendgensko sni manje trudnica bila je ru-
tinska pretraga, temel jena na smi jenoj pretpostavci da x-zrake otkrivaju li-
jeni ku je l i zdjel i ca trudni ce dovol jno iroka da kroz nju moe proi di jete.
Danas znamo da se, ako su djeca izl oena x-zrakama in utero, nji hov rizik
od obol i jevanja od svih obl i ka raka povisuje za 40 posto, od l eukemi je za 70-
posto, a od tumora i vanog sustava za 50 posto.'
7
Moda takoer nema ni
si gurnog praga doze; pojedi nane bebe koje su dobi l e pel do est puta ma-
nje radijacije nego bl i zanci koji su bili ee izl oeni x-zrakama, imal e su istu
stopu pobol a od raka.'
18
Zorno prikazujui, od mil ijuna djece koja su u pre-
natal noj fazi bi l a ozraena jai nom od samo 0,01 greja (Gy) to je ekvi va-
l ent zraenja pri jednom sni manju el uca i crijeva i zmeu 600 i 6.000 njih
mogl o bi dobi ti l eukemiju.
1
'-' J ohn Gofman, profesor mol ekul arne i stani ne
bi ol ogi je na Sveuil itu Kal ifornija, vjeruje da kumul ati vne doze ena koje se
svake godi ne podvrgavaju mamografiji nisu puno drugai je nego one kod
J apanaca koji su preivjel i atomsku bombu.
5
"
Gofman procjenjuje da enske dojke akumul iraju po 0,004 Gy (greja) me-
di ci nski h x-zraka za svaku godi nu ivota. Ako se to dozi ranje usporedi s
oni m koje su pretrpjel i J apanci preivjeli u ekspl ozi ji atomske bombe, tvrdi
on, od 62 do 75 posto ena koji ma je dijagnosticiran rak dojke mogl o bi za
to okrivili rendgenske zrake. Rendgensko sni manje mozga moe dovesti ,
osi m do raka i genetski h deformaci ja, i do abnormal nog rada hormona, ne-
akti vne ti tnjae i nepl odnosti ili rezultirati suptil nim promjenama nadbub-
rene l i jezde.
51
Osi m toga. u ameri ku je Upravu za hranu i l i jekove u po-
sl jednje vri jeme pristigl o mnotvo prijava paci jenata koji su zbog radijacije
dobil i opekl i ne na koi , u neki m sl uajevima tako ozbi l jne da je dol o do
odumi ranja koe. Probl em tim vie kompl icira i njeni ca da ta oteenja nisu
vidljiva tjedni ma nakon izl aganja zrakama. Ti pi na doza za fl uoroskopi ju
moe rezultirati oteenjem koe ve i nakon manje od jednog sata.
5
'
44
Od rendgenski h zraka trpe ak i potomci osoba koje su i m bil e i zl oene.
I zl oenost x-zrakama poveava eni n rizik za raanje djeteta s Downovi m
si ndromom.
5 3
Premda se rizik od rendgenskog snimanja kumul ira sve vri jeme izl aganja,
odnosno ti jekom ci jel og ivota, ak ni pojedi nana sni manja nisu bezazl ena.
Prema podaci ma ameri ke grupe za zatitu potroaa Health Research
Group, koja izvjetava o rizicima u medi ci ni , na vrhu se liste nalazi rendgen-
sko sni manje gornjeg probavnog trakta, koje daje ekvi val entnu dozu ci jel om
tijelu od 4-8 mGy (mi l i greja); slijedi (ne uzimajui u obzi r rizik od zraenja
drugih organa) sni manje kral jeni ce (1-5 mGy), el uca, dojke i zdjel i ce (1-2
mGy svaki ), l ubanje ili ramena (0,25-0,75 mGy), prsnog koa (0,20-0,60
mGy) te sni manje zuba u ci jel oj usnoj upl jini (0,1-0,3 mGy).^
Ako se koji m sl uajem osjeate spokojno zbog tako mal e doze koju ete
primiti pri rendgenskom snimanju zuba, znajte da vam jedno sni manje zagri-
zom (bitev/ ing) teti kao i svakodnevno puenje pol a ci garete tijekom godi -
nu dana. Ameri ka Akademi ja znanosti (Academy of Sci ence) procjenjuje da
je jedno sni manje crijeva s bari jevom kaom jednako ri zi no kao i puenje
jedne kutije ci gareta dnevno cijel u jednu godi nu. To znai da bi zbog sni ma-
nja donjeg dijel a l ea, emu se samo u Vel ikoj Britaniji godi nje podvrgne
oko 700.000 osoba, 19 osoba svake godi ne mogl o umri jeti .
55
I ako svatko u medi ci ni zna da su rendgenske zrake opasne, l ijenici
moda zabl jesnuti jo jedni m o svojih uda, sposobnou da u supermen-
skom stilu vide kroz ivo tkivo bezbri no prikazuju opasnosti kao ne-
vane i ne trude se, dok vam ispisuju uputni cu, smanjiti vae i zl aganje zraka-
ma na najmanju moguu mjeru, ak i kad su u pitanju zubi. Mnogi l ijenici
ope prakse i ortopedi automatski upuuju na rendgensko sni manje.
Zajedni ka radna grupa bri tanskoga Kral jevskog zbora radi ol oga (Royal
Col l ege of Radi ol ogi st) i Naci onal nog odbora za radi ol oku zatitu (National
Radi ol ogi cal Protecti on Board NRPB) istraila je postojee nal aze za 1990.
godi nu i proci jeni l a da je oko jedne peti ne rendgenski h sni manja obavl jeni h
u Vel i koj Britaniji bi l o nepotrebno ili krajnje beskori sno.
5 6
A prema nal azi ma
jedne kontrol e paci jenata kojima je ui njeno rendgensko sni manje donjeg di-
jel a l eda, vi e od pol ovi ne snimanja bi l o je potpuno nepotrebno.
5 7
Ameri ka
Uprava za hranu i l i jekove procjenjuje da je treina svih rendgenski h sni ma-
nja u SAD-u nepotrebna.
S K
45
Najea nepotrebna rendgenska snimanja odnose se na sni manje prsnog
koa, udova i zgl obova. I zraeno brojkama, to iznosi oko sedam milijuna ne-
potrebni h rendgenski h sni manja godi nje. Umjerena rastronost Vel i ke Brita-
nije ima zabri njavajue i mpl i kaci je za ostatak zapadnog svijeta, jer je broj
rendgenski h zraenja po osobi tamo upol a manji u odnosu na druge zeml je
poput Francuske ili SAD-a
59
, gdje se sedam od deset osoba najmanje jednom
godi nje podvrgava rendgenskom zraenju.
6
" U Kanadi su brojke ak i gore:
ondje se gotovo svatko jednom godi nje izl ae rendgenskom sni manju bi l o
koje vrste.
61
(No nema razl oga za spokojnost ni u Vel i koj Britaniji, jer tamo-
nji l ijenici upuuju na dvostruko vie neki h drugih radi ol oki h pretraga
sni manja uz barijevu kau i rektal ne kl izme nego njihovi ameri ki kol e-
ge.
6 2
) XRPB je nedavno najavi o da bi se sveukupna radijacija u Vel i koj Brita-
niji mogl a prepol ovi ti , a da se pritom ne smanji di jagnosti ka ui nkovi tost.
Primjerice, l ijenici rutinski alju na sni manje zbog bol ova u l ei ma, za
to nikada nije utvreno da je od ikakve kori sti .
63
Rendgensko sni manje gl a-
ve bil jei sl ab uspjeh u detektiranju krvarenja u mozgu,
0 4
pa ak i svima zna-
no sni manje prsnog koa, koje se koristi za otkri vanje tuberkul oze, Svjetska
zdravstvena organi zaci ji dri gubi tkom vremena.
65
Prestini medi ci nski aso-
pis The Lancet pri znao je da je vei na rendgenskog sni manja prsnog koa,
na koji se rutinski upuuju pacijenti koje oekuje neki operati vni zahvat, ali
ne srca ili pl ua, bila od tako mal e koristi da bi bi l o bol je da je preko milijun
Funti utroeni h na ta sni manja spasi l o barem jedan i vot.
66
Odl uka o tome trebate li rendgensko sni manje ili ne takoer ovisi i o ras-
pol oenju pojedi nog l i jeni ka. Sl ubena kontrol a provedena na pri bl i no mi-
lijun dnevni h i bol ni ki h paci jenata pokazal a je da se upui vanje na rend-
gensko sni manje razl i koval o 13-struko openi to i 25-struko za prsni ko u
zavisnosti od toga koji je l ijenik bi o na dunosti .
67
Kako su reprodukti vni organi podl oni oteenju zraenjem, oni bi uvijek
za vri jeme rendgenskog sni manja trebali biti zatieni ol ovni m ti tni ci ma.
Unato tomu, prema izvjeu bri tanske udruge za zatitu potroaa Which?,
u 40 posto sl uajeva sni mani mukarci nisu imali zati ene testi se, dok su ne-
zati ene bi l e dvije trei ne ena.
6 8
(U treini sl uajeva ena uope nije upita-
na je li trudna.) J edna studija provedena na djeci pokazal a je da u tri etvrti-
ne sl uajeva ol ovni titnici za zatitu reproduktivnih organa nisu bili koriteni
ili propi sno stavl jeni .
69
46
Neosporno je da ima situacija kada je rendgensko sni manje nezamjenji vo
na primjer kod pri jel oma kosti (premda mnogi l ijenici inzistiraju na uvi-
jek svjei m sni mkama kako bi pratili napredak l i jeenja). Ali ak i ako se va
l ijenik ponaa odgovorno prema ogranienju doze novi struni radi o-
loki termi n za najmanju kol i i nu radijacije potrebne za pojedi nanu sni mku
vi bi ste jo uvijek mogl i biti ozraeni vie no to je potrebno, ugl avnom
zbog starosti radi ol oke opreme. NRPB je izvijestio da pacijenti u neki m bol -
ni cama primaju doze oko 20 do 30 puta vee od potrebni h jer su ponegdje
aparati za sni manje bili stari 15 godi na.
7
" Prije nekol i ko godi na Liz Franci s,
sl ubeni ca NRPB-a za odnosne s javnou, rekla je da fiziari tvrde da stari
rendgenski ureaji isputaju vee doze nego ernobi l .
71
Ve vas i rendgensko sni manja zuba moe izloiti nepotrebni m rizicima,
jer ih esto izvodi neuvjebano osobl je, koje ne umi je pravi l no koristiti opre-
mu i koje e ili trebati ponovi ti sni manje ili e podesi ti nepotrebno vi soko
dozi ranje. Dvoji ca zubni h l ijenika iz West Midl andsa uspjel a su izbjei sus-
pendi ranje zbog angairanja neuvjebani h srednjokol aca za i zvoenje rend-
genski h sni manja samo stoga to se ispostavil o da potpuno istu stvar i ne zu-
bari dil jem Vel i ke Bri tani je.
Kada je rije o vei ni pretraga, pa tako i oni m radi ol oki ma, vjerojatnost
l judske pogreke u tumaenju rezultata je vel ika. J edno ispitivanje radi ol oga
s Llarvarda pokazal o je da se nisu slagali u interpretaciji svake druge sni mke
prsnog koa. Pritom su bi tne pogreke pronaene u 41 posto njihovih nal a-
za.
7
-'
Mijelografija i kontrastne boje za rendgenska snimanja
Dodatnu opasnost od rendgenskog snimanja predstavl jaju kontrastna sred-
stva koja se esto kori ste za isticanje meki h tjel esnih tkiva. Te se boje dovode
u vezu s anafi l akti ki m okom, sranom nestabi l nosti , trovanjem bubrega,
posebi ce kod di jabeti ara. Prema jednoj studiji na 319 paci jenata s nenormal -
nom funkci jom bubrega pri bl i no jedan od deset njih trebao je, nakon to su
im dana kontrastna sredstva vi sokog osmol al iteta, dijalizu bubrega.
7 3
Kontrastna sredstva poput jopami dol a, koji se koristi kod urografije i an-
gi ografi je, isto se tako povezuju s edemom pl ua (tekui na u pl ui ma).
74
Za
barij, koji se koristi za barijevu kl izmu, ustanovl jeno je da zaostaje u crijevi-
ma i stvrnjava se. Kod paci jenata s osl abl jeni m crijevima zbog divertikul iti-
47
48
noi bol ovi prisiljavali da se svakih sat do dva di e iz kreveta. Skeni ranje
magnetskom rezonanci jom (MRI) i rendgensko sni manje naposl jetku su ot-
krili da Brian ima arahnoi di ti s te da je od mijel ografije kojoj je ranije bi o pod-
vrgnut ostal o neto boje u njegovoj trtinoj kosti. Poslije osamnaest mjeseci
i konzul taci ja s nekol i ko l i jeni ka, koritenja mi i ni h rel aksatora i fi zi kal ne
terapije, i njekci ja i ki roprakti ke, pa ak i l ijekova protiv konvul zi ja, i ni l o se
da nita ne djeluje, rekao je.
Pantopaque je uveden u ameri ku praksu 1944. godi ne, nakon to se li-
jeni ke uvjeril o da je siguran. Do toga je dol o unato ispitivanjima na i vo-
tinjama koja su pokazal a da je Pantopaque prouzroi o arahnoi di ti s (veani
su zabranil i proi zvod za humanu upotrebu 1948.).
7 5
Pa i ako je tvrtka Gl axo
prestal a s njegovom proi zvodnjom, zamijenivi ga kontrastni m bojama na
vodenoj osnovi i novi m tehni kama sni manja, jofendil at se i dal je rabi o dil jem
svijeta sve dok zal i he nisu iscrpl jene, a mnogi su specijal isti i dal je drali tla
je boja si gurna.
U to vri jeme ameri ka Uprava za hranu i l i jekove i bri tanska vlada tako-
er nisu nita ui ni l e da zabrane mijel ografije s uljnim kontrasti ma. Unato
i njeni ci da je za jofendi l at identificirana uzrono-posl jei na veza s poja-
vom arahnoi di ti sa, njegovu uporabu u SAD-u nisu ni kada ograni i l e ni i ndus-
trija, ni vl ada, ni medi ci nska profesija, kae dr. Charl es Burton.
7 6
To je navel o paci jente s mijel ografijom induciranim LSAA da podi gnu tu-
be proti v proi zvoaa. Bri tansko Drutvo za obol jel e od arahnoi di ti sa (Ara-
chnoi di ti s Soci ety), koje ima preko 1.000 l anova, pokrenul o je sudski postu-
pak protiv tvrtke Gl axo. Nakon iscrpnih pregovora Gl axo je pri stao nagodi ti
se s 426 tuitelja i isplatiti im 7 mil ijuna funti, bez priznanja odgovornosti .
Ni vodena kontrastna sredstva, koja se danas kori ste umjesto uljnih, nisu
bez rizika. ena sni mana zbog l umboishijal gije (bol ovi niz iijalini i vac to
se prua od kria do pete), pri emu je koriten jopami dol (Ni opam 200), vo-
dotopl ji vo konl rastno sredstvo, trenutano je postal a parapl egi na,
77
jednako
kao i jedna druga ena srednjih godi na kod koje je kori ten joheksol (Omni -
paque), druga vodotopl ji va kontrastna boj a.
7 8
Dr. Burton navodi da neka no-
va sredstva uzrokuju takav bol da su rendgenska sni manja moral a biti prove-
dena pod opom anestezi jom. Medicinska struka, tvri, nije dosad uspjel a
pronai beni gno i ui nkovi to mi jel ografsko sredstvo.
49
sa, ul ceroznog kol itisa ili Chronove bol esti stvrdnuta tvar moe prouzroi ti
puknue debel og crijeva.
Od tisua sl uajeva kroni ni h iscrpljujuih bol ova u l eima vie stotina
njih prouzroeno je rendgenski m sni manjem kral jeni ce zvanom mijel ografi-
ja. Za tu se di jagnosti ku pretragu koristi kontrast ili boja koja se igl om ubriz-
ga u kral jeni ni kanal te oko di skova i korijena i vaca, a zatim se sni ma. Sve
je vei broj dokaza da e kod zamjetnog broja paci jenata podvrgnuti h mi je-
lografiji doi do razvoja arahnoi di ti sa, iscrpl jujueg stanja za koje su karakte-
ristini trajni nepopustl ji vi bol ovi u kraljenici i ograni enost mogunosti kre-
tanja.
Arahnoiditis, u kojem dol azi do oteenja arahnoi deje, srednje ovojni ce
koja titi kral jeni nu modi nu, nije u cijelosti spoznato stanje. ivci atrofira-
ju i pletu mreu gustog oi l jnog tkiva i prirasl ica, koja stal no pritie na kra-
l jeni cu. Dr. Charl es Burton, ameri ki kirurg ortoped s I nstituta za l i jeenje
kral jeni ce (I nsti tute for Low Back Care) u Mi nneapol i su, jedan od nekol i ci -
ne l ijenika koji su napravil i studiju l umbosakral nog adhczi vnog arahnoi di ti -
sa (LSAA), procjenjuje da se to dogaa kod oko 11 posto paci jenata sa sin-
dromom neuspjenog operati vnog zahvata na kraljenici kod kojih je ki-
rurki zahvat samo pogorao prvobi tno stanje.
I ako se LSAA javlja zbog razliitih razl oga, dr. Burton je mil jenja da je to
stanje ugl avnom prouzroeno uvoenjem si rane tvari u subarahnoi al ni
prostor. Strano tijel o koje je najee identificirano kod rtava, kae, jest jo-
fendil at (u Vel i koj Britaniji poznat kao Myodil, u SAD-u i kod nas kao Panto-
paque), ul jno konl rastno sredstvo kori teno u mijel ografiji. Kod paci jenata s
LSAA, dodaje dr. Burton, jofendi l at je esto pronaen u cisti unutar oi l jnog
tkiva.
Procjenjuje se da jedan milijun ljudi irom svijeta pati od arahnoiditisa
prouzroenog tom kontrastnom bojom, no to bi mogl a biti tek preoprezna
procjena. Do 1980-i h u SAD-u je svake godi ne napravl jeno pri bl i no pol a mi-
lijuna mi jel ograma.
Upravo se to dogodi l o Bri anu i z Massachusetts. Brian je 1980. godi ne,
nakon stafi l okokne i nfekci je krvi koja je izazval a paral izu, vrui cu i bol ove,
morao na operaci ju kral jeni ce. Prije operati vnog zahvata podvrgnut je mi je-
lografiji, pri emu je u njegovoj trtinoj kosti ostal o kontrastne boje.
Godi ne 1993- javlja se, nakon istegnua kral jeni ce, jako grenje miia i
rezultira bol ovi ma u Bri anovi m nogama i donjem dijel u l ea. Svake su ga
S T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R h
DENZITOMETRIJ A KOSTI
Osi m za di jagnosti ci ranje prijel oma kosti rendgensko se sni manje sada koristi
i za di jagnosti ci ranje osteoporoze. To bi mogl a biti dobra ideja kada bi s-
mo imali pretragu u iju bi smo se tonost rezul tata mogl i pouzdati . Probl em
je u tome, s i me se sl ae mnogo medi ci nski h strunjaka, da ak i posl jednje
tehni ke skeni ranja kosti treba tumaiti s oprezom, jer promjene u kotanoj
masi ne moraju nita znail i.""
I nstrumenti su nepreci zni , viestruka mjerenja mogu bili netona, ak su
i pretpostavke o samom skeni ranju kosti upitne pri mjeri ce, ve i sama po-
mi sao da kost ima izmjerivu gustou ili da je moemo lijeiti te ui nkovi to
povratiti u stanje prije propadanja.
Posl jednji napredniji nain skeniranja kosti jest dvoenergetska rendgen-
ska apsorpci ometri ja ili DF.XA dopadl jiv nai n uporabe rendgenski h zra-
ka. Osoba se potegne na ravnu pl ohu i skenira izmeu pol a i jednog sata, ili
ak i vie ukol i ko se trai potpuna trodi menzi onal na sni mka. Mjerenja se
obi no i zvode na kral jeni ci , bedrenoj kosti, peti, prstima i podl akti ci .
No tono se oi tanje rezul tata dobi veni h tom tehni kom moe l ako prekri-
iti. etnja po prostoriji u kojoj se sni ma utjee na promjene i zmjereni h vri-
jednosti do est posto (na vrhu bedrene kosti ), to bi odgovaral o prosjenom
estogodi njem gubi tku kotane mase, objanjava Susan M. Ott, i zvanredna
profesori ca na Odjel u za metabol i zam (Division of Metabol i sm) Sveuil ita
Washi ngton u Seattl eu.
81
Sl aba kontrol a kval itete aparal a i visoki postotak
pogreaka operatera takoer ponitavaju val janost rezul tata.
Omi l jena tehni ka, koja podrazumi jeva mjerenje vie razliitih podruja ti-
jel a i stodobno j edno sni manje gornjeg dijela noge trai pet zasebni h mje-
renja, pri mjeri ce isto tako pri donosi riziku od l ano pozi ti vnog oi tanja.
Naizgled dramati ne promjene mogu se shvatil i kao naznaka pobol janja
ili pak dramati nog propadanja kosti, no mogu jednostavno biti rezul tat ne-
preciznosti mjerenja i manjkave tehni ke pozicioniranja, napi sao je David M.
Keid, reumatol og Gradske bol ni ce u kotskom gradu Aberdeenu, i njegovi
kol ege.
8
*
Studije pokazuju da DEXA pretrage nisu nuno vrl o tone. U jednom ispi-
tivanju skeni ranja su propustil a detektirati osteonekrozu jedne esti ne potvr-
eni h sl uajeva. Ekstremna tjel esna teina (i spod ili i znad normal e), dob
(preko 60 godi na) te artritis mogu utjecati na val janost rezul tata pretrage.
tovi e, mjerenje mase kosti u cijel osti moe bili beskori sno jer masa kosti
50
.
D i j a g n o s t i k i i s p o d
nije nuno povezana s vrstoom iste. Na primjer, fl uori dramati no pove-
ava masu kosti, ali smanjuje njezinu vrstou. Zbog l oga je kod starije po-
pul aci je u dravama gdje se provodil a fluorizacija vode evi denti ran porast
OSteoporOZe. Sl ine; l omu neki l ijekovi mogu poveati masu kosti do pet
posto, ali budui da je struktura kosti oteena, ona tim l i jekom nije ojaana.
Novo istraivanje pokazuje da kod svega pol ovi ne ljudi, koji se smatraju naj-
ugroeni ji ma kad je u pitanju fraktura zbog smanjene gustoe kosti, zaista i
dol azi do pri jel oma."
4
Vano je razumjeti da je kost zdravih osoba di nami na tvorevina koja se
neprestano remodel i ra. Za to su odgovorna dva sel a stani ca: osteokl asti
graevi nski radnici koji cijepaju i stroenu kost; i osteobl ast! arhitekti
koji kori ste kal cij, magnezi j, bor i druge mi neral e za izgradnju zdravoga no-
vog tkiva. Taj se proces naziva resorpcija. Sve to uobi ajeni l ijekovi za os-
l eoporozu, kao to su estrogen, kal citonin ili eti dronat (takozvana antire-
sorpci jska sredstva) i ne jest da usporavaju proces razgradivanja i obnove,
spreavajui osteokl aste da rade svoj posao. S vremenom i zostaje dal jnje
stvaranje kosti .
Neki istraivai zagovaraju da je prisutnost ili odsutnost ni ske gustoe
kostiju zapravo besmi sl en indikator rizika od prijel oma kosti ili osteoporo-
ze."
5
J edna devetogodi nja studija provedena na 1.000 sredovjeni h ena po-
kazal a je da je u grupi za koju se smatral o da ima visok rizik za razvoj osteo-
poroze bi l o manje pri jel oma kosti nego u grupi koja nije smatrana ri zi nom.
I spitivanje gustoe kosti takoer se nije nikada pokazal o ui nkovi ti m u pre-
veniranju pri jel oma kosti, navedeno je u opsenoj recenzi ji objavl jeni h rado-
va 0 ispitivanju gustoe kosti .
8
''
J ednokratno skeni ranje kostiju moe biti od pomoi za di jagnosti ci ranje
ene s kl i ni kom sumnjom na osteoporozu, no ini se da je previ e promje-
njivo da bi se na njemu mogao bazirati probi r (skri ni ng) ena bez si mptoma.
KOMPJ UTORIZIRANA TOMOGRAFI J A
Kao to je to bi o sl uaj i s vei nom drugih industrija, pojava raunal a podigl a
je i medi ci nsku uporabu rendgenski h zraka na novu razi nu. U 1970-i ma
kompjutori zi rana aksijal na tomografi ja, danas najee znana kao CAT ili CT,
odnosno skeneri , revol uci onari zi ral a je di jagnosti ku, posebi ce pretrage kosti,
krvnih ila i meki h tjel esnih tkiva, omoguujui dobi vanje slika 20 puta de-
taljnijih od obi ni h rendgenski h sni maka. Tako je postal o mogue koristiti
51
skenerc za di jagnosti ci ranje bol esti abdomena, pl ua, srca, jetre i guterae,
ak i za ranu osteoporozu.
Nastal o pri l agodbom sustava za procesui ranje sl i ke osmi l j enog za
sl ijetanje l etjel ice Apol l o na Mjesec, CAT skener sni ma niz popreni h rend-
genski h sni maka iz svih (360) kutova do 30 sni maka prol azom vrl o
tanke zrake kroz pojedi ni di o tijela, ponekad uz kori tenje kontrastnog sred-
stva. Rendgenska se cijev okree oko tijela sni majui pojedi nane isjeke
("SI i e) sl i ke.
Ti se podaci lada prosl jeuju u raunal o koje i sjeke sintetizira u trodi-
menzi onal nu sl iku na ekranu, omoguujui operateru da vidi skeni rani sl oj
tijela iz svakog kuta. I nformacija se pritom pohranjuje u raunal o, tako da li-
jeni k moe otisnuti fotografiju sl ike s ekrana ili je memorirati za budue ko-
ritenje. Va je probl em u tome to e se va l ijenik, sad kad ima na raspo-
laganju kompjutori zi rane di jagnosti ke igrake, s njima najvjerojatni je htjeti i
igrati. I ako nas l ijenici nastoje uvjeriti da CT skeni ranje smanjuje potrebu za
drugim pretragama, poput skeniranja mozga, arteriografije ili di jagnosti ke
kirurgije, to bi mogao biti pogrean nain tednje.
Dok nema dvojbe o tome da CAT skeni ranje predstavl ja vrhunac tehnol o-
gije 20. stol jea, ono je i stodobno puno rizinije nego vei na drugih pretra-
ga, izlaui vas dal eko vei m dozama zraenja. NRPB je 1991. godi ne zakl ju-
i o da CAT skeni ranja predstavl jaju svega dva posto ukupnog broja rendgen-
ski h snimanja u Vel i koj Britaniji, ali i stodobno i 20 posto cjel okupne kol ek-
tivne doze, to ih progl aava najvei m pojedi nani m izvorom izl aganja rend-
genski m zrakama.
87
Taj se rizik poveava ako ti jekom pretrage oko pol a mi -
nute niste bi l o potpuno mirni, te se ona mora ponovi ti . U J apanu je oko jed-
ne osmi ne popul aci je bi l o podvrgnuto CT skeni ranju od 1979. na ovamo. Ra-
dijacija od jedne sni mke tijela danas se smatra usporedi vom s onom kod ni e
ozraeni h preivjel ih od atomske bombe u Hiroimi
CAT skeni ranje posebi ce je opasno kada se primjenjuje na djeci . Premda
nisu vel i ka, ona mogu primati doze za odrasl e, ak i do pet puta vee od po-
trebni h, to rezul tira skl onou obol i jevanju od raka. Procjenjuje se da. u
SAD-u, gdje se svake godi ne CAT skeni ranje obavi na 600.000 djece ml ade od
15 godi na, 500 njih umi re zbog toga.*
5
Nadalje, i ako su sve rane studije po-
kazal e da je kori tenje CAT skenera skratilo vrijeme di jagnosti ci ranja, pomog-
l o l i jeni ci ma postaviti di jagnozu, rijeilo ih dvojbi oko di jagnoza ili pl anira-
nih terapija te otkl oni l o potrebu za drugim di jagnosti ki m pretragama, vrl o je
52
D i j a g n o s l i k i i s p a d
I
53
mal o studija pokazal o da je to znanje na bil o koji nain izl ijeil o bol esni ka,
skratil o mu boravak u bol ni ci ili sprijeil o smrt.
90
I sama je tonost upitna. Unato opasnostima od zraenja djece visokim
dozama, posebi ce njihovih spol ni h organa, ono se esto koristi za dijagnosti-
ci ranje cerebral ne herni je nakon l umbal ne punkci jc kod meni ngi ti sa. I pak,
jednom je studi jom otkri veno da je jedna treina djece s herni jom bila krivo
di jagnosti ci rana kao zdrava.
1
'
1
J ednako kao i kad je rije o drugim kontrast-
nim sredstvi ma, boje koje se koriste mogu trajno otetiti bubrege.
92
Usprkos i zostanku i kakve potvrde njegove stvarne vrijednosti, osim om:
da je rije o di jagnosti koj igraki, uporaba CI" skenera energi no se poti cal a.
Pacijenti koji su imali napadaje skeni rani su ak i prije nego to su im bili
uzeti anamnesti cs podaci kojima bi se iskljuila al kohol na apsti nenci jska
kri za.
93
Ta je sprava tako omi l jena da se koristila ak i za istraivanje uzroka
obi ne prehl ade, a istraivai su zakljuili da su njihovi pacijenti imali pa-
zile sad oteenu sl uzni cu.
94
Pored megadoze radijacije, za CT skenerc (za-
pravo za sve x-zrake) ve se due vrijeme zna da uzrokuju one mrene i dru-
ga zamuenja l ee, kao to je nukl earna staraka mrena,
9 5
te da mogu utjeca-
ti na funkci ju ti tnjae.
96
MAGNETSKA REZONANCI J A
Opasnost CAT skenera i kori tenje raunal a potakl i su razvoj nukl earne mag-
netske rezonanci je, koja se dal je razvila u sl i kovnu di jagnosti ku magnetskom
rezonanci jom (-magneti c resonance i magi ng" ili MRI). Ta je di jagnosti ka me-
toda pozdravl jena kao obeavajua al ternativa rendgenski m zrakama jer daje
detal jne sl i ke meki h tjel esnih tkiva, posebi ce mozga i kral jeni ne modi ne.
Za vri jeme sni manja magnetskom rezonanci jom smjeteni ste unutar ma-
si vnoga ci l i ndri nog magneta koji tei i do 500 tona dovol jno vel i kog da
obuhvati ci jel o tijel o. Dok ste u unutranjosti magneta, brzi m i mpul som stva-
ra se jako magnetsko pol je, oko 50.000 puta jae nego ono Zeml ji no.
9 7
Njime
se izazivaju jezgre atoma u tjel esnim stani cama. One lada poinju proizvoditi
radi ofrekventne odjeke, koje raunal o obraduje i pretae u sl i ke.
Rad MRI skenera usmjeren je na mol ekul e vode, od kojih su najvei m di-
jel om i sai njena tjel esna tkiva. Naprava provocira vodik i kisik u mol ekul a-
ma, a kako se oni onda poinju kretati odreenom brzi nom i smjerom, ure-
aj ih moe detektirati i mjeriti te potom na osnovi toga rekonstruirati sliku
tijela prikazujui je u stvarnom vremenu na moni toru. Premda se i zvorno vje-
roval o da bi kval iteta slika koje daje MRI mogl a el iminirati potrebu za ubriz-
gavanjem boje. to se ipak nije pokazal o toni m. Kontrastna su sredstva po-
trebna za detekti ranje, pri mjeri ce, tumora na mozgu. Za razliku od kontrast-
nih sredstava koja se kori ste kod CAT skeniranja, a koja sadre jod, za MRI se
kori ste magnetski akti vne tvari.
Trenutano jedi ni MRI kontrastni materijal i koje je odobri l a ameri ka
Uprava za hranu i l i jekove jesu kel ati, koji sadre el ement rijetke zeml je naz-
van gadol i ni j. Kad se ubrizgaju u paci jentove il e, djel uju sl i no kao jodna
kontrastna sredstva, ali se pretpostavl ja da su znatno sigurnija, s pojavom oz-
biljnih reakci ja kod jednog od 350.000 paci jenata.
MRI se ugl avnom upotrebl java za pregl ed i vanog sustava, kod sumnje
na modani udar, tumor mozga, multiplu skl erozu, i nfekci je mozga poput
meni ngi ti sa, kod epi l epsi ja, razvojnih poremeaja mozga poput hi drocefal u-
sa, te kod probl ema kral jeni ne modi ne ili kral jeaka. Prednosti su sni ma-
nja magnetskom rezonanci jom, u odnosu na CAT skeni ranje, to se njime
posti e bolji kontrast tkiva, mogue je dobi vanje sl i ke u vie ravnina, nema
zraenja, koristi se si gurni je kontrastno sredstvo, te je mogu pregl ed vena i
vrnih i frontal nih spoji ta l ubanje. Veliki nedostatak predstavl ja znatno due
vrijeme sni manja, a rezultati mogu postati manjkavi ako se u bi l o kojem tre-
nutku ti jekom postupka pomaknete. Meutim najnoviji MRI ureaji danas
mogu raditi bre i detal jnije i stodobno.
9 8
MRI se cijeni kao pri l i no toan u
detekti ranju mul ti pl e skl eroze; jedna studija paci jenata s tom bol esti pokaza-
l a je 95-99 posto tonosti u utvrivanju bol esti .
y y
No tonost i dal je ostaje pod vel ikim upi tni kom. Prema medi ci nskom pri-
runiku za CT i MRI tehni ke, brojni poetni izvjetaji o tome da MRI daje de-
taljnije sl ike nego CT bili su poretjerano optimistini. Sve poetne hval o-
spjeve, koji su doli od pojedi nani h paci jenata, nisu potvrdi l e vee studije
koje su usl ijedil e, a koje su u potpunosti koristil e znanstvene metode. Poka-
zal o se da ranije studije nisu bil e u cijelosti kontrol i rane.
100
U posl jednje se vri jeme pokazal o da MRI nije najtoniji u odrei vanju ra-
ne faze raka prostate
101
ili bol esti koronarni h arteri ja.
102
Smatra se da je MRI u
prednosti nad CT-om kad je u pitanju pretraga mozga i kral jeni ce, zbog mo-
gunosti dobi vanja sni mke tjemena gl ave i frontal nog dijel a l ubanje, ali je CT
bolji za ispitivanje bi l o koje vrste traume kao to su udarci na bi l o koji di o
tijela ili kosti.
54
Probl em je u tomu to jo ni tko ne zna koji su mogui dugotrajni uinci
na tijel o podvrgnuto magnetskom pol ju, dovol jno snanom da magnetna ti-
jel a pol ete preko sobe. Zasad je britanski Nacional ni odbor za radi ol oku
zatitu (Nati onal Radi ol ogi cal Protecti on Board) upozori o na ui nak grijanja
magnetskog pol ja i mogunost njegova utjecaja na magnetne tvari u tijelu ili
na oteenje tkiva.
Mi krobi ol og Wendel l Wi nter i njegovi kol ege sa Sveuil ita Teksakoga
zdravstvenog centra (University of Texas Health Center), San Antoni o, izjavili
su da i zl aganje ovi m tipovima el ektromagnetski h pol ja moda nije potpuno
bezopasno. Oni su u domet el ektromagnetski h pol ja stavili neke ive tvari i
otkrili da su pol ja stimul iral a brzinu rasta stani ca raka.
1
"
3
I spitivanja kokoji h embrija demonstriral a su da je povi enjem temperatu-
re dol o do ugroenosti embri ja; kod enki mia koje su magnetskom zrae-
nju bil e dugo i zl oene evi denti rane su promjene u broju bijel ih ki vni h stani-
ca. Ostal a ivotinjska ispitivanja pokazuju da MRI moe uzrokovati uroene
one defekte
1
"'
1
i oteenje uha.
1 0 5
U SAD-u je nekol i ko paci jenata s el ektrosti -
mul atorom srca (pacemaker) umrl o kad su na njih djel oval e magnetske si-
le
1 0 6
Naredna potenci jal na opasnost odnosi se na bi l o koju metal nu tvar na i u
vaem tijel u. Kompl i kaci je se mogu pojaviti imate l i bi l o kakve metal ne pro-
teze ili umetke (i mpl antate), kirurke tipal jke ili umjetne srane zal i ske, no-
site l i bi l o kakav metal an predmet, pri mjeri ce sat, i mate bi l o kakav metal na
odjei , ako ste na one kapke nanijeli sjeni l o koje sadri metal ne esti ce ili
ak ako vam je u lisnici kreditna kartica.
J ednu od vel ikih potekoa kod MRI di jagnosti ke predstavl ja kl austrofobi -
ja. Do jedne trei ne paci jenata upueni h na MRI osjeal o se kl austrofobi no,
tako da se moral o odustati od pretrage.
107
Nakon MRI skeni ranja vrata imala
sam uasnu kl austrofobi ju (i za vrijeme pretrage), s gubi tkom pamenja, na-
pisala je J il l iz Aberdeena. Nisam mogl a prestati pl akal i , tresti se, ni sam
mogl a pisati, poel a sam mucati i imala none more jo dva tjedna nakon
pretrage. Bi l o je to 55 minuta pakl a gore nego dva prethodna CT skeni ra-
nja. Mora da sav taj magneti zam utjee na stani ce mozga.
Lokal no je zagrijavanje moda jedan od probl ema to ga stvaraju radi o-
frekventna pol ja MRI-a na koji se najmanje pomil ja, a rije je o riziku koji se
uveava radi l i se o sni manju mal e djece ili paci jenata pod anestezi jom.
10
"
Pri mjeri ce, rezultati jednog anketiranja deset ameri ki h odjel a za radiol ogiju
55
56
D i j a g n o s l i k i i s p a d
LABORATORIJ SKE ANALIZE
Uz rendgenska sni manja l aboratori jske su anal i ze svih vrsta izvor najvei h
pogreaka. Centri za kontrol u i prevenci ju bol esti u Atlanti provel i su repre-
zentati vno uzorkovanje l aboratorija diljem SAD-a te pronal i da su rezultati
oko jedne etvrti ne svih pretraga bili netoni .
1 , 4
Uredni tvo asopi sa The Lancet jednom je pril ikom zakl jui l o da su mno-
gi ml i nski l aboratori jski di jagnosti ki testovi gubi tak vremena i novca,"
5
ukl juujui u to brojenje kivnih sl anica i bi okemi jske pretrage prije bol ni -
kog l i jeenja. J edna studija, navode, pokazal a je da je bol est di jagnosti ci rana
na osnovi rutinskih anal iza kivi i urina samo kod est od 630 paci jenata. U
jednoj drugoj studiji, provedenoj na uzorku od vi e od 1.000 paci jenata psi-
hijatrijskog odjel a za odrasl e, rutinski testovi krvi i urina pridonijel i su pos-
tavljanju di jagnoze u manje od jedan posto sl uajeva; pri bl i no tri el vrti ne
dijagnoza doneseno je temel jem paci jentove povijesti bol esti ili fi zi kal nog
pregl eda.
1
"'
Lijenici se ak ne mogu sloili ni oko razine eera u krvi osoba obol je-
lih od di jabetesa.
kotska studija otkrila je znatne razl ike u rezul tatima i zmeu dviju anal iza
jedne koja mjeri ugl ji kohi drate u krvi, i druge koja mjeri samo gl ukozu
koje se obje koriste za osmi l javanje pl ana l ijeenja di jabetesa te praenje re-
zul tata."
7
HIV TEST
Najsramotniji sl uaj nepouzdanog l aboratori jskog testa koji se koristi u dija-
gnosti ke svrhe jest test za AIDS. HIV status najee se ispituje i munoenzi m-
skhn testom F.LISA (enzyme-l i nked i mmunosorbent assav), pri emu se
obi no smatra da je pozitivan test dokaz zaraenosl i osobe vi rusom HlV-a.
Test nazvan Western Bl ot esto se koristi za potvrdu pozi ti vnog testa. Za test
ELISA uzorku paci jentove krvi dodaje se smjesa protei na. Pretpostavl ja se da
e HIV antitijel a, ako su prisutna u krvi, reagirati na HIV protei ne u testu.
Dokaz da HIV uzrokuje AIDS potpuno se osl anja na ideju da je detekci ja
odgovora antitijel a na virus dokaz njegove stvarne prisutnosti. Lijenici pret-
postavl jaju da ako je vae tijel o stvoril o antitijela speci fi na za HIV, to znai
da je protei n virusa a tako i sam virus prisutan. Drugim ri jei ma, tako-
zvani AIDS testovi ne mogu potvrditi prisutnost HlV-a, nego jedi no prisutnost
57
pokazal i su da se prevl adavajua vei na ozbil jnih ozl jeda vezani h uz MRI od-
nosi na opek l i ne.
m
To zagrijavanje isto tako moe prouzroi ti probl eme
pl odnosti kod mukarca, jer sperma postaje steri l nom zagrije l i se iznad tje-
l esne temperature. J edna je studija ustanovil a da je prosjena temperatura
koe monji znatno porasl a, prosjeno za dva, a najvie za etiri Cel zijeva
stupnja.
11
" etiri odvojene studije podral e su J il l inu tvrdnju da tehni ka uzro-
kuje gubi tak pamenj a."
1
britanski je Naci onal ni odbor za radiol oku zatitu zakl jui o da je mag-
nci sko pol je od 2,5 tesl e (T) si gurno za sve paci jente. tetnost je dvojbena za
vrijednosti i zmeu 2,5 i 4 tesl e, ali vrlo vjerojatna za magnetsko pol je od 4
tesl e na vi e.
Ako ste trudni, i mate ugraeni el ektrosti mul ator srca (pacemaker) ili
metal nu protezu, pri mjeri ce umjetni kuk, zaostal i rapnel ili kohl earni im-
pl anl at od ugl jenog vl akna, odnosno umjetnu puni cu, trebal i bi ste i zbjega-
vati MRI. I mpl anl al i se mogu ili pomicati ili postati arite topl i nskog ui nka
MRI-a. uzrokujui neugodu i l okal no oteenje tkiva. Osi m opasnosti od me-
tala u vaem tijel u, svaki metal ni predmet u sobi za sni manje postaje, i m se
MRI ureaj ukl jui, potenci jal no smrtonosan projekti l . Najtea prijavl jena oz-
ljeda vezana uz MRI dogodi l a se kada je boca s ki si kom, smjetena pored
magneta, pol etjel a i smrskal a pacijentu l i ce."
2
Osi m toga, l ijenici su sve vie zabrinuti zbog kontrastni h sredstava koja
se koriste za sve nuklearne tehni ke sni manja.
Od svih prijava neel jeni h popratni h pojava (UK Adverse Reaction Repor-
ting Scheme) pristiglih u estogodi njem razdobl ju pri bl i no pol a ih se odno-
si l o na kori tenje meti l endi fosfonata za sni manje kosti, a jedna trei na na ko-
l oie za sni manje jetre. Vei na prigovora odnosi l a se na preosjetl jivost na bo-
je. Najkonzervati vni je se procjenjuje da se reakcija javlja kod jedne od 1.000
osoba znatno ee nego to se prvobi tno vj eroval o.
I M
Ako va l ijenik eli da obavi te ovu pretragu, trebal i bi ste pi vo provjeriti
je l i uzeo sve vae anamnesti ke podatke, jer se protokol za MRI dijagnostiku
razl ikuje u zavisnosti od toga to se ispituje. Kada di jagnosti ki ureaji kao
to je MRI ne bi bili dostupni , miljenja je specijal ist za mul tipl u skl erozu dr.
Patrick Ki ngsl ey, svaki i ol e iskusniji neurol og mogao bi dati pouzdanu dijag-
nozu mul tipl e skl eroze na osnovi pacijentovih si mptoma i anamneze. J edi ni
razl og za moguu preporuku koritenja MRI-a jest ako neurol og eli iskljuiti
postojanje operabi l nog tumora mozga.
antitijela na HI V uobi ajen znak cla se tijel o susrel o s vi rusom, no mogue
i obrani l o od i nfekci je.
Western Bl ot testom ti se HI V proteini izoliraju na trakama; kad se pomi -
jeaju s uzorkom krvi, svaka e se protei nska traka istaknuti ako se vezal a uz
antitijel o.
Osi m to ne mogu pouzdano detekti rati HI V, ovi su testovi krajnje
nepouzdani ; u Rusiji je 1990. godi ne od 20.000 pozitivnih ELISA testova svega
112 njih potvreno Western Bl ot testom, tvrdi austral ska bi ofi zi arka El ena
Papadopul os-El eopul os, koja je pomno prouaval a oba testa."
8
Francuska i h
vl ada pak smatra tako nepouzdani ma da je s trita povukl a devet od 30 HI V
testova.
Dodatni je probl em u tomu to niti jedan test nije speci fi an na HIV; oba
reagiraju na mnoge druge protei ne provoci rane drugim bol esti ma. Primjeri-
ce, protei n p24, openi to pri hvaen kao dokaz prisutnosti Hl V-a, naen je u
svim retrovirusima koji ive u tijelu, a ne i ne ni kakvu tetu. To znai da p24
nije jedi nstven za HI V, kao to je to opetovano tvrdio dr. Robert Gal l o, supro-
nal azitel j HIV virusa. Hepatitis B i C. malarija, bradavi ce i zazvane humani m
papi l omavi rusom, upal a l ijezda, tuberkul oza, sifilis i guba (l epra) samo su
neka od stanja koja mogu proizvesti biol oki l ano pozi ti van rezul tat ELISA
testa."
9
U jednoj su studiji antitijela na p24 otkrivena kod 13 posto paci jenata s
bradavi cama i zazvani m humani m papi l omavi rusom, te 24 posto paci jenata s
rakom koe i 41 posto paci jenata s mul tipl om skl erozom.
1 2 0
U drugoj studiji
pol ovi ni paci jenata s pozitivnim p24 testom kasniji je test i spao negati van.
121
Western Bl ot test, za koji se pretpostavl ja da je toniji od ova dva testa,
pokazao se ni mal o bol ji m od testa ELISA. Dr. Max Essex sa kol e za javno
zdravstvo Harvardskog sveui l i ta (Harvard Uni versi ty's School of Publ i c
Heal th), i zni mno ci jenjen strunjak za AIDS, naao je da je Western Bl ot dao
pozitivni rezul tat kod 85 posto afrikih paci jenata za koje je kasni je potvre-
no da su HI V negati vni . Na kraju su on i njegovi istraivai otkrili da proteini
uzroni ka gube (l epre) kojom su zaraeni milijuni Afri kanaca mogu
izazvati l ano pozitivnu reakciju kod oba testa, ELISA-e i Western Bi ota, jed-
nako kao i u sl uaju mal ari je.
122
U jednoj studiji paci jenata obol jel i h od mal a-
rije u Venecuel i Western Bl ot testovi bili su od 25 do 41 posto l ano pozitiv-
ni .
1 2 3
Ti porazni rezultati tim vie uznemiruju uzme l i se u obzi r i njeni ca da su
gl avne ri zi ne skupi ne za AIDS homoseksual ni mukarci , ovisnici o droga-
ma i hemofi l i ari i zl oene mnogi m stranim tvarima kao to su sjeme, dro-
ge, transfuzije krvi i ki vni h komponenata, hepatitisu, Epstai n-Barrovu virusu
i mnogi m drugi m i mbeni ci ma ili bol esti ma za koje se zna da uzrokuju l ano
pozi ti vne HIV testove. Ostal e popul aci je vee i zl oenosti bol esti od normal ne
kao to su Afrikanci i ovisnici o drogama takoer stvaraju znatno vi e
antitijela od nas ostal ih i zbog toga su podl oniji l ano pozitivnim oi tanji ma
testova.
I transfuzije krvi mogu proizvesti l ano pozitivan rezul tat HIV testa. U jed-
nom ispitivanju kol i i na HIV antitijel a, detektiranih ELISA testovi ma, bil a je
najvea neposredno nakon transfuzije krvi, a nakon toga se smanji val a.
124
J ednom vol onteru dano je est injekcija doni rane HIV negati vne krvi u etve-
rodnevni m i nterval i ma. Nakon pi ve i njekci je njegov HIV test bi o je negati -
van, ali je HIV pozitivan odgovor na antitijela rastao sa svakom sl jedeom
transfuzi jom.
125
Naravno, najvei probl em s HIV testom jest u tome da vas pozitivan test
obi l jeava kao HIV pozi ti vnog za cijeli ivot. Biti HIV pozi ti van moe znaiti
nemogunost skl apanja pol i ce i votnog osiguranja, zaposl enja, braka ili ul as-
ka u neku drugu zeml ju. HIV test takoer moe gurnuti mnoge zdrave paci -
jente u nemi l osrdni zagrljaj anti-AIDS terapija za svaki sluaj, s l i jekovi ma i -
je nezanemari ve, pa ak i po ivot opasne popratne pojave zastraujue na-
likuju listi si mptoma koji ma l ijenici opisuju HIV i nfekci je ili u potpunosti
razvijen AIDS.
ENDOSKOPSKI TESTOVI
Vei na drugih pretraga s koji ma ete se vjerojatno susresti invazivnije su me-
tode, koje trae od l i jeni ka da nei m injektira ili penetri ra vae tijel o. To se
ugl avnom odnosi na endoskopske pretrage, kod kojih se opti ka cijev uvodi
kroz tjel esne otvore s namjerom da se pregl eda unutranjost odreene tjel es-
ne upl ji ne el uca (gastroskopi ja), abdomena i zdjel i ce (l aparoskopi ja),
pl ua (bronhoskopi j a), debel og cri jeva (kol onoskopi j a), vrata materni ce
(kol poskopi ja), rektuma i donjeg dijela debel og cri jeva (fl eksi bi l na si gmoi do-
skopi ja), pa i zgl oba kol jena (artroskopi ja).
I ako l ijenici dre gastroskopi ju rutinskom pretragom, i nju prate brojni
rizici, ubrajajui u njih perforaciju sti jenke jednjaka, el uca ili dvanaesti ka,
59
i nfekci je i protureakci je na anesteti k ak i smrt. Do jednog od 36 paci je-
nata zavri s perforaci jom, a pribl ino e jedan od 100 paci jenata pretrpjeti
jednu tako ozbi l jnu da joj posl jedi ce mogu biti fatal ne.
12
'' Sve u svemu, pro-
cjenjuje se da gastroskopi ja ubija jednog od 2.000 paci jenata. Taj l o rezul tat
doao je na vi djel o samo zato to je provedena speci jal na revizija u britan-
ski m bol ni cama vezana uz dugotrajne ui nke tehni ke.
1 2 7
I spitivanje je otkril o
da su paci jenti umiral i do 30 dana nakon obavl jene pretrage, obi no od sra-
nih ili respiratornih kompl i kaci ja. Kompl i kaci je se dogaaju jer pretraga trai
da je paci jent pod sedati vi ma, to znai da paci jent jo uvijek moe biti pri
svijesti, ali ne osjea ni kakav bol . Unato tomu paci jenti pod sedati vi ma mo-
raju se bri no pratiti; neadekvatno je praenje uzrok 20 posto svih smrti koje
se odnose na anestezi ju.
Naredni probl em koji se stal no pojavl juje kod endoskopski h pretraga,
kao to su gastroskopi ja i bronhoskopi ja, jest izbijanje i nfekci je, to se javlja
u ameri ki m bol ni cama, a posl jedi ca je neadekvatno steril iziranih fl eksibil nih
opti ki h vl akana endoskopa. Prema podaci ma ameri ke Uprave za hranu i
l i jekove (FDA) na gotovo jednoj etvrtini svih endoskopa, ak i oni h steril izi-
ranih, nal azi se 100.000 ili vie razliitih tipova bakteri ja, to stvara pl odno tlo
za indirektan prijel az bakteri ja i virusa s paci jenta na paci jenta (cross-conta-
mination). I ako nema poznatih sl uajeva HIV infekcija zbog endoskopi je,
postoji dokaz o pri jenosu virusa hepatitisa B i C te Creutzfel d-J akobove bo-
l esti .
12
"
Ureaji se i ste i dezinficiraju ili runo, to je dugotrajan proces za jednu
prometnu bol ni cu, ili, sve vie, automatiziranim strojevi ma. Nakon istrage
povodom izbijanja zaraze bakteri jom Pseudomonas aeruginosa koja, i zmeu
ostal og, izaziva i nfekci ju unog mjehura, to se dogodi l o u jednoj ameri koj
bol ni ci , ameri ki Centri za kontrol u i prevenci ju bol esti nali su da je krivac
bi o debel i sl oj P. aeruginose u spremni ku za deterdent, cijevi za vodu i
zrani cama stroja za automatsku dezi nfekci ju. Pokuaji da se stroj dezinficira
prema uputi proi zvoaa, uz koritenje gotovi h preparata gl utaral dehi da, ni-
su uspjel i .
Nakon drugog izbijanja zaraze FDA je zatraila da jedan od proi zvoaa
poal je upozorenje svim bol ni cama koje su koristil e njegove proi zvode, s
preporukom da se primijeni rigorozni program ispiranja pril ikom i enja
strojeva. FDA je i stodobno suspendi ral a daljnju prodaju tih strojeva sve dok
se probl em kontami ni ranosti ne rijei. U meuvremenu je ak i ezi nl ekci j-
60
sko sredstvo izazval o popratne pojave poput krvavog prol jeva, kako medu
paci jenti ma, tako i medu osobl jem bol ni ce.
1 2 9
to se l aparoskopi je tie, tri od svakih 1.000 prouzroi t e kompl i kaci je,
pa ak i smrt. I zmeu 1995. i 1997. vie od 500 paci jenata pretrpjel o je pri-
bl i no 600 ozl jeda, a njih 65 je umrl o.
13
" Pozamana brojka ima veze s l i je-
ni ci ma koji nisu znal i pravi l no koristiti opremu. J edan od svaki h 25 anketi ra-
nih gi nekol oga ti jekom svoje karijere povri jedi o je gl avnu ki vnu ilu za vrije-
me l aparoskopi je.
131
J edan od gl avnih krivaca za to jest opa uporaba troakara (otri instru-
ment koji se koristi za punkci ju abdomi nal ne sti jenke), koji m se esto ozl je-
duju gl avne krvne il e i gl avni organi , to ponekad dovodi do smrti .
132
Artroskopi ja, tehni ka koja se koristi za pregl ed kol jena, moe prouzroi ti
trombozu duboki h vena. Ona se javlja kod pri bl i no jedne peti ne paci jenata
koji se podvrgnu toj pretrazi .
133
BIOPSIJA
Kad samo sni manje dijel a tijela ne razotkrije probl em, l i jeni ci e vam otki -
nuti komadi tijela i prouavati ga pod mi kroskopom. Rije je o oni m vrsta-
ma pretraga kod koji h se izvlai jedan ili vi e dijel ova tkiva ili tjel esnih teku-
ina radi ispitivanja, kao to su bi opsi je, i zvl aenje kotane sri ili punktira-
nje kral jeni ce (znano i kao l umbal na punkci ja). Postoje etiri tipa bi opsi je, u
rasponu od uzi manja nekol i ko stani ca do izrezivanja vei h komada skal pe-
l om ili pomou endoskopa s majuni m kl ijetima za one di jel ove tijela koji se
ne mogu dohvatiti konvenci onal ni m metodama. ak i nai zgl ed tako jedno-
stavna pretraga kao to je uzorkovanje tkiva nije bez rizika. Oko peti ne l um-
bal nih punkci ja rezul tirat e povredom. Premda se dugo vjeroval o da do oz-
ljeda dol azi kad punkci ju i zvode mladi l ijenici, sada je dokazano da se po-
greke dogaaju svi ma, ak i vrl o i skusni m l i jeni ci ma.
13
''
Punkti ranje kral jeni ce takoer se koristi za di jagnozu bakteri jskog me-
ningitisa, najopasni jeg obl i ka te bol esti , kod djece. No istraivanja su sada
pokazal a da punkti rana djeca imaju 30 puta veu vjerojatnost za cerebral nu
hernijaciju, teku kompl i kaci ju bakteri jskog meni ngi ti sa s vi soki m rizikom
smrtnog i shoda ili oteenj a.
1 3 5
Sto se bi opsi je ti e, postupka kojim se uzima uzorak tkiva zbog sumnje
na rak, neki njezini tipovi posti u vrl o l o uspjeh. Na pri mjer bi opsi ja prosta-
te, jedna od najei h, daje netone rezul tate u jednom od etiri sl uaja, ak
61
i kad se tki vo uzme na vie mjesta.
136
Bi opsi ja dojke, jetre, bubrega, pl ua,
guterae i l i mfnog vora (takozvani sentinel l i mfnog vora) imaju vi soke
postotke l ano pozitivnih i l ano negativnih rezul tata. Bi opsi je nisu, jednako
kao ni mamogrami , di skri mi natorne i ne razlikuju i zmeu dobroudni h i zl o-
udni h tumorski h stani ca.
1 3 7
Kao ni ostal e medi ci nske pretrage, tako ni bi opsi je nisu bezopasne. Naj-
vei je potenci jal ni rizik da l ijenik promai, pa punktira sam organ ili susjed-
ni. Pri mjeri ce, jedna od tri bi opsi je plua uzrokuje kol aps pl ua
1 3 8
, a jedna od
1.000 bi opsi ja jetre oteuje uni mjehur, to uzrokuje fatal nu upal u potr-
buni ce (peri toni ti s) zbog izljeva ui u trbunu upl ji nu.
139
Lijenici, osi m toga, sada poinju shvaati da, ukol i ko se tumor pritom ne
ukl oni potpuno, takvo upl itanje moe dovesti do toga da se rak posije na
druga mjesta. To je danas u tol i koj mjeri priznati rizik da l ijenici nakon i zvo-
enja bi opsi je prostate odmah nude i terapiju zraenjem. i renje raka javlja
se kod jedne trei ne sl uajeva bi opsi je doj ke"
1 1
i kod jedne esti ne bi opsi je
jetre.
1/ 11
Biopsiju sekundarnog tumora, koji je bi o di jagnosti ci ran nakon 'l okal ne'
bi opsi je i gl om, smatram odgovornom za smrt moje vol jene ene Geene u 50-
oj godi ni ivota, pi e Conor iz I rske. Geena je zrail a zadovol jstvom, bavil a
se sportom i akti vno se bavil a ureenjem vrta. Lijeila se al ternati vni m tera-
pijama i vel i anstveno se bori l a protiv raka. On nastavl ja dal je:
No bih je primorana na kirurku biopsiju i usprkos naim
strahovima, na koje je odgovoreno obrazloenjima i uvjeravanjima da je
takva pretraga posve bezopasna. Lijenici su isticali da se mjesto
primarnog tumora mora to prije odrediti kako bi se moglo poeti
hitnom terapijom.
Tragino, no medicinski dogmatizam nadvladao je nae instinkte i
prosudbu, i biopsija je napravljena. Ta je biopsija prouzroila brzo
proirenje tumora (na vrat).
Bilo je bolno to gledati. Samo dva mjeseca kasnije nuna je bila
terapija zraenjem kako bi se zaustavio rast tumora. Drugoga dana
nakon poetka terapije Geena je osjetila bol u trbuhu. Nakon zavretka
terapije, u rujnu, njezino je stanje poelo nezaustavljivo propadati.
Nekoliko tjedana kasnije hitno su joj odstranili maternicu kako hi
sanirali ono to je kasnije dijagnosticirano kao rak jajnika.
62
Kirurki zahvat nije mogao u potpunosti odstraniti rak; ono to je
ostalo irilo se poput poara. Posljednja oajnika kemoterapija bila je
nemona da ga zaustavi. Geena je umrla 23. studenog.
Prije dvanaest godina moj je otac preminuo dva tjedna nakon
rutinske biopsije na pluima.
Budui da su opasnosti i mogunost pogreaka vel i ke, vano je da se
suzdrite od bi l o koje pretrage ak i one koja se ini najbezazl eni jom
ukol i ko ona doista nije od vital ne vanosti . J ednako tako ustrajte na i scrp-
nom razgovoru s l i jeni kom i fizikal nom pregl edu prije no to se odl ui te za
pretragu. esto e temel ji to uzi manje anamnesti ki h podataka pruiti dovol j-
no informacija vaem l ijeniku, pa se rutinska pretraga moe i zbjei . Napo-
sl jetku, dvaput promi sl i te o godinjim kontrol ni m pretragama ako se osjeate
savreno zdravi.
Ako vam je reeno da trebate izmjeriti kol esterol , zahtijevajte anal izu koja
e odrediti .sve l ipide u vaoj krvi i usporediti ih. Ameri ki National Choles-
terol Education Panel preporuuje da sve pretrage kol esterol a ukl juuju etiri
komponente: ukupni kol esterol , HDL, LDL i trigl iceride. I nzistirajte na dvjema
zasebni m pretragama u razmaku od osam tjedana, s tim da je poel jno da
svaku obavi te u drugom l aboratori ju.
142
Taj dodatni trud mogao bi vas spasiti
od doi votnog uzimanja l ijekova.
Pretrage kompjutori zi ranom tomografi jom (CAT ili CT) trebal o bi koristiti
samo u izuzetnim okol nosti ma, kada nema sigurnijega di jagnosti kog sred-
stva. Ako zaista trebate CAT pretragu, ustrajte na tome da je jedna dovol jna.
Za vri jeme svih rendgenski h sni manja (ak i beni gnog sni manja ruke ili prs-
ta), ne obazi ri te se na oeki vani podsmi jeh medi ci nske sestre i zatraite da
vam se reprodukti vni organi i titna lijezda zatite, jer to moe smanjiti rasu-
tu radijaciju do 20 posto.
1 4 3
Kad god je mogue, i zbjegni te kontrastna sredstva za radi ol oke pretrage
i potrai te si gurni je al ternati ve. Nove tehni ke poput endoskopskog ul trazvu-
ka (kod kojeg se zvuni val ovi kori ste enoskopski ) vjerojatno su najsigurni-
ja al ternativa.
Opi ri te se bi opsi jama kad god je to mogue te traite nove i sigurnije teh-
ni ke sni manja kao to su termografija za rak dojke, ul trazvuk, magnetska re-
zonanci ja (MRI) ili pozi tronska emisijska tomografija (PET).
63
PRETRAGA PRETRAGE
Prije no to pri stanete i na najjednostavniju pretragu, u to se ubraja i mjere-
nje krvnog tl aka, postavi te svojem l ijeniku neka od sl jedei h pitanja:
Je li mi ova pretraga zaista potrebna? Postoji li neki drugi, sigurniji na-
in odrei vanja iste stvari (kao to je iscrpan razgovor i fizikal ni pregl ed
i skusnog l i jeni ka)?
to ete mi savjetovati ako pretraga bude normalna/nenormalna? Ako
va l ijenik nita ne moe uiniti u sl uaju bi l o kakvih nenormal nosti u
nal azu, emu se podvrgavati takvoj pretrazi?
Kakvi su pokazatelji tonosti pretrage?'Koji su rizici pretrage? A terapije
koja bi uslijedila? Moete si zadati domau zadau i posavjetovati se pu-
tem medi ci nski h asopi sa, I nterneta, pa ak i s proi zvoai ma testova
ili opreme.
Kakva je strunost ojjeratera (i koliko su sati proveli na dunosti prije
nego to se vi jjodvrgavate [pretrazi)? Ako su u pitanju staisti na kraju
svojeg 72-satnog radnog tjedna, bi l o bi mudro zahtijevati iskusnije i
odmorni je osobe za rukovanje aparati ma.
Kada je sigurnost/tonost opreme posljednji put provjeravana? Ovo je
posebno umjesno pitanje u sustavu zdravstvene skrbi koji je stal no u fi-
nanci jskom kri pcu.
Koliku u dozu (radijacije ili ultrazvuka, primjerice) primiti? Postoje li
zatitna sredstva (titnici u sluaju zraenja) koje mogu upotrebljavati?
Noenje zatitne pregae kod rendgenskog sni manja zuba moe zatititi
ostatak tijela od i stodobnog zraenja.
Mogu li se koristiti rezultati ranijih pretraga tako da se ne izlaem dalj-
njem riziku?I nzistirajte na tome da va zubni l ijenik trajno sauva sve
vae sni mke zuba. Promi jeni te l i zubara, traite da se sni mke prosl i jede
vaemu novom zubaru. Ako va prijanji zubar odbi ja to uiniti, zatrai-
te, zbog bri ge o ograniavanju doziranja, i ntervenci ju nadl ene zdrav-
stvene institucije.
Koliki je stvarni rizik da e se kod mene razviti stanje koje ispitujete?
Ako l ijenik sugerira mamografiju kako bi ispitao kvricu u dojci , a vi
ste 15-godi njaki nja koja ni kada nije uzimal a hormone, tada bi rizik za
razvoj raka dojke u vaoj dobi bi o dal eko manji nego rizik pretrage.
Poduzi manje svih pretraga pretpostavl ja da i mate si mptome zbog kojih
ste, uostal om, i posjetil i l ijenika. U dananje je vri jeme vie no vjerojatno da
e vas uputiti na pretrage ak i kad ste potpuno zdravi a nikad ee nego
od prvog trenutka kad vam dijagnosticiraju trudnou.
65
64
Tree poglavlje
Prenatalne pretrage:
ubitano tone
im vam i zostane mjeseni ca, medi ci nska vam znanost daje na znanje da se
neete moi poroditi ako se ne podvrgnete nizu prenatal ni h pretraga, sve re-
dom osmi l jeni h s ci l jem da vas umire. U stvarnosti te pretrage imaju supro-
tan ui nak. Prema medi ci nskoj znanosti , primjerice, moja ki Caitlen trebal a
je imati Dovvnov si ndrom. Da sam posl ual a strunjake, mogl a sam prekinuti
trudnou ili je izgubiti zbog pobaaja potaknutog vi sokotehnol okom pretra-
gom. Najeim se i od same pomisl i na to.
Kad sam zatrudnjel a, vrsto sam se opiral a svi m preporukama za prae-
nje trudnoe ul trazvukom i amni ocentezi (punkci ja pl odne vode) unato to-
mu to sam bila rel ati vno starija prvorotkinja (37). a sve zbog svojih bojazni
oko poznati h i nepoznati h rizika tih pretraga.
I pak, kad sam bila u 16-om tjednu trudnoe, moj mi je l ijenik, koji je
poti vao moju el ju da se i zbjegne amni ocenteza, sugeri rao da napravi m ru-
tinski prenatal ni test al fa-fetoprotei na (A FP). Pretragom se odreuje razina
AFP-a koji proi zvodi fetus, a prisutan je u maji nu krvotoku.
Pretraga je nami jenjena otkrivanju djece s rijetkim defekti ma neural ne ci-
jevi kao to je spi na bifida (rascjep kral jeni ce), na to ukazuju visoka oi -
tanja. I ako pretraga nije osmi l jena za to, no niska se oitanja danas povezu-
ju s poveani m rizikom za Dovvnov si ndrom.
Samo da se ne brinete, uvjeravao me moj l ijenik.
Kako je pretraga znai l a tek uzi manje uzorka krvi iz moje ruke, a ne in-
vaziju na materni cu kao to je to sl uaj s ostal im prenatal ni m testovi ma, ja
sam se na nju dal a nagovori ti . Uostal om, imala sam fantasti nu trudnou. Bi -
la sam uvjerena da je moja beba savreno zdrava. Sada u u to biti sigurna.
Sto mogu izgubiti?
67
68
P r e n a t a l n e p r e t r a g e : u b i t a n o t o n e
Na kraju smo odl uil i da za nas postoji samo jedan razuman put: zanema-
riti test i sluati svoja srca koja su nam govoril a da je beba dobro.
To smo i uinil i. Nazvala sam svojeg l ijenika da mu saopi m nau odl u-
ku, a suprug i ja vi e ni kada ni smo o tome razgovaral i. Pokazal o se, naravno,
da smo bili traumatizirani bez potrebe. Nalaz je tesl a bi o netoan. Na kraju
moje trudnoe rodil a se savreno normal na, zdrava djevoji ca.
Unato hval ospjevi ma vaega porodni ara o vrhunskoj medi ci nskoj tehnol o-
giji, vei na prenatal ni h pretraga tek je neto mal o vie od ritual ne besmi sl i ce.
ULTRAZVUNO SNI MANJ E
Sni manje ul trazvukom (ili sonografi ja) gl avno je upori te moderne porodni -
arske di jagnosti ke, i to je najvjerojatniji pregl ed na koji e vas uputiti i m
vam nal az pretrage urina na trudnou i spadne pozitivan. Mnogo se ena da-
nas moe pohval iti sl i kama svojih beba u utrobi dok ove jo nisu dal eko od-
makl e od faze punogl avca. Razvijeno za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u
svrhu praenja neprijatel jskih podmorni ca, ul trazvuno se sni manje u 1970-
ima poel o koristiti za di jagnosti ke pretrage, a kasnije i za praenje trudno-
e.
Sl i no radu radara, sni manje u stvarnom vremenu koristi vrl o vi soko frek-
ventne i mpul se zvuni h val ova (3,5 - 7 mHz, ili 3,5 - 7 milijuna ci kl usa u se-
kundi ) koji se al ju fetusu preko pri jenosni ka smjetenog na trbuh. J eka
zvunih val ova stvara pokretnu sliku na zasl onu moni tora.
U radi ol okoj je industriji ul trazvuk poznat kao podruje najveeg rasta,
gdje e proi zvoai opreme uivati u 20-postotnom rastu prodaje sl jedei h
nekol i ko godi na i u pribl inih 60 do 90 milijuna ispitivanja svih vrsta koja se
godi nje obave.
1
I ako je prvobi tno pl anirana upotreba samo u sl uaju viso-
kori zi ne trudnoe, na ul trazvuno se sni manje danas gl eda, kako je to jed-
nom pril ikom pri mi jeti o profesor Harol d E. Fox s njujorkog Sveuil ita Co-
l umbi a, kao na ekvi val ent fizikalnog pregl eda fetusa u maternici-, pri emu
je dobar rezul tat jamstvo da je beba zdrava. Danas se gotovo sve trudni ce ul-
trazvuno sni maju, nakon ega odl aze kui s fotografi jama i vi deosni mkama
svojih beba, dosjetl ji vo zapaki rani ma poput suveni ra, kao prvim sl i kama svo-
jeg djeteta.
Osnovna je ideja da se odredi je l i vae dijete zdravo i kada ete najvjero-
jatnije imati poroaj. Sni manjem bi se trebal o moi utvrdili starost pl oda, nje
69
Otpri l i ke tjedan kasni je zvala je tajnica mojega l ijenika i zamol i l a da mu
se javim. Zato? J e l i sti gao nal az testa?, pitala sam zabri nuto.
O tome i eli s vama razgovarati.
Pol a sata provel a sam u agoniji ekajui da ga dobi jem na tel efon. Kad se
javi o, ul a sam rijei na koje ni sam nikada mogl a ni pomisl iti: Rezultati AFP
testa grani no su niski.
I z mene je proval i l o hi steri no jecanje, i tek nakon pet minuta dovol jno
sam se smiril a da ga pitam ono to sam ve i sama znal a.
Postoji mala mogunost Downova sindroma.
Ne sjeam se puno ostatka razgovora. Moj me je l ijenik pokuao umiriti
mogli bi smo potvrditi nal az kombi naci jom amni ocenteze i ul trazvuka; ta
kombi naci ja pretraga ima vi sok stupanj tonosti ; ostal i grani ni sl uajevi koje
je ispitivao ispali su u redu.
J edva sam na kraju uspjel a promucati da u ga ponovno nazvati. Prisilila
sam tajnicu da i zvue mojeg supruga s jednog sastanka kako bih mu rekl a
novosti , nakon ega je on pouri o kui pa smo razmotrili nae mogunosti .
Mogli bi smo se upustiti u seriju ul trazvunih sni manja i amni ocenteza, uz ri-
zik od pobaaja potpuno zdravog djeteta ili njegova ozl jeivanja za vri jeme
pretraga oba su poznati rizici postupka. Onda smo raspravili nae mogu-
nosti ako rezul tat testa potvrdi da nosi m hendi kepi rano di jete.
Suoil i bi smo se s donoenjem odl uke o pobaaju petomjesene bebe
ne punogl avca vel i i ne zrna graha, nego savreno obl i kovanoga, gotovo za
ivot sposobnoga l judskog bi a. To je znai l o odraditi muan posao i poro-
diti mrtvorodene ili, ako ga se ne rijeimo na taj nai n, izvaditi tijel o koma-
di po komadi .
Bacil a sam pogl ed na svoj i spupen trbuh. To jednostavno ni sam mogl a
zamisliti, bez obzi ra na to kako i kol iko bi di jel e mogl o biti deformi rano, i -
me je cijeli AFP test i spao bezgrani ni m gubi tkom vremena. A ko niste sprem-
ni abortirati hendi kepi rani pl od, nema svrhe upustiti se u pretrage.
U tome sam asu bil a zgroena medi ci nom jer me stavil a u situaciju koja
bi se mogl a rijeiti samo vi sokotehnol oki m mjerama koje sam si l no el jel a
i zbjei . Da ni kada ni sam napravil a AFP test, mislila sam, ni kada ne bih raz-
matral a mogunost da svoje dijete podvrgnem nizu pretraga koje mogu re-
zultirati mogui m oteenji ma, samo da bi sumnja pokrenuta nal azom prvog
testa pala u zaborav.
gova vel i i na i razvijenost, iskljuiti vi epl odne ili i zvanmateri ne trudnoe ili
ciste jajni ka, odrediti pol oaj djeteta u maternici, te pokazati raste l i ono ka-
ko treba ili je moda umrl o.
Uza sve to ul trazvuni m se sni manjem prije 20-og tjedna trae jo i nenor-
mal nosti kao to su hi drocefal us, anencefal i ja, spi na bifida, rascjep usne ili
nepca te uroene srane mane. Ultrazvuk se sve vie koristi za hvatanje ta-
kozvani h -soft markera finih defekata koji mogu ili ne moraju biti ozbi l j-
ni. Sni manje detekti ra pri roene eformi tete stopal a (ekvi novarus), ni sko
pol oene ui, pa ak i probl eme u razvoju l ica.
Ono je danas prva stani ca za provjeru kromosomski h abnormal nosti kao
to je Downov si ndrom. ene se ul trazvuno snimaju najmanje u 12., 18., 20.
i 34. tjednu trudnoe. Mnoge su sni mane 10-12 puta prije roenja djeteta, po-
evi ve od sedmog tjedna trudnoe. U kasnoj se trudnoi sni manje koristi
da se iskl jui placenta praevia, ni sko pol oena postel ji ca koja prijei ue
materni ce i onemoguuj e spontani poroaj.
I ako se l ijenici pouzdaju u ul trazvuno sni manje kao rano upozorenje
na probl eme to se vei m di jel om mogu izlijeiti, sni mana djeca pokazuju l o-
ije rezul tate, mogue zbog toga to sni manje jednostavno priziva znatno in-
vazivnije postupke za koje se ne ini da pomau preivl javanju. J edna je stu-
dija pokazal a da je vi e sni mane djece umrl o, bi l o roeno prije vremena i
provel o vie vremena u bol ni ci uz respiratornu potporu nego djeca koja nisu
bila sni mana. Od novoroenadi s defekti ma trbune sti jenke ona u grupi
sni mani h beba bila su ranije operi rana, ali s istim rezul tatom kao i bebe koje
nisu bi l e sni mane, a koje su bil e kasnije operi rane. Povrh toga, vie sni mani h
beba je umrl o (23 posto u odnosu na 4 posto oni h koje nisu bi l e sni mane).
3
J edna je njemaka studija otkrila da su carski rez i pri jevremeni poroaj pet
puta ei , a potreba za i ntenzi vnom njegom tri puta ea za novorodenad
koja je prije roenja bila podvrgnuta ul trazvunom di jagnosti ci ranju.'
U Vel i koj Britaniji i SAD-u l ijenici trudni cama govore da je ul trazvuk si-
guran kao i tel evi zor. Sl ubeni je stav bri tanskoga Kral jevskog zbora porod-
ni ara i gi nekol oga (Royal Col l ege of Obstetri ci ans and Gynaecol ogi sts) da je
jakost val ova koja se koristi za sni manje vjerojatno si gurna. Porodni ari po-
vrno zakl juuju da ako svi jetom ee 50 mil ijuna ljudi koji su sni mani dok
su bili u maji noj utrobi , a pritom nema l aboratori jskog dokaza da je ultra-
zvuno sni manje opasno, onda mora da je u redu.
5
Kao to je i istina da za
vrl o kratke pul seve zvuka koji proi zvode jeku i sl i jedom toga, kad pogode
70
meko tkivo, sl i ke koje vidite na ekranu 1.000 pul seva u sekundi , svaki u
trajanju od jedne mi l i junti nke sekunde nikada nije defi ni ti vno pronaeno
da uzrokuju zagrijavanje ili stvaranje mjehuri a u tkivima ljudskih beba.
6
Meutim taj stav ignorira rastui broj opreni h medi ci nski h dokaza, tovi-
e tol i ko mnogo njih da nadl ena ameri ka regul atorna tijela preporuuju
porodni ari ma i gi nekol ozi ma da ne kori ste ul trazvuk rutinski.
Entuzi jasti ko i nekri ti ko pri hvaanje ove moderne tehnol ogi je uvel i ke
podsjea na ono to se u SAD-u dogodi l o s dietil stil bestrol om (DES), udo-
tvornim l i jekom pedeseti h godi na prol og stol jea za koji se pretpostavl jal o
da spreava pobaaj. Nuspojave toga lijeka pojavil e su se tek u odrasl oj dobi
potomstva, neki h 30 godi na kasnije, u obl i ku reprodukti vni h probl ema i ra-
ka.
i njeni ca je da je svaka ena koja je imal a fetal ni ul trazvuni pregl ed su-
djel oval a u j ednom od najvei h l aboratorijskih pokusa u povijesti medi ci ne.
U SAD-u i Vel i koj Britaniji zakonodavna su tijela odobri l a upotrebu ul trazvu-
ka bez obavl jeni h dugotrajni h studija, navodei javnost da pretpostavi kako
je ta pretraga si gurna.
Niti jedna dobro kontrolirana studija jo nije potvrdila da e rutinsko
ultrazvuno snimanje prenatalnih pacijenata utjecati na poboljanje ishoda
trudnoe. To je sl ubena izjava Ameri kog zbora porodni ara i gi nekol oga
(Ameri can Col l ege of Obstretri cs and Gynecol ogy ili ACOG) i z 1984. godi ne.
Na sastanku u Londonu 1988., koji su zajedno odral i Kral jevsko drutvo za
medicinu (Royal Soci ety of Medi ci ne) i ACOG, nekol i ko vrhunski h porodni -
ara, kao i izvrni di rektor ACOG-a, i zdano je pri openje da od osam vei h
studija ocjenji vanja uspjenosti ul trazvuka niti jedna nije pokazal a da rutin-
ska uporaba pobol java i shod ni za majku ni za dijete povrh onog to se po-
stiglo dok se di jagnosti ki ultrazvuk koristio samo kad je medi ci nski indici-
ram."
Kako su se studije ui naka ul trazvuka poel e raditi u kasni m osamdeseti -
ma i devedeseti ma, tako su one potvrdil e te rane sumnje. Dvoji ca su istrai-
vaa u vi carskoj anal iziral a sve znanstvene (to znai randomi zi rane. kontro-
l irane) studije ul trazvunog sni manja kako bi oci jeni l a njegov utjecaj na i s-
hod trudnoe. Njihov je zakl juak: ul trazvuk ne ini ni najmanju razliku za
konano zdravl je djeteta. To znai da ono ne poveava postotak i voroeni h
niti ne utjee na to da bude manje novoroenadi s probl emi ma.
, ;
J edan od
razl oga za nepostojanje razl ike u broju i voroeni h lei u i njeni ci da su be-
71
be, koje su obi no aborti rane nakon to je pretraga ukazal a na ozbi l jnu mal -
fonnaci ju, obi no one koje bi i onako umrl e za vrijeme trudnoe ili ubrzo na-
kon poroda.
J edi ni je dobar razl og za koritenje ul trazvuka, zakl juil i su istraivai, da
se nji me detekti raju vel i ke uroene deformaci je a ne da vas uvjeri da je
vaa beba u redu, to je uobi ajeno magl ovi to opravdanje koje se nudi ve-
ini trudnica bez sumnjivih si mptoma.
J edna druga studija koja je obuhvatil a 15.000 ameri ki h ena takoer nije
nala znatne razl ike u postotku negativnih poroajni h i shoda (fetal ne ili smr-
ti novoroenadi ili znaajnom pobol u novoroenadi ) i zmeu sni mani h e-
na i oni h u kontrol noj grupi . Broj prerano roene djece bi o je isti u obje sku-
pi ne, kao i broj vi epl odni h trudnoa, preneseni h trudnoa i novoroenadi
premal e poroajne tei ne.
1 0
Kao to je dr. Richard Berkowi tz i z njujorkoga
medi ci nskog centra Mount Sinai zakl juio: Niti jedna do danas objavl jena
studija ne ukazuje na i kakav ui nak na i shod trudnoe kod vei ne ena s
niskim ri zi kom."
Naprotiv, neke studije pokazuju da bi ste uz ul trazvuk vjerojatnije mogl i
izgubiti svoje di jete. I strai vanje provedeno u l ondonskoj bol ni ci Queen
Charl otte pokazal o je da su ene koje su sni mane doppl er ul trazvukom gu-
bi l e svoje bebe s veom vjerojatnou nego one koji ma je pruena standar-
dna prenatal na skrb (17 prema 7 smrti ).
12
Ul trazvuno sni manje moe pove-
ati rizik od pobaaja,
1
-
1
ak i meu enama koje su i zl oene sonografi ji na
radnom mjestu vi e od 10 sati tjedno.
1/ 1
Pokazal o se da ono izaziva poroaj prije vremena, a dvostruko ee kod
ena koje su zbog pojaanog rizika bil e sni mane svakog tjedna.
15
Dokaz jas-
no navodi na zakl juak da ul trazvuk ne ini nita dobro normal ni m trudnica-
ma. No ima li podvrgavanje embrija ul trazvuku u osjetl ji vom razdobl ju raz-
voja dugotrajni je posl jedi ce? Pojavil e su se neke novi je studije koje ukazuju
na to da ul trazvuno sni manje moe prouzroiti jedva pri mjetno oteenje
mozga. Prema norvekoj studiji u koju je bi l o ukl jueno 2.000 djece, a koju
je proveo Naci onal ni centar za fetal nu medi ci nu u Trondhei mu, ona koja su
bila podvrgnuta ruti nskome ul trazvunom sni manju imal a su 30 posto veu
vjerojatnost za l jevorukost u odnosu na djecu koja nisu sni mana.
1 6
Ovakva se
skl onost l jevorukosti , ini se, pojavl juje samo kod djeaka. U jednoj kasni joj
anal izi, u koju je bi l o ukl jueno 177.000 veana, oni i je su majke bi l e ultra-
zvuno sni mane imal i su 32 posto veu vjerojatnost da budu l jevaci .
17
U Ve-
72
likoj Britaniji postotak se l jevorukih udvostrui o od 5 posto 1920-i h do 11
posto danas. Neurol ozi vjeruju da l agano oteenje mozga moe uzrokovati
da denjaci postanu l jevaci.
Australski su pak znanstveni ci pokazal i da esto ul trazvuno sni manje
ograni uje rast.
18
Nadal je, prema jednom kanadskom istraivanju i zl aganje
ultrazvuku uzrok je zakanjel om govoru. Profesor J ames Campbel l , kanadski
kirurg otori nol ari ngol og, usporedi o je grupu od 72 djece koja su imal a go-
vorne probl eme s grupom istogodinjaka bez takvih potekoa. On je otkri o
da je vei na oni h s probl emom kasnog govora bila i zl oena prenatal nom ul -
trazvunom sni manju, za razliku od vei ne onih s normal ni m govorom koja
to nije bil a. Treba razmotriti mogunost sitnih mi kroskopski h promjena u
razvoju i vanog tkiva i zl oenog ul trazvunim val ovima, zakl juuje.
| , ;
Ta otkri a posebno zabrinjavaju jer su ene u toj studiji bil e samo jednom
podvrgnute ul trazvunom sni manju. Vei na se trudnoa u Vel i koj Britaniji i
Sjevernoj Americi prati s najmanje dva sni manja, a neke i s puno vie, bez
obzira na to postoji l i uope nagovjetaj probl ema.
ivotinje, kada su i zl oene ekvi val entni m sadanjim humani m di jagnosti ki m
razinama, pokazuju zakanjel i neuromuskul arni razvoj, promjene u emoci o-
nal nom ponaanju i manju poroajnu tei nu.
20
Gl oavci i zl oeni ul trazvuku
vi soke jai ne imali su mal e tei ne pri porodu i oteenje i vaca.
21
Djeca koja su bil a prenatal no izl agana ul trazvuku, prema jednoj studiji,
imala su veu zastupl jenost di sl eksi je.
22
Kod majki i je su bebe bi l e ultra-
zvuno sni mane zabi l jeen je 90-postotni porast fetal ne akti vnosti ,
23
ui nak o
ijem se utjecaju na nji hov budui razvoj tek moe nagaati . J ednako tako,
ultrazvuk izl ae pl od gl asnom umu od 100 deci bel a, sl i nog najviim tono-
vima na klaviru jednako gl asnom kao kad podzemna el jezni ca ulazi u
stanicu.
2
'
1
Laboratori jsko istraivanje moe dati neke naznake o tome kako skeni ra-
nje moe prouzroi ti tetu. Poznato je da sonografi ja proi zvodi bi ol oke
efekte na dva nai na: topl i nom i kavi taci jom (proi zvodnja mjehuri a koji se
ire i skupl jaju sa zvuni m val ovi ma). Znamo i to da ul trazvuk proi zvodi
udarne val ove u tekui ni , ali ne znamo je li tako i u l judskom tkivu ili, u
ovom sl uaju, pl odnoj tekui ni . Konano, ne znamo ni to jesu l i ti ui nci ku-
mulativni odnosno rastu li s viestrukim i zl aganjem ili trajanjem. To je vrl o
vano pi tanje sada kada l ijenici rutinski upuuju na vie od jednog sni ma-
73
nja. A moe imati veze i s el ektroni ki m fetal nim moni tori ngom koji ultra-
zvukom (dodue jai nom od jedne tisuinke jai ne koja se koristi za sni ma-
nje) prati otkucaje djetetova srca za vrijeme trudova i poroaja, esto ci l jano
na jednu toku 24 sata.
Anal iza in vitro istraivanja pokazuje da je ul trazvuk proi zveo oteenje
stani ce i promjene u DNK-u. Najee su citirane studije radi ol ogi nje Doreen
Li ebeski nd s njujorkoga medi ci nskog fakul teta Al bert Ei nstei n. Nakon izla-
ganja stani ca u suspenzi ji pul sevi ma ultrazvuka ni skog intenziteta u razdob-
lju od 30 sekundi , ona je opazi l a promjene u obl i ku i pokretl jivosti stani ca,
DNK-u, abnormal nom rastu stanica i kromosoma, od kojih su se neke preno-
sil e na sl jedee generaci je stani ca. U dokumentarnom filmu napravl jenom na
osnovi rezul tata dr. Li ebeski nd pri kazano je da se normal ne stani ce zaobl je-
nih rubova kreu manje-vi e u parovi ma. Nakon izl aganja ul trazvuku stani ce
su postal e frenetine i iskrivljene i zapl etene jedna s drugom, napisal a je
Doris 1 kure, predsjedni ca Ameri ke fundacije za materi nstvo i zdravl je djece
(Ameri can Foundati on of Maternal and Child Heal th), jedna od najinformira-
nijih i najgl asnijih kritiara ruti nske uporabe ul trazvuka.
25
Robert Bases, ef
Radi ol ogi je na medi ci nskom fakul tetu Al bert Einstein, kritiki se osvrnuo na
ono to je nazvao zbunjujui niz bi ol oki h ui naka ul trazvuka opi sani h u
preko 700 publ i kaci ja od 1950. godine i rekao da su rezul tate dr. Li ebeski nd
potvrdil a etiri neovi sna l aboratori ja.
26
Dr. Li ebeski nd iznijela je osobnu teoriju prema kojoj spomenute promje-
ne stanica mogu utjecati na razvoj mozga. Mogue je postojanje si tnog i od-
goenog ui nka na povezi vanje neurona ili postojanje nekog drugog ui nka
koji tek s vremenom postaje uoljiv, kae.
2 7
Dr. Li ebeski nd i drugi vjeruju da
in vitro ispitivanja mogu pomoi tono locirati fi ne promjene na l judima koje
bi epi demi ol ozi trebal i istraiti. Ja bih istraila mogue promjene ponaanja
u refl eksi ma, kvoci jentu intel igencije, poremeaju panje, napi sal a je.
2
"
Meunarodno udruenje za edukaciju u porodil jstvu (I nternati onal Chil d-
birth Educati on Associ ati on ICEA) tvrdi da ul trazvuk najvjerojatni je utjee
na razvoj (ponaanje i neurol oki ), krvne stani ce, i munosni sustav i geneti ki
skl op djeteta stav koji je i zni kao na osnovi nedavnog dokaza o teini i
razvijenosti djece i zl oene ul trazvuku.
29
Pokazano je da ul trazvuk utjee i na
mnoge di jel ove maji na tijela. Britanskim je ispitivanjem dokazano da ultra-
zvuno sni manje jajni ka moe potaknuti preranu ovul aciju kod maj ke.
3 0
Ob-
javl jeni su i izvjetaji koji pokazuju potencijal ul trazvuka da oteti maji ne
74
eritrocite (zrel e ci vene ki vne stani ce) i povisi razinu kori onskog gonadotro-
pina (hormon koji pomae odravati trudnou).
31
I opet, ni smo sigurni koje
je stvarno znaenje toga i je l i vjerojatnost za pobaaj vea nakon izl aganja
ul trazvuku.
Nasuprot poti canju bri tanskoga Kral jevskog zbora porodni ara i gi neko-
loga na ul trazvuno sni manje, svaka vea ameri ka vl adina agenci ja ustraje
na tome da se ul trazvuk na trudnicama ne koristi rutinski. Ameri ka FDA,
Ameri ko udruenje l i jeni ka, Nacional ni institut za zdravl je djeteta i ljudski
razvitak, vrhunski epi demi ol ozi iz Centara za kontrol u i prevenci ju bol esti ,
ACOG te Ured za radi ol oko zdravl je, svi su oni upozori l i l i jeni ke da kori ste
ultrazvuk samo kada za to postoje i ndi kaci je (reci mo, za ispitivanje neobja-
njivoga vagi nal nog krvarenja) no to je upozorenje baeno u vjetar. Oni
pritom navode kako jo uvijek nema istraivanja koje bi potvrdil o da je ovaj
dijagnostiki test si guran. Ured za radi ol oko zdravl je (Bureau of Radi ol ogi -
cal Heal th), pri mjeri ce, tvrdi: Premda dosadanji dokazi ne ukazuju na to da
dijagnostiki ul trazvuk predstavl ja akutan rizik za l judsko zdravl je, dokazi su
nedostatni za opravdanje nekval i fi ci ranoga prihvaanja njegove si gurnosti .
32
Osi m si gurnosti upitna je i tonost. Ne treba zanemari ti mogunost da ul-
trazvuno sni manje moe ukazati na probl em kad ga nema, ili da ga nee
uoiti kad on zaista postoji . J edna je studija otkrila visoki postotak l ano
pozitivnih nal aza; kod 17 posto trudnica ul trazvuno je sni manje detekti ral o
bebe premal e tei ne, dok je to bi o stvaran sl uaj kod est posto njih stopa
pogreni h nal aza iznosi pri bl i no jedan od tri .
33
Druga studija s Harvarda po-
kazal a je da je od 3-100 sni mane djece 18 njih pogreno di jagnosti ci rano kao
nenormal no, dok 17 fetusa s probl emi ma nije uoeno.
3 4
Trea je vi carska studija, kojom su prikupl jeni podaci iz svih istraivanja
ul trazvuka, zakl juil a da e 2,4 od 1.000 ena dobiti krivu di jagnozu o mal -
formi ranom fetusu. Taj visoki postotak pogreke ima jezi ve posl jedi ce za
obitelji koje se odl ue za abortus u kasnoj fazi trudnoe, nakon to je sni ma-
nje pokazal o da nji hovo dijete, primjerice, ima spi nu bifidu (mal formaci ju
kral jeni ce).
35
vi carski su istraivai tovi e zakljuili da zanemari ve koristi
snimanja ul trazvukom (to ne pobol java i shod trudnoe) nisu vri jedne izla-
ganja trudni ca riziku pogreno dijagnosticiranih mal formaci ja.
U jednoj od najvei h studija ul trazvunog sni manja do danas (na 33.000
djece) ul trazvuk je pronaao samo oko pol ovi ne od 725 djece s pri roeni m
panama. Za oko 175 fetusa dani su pogreno pozitivni rezultati progl ae-
75
ni su nenormal ni ma i ako su bili zdravi .
36
vedska je studija nal a da ultra-
zvuk pronal azi samo do jedne trei ne djece koja se rode s ozbi l jni m mana-
ma,
3 7
a u jednom drugom istraivanju samo je trei na djece zaostal e u rastu
i spravno di jagnosti ci rana prije roenja. Nekih dva posto njih bi l o je krivo
i denti fi ci rano i ako su nji hove majke bil e pri bl i no pet puta sni mane.
3
*
Broj l ano pozitivnih rezul tata 12 je puta vei otkako je uporaba ul trazvu-
ka za utvrivanje sitnih mana ili stanja u kasnoj trudnoi u porastu.
39
Ova
tehnol ogi ja pogreno dijagnosticira stanje zvano placenta praevia (potenci jal -
no fatal no sputanje postel ji ce u kasnoj trudnoi ), to je jedna od gl avnih in-
dikacija za njezi no kori enje, ak i preko svake mjere; u jednoj je studiji kod
250 ena prepoznato takvo stanje, dok je u stvarnosti to vrijedil o za samo e-
tiri nji h.
4
"
U jednom je trenutku britanski tisak bi o prepun pria o enama koje su
trebal e pobaci ti zdrave bebe zbog netoni h nal aza sni manja. J edna takva pri-
a odnosi se na J acqui u J ames i z Brierl ey Hilla, 24-godi.nju majku dvoje dje-
ce, kojoj je reeno da su snimanja napravl jena u bi rmi nghamskom rodilitu
za vri jeme 27. tjedna trudnoe pokazal a da se njezina trea beba ne razvija
kako treba te da vjerojatno ima oteenje mozga. Nakon obi tel jske rasprave
odl uil a je da nema drugog izbora nego pobaci ti pl od. Kako je bil a trudna
vie od est mjeseci , abortus je napravl jen carski m rezom. Meutim kasni je je
utvreno da je roena djevoji ca, koja je preivjel a operaci ju 45 minuta, bila
savreno zdrava.
111
Ako ne postoji sumnja da oekujete bl i zance, bi l o bi mudro i zbjei auto-
matsko sni manje ul trazvukom, naroi to prije 20-tog tjedna trudnoe, kada se
dijete jo uvijek formira.
NOVA PRETRAGA DOWNOVA SI NDROMA
Ul trazvuna se pretraga danas koristi za otkri vanje Downova si ndroma. Ske-
niranjem vratnog ili nuhal nog nabora mjeri se dubi na prostora i spunjenog
l i mfnom tekui nom na stranjoj strani djetetova vrata u razdobl ju od 10. do
13. tjedna trudnoe. Ako je prostor deblji no obi no, za vau bi bebu mogao
postojati rizik za Dovvnov si ndrom.
Meuti m skeni ranje nuhal nog nabora i zbacuje l ano pozi ti vne rezul tate
signal izirajui Downov si ndrom kada to nije sl uaj. Na primjer, u jednom is-
pitivanju u koje je bi l o ukl jueno vie od 96.000 trudnica svega je 80 posto
sni manja bi l o tono, ak i meu enama s vi soki m rizikom od raanja djeteta
76
s Downovi m si ndromom. Prema jednoj studiji i roki h razmjera, trebal o bi
snimati 87.000 ena da bi se dobil a jedna tona di jagnoza.
4
- Ali, naravno, naj-
vei rizik od svih tih l ano pozitivnih nal aza jest taj da oni otvaraju vrata pu-
no invazivnijim pretragama kao to je amni ocenteza, iji rizici nisu zanema-
rivi. Naposl jetku, vie bi zdrave djece mogl o biti i zgubl jeno usl ijed amni o-
centeze, nego to bi se otkri l o djece s Downovi m si ndromom.
Uzevi u obzi r i zuzetno sl abe dokaze tonosti , ul trazvuk ak ne bi mogao
biti koristan ni za potvrdu pol oaja djeteta u vrl o kasnoj trudnoi . J edi ni l o-
gian razl og za ul trazvuno sni manje vei ne neprobl emati ni h trudnoa jest
da se zadovol ji naa znatiel ja, te da se pokuamo pribliiti tajni ivota.
FETALNI MONI TORI NG TIJ EKOM TRUDOVA
Kad trudovi zaponu i uputite se u rodil ite, svi su izgl edi da e vas l ijenici
htjeti pri kopati na ureaj za el ektroni ki fetalni moni tori ng (EFM) u cilju ru-
tinskog praenja djetetovi h srani h otkucaja. I ako ul ijeva povjerenje, ta na-
prava, prema nal azi ma jednoga bri tanskog istraivanja, ni mal o ne pridonosi
zdravlju majke i djeteta. Tumaenja oitanja razlikuju se od l i jeni ka do l ije-
nika. Ono to fetal ni moni tori ng pak ini jest da poveava vjerojatnost inter-
venci je porodni ara. ene uz EFM imaju vie od pet posto veu ansu za po-
roaj uz pomo porodni ki h klijeta i veu ansu za carski rez nego one pra-
ene Doppl erovi m (runi m) ul trazvunim ureajem, otkrivaju rezultati bri-
tanskog i strai vanja.
43
asopi s New England Journal of Medicine nevol jno je zakl jui o, nakon
prouavanja rezul tata sedam vei h studija, da ovaj obl i k ul trazvuka ne priskr-
bljuje ni kakve koristi novoroenadi , ak ni onoj preuranjenoj. Kritiki pro-
cijenivi podatke, asopi s je prihvatio da je studija dal a konani dokaz da je
fetalni moni tori ng neui nkovi t u smanji vanju stope mrtvoroeni h, ni skog
Apgar i ndeksa (procjena vitalnosti djeteta) ili neurol oki h probl ema kod vi-
sokori zi ne djece. On jedi no poveava eni ne anse za carski rez.
44
Do takva
se zakl juka dol o temel jem studije provedene u nekol i ko medi ci nski h cen-
tara u ameri koj dravi Washi ngton, a koja je stavila na kunju vrl o uvrijee-
no mi l jenje da su vi sokori zi ne bebe koje su el ektroni ki praene umi ral e
rjee i i mal e bol je i shode od niskorizinih beba koje su praene jednostav-
nom auskul taci jom (osl uki vanjem) porodni arski m stetoskopom ili drugim
soni ki m pomagal i ma. Promatranje prerano roene djece u nekol i ko bol ni ca
pokazal o je da bebe praene el ektroni ki m moni tori ngom nisu i mal e vee
77
78
AFP je skraeni ca za al fa-fetoprotei n, protein koji proizvodi jetra fetusa.
Ako di jete ima abnormal nost kral jeni ce poput spi ne bifide ili anencefal i je,
kod koje se mozak ne razvija u potpunosLi, u pl odnoj tekui ni i maji noj krvi
bit e pri sutne vee kol i i ne al l a-i el oprotei na od normal ni h. Niska razina
AFP-a smatra se moguom naznakom za dijete s Downovi m si ndromom. Test
se radi enama i zmeu 16. i 20. tjedna trudnoe.
Neosporno je da rezul tat al l 'a-fetoproteinskog testa moe biti zastraujui.
Nakon mojega osobnog iskustva, ul a sam za barem tri prijatel jice ili pozna-
nice s l ano pozitivnim AFP nal azi ma. Lijenici prihvaaju da je od tri do e-
tiri posto abnormal no visokih oitanja na prvom ispitivanju pogreno, navodi
spisatel jica Hel en Kl ein Ross. To znai da e od svaki h 2.000 testiranih e-
na, kae, njih 100 imati nenormal ne rezul tate, ali samo jedna ili dvije nosit
e pl od s uroenom manom. '
y
ak bi i ta procjena netonosti mogl a biti konzervati vna. J edna studija
procijenil a je da stopa promaaja iznosi 20 posto.
5 0
Kao to je to sl uaj i s
mnogi m drugim bi ol oki m procesi ma, oitanja AFP-a mogu se mijenjal i od
dana do dana ili bili l ano povi ena u zavisnosti od brojni h faktora. Vie-
pl odna trudnoa, virusni hepatitis, puenje, neuspjel a trudnoa, pa ak i no-
enje djeaka, sve to moe proizvesti l ano pozi ti vne rezul tate, dok pretil ost,
o inzul inu ovi san di jabetes, pa ak i krivo proci jenjen datum zaea mogu
proizvesti nepri rodno niski rezul tat
51
(oko 25 posto svih netono visokih AFP
rezultata proi zl aze iz pogrenog datuma zaea ili vi epl one trudnoe
5
-).
Uni se da i neke rase, posebi ce uta i crna, imaju abnormal no vi soke AFP re-
zul tate.
53
Prema pokojnom dr. Robertu Mendel sohnu, j ednom od prvih koji
je upozori o na probl eme toga testa u svojoj novi nskoj rubrici The People's
Doctor, test takoer daje i pogreno negati vne rezul tate, to je predstavl jeno
l ankom u asopi su The Lancet, a koji se odnosi na dvije bebe roene s kra-
l jeninim defekti ma, i je su majke imal e normal ne vrijednosti AFP testa.
5, 1
Prema Hel en Ross, AFP test previdi oko 40 posto sl uajeva spi ne bifide,
10 posto sl uajeva anencefal i je, 80 posto Downova si ndroma. Sve l o ukazuje
da negati van rezul tat nije ni mal o ohrabrujui .
55
Bl i zanaka trudnoa ili pogrean izraun datuma zaea dva su gl avna
i &l oga za neval janost testa. U mojemu smo sl uaju bili sigurni oko datuma
l aeea, ali i spal o je da je moja ki Caitlin roena nakon predvi enog datuma
(prve bebe vrl o esto kasne, a moj poroni ar ne inducira trudove ako nita
n
e ukazuje da je neto krenul o po zl u). Kao beba koja je sporo rasla, ona je
79
anse da se ive rode nego one koje su nadgl edane obi nom auskul taci jom
Doppl erom. Na kraju se FFM-u ogl asil o smrtno zvono kad je jedna vel i ka ka-
l il ornijska studija razotkril a da je razina njegovi h l ano pozitivnih rezul tata
izvjetavajui o probl emu kad ga nije bi l o al armantni h 99,8 posto, to je
rezul tiral o ti suama nepotrebni h carskih rezova."
5
ak je i prijanji vodi tel j Oxfordske prenatal ne jedi ni ce I an Chal mers jav-
no obznani o da vodee, dobro napravl jene studije pokazuju da je mortal itet
medu tehnol oki praeni m bebama bi o vii nego kod kontrol ne skupi ne.
1
''
Taj je dokaz prvi put objavl jen prije osam godina, pi sao je Chal mers,'
17
->a
dokazi koji bi podral i ovaj rado prihvaeni obl i k porodi l jske tehnol ogi je od
tada ugl avnom i zostaju. Sasvi m je jasno da je rije o dokazu koji bi neki po-
rodni ari najradi je previdjeli.''
8
AFP PRETRAGE
Vei na preostal i h novi h prenatal ni h pretraga osmi l jena je za otkri vanje
Downova si ndroma, a pojavl jival e su se im bi neka starija metoda bil a dis-
kreditirana unato i njeni ci da medu njima i nema puno razl ike. 1 pored
30.000 amni ocenteza i 3-000 biopsija kori onski h resi ca to se svake godi ne
naprave u Vel i koj Britaniji, manje od 20 posto djece s Dovvnovim si ndromom
bude detekti rano. To bi mogl o biti povezano s i njeni com da 70 posto takve
djece rode ml ade majke koje nisu bil e podvrgnute testiranju i njeni ca ko-
ja se ruga ideji da je Dovvnov sindrom samo rezultat umornih jajaaca rel a-
tivno starijih majki .
Zapravo, unato napori ma medi ci ne da zatiti majku od raanja djeteta s
Downovi m si ndromom, ta je pojava u porastu. Uzrok tomu mogl i bi biti tes-
tovi obi no amni ocenteza ili al fa-fetoprotei nski test koji ne otkrivaju to
stanje, ili roditel ji koji se ne odl uuju na pobaaj beba koje su bi l e di jagnos-
ticirane s ovi m si ndromom.
No jedan od najvanijih rizika za raanje deformi ranog ili retardiranog dje-
teta s kojim se suoavate moe se odnositi i na same di jagnosti ke testove.
AFP test
Prije nego to se odl ui te za amni ocentezu ili CVS (bi opsi ju kori onski h resi-
ca), vjerojatno ete napraviti, kao to sam i ja, AFP test ili trostruki test, koji
je razvil o Sveui l i te u Leedsu kako bi se el iminiral a starija dob majke kao je-
dini initel j rizika za raanje djeteta s Dovvnovim si ndromom.
vjerojatno dovol jno odstupal a od norme da bi se to pokazal o kao abnormal -
no.
Drugim ri jei ma, ono to ovaj test ugl avnom proizvodi jest dobra porcija
bespotrebne zebnje, koju ete otkl oniti jedi no ako podvrgnete svoju bebu
amni ocentezi ili ul trazvuku, dvjema pretragama s vlastitim potenci jal ni m rizi-
ci ma. Doi sta, za svaku enu ml adu od 39 godi na rizik gubi tka zdrave bebe
zbog amni ocenteze (oko jedan od 100) moe biti vei nego rizik za raanje
djeteta s Downovi m si ndromom ako, naravno, dob s tim ima i kakve veze.
Trostruki test
Budui da se AFP test pokazao pril ino netoni m, l ijenici su zakl juil i da to
se vi e pokazatel ja trai, to bi test mogao biti pouzdani ji . Takozvani trostruki
test odreuje razi ne tri tvari u majinoj krvi: nekonjugi ranog estriol a, ukup-
noga l judskog kori onskog gonadotropi na (HCG) i al fa-fetoprotei na (AFP).
Niske vrijednosti za estriol , vi soke vrijednosti za HCG i ni ske vrijednosti AFP-
a smatraju se pi vom naznakom da budua majka nosi dijete s Downovi m
si ndromom. Ove i zmjerene vrijednosti, te dodatno maji na dob i genetska
anamneza, pobaaju se u neku vrstu matemati kog l onca u namjeri da se od-
rede majini osobni izgl edi za raanje djeteta s Downovi m si ndromom. Test
bi trebao biti bol ja naznaka za odrei vanje nunosti amni ocenteze, kojom se
toni je odreuje ima l i di jete Downov si ndrom, nego sama eni na dob. U
najbol jem sl uaju trostruki test otkriva 70 posto djece s Downovi m si ndro-
mom kod ena starijih od 35 godi na, i samo 50 posto kod ena ml adi h od to-
g a *
Sve one koje dobi ju pozitivan rezultat trostrukog testa moraju ekati pet
ili est tjeskobni h tjedana prije negol i dobi ju rezul tate preporuene amni o-
centeze koja potvruje ili otkl anja sumnje proizil e iz rezul tata AFP testa. Ako
ste jedna od nesretni ca koje dobi ju l ano pozi ti van rezul tat testa, to se
dogaa u vi sokom postotku," bit ete bespotrebno podvrgnuti amni ocente-
zi, koja pak povi suje rizik za spontani pobaaj za oko tri do etiri posto. Dru-
gim ri jei ma, jedna od svakih 100 ena s l ano pozitivnim rezul tatom testa i
upuena na amni ocentezu moe izgubiti normal nu bebu.
UZORKOVANJ E KORIONSKIH RESICA
Uzorkovanje ili bi opsi ja kori onski h resica (chori oni c vil l us sampl ing ili CVS)
trebal o bi biti odgovor na mol i tve svake starije ene koja se nada postati maj-
80
kom. I ako je amni ocenteza dobro utemel jena kao test za otkri vanje Downo-
va si ndroma, na tu ete pretragu morati ekati do esnaestog tjedna trudno-
e, a onda ekati jo dva ili tri tjedna prije nego to dobi jete rezul tate. Ako
test ukazuje na abnormal nosti , a vi ne el i te nastaviti trudnou, morat ete se
podvrgnuti abortusu u drugom trimestru trudnoe, to povl ai za sobom po-
raanje mrtvog 20-tjednog pl oda, sa svim fizikim i psi hi ki m i mpl i kaci jama
to ih taj i n namee.
A onda, u ranim sedamdeseti ma prol oga stol jea, neki su se l ijenici iz
vedske i s Dal ekog istoka dosjetil i da bi mogli uzeti sitan uzorak tkiva pos-
tel jice, resica kori onske membrane (omotava embri onal nu vrei cu i kasnije
ulazi u sastav postel ji ce) to su nal ik vl asi ma kose, i zmeu 9. i 12. tjedna
trudnoe, na osnovi ega bi se odredi o genetski tip fetusa.
To bi mogl o biti od pomoi kod probi ra na Downov si ndrom, anemi ju sr-
pastih sl ani ca, mi i nu distrofiju i abnormal nosti spol ni h organa. Uzorak tki-
va postel ji ce uzima se igl om koja se uvodi transabdomi nal no (kroz stijenku
abdomena) ili transcervi kal no (kroz vagi nu).
Brojne dvojbe oko uzorkovanja kori onski h resica u posl jednje su vrijeme
konano potvrene s nekol i ko studija irih razmjera. Studija koju je proveo
Savjet za medi ci nska istraivanja (Medi cal Research Counci l ili MRC) na pre-
ko 3.000 ena iz sedam razliitih europski h zemal ja, ispitivala je i shode trud-
noa ena koje su bi l e podvrgnute CVS testu spram trudnoa ena koje su
imal e amni ocentezu.
%
U usporedbi sa enama koje su se podvrgl e amni ocentezi , one koje su
izabral e CVS test s veom su vjerojatnou gubi l e svoje bebe. Samo 86 posto
ena u CVS grupi i mal o je uspjenu trudnou u usporedbi s 91 posto u grupi
amni ocenteze. Posl jedi ca je to veeg broja fetal nih smrti prije 28. tjedna, ve-
eg broja okonanja trudnoa s pretpostavl jenim abnormal nosti ma te veeg
broja smrti novoroeni h, ponajvi e zbog poveanja broja preuranjeni h beba
roeni h prije 32. tjedna.
CVS moe prouzroi ti znaajan gubi tak krvi iz materni ce, to moe izaz-
vati smrt fetusa. To otkri e sveuil ita Erasmus i z ni zozemskoga graa Bil t-
novena suprotstavl ja se ranijem gl editu da fetus moe preivjeti takav gubi -
tak krvi ."
Rezultati pokusa sugeriraju da uzorkovanje kori onski h resica u pi vom
trimestru trudnoe smanjuje mogunost uspjenog i shoda iste za 4,6 posto,
zakl juak je MRC izvjea.'"'
81
82
kad bi se uzel e u obzi r i druge deformaci je osim redukci je udova. U jednoj
studiji o majkama koje su bi l e na CVS-u kod svih 75 njih djeca su roena s
nekom manom, od nedostajui h udova do oteeni h nokata/ '
5
to se rani je obavi CVS pretraga, ona ne samo da nije manje invazivna,
ve su, naproti v, to ozbi l jni je abnormal nosti . Najvee deformaci je pojavl juju
se medu fetusi ma nad koji ma je izveden CVS test 56 dana nakon zaea.
0 6
Vjeruje se da vaskul arna isrupcija ili punkcija embri onal ne vrei ce mogu
imati veze s pojavom deformaci ja. Bez obzi ra na to odakl e tel a dol azi, jasno
je da tanke kori onske resi ce nisu tako zanemari ve kao to je medi ci na vjero-
val a.
Ameri ki Centri za kontrol u i prevenci ju bol esti sada preporuuju da l ije-
nici upozore roditel je na rizik CVS-a, s obzi rom na pojavu defekta udova nji-
hove djece, najmanje do 76-og dana (pri bl i no 11. tjedna) trudnoe. Isti Cen-
tri takoer upozoravaju da testiranje moe biti opasno ako je fetus stariji od
devet tjedana to se prije smatral o najsigurnijim razdobl jem za obavl janje
pretrage.
Zbog upi tne tonosti CVS-a moda ete se trebati, za potvrdu rezul tata,
podvrgnuti amni ocentezi , to predstavl ja jo jedan napad na vau bebu i
umnoavanje vaega rizika od gubitka trudnoe. Rizik da izgubite dijete usli-
jed CVS-a sada se procjenjuje na pribl inih pet posto. Pri dodate l i tome am-
ni ocentezu, poi njete se pribl iaval i vrlo vi sokom riziku za neuspjel u trudno-
u, kad neuspjehom okona jedna od 16 trudnoa.
AMNI OCENTEZA
Amni ocenteza je najpri hvaeni ji i zbor za test Downova si ndroma i drugih ge-
netskih abnormal nosti te se svake godi ne u Vel i koj Britaniji obavi vie od
30.000 ovi h pretraga. Postupak ukl juuje uvaanje igl e (navoene ultrazvu-
kom) u abdomen i uterus i i zvl aenje pl odne tekui ne. Te se stani ce onda
nasade kao kul ture, pa se nakon dva do tri tjedna ispituju kromosomi stani-
ca, to objanjava razmak od tri tjedna i zmeu obavl jene pretrage i dobi vanja
rezul tata.
Rizici pobaaja procjenjuju se na od 1 do 1,5 na 100 trudnoa, vei nom
zbog oteenja i zazvanog igl om ili mogunosti inficiranja materni ce. Tako-
er, ve je 1978. godi ne britanski Savjet za medi ci nska istraivanja izvijestio
o 3-postotnom porastu respiratornih probl ema kod novoroenadi i 2/ i-pos-
83
Studija nije mogl a zasi gurno rei kol i ko je CVS testova bi l o l ano pozitiv-
no jer nisu svi namjerno ili spontano pobaeni fetusi bili testirani. I pak, istra-
ivai su nali tri l ano pozitivna rezultata testa, jedan u CVS grupi i dva u
grupi ena s amni oeentezom, te jedan l ano negati van rezul tat kod ena s
CVS-om. Za druga se dva sl uaja u CVS skupi ni pretpostavl jal o da su l ano
pozitivni.
Do l ano pozitivnih i negativnih rezultata mogue dol azi stoga to gene-
tiki materijal naen u tkivu postel ji ce ne mora biti istovjetan fetusovom. LI
MRC studiji i drugdje naeno je da uzorci tkiva pl acente sadre abnormal ne
kromosome, dok su bebe unato tomu bil e normal ne. Sl i no su izvijestila i
dva l ijenika i z Kopenhagena: ena je okonal a trudnou kojom je nosi l a,
kako se pokazal o, zdravo di jete.
61
U jednom drugom sl uaju, iz francuskog grada Bresta, CVS je pokazao
prisutnost kromosoma povezani h s ci sti nom fi brozom. Usprkos rezul tatima
testa roditelji su odl uil i nastaviti s trudnoom te je majka rodil a zdravu dje-
voji cu. Lijenik koji je izvijestio o sl uaju procjenjuje da su anse za takav
l ano pozitivan rezul tat jedan prema est."
A to znai , naravno, da kori onska membrana sama po sebi moe imati
defekt koji ne dijeli s fetusom, mogue kao posl jedi cu umrl og i rcapsorbi ra-
nog bl i zanca. Hi to moe znaiti da abnormal nosti tkiva postel ji ce u tako ra-
nom stadiju ne znae nita na duge staze (bi opsi ja postel ji ce nakon abortusa
u kopenhakom sl uaju pokazival a je normal ne kul ture). Drugi m rijeima,
Cjel okupna teorija na kojoj poi va CVS da e nam kori onske resice rei o
sl anju fetusa mogl a bi biti pogrena.
Sad nas prepl avl juju izvjetaji o abnormal nosti ma udova medu novoro-
enadi i je su majke bi l e podvrgnute CVS-u. U oxfordskoj bol ni ci Churchi l l
zabi l jeeno je pet sl uajeva redukcijskih anomal ija udova (kad SLI ruke ili noge
abnormal no krae) meu pribl ino 300 trudnica koje su ispitivane s CVS-om
izmeu 55. i 66. dana trti dnoe.
w
Tal ijanski istraivai s Katol i kog sveuil ita u Rimu nal i su da se etiri
od 118 sl uajeva transverzalne redukci jske anomal i je udova roeni h i zme-
u 1988. i 1990. godi ne u Italiji odnosi na djecu majki koje su imal e CVS/ '
4
Na osnovi vlastitih podataka izraunali su da je rizik takvih deformaci ja,
koje se pojavl juju kod majki podvrgnutih CVS-u u bi l o kojem stupnju trudno-
e, jedan prema 200. Za usporedbu, uobi ajena stopa meu i rom popul aci -
jom iznosi jedan prema 3-100. Rizik deformaci je zbog CVS-a bi o bi ak i vei
84
U ovo vrijeme prole godine moja je ena bila trudna, u dobi od 42
godine. Bolnica nas je pozvala i objasnila mogunost za raanje djeteta s
Downovim sindromom u njezinim godinama. Ne razmiljajui puno,
pristali smo na pretragu. Reeno nam je da je rizik pobaaja jedan od
200, to sam smatrao neznatnim.
Najvanije je od svega da smo izgubili zdravu bebu, te sam 20. rujna
u 10.45 morao odnijeti mali lijes na pokop. Taj dan neu nikada
zaboraviti i zauvijek u si predbacivati zbog odluke da se napravi
pretraga.
Molim vas budite sretni zbog svoje odluke i ne kajte se. Mi danas
alimo to nismo dobili dijete s Downovim sindromom da se za njega
brinemo i da ga volimo. Naravno, zahvalni smo to imamo dvoje ive
djece. No mora da postoje mnogi koji su napravili pogreku pristajui na
pretragu, izgubili bebu i nije im sada preostalo nita osim kajanja.
71
Radijacija i Downov sindrom
Usred svih napora da se prevenira Downov si ndrom, ni tko se ne pita gl eda-
mo l i zapravo u pravom smjeru. Robert Mendel sohn, koji je baci o sjenu na
cjel okupnu ideju o umornim jajacima vezanoj uz godi ne, bi o je medu prvi-
ma koji su upozori l i majke da njihova vjerojatnost za raanje djeteta s Dow-
novim si ndromom raste s kol i i nom akumul i ranog izl aganja x-zrakama, a ne
zbog same nji hove i votne dobi . Unato obil ju dokaza da se upravo o tome
radi, l i jeni ci radije i dal je govore starijim enama da ne bi trebal e raati dje-
cu jer su njihova jajaca moda ve i stroena, nego da odrede kol i ko su bi l e
i zl agane radijaciji.
72
Mendel sohnovo je dal ekovi dno uoavanje veze i zmeu Downova si ndro-
ma i zraenja progl aeno val janim. I straivai s Frei e sveui l i ta u Berl i nu ot-
krili su neposrednu vezu i zmeu Downova si ndroma ija se stopa u gra-
du u si jenju 1987. i znenada esterostruko poveal a i nesree s nukl ear-
nim reaktorom u ernobi l u, koja se dogodi l a devet mjeseci prije toga.
7 3
Te su ene udi sal e vi soke doze radijacije naroi to joda-131 u raz-
dobl ju od dva tjedna nakon nesree, ti jekom kojega su i zatrudnjel e.
I straivai su mogl i zanemari ti uobi ajenu teoriju da je Downov si ndrom
u vezi s maji nom dobi . Prosjena dob majki djece roene s Downovi m sin-
dromom u godi ni nukl earne nesree bila je zamal o i denti na prosjenoj dobi
majki djece s Downovi m si ndromom roeni ma deset godi na ranije, a posto-
totnom porastu pri roeni h i aenja kukova i deformi teta stopal a (ekvi nova-
rus).
Zbog tih su probl ema l ijenici zakljuili kako bi moda mogl o biti sigur-
nije obaviti pretragu ranije, dok je beba sitnija, a ne u ve odmakl oj trudnoi .
Meutim, dal eko od toga da bude sigurnija, rana se amni ocenteza dokazal a
upravo kao puno opasni ja. Kod ena kod kojih je obavl jena ranija amni ocen-
teza zabi l jeeno je pri bl i no dva posto vie pobaaja i vie od jednopostot-
nog porasta pri roenog deformi teta stopal a.
67
Ako ste odgaal i raanje djeteta sve do svoje 35-e, a sada nosi te si l no e-
ljenu bebu, bi l o bi dobro ne smetnuti s uma visok postotak pobaaja kod e-
na podvrgnuti h amni ocentezi , bez obzira na to je l i test obavl jen ranije ili
kasni je.
Zbog straha od kasnog abortusa, pokae l i se nal az pretrage pozi ti vni m,
mnoge se ene odl uuju za ranu amni ocentezu. Meutim posl jednje i nfor-
maci je govore o tome da rana amni ocenteza u znaajnoj mjeri povi suje rizik
od neuspjel e trudnoe. Takoer je, sudei prema istraivanju medi ci nskog
fakul teta na King's Col l ege u Londonu, kod amni ocenteze vea vjerojatnost
za pojavu pri roeni h deformi teta stopal a nego kod CVS-a.
68
U Ni zozemskoj su znanstveni ci zakljuili da je ta pretraga tako opasna da
SLI odustal i od svoje studije iste, smatrajui da je neeti no nastaviti s pokusi -
ma. Prije toga ni zozemski su istraivai nali da je osam ena i mal o pobaaj
nakon rane amni ocenteze broj slian gubi ci ma zabi l jeeni ma u j ednome
drugom pokusu na 120 ena podvrgnutih pretrazi. Dr. F. Vandenbussche i
njegovi kol ege iz Sveui l i ne bol ni ce Leiden upozori l i su druge l i jeni ke: i-
ni se da je i zvjesno da nema opravdanja za nastavak nekval i fi ci ranog zago-
varanja rane amni ocenteze na osnovi vjerovanja i opaanja.
69
J edna je druga
studija pokazal a da je kod djece i je su majke obavi l e amni ocentezu primjet-
no vea razina hemol i ti ki h bol esti (vezano uz broj crveni h ki vni h stani ca)
nego kod djece kod kojih nije bi l o testa.
70
Mnogo je i l ano pozitivnih rezultata, unato tomu to se za ovu pretragu
pretpostavl ja vi soka tonost (MRC-ova studija otkril a je vi e netoni h rezul ta-
ta kod amni ocenteze nego kod CVS-a). Svatko tko misli da mu se to ne moe
dogodi ti , trebao bi proitati pi smo posl ano u asopi s Spectator, a koji m autor
estita Domi ni cu Lawsonu jer je nagl aeno odbi o amni ocentezu i jo nagl a-
eni je brani o radost imanja djeteta s Downovi m si ndromom. Drite l judsko
bi e u rukama, napi sao je autor pisma, i to je jedi no vano. On nastavl ja:
lak ena starijih od 35 godi na s Downovi m bebama roeni ma nakon erno-
bila bi o je i denti an postotku dekadu ranije. Nakon toga otkri a njemaki su
istraivai pronal i druge studije koje su podupi ral e nji hove zakl juke. Sl ua-
jevi Downova si ndroma dramati no su porasl i u indijskoj dravi Keral a i ki-
neskoj pokraji ni Yangji ang nakon to su ene bi l e i zl oene sl i no vi soki m
vri jednosti ma zraenja iz tla.
I straivaka grupa, vodena profesorom Karl om Sperl i ngom, pri hvaa da
se njihov dokaz protivi postojeem miljenju u udbeni ku. I zgl eda da dob
majke per se nije pouzdan indikator za Downov si ndrom, osi m i njeni ce da
bi starija majka mogl a imati vie akumul i ranog zraenja od x-zraka. Zakljuili
su da bi trebal o izbjegavati svako izl aganje i oni zi rajuem zraenju, naroi to u
vri jeme zaea.
Sl inu su povezni cu ustanovil i znanstvenici koji su istraivali odnos stope
raanja djece s Downovi m si ndromom i i sprobavanja nukl earni h postrojenja.
Prouaval i su okrug Fyl de u Lancashireu i otkrili da je pojava Downova sin-
droma imala vrhunce u 1958. i od 1962. do 1964., kada su zabi l jeene vi soke
razine kontami naci je nukl earni m obori nama. Sl i no se ponovi l o i 1957. kad
se zbi o poar u obl i njoj nukl earnoj el ektrani u Wi ndscal eu (sada Sel l afi el d).
I zgl eda da su ene starije od 35 godi na bi l e vie pogoene radi jaci jom, opet
moda stoga to su one ve akumul i ral e neto radijacije ti jekom svojega i-
vota, a radijacija nukl earnog reaktora samo je podigl a tu razinu preko svake
mjere.
7
'
1
Njemaka otkri a pridodal a su dokaze tezi da je Downov si ndrom rezul -
tat utjecaja okol i a, a ne samo i votne dobi . Tim vi e jer je vel i ka studija iz
1990. nal a da su djeca s Downovi m si ndromom imal a vee kol i i ne al umi-
nija u mozgu nego normal na djeca.
75
Otkri e da razl iite rasne skupi ne imaju znatno razliit postotak Downo-
va si ndroma prua vie dokaza o faktoru okol i a. Praenje roenja u 17 dr-
ava dil jem SAD-a u razdobl ju od 1983- do 1990. pokazal o je da se medu
Afroameri kanci ma raa manje djece s Downovi m si ndromom nego kod osta-
lih rasnih skupi na (7,3 na 10.000), dok Hi spanoameri kanci prol aze najl oi je
(11,8 na 10.000). Stopa Downova si ndroma takoer se vidl jivo razl i koval a iz-
meu drava, od 5,9 na 10.000 u Kansasu do 12,3 na 10.000 u Kol oradu.
76
Prema knjizi u kojoj su objavl jeni rezultati istraivanja djece s Downovi m
si ndromom ti jekom vie od 30 godi na, stanje se ne ini tako obeshrabruju-
i m kao to bi medi ci na el jel a da vjerujemo. Psi hol ogi nja J anet Oarr je od
1964. godi ne pratila grupu od 54 djece s Downovi m si ndromom i nal a da
oni ne obol i jevaju nita vi e od svojih i stogodi njaka i z grupe normal ne dje-
ce. Nisu zabi l jeeni znaajni brani probl emi ili razvodi roditel ja djece s
Downovi m si ndromom, kao ni l o utjecaj na brau i sestre. Gotovo SLI sve
obitelji jednostavno vol jel e svoje l anove s Downovi m si ndromom i nisu ni-
kad ni pomi sl i l e na ivot bez nji h.
77
U DOBROJ FORMI PRIJ E ZAEA
Za svaku enu koju bri ne hoe l i moi imati normal no dijete moda bi najvi-
e smisl a i mal o da se pobri ne za svoje zdravl je prijezaea, radije nego da se
pouzda u brojne pretrage s upi tnom evi denci jom si gurnosti i ui nkovi tosti .
Postoji mnotvo dokaza koji ukazuju na odnos i zmeu pri roeni h deforma-
cija i niskih vrijednosti ci nka, magnezi ja i sel ena kod maj ke.
7 8
Foresight, bri-
tanska udruga za promi canje predkoncepci jske bri ge, savjetuje roditel jima da
se hrane ekol okom nepreraenom hranom bez aditiva i konzei vansa i na
koju provjereno nisu preosjetl jivi, da krajnje smanje unos al kohol ni h pia te
da provjere i pobri nu se za manjak vitamina/ mineral a i prekomjernu akumu-
laciju toksi ni h metal a u tijelu prije nego to nastoje zanijeti. U jednoj novijoj
studiji 89 posto parova dobi l o je zdrave bebe sl ijedei naputke Foresightove
dijete i programa dodataka prehrani . U prouavanoj grupi nijedna beba nije
roena prije 36. tjedna i nijedna nije bila laka od 2,4 kg. Takoer nije bi l o
pobaaja, prenatal ni h smrti, mal formaci ja ili novoroenadi koja zahtijevaju
posebnu bri gu. Od 418 parova prethodno je 75 posto njih i mal o probl eme s
nepl odnosti , neuspjel i m trudnoama ili mrtvoroenu djecu. Mnogi su u gru-
pi bili stariji od 40 godi na.
Kad zatrudni te, promi sl i te o tome da posjetite starijeg ili hol istiki usmje-
renoga gi nekol oga ili primal ju, koji su obuavani prije doba ul trazvuka. Naj-
vanije i nformaci je (kao to je vi epl odna trudnoa ili pol oaj djeteta) moe
odrediti par iskusnih ruku. Fetoskopom ili stetoskopom na najsigurniji ete na-
in osl uhnuti otkucaje djetetova srca. I zapamtite, moete napraviti kol i ko god
hoete vi deosni maka svojega djeteta nakon to se ono rodi. Moda, jedna-
ko tako, neku utjehu prua i injenica da u 40 posto sl uajeva Downova sin-
droma priroda uzima stvar u svoje ruke i fetus ne pozivi do kraja trudnoe.
Ako pak i mate di jete s Downovi m si ndromom, proui te program prehra-
ne koji pomae mnogi ma od te djece da vode normal an ivot i pohaaju
kol e s redovni m programom.
79
etvrto poglavlje
Rano otkrivanje
PROBIR RAKA
Lijenici su skl oni vizualizirati mnoge bol esti kao mal u armiju koja poi nje
od pjeatva, unovaenjem ugl avnom jednog do dva vojni ka. Uzdaju se u to
da, ako mogu l ocirati i istjerati neprijatel ja dok su mu snage mal obrojne, tada
mogu dovol jno rano uletjeti sa svim svojim nukl earni m orujem i dobiti rat,
ak i prije nego je poeo. Najbolji nai n da se i skori jene stani ce koje su za-
stranile, uvjerili su nas, jest metoda probi ra ili skri ni nga.
Kako rak moe narasti i prije no to postanete bol esni ili se pokau sim-
ptomi, tako on postaje gl avnom metom za rano ga zaskoi obl i k ratovanja.
Za sve nas koji se uasavamo nasumi nosti tihih uboji ca kao to je rak, a
koji popri maju razmjere epi demi je, to je vrl o utjena zami sao. Lijenici su nas
uspjeli uvjeriti u to da moemo izbjei smrti upravo zahval jujui jednostav-
nome godi njem pregl edu.
Argumenti za rano otkrivanje tako su uvjerljivi da je medi ci na uspjel a na-
govoriti vl ade da potroe mil ijune za pokretanje masovni h programa skrinin-
ga. Trenutano su ene pri marne mete tih godinjih pregl eda, ponajvi e za
otkrivanje raka vrata materni ce i raka dojke, i ako je bi l o govora i o programu
probiranja raka jajni ka te probiranja raka prostate i raka cri jeva za mukarce.
Cervikalni skri ni ng i skrining mamograhja ve se godi nama provode u SAD-u,
a navel i ko ih je sl ijedil a Vel i ka Britanija kampanjama za rano otkri vanje raka
dojke i raka vrata materni ce, pregl edavajui tri etvrti ne cil jnih skupi na.
1
Unato svom novcu koji se slijeva u masovne kampanje skrininga, skri-
ning programi nisu uspjeli utjecati na smanjenje mortaliteta od raka. Zapra-
vo, zbog nei zmjerno vi sokog potenci jal a za l ano pozitivna oi tanja, skri ni ng
1Q
moe poveati broj paci jenata osakaeni h nepotrebni m terapi jama l i jekovi -
ma ili operati vni m zahvatom.
ak je i asopi s The Lancet jednom pril ikom pri znao u uvodni ku da una-
to medijskoj razvi kanosti , trijumfalizmu struke u objavl jeni m radovi ma i go-
tovo svakotjedni m udotvorni m pomaci ma o koji ma raspredaju dobrotvorne
udruge za borbu protiv raka broj ena koje umiru od raka dojke se ne sma-
njuje. Prestanimo se aliti kako bi program skri ni nga morao djel ovati samo
da smo se vie potrudil i i radije se upitajmo zato je ovaj pristup tako razo-
aravajui.- U posl jednje se vrijeme procjenjuje da e mamografi ja deset pu-
ta vjerojatni je otkriti dobroudan tumor to e dovesti do nepotrebni h te-
rapija i kirurkih zahvata nego sprijeiti jednu jedi nu smrt zbog raka.
3
PAPA TEST
Najraireniji od svih skri ni ng testova je Papa test ili Papa bris, tako nazvan
prema dr. Georgeu Papani col aou koji je osmi sl i o tu metodu. Papani col au i
njegovi kol ege su 1941. godi ne objavili studiju kojom su demonstri ral i da se
zl oudne promjene na vratu materni ce mogu dijagnosticirati ispitivanjem sta-
nica.'
1
Taj jednostavni , rel ati vno bezbol ni test sastoji se od uzimanja mal og uzor-
ka tkiva koje se sastrue sa svoda materni ce, razmazivanja brisa na stakl enu
pl oi cu (odatl e i jedan od nazi va), fiksiranja stani ca i sl anja stakl ene pl oi ce
u l aboratorij na anal izu kako bi se vidjel o jesu l i prisutne neuobi ajene stani-
ce. Pokae l i rezul tat ikakvu abnormal nost, uputit e vas na dal jnje di jagnos-
ti ke pretrage, koje obi no ukl juuju i direktan pregl ed vrata materni ce (kol -
poskopi ju) ili bi opsi ju, pa ak i tretmane za rak.
Pretraga je najpri je pri hvaena u raznim zapadni m zeml jama nakon ob-
javljivanja rezul tata eksperi mental nog programa probiranja u bri tanskoj Ko-
l umbiji, koji su pokazal i da on utjee na smanjenje stope mortal iteta. Nakon
uvida u rezul tate iz Bri tanske Kol umbi je l ijenici su entuzijastiki prigrlili Pa-
pa bris vjerujui da bi mogao oglasiti smrtno zvono raku vrata materni ce.
5
U okvi ru sadanjega bri tanskog programa skri ni nga svake se godi ne na-
pravi oko tri mil ijuna anal iza brisova uz proci jenjeni troak, uraunamo li tu
trokove l i jeni ka, medi ci nski h sestara i l aboratori ja, najmanje od 10 do 30
funti po pregl edanoj eni .
6
U SAD-u, gdje se kod jedne od osam ena razvije
rak dojke, enske grupe zahtijevaju programe za sve obl i ke raka kod ena,
ukl juujui i za rak vrata materni ce.
90
R a n o o t k r i v a n j e
Kao odgovor na to ameri ki su Centri za kontrol u i prevenci ju bol esti
(CDC) osmisl il i Naci onal ni strateki plan za rano otkri vanje i kontrol u raka
dojke i materni ce (NSP), program u kojem sudjel uju Uprava za hranu i l i jeko-
ve, Naci onal ni institut za rak i CDC. Plan obeava osnaiti organi zi rani pro-
gram skri ni nga, obuhvati ti nji me vei broj ena te poveati uestal ost probi ra
na te bol esti .
I prije no to je uveden organizirani naci onal ni program skri ni nga u Vel i-
koj Britaniji, vei na tamonjih l ijenika podrazumi jeval a je bris vrata materni -
ce di jel om standardne l i jeni ke prakse, preporuujui da sve ene i zmeu
20 i 65 godi na starosti ponavl jaju pretragu svakih tri do pet godi na. asopi s
The Lancet ak je savjetovao da se ta preporuka proiri i na ene starije od
65 godi na, za koje se sada smatra da predstavl jaju grupu vi sokog ri zi ka.
7
Prema pravi l i ma bri tanskoga Naci onal nog zdravstvenog osi guranja
(National Heal th Servi ce) danas se vri vei pritisak na ene za uestal ijim
testiranjem, i to otkako je napl ata trokova za obavl jeni test postal a najunos-
niji izvor zarade l i jeni ka. Lijenici u Vel i koj Britaniji dobi vaju bonus samo
ako je vie od 50 posto ena na nji hovoj listi obavi l o pretragu, dok se taj bo-
nus utrostruuje ako brojka premai 80 posto. No tko bi se sad svaao oko
sitnica kad je u pitanju dobrobi t jedne jednostavne, bezbol ne, ni mal o ri zi ne
pretrage koja obeava iskorijeniti sveopeg uboji cu ena.
Nitko, kada bi ta pretraga to zaista i radila. Problem je u tome to nigdje
nema uvjerljivog dokaza za to. Profesor J ames McCormi ck iz Odjel a za javno
zdravstvo pri Trinity Col l ege u Dubl i nu, strunjak za masovne programe skri-
ni nga koji je proui o vel iki di o dostupne medi ci nske l i terature o tome,
jednom je izjavio: Nema vidl jivog dokaza da je organi zi rani skri ni ng kori-
stan, ak bi mogl o biti da ini vie tete nego koristi.
8
Pod tetom on misli na
injenicu da je vie tisua ena podvrgnuto rizinim tretmani ma koji mogu
utjecati na pl odnost, a sve zbog stanja koja moda nemaju ili koja bi se mo-
gla vratiti u normal u.
Ponajpri je, teko je ne pomisl iti, jednom kad istraite brojke, da se medi -
cina kl adil a na krivog konja. Rak vrata materni ce nije masovni uboji ca kao
to se esto nagl aava. I ako u Vel i koj Britaniji svake godi ne od raka vrata
materni ce umi re oko 2.000 ena, to predstavl ja manje od j edne esti ne broja
| ena koje dobi ju rak dojke. U knjizi The Health Scandal autor dr. Vernon Co-
l eman kae da se rak vrata materni ce ne ubraja ni u deset gl avnih uzroka
smrti ena, te da zauzi ma mjesto iza raka dojke, pl ua, debel og crijeva, el u-
91
ca, jajni ka, pa ak i guterae.
9
Pritom e samo kod 1,6 od 1.000 ena s ab-
normal ni m rezul tatom Papa testa doi do nastanka raka."
1
Za taj test takoer nije nigdje dokazano da spaava ivote. Studije zapra-
vo pokazuju da gotovo nema ni kakav utjecaj. U Bri tanskoj Kol umbi ji , jedi -
nom dijelu Kanade gdje je skri ni ng sveope pri hvaen, stopa mortal iteta od
raka vrata materni ce istovjetna je onoj u ostatku zeml j e." Moda je stopa
mortal iteta od raka vrata materni ce pala u Bri tanskoj Kol umbi ji , no onda se
to dogodi l o i u ostal i m dijel ovima Kanade u koji ma nema organi zi ranog pro-
grama skri ni nga.
12
U Vel i koj Britaniji uestal ost smrti od raka vrata materni ce smanjena je
prije nego je skri ni ng uveden te je tvrdogl avo ostal a na brojci od 2.000 (i ako
je prije nekol i ko godi na vl ada objavil a da se godi nja brojka spusti l a na
1.700). Takoer nema dokaza koji bi potkrijepil i ope zadovol jstvo da bi sta-
nje mogl o poi po zlu za brojke, osim za sam test. Dr. McCormi ck i njegov
kol ega, pokojni Petr Skrabanek, rekli su da je sl i jepo oduevl jenje za skri ni ng
vrata materni ce proizvel o ozraje u kome je bi l o nemogue napraviti kon-
trol ne pokuse.
13
Svoj edobno je dr. Herbert Green, l ijenik i z Novog Zel anda,
i mao l udu hrabrost suprotstaviti se brojni m rado pri hvaeni m pretpostavka-
ma o raku vrata materni ce. On je ak bi o progl aen krivim za neprofesi onal -
no ponaanje zbog organiziranja ispitivanja s cil jem utvrivanja je l i nakon
abnormal nog rezul tata testa pojava raka nemi novna.
11
U Vel i koj Britaniji i SAD-u masovni su programi skri ni nga vrata materni ce
pokrenuti bez dosl jedne naci onal ne pol itike o tome kako i koga pregl edavati
te kako postupi ti u sl uaju abnormal nog rezul tata.
Prije nekol i ko godi na sl ubena je studija potvrdil a da od skri ni nga vrata
materni ce nema koristi jer se stopa smrti od raka cervi ksa nije mijenjal a dva-
deset godi na, unato gotovo sveopem skri ni ngu. Ti se nalazi temel je na
praenju pri bl i no etvrti ne milijuna ena u Bristol u ti jekom 20 godi na. Sto-
pa mortal iteta u 1992. bila je sl ina onoj iz 1975. kada je uveden kontinuirani
skri ni ng.
15
Ako je pregl edavanje u svrhu probiranja i uspjel o zadati mal eni udarac
stopi mortal i teta na naci onal noj razini (a nema vrstog dokaza za vezu i zme-
u skri ni nga i smanjenja stope s 2.000 na 1.700), to se zbi l o uz neprihvatl jivu
ci jenu, tvri dr. McCormi ck. Mnogim ti suama ena dani su l ano pozitivni
rezultati, te su one nepotrebno podvrgnute tretmani ma i mogue ak postal e
nepl odne ili i skusi l e uasne nuspojave. Za vri jeme svakoga veeg skri ni nga
na irem podruju Bristol a 15.000 ena saopeno je da imaju rizik od dobi -
vanja raka, dok je vie od 5.000 njih podvrgnuto pretragama i terapijama
zbog bl agih abnormal nosti koje nikada ne bi prerasl e u rak.
I zmeu 1988. i 1993- godi ne pregl edano je pri bl i no 226.000 ena, a ab-
normal nosti su navodno otkri vene kod vie od 15.000 njih ili pri bl i no
kod jedne od 15 ena. Ta je brojka apsurdno vi soka usporedi mo l i je sa
stvarnom stopom pojavl ji vanja raka vrata materni ce, koji ubija jednu od
10.000 ena. Razi na l ano pozitivnih rezul tata (kod kojih se otkrie raka po-
kazal o netoni m) i z Bristol a pokazuje do koje mjere skri ni ng cervi ksa jedno-
stavno uzrokuje nepotrebnu zabrinutost kod zdravih ena."'
S vremenom je ugl ed Papa testa okal jan brojni m katastrofal ni m pogreka-
ma. U bol ni ci Kent i Canterbury, primjerice, vie od 90.000 bri sova, uzetih iz-
meu 1990. i ,1995. godi ne, moral o je biti provjereno nakon to je osam ena
umrlo sl i jedom pogreaka u rezul tatima. Probl em je u tome, mil jenja je bri-
tanski Naci onal ni institut za kl iniku izvrsnost (National I nstitute for Cl inical
Excel l ence ili NICE), to je test jo uvijek strano netoan.
MCE procjenjuje da je do 13 posto Papa testova l ano pozi ti vno, a 20
posto l ano negati vno, to predstavl ja one sl uajeve kad ene s mogui m
probl emi ma dobi vaju normal an rezultat. Drugim ri jei ma, od 1.000 pregl eda-
nih ena dvije koje bi mogl e imati rak dobi t e rezul tat kao da je sve u redu.
Drugo je ispitivanje proci jeni l o da je postotak l ano negati vni h rezul tata ak
do 60 posto.
1 7
Ameri ki su Centri za kontrol u i prevenci ju bol esti nedavno upozori l i na
visok postotak l ano pozitivnih rezul tata godi njeg Papa testa, posebi ce za-
brinjavajuih kad je rije o abnormal nosti ni skog stupnja, za koji ma slijedi
potenci jal no tetan tretman si mptoma koji bi mogl i nestati sami od sebe da
ih se ostavi l o na mi ru.
18
ak i da su programi skri ni nga bol je organi zi rani ,
probl em se i dal je skriva u sami m medi ci nski m temel ji ma na koji ma test po-
iva. Mnotvo dokaza sugerira da je kampanja Papa testa moda temeljena
na krivoj pretpostavci: da abnormalne, ili pretkancerozne, stanice na vratu
maternice vode do raka. Ta je pretpostavka zakl juena temel jem dviju i nje-
nica: 1) da rak cervi ksa napreduje pol agano i 2) ako se uhvati dovol jno rano,
moe se izl ijeiti.
Postoje etiri kategori je abnormal ni h l ezija, odnosno cervikalnih intraepi-
telnih neopl azi ja: CIN I , II, III i rak. Ono to ne znamo jest hoe li se rane le-
gije one u kategoriji CIN 1 i II razviti u rak, pa ak ni to da se radi s ti-
93
me u vezi . U j ednom ispitivanju tonosti ekol oki h (stani ni h) pretraga, oko
deset posto ispitivanih ena i mal o je abnormal nosti cervi ksa, od kojih vei -
na, navodi prof. McCormi ck, ne bi napredoval a do raka.
19
Medi ci na usto ne razumije u potpunosti uobi ajenu progresiju ove vrste
raka, to je i njeni ca koja se preutno poel a priznavati. I zgl eda da se neki
obl i ci raka cervi ksa povuku ako i h se ne dira, dok drugi napreduju tako brzo
da bi i h razmak od tri do pet godi na i zmeu pregl eda, kako preporuuje ve-
i na programa skri ni nga, propusti o pravodobno otkriti. Na temel ju toga krh-
kog fundamenta zastrauju se ene s abnormal ni m nal azom Papa brisa i stig-
matiziraju poj mom pretkancerozan, pri emu ni tko ne zna je l i to tako ili ni-
je.
Takva se si tuaci ja dogodi l a Anni. Nakon to se rezul tat njezi na Papa testa
pokazao pozi ti vni m, 25-godi njaki nja je provel a mjesece bri nui se ima l i
rak. I stodobno se osjeal a i pril ino nel agodno zbog rezul tata testa, kao da je
to javna kritika njezi na seksual nog ivota, jer se zna da se rak cervi ksa doga-
a enama promi skui tetna ponaanja. Na kraju je otkril a da se ni zbog ega
osjeal a jadno. Ponovl jeni testovi nekol i ko mjeseci kasni je dokazal i su da je
prvi test bi o netoan.
J edna studija i z 1988. pokazal a je da se pri bl i no pol ovi na Papa bri sova s
bl agim abnormal nosti ma vrati na normal u unutar dvije godi ne. Kod ni jedne
paci jenti ce nije se razvio invazivan obl i k raka za vri jeme dugotrajnog prae-
nja koje je usl i jedi l o.
20
Slini su se rezultati pojavil i u sjeveroi stonoj kotskoj,
pokazujui da nema pouzdane progresije od bl agih do umjereni h i ozbi l jni h
abnormal nosti stani ca.
21
Kanadska studija otkril a je da jednostavna upal a vrata materni ce moe iz-
baciti abnormal an rezul tat brisa. Od 411 ispitivanih ena u Memori al Uni ver-
sity of Newfoundl and Papa testovi jedne trei ne ena ukazival i su na upal ne
promjene, od kojih je pol ovi na pokazival a da je prisutan neki obl i k i nfekci je.
I roni no, ali test je ak i ovdje bi o nepouzdan: pol ovi na preostal i h ena s
normal ni m rezul tatom Papa testa takoer je imal a i nfekci ju.
22
Pored te zbrke o znaenju razliitih rezul tata, Papa test je tol i ko netoan
da je gotovo besmi sl en. Nema jamstva da e Papa test otkriti da i mate rak, a
vrl o je vjerojatno da e vam rei da postoje neke abnormal nosti koje stvarno
ne postoje. U jednoj studiji autori priznaju da je postotak l ano negati vni h re-
zultata i zmeu sedam i 60 posto.
2 3
94
Prema jednom drugom izvjetaju, do jedne od svaki h pet smrti od raka
cerviksa dol o je zbog l oeg tretmana ili pogrene di jagnoze l i jeni ka. U jed-
nom od sedam tih sl uajeva rezutati Papa testa oi tani su kao normal ni . Po-
novl jena anal i za stakl ene pl oi ce s obri skom pokazal a je da su rane abnor-
mal nosti doista bi l e pri sutne, ali nisu bi l e uoene.
Tumaenj e rezul tata neobuzdano varira, ovi sno o tome tko gl eda pl oi cu.
ak i ista osoba moe dati razliita tumaenja gl eda li istu pl oi cu u razl iitim
pril ikama. To je posebi ce sl uaj, kae profesor McCormi ck, kad se radi o ma-
nje vani m promjenama na koje se odnosi najvie izvjetaja o abnormal nosti -
ma.
24
I zvjetaj Skrining vrata materni ce i dojke u Engl eskoj bri tanskoga Naci o-
nal nog revi zi jskog ureda (National Audit Offi ce) otkriva vel iki disparitet u tu-
maenju nal aza i nedostatak referentni h vrijednosti prema koji ma bi se rezul -
tati usporei val i . Revizija je ustanovil a da je u neki m podruji ma Engl eske
pribl ino petina rezul tata svih Papa testova kl asificirana kao abnormal na, u
usporedbi s tri posto u drugim podruji ma.
25
Nedostatak bi l o kakvih standar-
da odgovoran je za mnoge krive di jagnoze raka.
U kotskoj se pri bl i no 20.000 testova, napravl jeni h u okvi ru organi zi ra-
nog programa skri ni nga u bol ni ci I nvercl yde Royal , moral o preispitati nakon
indicija da je l i jeni k koji je radio anal i ze moda kri vo oi tao rezul tate. Prel i-
minarna su preispitivanja pokazal a da je 40 od 1.000 bri sova uzetih neade-
kvatno te da zahtijevaju ponavl janje testa.
26
kotski debakl samo je posl jednji u nizu takvih sl uajeva u Vel i koj Brita-
niji. U Li verpool u je prei spi tano 45.000 testova, od koji h je 911 kri vo dijag-
nosti ci rani h. U Manchesteru je 3.000 bri sova pri kazano normal ni ma, a nakon
ponovl jene anal i ze 60 i h je progl aeno sumnji vi ma.
I stodobno, vel iki broj Papa testova nije tehni ki dobro uzet. Dr. Chandra
Grebb, vodi tel ji ca Odjel a za citol ogiju l ondonske bol ni ce Royal Free, procje-
njuje da je oko deset posto svih brisova koji se alju u ekol oki odjel besko-
risno, a daljnjih 40 posto ograni ene je upotrebl jivosti jer l ijenici nisu uzeli
bris i spravno ili su ga uzel i na kri vom mjestu.
27
Zbog tih poraavajui h doka-
za vrl o je vjerojatno da test ne samo da nee otkriti rak nego vas moe gur-
nuti u potenci jal no ri zi ne tretmane koji vam ne trebaju.
Konvenci onal an tretman za rane pretkancerozne l ezije ukl juuje kol po-
skopi ju (poveal o sa svjetl om) i biopsiju (di jagnosti ka kirurgija), dijatermi-
ju/ kauterizaciju (spal ji vanje abnormal ni h stani ca) ili krioterapiju (djel ovanje
95
na abnormal ne stani ce hl aenjem). Svi ti postupci mogu izazvati hemoragi ju
ili permanentno oteenje vrata materni ce, to rezultira nesposobni m ili su-
eni m cervi ksom te tako utjee na eni ne anse da i znese trudnou.
Dr. Robert Mendel sohn rado je pri ao o svojem kol egi ija je ena dobi l a
pozitivan rezul tat Papa testa. Uslijedila je bi opsi ja, koja je izazval a tako obi l -
no krvarenje da je moral a ii na hitnu hi sterektomi ju, za vri jeme koje je za-
mal o umrl a zbog anestezi je. Sve zbog rezul tata jednog tesl a koji je ve u star-
tu mogao biti netoan.
i H
J ednoj od naih itatel jica, ml adoj eni u svojim ranim dvadeseti ma, nal az
je Papa testa pokazao CIN 2-3, odnosno stupanj 2-3 abnormal ni h stani ca, te
je naruena za operaci ju zamrzavanjem ili spal ji vanjem. Prije toga odl ui l a je
napraviti drugi Papa test u drugom l aboratoriju. Rezul tat njezina novog Papa
testa pokazao je da je nal az prvog testa bi o pogrean; njezin se probl em na
kraju i spostavi o bezazl enom upal om.
1 tretman se abnormal nosti razlikuje od l ijenika do l i jeni ka. Nacional ni
revizijski ured izvijestio je da se lijenici neri jetko odl uuju za radikal an tret-
man poput koni zaci je cervi ksa u sl uajevima bl agi h abnormal nosti koji bi se
rijeili sami po sebi i bez i ntervenci je.
29
Neki izvjetaji ukazuju na to da rani i agresivni tretmani cervi kal ni h ab-
normal nosti i onako ne i ne nita dobra. J edna novija studija pratila je ene s
bl ago abnormal ni m rezul tatima Papa testa koji ma su preporuena puno in-
vazivnija ispitivanja, to nije proi zvel o ni mal o povol jniji rezul tat nego metoda
ekanja i pozornog promatranja. Upui vanje ena na kol poskopska ispitiva-
nja, esto udrueni ma s bi opsi jom, i jednostavno ponavl janje Papa testa na-
kon nekol i ko mjeseci jednako su rezultirali: kod 1,6 od 1.000 sl uajeva dol o
je do razvoja raka vrata materni ce.
30
Zbog vi sokog stupnja l ano pozitivnih rezul tata neke su zeml je, poput
SAD-a i vi carske, sada uvel e novu metodu nazvanu tekuinska citologija ili
LBC (-l i qui d-based cytol ogy screeni ng"), takoer znanu i kao monosl ojna ci -
tologija. Kod te se metode uzorak uzima posebnom spatul om, ija se glava
potom uroni ili di o nje odl omi i stavi u boi cu s tekui m konzei vi rajui m
sredstvom.
Pil ot-studije u Vel i koj Britaniji pokazal e su da LBC daje puno toni je re-
zul tate, sa svega 1,6 pol o uzoraka koji se smatraju neadekvatnima ili se ne
mogu oitati, u usporedbi s vie od devet posto takvih kod tradi ci onal ni h
pl oi ca za Papa test.
I pak, postoje neke naznake da je LBC test ak manje pouzdan i izgleniji
za davanje l ano pozitivnih i l ano negativnih rezultata nego konvenci onal -
na metoda: 87 posto ih je zadovol javajui h u usporedbi s 91 posto Papa tes-
tova.
3
'
Taj upitan uspjeh nije odvrati o britansku vladu od njezina nauma. U l isto-
padu 2003. ona je najavila i mpl ementaci ju LBC metode u naredni h pet godi -
na, s namjerom da ona zamijeni konvenci onal ni Papa test, uz troak od kak-
vih deset mil ijuna funti.
Naci onal na koori ni rajua mrea (National Co-ordi nati ng Network) sada
posebno preporuuje da se ene s minornijim stani ni m abnormal nosti ma
graninim ili bl ago i skari oti ni m nal azom brisa pri kl one metodi nadzo-
ra a to znai ponovi ti Papa test nakon est mjeseci . ene bi trebal o uputiti
na kol poskopi ju samo ako i ponovl jeni testovi ukazu na abnormal nost stani-
ca. U najmanju ruku, prema ameri kom CDC-u ekanje u interval u od tri go-
dine (ili pet godi na ako i mate vie od 50 godi na) ne utjee na stopu mortal i-
teta. Ako rezultat vaega Papa testa pokae neke abnormal nosti , ustrajte na
ponavl janju testa nakon nekog vremena, i to u nekome drugom l aboratoriju,
prije nego se upusti te u znatno invazivnije pretrage poput bi opsi je ili gore.
MAMOGRAFI J A
Mamografija rendgensko sni manje dojke osmi l jeno za rano otkri vanje
malignosti drugi je test probi ta ija se primjena intenzivira. Rak dojke, naj-
vei uboji ca ena nakon raka pl ua, godi nje uzima i vote oko 40.000 ame
rikih ena,
3 2
a oko 30.000 novih sl uajeva svake se godi ne dijagnosticira u
Vel ikoj Britaniji dvostruko vie nego 1950-i h. Kako ove brojke nastavl jaju
rasti (jedna od devet ena obol i jeva od raka u SAD-u, a jedna od dvanaest
njih u Vel i koj Britaniji), vri se pritisak na ene, posebi ce one starije od 40
godi na, da se redovi to podvrgavaju pregl edi ma, i me mamografi ja postaje ja-
ka industrija.
Unato desetl jei ma enormni h vl adinih ulaganja i obi mnu okretanu fi nanci j-
skih sredstava nami jenjeni h unapreenju rane detekci je i l okal ni h tretmana,
stopa mortal iteta od raka dojke jo uvijek se znatno ne mi jenja.
Smrtnost od raka dojke u Engl eskoj i Wal esu smanjil a se za 12 posto u
1990-ima. Pa ipak zdravstveni djel atnici, koji pripisuju laj nagli pad svojim
opseni m programi ma mamografski h skri ni nga, nemaju ni kakva razl oga da
9"
si estitaju. Nova istraivanja nisu otkrila ni kakvu povezanost i zmeu to dvo-
je, premda je skri ni ng pomogao da se mnogi sl uajevi otkriju ranije. U bri-
l anskome Naci onal nom registru obol jel i h od raka (National Cancer Registra-
tion Bureau) vjeruju da bi pad mortaliteta najvjerojatnije mogao biti povezan
s porastom upotrebe lijeka tamoksi fena. koji usporava rast kancerozni h sta-
nica, nego s bi l o kakvim pretragama. Otkako je 1988. uveden naci onal ni
program skri ni nga, zabi l jeen je 25-postotni porast uestal osti pojavl jivanja
ove bol esti u dobnoj skupi ni izmeu 50 i 64 godi ne.
3 3
tovi e, mortal itet je
poeo padal i I V85.. dok su prve jedi ni ce Naci onal ne zdravstvene sl ube za
skrining poel e radom tek tri godi ne kasni je, pri emu Vel ika Britanija nije
bila u cijel osti pokri vena sve do 1990. Kao to pie dr. iMichael Baum, speci -
jalist za rak dojke u bol ni ci Royal Marsden, tvrdili da je do pada mortal iteta
makar i di jel om dol o zahval jujui programu skri ni nga je intel ektual no ne-
poteno.
34
Nakon objavl ji vanja vedske metaanal i ze, za koju su prikupl jeni rezultati
pel Studija vodeni h u razdobl ju od pel do 13 godi na na pri bl i no 300.000 e-
na, vei na l anova medi ci nskog establ imenta prigrlila je njezi ne rezul tate
kao neporeci vu istinu: kod ena starosti 50 godi na i vie redovit pregl ed mo-
e smanjiti smrtnost raka dojke za 30 posto.
3 6
I stodobno ni tko ne osporava
da niti jedna sl uija nije pokazal a korist za ene ml ade od 50 godi na.
3
" U Ve-
likoj Britaniji vlada nudi mamografiju enama u dobi od 50 do 64, i poziva ih
da ponavl jaju pregl ed svake tri godi ne.
To 30-postotno smanjenje rizika- postal o je mani rom medi ci nske struke.
Ona je pruila svojevrsno opravdanje za skrining vi e dobni h skupi na, to jest
i ena ml adih od 50 godi na, za koje koristi od pregl eda nisu ni kada predo-
ene. Unato svi m suprotni m medi ci nski m dokazi ma, Ameri ko drutvo za
rak (Ameri can Cancer Soci ety) i Ameri ko udruenje radi ol oga (Ameri can
Col l ege of Radi ol ogy) nagovaraju sve ene iznad 40 godi na na godi nju ma-
mografi ju.
37
Ali uvjerl jivog dokaza da je mamografski skri ni ng efi kasan nema, ak ni kad
su u pitanju ene starije od 50 godi na. U esto citiranoj vedskoj studiji istra-
ivai su dol i do svojih brojaka udruivanjem svih rezul tata triju skupi na sta-
rosnih dobi -iO-49 godi na, 50-69 godi na i 70-74 godi na starosti. Studija je
pokazal a pozi ti van ui nak (29-postotno smanjenje mortal i teta) medu enama
98
u svojim pedeseti m godi nama, ali ne i medu enama u etrdeseti ma, kao ni
oni ma u svojim sedamdeseti ma.
Naravno, kada doista ispital e znanstvenu pozadi nu te statistike, otkri val e
da je rije o jedi noj studiji koja pokazuje oi gl ednu korist, pa barem medu
50-goi njaki njama. Brojka od 30 posto smanjenja smrtnosti kompi l i rana je
na temel ju deriviranih podataka iz nekol i ko l anaka koji su ispitivali sve stu-
dije skri ni nga. I ako vei na studija nije pokazal a oi gl ednu korist, zakl jueno
je da su sve one koje su bi l e najvie znanstvene ili randomizirane (to znai
da su ene sl uajni m odabi rom razvrstane u skupinu za skri ni ng ili u kon-
trolnu grupu) dokazal e da postoji dobrobi t.*
Meuti m dr. McCormi ck i njegov pokojni kol ega Petr Skrabanek, oboji ca
otri kritiari neprovjerene medi ci nske prakse, nagl asil i su da tri od etiri tih
znanstveni h pokusa nisu pokazal a statistiki znaajne koristi za ene od 50 i
iznad 50 godi na starosti .
39
To se odnosi i na dvije studije provedene na uku-
pno 80.000 ena, koje su i gnori rane jer su premale, kako navodi jedna gru-
pa zagovorni ka mamografskog skri ni nga.
4
" Drugim ri jei ma, da bi postigl i
statistiku koja im odgovara, akademi ci su kombiniral i potpuno razl iite tipo-
ve studija one koje prate nekol i ko skupi na ena da vi de to e i m se do-
goditi ti jekom vremena, nasuprot analiziranju onoga to se ve dogodi l o ne-
kim skupi nama ena a sve u nastojanju da se neznatne prednosti mamo-
grafskog probiranja prikau znaajni ma. Zapravo ni dva najbol ja centra za
rak dojke u Vel i koj Britaniji nisu uspjel a, usprkos godinjim kl inikim pregl e-
dima i mamografski m pretragama svake druge godi ne, vidl jivo smanjiti smrt-
nost.
41
Val ja pritom imati na umu u emu se to 30-postotno pretpostavl jeno sma-
njenje mortal iteta zapravo ogl eda. U najbol jem sl uaju ono moe sprijeiti ili
"dgodi ti jednu smrt od 7.000-63.000 ena koje se svake godi ne pozivaju na
mamografski skri ni ng.
42
I straivai sa Sveuil ita Bri tanske Kol umbi je u Vancouveru prouil i su
we pokuse, poevi od oni h najranijih, koji potkrepl juju tvrdnju o 30-postot-
nom smanjenju smrti od raka dojke kod ena starijih od 50 godi na. Puno je
manje publ i ci teta dano, nagl aavaju kanadski istraivai, svi m kasnijim studi-
jama koje ukazuju na to da mamografija ne ini ni kakvo dobro niti jednoj
dobnoj skupi ni , ali zato ini veliku tel u s l ano pozitivnim rezul tatima i ra-
nim i ntervenci jama to sl i jede. Oni su napal i skrining mamografi ju i uistinu
99
preporuil i njezi no odbaci vanje nakon oikria tla e samo jedna od 14 ena
s mamogramom koji indicira rak stvarno imati to stanje.
Kako je postignuta korist marginal na, prouzroena teta vel i ka, a utroe-
na sredstva enormna, mil jenja smo da javno fi nanci ranje mamografskog
skrininga u bi l o kojoj dobnoj skupini nije opravdano, zakl juuju ti epi de-
mi ol ozi .
1
'
J edna je druga kanadska studija, kojom je anal i zi rano est ispitivanja pro-
biranja raka dojke, pokazal a da je samo kod jedne od 14 ena s pozitivnim
rezul tatom mamografi je, koji indicira rak dojke, to uistinu i bi o sl uaj. J edna-
ko kao i kad je rije o raku vrata materni ce, to znai da se mnoge ene ne-
potrebno bri nu i podvrgavaju tretmanima zbog netonog testa.''
1
Posl jednji dokaz podupi re tvrdnju da redovna mamografi ja nije u vezi sa
smanjenjem smrtnosti kod dobni h skupi na ml adi h od 60 godi na.
4 5
Uredni ki
kol egij strune datoteke (Physi ci an Dala Query PDQ) pri ameri kome Na-
ci onal nom institutu za rak, sastavl jen od eksperata za to podruje, 2002. go-
di ne je, nakon prouavanja svih najnovijih znanstveni h spoznaja, zakl jui o
da nema dovol jno dokaza koji bi pokazal i da mamogrami istinski preveni ra-
ju smrt.''' Vie od jedne trei ne mamograma daje sveukupna kriva oi tanja,
od ega su dvije trei ne l ano pozi ti vna,
47
pri emu je pretraga tona manje
od pol ovi ne vremena, i to samo u drugoj pol ovi ni eni nog menstrual nog cik-
lusa/ '
8
Osnovno nael o mamografskog skrininga oduvi jek se osl anjal o na pret-
postavku da to se tumor ranije otkrije, to e biti manji, a anse da se pobi je-
di bol est vee. Meuti m to nael o ne uzima u obzi r i njeni cu da rak ne me-
lastazira uvijek istom brzi nom. Rak dojke nije jedna uredna bol est koja na-
preduje na isti nai n kod svih ena; ponekad se ona iri ti jel om, drugi put
napreduje u samoj dojci . Ova pretraga ugl avnom ne utjee na ishod ni u ko-
jem sluaju.''
19
J edan je od razl oga moda i laj to mamografija zapravo poveava stopu
mortal iteta. Kad je rije o enama ml adima od SO godi na, vi e njih umi re od
raka dojke u skupi ni ena podvrgnutih mamografskom skri ni ngu, nego me-
du oni ma koji ma nisu napravl jeni mamogrami . Kanadska naci onal na studija
skrininga raka dojke (Nati onal Breast Cancer Screeni ng Study NBSS), ko-
jom je obuhvaeno 50.000 ena u dobi i zmeu 40 i 49 godi na, pokazal a je da
je vi e tumora otkri veno u pregl eavanoj skupi ni , pri emu ne samo da nisu
spaeni ivoti, ve je za treinu vie ena umrl o od raka dojke u grupi kojoj
100
R a n o o l k r i v a n j e
je prvoj ponuen mamografski pregl ed.
s
" Slini rezultati pojavili su se u tri
vedske studije''
1
, kao i oni ma i zvedeni m u New Y orku.
s
-J edna od tih ved-
skih studija, ona i zvedena u Mal inou, otkrila je zn treinu vie sl uajeva raka
dojke kod ena starosti 55 godi na i vie, koji ma su raeni mamogrami tije-
kom deset godi na ili dul je.
53
ak i kad podesi mo rezul tate i dopusti mo da je
rak otkri ven kod ena izmeu 51 i 69 godi na starosti takozvanoj skupini
vi sokog rizika ene podvrgnute mamografskom skri ni ngu ipak imaju oko
dva posto veu pojavnost raka dojke nego kontrol ne skupi ne.
M
Podatak da od raka umi re vi e ena rano podvrgnuti h mamografskom
skriningu mogao bi biti odraz i njeni ce da mamografija ne pravi razliku te da
otkriva i obl i ke novotvori na koje ne bi naudil e da se u njih nije di ral o. Ova-
kvo raspreno djel ovanje tehnol ogi je ima nekol i ko i mpl i kaci ja. Sposobnost
da se uoi bi l o koja vrsta tumora l ano poveava uestal ost pojavl jivanja ra-
ka dojke za jednu etvrtinu do jednu pol ovi nu." Kad se svi dobroudni tu-
mori, koji naravno nisu smrtonosni , pri broje brojanim podaci ma za rak, po-
stie se efekt da i zgl eda kako vie ena u pregl eavanoj popul aci ji preivi
zahval jujui ranom otkri vanju.
Budui da otkrivaju sve tumore svih vrsta i podvrsta, mamogrami bi tako-
er mogl i l ano napuhati stopu pobol a od raka dojke za pol ovi nu/ "
Trei ui nak redovitih mamografski h skrininga jest taj da oni voe do
brojnih, nepotrebni h tretmana, jer se dobroudni tumori esto grekom za-
mi jene za zl oudne. U jednoj studiji 1 l arvarskog medi ci nskog fakul teta
(Harvard Medi cal School ), kojom je obuhvaeno preko tisuu ena, svega je
jedna etvrtina ena iji su mamogrami zabiljeili neke abnormal nosti uistinu
imala zl oudne tumore. Drugi radiol oki odjel i koji su upui val i paci jenti ce u
Harvardski centar imali su ak i loiji uspjeh bili su u pravu svega u jed-
nom od est sl uajeva. Pritom, naravno, nepri mjeren i zbor rijei koje se mo-
gu nai ti nal azu mamografi je, a moe ukljuivati izjave kao to su malignost
se ne moe iskljuili, poveava uznemi renost i paci jenti ce i l i jeni ka, a esto
zavri sa enom na operaci jskom stol u.''
7
Nedvojbeno je da je rutinski mamografski skrining odgovoran za znatan
porast agresi vnog tretmana duktal nog karci noma i n si tu (DC1S) oko
40.000 sl uajeva samo u SAD-u.
Otkako je uveden mamografski skrining, uestal ost DCIS-a vinula se u ne-
bo, od 2,4 na 100.000 ena u 1973- do 15,8 sl uajeva na 100.000 ena u
1992.
SH
l ako su mnoge ene koji ma je dijagnosticiran DC1S bil e podvrgnute
101
radikal noj mastckl omi ji . ova abnormal nost ili pretkanceroza nije sinonim
za druge obl i ke raka, tvrdi profesor McCormi ck. Ne samo da se mnogi stru-
njaci prevare kad je u pitanju DCIS, nego u vei ni sl uajeva to stanje, kae
McCormi ck, ne bi naudi l o eni .*
Dosad su samo rel ati vno vi soke doze radijacije bi l e povezi vane s povea-
nim rizikom od raka dojke. Meutim novi dokazi otkrivaju da ak i umjerena
jakost rendgenski h zraka poveava rizik od raka dojke pet do est puta kod
ena koje imaju odreen gen, prisutan u oko jedan posto popul aci je ili
najmanje jedan milijun ameri ki h ena. Ve je 1975. godi ne dr. C. Bai l ar II,
glavni uredni k asopi sa Journal of the National Cancer Institute, zakl jui o da
akumul i rane doze rendgenskog zraenja vie od 1 greja (Gy) u razdobl ju od
10 do 15 godi na mogu inducirati rak dojke.'
1
" J edan mamografski pregl ed pri-
donosi prosjenoj dojci dozu od oko 2 miligreja (mGy), odnosno 0,002 greja
(Gy)."'
Pritom su ene s genom al aksi)a-l el angiekl azija, kae dr. Michael Swift,
ef medi ci nske geneti ke na Sveuil itu Sjeverne Karol i ne, neuobi aj eno os-
jetljive na radijaciju i kod njih moe doi do raka nakon izl aganja izrazito
malim dozama. On procjenjuje da bi u SAD-u i zmeu 5.000 i 10.000 od
180.000 sl uajeva raka dojke dijagnosticiranih svake godi ne mogl o biti spri-
j eeno ako se ene s tim genom ne bi i zl agal e radijaciji od mamografa."-'
Vcc vas etiri sni mke dojke (uobi ajeno za jedan mamografski pregl ed)
izl oe zraenju od 0,01 greja (apsorbi rana doza radi jaci je) oko 1.000 puta
vie nego kod rendgenskog snimanja prsnog koa. Svakih 0,01 greja povea-
va ri zi k od raka kod ena u predmenopauzi za jedan posto, tako da se ena-
ma koje su ti jekom deset godi na bil e mamografski pregl edavane rizik od do-
bivanja raka poveava za deset pol o.
()si m genetske skl onosti i fizike bi traume uzrokovane djel ovanjem ma-
mografa mogl e pridonijeti irenju raka. Dananji i namogral i pritiu si l om od
200 njutna (N), to je isto kao da je svaka dojka optereena s 20 vrea eera
tekih jedan ki l ogram. Neki od moderni h ureaja pokretani h nonom peda-
l om premauju to optereenje kao da vam je dojka pritisnuta s 30 vrea
eera."
5
Smatra se da je sila nuna eli l i se postii slika najbol je kval itete uz
zadravanje doze zraenja na minimumu."* Neki istraivai vjeruju da pritisak
za vri jeme mamografi je moe prouzroiti prsnue ciste i rasijavanje stanica
raka."'' Ta je pojava pri mi jeena kod ispitivanja na i voti njama; mani pul aci ja
tumora moe poveati brzinu njegova irenja na ostal e di jel ove tijela ak za
80 posto."''
Bi opsi je koji ma se ispituju sumnji ve kvrice naene mamografi jom prati
posebna zbi rka probl ema. U tom se standardnom postupku pod l okal nom
anestezi jom debel a igla uvodi u dojku kako bi se i zvukao mali komadi tki-
va. Ono se tada ispituje na kancerozne stani ce. U jednom ispitivanju ena
koje su i mal e bi opsi ju, etvrtina ih je nakon loga imala probl ema zbog ozl je-
de nanesene i gl om, poput i nfekci je ili krvarenja. Devet paci jenti ca izvijestil o
je o nastanku nove kvrice u dojci (sve dobroudne) i spod oil jka od bi op-
sije, i zmeu jedne i sedam godi na nakon zahvata. Osam paci jenti ca i mal o je
bol ove u podruju gdje je napravl jena biopsija i do sedam godi na nakon
operaci je, a sedam ih je izvijestilo o runom oi l jku.
67
I si savanje s tankom igl om, odnosno punkcijska bi opsi ja, za to nije potre-
ban boravak u bol ni ci , slui kao najmanje invazivna al ternativa u sl uaju de-
tektirane kvri ce; u l om se sl uaju tanka injekcijska igla uvede u dojku i njo-
me i zvue uzorak sadraja kvrice. Poznato je, meuti m, da su l ijenici znali
probiti pl ua ti jekom toga postupka uzrokujui pneumotoraks (kad zrak ude
u pl unu upl ji nu i i zazove kol aps pl ua). Od 74.000 punkci jski h biopsija to
se dogodi l o kod oko 133 paci jenti ca (0,18 posto).
6 8
I skustvo iz mnogi h zemal ja ukazuje na l o a mamograme odl i kuje visok
stupanj netonosti . U Kanadi , za vrijeme prvih etiriju godi na osmogodi nje
studije mamogral skog skrininga dojke, pribl ino iri etvrtine re/ .ullai.i prelra-
ge bi l o je nepri hvatl ji vo. Tek u posl jednje dvije godi ne studije vie od polo-
vi ne testova udovol javal o je zahti jevanom standardu.
6y
Sto se ti e ena ml adih od 50 godi na, jedna druga kanadska studija otkri-
l a je da je pri bl i no 87 posto takozvani h sl uajeva raka detekti rani h na teme-
lju mamograma zapravo bila lana uzbuna.
7
"
Vi soki stupanj l ano pozitivnih nal aza djel omi no je rezul tat nedostatne
standardizacije opreme. Poetkom 1994. treina enski h kl inika u SAD-u nije
imala ovl atenja za rad mamografa. FDA priznaje da su u mnogi ma od njih
krivo oitaval i mamograme te da su neke ene pri mal e doze radijacije koje
su bi l e i vi e no previ soke.
71
Nedostatak standarda razotkril a je i i nspekci ja
reprezentati vnog uzorka mamografski h jedinica koju je koju godi nu prije to-
ga provel o Ministarstvo zdravstva u Mi chi ganu. U jednoj treini ispitivanih je-
dinica, otkri veno je, premai vani su razni standardi za i zl aganje radijaciji.
7
-
S ci l jem ispravl janja l og probl ema SAD u l istopadu 1992. donosi Pravilnik
o standardi ma kakvoe u mamografi ji (Mammography Qual i ty Standards
Act), za uspostavl janje standarda kontrol e kakvoe i sustava izdavanja certi-
fikata za vi e od 10.000 medi ci nski h ustanova u koji ma se i zvode i tumae
mamografske pretrage. Ti standardi kontrol e kval itete odnose se na ospo-
sobl javanje i edukaci ju osobl ja, te na opremu i doze koje se kori ste, i zmeu
ostal og. Lijenici bi se takoer trebali konti nui rano educirati za oi tavanje
mamograma te se Oekuje da interpretiraju u prosjeku 40 mamograma mje-
seno.
Od l i stopada 1994. svaka ustanova koja izvodi mamograme mora dobiti
certifikat ili pri vremeni certifikat eli li nastaviti l egal ni m radom.
Meutim i ako je uspostavl janje standarda nedvojbeno pobol jal o neke od
stranih pogreaka ui njeni h u prol osti, nije mogl o nita uiniti za pobol ja-
nje nepreci znosti svojstvene samoj tehnol ogi ji . ak i mamograme najbol je
kval itete mogu pogreno tumail i najiskusniji radiol ozi. U jednom istraiva-
nju Sveuil ita Yal e svakom od deset prekal jeni h radi ol oga s 12 godi na is-
kustva u tumaenju mamograma dano je istih 150 mamograma dobre kvali-
tete, pri emu su oni razl iito interpretirali svaki trei mamogram. U etvrtini
sl uajeva oni su se radi kal no razilazili u tome kako bi s paci jenti com trebal o
postupiti (na primjer treba li je pratiti ponavl janjem mamografski h pregl eda
ili se treba odl uiti za di jagnosti ku kirurgiju). Di jagnoze radi ol oga krajnje su
se razl i koval e ak i u sl uaju 27 pacijentica za koje je kasni je potvreno da
imaju rak dojke. Pri bl i no trei na novotvori na bila je kri vo kategori zi rana. J e-
dan radi ol og nije prepoznao rak koji je bi o jasno vidljiv, dok je jedan drugi
misl io da se rak razvija u suprotnoj dojci od one gdje se to stvarno zbi val o.
73
Ako redoviti mamografski skrining ne proiri ili ne prouzroi rak, dubi oz-
na dobrobi t moda nije vrijedna bola na koji se nakon pretrage ali treina
ena.
7
'
1
Hel en iz Westcl i ffa, sada u svojim ranim pedeseti ma, 20 je godi na pas
lila od kvrica u dojkama i tekog mastitisa. I mala je nekol i ko rutinskih vo-
doravnih mamografski h pregl eda i punkci ju ci ste tankom i gl om. Tada je
upuena na drugaiju mamografi ju. Taj put moral a sam uspravno stajati, a
svaka je dojka bila sti jenjena okomi to na aparat. Bol me razdirao. Suze su
mi naviral e na oi i jedva sam se susprezal a da ne ponem vritati. Obje su
me dojke bol jel e tri do etiri dana, a tek tada je bol poeo postepeno popu-
tati, kae.
PROBIR RAKA J AJ NIKA
Danas vei na ameri ki h gi nekol oga rutinski radi probi r raka jajni ka. Ta rai-
rena metoda skri ni nga potaknuta je smru gl umi ce i komi arke Gi l de Radnor
koja je 1989. u dobi od 42 godi ne umrl a od raka jajni ka, o emu se puno pi-
sal o. Metode probi ra ukl juuju ul trazvuno sni manje, fizikal ni pregl ed zdjel i-
ce i anal izu krvi.
No ovaj zamah l ijenikih aktivnosti protivi se hitnim preporukama ame-
ri ke vl ade. Preporuka tamonjega Naci onal noga instituta za zdravstvo
(National institute of Health ili NIN) protiv je ruti nskog skri ni nga, navodei
da je netoan, pa i opasan.
7, 5
NIN je izjavio da su ti testovi tako nepouzdani da su kirurzi nepotrebno
operiral i mnoge ene koje nisu obol jel e od raka jajnika. ak i kad l ijenici
doista detekti raju bol est, odnosno kada je rak vidljiv, esto bude prekasno. A
samo je u etvrtini sl uajeva rak jajnika otkriven dovol jno rano za uinkovit
tretman.
7
''
RAK PROSTATE
Za rak je prostate, l i jezde vel i i ne i obl ika kestena smjetene izmeu rektu-
ma i monji , medi ci na forsiral a pri hvaanje programa ruti nskog skri ni nga
kod mukaraca starijih od 50 godi na, jer je rije o drugome gl avnom uboji ci
starijih mukaraca. Tri tehni ke probiranja odnose se na test speci fi nog anti-
gena prostate (PSA), transrekl al no ul trazvuno sni manje (TRL'S) i digitorektal
ni (pal paci ja) pregl ed (DRP). I pak, anal iza Ope bol ni ce u kanadskom gradu
Torontu zakl juuje da visoka stopa netonosti tih metoda moe napraviti vi-
e tete nego koristi. Gl avni rizik predstavljaju nepotrebni kirurki zahvati,
koji uzrokuju i roko rasprostranjenu i nkonti nenci ju i i mpotenci ju u treini
sl uajeva.'
7
Nadal je, nema dokaza koji bi pokazao da e mukarci kod kojih
je obavl jena prostatektomi ja preivjeti i ol e due nego oni podvrgnuti samo
"Pozornom promatranju.
Najvei se probl em vezuje uz PSA test, kojim se ispituje kol i i na odree-
nog protei na u krvi, za koji se smatra da je u korel aciji s prisutnosti raka
prostate. No speci fi ni anti gen prostate pokazao se nekri ti an i krajnje neto-
an: novi jom anal i zom podataka ustanovl jeno je da dvije trei ne mukaraca
s povi enom razi nom PSA nemaju rak prostate.
7
"
Sam je test probl emati an jer ne moe razlikovati izmeu beni gnog i kan-
cerogenog tumora, a jednako je upi tno i njegovo tumaenje s obzi rom na to
da se l ijenici jo uvi jek razil aze oko toga to predstavl ja razinu indikativnu
za rak. Tvrdi se da noviji testovi osiguravaju veu tonost, posebi ce ako se
pritom u obzi r uzi ma i paci jentova starosna dob, ali u ovom trenutku istrai-
vanja pokazuju da je test vi e no beskori stan.
J edna je studija otkril a da je kod 366 mukaraca koji su imal i uredan nal az
PSA testa dol o do stvaranja raka, dok su povi ene vrijednosti koje ukazu-
ju na prisutnost raka naene kod svega 47 posto mukaraca koji su doista
imali rak prostate.
79
Drugo je pak istraivanje, ono Harvardskoga medi ci n-
skog fakul teta, nal o da testovi PSA ne uspijevaju i spravno dijagnosticirati rak
prostate u 82 posto sl uajeva.
80
ak i kad se PSA testu pri doda bi opsi ja, bude
detekti rano samo 40 posto raka prostate.
81
Nedavno je otkri veno da PSA test moe dati kri vo oi tanje ako je muka-
rac ejakul i rao u prethodna dva dana. Mukarci stariji od 40 godi na imaju vrl o
vi soke razine PSA neposredno nakon ejakul aci je, a kako one poinju znatno
padati tek est sati kasni je, potrebno je 48 ili vie sati da se vrijednosti nor-
mal i zi raju.
82
Kao i u sl uaju mamografi je, probi ranje raka prostate zapravo vam moe
poveati anse za umi ranje. Europski institut za onkol ogi j u (European
I nstitute of Oncol ogy) u Mil anu naao je da vi e mukaraca koji se podvrga-
vaju PSA skri ni ngu umi re od raka prostate nego oni h koji se ne pregl edava-
j u.
8 3
SKRINING SKRI NI NGA
Pa kako se onda moete zatititi od raka ili moda jo vani je od dijag-
nosti ki h testova za otkri vanje istih? Ako u vaoj obi tel jskoj ili osobnoj anam-
nezi nita ne ukazuje na razne faktore rizika, nema val janoga znanstvenog
razl oga zato bi ste se podvrgaval i redovitim preventi vni m pregl edi ma bi l o
koje vrste ako ste zdravi i nemate nikakvih si mptoma. Profesor McCormi ck
kae da je moda najvani je rano upozorenje na rak vrata materni ce (u vei -
ni sl uajeva dovol jno rano za tretman) stalni vagi nal ni i scjedak ili bi l o kakvo
nemenstrual no krvarenje ti jekom ci kl usa, pri mjeri ce, nakon snoaja. Vjerojat-
nost raka cervi ksa raste s brojem eninih seksual ni h partnera, ako pui, uzi-
ma kontracepci jske tabl ete ili druge propi sane hormone, ima kakvu prenosi -
vu spol nu bol est ili je rano zapoel a spol ni m i votom. Ako ne spadate ni u
jednu od navedeni h kategori ja, budite na oprezu ako va l ijenik vri pritisak
da se podvrgnete testu, posebi ce kad to njemu donosi financijsku korist.
106
Morate l i obaviti pregl ed cervi ksa, moda ne bi bi l o l oe da inzistirate na
njegovu vi zual nom pregl edu. U i ndi jskoj studiji, koj om je obuhvaeno
45-000 ena, vi zual ni m su pregl edi ma otkri vene pri bl i no tri etvrti ne sl ua-
jeva raka u skupi ni i spi tani ca, na osnovi erozija vrata materni ce koje su krva-
rile na dodi r, sl abe razvijenosti ili openi to sumnji vog i zgl eda vrata materni -
ce.
8
"'
Sto se mamografi je ti e, medi ci na je uope umanjil a vanost redovi toga
fizikal nog pregl eda dojki kao di jagnosti kog sredstva. Savjetni k bri tanskog
ministra zdravstva pri znao je da su vie od 90 posto tumora dojke otkri l e e-
ne same.
85
tovi e, sedmogodi nja studija u koju je bi l o ukl jueno 33.000 e-
na pokazal a je da samoi spi ti vanje moe smanjiti smrtnost raka dojke do jed-
ne peti ne. I ako se neke kvri ce koje detektira mamografi ja ne mogu napi pati
prstima, istina je da vrijedi i obrnuto. J edan istraiva dapae vjeruje da vas
rutinski mamografski skri ni ng ul jul jkuje u l anom osjeaju si gurnosti , tako da
ste skl oni zanemari ti znakove upozorenja u obl i ku sumnjivih kvri ca.
86
Ako ne el i te mamografski pregl ed, svakako se odl ui te za redoviti samo-
pregl ed dojke (va vas l ijenik moe pouiti kako to raditi) i fizikal ni pregl ed
dojke koji e obaviti va l ijenik. Ako on to nerado ini ili ima ograni eno i s-
kustvo u fizikal nim pregl edi ma, zamol i te da vas uputi u kl iniku gdje to rade
rutinski, ili pronai te drugog l ijenika. Novo istraivanje pokazuje da redovit
samopregl e dojki i godi nji pregl ed kod i skusne strune osobe toni je
predviaju rak nego mamogrami .
87
Ako se ipak odl ui te za mamografi ju, ba-
cite se u potragu. Pronai te ustanovu u kojoj se koristi oprema speci jal no na-
pravl jena za mamografi ju i koja je u mogunosti dati najbol ju sl iku uz najma-
nje zraenje, i postavi te mnogo pitanja o broju mamograma koji se svaki tje-
dan naprave, kao i to kada je ureaj bi o posl jednji put testiran. (I nspekci ja
ureaja trebal a bi se obaviti barem jednom godi nje.)
Ako je kvrica pronaena, morate utvrditi, mamografi jom ili fizikal nim
pregl edom, je l i zl oudna ili nije. Neke bezopasne ci ste mogu se identificirati
fizikal nim pregl edom. Kae li vam l ijenik da je u pitanju cista, ali vam i pak
sugerira bi opsi ju, istraite je l i to uistinu potrebno. Dobroudni se tumor es-
to mijenja ti jekom menstrual nog ci kl usa te postaje bol niji pred menstruaci ju,
a kancerozni ne.
Ako je kvrica zaista stvorena, ne bi bi l o l oe da razmisl ite o ul trazvu-
nom sni manju, to bi mogl a biti sigurnija opcija (za sve osi m fetal nih stani-
ca). Premda se ta tehnol ogi ja uvel i ke pobol java i vjerojatno e se u kona-
107
nici razviti u dobro di jagnosti ko sredstvo, jo uvijek je prisutan probl em to-
nosti. Uspjenost ul trazvune di jagnosti ke vei m di jel om ovisi o vjetini ope-
ratera jer se sl i ke teko tumae i podl one su krivoj interpretaciji. Operatere
posebno bri nu vizual ni artefakti to jest sl ike neega to ne postoji ili
neto sasvi m normal no krivo protumae kao zl osl utno, brkajui normal nu
strukturu za abnormal nost. Sve se to svodi na to da bi vam mamogram tre-
bao napraviti jedi no krajnje iskusan operater, koji je dobro obuen za rad s
najnovi jom opremom te jednako tako dobro izvjeban u razl ikovanju stvar-
nih od fantomski h sl ika. Za pregl ed dojki najee se koristi vi sokorcz.ol uci j-
ska ul trasonografija u stvarnom vremenu to znai da na ekranu tono
vidite ono to transduktor (sonda) hvata u tom asu. Prema jednom istraiva-
nju na sto ena, od kojih je svaka imala najmanje jednu kvricu u dojci ,
ukupno izmjeren stupanj tonosti ul trazvunog pregl eda i znosi o je 74,8 pos-
to. To, naravno, znai da je dijagnoza bila kriva u jednom od etiri sl uaja. U
10 sl uajeva ul trazvukom je dobroudna cista na prsima di jagnosti ci rana kao
kancerozna, dok su ukupno neuoeni jedna cista i jedan apsces.
8 8
Prema profesoru Wil l iamu Leesu, voditel ju radiol ogije na UCL Hospi tal s
Trust u Londonu, najbol ji ul trazvuk trebao bi ukl juivati Doppl er kao di o su-
stava, te ove dvije komponente treba koristiti u tandemu, to e pridonijeti
operaterovi ! pouzdanju u tonost postavl jene di jagnoze.
Kol or Doppl er ul trazvuk mjeri protok krvi, koji u zl oudni m tumorima
naginje abnormal nom. U jednoj studiji postignuta tonost u detektiranju tu-
mora dojke iznosil a je 82 posto.
w
Sreom, ini se da se tehnol ogi ja ipak pobol java; trenutano kol or meto-
da koristi usporei vanje anal i ze spektra boje s okol ni m tkivima; boja kance-
roznih tumora ti pi no je intenzivnija, s otrim rubovi ma. U jednom ispitiva-
nju na 70 paci jenti ca ta je metoda promail a samo jedan tumor.''
1
"
Profesor Lees vjeruje da iskusan operater moe postii tonost od 85 pos-
to kombi ni rajui obj e metode.
Kad sve zbroji mo, ini se da su ultrazvuk i mamografi ja podjednako us-
pjeni . U jednom ispitivanju na 80 pacijentica s dobroudni m i zl oudni m l e-
zijama mamogrami su uhvatili pet sl uajeva raka koje je ul trazvuk propusti o,
ali je zato ul trazvuk otkri o devet sl uaja raka koje mamogrami nisu. U jo
jednoj studiji ul trazvuk je otkri o etiri raka koja se jo nisu mogl a napi pati .
91
Najnovija i najsigurnija dijagnostika mogunost je termografija (mjerenje
topl i ne stanica stani ce raka su topl ije).
Bez obzi ra na tehnol ogi ju, najvanija pitanja koja trebate postaviti odnose
se na eksperti zu operatera. Uvijek se odl ui te za nekoga vrl o i skusnog, po-
sebi ce u skeni ranju dojke. Nemojte se ustruavati upitati l i jeni ka kol i ka je
njegova stopa tono postavl jeni h di jagnoza ili je l i i mao ijedan ozbi l jan sl uaj
koji je propusti o uoiti. Upitajte ga i o stanju opreme kol i ko je nova, ko-
liko tona i kada je posl jednji put servi si rana.
Najbol ja prevenci ja raka dojke jest i zbjegavanje kontracepci jski h tabl eta,
hormonske naomjesne terapije i svih ostal ih propi sani h hormona, za to je
sve rizinost dokazana, te i zbjegavanje kemikal ija kao to su parabeni (uobi -
ajeni konzervansi u kozmeti ki m proi zvodi ma). Doji te svoje dijete to due
moete, jedi te cjel ovi tu, nepreradenu hranu s puno svjeeg voa i povra iz
organskog uzgoja te bogatu esenci jal ni m masni m ki sel i nama, i i zbjegavajte
pesti ci de i ml i jene proi zvode, koje se povezuje s rakom dojke. to se raka
jajnika ti e, samo ene starije od 50 godi na u vi sokori zi ni m skupi nama
one iji su roaki nje imal e rak jajnika, nemaju djece, podri jetl om su sa sjeve-
ra Europe ili im povi jest bol esti ukl juuje rak dojke, crijeva ili enometri ja
trebal e bi se redovi to kontrol irati. Pa i ako va test bude pozitivan, vano je
da rezultat bude potvren i drugim metodama prije no to pri stanete na ope-
rativni zahvat.
Kad je rije o raku prostate, ini se da ete najbol je proi ako i zbjegavate
skrining test, u sl uaju da nemate si mptome. Ako zaista obol i te od raka, pro-
mislite o taktici pozornog promatranja, takozvanom ekaj i vidi pristupu, i
koristite druge obl i ke terapije, poput hormonske terapije, radije nego da po-
hitate na operaci jski stol , naroi to ako ste stariji od 70 godi na. Rak prostate
ugl avnom je spororastui obl i k raka i vjerojatnije je da ete umrijeti s njim
nego od njega. Prema anal i zama autopsija treina mukaraca u Europskoj
uniji ima rak prostate, no samo e i h jedan posto umrijeti od njega prije no
to i m neto drugo ne oduzme i vot.
92
109
T r e i d i o
PREVENCIJ A
Peto poglavlje
Kolesterolsko ludilo:
medicinska obmana
Unato pri l i no pouzdani m pokazatel ji ma da nam bol est ugroava i vote
kad se razbol i mo, moderna medi ci na sada promovi ra stajal ite kako l ijenici
dovol jno poznaju naa tijela da mogu sprijeiti bol est ak i prije nego od nje
obol i mo. Lijenici se sve vie okreu prema onom to vol e zvati preventiv-
nom medi ci nom odnosno propisivanju l ijekova za svaki sluaj, nama i
naim bl i nji ma, dok smo jo zdravi, kako bi se bol est okonal a prije no to
je i poel a. Ti jekom medi ci nske povijesti preventi vna je medi ci na bil a odgo-
vorna za brojne zabri njavajue zamisli poput ruti nskoga rendgenskog sni-
manja trudni ca u cil ju mjerenja vel i i ne zdjel ice, to je utjecal o na porast l eu-
kemije u djejoj dobi , ili davanja trudni cama dietil -stil bestrol a za spreava-
nje pobaaja, to je pak prouzroi l o rak i nepl odnost medu ci jel om genera-
cijom djece. Probl em je takva pristupa u tome to mjera predostronosti go-
tovo uvijek uzrokuje ak i vie bol esni h stanja nego sama bol est koja je tre-
bala biti preveni rana. Za proi zvoae l i jekova to ne predstavl ja nita drugo
nego neoeki vani bonus. Farmaceutska si industrija neprestano stvara trita
lansirajui nove epi demi je, koje otvaraju vrata za jo vi e novi h uspjeno
prodavanih udotvorni h l ijekova tako si ova industrija neprestano osi gu-
rava pri hode.
ZABLUDE O KOLESTEROLU
Lijenici sve vi e vjeruju da je bit preventi vne medi ci ne identificiranje odre-
enih initel ja rizika u ivotnim stil ovima, koji poveavaju anse osobe da
obol i od ega. U 1950-i ma je dr. Ancel Keys, direktor Laboratorija za fi zi ol o-
ku higijenu na Sveuil itu u Minnesoti, prvi iznio hi potezu da masna hrana
uzrokuje srani udar. Dr. Keys je grafiki pri kazao vezu i zmeu ukupno une-
113
eni h masti i fatal nih srani h bol esti u est zemal ja. Njegove ograni ene po-
datke medi ci na je istom prigrlila, isprva pretposl avivi da visok unos masno-
a iz hrane uzrokuje vi soku razinu kol esterol a u krvi, to za posl jedi cu ima
obl aganje arterija te zapoi njanje l anane reakci je dogaaja koji s vremenom
dovode do sranog ili modanog udara. Sukl adno tom razmil janju kardi o-
vaskul arna bi se bol est mogl a uvel ike sprijeiti smanjenjem razine kol estero-
l a u krvi, bi l o l i jekovi ma bi l o ograni avanjem unosa masnoa.
Ta hi poteza iznjedril a je cijel u industriju hrane i l ijekova posveenu pre-
tragama za visoki kol esterol u krvi i njegovu snizivanju l ijekovima i obrae-
nom hranom s niskim udjel om masnoe. Vei na popul aci je Zapadnog svijeta
dovedena je do opsjednutosti masnoama, dok su milijuni paci jenata u SAD-u
i Vel i koj Britaniji (i i re) tiranizirani dugotrajni m uzi manjem l i jekova.
Zapravo, sni enje bi razine kol esterol a mogl a biti jedna od najvei h ob-
mana stol jea. Fasci nantna je i njeni ca da ni tko nije uspi o dokazati kauzal nu
vezu izm.edu kol esterol a ili dijete bogate masl ima i bol esti srca. Zaista zau-
uje da veina pacijenata sa sranim bolestima ima normalne razine koleste-
rola:
Nakon 60 godi na takve preventivne medi ci ne na povri nu je ispl ival o da
lijekovi koji snizuju kol esterol i dijeta s ekstremno niskim udjel om kol estero-
la mogu poveati vae ansi- za umiranje. Mnogi od reima to ih medi ci na
preporuuje mogu, tovi e, biti medu gl avnim krivcima za srane bol esti . Niti
za jedan lijek za sni enje kol esterol a nije s vremenom dokazano da snizuje
ukupnu stopu mortal iteta; u vie sl uajeva broj sranih udara moda i jest
bi o u padu, no broj smrti od drugih srani h probl ema je porastao, kao to je
porastao i ukupan broj smrti uzrokovanih drugim faktori ma.
Nakon to je Keys i zni o svoju hi potezu o povezanosti , dal eko stroe stu-
dije dokazal e su da kol esterol moda ak i nije gl avni uzrok bol esti srca. J ed-
na studija u kojoj je sudjel oval o 20.000 mukaraca i ena iz Kopenhagena
pokazal a je da su samo oni s razinama kol esterol a u krvi u gornjih pet posto
imali rizik za razvoj bol esti srca/
U 1950-i ma Keys je sam organi zi rao vel iku studiju u sedam zemal ja, pro-
uavajui i votne sti l ove 16 l okal ni h popul aci ja sedam zapadni h zemal ja
ukl juujui i SA D, kako bi odredi o uzroke koronarne srane bol esti .
3
Ali na-
kon obrade svojih podataka, prikupl jenih u razdobl ju od 25 godi na, istrai*
vaci su zakl juil i da je rizik predstavl jen kompl eksnom smjesom vie faktora,
u koje se ubrajaju kol esterol , puenje, povi eni krvni tl ak i prehrana. Vanost
114
K o l e s l e r o l s k o l u d i l o : me d i c i n s k a o b m a n a
prehrane sugeri rana je zbog znaajne razl ike u broju srani h bol esti u razlii-
tim zeml jama. No veza izmeu unosa masnoa i srani h udara nije pronae
na/ '
Brojne popul aci je s vi sokom zastupl jenosti srani h bol esti nemaju kores-
ponentnu prehranu s vi soki m udjel om masti. Na primjer, ni zozemski istra-
ivai putoval i su u bjel oruski grad Minsk, gdje je stopa srani h bol esti neu-
obi ajeno vi soka, te uzeli uzorke masnog tkiva grupi mukaraca i ena koji
su bili na bol ni kom l ijeenju zbog manjih probl ema. Nakon anal i ze uzoraka
masnog tkiva istraivai nisu pronal i dokaze da uzorci iz. Minska sadre ne-
uobi ajeno vi soke vrijednosti zasi eni h masti ili neuobi ajeno ni ske vri jedno-
sti esenci jal ni h masni h kisel ina, pri emu se oba sl uaja smatraju initel jima
rizika za bol esti srca. Zakljuili su da masnoa iz prehrane vjerojatno nije
glavni uzrok bol esti srca u tome podruju.'
LI jednoj od najvei h studija o bol esti ma srca i stilu ivota, u Frami ngha-
rnu u ameri koj dravi Massachusetts, veliki di o popul aci je praen je tije-
kom gotovo pol a stol jea u cilju odreivanja faktora rizika za bol est srca i
ateroskl erozu. Usprkos tomu ni kakva povezanost nije uspostavl jena izmeu
vi soke razi ne kol esterol a i sredovjeni h mukaraca dob za koju se pret-
postavl ja da su mukarci i zl oeni najveem riziku. ene s vi soki m vri jedno-
stima kol esterol a umi ral e su u jednakom postotku kao i one s ni skom razi-
nom kol esterol a. Premda je umrl o vie ljudi s visokim kol esterol om nego
onih s niskim kol esterol om, uzroci smrti bili su razliiti, a ne i skl jui vo bol es-
no srce. J edi na je veza, nai me, uspostavl jena i zmeu vrijednosti ukupnog
kol esterol a i rizika od sranog udara kod mukaraca u dobi od ranih tridese-
tih do ranih ezdeseti h.
0
Vel i ka kal ifornijska studija otkrila je da ni vi soka razina ni niska razina
kol esterol a i zgl eda nemaju utjecaj ni na jednu vaniju bol est, ukl juujui u to
bol est srca i rak. Znanstveni ci sa Sveuil ita J une Kal i l orni je su, anal iziravi
oko 2.000 smrti unutar grupe od 7.000 sredovjeni h mukaraca japanskog
podrijetl a, zakl juil i da su rane smrti bil e uzrokovane drugi m faktorima rizi-
ka, a ni kada sami m kol esterol om.
7
Cak i kad je rije o starijim paci jenti ma, koji bi l ogiki trebali biti najvie
ugroeni , znanost nije uspjel a povezati vi soke razine kol esterol a s obol jel i m
srcem. Vi soka razina kol esterol a (vi e od 6,21 nimol/ l ili 240 mg/ dl) nije im
poveal a rizik umiranja ni od ega, pa ni od bol esti srca, sranog udara ili
11S
nestabi l ne angi ne pektori s." Sl inim nal azima rezul tiral e su i studije starijih
osoba u Australiji i New Y orku.
9
Dijeta s mal im udjel om masti enama stvarno moe poveati rizik za bo-
lest srca. U jednoj su skupi ni od 15.000 kotski h ena one koje su i mal e vie
razine kol esterol a od mukaraca imale manju vjerojatnost umrijeti od bol esti
srca nego mukarci s najviim razinama kol esterol a. Pritom se ini da sni e-
nje razine kol esterol a kod ene snizuje i razinu njezinih l i poprotei na vi soke
gustoe, dobrog obl i ka kol esterol a koji uistinu titi od srani h bol esti .
10
Ti svojevrsno proturjeni podaci navode na zakl juak da visoki kol esterol
jednostavno moe ukazivati na to da u tijelu neto nije kako treba, dok stvar-
ni uzrok bol esti srca lei negdje drugdje! ak je otkri veno i to da kol esterol
ne uzrokuje i ni ci jal no oteenje arterija, ve se samo akumul i ra u krvi ili u
arterijama mjeseci ma nakon to je neto drugo izazval o oteenj e."
Posl jednji dokaz pokazuje da visoka razina kol esterol a moe imati zati-
tnu ul ogu u starijoj dobi . Ni zozemski znanstveni ci prouaval i su medi ci nsku
dokumentaci ju vi e od 700 starijih osoba. Oni s najviim kol esterol om izbje-
gli su rak i i nfekti vne bol esti te ivjeli naj due.
u
Otkako je hi poteza o kol esterol u promovi rana, farmaceutske su kompa-
nije eksperi menti ral e s raznim supstanci jama za sni enje kol esterol a, postiu-
i skromno smanjenje od oko deset posto. Meutim u 1980-i ma su izali sa
Statinima, za koje je pronaeno da inhibiraju proizvodnju kol esterol a u tije-
lu do 40 posto. 1 posl jednji traak l i jeni koga skepti ci zma vezan uz hi pote-
zu o kol esterol u nestao je krajem 1994., nakon objavl jivanja rezul tata jedi nog
istraivanja stope preivl javanja sa simvastatinom (Scandi navi an Simvastatin
Survival Study), koje je opravdal o uporabu l i jekova za sni enje kol esterol a,
barem kod paci jenata sa srani m bol estima i vi soki m razi nama kol esterol a.
Ta takozvana 4S studija pratila je 4.444 paci jenata (etiri je oi to bi o l ajtmo-
tiv) sa srani m bol esti ma i vi soki m razinama kol esterol a. Nakon pet i pol go-
lima u skupi ni koja je dobi val a l ijekove za sni enje kol esterol a bi l o je za 42
posto manje fatal nih srani h udara i za jednu treinu manje srani h bol esti u
odnosu na grupu kojoj je davan pl acebo. (ene u grupi nisu ui val e istu po-
bol janu statistiku preivl javanja; iako je samo jedna peti na ispitivane popu-
lacije bila enskoga spol a, u pl acebo grupi stopa mortal iteta bil a je upol a
manja nego u mukoj pl acebo grupi, to jo jednom ukazuje na to da su vi-
soke razi ne kol esterol a beznaajan indikator budui h srani h bol esti ena.)
1 3
116
Nije prol o ni tjedan dana, a medi ci nski se tisak ve nepokol ebl ji vo pri-
kl oni o kol esterol skom trendu prokl amirajui ".simvastatin spaava i vote.
14
Na sastanku Ameri kog udruenja za srce (Ameri can Heart Associ ati on), odr-
anom 1994. u teksakom gradu Dal l asu, Michael Brown i J oseph Gol dstei n,
dobi tni ci Nobel ove nagrade 1985- za rad o kol esterol u, preki nul i su dugotraj-
nu utnju o spornoj temi kol esterol a govorom o rezul tatima skandi navske
studije kao o prekretnici i konanom odgovoru.
Nedugo nakon 4S studije provedeno je kotsko istraivanje koronarne
prevenci je (West of Scotl and Coronary Prevention Study ili WOSCOTS). Svrha
je bila pokazati kako kod mukaraca koji imaju vi soke razine kol esterol a, ali
ne i srane tegobe, pravastatin, jedan drugi statinski lijek za sni enje kol es-
terol a, moe preveni rati srane udare za trei nu.
15
Druge su studije, ukl juu-
jui i jednu koja recenzi ra sve ostal e studije, zakl juil e da bi pravastatin mo-
gao smanjiti uestal ost srani h udara najmanje za 60 posto te usporiti otvr-
dnjavanje arteri ja."'
l ako je i zmeu tih istraivanja bil o mnogo znaajni h razl ika, ona su djel o-
vala na medi ci nsku zajedni cu poput el ektri nog oka. Studija WOSCOTS nai-
roko je tumaena kao dokaz da i nae zdravi mukarci s vi soki m razi nama
kol esterol a mogu uzimati l i jekove za sni enje kol esterol a i time umanjiti svo-
je anse za umi ranje od sranih bol esti pribl ino za trei nu. Svi pacijenti s
povi eni m razi nama kol esterol a, bez obzi ra na njihovu dob i spol , stavl jeni
su na doi votnu terapiju l ijekovima za sni enje kol esterol a.
17
J edna bol ni ca u
Dundeeu, koja je vodil a statistiku paci jenata kojima su propisivani lijekovi za
sni enje kol esterol a prije i nakon objavl jivanja 4S studije, pronal a je izrazito
poveanje kako paci jenata koji ma je mjeren kol esterol (za jednu trei nu), ta-
ko i paci jenata koji ma su propi sani l ijekovi (za pri bl i no osam puta).
1 8
Mno-
gi od oni h koji su uzimali l i jekove bili su starije i votne dobi ili enskog spo-
la, premda l ijekovi nisu bili val jano ispitivani u tim kategori jama paci jenata.
tovi e, i ako je 4S studija pokazal a ograni enu korist l ijekova za sni enje ko-
l esterol a kod ena, dok u studiji WOSCOPS one ak nisu bil e ni ukl juene,
ene upravo predstavl jaju vie od pol ovi ne svih kol esl erol ski h paci jenata u
SAD-u koji uzimaju l i jekove.
19
Samo je nekol i ko hrabrih disidenata postavi l o pitanje provedbe 4S studije
i ukazal o na ono to oni vide njezinim osnovni m manama. Na primjer, bi l o
kome s koronarnom sranom bol esti bi l o je doputeno sudjel ovati u studiji,
bez obzi ra na to je l i bol est uzrokovana otvrdnuem arterija ili nije. U tretira-
117
noj je skupini bi l o 38 osoba koje su u trenutku pristupanja studiji ve imal e
ugraenu sranu premosni cu ili angi opl asti ku i koje su time i mal e manju vje-
rojatnost umiranja. A u kontrol noj grupi bi l o je 54 puaa, to bi mogl o imati
neke veze s veom stopom mortal iteta u toj skupi ni .
20
William Stehbens s Medi ci nskog fakul teta Wel l i ngton u Novom Zel andu
nagl asio je (a trebao bi kao patol og to znati ) da je di jagnosti ci ranje koronar-
ne srane bol esti ili procjena ozbil jnosti ateroskl eroze krajnje neegzaktna
znanost sve dok ljudi ne umru. U 4S studiji stvarna razl ika u stopi morta-
liteta od svih uzroka i zmeu dviju skupi na iznosil a je svega 3,3 posto. Napo-
sljetku, Stehbens napomi nje da je kontrol na grupa uzimal a pl acebo koji je
sadravao meti l cel ul ozu koja se, ako se daje i ntravenozno zeevi ma, tal oi u
arterijama, to nije razl iito od ui nka ateroskl eroze.
U studiji WOSCOPS smrtni ishodi zbog srane bol esti u kontrol noj skupi ni
(oni koji nisu uzimal i l i jekove) bili su brojano vei nego kad je rije o osta-
tku popul aci je bl i e prosjenoj stopi mortal iteta ljudi koji su od njih stariji
10 godi na ili vie to daje naslutiti da su osobe odabrane da predstavl jaju
prosjene graane bi l e bol esni je nego to je to uobi ajeno za prosjenoga
graani na.
21
Nadal je, i ako u studiji WOSCOPS pravastatin jest sni zi o razinu
kol esterol a i broj srani h udara ili smrti od srani h udara, on nije u znaajnoj
mjeri spasio ivote od drugih koronarnih bolesti ili bilo kojeg drugog uzroka.
Recenzija svih studija s pravastatinom takoer nije uspjela pokazati da se
smanjenje broja sranih udara moe prevesti u znaajan broj spaenih ivota.
Svako smanjenje stope mortal iteta, osim od srani h udara, nije smatrano sta-
tistiki znaajni m.
22
ak i ako se sl aete sa stati sti kom preivl javanja kod sr-
ani h udara, sveukupno preivl javanje ti jekom pet godi na WOSCOPS-ova
eksperi menta poveano je samo s 96 na 97 posto, a u 4S studiji s 87,7 na 91,3
posto.
2 3
To znai da bi mnogi koji u povijesti bol esti nemaju srani udar
mogl i biti upueni na uzi manje l ijekova za sni enje kol esterol a na neodree-
no vrijeme, uz i zni mno minimal an dobi tak.
Petnaestak godi na nakon tih dviju studija statini su postal i najpopul arni je
oruje u arsenal u vaeg l i jeni ka i jedan od najprofitabil nijih izvora zarade
svih vremena za farmaceutsku industriju.
etiri vee studije statina koje su od tada napravl jene i mal e su proturje-
ne rezul tate. Pri mjeri ce, CARE (Chol esterol and Recurrent Events) istraiva-
nje, u koje je bi l o ukl jueno nekol i ko ameri ki h, kanadski h i bri tanski h sve-
uil inih bol ni ca, i skual o je pravastatin u sni enju kol esterol a kod paci jena-
118
K o l e s t e r o l s k o l u d i l o : me d i c i n s k a o b m a n a
ta koji su ve pretrpjel i srani udar. No nakon pet godi na ne samo da nije bi-
l o vei h razl ika i zmeu tretiranih i netretiranih grupa to se ti e fatal nih sra-
nih udara, nego je ak u pravastatinskoj grupi bi l o nekol i ko smrti vie zbog
drugih uzroka. Bi o je, ipak, manji broj modani h udara i srani h udara sa
smrtnim i shodom.
2 4
Tada je osmi l jena AFCAPS/ TexCAPS studija (Air Force/ Texas Coronary
Atheroscl erosi s Prevent Study) kako bi se odredi l o bi l i statini mogl i sprijeiti
srane udare kod pri bl i no 6.000 mukaraca i ena s normal ni m razi nama
kol esterol a. Nakon pet godi na, premda je u tretiranim grupama manje ljudi
imal o srane udare ili angi nu pektori s (3,5 posto u odnosu na 5,5 posto u ne-
tretiranim skupi nama), statini nisu imali utjecaja na ukupni mortal itet. Goto-
vo je isti postotak umrl ih bi o u objema skupi nama.
25
U istraivanje LIPID (Austral ian Long-term I nterventi on with Pravastatin in
I schemi c Di sease), koje je organi zi rao Centar za kl i ni ke pokuse Naci onal -
nog savjeta za zdravstvena i medi ci nska istraivanja Sveuil ita u Sydneyju,
ukl jueni su paci jenti s vi soki m i niskim razinama kol esterol a, koji su patili
od ranije steene srane bol esti .
Nakon est godi na stopa mortal iteta i broj bol esti srca bili su znatno nii
u tretiranim skupi nama nego u kontrol noj skupi ni .
26
I pak su najimpresivniji
rezultati pri kupl jeni do dananji h dana obuhvaeni oxfordskom studi jom
zatite srca (Heart Protecti on Study ili HPS), kojom je u razdobl ju dul jem od
pet godi na ispitivan ui nak statina na 20.000 osoba vi sokog rizika za pojav-
nost koronarne srane bol esti .
Studija MPS zakl juil a je da rutinsko kori tenje l i jekova za sni enje kol es-
terol a kod paci jenata s vi soki m rizikom za krvoil ne bol esti moe smanjiti
broj srani h i modani h udara za trei nu.
27
Prema istraivaima, pet godi na tretmana statinima moe sprijeiti srane
udare, modane udare ili druge znaajne vaskul arne dogaaje kod jedne od
deset osoba koje su i mal e srani udar, kod osam od sto osoba s angi nom
pektori s ili nekom drugom koronarnom sranom bol esti , kod sedam od sto
osoba koje su i mal e modani udar i kod sedam od sto osoba s di jabetesom.
Govorei na znanstvenom zasjedanju Ameri kog udruenja za srce (Ame-
rican Heart Associ ati on) u studenom 2001. godi ne, Rony Col l ins, jedan od di-
rektorom Odjel a za kl i ni ke pokuse Sveuil ita u Oxfordu i vodei istraiva
studije HPS, nazvao je stati ne novim aspirinom. Col l ins je rekao da njegovi
dokazi mi u stati ne sa zael ja kol one l ijekova za sni enje kol esterol a i vrsto
- 119 . .
ih postavl jaju na samo el o preventivnih tretmana za bol esti srca i ki vni h i-
la.
Kad bi 20 mil ijuna vi sokori zi ni h osoba dil jem svijeta uzi mal o terapiju
stati nom, proci jeni o je Col l ins, to bi spasi l o oko 50.000 ivota godi nje. Dru-
gi m ri jei ma, svakoga bi tjedna bi l o spaeno oko 1.000 ivota.
SVENAMJ ENSKI LIJ EK
Vjerojatno stoga to puno l ijekova ima uasne popratne pojave, kad se poka-
e da lijek uope i ini neko dobro, l ijenici ga objeruke pri hvate kao uni-
verzal no sredstvo i poinju ga preporuivati za druge, nevezane bol esti , a
sve u nadi da e to djel ovati . Sl ijedom poetni h, obeavajui h studija na sta-
tine se u kratkom vremenu poel o gledati kao na lijek za sve bol esti starije
i votne dobi . Lijenici su ih poel i dijeliti za sve i svata, od osteoporoze do
starake demenci je, samo na osnovi teorije nekol i ci ne l ijenika prema kojoj
bi statini mogl i pomoi u l ijeenju osteoporoze kod ena,
2 8
smanjiti rizik od
modanog udara kod paci jenata s bol esti srca
2 9
te biti korisni za paci jente sa
srani m tegobama jer bi lijek mogao poticati stvaranje novi h krvnih i l a.
30
Vri jeme je pokazal o da su te pretpostavke bi l e pogrene. Pri mjeri ce, jed-
na je studija vel i ki h razmjera, kojom je obuhvaeno vie od 80.000 paci jenata
ope bol ni ce u Southamptonu, pokazal a da je stopa pri jel oma kosti kod du-
gotrajnih kori sni ka statina zapravo bila viu nego kod oni h koji ih nisu uzi-
mali, dok je kod uzimanja niih doza efekt bi o margi nal an.
31
to god i zazval o koristan ui nak statina na smanjenje mortal i teta, sni enje
kol esterol a s tim nema ni kakve veze.
Kao to to istiu mnogi kritici, statini su dobro djel oval i kod ml adi h ljudi
i ena popul aci je kod koje se visoka razina kol esterol a ne povezuje sa sr-
ani m udarom. ini se da nije vano je l i kol esterol u vel i koj mjeri sni en ili
tek neznatno. Statini takoer tite od modanog udara koji nije uzrokovan vi-
soki m kol esterol om. Moda el ementi spaavanja ivota vi e imaju veze s ne-
kim drugi m mehani zmi ma mogui m djel ovanjem statina na stani ce gl at-
kih miia stijenki arterija ili usporavanjem proi zvodnje tromboksana, koji
poti e zgruavanje krvi .
32
Pa ak i kad se sve to uzme u obzir, stvarna korist je pri l i no mal a. I ako
je smanjenje relativnog rizika (anse da se obol i ) vel i ko, stvarni postotak
spaeni h ivota je neznatan, naroi to medu zdravim osobama; u AFCAPS/
/ TexCAPS istraivanju, pri mjeri ce, svega je 0,12 posto manje ljudi umrl o u
120
121
grupi koja je uzimal a stati ne. Bi l o kakva mal a prednost statina mora se staviti
na vagu s rizicima uzimanja lijeka na doivotni recept.
Dr. Thomas Newman sa Sveuil ita Kalifornija u San Franci scu, koji je
uestal o pi sao o ameri koj medi ci nskoj politici u vezi s kol esterol om, i spi tao
je epi demi ol oke podatke ukazavi na to da statinski l ijekovi manje kori ste
enama, starijim i ml adim mukarci ma (u obje vel i ke kol esterol ske studije is-
pitanici su bili mukarci srednje dobi ).
3 3
Naprotiv, ak je pri mi jeen i manji
porast stope mortal iteta kod ena koje uzimaju l i jekove za sni enje kol este-
rol a.
3
' No, u svakom sl uaju, l ijenici se ne sl au oko toga bi l i ene trebal e
sniziti svoj kol esterol ili ne. Ve je ranije evi denti rano da se eni n rizik za
razvoj bol esti srca ne umanjuje ak ni ako su razine kol esterol a sni ene dije-
tom. Nema dokaza koji bi povezi vao vi soke razine kol esterol a kod ena sa
stanjem srca kasni je u i votu.
35
Neki su istraivai takoer primijetili da je u 4S studiji neto vie ljudi
umrl o od svih uzroka. I ako taj broj nije smatran znaajni m, trebal i bi smo
imati vie ispitivanja l i jekova kako bi smo utvrdili mogu l i l ijekovi za sni enje
kol esterol a biti odgovorni za porast smrtnosti od drugih uzroka.
3 6
Zasad zna-
mo da ni ska koncentraci ja kol esterol a u krvi moe uzrokovati hemoragi ni
modani udar.
3 7
NE BA UDOTVORNI LIJ EKOVI
Premda se statini smatraju jedni ma od najsigurnijih l i jekova, sve je vie doka-
za koji potkrepl juju dugu listu nuspojava. J edna od prvih prepoznati h po-
pratnih pojava jest miopatija, ili sl abost miia, i njezin znatno ozbil jniji obl i k
rabdomi ol i za, kod koje se osl abl jeno mi i no tkivo razgrauje i posl jedi no
otputa toksi ne komponente u krvotok, to na kraju moe izazvati otee-
nje bubrega i ostal a potenci jal no fatal na stanja. Novije je ispitivanje pokazal o
da je si mvastati n za to najvei kri vac.
38
Premda je sl abost miia ve bil a prepoznata kao nuspojava uzimanja sta-
tina, i pak se smatral a rijetkom pojavom koja prethodi akutnom zatajenju jet-
re. J edan od l i jekova, nazvan cerivastatin, povuen je s trita jer se kod od-
reenog broja paci jenata razvila miopatija za vrijeme uzi manja l i jeka.
39
Mick, pedesetogodi njak, deset je godi na uzi mao stati ne kako bi regul i-
rao vi soki kol esterol . Posl jednje etiri godi ne uzimanja pati o je od vie prob-
l ema, ukl juujui u to izuzetnu ukoenost miia, bol ove u l ei ma koji su se
postrance irili prema prednjoj strani prsnog koa i spod rebara, trnce u ruka-
ma i akama te utrnul ost i sl abost u njima, do te mjere da vie nije mogao
nita podi i . O tim je probl emi ma raspravl jao s etiri l ijenika koji su mu re-
dom tvrdili da njegovi probl emi nisu povezani s l i jekom.
Kad su mu miii nogu postal i tako ukoeni da je i mao potekoe s ho-
danjem, netko mu je savjetovao da preki ne s uzi manjem stati na. Nakon mje-
sec dana dol o je do l aganog pobol janja; nakon tri mjeseca pobol janje je
bi l o i zvanredno, kae Mick. Mogao je ak igrati skvo nakon to mu je fi-
zi oterapeut rekao da ni kada vie nee moi igrati.
U dal jnje se nuspojave ubrajaju bol ovi u nogama, edemi (zadravanje vo-
de), mijal gije (bol ovi u mi i i ma), sinusitis, nesani ca i i mpotenci ja; erekti l ne
smetnje mogu se pojaviti ve dva dana nakon poetka terapije.'
1
"
Drugi ozbi l jni probl emi odnose se na upal u pl ua, trovanje jetre, upal u
guterae i fatal ni ul cerozni kol itis. Naeno je i to da lijek ulazi u mozak te
smanjuje kol esterol unutar stanica mozga, to vjerojatno objanjava takve
nuspojave kao to su depresi ja, poremeaji spavanja i gubi tak pamenja.
Statini djel uju i na i vce. Oni mogu prouzroi ti pol i ncuropati ju (ili perifer-
nu neuropati ju), koju karakteriziraju sl abost, koenje, bol i bri denje u dl ano-
vima i stopal i ma.
41
J edna je vel ika danska studija pokazal a da je od 166 sl u-
ajeva takozvane i di opatske pol i neuropati je vi e od pol a bi l o defi ni ti vno ili
vjerojatno vezano uz stati ne.
- 12
I ako su statini pri l i an broj ljudi uinili bogatai ma, ono to su osobi to
propustili uiniti jest rijeiti probl em bol esti srca. Premda se ini da posjeduju
neka korisna svojstva, ipak su uinci skromni u usporedbi s rastuim brojem
dokaza koji ukazuju na njihovu ul ogu u izazivanju zatajenja srca.
J edan od nekol i ci ne l i jeni ka dovol jno hrabrih da upru prstom u statine
jest dr. Peter Lansjoen, kardi ol og i z teksakog grada Tyl era. Lansjoen je uka-
zao na zapanjujue dokaze da statini bl okiraju koenzi m Q10, koji je nuan za
rad miia srca. Nedostatak toga enzi ma ti jekom dueg vremenskog razdob-
lja moe prouzroi ti ozbi l jne probl eme u sranom ritmu i, s vremenom, zata-
jenje srca.
Lansjoen je ti jekom 17 godi na l i jeni ke prakse kardi ol oga, prema vl asti-
tom pri znanju, uoi o zastraujui porast zatajenja srca nakon uporabe stati-
na. Sada on svakoga tjedna ima dva ili tri nova sl uaja onoga to on naziva
statinskom kardi omi opati jom (kad srce gubi sposobnost ui nkovi tog pum-
panja krvi ). Dobro je poznata i njeni ca da pacijenti koji uzimaju statine gube
koenzi m Q10 proporci onal no dozi l ijeka. Lijekovi bl oki raju proi zvodnju oba
122
kol esterol a i koenzi ma Q10 inhibiranjem prekursora enzi ma ne samo kol es-
terola ve takoer i koenzi ma Q10.
Koenzi m Q10 pomae u kemi jski m reakci jama, posebi ce oni ma koje su
ukl juene u proi zvodnju stani ne energi je, te pomae obranu stani ni h
membrana od oteenja ki si kom. I ma ga podosta u srcu zbog vel ikih tamo-
njih energetski h potreba za takvim stani cama.
Studije su otkri l e povezanost nedostatka koenzi ma Q10 sa zatajenjem sr-
ca
- 13
i osl abl jenom funkci jom sr ca."
Od 15 objavljenih studija njih devet potvrdil o je da statini znatno smanju-
ju razine koenzi ma Q10/
5
Kritiari vjeruju da je rairena uporaba statina odgovorna za naval u sl ua-
jeva stari nske kardi omi opati je, ili smetnji u sranom ri tmu, to vodi do nepra-
vilnog rada srca. Da je tomu tako, preutno priznaju i proi zvoai l ijekova
formul iranjem neki h l ijekova to nude kombi naci ju statina i koenzi ma Q10.
Dodatni probl em bl oki ranja koenzi ma Q10 jest utjecanje na rad mozga,
i me dol azi do izazivanja gubi tka pamenja i smuenosti . Kad se takve nus-
pojave jave kod starije osobe, one se gotovo u pravilu progl aavaju stara-
kom demenci jom, kod koje onda stupaju na pozorni cu ostal i i z eki pe udo-
tvornih l i jekova.
Zatajenje srca popri mi l o je epi demi jske razmjere u zapadni m zeml jama za
vrijeme 15-goi nje uporabe statina. Samo je u SAD-u kod 4,8 mil ijuna Ame-
rikanaca di jagnosti ci rano to stanje, pri emu e pol ovi na njih umrijeti u roku
od pet godi na. To znai udvostruenje sl uajeva, a etverostruko poveanje
smrti povezani h s bol esti ma srca u SAD-u.
Nasilan kraj
Najvei probl em sa sni enjem kol esterol a jest u tome to e paci jenti na pro-
gramu sni enja kol esterol a najvjerojatnije umrijeti od neega drugog. U ra-
nim se devedeseti ma pojavi l o vi e studija irih razmjera koje su pokazal e da
su pacijenti na anti kol esterol skoj dijeti ili l ijekovima ee umirali od nasi l ne
smrti, ukl juujui u to i sui ci d, nego oni koji su jeli to su htjel i ."' Na tu se bi -
zarnu povezanost gl edal o kao na puki stjecaj okol nosti sve dok nije po-
tvrena brojni m kasnijim meunarodni m studi jama.
Tal i jansko istraivanje potvrdil o je da ni ske razine kol esterol a zaista i ne
ljude sui ci dal ni ma. I straivai su usporei val i koncentraci je kol esterol a u kr-
vi 300 osoba koje su pokual e poiniti sui ci d, prema i denti nom broju oni h
koje si ni kada nisu pokual e nauditi. U gotovo svim sl uajevi ma sui ci dal na je
grupa imal a ni e razi ne kol esterol a LI vri jeme pokuaja samoubojstva.'
7
Lijekovi za sni enje kol esterol a, pa i dijeta s vrl o mal i m udjel om masno-
a, mogu pri doni jeti sni enju razine serotoni na, hormona mozga koji u nor-
mal nim okol nosti ma dri tetne impul se, poput agresi vnog ponaanja, pod
kontrol om. U ispitivanjima na ivotinjama mievi sa sni eni m razi nama ko-
l esterol a imal i su smanjen broj receptora serotoni na u mozgu.
4 8
J edan od ui-
naka nove kl ase anti depresi va sel ekti vne i nhi bi ci je ponovne pohrane seroto-
nina poput fl uokseti na (npr. Prozac) jest zaprijeiti serotoni nu dopi ranje do
odreeni h stani ca u i vanom sustavu. Medu paci jenti ma koji su uzimal i te
l i jekove zabi l jeeni su brojni sl uajevi nasil nih ili sui ci dal ni h misli. J edno je
istraivanje na gerijatrijskom odjel u u Italiji pokazal o da je rizik od depresi je
bi o najvei kod oni h starijih osoba ije su koncentraci je kol esterol a u krvi bi -
l e najni e.
19
I straivai sa Sveuil ita Kalifornija u San Di egu imaju vlastitu teoriju o
vezi i zmeu kol esterol a i nasi l ne smrti. Kal ifornijski su istraivai pronal i da
je pojava depresi je kod osoba starijih od 70 godi na trostruko uestal ija meu
oni ma s ni skom koncentraci jom kol esterol a u krvi nego kod oni h i je su ko-
l esterol ske vri jednosti vi e. Oni su tovie otkril i da je razmjer depresi je po-
vezan s razi nom kol esterol a: to je nii kol esterol , to je paci jent depresi vni -
ji .
5
" Moda se taj probl em javlja samo kod starijih ljudi, jer dosad na vidjel o
nije ispl ival o nita to bi ukazi val o na povezanost i zmeu nasil nosti i l ijekova
za kontrol u razi ne kol esterol a kod ml aih osoba. I pak ima i dokaza koji
upuuju na to da osobe na programu redukci je tjel esne tei ne imaju znatno
smanjene razi ne triptofana u krvi. J ednako tako i ene koje su stavl jene na
dijetu s vrl o mal i m udjel om masnoa imaju ni e razi ne triptofana kao i zna-
ajnu promjenu u koncentraci jama serotoni na.
51
Tri ptofan je esenci jal na ami-
noki sel i na od koje se ugl avnom stvara serotoni n, a mi ga dobi vamo iz odre-
ene hrane, vei nom protei na, i dodataka prehrani . Kada su usporeene
prehrane u nekol i ko zemal ja, u oni m zeml jama gdje se prehranom unosi ma-
nje triptofana bi o je i vei postotak suicida. Uz to i mamo i dokaz da paci jenti
koji pate od ozbi l jnog obl i ka depresi je imaju ni ske razi ne triptofana, a stanje
im se pogorava ako ih se stavi na dijetu s mal i m udjel om triptofana. Kako
im se popravl ja psi hi ko stanje, tako im se popravl jaju i razi ne tri ptofana.
52
Neki rezul tati pokazuju da to je vei rizik za sui ci d, to je via razina ko-
l esterol a,
53
no tu spregu nije potvrdil a sveobuhvatna anal iza postojei h studi-
124
K o l e s l e r o l s l c o l u d i l o : me d i c i n s k a o b m a n a
ja.
54
Odgovor se, nai me, moda krije u promjenama koje su se dogodi l e na-
oj prehrani u posl jednjem stol jeu, s i zmjenom u omjeru dviju kl asa esenci -
jalnih masni h ki sel i na i smanjenjem omega-3 masnih ki sel i na, kakve se nal a-
ze u masni m ri bama i l anenom ul ju. Kad se taj odnos promi jeni (to bi mo-
gao biti sl uaj kad je rije o prehrani s previ e ili premal o masnoa), kod pa-
cijenata se pri mjeuje povean stupanj depresi vnosti .
55
Ma kakva povezanost bil a u pitanju, oi to je da medi ci na jo ne razumije
del ikatnu meusobnu povezanost hormonski h poruka koje mozak prima,
kao ni to koje su prehrambene potrebe za odrivost toga. Pritom bi dobro-
namjerno upetl javanje mogl o stvoriti puno vie tete nego najgora zapad-
njaka prehrana.
Posl jednja se sumnja vezana uz l i jekove za sni enje kol esterol a odnosi na
povezanost dugotrajnog uzimanja tih l ijekova i karci noma. Dr. Thomas New-
man, strunjak za regul iranje kol esterol a sa Sveuil ita Kal ifornija u San Fran-
ciscu, i njegov kol ega dr. Stephen Hul l ey anal iziral i su podatke objavl jene u
ameri kom vademekumu l ijekova Physicians Desk Reference, te studije o ra-
ku i razini kol esterol a kod ljudi, kao i kl inika ispitivanja sni enja kol estero-
la, a sve u cil ju otkrivanja defi ni ti vne veze i zmeu neki h popul arni h l i jekova
za sni enje kol esterol a i rizika od razvoja karci noma. Pokusi i zvedeni na gl o-
davcima jasno ukazuju na kancerogene ui nke l i jekova, posebi ce ako se uzi-
maju dul je vri jeme. Newman i Hul l ey navode da su kol i i ne statinskih l i jeko-
va koje se daju l judima u korel aciji s oni ma koje su se dokazal e kao kance-
rogene u pokusi ma sa i voti njama.
56
U Vel i koj Britaniji se gemfi brozi l (koji se
ondje prodaje pod nazi vom Lopid) povezuje s rastom tumora kod mi eva i
takora, ali samo kad je ivotinjama davana doza deset puta jaa od prepo-
ruene dnevne doze. I ako su drugi l ijekovi pokazal i da uzrokuju rak kod i-
votinja ne predstavl jajui pritom opasnost i za l jude, Newman i Hul l ey tvrde
da je i zl oenost ljudi l i jekovi ma za sni enje kol esterol a i pak mnogo bl ia do-
zi koja uzrokuje rak kod gl odavaca. Britanski kompendi j l i jekova ABPI Data
Sheet Compedium izvjetava o znaajnom porastu raka jetre kod gl odavaca
kojima su davane prekomjerne doze. Otkako su odobreni za uporabu, neko-
l iko je l i jekova za sni enje kol esterol a bi l o povezi vano s rakom pl ua, titnja-
e, testisa ili l imfnih vorova.
57
Znanstveni ci napomi nju da je ameri ka Uprava za hranu i l i jekove (FDA)
odobri l a uporabu l i jekova temel jem manje od deset godi na kl i ni ki h ispitiva-
125
nju. Potpun uinuk l i jekova ne moru biti vidljiv 30 godi nu, posebi ce sudu ku-
da se mnogi ljudi ohrabruju da uzimaju l i jekove vie desetl jeu.
0 kuncerogenom potenci jal u dvaju l i jekova, lovustutina i gemfi brozi l a,
raspravl jano je na zasjedanju savjetodavnog odboru za l i jekove pri FDA.
Predstuvnik proi zvoduu l ovastatina umanjio je vanost studiju, tvrde kuli-
fomi jski istraivai. Osi m togu, podaci su bili izraeni u mi l i grami ma po ki l o-
gramu tjel esne tei ne, to je mogl o zbuniti l anove odbora.
1 usprkos i njeni ci da je lijek odobren, ini se da je odbor i mao neke
ograde. Njihovu je izvornu preporuka da se gemfi brozi l treba koristiti kao li-
jek u krajnjem sl uaju, tek nakon to se fi zi kom aktivnosti, dijetom i kontro-
l om tei ne ne uspi je posti i sni enje razine kol esterol a. Popul arnost l ijeka od
tada navodi nu zukl juuk da se on dal eko vie koristi nego to je to odbor
htio.
U studiji CARE pri mi jeen je znaajan porast raka dojke kod ena koje su
uzi mal e stati ne.
58
PREHRANA ZA UGROENO SRCE
Odreene su se prehrambene navike pokazal e uspjeni ma u el iminaciji bo-
lesti srca, ali one su puno kompl eksni je od dijete kojom se samo smanjuju
masnoe u krvi. Kako bi se utvrdilo mogu l i sveobuhvatne promjene stila
ivljenja utjecati na koronurnu ateroskl erozu, grupu se paci jenata upustil a u
vegetari jansku dijetu s mal im udjel om masnoa, prestanak puenja, metode
kontrol e stresu i umjerenu tjel ovjebu. Usporei val o ih se s kontrol nom sku-
pi nom sl i no zaepl jeni h arterija koja u svoj ivotni stil nije unijel a ni kakve
posebne prei nake. Nakon godi nu dana koronarne su se arterije ispitanika u
vegetari janskoj skupi ni proiril e za tri posto, dok su se u kontrol noj grupi su-
zil e za etiri posto. Sve u svemu, 82 posto ispitanika u eksperi mental noj sku-
pini doi vjel o je pobol janje, zorno pokazujui kako potpuna promjena i-
votnog stila moe bez l ijekova imati reverzibil an ui nak ak i na ozbi l jnu ko-
ronarnu ateroskl erozu za svega jednu godi nu.
59
Novija studija u kojoj je sta-
nje koronarni h arterija mjereno posebni m CT skenerom pokazal a je da je na-
kon pet godi na dol o do el iminiranja bol esti kod 99 posto paci jenata.
60
U jednom su se drugom istraivanju pacijenti drali di jetnog pl ana za sni-
avanje kol esterol a, te i m je takoer uspjel o doki nuti bol est koronarni h arte-
rija _ gotovo u jednakoj mjeri kao i oni koji su bili na dijeti i uzimali l ijeko-
ve.
61
Kod trkai ca su pronaene vee koncentraci je l i poprotei na vi soke gus-
126
toe (HDL dobar kol esterol potreban tijelu da ga titi od srani h bol esti )
to su vi e vjebal e.
6
- A prestanak je puenja, za koje se doista ini da pogor-
ava abnormal no stanje krvnih ila osoba s visokim razi nama kol esterol a u
krvi, vjerojatno jedna od najvanijih promjena i votnog stila koju moete ui -
ni ti .
63
No moda je naji nteresantni ja veza izmeu dobrih i loih ugl ji kohi dra-
ta. Londonski istraivai iz bol ni ce Hammersmi th otkrili su da prehrana bo-
gata ugl ji kohi drati ma s vi soki m gl i kemi jski m i ndeksom (i ndi kator utjecaja
hrane na razinu eera u krvi) sni zuje razinu HDL (l i poprotei na vi soke gusto-
e) kol esterol a, dobrog kol esterol a koji titi od kardi ovaskul arni h bol esti .
6
'
1
Dr. Mi chel Monti gnac, jedan od zaetni ka dijete s ni ski m gl i kemi jski m i ndek-
som, pronaao je da se kod vel i kog broju njegovih paci jenata razi ne kol este-
rola normal iziraju ukol i ko se oni pridravaju pravila di jete koja ukl juuje ug-
I jikohidral e ni skog gl i kemi jskog i ndeksa.
65
Margarin i ostala plastina hrana
Pacijenti koji se pridravaju prehrane s mal o masnoa esto konzumi raju po-
sebno obraenu hranu s mal im udjel om masnoa, koja ve sama po sebi
moe pridonijeti bol esnom stanju. Vei ni obraene hrane s mal i m udjel om
masnoa nedostaju esenci jal ne masne ki sel i ne; uobi ajen ui nak prehrane s
takvim nami rni cama jest dovoenje tijela u neravnoteu kojom se sni zuje
dobar, a poveava lo kol esterol .
66
J edna od najopasni ji h takvih prehrambeni h nami rni ca s mal i m udjel om
masnoe jest margarin, spravl jen od hi drogeni ranog ul ja. To se posti e zagri-
javanjem ulja do vi soke temperature uz i stodobno dodavanje vodi ka u ul je.
Hi drogenaci jom se zapoel o nakon 1912. godi ne, kako bi pol i nezasi ene
masti mogl e konkuri rati masl acu i svi njskoj masti. Za vri jeme hi drogeni ranja
proi zvode se transmasne ki sel i ne; te umjetne nezasi ene masne ki sel i ne i ma-
ju drugaiju mol ekul arnu strukturu od nezasi eni h masni h kisel ina naeni h
u tkivima ljudi i ostal ih si savaca. Procesom proi zvodnje margarina stvaraju se
transizomere masni h kisel ina, koje nal ikuju kemi jskoj konfiguraciji zasi e-
nih masnoa.
6 7
Kol i i na transmasni h kisel ina (trans fatty acid ili TFA) u preraeni m pre-
hrambeni m nami rni cama moe iznositi od 5 do 75 posto ukupne masti ; ni u
SAD-u ni u Vel i koj Britaniji ne postoji zakonska odredba o proi zvodaevoj
obvezi dekl ari ranja kol i i ne hi drogeni rani h masnoa u proi zvodu, nego sa-
127
ino o isticanju prisutnosti/ '" TFA mogu imati katastrofal an ui nak na mogu-
nosi naeg tijela da koristi esenci jal ne masne ki sel i ne, tvrdi nutricionistiki
ekspert dr. Leo Gal l and, autor knjige Djeji superimnnitct (Superiminuniiy
for Kids). One su jo gore ako se zagrijavaju, pretvarajui se time u neto
srodno pol i meri ma u pl astici.
Hi drogeni rane se masti nal aze u brzoj hrani poput i psa i prenog tijesta,
te u bil jnim ul jima sadrani ma u industrijski proi zvedeni m tijestima i keksi -
ma. U neki m ih margari ni ma ima i do deset posto. Pojedi ni proi zvoai (po-
put Van den Berghsa, proi zvoaa margarina Flora) sada su u potpunosti
izbacil i hi drogenaci ju.
George V. Mann, l ijenik iz Nashvil l ea, Tennessee, koji je istraivao i
uestal o pi sao o ovoj tematici, istie da transmasne ki sel i ne sl abe l i poprote-
i nske receptore u stani cama. Kako to sl abl jenje prijei tijelu da obradi kol es-
terol iz l i poprotei na ni ske gustoe, sl ani ce stave si ntezu kol esterol a u pun
pogon, to konano dovodi do vi soke razine kol esterol a u krvi. Brojne su
nam studije pokazal e da razina kol esterol a u krvi brzo raste kod ljudi koji se
hrane transmasni m ki sel i nama.''
1
'J edno je istraivanje, ono s Harvardskog me-
di ci nskog fakul teta, pratil o 85.000 ena tijekom osam godi na i otkril o da su
one koje su jel e margari n imal e poveani rizik od koronarne srane bol esti .
to vie j edete transmasni h kisel ina (i pohranjujete ih u svome masnom
tki vu), to je za vas vei i sigurniji rizik za bol esno srce. J edna vel ka studija
ukazal a je na snanu vezu i zmeu kol i i ne TFA u masnom tkivu i smrti od
bol esti srca 7^
Djel omi no hi rogeni rana biljna ulja ne samo da nisu uspjel a, kao nado-
mjestak za vi sokozasi ene masti, biti od oeki vane pomoi , nego su i sama
pridonijela pojavi koronarne srane bolesti, zakl juuju istraivai s Harvar-
da.
7 1
Dr. Mary Enig, koja je anal iziral a transmasne ki sel i ne u pri bl i no 600 uzo-
raka hrane, proci jeni l a je da Ameri kanci jedu i zmeu 11 i 28 grama transmas-
nih kisel ina dnevno to predstavl ja jednu petinu ukupnog unosa masti.
Kako bi ste si mogl i predoi ti razmjere, reci mo da jedna vel i ka porci ja ipsa
pri preml jenog u djel omi no hi drogeni ranom ulju sadri osam grama trans-
masnih ki sel i na, jednako kao i 60 grama zamjene za sir proi zvedene iz bilj-
nih ul ja.
72
Harvardska studija procjenjuje da TFA mogu biti odgovorne za est
posto svih smrti od srani h bol esti , odnosno za 30.000 smrti godi nje samo u
SAD-u. I , naravno, stopa smrtnosti zbog bol esti srca vi soka je u sjevernoeu-
ropskim zeml jama, gdje je konzumaci ja TFA vel ika, a ni ska u medi teranski m
zeml jama, gdje je masl i novo ulje gl avna prehrambena masnoa, dok je unos
TFA nizak.
Epidemija bol esti srca, iji je prvi val evidentiran 1920. godi ne, moe se
izravno povezati s uvoenjem djel omi no hi drogeni rani h ul ja u prehranu.
Prije Prvoga svjetskog rata, dok su sir i masl ac bili gl avne prehrambene na-
mirnice, smrt usl i jed koronarne tromboze bi l a je rijetka pojava. Unato tomu
istraivai dosl jedno povezuju bol est srca s masnoama i voti njskog podrijet-
la, koje se nal aze u masl acu, i me proi zvoai ma margarina omoguuju da
reklamiraju kako su njihovi proizvodi bolji za vae srce.
Utjecajna FURAM1C studija, provedena u osam europski h zemal ja i I zrae-
lu, navodi da nema uvjerl jivog dokaza koji bi povezao margarin sa srani m
tegobama. No ona i pak upozorava da bi mogl a postojati neka veza u zeml ja-
ma gdje je unos margarina vrl o vel ik.
EURAMIC studija do svojih je zakl juaka dol a prouavajui dvije skupi ne
mukaraca jedne u kojoj su ispitanici imali ozbi l jne srane probleme, i
druge u kojoj ispitanici nisu imali sranih tegoba. I straivai su otkrili da su
obje grupe i mal e sl i ne razine transmasnih kisel ina u masnom tki vu.
73
I pak, ovdje bi mogl a biti rije o jo jednom vanom aspektu. Dr. George
V. Mann prouavao je afri ko pl eme Masai, u kojem su ml adi mukarci dos-
ljedno imal i ni ske koncentraci je kol esterol a, ak i unato i njeni ci da je nji-
hova prehrana obi l oval a zasi eni m mastima, ugl avnom iz govedi ne i ml i jeka.
Dr. Mann je zakl jui o da su Masai, koji su u svoj organi zam dnevno unosil i
oko 4-7 grama transmasni h kisel ina iz kravl jeg ml ijeka, bili i spod praga na-
kon kojeg se poi nje smanjivati sposobnost tijela da metabol i zi ra masti. U
SAD-u je prosjeni dnevni unos transmasnih kisel ina oko 12-20 grama. No
pria bi mogl a biti ak i puno sl oeni ja. Masai bi mogl i biti zati eni jer jedu
prirodnu i cjel ovi tu hranu i ako takva sadri zasi ene masti a ne patvo-
renu kakvu konzumi ra vei na ljudi na Zapadu.
PROBLEM DANANJ E HRANE
Glavni razl og opi jenosti medi ci ne svom tom strkom oko kol esterol a jest nje-
zino inzistiranje na pronal aenju i izolaciji jednog jedi nog prehrambe-
nog faktora rizika. Prisutan je takoer vel ik (i neopravdan) i nteres za sel ek-
ti vni pristup prehrani odreeni m mi kronutri jenl i ma koji se bore protiv
ove ili one bol esti . Ti me medi ci na sama sebi zatvara oi pred nekol i ko oi ti h
129
razlika i zmeu zapadnjaka i svih ostalih primitivnijih popul aci ja s ni skom
zastupl jenosti srani h bol esti , ubrajajui u to i ktilture poput Eski ma, koji od-
rastaju na prehrani bogatoj masti ma.
Brojne studije pokazuju da kad primitivnije popul aci je ponu konzumirati
zapadnjaku hranu, one poi nju umirati od srani h udara. No gl avna se raz-
lika izmeu onoga to oni jedu i ovoga to mi j edemo ne nal azi u mesu ili u
masnoama, nego u cjelovitoj (integralnoj) hrani. ini se da je gl avni krivac
prerada hrane u svakom smisl u, ili raskomadanost svega to stavl jamo u us-
ta. U to se ubraja i masi vno dodavanje rafiniranog eera, koji poveava mas-
noe u krvi i sl abi snagu i munosnog sustava.
Prouavajui zapadnjaku prehranu 20. stol jea, dr. Stephen Davi es, koji
je prokri o put nutri ci oni sti koj medicini u Britaniji, nagl asi o je da se u raz-
dobl ju od 40.000 godi na ljudi nisu puno promijenil i ali, barem ovdje na
Zapadu, naa prehrana jest.
7
'
1
On citira S. Boyd Eastona i Mel vina Konnera
koji su, piui o pal eol i tskoj prehrani u asopi su New England Journal of
Medicine, rekl i: ak je i razvoj pol jopri vrede prije 10.000 godi na oi gl edno
i mao mi ni mal an ui nak na nae gene. Odreene hemagl obi nopati je i zadra-
vanje cri jevne l aktaze u odrasl oj dobi tek su nedavni genetski evol ucijski
trendovi , no mal o je drugih primjera poznato.
75
Drugim ri jei ma, hrana moe biti moderna i industrijski prozvedena, ali
nai su el uci jo uvijek u eri l ovaca i skupl jaa hrane. Tada smo konzumi ral i
21 posto ukupne prehrambene energi je iz masnoa, 34 posto iz protei na, te
45,6 grama vl akana (uz vrl o vel ik unos kol esterol a, 591 mil igrama, usporedi
j emo l i ga s dananjom uobi ajenom preporukom za 300 mi l i grama). Danas
prosjeni mukarac u Vel i koj Britaniji 14,1 posto prehrambene energi je dobi -
va iz protei na i 37,6 posto iz masnoa, uz samo 390 mil igrama kol esterol a i
24,9 grama vl akana.
Prema dananji m prehrambeni m standardi ma pil jski su ljudi trebal i pa-
dati mrtvi kao nmhe. Ali oi to je da je masnoa tek vrl o mal i di o pri e. In-
tenzivan uzgoj stoke, napose svinja i pil ia, ti kojem se ivotinje dre ti pre-
trpanome zatvorenom prostotu, povezan je sa sl abom hranji vom vrijednosti
tih ivotinja, pi e Stephen Davi es. Prerada hrane i tehni ke rafiniranja dodat-
no umanjuju hranjivost, jednako kao i tehni ke i ntenzi vne pol jopri vrede, to
rezultira demi neral i zaci jom tla. Kemikal ije koje se kori ste u pol jopri vredi i
drugi zagaivai okol i a pronal aze put do prehrambenog l anca te dal je raza-
raju hranjivu vrijednost hrane i nae detoksi kaci jske mehani zme.
70
130
Ono to Stephen Davi es eli rei jest da bi mnoge degeneral i vne bol esti ,
primjerice koronarna srana bol est, veim dijel om mogl e biti odraz nemo-
gunosti naega tijela da prati revol ucijti prehrane 20. stol jea. Drugim rijei-
ma, krivac nije nuno kol esterol ili neka druga nami rni ca, ve sredstva koja
koristimo za uzgoj, sakupl janje, prodaju i pri premanje onog to se pojavl juje
na stol u. Promi sl i te samo kakvi se sve zahtjevi postavl jaju pred svakoga od
nas zbog obi mnog uskrai vanja za vital ne hranjive tvari koje bi trebal e biti u
naoj hrani i unaanja na ti sue stranih novih el emenata u nau prehranu.
Suvremena mesna industrija odobrava koritenje sl eroi da, anti bi oti ka, se-
dativa i beta-bl okatora. U pol joprivredi se koriste razne kemi kal i je poput
pesti ci da, herbi ci da, sredstava protiv gl odavaca i gl jivica te nitratnih gnoji va.
Dananja prerai vaka industrija hrane rafinira peni cu i eer, i me se u nji-
ma smanjuje kol i i na mineral a u tragovima i vitamina, jednako kao to to i -
ne i metode uskl adi tenja, oznaivanje hrane i dodavanje oko 4.000 aditiva,
bojil a, sl adil a, modi fi katora strukture i konzervansa.
Prirodna hrana
Kako su mnoge prehrambene preporuke tek modna l udost, va najsigurniji
izbor jest slijediti neka osnovna nael a prehrane koji h se pridravaju mnogi
zdravi domorodaki narodi . U svojoj knjizi Izvorna prehrana: jesti u skladu s
mudrosti predaka (Native Nutrition: Eating According to Ancestral Wisdom)
naturopat Ronal d F. Schmi d analizira studije starosjedi l aki h stanovni tava
koje su provel i dr. Weston Pri ce i dr. Franci s M. Pottenger: Eski ma s Al jaske,
Svicaraca iz dol i ne Lotschental , starosjedi l aca u Americi, Africi i na otoci ma
J unoga ki neskog mora. Sve te popul aci je, koje su ivjel e na svjeem vou i
povru, i tari cama, divljai i ribama ili zdravim i voti njama koje su se sl o-
bodno kretal e, te gdjekad svjei m, nepreraeni m ml i jeni m proi zvodi ma, im-
presi oni ral e su nas i jo uvijek nas impresioniraju jaki m, zdravim tijel ima,
pravil nim i zdravim zubi ma te nepoznavanjem egenerati vni h bol esti koje
danas mue nas Zapadnjake.
Premda se njihovi naini prehrane uvel i ke razlikuju (afri ki Masai ugl av-
nom se hrane mesom, ml i jekom i krvi, dok tradicional ni novozel andski Mao-
ri jedu ribu, morske al ge i kori jenje), ipak su LI osnovi sl i ni . Prema ameri -
koj strunjakinji za prehranu dr. Annemari e Col bin i njezi noj i zvanrednoj
knjizi Hrana i iscjeljenje (Food and Healing), svim tim starosjedi l aki m nai-
nima prehrane zajedni ko je to to su nami rni ce svjee (ili sauvane prirod-
131
132
sve dok zajedni ca nije napustil a svoj tradicional ni, bl i sko povezani nai n i-
vljenja u korist modernog, na nael u svatko za sebe.
7K
Studije su pokazal e
da ljudi koji su sami i drutveno izolirani umiru od bol esti srca od dva do tri
puta ee, ak i kad i m je prehrana savrena, nego oni koji jedu redom sve
l oe stvari, ali ostaju bl iski i povezani s ostal i ma.
79
Bol est srca moda je prvenstveno pitanje duhovnog stanja, krize i zol aci je,
neri jeene bol i . Umrijeti od srca dosl ovce znai umrijeti od sl oml jena srca.
A to, naravno, pred nas stavlja jo vie izazova u nastojanju da se obrani -
mo od srani h bol esti . Umjesto da samo promi jeni mo prehranu, trebal i bi s-
mo takoer preispitati svoje i vote. I ponajvi e, kako bi smo ivjeli poteeni
od srani h tegoba, ini se da je najvanije da ostanemo povezani s drugi ma.
133
nim metodama i ml jenja, suenja ili uki sel javanja), hrana se uzgaja l okal no i
organski , u sezoni , a priprema se na tradicional an nai n.
Kadgod je mogue, jedi te svjeu cjel ovitu hranu i drite se podal je od pa-
ki rane i preraene hrane i svega to joj je bi l o dodano, svega to je rafinirano
ili obogaeno, i svega to je na bi l o koji nai n s tim povezano. To bi se od-
nosi l o na vei nu gotove hrane, konzervi rane umake, kupovni masl ac od ki-
kirikija, sl atki e, proi zvode od sira, gri ckal i ce i i ps. Posebno se kl oni te svih
proi zvoda kao to je margarin, a na kojima je oznaeno da sadre djel omi -
no hi drogeni rano bi l jno ul je. Nema zdravstvenog razl oga zbog kojeg bi ste se
trebal i odrei ili ograniiti konzumaci ju jaja (sve dok su iz domaeg uzgoja),
koja su i zvanredan izvor protei na. U svakom sl uaju, jedite raznol i ku hranu,
no najprije provjeri te na koju ste hranu al ergi ni ili preosjetl jivi. Srei te unos
masnoa i voti njskog podrijetl a i ne dopusti te da budu okosni ca vaeg obro-
ka. Ugl avnom je vei na europski h ulja manje rafinirana od takvih proizvoda
u SAD-u. Najsigurnije je ustvari pripremati hranu s ekstra djevi anski m masli-
novi m ul jem, koje se jo uvijek proizvodi tradi ci onal ni m metodama.
Druite se
Mal o poznata studija o japanski m imigrantima koji ive u SAD-u i o ui nku
nji hove seobe na rizik od srani h udara iznosi na vi djel o vanost emoci onal -
ne povezanosti u spreavanju sranih bol esti . Rani je studije ameri ki h usel je-
nika pokazal e su da su zdravi ljudi poel i pobol i jevati od srani h tegoba od-
mah po imigraciji. Oduvi jek se pretpostavl jal o da se uboji ca skriva u ameri -
kom nai nu prehrane.
Meuti m bri tansko istraivanje sugerira da uzrok bol esti srca lei prije u
ameri kom stilu ivotu, nego u ameri koj hrani. Oni J apanci koji su zadrali
svoje tradi ci onal ne obrasce ponaanja imali su znatno manje bol esti srca, ak
i kada su se hranil i preni m krumpiriiina i hamburgeri ma. J apanci koji su
bili skl oniji pobol i jevanju od bol esti srca moda su se i stri ktno drali japan-
ske prehrane s mal o masnoa, ali su preuzel i ameri ki nai n ivl jenja, i to u
cijel osti. Oni su okrenul i l eda ivotu u zajedni ci , bogatom meusobnom po-
vezanosti i zajedni ki m cil jevima i vrijednostima, a sve zbog streml jenja pre-
ma uspjehu i ivotu na vrhu, koji se na kraju ispostavl ja i votom u i zol aci ji .'
7
To se podudara s jednom drugom studijom tal i jansko-ameri ke zajedni ce
Roseto u Pennsyl vani ji . U Rosetu gotovo da i nije bi l o srani h bol esti unato
prehrani bogatoj masti ma te vel i kom postotku puaa medu graani ma
C i j e p l j e n j e : a u t o ma t s k i u b o d i
esto poglavlje
Cijepljenje: automatski ubodi
J osi e McNal l y mislila je da ini najbol je za svojega mal og sina Wi l l i ama. I mao
je 13 mjeseci i bi o zdrav, normal an i sretan, a ona je samo el jel a da takav i
ostane. Kad joj je l ijenik preporui o da sa si nom dode na ruti nsko ci jepl je-
nje protiv ospi ca/ zaunjaka/ rubeol e (MMR), J osi e se nije premil jal a. Wil l iam
je prebrodi o svoja prva djeja ci jepl jenja, a, uostal om, l ijenik zna najbol je.
Deset dana nakon Wi l l i amova cijepl jenja neto je pol o po zlu. Wil l iam se
poeo griti, pa su J osi e i njezin suprug pohital i s njim u bol ni cu. Kad je
J osi e sugeri ral a da njezin sin moda ima reakci ju na cjepi vo, l ijenik je od-
mahnuo gl avom. J aki napadaj koji je brzo usl ijedio nakon cijepl jenja ne mo-
e biti nita drugo nego koi nci denci ja; to se vjerojatno nee ponovi ti . I drugi
se specijal ist u bol ni ci s tim sl oi o; i ni l o se da ci jepl jenje s napadajem nema
ni kakve veze.
No napadaji nisu prestajali i uskoro ih je Wil l iam i mao i po 40 na dan. Is-
todobno je dol o do razvoja rijetke reakci je i munosnog sustava. Danas, kao
tri naestogodi njak, Wi l l i am ima dijagnosticiranu epi l epsi ju, konvul zi je koje
se ne mogu kontrol irati l i jekovi ma, a mental na mu je razvijenost na razini 14-
mjesenog djeteta kao da je sat stao onoga dana kad je ci jepl jen. A nedu-
go nakon to je Wil l iam dobi o cjepi vo, ono je povueno s trita. Unato to-
mu ni danas ni tko i z medi ci nske struke sl ubeno ne priznaje da je injekcija
ejepiva i za to odgovorna. Obitel ji McNally niti jedna vl adina sl uba nije da-
l a ni kakvu novanu pomo za podmi renje ni mal o mal i h trokova l i jeenja s
koji ma e se suoavati ti jekom Wi l l i amova ivota.
Vei na l i jeni ka svesrdno vjeruje da cjepiva predstavl jaju jednu od najve-
ih pria o uspjesi ma medi ci nske znanosti , te da su odgovorna za iskorjenji-
vanje mnogi h smrtonosni h infektivnih bol esti . U vei ni l i jeni ka kao da se
135
skriva altruist koji rado vjeruje kako i skorjenji vanje bol esti ne samo da je mo-
gue, ve proviruje iza prvog ugla. Svjetska zdravstvena organi zaci ja samo
to nije najavila toan datum kad se oekuje da e bol esti kao to su pol i o-
mijelilis, ospi ce ili difterija biti izbrisane s lica zeml je.
Oduevl jenje tim vjerovanjem ohrabruje struku da stal no proizvodi sve
vie i vi e cjepi va za borbu ne samo s najveim uboji cama kao to je pol i o-
mijelitis, nego i s brojni m, ugl avnom dobroudni m prati oci ma djetinjstva po-
put ospi ca, zaunjaka i vodeni h kozi ca. Uzmu l i se u obzi r vi estruke doze za
docjepl ji vanje prema preporuenom rasporedu ci jepl jenja, ameri ka djeca
prol aze kroz oko $4 ci jepl jenja do pol aska u kol u, vei nom u prvoj godi ni
ivota; bri tanska djeca, s cjepi vom protiv tuberkul oze koje se nudi pri roe-
nju, ali ne i protiv hepatitisa B ili vodeni h kozi ca, sakupi t e mal o vie od
skromni h 25 ci jepl jenja. Ameri ka vlada i Svjetska zdravstvena organi zaci ja
ak su sponzori ral e razvoj onog to one zamiljaju da e se pretvoriti u sveti
gral geneti kog i nenjeri nga s produeni m djel ovanjem, odnosno supereje-
pi vo koje sadri si rove DNK etrdesetak razliitih bol esti u jednom, a koje e
se utrcati u usta djeteta pri roenju te ti jekom ci jel oga dal jnjeg ivota u vre-
menski odreeni m razmaci ma otputati doze za docjepl ji vanje.
1
Radi se na
cjepivima za astmu, upal u uha i bol esti di nog sustava, AIDS, rak, ak i za
s p rea va n je t r u d no e.
Upravo su s cjepi vi ma medicinski tehnokrati vrl oga novog svijeta izgubili
mo l ogi nog rasuivanja o bolesti i njezinu preveni ranju. Vjera u opravda-
nost i opu dobrobi t cjepi va l ako je nepokol ebl ji va da spreava l i jeni ke
priznati da postoje i njeni ni dokazi o opasnosti ma i neui nkovi tosti odree-
nih cjepi va, pa ak i sl uajevi kad su se djeca razbol jel a od bol esti protiv ko-
je su ci jepl jena. Ona takoer preobraa i nae razumne l i jeni ke ili znanstve-
ni ke u nasi l ni ke i histerike koji radije vi kom uutkuju nei stpmi l jeni ke i pri-
bjegavaju emoci onal ni m ucjenama kako bi roditel je pridobil i na posl unost i
pristanak, umjesto da se osl anjaju na zdrav razum i i njeni ce koji ma bi brani-
l i svoje gl edi te, / .a pokretanje kampanje cijepl jenja kol ske djece protiv os-
pica i rubeol e u ci jel oj dravi britanska je vlada jednom pril ikom emitiral a
krajnje emoti van crno-bi jel i televizijski spot kojim se upozoraval o da ospi ce
ne biraju rtvu te da njihov ishod moe biti fatal an. U SAD-u su roditelji za-
straivani uskrai vanjem soci jal ne pomoi odbi ju l i svoju djecu odvesti na ci -
jepl jenje ivim trostrukim cjepi vom protiv ospi ca/ zaunjaka/ rubeol e. Grad-
ska zdravstvena uprava u Chi cagu jednom je ak pokual a ci jepl jenju priskr-
biti povjerenje ml ae moderne urbane popul aci je angairajui speci jal no vo-
zilo koje je krui l o ul i cama i preko jakog razglasa i u pratnji ritma sal se hra-
brilo hi spanoameri ke majke da dovedu svoju djecu na ci jepl jenje.
U jednoj bri tanskoj kampanji za ci jepl jenje sve djece od 5 do 16 godi na
starosti s cjepi vom protiv ospi ca/ rubeol e roditel jima su davani povrni pam-
fl eti u koji ma se nisu spomi njal e nuspojave, i nae ve dugo pri znate od nad-
lenih meunarodni h institucija. Lijenici i zdravstveni dunosni ci gnjavili su
roditelje koji se nisu odl uil i za cjepi vo pismima i tel efonski m pozi vi ma kako
bi ih privol jel i da promi jene svoje mi l jenje. Pritom su medi ci nski radnici
svih vrsta samopouzdano javno objavljivali da bi ta kampanja nedvojbeno
mogl a izbrisati ospi ce iz ovih krajeva za sva vremena.
Bri tansko Ministarstvo zdravstva inzistiral o je na jednoj od najambi ci ozni -
jih i muni zaci jski h kampanja uope voeni h u bi l o kojoj industrijaliziranoj
zemlji, informirajui roditel je da vrlo vjerojatno nema nuspojava docjepl ji va-
nja, koje je pomno i spi tano na vel i kom broju djece u SAD-u.
2
U stvarnosti je
dokaz na koji su se pozival i bi o i vie no oskudan. Prije kampanje tel efak-
som su dobi l i dopi s od djel atnika iz Ameri koga naci onal nog i muni zaci jskog
programa (Ameri can National I mmuni zati on Program) u kojem se objanjava
da se jedini dokaz o sigurnosti cjepiva zasniva na upitnicima koje su ispunil i
studenti koji su primili cjepi vo. Medicinski znanstveni ci smatraju takvu vrstu
ispitivanja vrl o nepouzdanom i neznanstvenom mjerom sigurnosti i ui nko-
vitosti. Stvarna si gurnost cijepl jenja ili docjepl ji vanja nije bila poznata jer po-
kusno testiranje nije bi l o dovreno.
J o je gora i njeni ca da je britanski Laboratorij za javno zdravstvo (Public-
Health Laboratory Servi ce) prije poetka kampanje dovri o istraivanje koje
pokazuje da e djeca ci jepl jena kombi ni rani m cjepi vom protiv ospi ca/ zau-
njaka/ rubeol e imati tri puta veu vjerojatnost patiti od konvtil zija nego djeca
koja nisu bil a ci jepl jena. Dvije trei ne tih sl uajeva javlja se zbog komponen-
te cjepiva koja se odnosi na ospi ce. Studija je takoer nal a da je kombi ni ra-
no cjepi vo protiv ospi ca/ zaunjaka/ rubeol e prouzroi l o pet puta vie sl ua-
jeva ri jetkoga ki vnog poremeaja nego to je oeki vano. Ta studija nije niti
jednom spomenuta za vri jeme trajanja kampanje, ve je jedi no objavl jena u
strunoj medi ci nskoj literaturi, i to tek etiri mjeseca po okonanju kampa-
nje.
3
. .
Nedavno je bri tanska vlada pouril a s potpuno novi m, dotad netestiranim
cjepi vom za meni ngi ti s C, nudei ga svakom djetetu i studentu, a na osnovi
137
testova koji su trajali najvi e nekol i ko tjedana. I ako se petina djece u jednom
od ispitivanja razbol jel a/ ' ti podaci nikada nisu bili dostupni roditel jima koji
su dali pri stanak da se njihova djeca ci jepe.
Kako cjepi va predstavl jaju samu epi tomu moderne medi ci ne trijumf
znanosti nad pri rodom znanstveni su pokusi ponajvi e predmet strunja-
ka za odnose s javnosti , koji znaju kako negati vnom rezultatu dati pozitivan
predznak, i gnori rajui svaki rezultat koji im ne odgovara. U SAD-u je vlada
zahtijeval a od Naci onal ne akademi je znanosti (National Academy of Sci ence)
pregl ed sveukupne medi ci nske literature i potpuni izvjetaj o znani m i doka-
zani m opasnosti ma, ako takve postoje, raznih djejih cjepi va. U dva odvoje-
na izvjetaja akademi ji n I nstitut za medi ci nu, koji je na tom zadatku okupi o
vodee pedi jatre i medi ci nske znanstveni ke, zakl jui o je da svih devet cjepi -
va ima potenci jal da ozbi l jno nateti. I ako su ti zakl juci na kraju ukl jueni u
opi rne upute to se daju roditel jima prije cijepl jenja djece, Naci onal na komi -
sija za djeja cjepi va (National Commi ssi on on Chi l dhood Vacci nes) zatraila
je da se pri l agode jer zbunjuju roditel je.
Bri tansko Ministarstvo zdravstva naruil o je izvjetaj o cjepi vu za hri pavac
od profesora Gordona Stewarta, savjetnika Svjetske zdravstvene organi zaci je
s Odjel a za opu medi ci nu Sveuil ita u Gl asgowu, koji je dugo ispitivao cje-
pivo. Kad su njegova ispitivanja pokazal a da rizinost cjepi va prevl adava nad
korisnosti istog, Ministarstvo zdravstva prosl i jedi o je izvjetaj Povjerenstvu za
si gurnost l ijekova (Commi ttee on Safety in Medi ci nes), koje je i zabral o ne ru-
kovoditi se nji me/
U toj gorl jivoj klimi urnosti da se pobijedi svaka mogua bol est, u kojoj
se ugl ed uva branei ci jepl jenje pod svaku ci jenu, ni tko ne zastaje kako bi
se ispitali mogui dugotrajni uinci ti pumpavanja do 12 ili vi e razliitih anti-
gena u nezrel i i munosni sustav djece ml ade od 15 mjeseci . Dodavanjem cje-
piva za meni ngi ti s C u standardni raspored djejeg ci jepl jenja broj cjepi va ko-
ja se i stodobno daju dvomjesenoj djeci dosegl a su brojku est.
Epi demi ol ozi ni kada nisu istraivali postoji l i gornja grani ca broja ci jepl je-
nja koju mal o di jete moe podnijeti, a nakon ega se razne vrste bl agi h ote-
enja astma, potekoe s uenjem, hi perakti vnost ili kroni na uhobol ja,
pri mjeri ce poi nju javljati. Naprotiv, nitko nije napravio niti jednu studiju
dugotrajne sigurnosti. J edino ti jemo za encefal i ti s i smrt, kae dr. J . Antho-
ny Morris, nekadanji di rektor vi rol okog odjel a ameri ke Uprave za hranu i
Cijepljenje: automatski ubodi
l i jekove i Naci onal nog instituta za zdravl je. No i zmeu povi ene temperatu-
re i smrti nal azi se cijeli spektar reakcija, a te se pojave ni kada ne spomi nju.
6
Sr l ogi ke na kojoj poi va ci jepl jenje jest teorija imuniteta stada to jest
ako se dovol jno ljtidi ci jepi protiv odreene bol esti , ona e s vremenom i
nestati. Osi m to je to di jel om samo pusta el ja, uzmu l i se obzi r vrl o kom-
pl eksni organi zmi kao to su to virusi, koji se neprestano mijenjaju i mutira-
ju, probl em takva nai na razmil janja, naravno, lei u ti ranskom pristupu: el i-
miniranje bol esti je vanije, gl edano oi ma medi ci ne, nego zdravl je vaeg
djeteta, kojemu cjepi vo moe natetiti, ili pak vanije od vaeg prava da od-
luite to je najbol je za vau obi tel j. Odl ui te l i se protiv ci jepl jenja svojeg
djeteta, smatrat e vas ne samo neodgovorni m rodi tel jem, nego i neodgovor-
nim graani nom zajedni ce u kojoj ivite, pa ak i svijeta. U Vel i koj Britaniji
ci jepl jenje je djeteta vrl o esto uvjet za ostanak na listi l ijenika ope prakse
(LI ovom trenutku on dobi va bonus od pri bl i no 3.000 funti bude l i 90 posto
djece ml ade od dvije godi ne ci jepl jeno; ako je ci jepl jeno svega 70 posto dje-
ce, taj se bonus smanjuje na 910 funti; svaki manji postotak podrazumi jeva
dobi vanje samo djel i a ukupne svote). U SAD-u je sada, nakon to je Cl i nto-
nova admi ni straci ja usvojila Zakon o cijepl jenju djece, roditel jima jo tee
potedjeti svoje di jete ci jepl jenja.
Mi u Vel i koj Britaniji jo uvijek i mamo mogLinost i zbora. No u mnogi m
zeml jama sva djeca moraju bili ci jepl jena prije no to krenu u kol u a to
nael o, posebi ce u dravama kao to su Sjedi njene Ameri ke Drave, kao da
prkosi brojni m ustavom zajameni m sl obodama. U takvoj hi steri noj klimi
vlada i medi ci nska zajedni ca prisvojil e su pravo inzistiranja na davanju mal o-
ljetniku supstanci ja za koje ne mogu jamiti da su si gurne pravo koje do-
sad ni tko nije pokuao osporiti na sudu.
NEOSJ ETLJ IV INSTRUMENT
Cijepl jenje je neosjetl ji v i vrl o nesavren i nstrument. Gl avni probl em ne lei
tol iko u i njeni ci da cjepiva ne djel uju, kol i ko u tome da igraju na sreu.
I munizacija pol azi od pretpostavke da e injekcija s osl abl jeni m ivim ili ubi -
jeni m vi rusom to se daje osobi zavarati njezi no tijel o i navesti ga da razvije
antitijela na bol est, kao to to ini kad se bol est dobi je pri rodni m putem. Ali
medi ci na ne zna u potpunosti djel uje l i cjepi vo ti jekom ul jega vremenskog
razdobl ja. Sve to uobi ajene znanstvene studije mogu demonstri rati (budui
da se one i zvode samo u kraem razdobl ju) jest da cjepi va mogu stvoriti pro-
139
lulijela u krvi. Brojna cjepi va sposobna su poveati broj protutijel a, to se
moe izmjeriti, za odreene infektivne bol esti , ali samo za kratko razdobl je.
Odnosno, ak i ako je povi enje protutijela vremenski neuvjetovano, to jo
uvijek ne mora znaiti da je njima osoba zati ena od obol i jevanja kroz due
(pa ak i krae) razdobl je. Zapravo, prisutnost protutijel a u krvi ne mora biti
jedini nai n na koji tijel o prepoznaje i brani se od bol esti . Na primjer, puno
je osoba prebol jel o difteriju a da pritom ni kada nisu proi zvel i protutijel a na
bol est.
U jednom izvjetaju, primjerice, protutijela na ospi ce naena su u krvi sa-
mo jednog djeteta od sedmero cijepl jenje djece koja su dobi l a ospi ce kod
njih nije dol o do stvaranja protutijela ni od i njekci je ni od same bol esti .
7
Ne-
davno je Laboratori j za javno zdravstvo u Londonu otkri o da je etvrtina da-
vatelja krvi i zmeu 20 i 29 godi na starosti imala nedovol jan imunitet na dif-
teriju i ako je vei na njih vjerojatno bila ci jepl jena u djejoj dobi . Taj je posto-
tak bi o udvostruen u dobnoj skupini od 50 do 59 godi na."
iva cjepi va napravl jena su od ivih uzroni ka bol esti koji su atenuirani
(osl abl jeni ), tako da njihova primjena nee izazvati si mptome ili samu bol est.
To se posti e i zol i ranjem tih patogeni h organi zama takozvanom serijskom
pasaom, procesom koji se pomal o mistificira, a odnosi se na kul tiviranje i
izol iranje vi rusnog soja u vie medija u nizu, odnosno pasaom kroz do 50
ivotinjskih stani ca, pod pretpostavkom da e ga to osl abi l i .
ini se da ne samo proces, ve i sel ekti rane stani ce predstavl jaju bizaran
i svojevol jan i zbor. Cjepi vo za pol iomijel itis proputa se (pasaa) kroz stani-
ce bubrega majmuna, cjepi vo za ospi ce kroz stani ce embri ja pil eta, virus ru-
beol e kroz stani ce zeca ili patke, a ute grozni ce kroz stani ce mi jeg i pi l eeg
embri ja. I l judske su se stani ce koristil e: rubeol a je jednom uzgajana na tkivu
aborti ranog fetusa, a hepatitis B jednom je pril ikom napravl jen iz krvi obol je-
l og homoseksual ca. Naravno, taj prol azak kroz ivotinjske i l judske stani ce
podl oan je zarazi ili onei enju drugim tvarima, kao to je to bi o sl uaj s
kontami ni rani m cjepi vom za pol iomijel itis.
U iva se djeja cjepi va ubrajaju cjepi vo proti v tuberkul oze (BCG) i ospi -
ca/ zaunjaka/ rubeol e (MMR), cjepi vo protiv pol i omi jel i ti sa koje se uzima
oral no te cjepi vo protiv vodeni h kozi ca. Mnoga cjepi va napravl jena su sa i-
vim anti geni ma jer neivi obl ici ne djel uju. Znaaj je ivih cjepi va u tome to
bol est od koje bi cjepi vo trebal o tiliti ima sl abe anse reproduci ranja i ire-
nja u pri matel ju.
140
C i j e p l j e n j e : a u l o ma l s k i u b o d i
Nei va, inaktivna cjepi va napravl jena su od komponenti ci jel e stani ce,
toksini, si ntel i zi rane mol ekul e, pri mjeri ce koje su inaktivirane topl i nom,
zraenjem ili kemi kal i jama. Sal kovo cjepi vo protiv pol i omi jel i ti sa, cjepi vo
protiv di fteri je-hri pavca (pertusi sa)-tetanusa (DPT), hepati ti sa B i bol esti uz-
rokovane Haemophilus infiuenzom tipa b (Hi b) predstavl jaju najea i nak-
tivna cjepi va.
I nakti vi rano bi cjepi vo trebal o unaprijed onemogui ti razmnoavanje an-
tigena u ci jepl jenoj osobi samo bi trebal o stimulirati kruenje antitijela
prema anti genu kroz tijel o. I pak, nije sve tako jednostavno ozbil jni se
probl emi javljaju jer inaktivna cjepiva prkose svojoj pretpostavl jenoj nemo-
gunosti reprodukci je u primatel ju.
MIT BROJ 1: BOLESTI SU NESTALE
ISKUUIVO ZAHVAUUJ UI CIJ EPLJ ENJ U
Uspjeh vakci naci je u potpunosti se temel ji na pretpostavci . Kako su se, uz
pobol janje sani tarni h i higijenskih uvjeta, kval itete stanovanja i prehrane te
izol acije obol jel i h osoba, pojavnost i stopa smrtnosti mnogi h zaraznih bol esti
radi kal no smanji l e, to je koi nci di ral o s uvoenjem ci jepl jenja, tako je medi -
cina pretpostavi l a da je imunizacija u cijel osti zasl una za i skorjenji vanje tih
bol esti . Mnogi medi ci nski udbeni ci zapoi nju hval ei se cla je jedno od naj-
veih medi ci nski h posti gnua eradikacija vel ikih bogi nja (vari ol e) vakci naci -
jom. Meuti m, ako dobro pogl edate epi demi ol oke statistike podatke, otkrit
ete da je i zmeu 1870. i 1872. godi ne, 18 godi na nakon to je uvedeno ob-
vezatno ci jepl jenje, etiri godi ne nakon etverogodi njeg napora da se pri-
nudno ci jepi ci jel o stanovni tvo (uz otre kazne za one koji se tomu proti ve),
u trenutku kada je 97,5 posto popul aci je bi l o i muni zi rano, Engl esku zadesil a
najgora epi demi ju bogi nja u stol jeu, koja je uzel a vie od 44.000 ivota. Za-
pravo je tri puta vie ljudi umrl o od bogi nja tada, nego u prethodnoj epi de-
miji kada je manje ljudi bi l o ci jepl jeno.
Nakon 1871. grad Lei cester odbi o je ci jepl jenje, ugl avnom zbog vel i kog
broja obol jel i h i umrlih od bogi nja za vri jeme epi demi je 1870., to je uvjeril o
stanovni tvo da ci jepl jenje ne djel uje. Ti jekom naredne epi demi je 1892. godi -
ne grad Lei cester osl oni o se samo na pobol janje sanitarnih uvjeta i karante-
ne. Grad je i mao svega 19 obol jel i h s jedni m smrtnih i shodom na 100.000
stanovni ka, dok je u gradu Warri ngtonu bi l o est puta vi e obol jel i h s 11 pu-
ta veom stopom smrtnosti nego u Leicesteru, unato i njeni ci da je ak 99
posto stanovni tva bi l o ci jepl jeno.
, ;
Svjetska zdravstvena organizacija nagl asil a je da je kl ju iskorjenjivanja
bol esti u mnogi m dijel ovima zapadne i central ne Afrike zaokret od masovne
i muni zaci je, koja se nije pokazal a najdjel otvorni jom, prema kampanji nadzo-
ra, odnosno zaustavl janju bol esti izol acijom obol jel i h osoba.
1 0
I skustvo iz drave Sierra Leone takoer pokazuje da vakci naci ja nije bila
odgovorna za nestanak bogi nja. U kasni m ezdeseti ma prol og stol jea
Sierra Leone je i mao najvei postotak obol jel i h od bogi nja na svijetu. U si je-
nju 1968. zeml ja je zapoel a kampanju iskorjenjivanja bol esti pri emu su tri
od etiri najvea sl uaja izbijanja bol esti bila kontrol i rana jedi no identificira-
njem i i zol aci jom obol jel i h, bez i muni zaci je. Petnaest mjeseci kasni je u tome
je podruju zabi l jeen posl jednji sl uaj bogi nja."
Poliomijeiitis
Cjepi vo protiv pol i omi jel i ti sa, vie nego i jedno drugo cjepi vo, s ponosom is-
tie svaka vl ada kao krunski dokaz tiinkovitosti programa masovnog ci jep-
l jenja. Ameri ka vl ada spremno pri mjeuje da je u godi nama poasti pol i omi -
jelitisa svake godi ne bi l o 20.000-30.000 obol jel i h u Americi, dok ih je u da-
nanje vri jeme svega 20-30 godi nje. I pak, dr. Bernard Greenberg, ravnatel j
Odjel a bi ostati sti ke na kol i narodnog zdravlja Sveuil ita Sjeverne Karol i ne,
javno je i zni o svoje mil jenje da je broj sl uajeva pol iomijel itisa porastao za
50 posto i zmeu 1957. i 1958., a za 80 posto od 1958. do 1959-, nakon uvo-
enja programa masovne i muni zaci je.
12
U pet drava Nove Engl eske
Massachusettsu, Connecti cutu, New Hampshi reu, Rhode I sl andu i Vermontu
sl uajevi pol i omi jel i ti sa udvostrueni su u razdobl ju od 1954. do 1955-,
nakon uvoenja cjepi va protiv pol i omi jel i ti sa.
13
Usprkos tomu, usred pani ke
zbog izbijanja pol i omi jel i ti sa sredi nom pedeseti h, pod pritiskom da se nade
djel otvoran l ijek, zdravstveni su autoriteti manipul iral i statistikim podaci ma
kako bi se stvori o suprotan dojam.
J edan od takvih nai na bi o je da se staroj bol esti da novo i me virusni
ili asepti ki meningitis ili infekcija 'Coxsackie virusom. Prema zdravstvenoj
statistici iz Los Angel esa (County Heal th I ndex), pri mjeri ce, u srpnju 1955-
zabi l jeeno je 273 sl uajeva pol iomijel itisa i 50 sl uajeva asepti kog meni ngi -
tisa, u usporedbi s 5 sl uajeva pol iomijel itisa i 256 sl uajeva asepti kog me-
ningitisa deset godi na kasni je.
14
Poetkom prol og stol jea preko 3-000 smrti pri pi sano je mal im bogi nja-
ma (vodeni m kozi cama), a samo 500 vel ikim bogi njama, unato i njeni ci da
su se autoriteti sl oil i da su mal e bogi nje vrl o rijetko smrtonosna bol est.
15
Marta iz Sheffi el da nedavno je iskusil a to takvo mi jenjanje naziva bol esti
moe znai ti :
Nema tome dugo, nakon to je naa dvogodinja ki dobila hripavac,
odvela sam je do naeg lijenika ope prakse, pripravna na to da e me
ukoriti zbog zanemarivanja njezina cijepljenja. Lijenik je, meutim,
dijagnosticirao astmu i propisao Ventolin. Dijagnoza mi nije bila
uvjerljiva, pa sam se posavjetovala s drugim lijenikom u naoj
ambulanti. Na moje uenje, on je inzistirao na tome da hripavac vie
ne postoji (zbog masovnog cijepljenja) i potvrdio dijagnozu astme. Tada
sam zatraila test ispljuvka kako bi se hripavac potvrdio ili iskljuio.
Kasnije sam primila pokroviteljski telefonski poziv, koji je uslijedio
nakon rasprave mojeg lijenika s mikrobiologom. Ne testiraju na
hripavac jer on ne postoji, reeno mi je. Ja sam tada upitala,
pretpostavljajui da astma vjerojatno nije u pitanju, hoe li se stanje
razjasniti za nekoliko tjedana? Na to je odgovorio: "Sada imamo novu
bolest nazvanu virusna astma, ona je slina hripavcu. Potvrdio je da
vide mnogo djece s tom bolesti. Dodao je: "Kako se prestalo testirati na
hripavac, u naemu kraju vie nema zabiljeenih sluajeva.
Bol esti kao to je pol iomijeiitis djel uju cikl iki. Vel i ke epi demi je pol i omi -
jelitisa pojavi l e su se 1910-i h, 1930-i h i 1950-i h, a onda je broj obol jel i h nagl o
pao, gotovo do nul e. Ali na vrhuncu epi demi je ti jekom pedeseti h, nakon to
je cjepi vo uvedeno, kao to autorica Wel ene J ames kae, citirajui jednoga
drugog pi sca, cjepivo je preuzel o zasl uge umjesto pri rode.
16
Ameri ki kriti-
ar medi ci ne dr. Robert Mendel sohn jednom je primijetio: Bol esti su kao
moda, one dol aze i odl aze.
17
Mnogi programi ci jepl jenja svojataju priznanje
za neto to je jednostavno tendenci ja bol esti da raste i opada. Dal eko od to-
ga da se znanost moe pohval iti s konani m gaenjem pol iomijel itisa i tuber-
kul oze: obj e bol esti odl ui e, godi nama prije, predahnuti i sada pripremaju
povratak tuberkul oza se javlja u mnogi m zapadni m zeml jama, pol i omi je-
iitis LI mnogi m di jel ovi ma Kanade, a difterija u Rusiji i na I stoku.
142
Tetanus, difterija i hripavac
Pobol i broj smrtnih sl uajeva od difterije bili su u padu puno prije no to je
cjepi vo uvedeno, jednako kao i kad je rije o tetanusu, ugl avnom stoga to
je vea panja posveena higijeni rana.
I K
Medu svim ameri ki m vojni ci ma u
Drugome svjetskom ratu zabi l jeeno je samo 12 sl uajeva tetanusa, od kojih
treinu predstavl jaju vojni ci koji su bili ci jepl jeni .
19
Vel i ko smanjenje mortal i-
teta od hri pavca (pri bl i no 80 posto) dogodi l o se prije nego je cjepi vo uve-
deno.
2 0
Ospice
Sl i no se dogaal o i s ospi cama. Stopa smrtnosti od ospi ca strmogl avce se
obrui l a za vie od 95 posto (na 0,03 smrti na 100.000 obol jel i h) 20 godi na
prije nego se cjepi vo poel o primijenjivati.
21
I pak, potkraj 1990-i h, unato injenici da se u Vel i koj Britaniji vakci naci ja
provodi od 1988. uz i zvanredno visoki stupanj pokri venosti tek prohodal e
djece, broj obol jel i h od ospi ca je porastao za pri bl i no jednu etvrti nu.
22
U 1990-i ma su SAD pretrpjel e neprestano rastuu epi demi ju ospi ca naj-
goru ti jekom vi e desetaka godi na unato i njeni ci da se cjepi vo za ospi -
ce, u svoji m razni m vari jantama, primjenjival o od 1957., a kombi ni rano cjepi -
vo od 1975. godi ne. I ako je vl ada zacrtala 1982. godi nu kao datum potpune
el i mi naci je bol esti , Centri za kontrol u bol esti (CDC) u Atlanti izvijestili su o
ukupnom broju od pri bl i no 27.672 sl uajeva ospi ca u 1990., to je dvostru-
ko vie nego broj evi denti rani h sl uajeva u 1989-, to pak predstavl ja dvo-
struko vei broj sl uajeva nego godi nu dana prije toga.
I ako je broj sl uajeva ospi ca smanjen za jednu etvrtinu (do 63-000 obo-
l jel ih) u godi ni uvoenja cjepi va te dosegao najniu vri jednost od 1.500 sl u-
ajeva u 1983.. brojke su krajem 1980-ih i znenada porasl e za 423 posto, a
onda se nagl o vi nul e u vis, pri emu su najgore pogoeni dijel ovi SAD-a bili
Houston i Los Angel es.
Nakon vel i kog preporoda ospi ca u razdobl ju od 1989- do 1991. broj sl u-
ajeva ospi ca poeo je drasti no opadati . Centri za kontrol u bol esti pripisali
su to ogromnom pritisku za ci jepl jenje protiv ospi ca i kombi ni rani m cjepi vi -
ma napravl jeni ma u jeku epi demi je; postotak ci jepl jeni h porastao je s pros-
jeni h 66 posto u godi nama prije 1985. na 78 posto u 1991. godi ni .
Meutim nekol i ko statistikih pokazatel ja baca sumnju na tu opti mi sti nu
pretpostavku. Prije svega, Centri za kontrol u bol esti procjenjuju, na osnovi
144
analiza broja cijepljenih u prolosti, da bi priblino 800.000 do dva milijuna
dojenadi i male djece koja nisu dobila cjepivo trebala biti podlona ospica-
ma. No u stvarnosti je 1992. godine zabiljeeno svega 9-300 sluajeva u toj
dobnoj skupini. Iako se prosjena dob djece oboljele od ospica snizila (od
prosjene dobi od 12 godina u 1989-, na poetku epidemije, do prosjene
starosti od 4,9 godina nakon epidemije), gotovo polovina evidentiranih slu-
ajeva jo uvijek se odnosila na djecu stariju od pet godina od kojih je ve-
ina trebala biti zatiena imunizacijom.
Centri za kontrolu bolesti priznali su da bi nagli pad broja oboljelih mo-
gao imati veze sa sveukupnim smanjenjem pobola od ospica u zapadnoj he-
misferi. Takoer bi mogao biti povezan, kau, s ciklikom prirodom bolesti.
Hib meningitis
Vlada Velike Britanije hvali se da je meningitis Haemophilus influenzae tipa
b (Hib) iskorijenjen uglavnom zahvaljujui cijepljenju, koje se ondje provodi
od 1992. godine. Ovaj oblik bakterijskog meningitisa, uzrokovan bakterijom
Haemophilus influenzae tipa b, uglavnom pogaa djecu predkolske dobi, s
najveim brojem pobola kod djece izmeu est i petnaest mjeseci starosti.
Cjepivo je trebalo suzbiti najei oblik meningitisa kod djece mlae od pet
godina. Ipak, istraivaka skupina zagovaratelja Hib cjepiva, koja je veliala
njegovu djelotvornost, priznala je da je znaajan pad zabiljeen i kod djece
koja nisu cijepljena s 99,3 na 68,5 od 100.000.
23
tovie, mnogi od
sluajeva Hib meningitisa pojavili se medu djecom koja su bila cijepljena.
24
MIT BROJ 2: BOLESTI PROTIV KOJ IH SE CIJ EPITE
SU SMRTONOSNE
Razlozi za cijepljenje sve se vie pomiu od kontrole smrtonosnih bolesti
prema kontroli neugodnih bolesti kao to SLI zaunjaci i vodene kozice. Veli-
ki broj bolesti protiv kojih se danas cijepimo, naime, vie ne ugroava ivot
dobro hranjene djece zdravoga imunosnog sustava.
Ospice
Oduevljenje raznim kampanjama za cijepljenje protiv ospica zasniva se na
uvjerenju da ospice mogu biti opasne po ivot te da, izgleda, s vremenom
postaju sve opasnije i opasnije. Kad je 1989. godine britansko Ministarstvo
zdravstva pokretalo jedan od svojih najveih programa vakcinacije, dr. Nor-
145
mari Begg, epi demi ol oki savjetnik Laboratorija za javno zdravstvo, pozi vao
se na tadanju sl ubenu statistiku prema kojoj e se kod jednog djeteta od
5.000 djece obol jel e od ospi ca razviti akutni encel 'al itis, upal a mozga, a dal je
e kod jednog od 5.000 takve djece doi do subakutnoga skl erozi rajueg pa-
nencefal i ti sa (SSPE), progresi vne bol esti koja izaziva degeneraci ju mozga, s
gotovo nei zbjeno fatal nim i shodom.'
5
Pet godi na kasni je, kad je tijekom naci onal ne kampanje jedan kol umnist
poti cao roditel je na ocjepl ji vanje djece, postotak rtava ospi ca, kod kojih bi
mogl o doi do encefal i ti sa, odjednom se popeo na jedno od 500 djece. J ed-
no od deset takve djece mogl o bi umrijeti, a jedno od etiri djeteta mogl o bi
imati trajno oteenje mozga, navodi o je kol umni st. Kako je kampanja jaal a,
tako su druge ti skovi ne jo i vie napuhaval e opasnost. U studenome je ve
i zgl edal o da e se jedan od svaki h 17 sl uajeva ospi ca pretvoriti i u sl uaj en-
cci al i ti sa.
Ali izvjetaj SSPE registra, posveenog praenju te fatal ne bol esti , zaklju-
tije da je ospi cama izazvan obl i k bol esti vrlo rijedak, te da se javlja u jed-
nom od milijun sl uajeva.
26
Takoer, izgl eda da se ta rijetka bol est ne javlja
ba tako sl uajno. Zakl juak studije osoba obol jel i h od SSPE-a jest da za obo-
l ijevanje od bol esti vaniju ul ogu od ospi ca ima utjecaj okol i ne, poput ozbi l j-
nih povreda gl ave ili boravka u blizini odreeni h i voti nja.
27
Ospi ce mogu biti uboji ca, ali one ne pogaaju tako nasumce kao to bi
nas medi ci na htjela u to uvjerili. U SAD-u je 1990. godi ne, u jeku epi demi je
ospi ca, kad je prijavl jeno 27.000 sl uajeva ospi ca, umrl o 89 obol jel i h. Pritom
se vei na smrtni h i shoda odnosi na djecu koja dol aze iz obitel ji s niskim pri-
manji ma, kod kojih je neuhranjenost odigral a jednaku ul ogu kao i propusti u
sanaciji kompl i kaci ja. U Africi, gdje djeca imaju znaajan deficit vitamina A,
ospi ce takoer odnose i vote. Meutim, kao to je to niz studija pokazao,
ak e i djeca treeg svijeta, uz adekvatnu zal ihu vitamina A ili ako im se da-
ju preparati vitamina A, u vel i koj mjeri prei vjel i .
28
Smrl ni ishod ospi ca nije uobi ajen u razvijenim zeml jama. Godi nu dana
prije uvoenja MMR cjepi va, u Vel ikoj Britaniji zabi l jeeno je est takvih smr-
ti, makar je bi l o ak 42.165 evidentiranih sl uajeva bol esti .
tovi e, u razdobl ju od pet godi na, izmeu 1989- i 1994., bi l o je samo est
smrtnih i shoda meu djecom starosti od 0 do 19 godi na, dok je ukupan broj
obol jel i h i znosi o 59.263 u prosjeku jedna smrt godi nje. Ti me bi stopa
mortaliteta iznosil a pri bl i no jednu smrt na svakih 10.000 sl uajeva, i o je go-
tovo upol a manje nego to je iznosil a u razdobl ju 1979.-1983., kada je umrl o
83 djece od 463-732 obol jel i h od ospi ca, to bi predstavl jal o stopu mortaliteta
od jedne smrti na svakih 5.600 sl uajeva.
Smanjenje stope smrtnosti, meuti m, nema ni kakve veze s cjepi vom, tvr-
di dr. Ri chard Ni col son, uredni k strunog asopi sa Bulletin of Medical Ethics
ve je odraz i njeni ce da l ijenici bol je znaju kako lijeiti ospi ce. Od 1988.
veina se smrtni h i shoda odnosi na odrasl e osobe, no i to samo na nekol i ci -
nu njih svake godi ne.
Norman Begg pi sao je da su smrti zbog ospi ca neposredno povezane s
nedovol jni m postotkom ci jepl jenog stanovnitva. U Italiji je i zmeu 1981. i
1991. godi ne bi l o samo deset smrti zbog ospi ca i ako je svega 40 posto sta-
novnitva bi l o ci jepl jeno. U naredne je dvije godi ne broj ci jepl jenog stanov-
nitva porastao, ali se broj umrlih gotovo utrostruio na 28, upuujui na l o
da postotak ci jepl jenog stanovni tva nema apsol utno ni kakve veze s brojem
umrl i h.
29
Zaunjaci
Bez obzi ra na sadanji sl ubeni stav zaunjaci nisu ni kada smatrani gl obal -
nim uboji cama. Cjepi vo je razvi jeno samo zbog rijetkih kompl i kaci ja zaunja-
ka: orhitisa (upal no stanje testi sa), asepti kog meni ngi ti sa, encefal i ti sa i gl u-
hoe. Djeca koja obol e od zaunjaka imaju otok i spod uha, gl avobol ju, vru-
icu, povraanje i bol ove u miiima. Osi m testisa, otei mogu i jajnici u ena
i prsa. Si mptomi obi no prol aze za manje od tjedan dana, i ako mogu potra-
jati sve do deset dana.
H r i pavac
Kao to je savjetni k Svjetske zdravstvene organi zaci je dr. Stewart napi sao:
"Povijest nas ui ne samo medi ci nska povijest da zarazne bol esti s vre-
menom mijenjaju obrazac ponaanja, estinu i uestal ost. Hri pavac je neko
predstavl jao ozbi l jnu prijetnju zdravlju i ivotu sve djece. Sada to vie nije ta-
ko, i ako je to esto iscrpljuju a, a za neku djecu i opasna bol est.
3
"
Za vri jeme epi demi je hri pavca od 1978. do 1979. godi ne u Gl amorganu,
Gl asgowu i Surreyu, u podruji ma niskog rizika odnosno ondje gdje ne-
ma pothranjenosti nije pri mi jeen niti jedan sl uaj trajnog oteenja moz-
ga ili smi l i medu djecom, kao ni medu bebama (za koje se smatra da su naj-
vie i zl oene ri zi ku).
31
147
Poliomijelitis
ak ni pol i omi jel i ti s nije tako virulentni masovni uboji ca kakvi m ga se odu-
vijek pri kazi val o. Ugl avnom zbog epi demi je 1950-i h (koja je usl ijedil a nakon
etiri predsjedni ka mandata najpoznatije rtve pol iomijel itisa Frankl ina D.
Roosevel ta), za pol i omi jel i ti s se uvrijeilo mi l jenje da nasumce bira svoje
rtve medu zdravim ml adim osobama. I pak, najvei broj sl uajeva pol i omi je-
litisa bezopasne su i nfekci je. Prema dananji m statistikim pokazatel ji ma sa-
mo deset posto ljudi i zl oeni h poliomijelili.su obol i jeva, a samo e jedan pos-
to obol jel i h zavriti s paral i ti kom formom pol iomijel itisa ili 0,01 posto od
oni h koji su uope bili i zl oeni bol esti . Medi ci nski homeopat i poznati kriti-
ar ci jepl jenja dr. Richard Moskowi tz nazvao je skl onost pojedi nca da se kod
njega razvije paral iza od ovog, u pravilu bezopasnog, virusa posebnom tje-
l esnom preosjetl ji vosti .-
2
Meningitis C
Premda se danas sva britanska djeca ci jepe protiv meni ngokoka iz grupe C,
uzroni ka meni ngi ti sa, umjesto da se jednostavno jedi no ci jepe vi sokori zi ne
skupi ne, za djecu i zmeu 5 i 15 godi na starosti gotovo da i ne postoji nika-
kav rizik za obol i jevanje od meningitisa C. U petogodi njem je razdobl ju, od
1994. do 1999-, prije uvoenja cjepiva, meni ngokokni meni ngi ti s grupe C
odni o ivote pri bl i no 20 beba mlaih od godi nu dana, 21 jednogoi njaka,
18 dvogodi njaka, pri bl i no 15 trogodinjaka, nekol i ko etverogodi nje, pe-
togodi nje i estogodi nje djece, i niti jednog djeteta druge preadol escent-
ske dobi .
Nakon to bebe napune godi nu dana, kod njih se razvije aktivni imunitet
sl i jedom i zl oenosti nepatogenom obl iku meni ngokoka.
Bol est dal je ne ubi re rtve sve do dobi od 15 do 20 godi na, to predstav-
lja takozvani najvei kl aster. U toj dobnoj kategoriji meni ngi ti s je ti jekom pet
godi na usmrti o 12 15-godi njaka, pribl ino 30 16-godi njaka, 12 17-godi.nja-
ka, oko 18 18-goi njaka, oko 18 19-godi njaka, te 10 20-godi njaka. Ti me je
bol est ukupno usmrtila 200 djece, ili u prosjeku 40 djece godi nje (70 djece
1999. godi ne).
l ako ni tko ne el i umanjiti traginost gubi taka tih ml adi h ivota, ipak, go-
vorei i skl jui vo u epi demi ol oki m okvi ri ma, stopa smrtnosti ovog obl i ka
meni ngi ti sa nije znaajna. Ona se nalazi dal eko iza brojni h nesrea koje se
smatraju odgovorni ma za najvei broj prekinutih ml adih ivota. Na primjer,
148
149
pet je puta vea vjerojatnost da se beba utopi u svojoj kadici i 86 puta vea
vjerojatnost za smrt u kol ijevci nego od meningitisa tipa C. Svi obl ici smrti
djece u bri tanskom prometu odnose svake godi ne i vote 1.309 djece i ml a-
dih ljudi 32 puta vie od meni ngi ti sa.
Kao to Hei kki Pel tol a, profesor infektivnih bol esti i pedi jatar u Bol ni ci za
djecu i ml ade Sveuil ita u Hel sinkiju, komenti ra: Niti u jednoj zemlji ne
postoji epi demi ja ove bol esti ... Openi to govorei , uestal ost je pojavl jivanja
meni ngokokne bol esti premal a za indiciranje vakci naci je ci jel e popul aci je, ili
samo djece, ali su neke ri zi ne grupe i epi demi je vani i zuzeci .
33
Nadal je, prema podaci ma bri tanskog Ministarstva zdravstva, na meni ngo-
koknu bol est grupe C otpada 40 posto sl uajeva meni ngi ti sa u Britaniji i
drugdje.
I ako je meni ngi ti s uzrokovan meni ngokokom grupe C gl avni uzrok me-
ni ngokokne smrti medu tinejderima, grupa B je dal eko opasni ja za dojen-
ad i mal u djecu, na koju se odnose najmanje dvije trei ne svih meni ngokok-
nih smrti u toj dobnoj grupi.
Pored toga, kako kau u kompani ji Wyeth, proi zvoau cjepi va protiv
meni ngokoka grupe C, dosad i m nije uspjel o proizvesti cjepi vo za grupu B.
Rubeola
Rubeol a je, poput zaunjaka, beni gna djeja bol est i, ini se, ne puno opas-
nija od obi ne gri pe. Meutim ona moe biti opasna za fetus u razvoju ako
se trudnica razbol i u prvom tromjeseju trudnoe. U tom sl uaju postoji rizik
da se njezina beba rodi s pri roeni m rubeol arni m si ndromom, koji moe
proizvesti vel i ke uroene mane, ukl juujui sl jepou, gl uhou, pa ak i de-
fekte udova.
I opet, medi ci na se namjerava rijeiti toga mal og rizika pokuajem da se
bol est u potpunosti izbrie i muni zaci jom sve djece, muke i enske. Pritom
valja rei da je i zl aganje trudnica rubeol i manje ri zi no nego to se isprva
misl il o. Od 24 trudnica praeni h jednom studijom, a koje su dobi l e rubeol u,
to je potvreno anal i zom krvi, niti jedna od njihovih beba nije se rodil a s
uroeni m manama.
3 4
MIT BROJ 3: CJ EPIVO E VAS ZATITITI OD BOLESTI
Najjai argument koji i zvl ae apol ogeti cjepi va, posebi ce oni h cjepi va za koja
se zna da imaju jake nuspojave (kao to je to cjepi vo protiv hri pavca), jesi da
150
No kad je dr. J . Anthony Morris, tadanji virol og ameri ke Uprave za hra-
nu i l i jekove, anal i zi rao 41 sl uaj takozvanog hri pavca, i spostavi l o se da je
svega pet njih pravi hri pavac, dok su sve te rtve bil e ci jepl jene. I sto se do-
godil o u Wi sconsi nu. Vei na paci jenata nije imala hri pavac, ali oni koji jesu,
bili su ci jepl jeni .
39
Ti jekom epi demi je 1978.-1979- godi ne u Vel i koj Britaniji, broj sl uajeva
narastao je do gotovo neuveni h visina, napi sao je profesor Stewart. I taj se
rast tumai o povezanou sa smanjenjem broja ci jepl jeni h nakon negati vnog
publ iciteta. Ali broj registriranih sl uajeva porastao je u svim dobni m skupi -
nama, pa i u oni ma gdje je bi o visok postotak ci jepl jeni h/ '
0
ak se u najbol jem sl uaju, kad cjepi vo protiv hri pavca djel uje, pokazal o
da njegova ui nkovi tost varira izmeu 63 i 93 posto i zuzetno vel i ka razli-
ka.
41
Posl jednja istraivanja iz vedske i Italije otkril a su da je cjepi vo djel o-
tvorno u svega 48 posto, odnosno 36 posto sl uajeva.
42
Usprkos poveanju
stupnja i muni zi ranosti stanovnitva do 95 posto i vie, hri pavac ponovno iz-
ranja na povri nu kao epi demi ja u mnogi m zapadni m zeml jama, naroi to
meu vrl o mal i m bebama.'
13
U SAD-u se broj sl uajeva hri pavca poveao vi e
od tri puta; u Vel i koj Britaniji broj sl uajeva meu djecom ml aom od godi -
nu dana porastao je za 29 posto. I to unato tomu to se cjepi vo doi mal o da
ima 88-postotnu ui nkovi tost kod djece stare 7-18 mjeseci.'
1
'
1
Ponovno pojavl ji vanje hripavca u SAD-u nije najnoviji trend. Nakon to je
1940-i h cjepi vo uvedeno, broj sl uajeva hripavca bi o je najmanji 1976. godi -
ne. No od ranih 1980-i h pojava hripavca cikl iki je rasl a, s najviim dosegnu-
tim vri jednosti ma svake tri do etiri godi ne, neovi sno o vakci naci ji /
0
U studenom 2001. bri tansko je Ministarstvo zdravstva uni jel o promjene u
kal endar ci jepl jenja ukl jui vanjem jo jedne doze cjepi va protiv hri pavca, uz
priznanje da je hri pavac jo uvijek nezanemari v uzrok pobol a i smrti medu
bebama, koje su se zarazil e hri pavcem od svoje ci jepl jene starije brae i se-
stara ili roditel ja. Ni ta doza, dana u obl i ku nove nestanine verzije cjepi va
(u kojoj je toksi n hripavca inaktiviran gl utaral dehi dom ili voi kovi m peroksi -
dom, ili je geneti ki modi fi ci ran jer bi tako trebao biti sigurniji) nije pol u-
ila puno bol je rezul tate.
U vedskoj, gdje je cjepi vo testirano na skupini djece, jedna peti na djece
obol jel a je od hri pavca, ak i unato tomu to su djeca dobi l a tri i njekci je cje-
piva. U najbol jem se sl uaju procjenjuje da cjepi vo djel uje u manje od tri e-
tvrtine sl uaja/ '
6
U SAD-u su znanstveni ci , koji su radili na cjepi vu u klinici
je, bez obzi ra na to to su moda cjepiva i nesavrena, korist od njih ipak
vrednija od rizika. No probl em je toga argumenta to pretpostavl ja da cjepi va
zaista djel uju.
Hripavac
Za vri jeme vei h izbijanja hripavca vie od pol ovi ne rtava ve su bil e potpu-
no ci jepl jene. Profesor Stewart izvijestio je da je anal iza bri tanski h sl uajeva
hripavca 1974. i 1978., te 1974. u SAD-u i Kanadi pokazal a da je i zmeu jed-
ne trei ne do jedne pol ovi ne sve obol jel e djece bi l o ci jepl jeno. Kad je ispitao
gotovo 2.000 dojenadi koja je dobil a hri pavac, pokazal o se da su ga u dvije
trei ne sl uajeva dobi l a od svoje potpuno ci jepl jene brae i sestara. Prema
mil jenju dr. Stewarta kod djece nije vidljiva ni kakva zati enost ci jepl je-
njem, unato i njeni ci da svrha cjepiva upravo i jest zatita te popul aci je
jedinih bia ugroeni h tom neugodnom, no i nae ugl avnom beni gnom bo-
l esti ."
Uinak sadanjeg programa vakci naci je jest izl aganje jedi ne vi sokori zi -
ne grupe, odnosno djece, riziku [nuspojava] cjepi va i riziku infekcije, zakl ju-
uje dr. Stewart.
36
On smatra da je rizik da beba obol i od encefal i ti sa s trajnim oteenjem
mozga, kao posl jedi com hripavca (jedan od 38.000), usporedi v s rizikom o-
teenja mozga (jedan od 25.000) nakon primanja i njekci je s cj epi vom.
37
Godi ne 1993., ti jekom epi demi je hripavca dil jem Ameri ke, grupa istrai-
vaa iz djeje bol ni ce u Cincinnatiju, Ohi o, otkrila je da je epi demi ja izbila
ugl avnom medu djecom koja su prol a cijeli postupak i muni zaci je DPT cjepi -
vom.
3 8
Oko 30 posto djece bi l o je hospital izirano, i ako epi demi ja nije uzel a niti
jedan ivot. Kako je vei na obol jel e djece bil a izmeu 19 mjeseci i est godi -
na starosti, to znai da su trebal a biti rel ativno nedavno ci jepl jena, ak su se
i znanstveni ci poel i sl agati da ponueno cjel ostani no cjepi vo protiv hri-
pavca ne prua ni kakvu dugotrajnu zatitu.
Lijenici vol e isticati kako je, kad je ranih sedamdeseti h prol og stol jea u
Vel i koj Britaniji na neko vri jeme bil o preki nuto ci jepl jenje protiv hri pavca,
broj ozbi l jni h sl uajeva nagl o porastao. Nakon dokumentarnog filma prika-
zanog u SAD-u, a koji je kritizirao DPT cjepi vo, broj i muni zi rane djece je
opao. Zdravstveni su dunosni ci tada tvrdili da je broj sl uajeva hri pavca u
porastu jer je postotak ci jepl jeni h u padu.
Mayo, objanjaval i da oni zaista ne razumiju kol i ko je toksi na hri pavca po-
i rebno da bi se djeca zatitila. ini se, nai me, da ak i djeca s vi sokom razi-
nom protutijel a u svojoj krvi mogu dobiti hri pavac.
47
Tetanus i difterija
I zgl eda da isto vrijedi za difteriju i tetanus. Zakl juak je ispitivanja cjepi va,
koje je sponzori ral a ameri ka vl ada, da cjepi vo protiv difterije nije tako ui n-
kovi to i muni zi rajue sredstvo kao to se pretpostavl jal o.
4
"
Djel ovanje cjepi va protiv difterije kao da se gubi u odrasl oj dobi . U Lon-
donu je otkri veno da je etvrtina darovatel ja krvi u dobi od 20 do 29 godi na
imala nedovol jan imunitet, dok je pol ovi na oni h i zmeu 50 i 59 godi na bila
bez imuniteta.'
1
''' A u novi m dravama bi veg Sovjetskog saveza cjepi vo se ni-
je pokazal o zati tnom mjerom u obuzdavanju epi demi ja difterije. Vi e od 86
posto osoba koji ma je dana injekcija kombi ni ranog cjepi va protiv difterije i
tetanusa obol jel o je od difterije godinu dana nakon prvog docjepl ji vanja.
50
Sto se tetanusa l i e, struni ameriki tim, koji je prouavao cjepi va, za-
kl juio je da djel otvornost cjepi va moe znatno varirati od preparata do pre-
parata. Struni je tim takoer zakl juio da je, nakon to je cjepi vo proi e-
no i napravl jeno sigurnijim u smislu spreavanja reakci je na njega, njegova
mo zatite smanjena.'
51
Ospice
Britanski medi ci nski establ i ment pokuao je odgovornost za epi demi ju os-
pica koja je izbila krajem 20. stol jea prebaciti na neci jepl jene osobe, posebi -
ce medu si romani m, obojeni m stanovni tvom ali statistiki su pokazatel ji
ponovno dokazal i suprotno. Prema vl adinim statistikim pokazatel ji ma za
1989. godi nu, pol ovi na rtava studentske dobi bila je prethodno i numi zi rana.
I zmeu 1985. i 1986. godi ne vi e od tri etvrtine svili sl uajeva difterije poja-
vilo se medu djecom koja su bila potpuno ci jepl jena.''
2
Sve to je cjepi vo protiv ospi ca uspjel o napraviti jest transformirati i nae
iskl juivo djeju bol est u bol est odrasl ih. U vremeni ma prije i muni zaci je 90
posto svih paci jenata s ospi cama imal o je od pet do devet godi na. Meutim,
otkako je cjepi vo uvedeno, 55-64 posto paci jenata s ospi cama starije je od
deset godi na. Prosjena dob pacijenta s ospi cama na Sveuil itu Kal ifornija u
Los Angel esu za vri jeme tamonje epi demi je iznosil a je 22 godi ne.
5 3
152
Znaajan broj tih sl uajeva odnosi o se na studente, posebi ce na one ro-
ene i zmeu 1957. i 1967., kada je cjepi vo bil o uvedeno. Danas studenti
mnogih sveui l i ta moraju na upis donijeti potvrdu o nedavnom ci jepl jenju,
prije nekol i ko je godi na ameri ka vl ada proci jeni l a da je i zmeu pet i petna-
est posto svih studenata podl ono bol esti .
Amerika je i sprobal a najmanje etiri soja cjepi va protiv ospi ca, pri emu
su se sva etiri ukl juujui i Schwarzov soj koji se sada koristi u Vel i koj
Britaniji pokazal a pri l i no neuspjeni ma. Niz studija, objavl jeni h u stru-
noj medi ci nskoj literaturi, uvjereno je navodi o primjere vel ikih skupi na ci jep-
l jene djece koja su unato tomu dobi l a ospi ce.
Pri mjeri ce, 1986. godi ne, za pojave ospi ca u gradu Corpus Christi u Tek-
sasu, 99 posto djece bi l o je ci jepl jeno.
54
Godi ne 1988. je pak 80 posto sl ua-
jeva ospi ca izbil o medti djecom koja SLI bila uredno ci jepl jena u odgovarajti -
bj dobi .
w
Godi nu prije toga 60 posto oboljelih, od ospi ca predstavl jal e su ci -
jepl jene osobe.
5 6
ak i kad se ponudi ocjepl ji vanje, ni ono esto ne djel uje. U grupi poje-
dinaca kod koji h vakci naci ja nije djel oval a, samo je pol ovi ni oni h koji su do-
bili dodatno cjepi vo razina protutijela porasl a do one koja se smatra zatit-
nom.
5 7
Zaunjaci
1 uspjenost je cjepi va protiv zaunjaka neujednaena. U brojni m se sl uaje-
vima vel iki postotak potpuno ci jepl jene djece uspi o razbol jeti . Pri mjeri ce, u
vi carskoj je, est godi na nakon uvoenja MMR cjepi va, pojava zaunjaka
nagl o porasl a, ugl avnom meu ci jepl jenom djecom.
5
" Sl i no tomu, u ameri -
koj dravi Tennessee vel ika je epi demi ja izbila medu studenti ma, od kojih je
98 posto bi l o ci jepl jeno.
59
Rubeola
S obzi rom na ui nkovi tost, ni cjepi vo se protiv rubeol e, obi no ukl jueno u
kombi ni rano MMR cjepi vo, nije previ e i skazal o. J edna je studija, provedena
na Sveuil itu Pennsyl vani a, pokazal a da vie od jedne trei ne ci jepl jeni h
mladih djevojaka nije i mal o ni kakav znak imuniteta.'
1
" Kako virusi l ako muli
raju, mogl o bi biti da vas cjepi vo titi samo od jednog soja virusa, i ni od jed-
nog novi jeg. Novije tal i jansko istraivanje pokazal o je da je deset posto dje-
vojaka bi l o zaraeno divljim sojem virusa, i to nekol i ko godi na nakon ci jep-
ljenja.'''
Sve to se i muni zaci jom posti e jest porast pobol a od te bol esti . Nekol i ko
godi na nakon bri tanske kampanje cijepl jenja protiv ospi ca i rubeol e 1994.
godi ne, kad su sva kol ska djeca i zmeu 5 i 16 godi na starosti dobi l a kombi -
ni rano dvostruko cjepi vo, broj sl uajeva rubeol e u kotskoj popeo se na svoj
13-godinji maksi mum. Vei nu su obol jel i h od ospi ca predstavl jal a djeca i
ml ade osobe izmeu 15 i 34 godi na, koja su bila ci jepl jena u predkol skoj
dobi i ija je imunost na rubeol u iezl a. Zbog l oga su ml ade ene najpod-
l onije bol esti ba u onom i votnom razdobl ju kada je i najvjerojatni je da e
zatrudnjela te dijete to u njima raste izloiti rubeol i .''
Sl ian se obrazac ponaanja kada bol est odjednom postane bol est od-
raslih pojavi o i u Fi nskoj 1982. godi ne, nakon to je uveden program ma-
sovne i muni zaci je.
63
tovi e, djecu s uroeni m rubeol arni m si ndromom rodi-
l e su majke koje su dobi l e kompl etnu vakci naci ju protiv rubeol e/ "
Hi b meni ngi ti s
Cjepi vo protiv bol esti uzrokovane bakteri jom Haemophilus influenzae grupe
B, odnosno Hib cjepi vo, esto se istie kao primjer uspjenosti moderne me-
di ci ne te mu se pripisuje 15-struko smanjenje uestal osti pojavl jivanja bol esti .
Unato tomu medi ci nska znanost jo nije proizvel a doista djel otvornu verziju
l lib cjepi va.
Prvo cjepi vo, koje se 1985. poel o koristiti u SAD-u, bi o je polisahari,
koji se davao djeci starijoj od 15 mjeseci . Uskoro se u cjepi vo poel o gubiti
povjerenje jer su l ijenici izvijestili da su djeca dobi l a meni ngi ti s odmah po
ci jepl jenju. J edno istraivanje u Minnesoti pokazal o je da je injekcija petero-
struko poveala rizik djeteta od obol i jevanja.
65
Kako je starija verzija cjepiva diskreditirana, l ako se nekol i ko tvrtki poja-
vil o s konjugiranim cjepi vom oni m koje bi objedi ni l o 1 lib komponentu s
ve dokazani m cjepi vom protiv difterije (PRP- D), s cjepi vom protiv difterije/
/ hri pavca/ tetanusa (PRP- DPT) ili ak s protei nski m kompl eksom vanjske
membrane Neisseriae meningitidis grupe B (PRP- OMPC). Zami sao koja stoji
iza tih nerazuml ji vi h skraeni ca jest da se cjepi vo pri vee uz supstanci ju za
koju se zna da proi zvodi protutijel a, i me bi se tijel o ponukal o da proi zvede
i protutijel a za Hib. Godi ne 1993- ameri ka je Uprava za hranu i l i jekove
odobri l a Tetramune, kombi naci ju DTP cjepi va i Hib cjepi va.
154
Pokazatel ji pak tvrde da dodavanjem toksina difterije ui nkovi tost Hib
cjepiva ne samo da nije porasl a, ve je stvarno sniena.""
Uz to je i sama znanost na kojoj se zasniva pria o uspjehu Hib cjepi va
krajnje dvojbena. Noviji dokazi ukazuju na to da je uestal ost javl janja bol esti
dobrim di jel om nepri kazana, ugl avnom stoga to je sustav za praenje bol e-
sti reduci ran za 23 posto.
6 7
Sve to je cjepi vo mogue napravi l o jest da je Hi b
meningitis pretvori l o u bol est odrasl ih; prijanja prosjena dob rtava od go-
dine dana sada iznosi 25 godi na."
s
Pokuaval i el iminirati mi kroorgani zme i bol esti nal ik je stiskanju bal ona,
primjeuje naturopat Harol d Gai er. Stisnete jednu stranu, a to samo i zboi
drugu.
Pol i omi jel i ti s
Sto se pol i omi jel i ti sa tie, znanstveni ci su se poel i sl agati u tome da jedna
od sredinjih premi sa za davanje ivog cjepi va nije ispravna. U stvarnim sl u-
ajevi ma pol i omi jel i ti sa virus ivi u cri jevi ma, uobi aj eno uzrokujui be-
zopasnu i nfekci ju. Probl emi poinju ako virus putuje krvotokom i nade svoj
put do i vanog sustava, gdje moe prouzroiti paral izu. Cjepi vo s umrtvl je-
nim vi rusom, koji je i zvorno razvio dr. J onas Sal k, ubri zgava se i spod koe,
odakl e bi trebal o krenuti krvotokom stvarajui pritom protutijel a koja e
blokirati virus prije negol i dospi je u ivani sustav. Meutim mrtva vakci na
ne prua imunitet utrobe odnosno ne podi e razinu protutijel a u crijevi-
ma. To znai da bi, premda neete dobiti paral itiku formu pol i omi jel i ti sa,
divlji virus mogao ivjeti u vaoj utrobi i vi biste ga teoretski mogl i prenijeti
na nekoga drugog. tovi e, ori gi nal no Sal kovo cjepi vo zahti jeval o je tri ili vi-
e docjepl ji vanja svakih pet godi na.
Kad je prvi put odobrena, Sal kova je vakci na smatrana fantasti ni m uspje-
hom sve dok u 1960-i ma broj rtava pol iomijel itisa nije poeo rasti. Kad je
broj rtava dosti gao voznamenkaste brojke, kao i u pedeseti ma, ovaj novi
razvoj dogaaja doekan je kao dokaz da Sal kovo cjepi vo ne djel uje, tim vie
uzme l i se u obzi r da je vl adal a histerija oko pronal aenja lijeka.
ivo oral no cjepi vo (OPV), koje je razvio dr. Al bert Sabi n, u ezdeseti ma
je zami jeni l o Sal kovo cjepi vo, jer se pretpostavl jal o da primatel j njime ne sa-
mo da dobi va doi votni imunitet, nego i prestaje biti prenosi tel j divl jeg viru-
sa. A kako primatel j tjednima moe izluivali virus vakci ne kroz usta i putem
fekal ija, teoretski se smatra da moe prenositi imunitet na neci jepl jene oso-
be, i tako podizati razinu kol ektivnog imuniteta. Drugim rijeima, ivu oral-
no cjepivo postalo je cjepivo izbora uglavnom stoga to biste vi i vaa djeca
mogli djelovati imunizirajue na druge, necijepljcne pojedince.
Znanstveni ci sada shvaaju da ima premal o dokaza da i vo cjepi vo doista
ostvaruje ovaj i muni tet na mala vrata medu neci jepl jeni ma. Zakl juak je to
znanstvene studi jske grupe nakon epi demi nog izbijanja pol i omi jel i ti sa u
Tajvanu, gdje je do 98 posto ml ade djece bi l o i muni zi rano.
69
ak je i ameri -
ka Uprava za hranu i l i jekove priznala: Sada znamo da sekundarno i renje
virusa bl i ski m kontakti ma ima vrl o malu ul ogu u kol ekti vnom imunitetu.
7
"
Uza sve to, mnogo je dokaza da cjepi vo protiv pol iomijel itisa ima propu-
ste. Danas se mnoge pojave izbijanja bol esti vie dogaaju medu i muni zi ra-
nom nego medu neci jepl jenom popul aci jom. Pri mjeri ce, 1961. u Massachus-
et t s je dol o do irenja pol iomijel itisa, pri emu je vi e sl uajeva s paraliti-
ki m obl i kom bol esti zabi l jeeno medu ci jepl jeni m, nego neci jepl jeni m sta-
novni tvom. Nadal je, ak i ako se cjepi vo uzme, njime moda neete biti
adekvatno zati eni od odreenog soja virusa. Za vrijeme vel i ke epi demi je
hepatitisa A u Gl asgovvu, kivni serumi 24 rtava bili su testirani na protutijel a
pol i omi jel i ti sa. Samo je jedna treina grupe imal a prihvatljivu razinu protuti-
jel a na jedan soj vi rusa.
72
Tuberkuloza (BCG cjepivo)
Za mjerenje tuberkul i nske osjetljivosti u mnogi m se bri tanski m kol ama ko-
risti Heafov test. Za razliku od vei ne drugih testova osjetl jivosti, negati van
rezultat toga testa trebao bi znaiti da dijete ne nosi protutijel a na bacil tuber-
kul oze. Meutim test je na zlu gl asu kao netoan; ak je Ameri ka pedijatrij-
ska akademi ja (Ameri can Academy of Pedi atri cs) upozori l a svoje l anove da
test prate mogui l ano negativni i l ano pozitivni rezultati. Nadal je, ni tko vi-
e nije uistinu si guran to pozitivan test zapravo znai . Moe znaiti da je
netko imun na tuberkul ozu, da je prije i mao i nfekci je ili da je jednostavno
al ergi an ili osjetl jiv na test.
J edno ispitivanje kol ski h di spanzera u Vel i koj Britaniji, od kojih 92 posto
upotrebl java Heafov test, pokazal o je da se vei na njih sl oil a oko toga to
initi ako je oi tanje testa 0, odnosno ako je reakcija vrl o sl aba (preporuuje
se i muni zaci ja), ili ako je oi tanje testa 3 ili 4, to se oi tuje izrazitom reakci -
jom (upuuje se u kl iniku za pl une bol esti na dodatne pretrage prije ci jep-
l jenja). No mil jenja su se razlikovala kad je oi tanje testa bi l o 2. Pri bl i no
156
jedna trei na nije preporui l a imunizaciju, a pri bl i no dvije trei ne preporu-
il e su upui vanje u kl iniku za pl une bol esti na dodatne pretrage prije vak-
ci naci je. Samo je u jednom di spanzeru preporuena imunizacija na tom stup-
nju osjetl jivosti na test.
73
Osi m nesl aganja oko toga koje bi grupe trebal e, a koje ne bi trebal e do-
biti ivo cjepi vo protiv tuberkul oze, najvanija je upi tnost njegove ui nkovi -
tosti. U deset randomi zi rani h kontrol iranih pokusa, vodeni h od 1930-i h di-
ljem svijeta, sposobnost i muni zaci je BCG cjepiva kretal a se u rasponu od 80
do 0 posto.
7 4
U prosjeku, cjepi vo titi od tuberkul oze samo oko dvije trei ne
djece.
Probl em je u tome to BCG cjepi vo moe jedi no ograniiti umnoavanje i
irenje uzroni ka tuberkul oze, ali ne moe sprijeiti zarazu kod osoba koje
su i zl oene kl i cama. tovi e, sve je vi e dokaza da BCG cjepi va pruaju veu
zatitu od l epre nego od tuberkti l oze, pogotovo u zeml jama Treeg svijeta,
gdje je tuberkul oza jo uvijek vrl o esta. Vel ika afrika studija, koja je obu-
hvatila 83 000 osoba u dravi Malavi, pokazal a je da je pol ovi na ispitanika bi-
l a zati ena od l epre, ali ni tko nije i mao znaajnu zatitu od tuberkul oze.
75
Londonska kol a za higijenu i tropsku medi ci nu (School of Hygi ene and
Tropi cal Medi ci ne), koja je provel a posebne anal i ze, nal a je da je cjepi vo
ui nkovi to samo 22 posto u Keniji, a 20 posto u neki m dijel ovima I ndije.
Sveukupna ui nkovi tost diljem svijeta kree se i zmeu 0 i 80 posto, vjerojat-
no zbog varijacija u sojevi ma, genetski h i prehrambeni h razl ika, ili utjecaja
okol i a.
76
MIT BROJ 4: NUSPOJ AVE CJ EPIVA
SU RIJ ETKE I UGLAVNOM BLAGE
Kao to ne postoji siguran lijek, tako ne postoji ni si gurno cjepi vo, a mi smo
tek poel i shvaati kol i ko je svako od njih doista opasno. J edna od najodre-
enijih i najvei h studija o cjepi vi ma do dananjih dana, koju su provodil i
Centri za kontrol u i prevenci ju bol esti , najvanije tijel o ameri ke vl ade kada
je rije o zarazni m bol esti ma, poti ho je obznanjena nekol i ci ni znanstveni ka,
bez publ i ci teta ili izjava za tisak, na sastanku Savjetodavne komi si je za djeja
cjepiva u Washi ngtonu.
Zatvorenost za javnost te prezentaci je, odrane 9. rujna 1994. godi ne na
manjem semi naru u gradu Washi ngtonu, bila je u neskl adu sa spektakul ar-
157
nom pri rodom ondje doneseni h zakl juaka: preci zni je, da je rizik od napada-
ja kod djece utrostruen nekol i ko dana nakon primanja MMR ili DPT cjepi va.
Centri za kontrol u i prevenci ju bol esti pratili su napredak 500.000 djece u
SAD-u kori stei se bazama podataka organi zaci ja i tvrtki za zdravstveno osi -
guranje Heal th Mai ntenance Organi zati on, Kaiser Permanente i drugi h. Ti me
su bili u mogunosti povezati zajedno sve di jel ove istraivanja i podatke o
negati vni m reakci jama na dva kombi ni rana cjepi va. I dentificiral i su 34 vee
nuspojave cjepi va, koje su se kretal e u rasponu od astme, ki vni h poremea-
ja, infektivnih bol esti i di jabetesa do neurol oki h poremeaja, ukl juujui u
to meni ngi ti s, pol i omi jel i ti s i gubi tak sl uha.
No na grafi konu nuspojava, prema rijeima dr. Anthonvja Morrisa koji je
i sam bi o sudi oni kom toga sastanka, najvie se isticala i nci denci ja napadaja.
Uestal ost pojave napadaja, nai me, porasl a je tri puta iznad normal e ti jekom
prvog dana nakon to je di jete primil o dozu DPT cjepi va, a 2,7 puta u roku
od etiri do sedam dana nakon MMR cjepi va, to bi porasl o na 3,3 puta iznad
normal e u razdoblju od osam do etrnaest dana.
Napadaji, koji mogu ukl juival i grenje, nesvjesti cu i epi l epl i ne konvul -
zije, ve su jedno od estih stanja kod mal e djece, koja pogaaju, kako se
procjenjuje, j edno od 20 djece, odnosno pet posto dj ece.
7 7
Te bi vi soke broj-
ke mogl e biti odraz ui nka vakci naci je. Preci zni je, nova bi saznanja mogl a
znaiti da e cjepi va i dal je poveavati uestal ost pojave napadaja do pribl i-
nih 15 posto, pogaajui tako bl izu tri od dvadesetero djece.
Uinci DPT cjepi va bili su trenutani, uzrokujui porast i nci denci je napa-
daja tri puta i znad normal e unutar 24 sal a od pri manja doze, ali s nagl im pa-
dom na vri jednost svega 0,06 puta veu od normal e nakon prvog dana. MMR
cjepi vo djel oval o je pak dal eko sporije, pri emu je najopasni je razdobl je bi -
l o od osmog do etrnaestog dana nakon primanja cjepi va. Napadaji su esto
bili jaki, kako izvjeuju Centri za kontrol u i prevenci ju bol esti , te je etvrtina
svih sl uajeva zavrila bol ni ki m tretmanom.
78
Zakl juak je prezentaci je, odmjereni m i neutral nim rjeni kom reeno, da
je tvorce studije zani mal o kakvi su sinergistiki uinci anti gena kad se kom-
biniraju ili i stodobno primjenjuju odnosno jesu li napadaji prouzroeni
pojedi nani m cjepi vi ma ili tek smjesa anti gena brojni h cjepi va danih u isto
vri jeme rui i munosni sustav. Statistiki odjel bri tanskog Laboratorija za javno
zdravstvo doao je do vrl o sl inih rezultata: MMR cjepi vo utrostruil o je rizik
za napadaje, dok je DPT cjepi vo takoer poveal o taj rizik tri puta, obi no tri
158
dana nakon primanja i njekci je s dozom. Najvea stopa i nci denci je napadaja i
meni ngi ti sa zbog uporabe soja Urabe, to je komponenta MMR kombi ni ranog
cjepiva koja se odnosi na zaunjake, obi no se javlja i zmeu 15 i 35 dana na-
kon pri mjene.
7y
Kasnije istraivanje, kojim je obuhvaeno oko 700.000 djece
iz baze podataka Centara za kontrol u i prevenci ju bol esti , pol ui l o je ak i
gore rezul tate. Djeci izmeu 0 i 12 mjeseci starosti rizik za napadaje bi o je
deveterostruko povean onoga dana kad su primili DPT cj epi vo.
8 0
Isti je Statistiki odjel takoer otkri o da su djeca koja su primila MMR cje-
pivo imala pet puta veu vjerojatnost od oeki vane za i di opatsku tromboci -
topeni nu purpuru, kivni poremeaj koji esto zahtijeva transfuzije krvi. Ri-
zik je proci jenjen na jedan od svaki h 30.000 cjepl jeni ka.
81
Hripavac
Sto se sami h pojedi nani h cjepiva tie, za cjepi vo se protiv hri pavca, odnos-
no pertusi.sa, ne krije da je opasno. Od svih tetnih reakcija vakci naci je to se
sada prijavljuju u ameri ki Registar negativnih pojava cjepi va, koji je usta-
novl jen temel jem Zakona o kompenzaci ji za cjepi va (Vacci ne Compensati on
Act), pravne regul ati ve kojom se priznaju nuspojave cjepi va i rtvama osi gu-
rava kompenzaci ja, pretena vei na odnosi se na DPT cjepi vo. I zmeu 1991.
i 2001. godi ne prijavl jeno je 39.275 reakcija na sve vrste DPT cjepi va od
kojih su 6.783, odnosno gotovo jedna esti na, bil e vrl o opasne, ukl juujui u
to smrtne i shode, hospital izaciju ili trajnu nesposobnost.
82
tovi e, proi zvo-
ai l i jekova u Ameri ci , koji su obvezni uplaivati porez na i me kompenza-
cije budui m rtvama cjepi va, najveu stopu pl aaju upravo za DPT cjepi vo
preutno pri znanje da je najopasni je od svih cjepi va.
Zvui i vi e no nevjerojatno, ali si gurnost toga cjepi va nije ni kada bila
adekvatno dokazana prije no to ga se poel o ubrizgavati u mil ijune beba.
Naime, cjepi vo, kakvo ga danas poznajemo, nije razl iito od prvih uzoraka
napravl jeni h 1912. godi ne. Tada su dvojica francuski h bakteri ol oga uzgajal a
bakteri je hri pavca u vel ikim posudama, ubijali ih topl i nom, konzerviral i tu
smjesu formal dehi dom, i krenul i je ubrizgavati u stoti ne i stoti ne djece. Za
razliku od vei ne cjepi va, koja su detoksi ci rane i proi ene verzi je odnosni h
kl ica, cjepi vo protiv hri pavca jo uvijek sadri cijele stanice bakteri ja, zbog
ega se i naziva cjel osl anino ili si rovo cjepi vo.
83
To znai da ono jo uvijek
sadri enotoksi ne i tvari stani ne sti jenke, za koje se zna da su vi soko tok-
sini, te da uzrokuju vruicu, smetnje u rastu i smrt kod l aboratorijskih i vo-
159
tinja. Drugi toksi ni stimul iraju proizvodnju inzul ina. J edan utjee na skl onost
ivotinja oku i kol apsu; drugi bl okira mehani zme oporavka tijel a."
4
Novo ameri ko nestani no ili acel ul arno cjepi vo, nazvano DtaP, Uprava
za hranu i l i jekove odobri l a je 1992. godi ne, pa bi se mogl o ponudi ti i beba-
ma, a ne samo kao doza za docjepl ji vanje starije djece. Ta je nova vrsta cje-
piva testirana i u Europi . Lijenici su se nadali da e rezultati umiriti roditel j-
ske strahove.
Nedavno je istraivanje, naprotiv, ukazal o na to da nestani no cjepi vo
moda i nije si gurni je od cjepi va koje bi trebal o zamijeniti. Vel i ko ameri ko
i spi ti vanje nestani nog cjepi va protiv hri pavca (Nati onwi de Mul ti center
Acel l ul ar Pertussis Tri al ), koje je usporei val o vie od 2.000 djece kojoj je da-
vano ili nestani no cjepi vo ili cjel ostani na verzija, nal o je da se postotak
negativnih reakci ja smrt, blizu smrti, napadaji , zaostajanje u razvoju i hos-
pitalizacija nije razl i kovao izmeu starog i novog cjepi va."
s
J edi no testiranje si gurnosti ori gi nal ne vakci ne protiv hri pavca proveo je
britanski Savjet za medi ci nska istraivanja, koji je i skuao cjepi vo na 50.000
djece u dobi od 14 mjeseci ili starije. SAD ni kada nisu organi zi ral e vlastita tes-
tiranja, nego su se oduvi jek osl anjal e na rezul tate toga bri tanskoga testiranja
provedenog u 1950-i ma. K tome, 42 bebe koje su i mal e konvul zi je u razdob-
lju od 28 dana nakon cijepl jenja nisu bil e uraunate, te je cjepi vo pretpostav-
l jeno kao si gurno, ak i kad to znai opasnost za jedno od 1.000 djece."
1
'
l ako su pokusi bili osmi l jeni tako da prikau samo ui nkovi tost, a ne si-
gurnost cjepi va, bri tanski i ameri ki zdravstveni autoriteti koristili su ih kao
dokaz da je cjepi vo si gurno za bebe stare svega est tjedana. Sto znai da si-
gurnost cjepi va nije testirana u dozi koja se daje novoroenadi . to takoer
znai da se dvomjeseni m bebama daje ista doza kao djeci tri do etiri puta
veoj od njih.
U izvjetaju I nstituta za medicinu ameri ke Naci onal ne akademi je znano-
sti, koji je sponzori ral a tamonja vl ada, pri kupl jena je medi ci nska literatura
za 17 zdravstveni h probl ema koji su bili povezani s D T P cjepi vom, te je za-
kl jueno da cjepi vo moe prouzroiti anafil aktiki ok (po ivot opasna al er-
gijska reakci ja) i dugotrajni neutjean pl a ili vritanje, to ponekad traje 24
sata ili vi e."
7
Prema Harrisu L. Coul teru i Barbari Fisher i nji hovoj poti cajnoj
knjizi Pucanje na slijepo (A Shot in the Dark), -na ovaj nai n pl akanja, tanak,
sabl astan, zavijajui gl as, posve drugaiji od normal nog djejeg pl aa, Ikoji
vrlo nal i kuje takozvanom) eri encephaiique (eneefal i ti ki pl a), nai l o se u
nekim sl uajevi ma encefal itisa".""
I sto tako, u I nstitutu za medi ci nu pronal i su vezu, i ako slabu, Izmeu
DTP cjepi va i akutne eneefal opati je i oka, to uzrokuje total ni kol aps."
9
En-
cefal itis je upal a mozga koja izaziva oti canje i crveni l o fontanel a kod djece.
U Ameri ki naci onal ni centar za i nformaci je o cjepi vi ma pristigl o je mnogo
izvjetaja o djeci koja SLI nakon takvih epi zoda ostal a s trajnim oteenjem
mozga ili SLI umrl a. U gotovo svakom od tih sl uajeva roditelji su sami moral i
izvjetavati o reakciji svojeg djeteta na cjepi vo jer je njihov l ijenik ustrajao
na tome da j edno s drugim nema veze.
-Moj unuk dobio je svoju prvu injekciju DPT cjepiva i oralno cjepivo
protiv poliomijelitisa kad je imao dva mjeseca i bio na redovnoj kontroli
da se vidi kako napreduje, kae jedna baka iz Washington^. -Nakon
injekcije poeo je plakati. Lijenik je mojoj keri dao Pcdiacare (blagi
analgetik za djecu), ali unuk nije prestajao s vritanjem u visokim
tonovima. Kad se malenom temperatura spustila na 36,5 stupnjeva,
medicinska je sestra rekla keri da nahrani dijete. Moj je unuk poeo
povraati u luku, i nastavio plakati. Medicinska je sestra rekla da je to
normalno. Lijenik je rekao keri da djetetu da vie Pediacarea, u nadi
da e ga to uspavati. U tri sata poslije ponoi oboje su usnuli. U sedam
ujutro moja se ki probudila i nala mojeg unuka potpuno crvene jedne
strane lica, vrsto stisnutih aica, krv mu je curila iz nosa i usta. i nije
disao. Umro je 21 sat nakon svoje prve injekcije s DPT cjepivom.-
Cl aire i z Mi nnesote kae da nakon prve i njekci je DPT cjepi va njezina dvo-
mjesena ki prva dva dana nije pokazi val a ni kakvo neobi no ponaanje,
osim to ju je smetal o kad bi pomi cal a noi cu (gdje je primil a i njekci ju). Pro-
vjeraval a sam joj temperaturu svaki put kad bih joj mijenjal a pel ene i sve je
bi l o u redu. Poel a je dobivati napadaje dva dana nakon cijepl jenja, kae
Cl aire. Od tada su joj daval i svaki postojei lijek za napadaje i bila je u komi
dva tjedna, i jo uvijek ima napadaje. Mi smo sada s njom kod kue jer ima
od 50 do 200 napadaja na dan. I ma teak stupanj retardaci je, vezana je uz
krevet, hranjena uz pomo sonde i sl ijepa zbog oteenja mozga.
Temel jei svoj zakl juak na 10-godi njoj studiji, I nstitut za medi ci nu na-
vodi da cjepi vo moe pokrenuti akutnu neurol oku bol est kod djece skl one
abnormal nosti ma mozga ili metabol i zma. I straivai su sada svjesni da kod
161
160 1^
djece moe doi do oteenja mozga, pa i smrti, ako se kod njih razvije oz-
biljna neurol oka bol est u razdobl ju od ijedan dana nakon vakci naci je.
9 0
Rizik l akva obl i ka neurol okog oteenja proci jenjen je na do j edno od
50.000 ci jepl jene dj ece.
9 1
Premda je Gordon Stewart napomi njao da je rizik
za smrt bebe ili oteenja mozga zbog samog hri pavca usporedi v s rizikom
smrti ili oteenja mozga od cijepl jenja, stvarni rizici od cjepi va mogl i bi biti
puno gori .
9 2
Prema naknadama koje su u Vel i koj Britaniji i spl aene obitel ji-
ma djece za koju je sud potvrdi o da su oteena cjepi vom protiv hri pavca, is-
postavi l o se da je u razdobl ju 1958.-1979. oteenje predstavl jal o rizik za jed-
no od 30.000 djece, najmanje tri puta vie nego za sva ostal a cj epi va.
9 3
l ako je odbor I nstituta za medicinu zakl jui o da u postojei m medi ci n-
skim studi jama nema dovol jno dokaza koji bi pokazal i da cjepi vo protiv hri-
pavca moe uzrokovati druga ozbil jna oteenja, on nije i skl jui o mogua
oteenja u koja se ubrajaju di jabetes tipa 1 (ml adenaki di jabetes), poteko-
e s uenjem, poremeaj nedostatka panje, djeje spazme, i si ndrom izne-
nadne oj enake smrti (SI DS).
Uprava za hranu i l i jekove sponzori ral a je studiju kal i forni jskog sveui l i -
ta u koju su bila ukl juena djeca koja su primil a sveukupni h 15-000 doza
DTP cjepi va. U toj studiji devetero djece i mal o je konvul zi je, a devetero epi -
zode kol apsa, s uestal osti pojavljivanja svakog od tih stanja jednom u 1750
i muni zaci ja. Meutim, kako je svako dijete pri mi l o od tri do pet injekcija s
DTP cjepi vom, u stvarnom bi riziku od oteenja vjerojatnije mogl o biti jedno
od 400 djece.'-" U jednoj studiji o 53 beba koje su umrl e od i znenadne oje-
nake smrti, 27 ih je bi l o primil o DPT cjepi vo do jednog mjeseca prije njiho-
ve smrti. est smrti dogodi l o se u roku od 24 sata, a 17 u roku od jednog tje-
dna nakon to je dano cj epi vo.
9 5
Svjedoei 1985. godi ne pred Senatom SAD-a, Eduard Brandt ml ., tadanji
dravni povjereni k za zdravstvo, proci jeni o je da svake godi ne 35.000 djece
pretrpi oteenje mozga zbog ovog cjepi va. Druge procjene Sveuil ita Kali-
fornija u Los Angel esu govore o tome da 1.000 djece svake godi ne umi re od
i znenadne oj enake smrti (SI DS) kao izravne posl jedi ce DPT cjepi va, to
predstavl ja od 10 do 15 posto ukupnog broja sl uajeva SI DS-a u SA D-u.
%
U ranim su 1970-i ma dr. Archi e Kal okeri nos i dr. Gl enn Dettman, koji su
prouaval i djecu Abori i na, australskih domorodaca, bili zbunjeni olkrivi
da se stopa mortal iteta meu abori di nskom djecom odjednom nagl o vinul a,
u neki m mjestima ak za 50 posto. Odmah su povezal i : porast sl ope smrtno-
163
sti vremenski se podudarao s intenzivnim napori ma za imunizaciju te djece,
od kojih su mnoga bila bol esna ili imala ozbil jan deficit vitamina kad su pri-
mila svoje DPT cj epi vo.
9 7
Kao rezul tat tih i drugih dokaza, vedska, Njemaka i J apan izuzeli su cje-
pivo protiv hri pavca iz programa redovi tog ci jepl jenja.
J edi no ispitivanje vel ikih razmjera cjepi va protiv hri pavca otkril o je da
jedna od svaki h 875 doza cjepi va uzrokuje konvul zi je, ok ili kol aps. Ti je-
kom ispitivanja dvije su bebe upravo zbog toga i umrl e.
9K
to se oteenja
mozga ti e, vedsko istraivanje pokazal o je da jedno od 17.000 djece pretrpi
oteenje mozga ili smrt.
9 9
U Vel i koj Britaniji naci onal na je studija o eneefa-
lopatiji u djetinjstvu, koja je imala za cilj i skl juenje opasnosti cjepi va, poka-
zala da jedna od 110.000 injekcija s DPT cjepi vom izaziva ozbi l jne neurol o-
ke reakci je, a jedna od 310.000 injekcija oteenje mozga ili smrt.
1 0 0
No kako
svako di jete primi tri i njekci je s cjepi vom, stvarne bi brojke mogl e bili vee:
ak jedno od 30.000 djece mogl o bi imati neurol oku reakci ju, a jedno od
100.000 djece moglo bi imati oteenje mozga ili umrijeti.
Tetanus
Kad je rije o tetanusu, zakl juak studije ameri kog I nstituta za medi ci nu o
tetnosti cjepi va jest da bi ono mogl o izazvati vruicu, napadaje, bol ove, o-
teenje i vaca, fatal ni anafi l akti ki ok, degeneraci ju i vanog sustava i
Gui l l ai n-Barreov si ndrom.
1
"
1
Docjepl ji vanje protiv tetanusa takoer moe
prouzroi l i pri vremeni pad broja T-l i ml oci ta u krvi na razinu sl i nu onoj kod
rtava AI DS- a.
1 0 2
Dodatni probl emi s takozvani m sigurnim cjepi vom odnose se na eneefa-
lilis ili oteenje i vanog sustava ili unutarnjeg uha. Ameri ki Physician's
Desk Reference upozorava da e doze za docjepl ji vanje vrl o vjerojatno pove-
ati uestal ost i ozbi l jnost reakcija daju l i se preesto.
1 0 3
To se moda dogo-
dilo i 14-goi njem sinu Mary iz Exmoutha. Nakon ugriza psa dana mu je
injekcija protiv tetanusa. Pet dana kasni je, usred noi , i mao je svoj prvi epi -
l eptiki napad, i od tada ima epi l epsi ju. Mary je upital a svojeg l ijenika ope
prakse postoji li neka veza izmeu ta dva dogaaja i, kao i mnogi ma drugi -
ma, njezina je bojazan otkl onjena pripisivanjem djeakove bol esti pukoj ko-
i nci denci ji . Uostal om, rekao je njezin l ijenik, za cjepi vo protiv tetanusa poz-
nal o je da nema nuspojava. Tek kada je moj sin promi jeni o l i jeni ka, nakon
nekol i ko godi na, njegov ga je novi l ijenik posl ao na sni manje mozga da vidi
162
postoji l i ondje razl og za njegovo stanje poput oi l jnog tkiva, rekl a je. -Nije
postojao nijedan.
Ospice/zaunjaci/rubeola (MMR cjepivo)
Sve donedavno nama su u Vel i koj Britaniji l ijenici i vl ada govori l i da se
MMR cjepi vo si gurno koristi u drugim zeml jama, posebi ce u SAD-u, ve godi -
nama. Takoer su nam govoril i da ono osi gurava, kao to je to u l istopadu
1988. godi ne biva ministrica zdravstva Edvvina Currie sroi l a, -doi votnu
m
zatitu protiv sve tri zarazne bol esti s jednom injekcijom.
Ali u SAD-u je od 1991. do 2001. u Registar negativnih posl jedi ca ci jepl je-
nja (Ameri can Vacci ne Adverse Events Reporti ng System) pri javl jeno 23787
tetnih pojava nakon MMR i muni zaci je. od koji h su mnoge zahti jeval e hitan
medi ci nski tretman i dovel e do trajnog oteenja ili smrti. I ako te brojke, kao
i o kae Naci onal ni informacijski centar za cjepi va (National Vacci ne I nfor-
mation Center), predstavl jaju samo 10-15 posto ukupnog broja nuspojava
(zbog vel i kog broja neprijavl jenih sl uajeva), stvarno bi stanje mogl o biti pu-
no gore.
1
"
5
Bri tanski i ameri ki strunjaci za cjepiva, pri mjeri ce dr. Begg iz bri tanskog
Laboratorija za javno zdravstvo, tvrde da su pojave encefal i ti sa potaknutog
cjepi vom protiv ospi ca vrl o rijetke i dogaaju se kod jednog od 200.000 dje-
ce. Si mptomi ukl juuju vruicu, gl avobol ju, mogue konvul zi je i promjene
ponaanja. Veina si mptoma je blaga, kae on, i djeca e se oporaviti.
I pak, mnoge studije izvjetavaju o znatno vei m rizicima. U jednoj nje-
makoj, pri mjeri ce, j edno od 2.500 ci jepl jene djece i mal o je kompl i kaci je s
mozgom, a jedno od 17.650 zavril o je s encefal i ti som.
10
"
Pri bl i no j edno od 400 djece kojima je dana injekcija cjepi va patit e od
konvul zi ja,
107
a oko jedne peti ne mladih ljudi koji su docjepl ji vani protiv os-
pica imat e zamjetni je nuspojave, ukl juujui vrui cu, bol u oi ma i potrebu
za boravkom u krevetu."
1
"
Novo istraivanje nal o je moguu povezanost i zmeu cjepi va protiv os-
pica i nagl og porasta uestal osti Chronove bol esti i kol itisa kod dj ece.
1 0 9
Dvi je verzije cjepi va, koje proi zvode tvrtke Meri eux i Smi thKl i ne Beech-
am, LI jesen su 1992. godi ne povuene s bri tanskog trita, a i drugdje, zbog
rizika od meni ngi ti sa od Urabe soja, koji se koristi za onu komponentu cje-
piva koja se odnosi na zaunjake. J apanska vlada povukl a je vlastitu verziju
MMR cjepi va u travnju 1993. nakon to je otkri vena veza s meni ngi ti som. Go-
164
dinu kasni je japanski su dunosni ci objel odani l i da je kod jednog od 1.044
ci jepl jene djece dol o do razvoja asepti kog meni ngi ti sa.
11
" Vlada je takoer
pronal a dokaze da cjepi vo moe izazvati zaunjake, koji mogu biti prenese-
ni na drugu djecu.
I zvjetaj I nstituta za medi ci nu ameri ke Naci onal ne akademi je znanosti
zakl jui o je da cjepi vo protiv ospi ca moe prouzroi ti smrt zbog i nfekci je so-
jem cjepi va, tromboci topeni ju (rijetku krvnu bol est koju karakterizira smanje-
nje broja krvnih pl oi ca), fatalan ok i artritis. Navode i da se ne moe isklju-
iti mogunost da cjepi vo samo po sebi moe prouzroiti pojavu subakut-
nog skl erozi rajueg panencefal i ti sa (SSPE)."
1
Neposredno nakon to je ci jepl jen protiv ospi ca, za vri jeme kampanje ko-
ja se 1994. vodi l a dil jem Vel i ke Britanije, Sam, i nae zdrav 12-godinji spor-
ta, poeo je gubil i osjeaj za koordi naci ju i ruiti se. Uz to je poeo imati
stal ne napadaje ponekad i 15 njih u sat vremena. Nakon to je gotovo
postao pri kovan za inval idska kol i ca, konano mu je di jagnosti ci rano fatal no
stanje, subakutni skl erozi rajui panencefal i ti s. Premda je njegovo stanje poz-
nata, po opem mil jenju rijetka nuspojava cjepi va protiv ospi ca, njegovi su
l ijenici odbijal i priznati tu vezu. Umjesto toga navodil i su da je cjepi vo samo
pokrenul o pritajenu bol est koju su prouzroi l e ranije prebol jene ospi ce. Pro-
bl em je, ustrajno tvrdi njegova majka, to Sam nije ni kada i mao ospi ce.
Pored ci jel og niza nuspojava cjepi va, vae dijete moe obol jeti i od tako
zvanih ati pi ni h ospi ca, posebno opasnog obl i ka bol esti koji je otporan na
tretman. U studiji iz 1965., koja je provedena u Cincinnatiju ti jekom epi demi -
je ospi ca, 54 ci jepl jene djece dobi l o je ati pi ne ospi ce. Mnogo te djece bi l o je
tako bol esno, s jakom vrui com i upal om pl ua, da je moral o biti hospital izi-
r ano."
2
Postoje ak neki dokazi da spreavanje djejih bol esti kod djece spreava
adekvatan razvoj njihova i nmnosnog sustava. Kad se djeca ci jepe protiv os-
pica, ona esto obol e od takozvani h blagih ospica s nedovol jno razvijenim
osi pom. J edna je studija nala dokaz za povezanost i zmeu nedostatka osi pa
kod ospi ca i poveane stope pobol a od degenerati vni h bol esti , poput raka,
u kasni jem i votu.
113
Puno je l ijenika ope medi ci ne izvjetaval o o tome da
su pacijenti obol jel i od raka imali posebno mal o zaraznih bol esti u djetinjstvu
u anamnesti ki m podaci ma.
166
Rubeola
Ameri ka Naci onal na akademi ja znanosti uvrstila je u svoje i zvjee podatak
da komponenta MMR cjepi va koja se odnosi na rubeol u moe prouzroi ti du-
gotrajan ili kratkotrajan artritis. J edan proi zvoa trostrukog cjepi va proci je-
nio je da komponenta rubeol e u cjepi vu uzrokuje artritis u do tri posto djece
i do 20 posto odrasl i h ena koje pri me cjepi vo. Simptomi [artritisa] mogu
potrajati mjeseci ma ili, u rijetkim sl uajevi ma, godi nama, navodi farmaceut-
ska tvrtka od bl agih bol ova do krajnje ukoenosti .
122
Smatra se da najvei
rizik za tegobe sa zgl obovi ma i udovi ma imaju djevojke adol escentske dobi .
Ve je dal eke 1970. godi ne ameri ko Ministarstvo zdravstva, obrazovanja
i soci jal ne skrbi izvijestil o da je oko 26 posto djece koja su primil a cjepi vo
protiv rubeol e u skl opu naci onal nog programa testiranja razvil o artralgiju i
artritis. Mnoga su djeca moral a zatraiti l i jeni ku pomo, a neka su hospi ta-
lizirana kako bi se obavi l e pretrage za reumatsku grozni cu i reumatoi dni ar-
tritis.
123
Dr. Aubrey Ti ngl e, pedijatrijski i munol og Djeje bol ni ce u kanadskom
gradu Vancouveru, pokrenuo je vee istraivanje u tome podruju. Prema
njegovi m vl astitim studi jama, 30 posto odrasl ih osoba koje su primil e cjepi vo
protiv rubeol e pati od artritisa u roku od dva do etiri tjedna to moe va-
rirati od bl agi h bol ova u zgl obovi ma do ozbi l jne ukoenosti . Ti ngl e je tako-
er pronaao virus rubeol e kod jedne trei ne paci jenata odrasl e i djeje dobi
s reumatoi dni m artri ti som.
12
'
1
Ti jekom kampanje za ci jepl jenje protiv ospi ca 1994. godi ne bri tansko Mi-
nistarstvo zdravstva u pi sani m je izvjeima l i jeni ci ma pri znal o da e 11
posto pri movakci ni rani h, odnosno oni h koji su prvi put primili cjepi vo protiv
rubeol e, dobi ti artritis. I pak, u brouri koja se dijel il a roditel jima ta vi tal no
vana i njeni ca nije ni spomenuta.
Poliomijelitis
Gl avni probl em sa ivim virusom pol iomijel itisa jest u tome to se ta atenu-
irana ili osl abl jena verzija virusa u cjepi vu moe geneti ki mijenjati u crijevi-
ma u svoj vi rul entan obl i k koji izaziva paral itiku formu pol i omi jel i ti sa kod
ci jepl jene osobe ili kod osoba s koji ma je ta osoba nedavno bil a u kontaktu.
U dananje su vri jeme gotovo svi sl uajevi pol iomijel itisa u Vel i koj Britaniji ili
SAD-u prouzroeni cjepi vom, te se ugl avnom pojavl juju medu takozvani m
kontakti ma bakama i djedovi ma, roditel jima ili braom i sestrama, koji su
167
Zaunjaci
Njemaki strunjaci otkril i su 27 neurol oki h reakci ja na cjepi vo proti v zau-
njaka, ukl juujui u to meni ngi ti s, febri l ne konvul zi je, encefal i ti s i epi l epsi -
ju.
11/ 1
Od svih sl uajeva pojave encefal itisa nakon zaunjaka u razdobl ju od
15 godi na jedna je esti na si gurno prouzroena cj epi vom.
1 1 5
I straivanje i z
Kanade proci jeni l o je rizik od cjepi vom protiv mumsa i nduci ranog encefal i ti -
sa na jedan od 100.000;
1 1 6
sl ovenska studija zakl juil a je da se javlja kod jed-
nog od 1.000 cj epl j eni ka."
7
Kad je rije o meni ngi ti su koji se javlja zbog cjepi va protiv zaunjaka, do-
nedavno javno uvjeravanje bri tanskog Ministarstva zdravstva da rizik iznosi
jedan od 11.000 u suprotnosti je s nal azima za koje se ve dugo zna, objav-
l jenima u jednom od vodei h ameri ki h pedijatrijskih asopi sa, da stopa rizi-
ka varira i zmeu jedan od 405 i jedan od 7.000 danih cj epi va."
8
bri tanska se vl ada nije osvrtal a na te znakove upozorenja o dijel u cjepiva
koji se odnosi na zaunjake, sve dok anal iza postojeeg stanja koju je napra-
vi o Laboratorij za javno zdravstvo nije ukazal a na nepri hvatl ji vo vel ik broj
djece koja su dobi l a meni ngi ti s od odreenog soja cjepi va protiv zaunja-
ka.
1 1 9
U Notti nghamu je brojnost sl uajeva sugeriral a da bi rizik mogao biti
visok, ak za jednu od 4.000 doza; Laboratorij za javno zdravstvo na kraju je
zakl jui o da se rizik odnosi na jednu od svaki h 11.000 doza.
1 2 0
Pa ak i nakon to je vlada na brzinu povukl a dvije verzije cjepi va koje su
sadraval e Urabe soj virusa zaunjaka dobri h 18 mjeseci nakon to je to
uinil a Kanada tvrtka Smi thKl i ne Beecham nastavil a je proizvoditi cjepi va
koja sadre taj poseban soj kako se postojei programi i muni zaci je u
podruji ma gdje nema druge vakci ne ne bi moral i obustavi ti .
121
Drugi m rije-
i ma, u neki m se dijel ovima svijeta smatral o da je bol je podijel iti cjepi va za
koja se zna da su opasna, nego djecu izloiti bol esti koja je ugl avnom beni g-
na.
Nakon to je njezin sin pati o od nuspojava MMR cjepi va, J acki e Fl etcher
oformi l a je grupu koja se naziva JABS - Justice, Awarness and Basic Support,
za pruanje i nformaci ja i podrke obitel jima djece koja su ugl avnom otee-
na MMR cjepi vom. Dosad su je kontakti ral e stoti ne i stoti ne obitel ji ija djeca
navodno imaju trajna oteenja od sada ve povuenog cjepi va protiv zau-
njaka. Meutim nemal i broj prijavljenih sl uajeva oteenja, za koja se vode
sudski sporovi , odnosi se na postojee MMR cjepi vo, koje proi zvodi ameri ka
tvrtka Merck.
na neki nai n osjetl jivi na pol iomijeiitis ali i medu sami m primatel jima cje-
piva. Kako navodi Svjetska zdravstvena organi zaci ja (WHO), znanstveni ci su
takoer identificiral i novi soj virusa to se javlja kao posl jedi ca uporabe cje-
piva protiv pol i omi jel i ti sa u neki m zeml jama svijeta.
12
"'
Bernard Reis, profesor engl eskog jezi ka na kol edu Vassar, s di pl omama
Sveuil ita Cornel l i Harvard, kojega su svi opisival i kao energi nog mukar-
ca, uspjenog sportaa, sretno oenjenog oca jednog si ni a, posl uno je od-
veo svojeg sina na zakonom obvezujue ci jepl jenje. Mjesec dana nakon to
je mal ian ci jepl jen, Rei s je osjeti o da se umara penjui se uz stube te zakl ju-
i o da je obol i o od gri pe. Dva dana kasnije kol abi rao je na podu svoje kupa-
oni ce, a nakon hi tne hospi tal i zaci je, bi o je potpuno paral iziran, te su ga sta-
vili na umjetna pl ua i i ntravenozno ga hranil i. Nakon jedanaest mjeseci vra-
tio se kui u i nval i dski m kol i ci ma. Napetost zbog svega toga bil a je prejaka
za moj brak, pa se raspao, napi sao j e.
1 2 6
Od tada je njegov ivot bi o -slow
motion pakao. I ako moe epajui hodati, jo uvijek je izrazito sl ab zbog na-
pada pol iomijel itisa. ivi od soci jal ne pomoi u gradskom stanu u New Yor-
ku. Nije mu omoguena ni kakva druga vl adina pomo ili kompenzaci ja.
Onoga dana kada su se Bob i Marjorie uselili u svoj novi dom, Bob je ko-
l abi rao na sofi. Sl jedeeg se jutra al io da ne moe pomaknuti lijevu ruku.
Nekol i ko dana kasni je bi o je potpuno paral iziran. Nakon niza pretraga l ije-
nici su Bobu napokon dijagnosticiral i paral il iki pol i omi jei i ti s. Njegova ki
Chl oe ci jepl jena je ivim cjepi vom protiv pol iomijel itisa ni dva mjeseca prije
toga. Nitko od l i jeni ka nije upozori o Boba, koji je i mao Nethertonov sin-
drom (kona bol est), da je njegov i munosni sustav osl abl jen korti zonom koji
uzima te da ima vi sok rizik za dobi vanje pol iomijel itisa od bi l o koga tko je
ci jepl jen protiv te bol esti unato upozorenju za l i jeni ke koje je tvrtka Le-
derl e, proi zvoa cjepi va, istakla na pakiranju cjepi va. Godi nu dana nakon
to je obol i o od pol i omi jel i ti sa, Bob je premi nuo.
U razdobl ju od 1991. i 1997. godi ne u SAD-u je bi l o vie od 31 sl uaja pa-
ral itikog pol i omi jel i ti sa i zazvanog cj epi vom,'
27
a najmanje je 10 sl uajeva
paral i ti kog pol i omi jel i ti sa prouzroenog i vom vakci nom prijavl jivano sva-
ke godi ne prije nego to se pojavi l a inaktivirana verzija cjepi va.
12
" (U Vel i koj
Britaniji 13 sl uajeva izmeu 1985. i 1991.
12
'
;
) Ameri ki Centri za kontrol u i
prevenciju bol esti , zajedno s njemaki m l i jeni ci ma sa Sveuil ita u Kol nu,
procijenil i su sadanji rizik za cjepi vom inducirani pol i omi jei i ti s na jedan od
pet milijuna doza i vog cjepi va, ili na jedan od 200.000 prvih doza, za koje
168
se smatra da su najri zi ni je.
13
" Kao i uvijek kad je rije o sl ubeni m statistika-
ma, te bi brojke mogl e biti preni ske; ako vam je i munosni sustav osl abl jen
zbog, pri mjeri ce, uzimanja l i jekova poput steroi da, rizik se umnaa 10.000
puta. U Njemakoj se vei na sl uajeva paral itikog pol i omi jel i ti sa prouzroe-
nih vakci nama javl jal a kod djece od dvije godi ne starosti ili ml adom od-
nosno meu sami m primatel jima.
Osi m pol i omi jel i ti sa, cjepi vo protiv te bol esti predstavl ja za vae dijete i
rizik za sl abi je dobi vanje na teini ili obol i jevanje od drugih paral itikih bo-
lesti. Pri mi jeeno je da su djeca imunizirana ivim agensi ma, kao to je cjepi -
vo protiv pol i omi jel i ti sa, statistiki bitno izgubil a na teini u usporedbi s
djecom iste vel i i ne koja nisu bil a ci jepl jena.
131
Ona koja su u trenutku ci jep-
ljenja bil a mal a za svoju dob najvie su pogoena.
Prije nekog vremena u Kini se pojavil a nova bol est, kojoj je medi ci nski ti-
sak dao nadi mak kineski paral itiki sindrom (CPS). I ako je ve prije dijag-
nosticirana kao drugo paral i ti ko stanje, Gui l l ai n-Barreov si ndrom (GBS), is-
traivai iz Druge bol ni ce Medi ci nskog fakul teta Hebei u Kini temel ji to su is-
traili sve sl uajeve i zakl juil i da je ta bol est, koja pogaa djecu i ml ade, va-
rijacija pol i omi jel i ti sa.
Prije nego to se 1971. godi ne oral na vakci na protiv pol i omi jel i ti sa (OVP)
poel a primjenjivati u pokrajini Hebei , broj obol jel i h od pol i omi jel i ti sa bi o je
vel ik, ali su di jagnoze GBS-a bil e rijetke. Tada je, nakon 1971., uestal ost po-
bol a od pol i omi jel i ti sa postepeno opadal a, ali se zato uestal ost pobol a od
GBS-a uveal a za oko deset puta. Tri poveanja i nci denci je pol i omi jel i ti sa u
potpunosti su se pokl apal a s tri epi demi je GBS-a.
Prema dr. Y an Shen i dr. Guohue Xi i z bol ni kog Odjel a za neuropsi hi jat-
riju, taj dokaz snano ukazuje na to da je virus pol i omi jel i ti sa odgovoran za
sl uajeve di jagnosti ci rane kao GBS. Rasprostranjenost pri mjene OPV-a mogl a
je dovesti do mutaci je virusa, to je rezultiralo promjenom bol esti i/ ili pro-
mjenom gl avnog epi emi jskog tipa poliovirusa, napisal i su.
1 3 2
Sl uajevi GBS-a vezani uz cjepi vo protiv pol iomijel itisa pojavl juju se i ti
Vel i koj Britaniji. Emma Whi tl ock otila je svojem l ijeniku na rutinsku vakci -
naciju protiv pol i omi jel i ti sa i trbunog tifusa jer se spremal a s obitel ji otputo-
vati u Maroko. Ona pri a:
Tu sum veer dobila povienu temperaturu te bolove u rukama i
nogama. Bolovi u nogama bili su najgori. Nakon priblino dva tjedna,
dok sam vani etala, jedna me noga -izdala. inilo mi se da su mi obje
169
noge slabe, a bile su ukoene. Nakon nekog vremena imala sam osjeaj
da mi noge gore.
Moje se stanje s godinama neprestano pogoravalo, i sada sam u
stanju uiniti svega nekoliko koraka prije negoli osjetim bol i stranu
ukoenost u nogama, to me prisiljava da sjednem. Bilo kakav pokret
stvara mi isti bol, ak i kad se vozim automobilom.
1 ruke su mi isto pogoene. One sada kao da plamte kad previe
radim i u njima osjeam slabost. Osim problema s udovima, patim od
uhobolje i nekog oblika gluhoe, uz este upale vratnih lijezda koje
nestanu samo uz pomo antibiotika. Takoer imam ozbiljne probleme s
ravnoteom, nestabilno hodam i padam. Imam gubitak pamenja i esto
stanem usred reenice.
Sve mi je to unitilo ivot. Ja sam sada potpuno vezana uz kuu.
Odmarala sam se gotovo pet mjeseci u nadi da e arei bolovi
oslabjeti. Iako su se poneto smanjili, bol i ukoenost javljaju se im
pokuam hodati.
Lijenici su sada dijagnosticirali problem kao Guillain-Liarreov
sindrom. Kad sam kontaktirala drutvo oboljelih od Guillain-Barreova
sindroma, reeno mi je da sam najgori sluaj koji su dotad vidjeli. Moj
lijenik priznaje da ga je prouzroilo cjepivo.
Fi nska, poput vedske i Ni zozemske, uvijek daje prednost koritenju in-
akl i vi ranog (I VP) cjepi va. I pak, nakon izbijanja 10 sl uajeva pol iomijel itisa
1985. godi ne, finska je vlada organiziral a masovnu imunizaciju ivim cjepi -
vom. Nekol i ko tjedana po okonanju te kampanje, Odsjek za pedijatriju Sve-
uilita u Oul uu izvijestio je o 27 sl uajeva djejeg Gui l l ai n-Barreova si ndro-
ma, to se dogodi l o i 1970-i h u SAD-u nakon masovne i muni zaci je protiv
svi njske gr i pe.
1
" Tada je jedanaestom djece bi l o i muni zi rano prije pojave
si mptoma.
Milijuni djece koja su u 1950-i ma i 1960-i ma primil a Sal kovo cjepi vo bila
su zaraena jedni m drugim virusom, potenci jal ni m uzroni kom raka. Taj vi-
rus, nazvan SV 40, pronaen je kao suputnik virusa pol i omi jel i ti sa. Postu-
pak ubijanja virusa pol iomijel itisa nije bi o dovol jan da ubi je i SV 40. Ova
onei ena vakci na bila je tada ubrizgavana mil ijunima djece za vri jeme po-
etne kampanje 1955., pa i kasni je.
134
Kad se pokazal o da kombi ni rano DTP
i pol i o cjepi vo sadri SV 40, prestal o se davati.
U meuvremenu su, navodi dr. Anthony Morris, SV 40 i sl ini agensi pro-
naeni u tumori ma l judskog mozga a takoer i pretkancerozni m stanjima u
mozgu. Pokazal o se da SV 40 uzrokuje rak kod hraka nakon odreenog
vremena, ekvi val enta 20 ljudskih godi na.
1 3 5
Neki su istraivai ak pokuava-
li dovesti u vezu i nfi ci rano cjepi vo protiv pol iomijel itisa s pori jekl om AIDS-a.
Nedavno je SV 40 naen u uzorci ma tkiva rtava odreeni h obl i ka raka,
ukl juujui u to i rijetke tumore mozga koji se pojavl juju u djeti njstvu.
136
Zbog rizika dobi vanja pol iomijel itisa od ivog cjepi va, vl ade raznih zemal ja,
pa i SAD-a, sada razmatraju povratak na uporabu i nakti vi ranog obl i ka cjepi va
(I VP), posebi ce stoga to su farmaceutske tvrtke Meri eux u Europi i
Connaught Labs u SAD-u proi zvel e pobol jano i nakti vi rano cjepi vo (E-IPV,
struno reeno) za koje se pretpostavl ja da nakon dvije doze daje imunitet
protiv sva tri obl i ka pol i omi jel i ti sa. No ini se da novo cjepi vo samo mijenja
stare probl eme za nove. I naktivirano cjepi vo povezuje se s pojavom Gui l -
l ai n-Barreova si ndroma, sl abosti motori ki h neurona, encefal i ti som, meni n-
gitisom i konvul zi jama, navodi jedna danska studi ja.
137
EKSCIPIJ ENSI U CJ EPIVIMA
Osi m na samo cjepi vo, djeca mogu reagirati i na ekscipijense, odnosno po-
mone tvari pri dodane cjepi vu. Cjepi vo je sl oena smjesa ivih ili umrtvl jenih
virusnih ili bakteri jski h anti gena, odnosno uzroni ka bol esti , i raznih tvari
koje potpomau u razmnoavanju, proi uju, stabiliziraju i stimul iraju stva-
ranje protuti jel a.
Tri najee kori tene kemi kal i je u proi zvodnji cjepi va jesu timerosal,
konzei vans na bazi i ve, Formalin (37-postotna otopi na formal dehi da, gl avni
sastojak sredstva za bal zami ranje) koji se dodaje za inaktiviranje virusa i
detoksi kaci ju toksi na te aluminijev sulfat, ajuvans koji bi trebao poveati
sposobnost cjepi va da proizvodi antitijel a. Uza sve to smjesi se esto dodaju
fenol (dezi nfi ci jens i boji l o), eti l engl i kol (gl avni sastojak anti fri za), benzetoni j
kl orid (anti septi k) i meti l paraben (konzervans i fungi ci d).
J edi na studija koja je testiral a uporabi vost ovi h tvari nji hov je ui nak ispi-
tivala na i voti njama, i otkrila da sedam najee kori teni h tvari mogu pro-
izvesti tumor.
1 3 8
U jednoj drugoj studiji, koja je ispitivala ti merosal kada se
koristi na sl i an nai n kao u cjepi vu, paci jenti ma koji ma je davan i munogl o-
bulin konzervi ran ti merosal om povisila se razina ive u ti jel u.
139
I roni no, ali
[nas Sal k, koji je razvio umrtvl jenu vakci nu protiv pol i omi jel i ti sa, smatrao je
da ti merosal zapravo inhibit* njezin ui nak.
Svaki je od tih sastojaka ispitivan u druge svrhe, pri emu su pronaene
brojne nuspojave. Studije su pokazal e da germi ci di kao to je ti merosal imaju
negati van ui nak na bi jel e krvne stani ce
140
, dok se za al umi ni j, naravno, zna
da je toksi an u pitkoj vodi . iva predstavl ja jednu od najtoksi ni ji h tvari za
l judska bi a (pogl edajte deveto pogl avl je).
Vel iki postotak ljudi ima ili razvija al ergijsku osjetl jivost na ti merosal , koji
se u cjepi vi ma koristi kao dezi nfi ci jens. J edno je istraivanje pokazal o da vie
od trei ne al ergi ni h paci jenata podvrgnuti h al ergi jskoj desenzi bi l i zaci ji
i njekci jama koje sadre timerosal razvija hiperosjetl jivost na i vi ne sol i .
141
Do
preosjetl jivosti na ti merosal u nekim je sl uajevi ma dol o zbog prethodnog
izlaganja toj tvari l i jekom i muni zaci je.
14
' Takoer znamo da ivine sol i kod
ivotinja mogu prouzroiti sl abl jenje i numosnog sustava.
143
Djeca koja prime
cjepi va s ti merosal om mogl a bi biti izl oena vei m koncentraci jama ive od
oni h koje se smatraju si gurni ma.
144
to se formal i na ti e, 47 studija demonstri ral o je povezanost i zmeu izla-
ganja formal dehi u i raka, ukl juujui u to l eukemi ju i rak mozga, debel og
crijeva i l i mfnog tki va.
145
Od 1940-ih znanstveni ci eksperi menti raju s adjuvansi ma, pomoni m
sredstvima koja poveavaju ui nkovi tost cjepi va. Ajuvansi djel uju tako da
skupe cjepi vo u jednu l okvi cu, a onda ga otamo dokapavaju prema limfnim
vorovi ma i sl ezeni . ak se i toksini tetanusa kori ste kao adjuvans za stimu-
l iranje drugih cjepi va koja ne funkcioniraju najbol je.
I zgl eda da neki ajuvansi , poput kal cijeva fosfata, izazivaju vie reakcija
nego al umi ni jev hi droksi i adjuvans u l)T cjepi vi ma."*' Za ul jne se adjuvan-
se koji se, pri mjeri ce, koriste u cjepivu protiv gri pe, pokazal o da uzrokuju hi-
perosjetl ji vost, ciste i artritis, a al uminij moe prouzroiti ne samo ci ste i gra-
nul ome na mjestu uboda, ve i artritis, pa i rak.
1 4 7
Metali koji se esto koriste
za proi zvodnju cjepi va mogu se trajno taloiti u bi l o kojem dijel u tijela; kad
su granul omi koji su se razvili nakon vakci naci je ispitivani uz pomo speci -
jal ne rendgenske opreme, otkrivena je prisutnost al uminija i fosfora u granu-
l omatoznom tki vu.
1
"
8
J edna od nekol i ci ne studija o al uminiju u cjepi vi ma po-
kazal a je da ona cjepi va koja sadre al uminij izazivaju najvie reakci ja.
I 4y
Alu-
minij takoer pojaava al ergi jske reakci je na cjepi vo protiv hri pavca.
150
Te pomone tvari razl iito utjeu na i muni zaci jsku sposobnost cjepi va, pa
je tako neke pobol javaju bol je nego druge: al umi ni jev fosfat proizvodi vie
protutijel a, pri mjeri ce, nego sterol tirozin ili kal cijev fosfat.
151
Meutim ni kome nije posve jasno koje od njih uistinu djel uju i koje su
najsigurnije. Kao to je u l anku Newyorske akademi je znanosti (New York
Academy of Sci ences) reeno: -Korpus znanja o mehani zmi ma ajduvansa i
njihovim ui nci ma najbol je bi se mogao opisati kao vudu ili vraanje.
Uz te se konzervanse LI l onac ubacuju i mnoge druge tvari. Na primjer,
DPT cjepi vo kombi ni ra toksoi e difterije i tetanusa s cijel im stani cama bakte-
rije uzroni ka hri pavca (B. pertussis). Vel iki broj uzroni ka difterije i hripav-
ca buja u hranjivoj podl ozi . Toksoi di su otrovni proi zvodi bakterija uzroni -
ka tetanusa i difterije. Proi zvode se na podl ozi od dekstroze, uz infuziju go-
veeg srca, natrijeva kl orida i kazei na, istal oe u metanol u, nerazri jedenom
al kohol u, zbog purifikacije, a onda otapaju u puferu.
15
' Posl jednji -sastojak
jesu ci jel e stani ce hri pavca, l o jest bakteri je B. pertussis. One se uzgajaju u
velikim bavama u kulturi mineral a i kazei na, a onda se umrtvljuju topl i nom
ili ti merosal om. Nakon to se smjesi doda jedan od adjuvansa, pri mjeri ce al u-
minij, ova je juha gotova i spremna za ubri zgavanje u dvomjesenu bebu.
Meutim ni tko uistinu ne zna krajnji ui nak meudjel ovanja svih tih kemi ka-
lija i toksoi da; ono to znamo jest da pri dodavanje formal i na sirovim toksini-
ma pol imerizira nei stoe i bakteri jske anti gene odnosno povezuje ih za-
j edno.
1 5 3
A kako to zaista djel uje na djecu, i vi i ja moemo tek nagaati .
NOVE BOLESTI OD CJ EPIVA
Osi m za opasnosti koje prate pojedi nana ci jepl jenja, ini se da je i muni zaci -
ja odgovorna i za pojavu neki h novih bol esti .
Ako primite injekciju s osl abl jenom ili umrtvl jenom verzijom virusa, moe-
te razviti vi rusnog mutanta ili potpomoi njegovo i renje u iroj popul aci ji .
Procjenjuje se da tri posto beba majki koje su ci jepl jene protiv hepatitisa
B razviju imitirani obl i k hepatitisa B.
1 5 4
U jednoj studiji kojom je obuhvaen
veliki broj mal e djece, koju su rodil e hepatitis B pozi ti vne majke to su pro-
l e potpun program i muni zaci je protiv hepatitisa B, jedno od 60 djece posta-
l i je hepati ti s B pozi ti vno. J edna od 80 tih beba imal a je virusni mutant cje-
piva. Taj se mutant povezuje s hepati ti som i akti vnom bol esti j etre.
1 5 5
J edna
)e druga studija pokazal a da su pacijenti cijepl jeni protiv hepatitisa B imali
173
smjesu tih mutanata i uobi ajenu formu virusa hepatitisa B, kao i bl agog he-
patitisa. No oni paci jenti u ijoj su krvi pronaeni vlastiti mutanti na kraju su
patili od tee jetrene bol esti .
1 5 6
Drugi probl em s mutanti ma virusa jest u tome to se oni esto ne mogu
detektirati kod testiranja davatel ja kivi, tako da se taj novi obl i k hepatitisa
moe iriti doni ranom krvi. I , naravno, virusni mutant moe zaraziti pojedi n-
ca ak i ako je prethodno ci jepl jen.
157
Pronaena je veza i zmeu rastue uestal osti pneumokoknog meni ngi ti -
sa otpornog na peni ci l i n i sveope i muni zaci je Hib cj epi vom.
15
"
Eradikacija jednog soja virusa moe stimulirati prol iferaciju drugih. Tono
se to i dogodi l o s cjepi vom protiv meningitisa uzrokovanog Haemophilias
influenzae. Kako su sojevi ti pa-b H. influenzae istrijebl jeni vakci naci jom, imi-
tirani sojevi ne-b tipa H. influenzae bujaju.
J edna je studija prouaval a 408 sojeva Hib meni ngi ti sa. I ako je 94 posto
bi l o prouzroeno H. influenzae tipa b, ostatak su predstavljali ne-serotipni
(NST) sojevi Haemophilus influenzae. Autori studije predvidjel i su da to se
vie Hib cjepi va koristi, to bi NST sojevi mogl i prouzroiti vie i nfekci ja sred-
njeg uha, si nusi ti sa, kroni nog bronhitisa i drugih i nfekci ja, ugl avnom dinih
putova.
1
^
U 1960-i ma, kad je regrutima ameri ke vojske davano pokusno umrtvl je-
no cjepi vo protiv pneumoni je, ono je prouzroi l o nepredvi en obrat u tipu
virusa. Medu regrutima su izbil e epi demi je bol esti od tih imitiranih virusa,
ukazavi na beskori snost cjepiva i natjeravi znanstveni ke da pohitaju natrag
u l aboratori je razviti cjepi vo koje bi unitilo i mutante.
16
'
1
Sada nam postaje jasno i to da injekcija bi l o koje vrste (u to se ubraja i ci -
jepl jenje) mogu poveati rizik od pol iomijel itisa. H. V. Wyatt iz Odjel a za jav-
nu medi ci nu Sveui l i ta u Leedsu meu prvima je prouavao zaprepaujuu
vezu i zmeu vi ekratno priml jenih injekcija bi l o koje vrste, posebi ce peni ci -
lina, davani h mal oj djeci i obol i jevanja od pol i omi jel i ti sa, napose u zeml jama
u razvoju, gdje djeca dobi vaju vie injekcija od one u razvijenim zeml jama.
161
Provocirani pol iomijel itis koji se javlja nakon ci jepl jenja za svaki sluaj
sada je ve dugo prepoznat i priznat u zeml jama poput Vel i ke Bri tani je i
SAD-a. Kad se nakon masovne imunizacije sa ivim vi rusom pol iomijel itisa
pojavi l o vie sl uajeva paral i ti kog pol iomijel itisa, istraivai sa Sveuil ita u
Kol nu upozoril i su da DPT cjepi vo (ifterija/ tetanus/ hripavac) ne bi trebal o
davati i stodobno kad i ivo cjepi vo protiv pol i omi jel i ti sa."'-
174
175
H. V. Wyatt posveti o je svoju znanstvenu karijeru prouavanju razliitih
popul aci ja kroz 20. stol jee, usporeujui l ijeenja i njekci jama i epi demi je
pol i omi jel i ti sa, ukl juujui u to i davanje injekcija djeci koja su imala konge-
nitalni sifilis. On je zakl jui o da bi vi ekratno davanje i njekci ja mogl o biti od-
govorno za 25 posto sl uajeva paral ize za vrijeme epi demi je pol i omi jel i ti sa,
kao i za to to ini djecu 25 posto skl oni jom pobol i jevanju kad ne vl ada epi -
demi ja. J edna i njekci ja, naao je, moe poveati rizik od paral i ze pet puta, te
moe preokrenuti ono to je mogl o bili ne-paral itiki napad bol esti u paral i-
tiki. ak bi i proi reni program imunizacije Svjetske zdravstvene organi zaci -
je mogao provoci rati poliomijelitis, zakl juuje.
165
Wyatt je takoer vjerovao da bi rizik mogao biti kumul ati van preci zni -
je, vi ekratno davane i njekci je vremenom bi mogl e poveati rizik za obol i je-
vanje od pol i omi jel i ti sa jednom u budunosti , kao to bi to mogl o i davanje
injekcija u kratkim vremenski m razmaci ma.
Wyattova teza uvel i ke potkrepl juje razmiljanja o podrijetl u vel ikih epi de-
mija pol i omi jel i ti sa u 20. stol jeu, koje su moda mogl e biti potpomognute
rai renom pri mjenom cjepi va i peni ci l i na. To je nedavno potvreno i sl ui-
jom ameri ki h Centara za kontrol u i prevenci ju bol esti , voenoj u Rumunj-
skoj, koja je pokazal a da cjepi vo protiv pol iomijel itisa koje se daje i njekci jom
uzrokuje nastup bol esti . Dok ve i sama injekcija s cjepi vom protiv pol i omi -
jelitisa moe biti oki da paral ize, njome pogoena djeca prethodno su primi-
l a ogroman broj drugih injekcija cjepi va i anti bi oti ka. Ukol i ko su djeci dava-
ne druge i njekci je u razdobl ju kraem od 30 dana prije ci jepl jenja protiv po-
l iomijel itisa, rizik je bi o posebno nagl aen.
16
'
1
Cjepi va, posebi ce ona protiv ospi ca i tuberkul oze, takoer se povezuju s
danas pri sutnom epi demi jom mi al gi nog encefal omi jel i ti sa (ME), poznatog i
kao si ndrom kroni nog umora, ponajvi e meu djecom. Doris J ones i z I lfor-
da, Essex, poel a je prouavati vezu izmeu cjepiva i l oga poremeaja kad je
njezin sin Stephen obol i o od ME-a u dobi od 12 godi na. Kao jednogoi njak,
l oe je reagi rao na cjepi vo protiv ospi ca, pretrpjevi ponavl jajue i duge na-
pade vritanja. Kad je i mao 10 godi na, kae Dori s J ones, nakon to je kasno
prohodao i progovori o, Stephen je dobi o ospi ce, a dvije godi ne kasni je i in-
fektivnu mononukl eozu. Dva mjeseca nakon to je i mao jo jedan napad os-
pica, ovoga puta ati pi an, dol o je do razvoja ME-a, koji sada ima ve 24 go-
di ne. Gospoa J ones prikupil a je studije koje povezuju ME s cjepi vi ma protiv
tetanusa, ospi ca, kol ere, gri pe i trbunog tifusa i, odneavno, hepatitisa B.
Neki dokazi upuuju na to da se si mptomi ME-a javljaju djel omi no zbog
di sfunkci oni ranja tijel a, to je rezultat odgovora protutijel a na nepotpuno
umrtvl jene ili ak l atentne viruse drugim ri jei ma, na mnoge atenuirane
ili osl abl jene verzi je virusa koje se koriste u cj epi vi ma.
1 6 5
Neke od studija pokazal e su da je do esti ne ml adi h osoba s ME-om ci jep-
l jeno mjesec dana prije nego to je izbila bol est.
1 6 6
Ci jepl jenje, ini se, djel uje
kao oki da i mate l i pritajenu infekciju, iscrpl jen ili naruen i munosni sustav
(zbog tretmana steroi di ma ili zbog dugotrajne vi rusne i nfekci je), ili ak ako
i mate al ergi je.
Uvid u medi ci nsku literaturu razotkriva poraznu i njeni cu da su nas mno-
gi programi i muni zaci ja ostavili u gorem stanju nego to smo bili prije njih. U
razdobl ju od 30 godi na cjepi vo protiv ospi ca prouzroi l o je opasne mutaci je
te bol esti pretvorivi je u bol est odrasl ih i ml adih te ostavivi nas s neade-
kvatnim i muni tetom koji bi smo mogli prenijeti na nau djecu. Danas usto
i mamo znatan broj djece koja su oteena cjepi vom. No to je tek nagovjetaj
posl jedi ca naeg upl itanja. Dr. Michel Odent i njegov Primarni zdravstveni is-
traivaki centar (Primal Heal th Research Centre) u Londonu provel i su istra-
ivanje o dugotrajnom dojenju. Prvobitni je cilj bi o ispitati moe l i dugotrajno
dojenje zatititi di jel e od ekcema i astme. Ali ti jekom su ispitivanja istraivai
dol i do potpuno neoeki vani h saznanja: djeca imunizirana protiv hri pavca
imala su est puta veu vjerojatnost obol i jevanja od astme nego ona koja ni-
su dobi l a i njekci ju toga cj epi va.
167
U zamal o svakoj kategoriji broj dana
bol ovanja, sl uajevi uhobol je, hospital izacija neci jepl jena su djeca bila
zdravija.
Sarah iz Romneya Marsha u Kentu ima estogodi nju ki , ija je astma vje-
rojatno povezana s obavl jeni m ci jepl jenji ma. Njezina reakci ja na prvo DPT
cjepi vo bi l o je vritanje bez prestanka punih 12 sati, za to su nam rekli da je
'normal no', kae aral i. Nakon MMR cjepi va hospi tal i zi rana je s vi sokom
temperaturom, za i me su uslijedili probl emi s crijevima, a onda, nakon DPT
docjepl ji vanja, dol o je do 'razbuktavanja' astme. Nakon to je obavi l a sva ci-
jepl jenja, razbol jel a se od hripavca. Sarah nastavl ja:
Dali smo se nagovoriti da dopustimo dva cijepljenja protiv gripe. Nakon
toga ona je imala jednu virozu za drugom i brojne infekcije uha, tako da
je stalno uzimala antibiotike. Sada inhalira steroide u dozi koja je dva
puta via od preporuene maksimalne doze za djecu. Osjeamo da
inhalirani steroidi takoer imaju nuspojave. Koa joj je istanjena, u
176
proteklih 18 mjeseci nije nimalo dobila na teini, a stopala su joj prestala
rasti.
MMR i autizam
Najpoznatiju pretpostavl jenu nuspojavu, koja se odnosi na moguu poveza-
nost i zmeu MMR cjepi va i razvoja crijevnih bol esti i auti zma, prvi je postul i -
rao dr. Andrew Wakefi el d, gastroenl erol og u l ondonskoj bol ni ci Royal Free,
vrlo ci jenjen zbog svojih istraivanja virusne povezanosti s Chronovom bo-
lesti i ul cerozni m kol i ti som. Wakefi el d i njegovi kol ege objavil i su nekol i ko
radova o zamjetnom broju djece koja su imala neuobi ajene kroni ne upal e
crijeva i regresivni razvojni poremeaj ili psi hozu.
1 6 8
Djeca su imal a gastroi ntesti nal ne probl eme koji nisu ni u emu nal ikoval i
bil o emu to su Wakefi el d i njegovi kol ege dotad vidjel i. Pokazal o se da je
rije o novoj upal noj bol esti crijeva, koja ima neke karakteri sti ke Chronove
bol esti i ul eeroznog kol itisa, ali s vlastitim karakteristinim si mptomi ma
ponajvi e s kroni ni m oti canjem sitnih limfnih l ijezda u zadnjem dijelu tan-
kog cri jeva. Ono to je najvanije jest i njeni ca da to stanje, ini se, ima za
pratioca ozbi l jan regresivni autizam ili autizmu sl i no stanje, odnosno perva-
zivni razvojni poremeaj.
Kod kl asi ni h tipova autizma razvojne e abnormal nosti uvjebano oko
primijetiti ve od roenja. Ali u sl uaju ove djece roditelji navode da su ona
bila potpuno normal no razvijena u svakom pogl edu, sve dok nisu dobi l a tro-
struko cjepi vo.
Od ukupno 60 djece kod koje je dol o do razvoja auti zma, upravo nakon
cijepl jenja, kod 93 posto pri mi jeene su iste abnormal nosti cri jeva. Oko tre-
i ne njih i mal o je sl i no oti canje u debel om crijevu, a 88 posto kroni ni ko-
litis. Drugi su istraivai nali iste nenormal nosti u skupi nama djece s autiz-
mom.
1( , y
Wakefi el d je pretpostavi o da je atenui rani soj virusa ospi ca potaknuo
i munosni odgovor nedovol jan da kontrol ira virus. Kao rezul tat toga osl abl je-
na je infekcija zahvatil a crijeva i poveal a propusnost cri jevne sti jenke, te
izazval a nenormal an porast broja stani ca u cri jevnom tkivu. Analiza urina po-
kazal a je da su sva djeca imala znaajan manjak vitamina Bl 2 , to je vidl jivo i
kod drugih gastroi ntesti nal ni h poremeaja. Kako je vitamin B1 2 potreban za
normal an razvoj sredi njega i vanog sustava, Wakefi el d je pretpostavi o da
bi nedostatak vitamina BI 2 mogao pridonijeti auti sti koj regresiji uoenoj kod
te djece.
Wakefi el d se udrui o sj ohnom O'Learyem, profesorom patol ogi je na Tri-
nity Col l ege u Dubl i nu, koji je pronaao perzi stentnu i nfekci ju vi rusom ospi -
ca u tankom crijevu kod 24 od 25 djece s ovi m ti pom auti zma i gastroi ntesti -
nal nom bol esti .
1 7 0
Drugi su otkrili vezu izmeu ostataka virusa ospi ca i au-
tizma. J apanski znanstveni k naao je esti ce virusa ospi ca u krvi jedne trei-
ne mal og uzorka djece s auti zmom.
171
Ostal i su pak istraivai pokazal i da je
perzistentna i nfekci ja virusom ospi ca prisutna kod veeg broja obol jel i h od
Chronove bol esti .
l W
Najubojitiji dokaz pruili su uzorci bi opsi je crijeva 91 djeteta s potvre-
nom di jagnozom l i mfonodul arne hiperpl azije crijeva i enterokol i ti sa: u 75-82
posto sl uajeva virus ospi ca bi o je prisutan u raznim stani cama cri jeva.
173
Andrew Wakefi el d i njegov kol ega Faul Shal l ock, iz I strai vake jedi ni ce
za autizam Sveuil ita Sunderl and, vjeruju da je ovaj tip kasnog javl janja re-
gresi vnog auti zma rezul tat djel ovanja pepti da koji ne potjeu iz tijela i koji
djel uju na neurotransmi si ju u sredi njemu i vanom sustavu. Wakefi el d i
Shattock iznijeli su teoriju prema kojoj ti peptii proi zvode ui nke koji su u
osnovi opi oi dni , odnosno mogu pomoi da se uni te opi oi dni peptii koji se
pri rodno pojavl juju u sredi njemu i vanom sustavu. U svakom sl uaju, re-
gul atorna ul oga sredi njega i vanog sustava, koja se provodi prirodnim opi -
oi dni m pepti di ma kao to su enkefal i ni i endorfi ni , mogl a bi biti pojaana do
te mjere da bi vei na funkci ja sredinjega i vanog sustava mogl a biti pore-
meena ti jekom kri ti nog razdobl ja u razvoju djeteta. Opaanje, shvaanje,
osjeaji , raspol oenje i ponaanje mogl i bi ti me biti pogoeni , kao i sve iz-
vrne funkci je mozga. A to bi mogl o rezultirati mnogostruki m si mptomi ma
koji i ne autizam.
17
'*
S MMR cjepi vom, pretpostavl ja Wakefi el d, atenuirani (osl abl jeni ) soj viru-
sa ospi ca poti e i munosni odgovor koji nije dovol jan za kontrol u virusa. Sli-
jedom toga dol azi do i nfekci je u crijevima koja utjee na pojavu abnormal -
nosti sti jenke cri jeva kod autistike djece. Atipini peptii, kau Wakefi el d i
Shattock, nastaju i z nepotpuno probavl jene odreene hrane, naroi to gl ute-
na iz peni ce i drugih itarica (zobi , rai i jema), kazei na iz ml ijeka i drugih
ml ijenih proi zvoda.
178
Njihova teorija ima vrst osl onac u znanstvenom istraivanju: brojne su
studije pokazal e da djeca obol jel a od autizma imaju poveanu propusnost
cri jeva.
175
Kako bi provjeril i svoju teoriju, Shattock i njegov tim odabral i su malu
grupu auti sti ke djece. Kad su im izbacil i L. casein i gl uten iz prehrane, dje-
je se stanje popravi l o, prvenstveno njihov razvoj jezi ka i sposobnost kon-
centraci je. Najvea pobol janja pri mi jeena su kod djece i je je stanje bi l o
najtee. U vie od 50 posto sl uajeva l ijenici te djece bili su l ako i mpresi o-
nirani lim pobol janji ma da su im proi zvode bez gl ul ena poel i propisivati
na teret zdravstvenog osi guranja.
Ospice i mozak
Dr. J eff Bradstreet iz Pal m Baya u Fl oridi, iji je sin obol i o od autizma nakon
i njekci je MMR cjepi va, prouavao je pri bl i no 2.000 djece s autistikim ente-
rokol itisom i dokazanom prisutnosti virusa ospi ca u likvoru i mozgu. Prema
podaci ma l ondonske odvjetni ke tvrtke Al exander Harris and Co., koju je
kontakti ral o oko 2.500 obitel ji djece navodno oteene cjepi vom, dobra po-
l ovina tih sl uajeva odnosi l a se na djecu koja su se normal no razvijala, te
postal a auti sti ka odmah nakon i muni zaci je.
Autizam je dal eko najea nuspojava zbog koje su se obitel ji obraal e
odvjetni ci ma tvrtke Al exander Harris and Co. Zbog istoga su se razl oga stoti-
ne obitel ji javl jal e udruzi roditelja JABS (Justice, Awarness and Basic Support)
koju vodi J acki e Fl etcher, i je je vlastito dijete, kako tvrdi, oteeno trostru-
kim cjepi vom. Od 1.800 djece iz udruge JABS, za koju se pretpostavl ja da su
oteena s MMR cjepi vom, kod vie od 40 posto njih dol o je do razvoja re-
gresi vnog auti zma, probl ema s crijevima i epi l epsi je nakon ci jepl jenja.
Mnogo kl i jenata tvrtke Al exander Harris and Co. ima vi deozapi se koji
prate razvoj nji hove djece od roenja, mjesec za mjesecom, pri kazujui nor-
mal an, zdrav djeji razvoj, sve do toke kada je obavl jena i muni zaci ja s MMR
cjepi vom, obi no i zmeu 12-15 mjeseca starosti djeteta. U to doba dijete ve
obi no hoda, moe se koristiti mal im fondom rijei, uoava i ima i nterakci ju
s ostatkom obi tel ji . A onda, i znenada, u svakom od tih sl uajeva djeca su
prestal a govoriti i izgubil a sposobnost drutvene i nterakci je, i nagl o nazado-
vala u obl i k ponaanja koji se smatra atitistickim.
179
To podrazumi jeva ozbi l jne potekoe LI komuni ci ranju i interakciji s oko-
l inom, povl aenje, te nespretne ili ponavl jajue i opsesi vne pokrete i obrasce
ponaanja.
Neki se sl uajevi koji h se primil a tvrtka Al exander Harris and Co. odnose
na djecu staru etiri godi ne, iji su normal ni razvoj i govor bil i neospori vi ,
sve do trenutka vakci naci je. Sarah je, iji je otac Tal i jan, s tri i pol godi ne bil a
bi l i ngval no di jete te imal a bogat rjenik engl eskog i tal i janskog jezi ka. Dva
tjedna nakon to je primil a MMR cjepi vo, bila je od gl ave do struka prekri ve-
na osi pom te nekol i ko dana kunjal a i imala visoku temperaturu.
im je to prol o, Sarah je zanijemjel a, te zadobi l a auti sti ke osobi ne, kao
i tegobe s cri jevi ma i uestal e prol jeve. Kod nje je takoer dol o do razvoja
krvnog poremeaj a za koji je utvreno da je nuspojava MMR cjepi va.
i njeni ca da djeca te dobi postaju autistika nakon ci jepl jenja moe posl uiti
kao protuargument za tvrdnju da je pojava auti zma koi nci dentna, s obzi rom
da se autizam obi no dijagnosticira u znatno ranijoj dobi .
J edna druga l ani ca udruge JABS majka je trojki, od kojih se sve troje nor-
mal no razvijal o to su potvrdili i zabiljeili l ijenici specijal isti koji su o dje-
ci vodili posebnu brigu zbog statusa vi epl odnog poroda. Kad je djeci bi l o
15 mjeseci , tri do etiri dana nakon to su dobi l a MMR cjepi vo, sve troje ima-
l o je vi soku tjel esnu temperaturu, bil o je pospano i bez apeti ta. Za kratko vri-
jeme sve troje prestal o je govoriti i nije mogl o uspostaviti kontakt oi ma, uz
razvoj ponaanja koje se smatra tipinim za auti zam. J edno od djece djel omi -
ce je i zgubi l o sl uh jo jedna poznal a nuspojava trostrukog cjepi va.
Bri tanskom kohortnom studijom (1970 British Cohort Study) obuhvaeno
je vie od 7.000 ispitanika roeni h 1970., iji su zdravstveni podaci desetl je-
i ma praeni i prouavani od dana roenja. U toj su studiji istraivai zabi l je-
ili dob djece u vri jeme obol i jevanja od raznih zaraznih bol esti , kao i to jesu
li u odrasl oj dobi razvila upal nu bol est crijeva. Otkril i su da je, ako su djeca
prebol jel a zaunjake prije napunjene dvije godi ne starosti, 25 puta vea vje-
rojatnost da e u odrasl oj dobi imati ul cerozni kol itis. Sl i no tomu, ako su
djeca prebol jel a i ospi ce i zaunjake u razmaku kraem od jedne godi ne, vje-
rojatnost da se razvije ul cerozni kolitis u odrasl oj dobi sedam je puta vea, a
etiri puta vea za razvoj Chronove bol esti .
176
Sl ina i sl andska epi demi ol oka studija nala je da e djeca koja dobi ju za-
unjake i ospi ce jedno za drugim imali 11 puta veu vjerojatnost za upal nu
bol est crijeva kasni je u ivotu.
180
Dakl e, probl em ne predstavl ja samo obol i jevanje od ospi ca. Probl em se
pojavl juje ako se obol i od zaunjaka prije navrene dvije godi ne starosti ili
ako se obol i i od ospi ca i od zaunjaka u razdobl ju kraem od godi ne dana.
To bi mogl o znaiti da probl em moe prouzroiti komponenta zaunjaka u
cjepi vu i/ ili i stodobno davanje ova dva iva virusa djeci ml adoj od dvije go-
di ne.
Otkako je dr. Wakefi el d objavi o svoja otkria, bri tanska vl ada i medi ci n-
ska zajedni ca baci l e su se na organi zi ranje nekol i ko mil ijuna funti vri jedne
kampanje koja je trebal a negirati svaku moguu vezu i zmeu MMR cjepi va i
auti zma. Oni navode da su Wakefi el dova otkria puka sl uajnost, i ustraju na
tome da su djeca ci jepl jena kad je autizam i onako mogao biti prepoznat i di-
jagnosti ci ran. tovi e, asopi s The Lancet nedavno je zatraio od kol ega dr.
Wakefi el da da opozovu bi l o kakvu povezanost i zmeu svoji h pronal azaka i
MMR cjepi va, te objavi o rezul tate novog ispitivanja kal endara cijepl jenja dje-
ce sa i bez auti zma koji ne ukazuju ni na kakvu vezu.
1 7 7
Pokuavajui zaustaviti nagl o i nezaustavl jivo odustajanje roditel ja od ci jep-
ljenja djece MMR cjepi vom, koji su se na to odl uil i temel jem rada dr. Wake-
fiel da, bri tanska vl ada i Laboratorij za javno zdravstvo (kao i mnoge druge
vl ade dil jem svi jeta) pourili su s brojnim drugim studijama koje su trebal e
pokazati kako ne postoji veza izmeu autizma i MMR cjepi va. Zasad, sve su
to epi demi ol oka opaanja stanovnitva, koja se osl anjaju na pasivni sustav
izvjetavanja jedan od najsl abijih nai na ispitivanja, jer se ne mogu izdvo-
jiti sve vari jabl e.
178
U neki m sl uajevi ma, kae dr. Wakefi el d, kval iteta poda-
taka je grozna, a si mptomi esto nisu ak ni zabi l jeeni .
Usred te kampanje upravo je dr. Ken Aitkin, autoritet za autizam, kojeg je
britanska vl ada angai ral a za suzbijanje bojazni oko povezanosti ovog stanja
i cjepi va, al armi rao o vl adinim napori ma za ograni enje tete.
Dr. Aitkin, koji je bi o sudi oni k 37-l anog utjecajnog panel a Medi ci nskog
i strai vakog savjeta (MRC) za ispitivanje dokaza koji povezuju trostruko cje-
pi vo i auti zam, pri znao je da bri tansko Ministarstvo zdravstva nije tono pro-
sl ijedil o zakl juak MRC-a. Mi ni smo zakl juil i da auti zam nije povezan s MMR
cjepivom, nedavno je rekao. Mi smo zauzel i stav da postoji probl em koji
treba vrl o pomno promotriti, te da nema dovol jno dokaza da se ta poveza-
nost iskljui.
181
Posl jednji i pritom najoptuujui dokaz dol azi iz Danske, a pokazao je da
se uvoenje MMR cjepi va podudara s osmerostruki m porastom broja sl uaje-
va auti zma. Za tu je studiju, koja je pratila vie od pol a mil ijuna djece, izabra-
na Danska jer ima jedi nstveni kompjutoriziran registar sve roene djece, ko-
joj se dodjel juje i denti fi kator za praenje njihova zdravstvenog i i muni zaci j-
skog statusa ti jekom ci jel oga ivota.
Koristei podatke i z Danskoga sredinjeg psihijatrijskog registra, ameri ki
istraivai, koji su vodil i studiju, ukl juujui u to i strunjaka za istraivanje
auti zma, usporedi l i su uestal ost pojavljivanja autizma prije i posl i je uvoe-
nja MMR cjepi va. Otkril i su da je uestal ost pojavl jivanja auti zma kod djece u
dobi i zmeu pet i devet godi na skoi l a s 8,38 sl uajeva na 100.000 djece pri-
je uvoenja cjepi va do vi soki h 71,43 sl uajeva na 100.000 djece u 2002. go-
dini. ak i nakon podeavanja varijabli kao to je, pri mjeri ce, bol ja di jagno-
stika, istraivai su zakl juil i da je broj sl uajeva auti zma porastao pri bl i no
pet puta otkako se cjepi vo poel o koristiti. Posebni trendovi u podaci ma
ukazali su na vremensku povezanost izmeu uvoenja cjepi va i porasta au-
ti zma.
179
Dansko je istraivanje naroi to vano jer ponovno anal izira podatke i z
najvee dosadanje studije koja se suprotstavil a Wakefi el dovoj hi potezi . Ta
studija, objavl jena 2002. godi ne, ispitivala je isti broj djece roene izmeu
1991- i 1998.
1 8 0
Meutim djeca su praena samo do svoje etvrte godi ne, a
autizam openi to nije dijagnosticiran u Danskoj prije djetetove pete godi ne
ivota.
Ako ova cjepi va daju samo pri vremen i nepotpun i muni tet, mnoga od na-
e djece mogl a bi odrasti prijeml jiva na rubeol u, zaunjake ili ospi ce, sve bo-
lesti koje su puno ozbi l jni je u odrasl oj dobi . Generaci je djece s neadekvat-
nim i muni tetom mogl e bi odrasti u odrasl e osobe bez i muni teta koji bi preko
pl acente preni jel e na svoju djecu, koja bi u tom sl uaju mogl a obol jeti od os-
pica u dojenakoj dobi , kada ih i nae tite maji na protutijel a. J edna je studi-
ja pokazal a da su razi ne protutijel a nie upravo kod ena koje su bi l e dovol j-
no ml ade za i muni zaci ju nego kod starijih ena.
1 8 1
Rubeol a je i dal je djeja bol est meu samostojni m ami ki m zajedni cama u
SAD-u. No u ostal i m dijel ovima SAD-a ona zbog programa ci jepl jenja sve vi e
postaje bol est adol escenata i ml ade odrasl e dobi . Sl uajevi rubeol e u ami koj
zajednici gotovo su uvijek bl agi, a trudne ene i zgl eda da su pri rodno zati-
ene.
1 8 2
182
Sudei prema posl jednjem istraivanju, dobiti ospi ce mogl o bi biti dobro
za djecu. Posl jednje istraivanje pokazuje da afrika djeca koja prebol e ospi -
ce manje pate od al ergijskih stanja, poput astme, ekcema i pel udne grozni ce,
u usporedbi s djecom u razvijenim zeml jama. Studije iz Ope bol ni ce u Sout-
hamptonu otkrivaju da djeca koja su dobi l a cjepi vo protiv ospi ca imaju vie
nego dvostruko vei rizik za razvoj atopi je, odnosno al ergijskih bol esti .
183
ALTERNATIVE IMUNIZACIJ I
Vitamin A i imunizacija
ak i za djecu za koju obol i jevanje od ospi ca predstavl ja ozbi l jan rizik pos-
toje druge, manje drasti ne mjere od i muni zaci je. Kad su razi ne vi tami na A
ni ske, vanjski se sl ojevi nai h mukozni h membrana (sl uzni ce) l jute, a stani -
na i zmjena smanjuje. Virus ospi ca zarazno djel uje i oteuje mukozna tkiva LI
ci jel om tijel u; koncentraci je vitamina A u krvi, ak i kod dobro hranjena dje-
teta, mogu pasti na manje vrijednosti od oni h obi no karakteri sti ni h za pot-
hranjenu djece. Za vri jeme ospi ca kod djece s neznatni m zal i hama vitamina
A u jetri moe doi do akutnog manjka vitamina A, to rezultira u oteenju
oiju i mogue poveanom riziku od smrti zbog respiratornih bol esti i dijare-
je.
U jednoj newyorskoj studiji istraivai su mjerili razi ne vitamina A kod 89
djece ml ae od dvije godi ne, i usporedil i ih s kontrol nom skupi nom. Kod 22
posto obol jel e djece razina vitamina A bila je niska, a kod 26 posto grani no
niska. Za djecu s niskim razi nama vjerojatnije je da e imati vi soku tjel esnu
temperaturu, od 40 stupnjeva ili viu, sedam ili vie dana, te da e morati biti
hospi tal i zi rana.
18, 1
Druge studije pokazuju da je za djecu, i kad je deficit vita-
mina A manji, vjerojatniji smrtni i shod od ospi ca.
1 8 5
Daje l i se djeci s teki m (to znai po ivot opasni m) ospi cama vitamin A,
to moe smanjiti anse za razvoj kompl i kaci ja i mogunost smrtnog i shoda
bol esti .
1 8 6
D. T. Geral d Keusch i z bostonskog Medi ci nskog centra New
Engl and, koji je vodi o studiju meu predkol skom djecom LI I ndiji, ide dal je
i kae da se vitamin A mora davati djeci uvijek kad postoji dokaz o njegovu
deficitu ili mogunosti kompl i kaci ja od ospi ca. U Africi, gdje ospi ce odnose
ivote, stopa smrtnosti smanjena je sedam puta meu djecom ml aom od
dvije godi ne kojoj je davan vitamin A .
1 8 7
Za vitamin A se takoer smatra da
prua zatitu protiv virusa pol i o-ti pa.
188
183
Kod bi l o koje djeje bol esti dajte vi soke doze vitamina C jednako kao i
vitamina A. Nai me, istraivanje pokazuje da razine vitamina C kod djece str-
mogl avce padaju ti jekom zarazne bol esti .
1
"
9
U Americi je dr. Fred Kl enner
proveo opi rno istraivanje o koritenju vrl o visokih doza vi tami na C za vri-
jeme djeji h bol esti . On je djeci kol skog uzrasta svaki sat davao vi soku dozu
od jednog grama (i njekci je od 1-2 grama u sl uaju kompl i kaci ja) i otkri o da
taj reim dramati no skrauje trajanje bol esti .
19 0
Za mnogo l jekovitih bil jaka
kao to su Ehimcea i Berhcris vulgaris takoer postoje vrsti znanstveni do-
kazi za uspjeno svl adavanje infektivnih bol esti .
Dr uge preventi vne mj er e
Doji l e di jete to je dul je mogue, hranite ga zdravo, cjel ovi ti m nami rni cama,
i i zbjegavajte prerano ga slati u jasl ice ili djeji vrti jer ga to moe zatititi od
mnogi h djeji h bolesti.
Sadanja praksa djeje skrbi , posebi ce njihova prerana institucional izacija,
pridonijeli su izbijanju epi demi ja zaraznih bol esti kao to je meni ngi ti s. Po-
kojni dr. Robert Mendel sohn i njegova uredni ca Vera Chatz prvi su upozoril i
na opasnosti gomilanja mal e djece koja nisu odvi knuta od kahl i ce. Mendel -
sohnove su sumnje bi l e uskoro podrane raznim studijama u medi ci nskoj li-
teraturi koje su pokazal e da se u ustanovama za dnevno zbri njavanje djece
javljaju epi demi je l l i b uzrokovanog meni ngi ti sa. I straivai koji su ispilivali
osam djejih vrtia otkrili su da je stopa uestal osti l oga tipa meni ngi ti sa bila
1.100 sl uajeva na 100.000 djece do 24 puta vie od openi te zastupl jeno-
sti medu djecom ml adom od etiri godi ne.
19 1
Novija studija zakl juil a je da su u najrizinijim ustanovama zaposl eni ci
koristili runi ke i pl atnene rupi e (umjesto jednokratni h papi rnati h) za bri-
sanje djeji h nosova, ili dopustil i boravak djeci koja imaju prol jev ili koja jo
nisu bil a nauena na kahl i cu. I roni no, najgora su mjesta bila ona koja su vo-
dena kao profi tne organi zaci je, za razliku od oni h gdje su radili vol onter i .
m
A ko e vam neto za pojaavanje imuniteta vaeg djeteta pomoi da se
osjeate spokojni je, mogl i bi ste se raspitati za al ternati vne homeopatske pri-
pravke. Postoje neki znanstveni dokazi nji hove djel otvornosti .
193
Prije nego
to su cjepi va razvijena, takozvane nozode nai roko su se koristil e za spre-
avanje razliitih infektivnih bol esti . Prema sl ubeni m statistikim pokazate-
ljima uporaba tih homeopatski h cjepiva povezuje se sa zamjetni m smanje-
njem sl uajeva tuberkul oze, dizenterije, trbunog tifusa i azi jatske kol ere, hri-
pavca. difterije, arl aha i ospi ca.
19
'
1
U jednoj sLuiji vel ikih razmjera vie od
18.000 djece uspjeno je zati eno homeopatski m sredstvom (Menigucocci-
num IICII) protiv meni ngi ti sa, bez ijedne nuspoj ave.
l 9 S
Ako ipak odl ui te cijepiti svoje dijete, pal jivo odvagni te svako cjepi vo
uzimajui u obzi r stvarnu prijetnju bol esti (je l i to vi e neugodnost nego oz-
biljan rizik za djetetovo zdravl je ili ivot?) naspram ui nkovi tosti , a takoer i
rizinosti samog cjepi va. Postavite si tri vana pitanja o svakom cjepi vu:
Kol i ko je potrebno?
Kol i ko je ui nkovi to?
Kol i ko je sigurno?
Ako se odl ui te za cjepi vo protiv pol iomijel itisa, ne bi bi l o l oe da razmi s-
lite o tome da vae dijete dobi je umrtvl jeni, radije nego ivi obl i k cjepi va,
ukol i ko vam to ve nije tako i ponueno. U neki m izvjetajima iva cjepi va
protiv pol i omi jel i ti sa bila su preporuena samo za kori tenje u zeml jama u
razvoju ti jekom aktual ni h epi demi ja, ili ako umrtvl jeni obl i k nije djel ovao ili
nije bi o dostupan.
Ako je vae dijete ve ci jepl jeno i sada bi trebal o na ocjepl ji vanje, moe-
te traiti da se provjeri razina protutijel a u njegovoj krvi prije nego ga izl oite
riziku cjepi va koje, u neki m sl uajevi ma, ima samo 50 posto anse da djel uje.
Moda bi bi l o puno bol je da svojem djetetu dajete sok od mrkve i zdravo
ga hrani te, nego da ga odvedete na ci jepl jenje ili da, ako i mate dijete doje-
nake dobi , ul oite svoj novac u najstariji imunizacijski program na svijetu:
provjereno dobro maji no ml i jeko.
Sedmo poglavlje
Divljanje hormona
Lijenici su jedni od najnekritinijih entuzijasta na svijetu. Oni nepreki dno i-
ekuju pojavu kakve arobne pilule koja e i m pomoi ubl aiti svu silu l jud-
ske bol i i patnje s kojom se svakodnevno susreu. Ta nadasve al truistika e-
lja da izl ijee bol esne ini ih l aganom metom za farmaceutske kompani je. Uz
minimum napora proi zvoai l ijekova sposobni su uvjeriti svakog l ijenika
da prihvati ak i najdvojbeni je terapi je.
U svojemu su nesmotrenom entuzi jazmu i bezgrani nom opti mi zmu l i je-
nici brzi u prikl anjanju medi ci nski m i novaci jama, a spori u razmatranju do-
kaza koji ih podupi ru. Tek kad se pri kupe svi pokazatel ji si gurnosti esto
ak i desetl jei ma nakon to je sredstvo bi l o propi si vano mil ijunima ljudi
medicina uvida da se kl adil a, i opet, na krivog konja.
Sada, kada su farmaceutske kompani je napravil e mudar taktiki pomak
od uvjeravanja da njihovi proizvodi lijee bol esti prema tvrdnji da l ijekovi
mogu prvenstveno sprijeiti bol esti , hormonska je nadomjesna terapija (HNT)
ve vie od 30 godi na omi l jeno preventi vno medi ci nsko sredstvo, dok je naj-
rairenija bolest koja se njome spreava starenje ena. Dobrobi ti se hor-
monske nadomjesne terapije tako mistificiraju da je vie nego jednom pro-
gl aena najvanijim preventi vni m sredstvom stol jea.
Hormonsku nadomjesnu terapiju, koju je prvi otkri o jedan britanski kemi -
ar, navel i ko je rekl ami rao Robert Wi l son, gi nekol og s Manhattana, koji je za
poetno popul ari zi ranje terapije u ezdeseti ma prol og stol jea napravi o vi e
od i koga, sugeri rajui da je menopauza bol est, a da enama u odreenoj do-
bi pri rodno nedostaje vitalni hormon. Proi zvoai preparata za HNT snimil i
su promoti vne fi l move koji su prikazival i 50-godi nju enu kako sjedi i spred
kami na, odjevena u spavai cu, i ali se da joj je suprug posl jednji h dana es-
to odsutan te da se moda zainteresirao za ml adu enu.
1
U 1990-i ma je pri bl i no 14 milijuna, ili oko trei ne svih ameri ki h ena u
postmenopauzi , uzi mal o HNT. Estrogen je postao drugi najpropisivaniji lijek
u Americi i na samom vrhu liste najprodavanijih l ijekova u Vel i koj Britaniji
prije nego je barem jednom istinski znanstvenom studi jom i spi tano to sve
taj lijek moe uiniti enama.
2
Lijenici su hormonsku nadomjesnu terapiju
ak progl asil i i femi ni sti ki m pitanjem: uskraujui enama HNT, medi ci na bi
umanjival a ili i gnori ral a nji hove stvarne patnje ti jekom menopauze.
Menopauza se javlja kao rezultat smanjene proi zvodnje enski h hormona
estrogena i progesterona, koji utjeu na funkci oni ranje ci jel og tijela, no naro-
i to na regul aciju enski h ritmova: menstrual nih ci kl usa, trudnou i porod, te
poetak i zavretak reprodukti vne dobi .
Kako se razi ne estrogena smanjuju (na niu razinu na koju bi se tijel o s
vremenom pri l agodi l o), mnoge ene i skuse poznate si mptome menopauze:
napade vrui ne, nono znojenje, vaginal nu suhou, stanjivanje cervi kal ne,
vagi nal ne i uteri ne sl uzni ce, te gubitak interesa za seks.
Ti hormoni takoer utjeu na gustou kosti; nakon menopauze mnoge
ene pate od gubi tka kotane mase nazvanog osteoporoza (bol est krhkih
kosti ju), to konano moe rezultirati mogui m pri jel omi ma kral jeni ce ili
kukova ili udovi kom grbom kod ena starije dobi . Lijenici su pretpostavil i
i to da je nedostatak estrogena uzrok nagl og porasta bol esti srca kod ena
starijih od 50 godi na, jer ene koje jo uvijek proi zvode estrogen ne pobol i -
jevaju od srani h bol esti u istom postotku kao mukarci .
HNT rabi prirodne estrogene (u veini sl uajeva i z urina trudnih kobi l a)
i odnedavno umjetni progesteron, odnosno progestogen u biti ista dva
hormona koja se kori ste u tabl etama za kontrol u zaea (i ako su u tabl etama
oba si nteti ka). Zami sao je da se tijelo zavara i pomisl i da je jo uvijek u
predmenopauzi , a sve u namjeri da se odgode, smanje ili el iminiraju si mpto-
mi promjene. Hormonska je nadomjesna terapija danas dostupna u tabl eti,
kremi , i mpl antatu ili flasteru (koji se mijenja oko dva puta tjedno kako bi se
osi gural o trajno otputanje hormona na mjestu apl i kaci je).
Kad se 1960-i h hormonska nadomjesna terapija pojavil a na tritu, ona se
propisival a ugl avnom enama s tekim si mptomi ma menopauze. I ako prave
znanstvene (randomi zi rane, dvostruko sl i jepe) studije nisu ni kada i zvedene,
D i v l j a n j e h o r m o n a
piva su opservaci jska izvjea dal a nekol i ko upozoravajui h si gnal a: sam bi
estrogen mogao prouzroi ti rak endometri ja (sl uzni ce materni ce).
3
Farmaceutske tvrtke odgovori l e su na tu prepreku krajnje spekul ati vnom
teorijom prema kojoj bi u preparat trebal o dodati sintetiki progesteron, po-
zivajui se na istraivanje koje je pokazal o da navedene opasnosti ne postoje
kod kombinirane terapi je u kojoj pridodani progestogen kontrol ira neo-
buzdani estrogen.
PRVI ZNACI UPOZORENJ A
Unato takvu rasuivanju, koje je za kratko vrijeme postal o dogmom u me-
di ci nski m krugovi ma, pojavi o se cijeli niz manjih studija koje su ukazi val e na
rizik obol i jevanja od raka dojke od oba tipa nadomjesni h hormonski h pri-
pravaka; jedi no je bi l o sporno u kojoj je mjeri taj rizik znaajan. Pri mjeri ce,
anal iza rezul tata 16 studija hormonske nadomjesne terapije zakl juil a je da je
nakon 15 godi na rizik obol i jevanja od raka dojke porastao za 30 posto kod
ena koje kori ste samo estrogensku terapiju i vie se nego udvostrui o kod
oni h koje kori ste kombi ni ranu (estrogen i progestogen) nadomjesnu hor-
monsku terapiju. Rizik se uveavao sa svakom godi nom koritenja terapije/ '
Mnoge su druge studije otkril e ak i vee rizike 60 posto u jednoj analizi
37 studi ja,
5
pa i 80 posto samo za estrogenske preparate, prema nal azi ma
jednog vedskog ispitivanja. Meutim najveem riziku bi l e su i zl oene ene
koje su stal no koristil e preparate kombi ni rani h estrogena i progestogena.
Preparati s progestogenom su sve samo ne zatitni jer vi e nego uetvero-
struuju taj rizik."
Pa ak je i uvena Studija o zdravlju medi ci nski h sestara (Nurses' Heal th
Study), koju je proveo Harvarski medi ci nski fakul tet i podral o Ameri ko
udruenje za borbu protiv raka, pronal a da je rizik za rak dojke vei kod e-
na koje kori ste estrogensko-progestogensku mjeavi nu. I pak, najvie zapa-
njuju brojke vezane uz dugotrajnu uporabu. ene koje kori ste HNT dul je od
pet godi na i mal e su 46-postotno poveanje rizika za obol i jevanje od raka
dojke. Za ene starije od 60 godi na rizik je skoi o na 71 posto.
7
Sto se raka endometri ja tie, istraivanje nije potvrdil o zatitni ui nak te-
rapije upravo suprotno. Ve je sam estrogen poveao rizik od tri do dva-
deset puta; no pri dodavanje progestogena mogl o bi poveati va rizik za rak
endometri ja do 80 posto u usporedbi sa enama koje ne kori ste HNT.
8
Premda su te studije bil e manjih razmjera, od trenutka njihova objavl jiva-
nja uobi ajena se jednadba rizik-dobrobit, koja se koristi za sve terapije lije-
kovi ma, vie nije ukl apal a. Kako zapravo nema bol esti prema kojoj bi se od-
vagnuo rizik dobi vanja raka (HNT se daje zdravim enama koji ma tegobu
predstavl jaju si mptomi to prate normal ni fiziol oki proces), i votno ugroa-
vajui rizik preparata prevagnuo je nad njegovom rel ati vno skromnom do-
brobi ti . Obol i jevanje od raka nije potena zamjena za osl obaanje od val ova
vrui ne i nonog znojenja.
Kako bi izbal ansiral i odnos rizika i dobrobi ti , proi zvoai l ijekova bacili
su se na promovi ranje preparata kao ekvi val enta enskoga izvora ml adosti.
HNT se poel a prodavati kao svenamjensko sredstvo za l i jeenje svih bauka
starake dobi za sve ene, a ne samo za 40 posto njih koje imaju si mptome
menopauze. Lijenici su poel i govoriti o hormonskoj nadomjesnoj terapiji
ne samo kao o sredstvu za l ijeenje seta dosadni h, ali rel ati vno beni gni h
si mptoma, nego kao o nainu prevenci je svih vei h bol esti ivota nakon pe-
desete: srani h bol esti , osteoporoze, modanog udara, pa i starake demen-
ci je.
Takva se statistika razmjena esto primjenjuje za opravdanje koritenja
opasnog l ijeka. Neto to vas moe usmrtiti izazivanjem raka ne izgl eda tako
l oe pri kae l i se sposobni m za spreavanje bol esti od kojih bi ste se ak i
vjerojatnije mogl i razbol jeti . HNT se argumenti ra time da je rizik od obol i je-
vanja od raka dojke zbog koritenja preparata dal eko manji od pri rodnog ri-
zika za razvoj bol esti srca ili osteoporoze, s kojim se suoavaju ene u post*
menopauzi .
Otkako je HNT uvedena, l ijenici su zaigrali statistike igre s tim prepara-
tima, kori stei -povrno skl epane opaake studije kako bi ukazal i na mno-
tvo budui h protekti vni h ui naka. S vremenom su se najavl jene koristi nevje-
rojatno uveal e. Osi m za l i jeenje Al zhei merove bol esti i modanog udara,
HNT je ak bila i skuavana za terapiju ena s upal nom bol esti cri jeva.
9
Godi nama su l ijenici bili u mogunosti negirati rizike za razvoj raka koji
prate HNT, progl aavajui ih spekul ati vni ma i nedokazani ma, ugl avnom sto-
ga to je vei na studija bila manjih razmjera i bazi rana samo na istraivanju
parova (case-control ) ili na opservaciji (to jest istraivai su jednostavno
odabral i skupi ne ena jednu koja prima HNT i drugu koja ne koristi HNT
i promatral i ih ti jekom ul jeg razdobl ja kako bi vidjeli koja je skuj^ina
zdravija, to predstavl ja tip istraivanja koji se ne smatra pretjerano znanstve-
190
ni m). 1 dal je je ostal o sporno kol i ko tono iznosi stvarni rizik. Tada je usvo-
j eno stajal ite prema kojem bi, naravno, HNT mogl a poveal i rizik obol i jeva-
nja od raka dojke, ali samo u neznatnoj mjeri. Naposl jetku, to je rak koji se
i onako moe lijeiti".
J ohn Studd i z l ondonske bol ni ce King's Col l ege, nepokol ebl ji v zagovor-
nik hormonske nadomjesne terapije, bi o je tol ikoj mjeri uvjeren u njezi ne ko-
risti da je u jednom trenutku progl asi o potrebu za bi l o kakvi m dodatni m mo-
ni tori ngom nel ogi nom".
1
" Kako su statistiki pokazatel ji ukazival i na to da
manje ena umi re od bol esti prouzroeni h hormonskom nadomjesnom tera-
pijom nego od drugih bol esti , on u riziku za razvoj karci noma nije vi di o ve-
liki probl em. Nema dovol jno informacija koje bi upui val e na to da je rizik
za razvoj raka dojke valjan razl og za obustavu estrogenske terapije, napi sao
je jednom pri l i kom."
Godi ne 1990. ja sam predvidjel a da e budue generaci je gl edati na HNT
i druge propi si vane hormone, poput kontracepci jski h tabl eta, kao na jedne
od najvei h medi ci nski h nepromi l jenosti stol jea. Naal ost, to se intuitivno
vjerovanje sada pokazal o opravdani m. Profesor Bruno Mul l er-Oerl i nghau-
sen, predsjedavatel j njemake Komi si je za si gurnost l ijekova to odgovara
poziciji bri tanskog ministra zdravstva ili voditel ja ameri ke Uprave za hranu
i l i jekove nedavno je nazvao HNT novim tal idomidom.
Svako neuvaavanje rizika za razvoj raka rastjeral e su pi ve l egi ti mne
znanstvene studije irokih razmjera o hormonskoj nadomjesnoj terapiji. Lije-
nicima je trebal o 40 godi na da odl ue kako HNT zasl uuje pravo znanstveno
ispitivanje, a i to tek nakon intenzivnih pritisaka enski h udruga. enska
zdravstvena inicijativa (Women's Heal th I nitiative ili WHI ), vel i ka 15-godi nja
studija ameri koga Naci onal nog instituta za zdravstvo kojoj je bil a svrha is-
traiti najee razl oge za smrt ena u postmenopauzi , prvi je randomi zi rani ,
dvostruko sl ijepi i pl acebom kontrol irani pokus. Od pri bl i no 16.000 ispita-
nica pol ovi na ih je sl uajnim odabi rom smjetena ili u grupu koja je dobi val a
Prempro (kombi ni ranu terapiju koju proizvodi tvrtka Wyeth) ili u grupu ko-
joj je davan pl acebo. Uz to je 10.000 ena, kojima je materni ca kirurki od-
stranjenja, dobi val o samo estrogen. Pl ani rano je da eksperi mental na skupi na
uzima preparat osam godi na kako bi se vi djel o ima l i on i kakva zatitna svoj-
stva po koji ma se prosl avi o.
Nakon pet godi na Odbor za obradu podataka i si gurnost monitori riga
studije WHI zapanji o je svijet zatraivi da se studija odmah zaustavi. Pokaza-
191
teljj su odagnal i svaku nedoumi cu: ene koje su dobi val e preparat imal e su
vjerojatnost veu od normal ne za razvoj raka dojke. tovi e, ne samo to su
bil e skl oni je obol i jevanju od ruku, nego i skl oni je vei ni bol esti od kojih ih je
HNT zapravo trebal a tititi: srani m bol esti ma, modanom udaru, krvnim ug-
rucima i demenci ji .
12
I ako su medi ci nski autoriteti u Americi i drugdje reagirali na te novosti sa-
vjetujui enama da prestanu uzimati tabl ete radi dugorone zatite, mnogi
su ipak reagirali na negati vne vijesti, ve po obi aju, insinuirajui da je istra-
ivanje neprikl adno. Kao to je zakl jueno na sastanku u Maeiri, nakon iz-
noenja studi je: Iako je openi to pri hvaeno da je studija bila dobro ispl ani-
rana i i zvedena, njezina vanost za standardnu hormonsku terapiju u kl ini-
koj praksi svakako se mora dovesti u pi tanje. Ciljna popul aci ja kori tena u
studiji WH1 nije reprezentant cil jne popul aci je za koju se uobi ajeno razmatra
primjena hormonske nadomjesne terapije u menopauzi .
13
Potkrijepl jeni rezul tatima Studije milijun ena (Mil l ion Women Study), bri-
tanskog ekvi val enta studije WHI, dokazi su bili nedvosmi sl eni : ene su umi-
ral e zbog hormonske nadomjesne terapije. To je istraivanje, koje su u Vel i-
koj Bri tani ji provel i Savjet za medi ci nska i strai vanja (Medi cal Research
Counci l ili MRC) i vodea nezavi sna organi zaci ja posveena istraivanju raka
Cancer Reserch UK, pratil o je od 1996. do 2001. godi ne vie od milijun bri-
tanskih ena u dobi 50-64 godi na. Studija je zakl juil a da HNT udvostruuje
rizik za rak dojke, a poveava rizik za srani udar, krvne ugruke i modani
udar. Prema zakl juci ma studije hormonska je nadomjesna terapija bila od-
govorna za 20.000 sl uajeva raka dojke u protekl i h 10 godi na u Britaniji
mnogi od njih imali su smrtni i shod.
1
'
Pritom se vel i ko i znenaenje MRC studije odnosi l o na otkri vanje najopas-
nijeg tipa hormonske nadomjesne terapije. Lijenici su godi nama bombardi -
rali javnost sa zatitnim djel ovanjem kombi ni rane terapi je. Meutim, kao to
je studija pokazal a, upravo su se ti kombi ni rani preparati ispostavil i najrizi-
nijima. Nakon pet godi na koritenja jedna od 166 ena moe dobi ti rak, a na-
kon deset godi na jedna od 50 njih. Bez obzira na to koji se tip hormonske
nadomjesne terapi je koristi ili na nain pri mjene tabl ete, flasteri, konti nu-
irani ili sekvenci jski reimi, pa i ti bol on (Livial ), to bi trebal a biti najsigurnija
al ternativa va se rizik od razvoja raka poveava ve nakon jedne godi ne
kori tenja.
Di vl j anj e hormona
Profesor Bruno Mi i l l er-Oerl i nghausen nastavio je s opi som hormonske
nadomjesne terapi je kao naci onal ne i i nternaci onal ne tragedije. Vjerojatno
je vie ena umrl o od hormonske terapije nego to se oteene djece rodi l o
nakon skandal a s tal idomidom, objavi o je.
Nedavno je vedska studija Sveuil ita Uppsal a, nazvana HABITS, koja je
prouaval a ui nak hormonske nadomjesne terapije na ene s rakom dojke,
zaustavl jena nakon to su prel iminarni rezultati pokazal i da su ene s rakom
dojke i mal e vi e no prosjenu ansu za ponovnu pojavu raka ako su uzi mal e
HNT. To je istraivanje, kojim je obuhvaeno 1.300 ena, bi l o zami l jeno da
i h prati ti jekom najmanje pet godi na, ali je zaustavl jeno nakon dvije godi ne,
kada su uoeni negati vni rezul tati. Studija je utvrdila da je tri puta vi e ena
koje su uzi mal e HNT i mal o recidiv raka ili pojavu novog tumora u usporedbi
sa enama koje su se na drugai je nai ne rjeaval e si mptoma menopauze.
1 5
I ako l ijenici rutinski nude HNT enama koje su prei vjel e rak dojke,
Airieficko drutvo za rak vjeruje da bi se to mogl o promi jeni ti . I zaista, ame-
rika je Uprava za hranu i l i jekove propisal a da upozorenje o razni m rizicima
mora biti i staknuto na svakom takvom lijeku i zdanom u Ameri ci .
RASKRINKANI MITOVI
U marketi ngu hormonske nadomjesne terapije zbi l e su se zani ml ji ve stvari.
Nain na koji e se medi ci na pozvati na znanost u pravilu ovisi o l ome s ko-
likim je oduevl jenjem prigrlila terapiju u prol osti. Entuzijasti e prihvatiti
malu studiju kao neupi tnu pokazuje l i ona tretman u pozi ti vnom svjetl u, ali
e kritizirati koncept studije ako ona pokae da je tretman opasan ili neui n-
kovit. Prihvativi navodni proi reni zatitni ui nak hormonske nadomjesne
terapije, l ijenici su godi nama zanemarival i i njeni cu da su studije koje su
upui val e na tu korist bil e mal e i opservaci jske, premda su upravo zbog isto-
ga razl oga kritizirali one studije koje su ukazi val e na rizik od raka dojke.
Moda bi se drugi m initel jima (prehrana, stil ivota, genetska predi sponi ra-
nost, soci oekonomski uvjeti, fizika akti vnost) mogl e pripisati zasl uge za
ono to se doi ma djel ovanjem hormonske nadomjesne terapije na osteopo-
rozu i srane bol esti .
Mit o zati tnom djel ovanju hormonske nadomjesne terapi je na srce najve-
im je di jel om l ansiran 1993. godi ne, kada je grupa ameri ki h epi demi ol oga
izabral a 5.000 ena u posl menopauzi s J uga i Srednjeg zapada Ameri ke i
mjerila im koncentraci je kol esterol a i drugih pretpostavl jeni h faktora rizika,
193
na temel ju ega su procijenil i vjerojatan rizik tih ena za budue kardi ovas-
kul arne bol esti . Nakon usporedbe rezul tata ena koje su uzi mal e HNT s
oni ma koje nisu uzi mal e preparat, istraivai su zakl juil i da HNT moe
smanjiti rizik od bol esti srca za 42 posto.
1 6
I straivai i pak priznaju da su se osl onil i na nekol i ko vrl o krupni h pret-
postavki . Za poetak, studija nije bila randomi zi rana to jest odabi r sudi o-
nica nije bi o sl uajan tako da se mogl o raditi o, znanstvenom termi nol o-
gi jom reeno, sel ekci jskoj pristranosti: samo su najzdravije ene s ni skom
zastupl jenosti srani h bol esti mogl e biti i zabrane za uzi manje hormonske na-
domjesne terapi je. Kao to drugi istraivai pri mjeuju, vea je vjerojatnost
da su ene koje uzi maju HNT bjel kinje iz gornje srednje kl ase, obrazovane i
vitke to su sve faktori koji im ve u startu pojedi nano smanjuju rizik od
sranih bol esti .
17
U istom izdanju asopi sa The Lancet u kojem je objavl jena studija ured-
nitvo se nastojal o distancirati od njezinih zakl juaka. Sveukupna korist koju
su izraunal i autori ... jest nagaanje, izjasnil o se uredni tvo, jer studija nije
ni bil a konci pi rana da odredi uzrokuje li doista HNT metabol i ke promjene
ili se one dogaaju neovi sno.
1 8
I , naravno, ci jel a se studija temeljila na onome to je moda ve samo po
sebi kriva pretpostavka da poveani kol esterol automatski vodi do bol esti
srca.
Pojavil e su se i druge studije u namjeri da pokau kako prisutnost estro-
gena poveava dobar HDL kol esterol , za koji se vjeruje da titi od koronar-
ne srane bol esti , te smanjuje lo LDL kol esterol . Pi ve su studije ugl avnom
istraival e utjecaj estrogena na ivotinjske arterije ili na l judske arterije dobi -
vene za vri jeme transpl antaci je srca. Objavl ji vanjem pi ve randomi zi rane, pl a-
cebom kontrol i rane studije o ui nku hormonske nadomjesne terapije na sr-
ane bol esti (nazvane Postmenopausal Estrogen/ Progesti n I nterventi ons ili
PITT), navodni je zatitni utjecaj na srce zamal o bi o zacementiran. Studija
PEP1 istakl a je ui nke sni enja LDL i povienja HDL kol esterol a. Meutim ono
to ni kada nije postal o novi nska vijest jest otkri e studije da progestogen po-
veava koncentraci je trigl iceria u krvi, to je poznati faktor rizika za srane
bol esti , posebi ce kod ena. Zbog toga djel ovanja na trigl iceride HNT bi mog-
la biti ak i opasni ja opci ja za ene s di jabetesom.
19
Neki su se istraivai sloili u ocjeni da je vei na studija koje pokazuju
korist hormonske nadomjesne terapije za srce manjkava. Profesor J an Van-
194
denbroucke i njegovi kol ege s Odjel a za kl iniku epi demi ol ogi ju Sveui l i ne
bol ni ce u ni zozemskom gradu Leienu kritiki su razmotrili sve pojedi nane
studije koje se odnose na HNT i srce te zakljuili da su studije bil e pristrane,
jer su za njih nenamjerno i zabrane i zni mno zdrave ene koje su i onako mog-
le imati manji rizik za razvoj bol esti srca. U studije su bi l e ukl juene i ene s
ve postojei m srani m tegobama. I skl jui mo l i te kategori je ena iz studija,
rezultati pokazuju sl i ne postotke smrtnosti kod ena, bez obzi ra na to jesu
l i uzi mal e HNT ili ne.-" Kori tenje hormonske nadomjesne terapije kao uni-
verzal noga preventi vnog sredstva jest neopravdano, zakl juuje Vanden-
broucke.
21
Vandenbroucke i njegovi kol ege takoer dovode u pi tanje cijel u teoriju
prema kojoj e uzi manje hormona sa strane zatititi vae srce na bi l o koji
nai n, pa ak i to da za ene u tom pogl edu uope i postoji povean rizik.
Podaci o smrtnosti zbog koronarne srane bol esti pokazuju da ne dol azi do
ubrzavanja razvoja koronarne srane bol esti kod ena starijih od 50 godina,
pie Vandenbroucke. Sve i a postoje uvjerljivi bi ol oki razlozi za zatitnu
funkciju prirodnih estrogena protiv koronarne srane bol esti , to istom ne
znai da nadomjetanje toga rel ativnog manjka ima kori sne uinke.--
Unato tomu uvjeravanja su nekol i ci ne entuzijasta zarobi l a cijel u medi -
ci nsku zajedni cu, pri emu se vie od desetak godi na zati tno djel ovanje hor-
monske nadomjesne terapije na srce uzi mal o za neospornu istinu.
No i studija PEP1 bila je malih razmjera njome je obuhvaeno svega
875 ena u razdobl ju od tri godi ne. Vee studije koje su se kasni je pojavi l e,
poput studije Women's Heal th I nitiative, pokazal e su da cjel okupna ideja o
kardi ovaskul arnoj dobrobi ti stoji na kl i mavi ma nogama.
I straivai su poel i eksperi menti rati s hormonskom nadomjesnom tera-
pijom za tretman postojei h srani h probl ema. Godi ne 1998. objavl jeni su pr-
vi rezultati studi je o povezanosti srca i estrogenske nadomjesne terapije, naz-
vane Heart and Estrogen Repl acement Study (ili HERS, eng. njezin; vei na je
HNT studija opreml jena ugl avnom l askavim akroni mi ma ak je i akroni m
WISDOM oproban, eng. mudrost). Studija HF.RS ispitivala je utjecaj kombi ni ra-
ne hormonske terapi je na ene s bol esni m srcem.
Rezul tati studi je koja je trajala vie od etiri godi ne pokazal i su da HNT
smanjuje LDL kol esterol za 11 posto, a HDL kol esterol za 10 posto. Meutim
ne samo a HNT nije imala zatitnu ul ogu, nego je ak u prvoj godi ni kori -
tenja udvostrui l a rizik od sranog udara i prouzroi l a 24 posto vie smrti (71
prema 58) zbog srani h bol esti.-'
3
ene koje su sudjel oval e u studiji praene
su jo naredne dvije i pol godi ne, studijom HERS II, a rezultati su na kraju jas-
no pokazal i : ni kakva ui nka nije bil o, ni pozi ti vnog ni negati vnog. Dokaza-
no je da HNT ne prua apsol utno ni kakvu dobrobi t za srce enama koje su
uzi mal e preparat.
2
'
1
Druge studije, poput studije o povezanosti estrogenske nadomjesne tera-
pije i ateroskl eroze (Estrogen Repl acement and Atheroscl erosi s Study ili ERA
ovaj put akroni m podsjea na femi ni zam; prema 19- amandmanu na ame-
riki ustav o jednaki m pravi ma, Equal Rights Amendment, nap.), otkri l e su
da HNT nije utjecal a na spreavanje progresi je ateroskl eroze kod ena s po-
stojeom sranom bol esti .
25
Objavl ji vanjem studije Women's Heal th I nitiative (WHI ) postal o je jasno
da je 11 NT zapravo tetna za srce: istraivanje je preki nuto ne samo zbog rizi-
ka od razvoja raka, nego i zbog oteenja pri mi jeeni h u kardi ovaskul arnom
sustavu i spi tani ca. Kod zdravih ena koje su uzi mal e preparat poveal a se
uestal ost kardi ovaskul arni h bol esti bi l o je vie srani h udara, vie smrti,
vie modani h udara i tromboembol i ni h bol esti .
26
Ti rezultati ne samo da rue svaku predodbu o tome da HNT titi srce,
ve i stodobno ukazuju na ograni enost bi l o kojeg programa zatite srca koji
se zasniva na sni enju kol esterol a, kada su ve i brojna druga znanstvena ot-
kria pokazal a da je prevenci ja sranih bol esti puno kompl eksni ja od kon-
troliranja kol i i ne masnoa u krvi.
Uistinu, jedna je studija Odjel a za obi tel jsku i preventi vnu medi ci nu Sve-
uilita Kal ifornija u San Di egu dol a do zapanjujueg otkri a da pri rodne ra-
zi ne estrogena enama ne pruaju ni kakvu posebnu zatitu od srani h bol es-
ti. ene s bol esni m srcem obuhvaene tom studijom nisu i mal e manje kon-
centraci je estrogena od oni h sa zdravim srcem; zapravo nije naeno da se ra-
zine estrogena osjetno mijenjaju nakon menopauze. Takoer se ni razine ko-
l esterol a ni vri jednosti krvnog tlaka nisu pokazal e gl avni m faktorima za sra-
ne bol esti .
27
Godi nama su l ijenici podraval i stav da estrogeni koji se kori ste za pre-
parate hormonske nadomjesne terapije ne predstavl jaju isti rizik za trombozu
kao estrogeni koji se kori ste u kontracepci jski m tabl etama. Prevl adaval o je
mil jenje da isti estrogen (i ako razliito dozi ran) koji se stavlja u kontracep-
ci jske tabl ete, i za koji se zna da uzrokuje kardi ovaskul arne poremeaje, ne
predstavl ja probl em ako se stavi u hormonsku nadomjesnu terapiju. Kao to
196
asopi s British Medical Journal navodi: Mnogi su l ijenici bili i znenaeni
saznavi da se hormonska terapija, za koju su Liili da je treba izbjegavati
propisivati enama s rizikom za razvoj kardi ovaskul arni h bol esti , sada izrije-
kom preporuuje u takvoj situaciji.
28
I pak, sve su studije vel ikih razmjera raskrinkal e taj mit. HERS i druge stu-
dije ukazal e su na trostruko poveanje uestal osti tromboze medu enama
koje uzi maju hormonsku nadomjesnu terapi ju.
29
J edno drugo istraivanje s
Oxforda otkri l o je da je rizik najvei kod ena koje su nedavno poel e koris-
titi HNT.
30
Druga uestal a tvrdnja vezana uz HNT, a bez i traga uvjerl jivog dokaza za
nju, jest ona da hormonska nadomjesna terapija smanjuje rizik od modanog
udara. Tri studije, ukl juujui studije Nurses' Heal th Study i HERS, pokazuju
da HNT ne samo da ne spreava, ve najmanje utrostruuje rizik za modani
udar (kao to to ini njezina bl iska roakinja kontracepci jska pi l ul a).
31
ini se
da je rizik povezan s dozi ranjem hormona. Vee doze (0,625-1,25 mil igrama
estrogena na dan) poveavaju rizik od tri do sedam puta.
32
J edi na zatita od
modanog udara pojavil a se u Nurses' Heal th Study, i to kod niskih doza od
0,3 mi l i grama na dan.
3 3
Maria je u 45-oj godi ni poel a, po preporuci svojeg l i jeni ka, koristiti
HNT. Ve je nakon uzimanja pi ve tabl ete poel a krvariti. Njezin joj je obi tel j-
ski l i jeni k rekao da lijek jednostavno treba ui u sustav i preporui o da
udvostrui dozu. Nakon to je to uinil a, poel a je dobi vati nesvjesti ce, a li-
jeva joj je noga bl ago popl avjel a.
Kad sam poel a imati bol ove u el ucu i prsnom kou, deurni l ijenik u
hitnoj sl ubi rekao mi je da odmah prestanem uzimati tabl ete. Unato tomu
iz mene su nastavil i ispadati ugruci krvi. Njezin l i jeni k ope prakse objas-
ni o joj je da ona sada gubi tako puno krvi jer lijek naputa tijelo. Kada to
zavri, uvjeravao je, sve e se vratiti u normal u.
Mjesec dana kasni je bol se irio gornjim di jel om Marijina tijela prema ru-
kama. Nije se mogl a ni sagnuti ni disati, a za prsni je ko osjeal a kao da je
utonuo. Tada su joj dali preparat predmi sol ona, to jest steroi d, i peni ci l i n, pa
je poel a tako jako povraati da nita nije ostajal o u njoj. Nakon tjedan dana
moral a je pozvati svojeg l ijenika u kunu posjetu jer se nije mogl a kretati te
je l eal a na madracu na podu svoje dnevne sobe.
Lijeva mi je strana bil a paral izirana, gl ava kl onul a, ni sam mogl a gl edati, a
govor mi je bi o nerazgovjetan. Moj mi je l ijenik rekao da sam imala reakciju
197
na peni ci l i n, ali je mi sl i o da e steroid neutral izirati posl jedi ce. Ostavi o me
leati na podu, isprial a je Maria. Kasnije, nakon vi e obavl jeni h pretraga,
l ijenici su jednogl asno zakl juil i da je Maria pretrpjel a modani udar do
kojeg je dol o zbog hormonske nadomjesne terapi je.
Hormoni mogu pri vremeno suzbiti zbunjenost i gubi tak koncentraci je
i zazvane opadanjem razine hormona, a neke se ene zaista i osjeaju vrl o
dobro dok uzimaju estrogen. Organi zaci je kao to je Menopause Amarant
Trust, bri tanska udruga za istraivanje i edukaci ju o menopauzi , dugo su po-
draval e vjerovanje da HNT moe sprijeiti Al zhei merovu bol est. Meutim
jedna jeT5-godi nja studija ustanovil a da HNT nema ni kakav utjecaj na odr-
avanje bi stri ne uma. Smanjenje spoznajni h funkci ja bi l o je bez promjene,
bez obzi ra na to je l i ena uzimal a estrogen ili ne.
3
''
Vei na se strunjaka sl ae u tome da studije o enama koje uzimaju estrogen
ukazuju na poveanu gustou kosti tih ena a studija WHI to je i potvrdil a.
I pak, dugotrajne studije hormonske nadomjesne terapi je pokazal e su kako
ene koje se pridravaju uobi ajene preporuke da uzi maju preparat u raz-
dobl ju od deset godi na nakon poetka menopauze nisu zati eni je od osteo-
poroze nego ene koje ga ni kada nisu uzi mal e. Tekua 50-godinja studija
stanovni ca grada Frami nghama iz. ameri ke drave Massachusetts zakl juil a
je da HNT preveni ra gubi tak kotane mase samo dok ene uzimaju preparat
- a i to samo ako ga uzimaju najmanje sedam godi na. im ene prestanu
uzimati hormonski preparat, pa i nakon deset godi na kori tenja, gustoa se
kosti nagl o smanjuje, tako da je u dobi od 75 godi na ona gotovo ista kao
kod ena koje nisu ni kada uzi mal e hormone. To znai da HNT zapravo i ne
prua ni kakvu zatitu u oni m godi nama ivota kada je rizik za osteoporozu
najvei .
35
Kako bi se izbjegl i ti probl emi , l ijenici su razl iito preporui val i uporabu
hormonske nadomjesne terapije: da bi se trebal a uzimati neprestano (pri e-
mu bi se rizik za razvoj raka dojke poveavao); ili da se kori tenjem zapone
deset godi na nakon menopauze, predugo nakon to je ena prebrodi l a sve
si mptome menopauze koje bi preparat trebao ubl aavati ; ili ak da bi se HNT
trebal a davati nakon to ena sl omi kuk, to se ini pri l i no kontraprodukti v-
ni m.
3 6
I zgl eda da, u najbol jem sl uaju, estrogen ima samo pri vremen ui nak. I a-
ko on moe usporiti razgradi vanje starih kosti, stvaranje nove kosti s vreme-
198
nom se smanjuje u roku od tri do pet godi na. J edna anal iza podataka vel ikih
razmjera, u koju su ukl jueni rezultati 31 studije o osteoporozi , zakl juil a je
da estrogen nije u znaajnoj mjeri pridonio usporavanju pojave osteoporo-
ze.
3 7
J edna je druga anal iza pak nal a da estrogen nije jaao kosti enama,
ak i kad su ga uzi mal e 16 godi na.
38
Naprotiv, pri mi jeeno je da estrogeni ili progestogeni zapravo pridonose
osteoporozi . Gustoa kral jeni ce ispitivanih ena poveal a se kad su one
prestal e uzimati medroksi progesteron kao kontracepci jsko sredstvo, u uspo-
redbi sa enama koje su nastavil e uzimati progestogen i koje nisu imal e tak-
vu promj enu.
3 9
Dr. Kitty Little, istraivaica s Oxforda, mnoge je godi ne provel a u prou-
avanju djel ovanja hormona na kotanu sr. U pokusi ma je na ivotinjama
dr. Little pri mi jeti l a da je jedan od ui naka estrogensko-progestogenske
kombi naci je i zobl i enje vel ikih stanica u kostima, to dovodi do poveanog
sl jepl jivanja krvnih pl oi ca, odnosno stvaranja malih krvnih ugruaka. To
moe ometati dotok krvi u trabekul arne kosti, spuvaste kosti od kojih su
ugl avnom sai njeni kral jeci .
40
U Londonu je dr. J ohn McLaren Howard, medi ci nski istraiva Bi ol aba, is-
pitivao razi ne hranjivih tvari potrebne za razvoj kosti kod ena s osteoporo-
zom, posebi ce enzi me al kal ne fosfataze. Taj enzi m, zajedno s magnezi jem,
sudjel uje u stvaranju kal cijevih kristala u kosti, te je stoga i ndi kator poetka
stvaranja nove kosti . U studiji dr. Howarda najmanje koncentracije alkalne
fosfataze naene su kod ena koje su imale osteoporozu i koristile hormon-
sku nadomjesnu terapiju.
41
DUGA LISTA NUSPOJ AVA
HNT si pri pi suje koristi, ali sve to nudi jest podul ja lista raznol ikih i potenci -
jal no fatal nih nuspojava. Najpopul arniji nain uzi manja hormonske nado-
mjesne terapi je jesu tabl ete za oral no uzi manje. No na taj nai n ene poga-
aju brojne gastroi ntesti nal ne tegobe muni na, povraanje, grevi u trbu-
hu, nadutost a ak se moe razviti i uti ca.
To bi mogao biti jedan od razl oga za pojavu fl astera (za transdermal nu te-
rapiju), i me se zaobi l azi jetra, a rezultira u vei m koncentraci jama estrogena
koje tijel o apsorbi ra. I pak, kori tenjem te metode petina e paci jenti ca isku-
siti hi peremi ju (poveani protok ki vi ), izbijanje mjehuri a i gubi tak pi gmen-
tacije koe na mjestu pri mjene. Zbog toga sada sve vi e l i jeni ka nudi estro-
genske i mpl antate, koji zahtijevaju jednostavnu ambul antnu operaci ju kojom
se kugl i ce unose pod kozu.
ini se da estrogenski impl antati (pa i fl asteri) stvaraju estrogensku tole-
ranciju, za koju neki l ijenici upozoravaju da je sl i na ovi snosti : ena e
imati vi e nego normal ne razine estrogena u krvotoku, ali e se ipak aliti na
povratak si mptoma menopauze, i to u sve ei m razmaci ma. I ako se za im-
pl antate oekuj e da bi trebal i trajati est mjeseci , mnoge se kori sni ce al e da
ve nakon od tri do devet tjedana dol azi do povratka si mptoma. Ta pojava
zvana tahifilaksija javlja se kod tri od sto ena, kako su pokazal i re-
zultati studije Kl inike za menopauzu l ondonske bol ni ce Dul wi ch.
42
Nakon prouavanja vi e takvih studija, dr. Thomas Bewl ey, prijanji pred-
sjedni k bri tanskoga Kral jevskog zbora psihijatara (Royal Col l ege of Psychi at-
rists), i dr. Susan Bewl ey, gi nekol ogi nja bol ni ce University Col l ege -u Londo-
nu, zakl juil i su da se ta ovi snost pojavljuje u 15 posto sl uajeva, ugl avnom
zbog psi hol oki h razl oga. Objasnil i su: Estrogeni su psi hoakti vni . Oni podi-
u raspol oenje, mogu se davati injekcijom, a njihova uporaba ima snane
psi hol oke ui nke.
43
J ohn Studd, zagovaratel j hormonske nadomjesne terapi je, jednom je prili-
kom napi sao da su enama s psihikim probl emi ma i onako potrebne razine
estrogena vee od normal ni h. Tim enama moda trebaju vee razine [estro-
gena] za posti zanje ubl aavanja si mptoma, jer su mnoge od njih ve ranije
pri mal e terapiju zbog predmenstrual nog si ndroma (PMS) ili depresi je Iza vri-
jeme menopauze], napi sao j e. " Negdje je drugdje izjavio da to ni u kome
sl uaju nije rijetka pojava da paci jenti cama treba poveana doza hormona.
To moe samo znaiti, rekao je, da su one ovi sne o tome da se osjeaju bo-
lje.
Moda se jednostavno radi o tome da tjel esne stani ce osjetl ji ve na estro-
gen, stal no bombardi rane visokim dozama hormona, gube mogunost odgo-
vora.
1
'' A mogue je i to da rano koritenje estrogena, bez obzi ra na to je ii ri-
je o hormonskoj terapiji kojom se kontrol ira PMS ili o kontracepci jskoj pil u-
li, moe rezul tirati poveanom potrebom za nadomjesnom terapi jom. HNT
stvara umjetno vi soke razine estrogena u tijelu, to moe pokrenuti hormon-
ski slom kad se te razi ne i ol e smanje, sl i jedom ega dol azi do pogoranja
obi ni h si mptoma menopauze.
Hi pofi za i jajnici uobi ajeno rade kao uigran tandem koji stal no podeava
razine estrogena prema trenutnim potrebama tijela, poput automati ke u au-
I
200
tomobi l u, objanjava dr. El l en Grant, autori ca knji ge Seksualna kemija
(Sexual Chemistry) i ve dugo kritiarka hormonske nadomjesne terapije i
kontracepci jski h tabl eta.'
7
HNT, koja osi gurava stal no istu koncentraci ju es-
trogena, kae, nal i k je autobomi l u koji je zapeo u jednoj brzi ni .
Dodatni probl em estrogenski h impl antata odnosi se na endometri jsku sti-
mul aciju reakci ju koja potenci jal no moe prouzroiti rak. Danas je pozna-
to da kori tenje preparata koji se temel je samo na estrogenu moe enama
koje jo uvijek imaju materni cu do 20 puta poveati ansu za rak endometri ja
nakon nekol i ko godi na. To je stoga to estrogen uzrokuje brzu prol iferaciju
endometri jski h stani ca (kao ti jekom trudnoe). Kao protutea tomu vei ni se
ena 10-12 dana u mjesecu daje progestogen, to oponaa drugu pol ovi nu
menstrual nog ci kl usa, nakon ega slijedi krvarenje.
Do endometri jske stimul acije kod ena s estrogenski m i mpl antati ma do-
lazi u prosjeku dvije godi ne nakon prestanka uzimanja nadomjesnog estro-
gena
4 8
To znai da se, u namjeri da smanji te rizik od endometri jskog raka,
morate odl uiti na oral no uzi manje progestogena dvije ili vie godi na nakon
to zavrite uzi manjem estrogena.
HNT je, jednako kao i kontracepci jske tabl ete, uvi jek propagi rana kao
zatita od raka jajni ka. No najnovi je otkri e Ameri kog drutva za rak govo-
ri da ene koje kori ste HNT vie od deset godi na poveavaju svoj rizik od
razvoja fatal nog raka jajnika za 70 posto. U istraivanju toga drutva, koje je
pratil o vie od 200.000 ena u menopauzi , rizik je tim vi e rastao to su ene
due koristil e HNT, i ako je vei na njih uzimal a dvostruko veu dozu od one
koja se danas propi suje/
9
Najvie l iterature koja podrava HNT usredotouje se na navodnu euforiju
koju su i skusi l e kori sni ce preparata. Ono o emu se ne govori jest i njeni ca
da 70 posto ena iskusi mnotvo nuspojava zbog estrogena ili progestogena,
te da pol ovi na ena odustaje od uzimanja lijeka nakon est mjeseci .
Katie i z Londona jedna je od njih:
Koristei HNT, neopisivo sam se razboljela. Imala sam lou probavu,
nadutost, letargiju, ekstremnu napetost i jake glavobolje. Srce mi je po
cijele dane snano udaralo, naroito kad sam se kretala. Stezalo me je u
prsnom kou, s bolovima koji su se pruali niz ruku, gotovo kao kod
sranog udara. Osim to sam imala simptome panike, bila sam tako
bolesna da se nisam mogla koncentrirati, niti gledati ita na televiziji,
posebice emocionalne prizore. Odustala sam od preparata prije devet
mjeseci, uli jo nisam izvan opasnosti, najblae reeno. Moj lijenik ne
eli prihvatili da bih ja jo uvijek mogla patiti od tetnih posljedica
nakon prestanka uzimanja hormonske nadomjesne terapije, i eli me
poslali psihijatru! Povrh svega, naravno, za osvetu su se vratili udari
vruine bez sumnje stoga to ih je HNT potisnula.
Povrh svega, progestogeni mogu promijeniti razine gl ukoze i i nzul i na,
50
uzrokovati poveanje vrijednosti kalcija u krvi, hepatitis, rak jetre (ukl juuju-
i i hepatitis pel i osi s, po ivot opasnu kompl i kaci ju), i nfekci jo mokrani h pu-
tova,
51
uticu, zadravanje tekui ne sa ili bez utjecaja na srce, i pojavu viriliz-
ma kao to je pojaana dl akavost l ica i dubok gl as to moe biti nepo-
vratno. Hormonska nadomjesna terapija usto pogorava endometri ozu.
52
Nadomjetanje hormona takoer se povezuje s pojaani m i ntenzi tetom
migrena, jer ono izaziva pretjeranu reakciju arterija i vena
B
Paci jenti ce su
cNcieroslruko smanji l e uestal ost | x>jave gl avobol je prestankom puenja i
uzimanja hormona.
5 1
To je samo dodatak na sve druge nuspojave estrogena: najmanje dvostru-
ko poveanje rizika za bol esti unog mjehura,
5S
povi eni krvni tl ak, povea-
ne i osjetl jive dojke, promjene u obl iku oi ju, depresi je. Progestogeni su na-
roi to krivi za depresi ju.
5
" Uzi manje hormonske nadomjesne terapi je moe
vie nego udvostruiti rizik / . i samoubojstvo*
57
Harriet je propi sana hormonska nadomjesna terapija (Cykl o-Progynova)
zbog tekih si mptoma menopauze i prevenci je osteoporoze. Bol ni ki l ijenik
koji joj je napravi o rendgenske sni mke i njezin l ijenik ope prakse rekli su
joj da ne postoji druga mogunost te da e joj se kosti raspasti ne uzme l i
I I N T .
Nakon tri tjedna osjeala sam se izvrsno, ali tijekom petoga tjedna ne
samo da su se punom snagom vratili svi moji prijanji simptomi, nego
sam takoer imala probleme s inkonlinencijom mokrae, li potekoe s
vidomj, govorom, pamenjem i motorikom, {koordinacija!. Na trenutke
mi se inilo kao da gledam s krive strane dalekozora (sve se inilo
umanjeno). Govor mi je ponekad bio nesuvisla zbrka; nisam mogla
Zapamtiti svoji' ime i adresu, niti prepoznali ljude ili predmete, a
postojale su i duge praznine u danu koje nisam mogla objasniti. Bilo je
dana kad nisam mogla hodati bez pomoi, a esto me suprug morao
vui iz kreveta i tjerati me da se kreem, jer sam se osjeala kao da mi je
tijelo od olova. Imala sam i ozbiljnih problema S disleksijom im su se
pojavili prvi simptomi, prestala sam uzimali tablete, ali moje se stanje i
dalje pogoravalo. Moj mi lijenik nije vjerovao jer sam mogla posjetiti
ordinaciju samo za -dobrih dana. Reeno mi je da sve io trebam jest
porazgovarati s nekim. Odbila sam prijedlog i okrenula se
alternativnim terapijama, U roku od 18 mjeseci moj sredinji ivani
sustav gotovo da se vratio u normalu dulje hodanje jo uvijek mi je
predstavljalo problem Meutim HNT mi je ostavila jaku netoleranciju
prema kemikalijama na bazi nafte Mnoge toaletne potreptine, sredstva
za ienje u domainstvu, nove tkanine i nove graevine uzrokovali su
napadaje sline astmi, napadaje jake agresije ili depresije, kolaps miica,
sve praeno s naticanjem tkiva. Stroga dijeta i dodaci prehrani
(ukljuujui kuru inlravenoz.no uzetih vitamina i minerala) pomogli su
obnovi mojega imunosnog sustava te sada vie nemam jake napadaje.
Nakon to su rezultati studije Million Women postal i dostupni , njemaki
su medi ci nski autoriteti odgovorno postupil i i rekli l i jeni ci ma da su dokazi
protiv hormonske nadomjesne terapije prevagnul i . Tretman je danas u Nje-
makoj ograni en na ene s i zni mno ozbi l jni m si mptomi ma, koji ma se daju
najmanje mogue doze u najkraem razdobl ju. Njemake ene sada masov-
no odustaju od terapi je.
Svatko bi pomi sl i o da je rije o tako znaajnoj stvari da e Vel ika Britanija
i SAD zasi gurno slijediti primjer Njemake. Naprotiv, Gordon Duff, predsje-
davajui bri tanskog Povjerenstva za si gurnost l ijekova, bi o je opti mi sti an. U
preporuci l i jeni ci ma, posl anoj dan nakon objave rezul tata studije, napi sao je
da koristi i dal je preteu rizike: "Rezultati studije Million Women ne trae ni-
kakve hi tne promjene terapije kod ena.
58
TAKOZVANE PRIRODNE ALTERNATIVE
Kako je hormonska nadomjesna terapija dobri m di jel om dol a na l o gl as,
nemal i je broj l i jeni ka u potrazi za njezi nom pri rodnom al ternati vom. J edna
od takvih jest trenutano omi l jeni takozvani prirodni progesteron, koji je na
tritu dostupan u obl i ku kreme i koji se rekl amira kao spasonosno rjeenje
da se ena osjea enom i nakon etrdesete. Prirodni progesteron popul a-
rizirao je, sa svojevrsni m religijskim zanosom, pokojni dr. J ohn Lee. I ako je
dr. Lee i skreno vjerovao da njegove vlastite studije, ali i brojne druge, potvr-
CIUJLI sigurnost i ui nkovi tost prirodnog progesterona, i dal je je nevjerojatno
mal o doka/ a za to.
Premda su ti progesteroni prozvani prirodnima" jer se dobi vaju iz bil jke
Dioscorea villosa, divl jeg jama, prirodni je progesteron zapravo proi zveden u
l aboratori ju. Naa tijela proi zvode osnovni skel et steroi da, ili mol ekul arni na-
crt, iz kojeg se deriviraju svi hormoni . Ta osnovna struktura mijenja se kroz
niz prirodnih procesa, koji ma upravljaju enzi mi iz razliitih organa, kako bi
se konano transformiral a u pojedi nane hormone kao to je progesteron.
Taj proces kemi ari oponaaju u proizvodnji takozvani h prirodnih hor-
mona ni zom kemi jski h ekstrakci ja u epruveti , povezujui gdjekad posebne
di jel ove mol ekul a, kako bi na kraju dobil i supstanci ju s mol ekul arnom struk-
turom koja je manje-vi e istovjetna onoj koju proizvodi nae tijel o. Svi nazovi
prirodni progesteroni moraju proi navedeni kemi jski postupak, i svi imaju
sl i ne nuspojave. Za Gestone, jedan od progesteronski h preparata l icencira-
nih u Vel i koj Britaniji, nuspojave ukljuuju gubi tak vitla, vosl i kc. mi grene,
promjene na vratu materni ce ili na dojkama, nesani cu i promjene u obi mu
menstrual ne krvi ili trajanju ci kl usa, da spomenemo tek neke od nji h.
59
U SAD-u se progesteronske kreme prodaju kao kozmetiki proizvodi.
Zahval jujui tome, proi zvoai nisu u obvezi provjere si gurnosti koje propi-
suje tamonja Agenci ja za hranu i l ijekove, te svaki proi zvoa moe staviti u
kremu kol i i nu hormona koju el i. J edan l aboratori j, koji je anal i zi rao [$
progesteronski h krema za tijel o koje su u prodaji u SAD-u, ustanovi o je da su
kreme sadraval e od manje od dva mil igrama do 700 mil igrama progestero-
na po unci (28,34 grama). To zabrinjava i mamo l i na umu najmanje doze ko-
je su tijelu potrebne za odravanje. U jednom drugom ispitivanju registrira-
nih prirodnih progesteronski h krema u 11 od 27 njih bi l o je manje od dva
mil igrama progesterona po unci kreme. A u neki ma ga uope nije ni bi l o.'
Za vri jeme menstrual nog cikl usa prosjene ene razina progesterona u krvi
kree se u rasponu od 0,5 do 20 nanograma po rnililitru (to teinski odgo-
vara jednom dijel u na mil ijardu). Utrljavanjem kreme ene mogu poveati
koncentraci je progesterona u krvi etiri do pet puta. Pritom ne apsorbi raju
sve ene progesteron na isti nai n, a na mjestima gdje se utrljava krema kon-
centraci je mogu biti dal eko vee nego u krvi.''
1
l ako prosjena apsorbi rana
kol i i na i znosi oko 10 posto apl i ci rane doze (pet mil igrama ako ste nanijel i
50 mil igrama progesterona), kol iina progesterona koja se nal azi u prosje-
nom pakiranju uvel i ke varira. I straivanje pokazuje da ak i kad se utrljaju
i zuzetno vel i ke doze kreme, vrl o mal o hormona doista ude u krvotok."-
Premda poborni ci progesteronski h krema tvrde da se prisutnost progeste-
rona moe dokazati testom sl i ne, druge studije pokazuju da vi soke vrijedno-
sti progesterona u slini mogu zavarati jer ne odraavaju ono to stvarno cir-
kulira ti jel om.
63
J edna od tih studija, provedena u Australiji, pokazal a je da
ak ni vi soke doze progesterona u kremi nisu poveal e koncentraci je pro-
gesterona u krvotoku u onoj mjeri koja bi bila dovol jna da i zazove promjene
u enometri ju, odnosno stijenki materni ce. A drugo je pak istraivanje poka-
zal o da progesteronska krema nema ni kakav ui nak na otkl anjanje vazomo-
tornih tegoba, raspol oenje, mi neral nu gustou kosti ili razi ne progesterona
u krvi .
6
'
J ednako je tako rasprostranjeno mil jenje da prirodni- progesteron spre-
ava rak dojke. Zagovorni ci progesteronski h krema istiu jednu jedi nu studi-
ju koja pokazuje da je, kada su kremu koristil e ene obol jel e od tumora, u
dojkama pri mi jeena redukcija di obe stani ca povezani h s rakom. Meutim ri-
je je o studiji mal i h razmjera u koju je bi l o ukl jueno svega 40 ena proma-
tranih u razdobl ju kraem od dva tjedna.
6
' J edna se druga studija koristila
kao dokaz vrijednosti progesterona kao borca protiv raka, jer je pokazal a da
ene koje su pobi jedi l e rak dojke i uzi mal e 50 mil igrama progesti na (mero-
ksi progesteron acetata) imal e upol a manje recidiva bol esti .
6
" No drugo je is-
traivanje pokazal o upravo suprotno, i to s dobri m razl ogom. Neki epi de-
miol ozi vjeruju da vi soke razine progesterona mogu bili initel j rizika za rak
doj ke,
6 7
dok je u brojni m kemi jski m prirunicima progesteron uvrten u po-
pis kancerogeni h tvari .
68
Znamo i to, na temel ju studija koje su prouaval e
ene obol jel e od raka dojke, da ene s najviim razi nama progesterona imaju
vie nego osmerostruko veu pojavnost raka doj ke.
6 9
Ostal e su studije poka-
zal e da vi soke koncentraci je progesterona u dojkama poveavaju rizik za
razvoj raka doj ke.
7
" Kako je jedan od zadataka progesterona osigurati da tije-
l o ene ne odbaci fetus u razvoju, progesteron snano poti skuje djel ovanje
i munosnog sustava.
71
Marta je, nakon to je prebol jel a rak dojke, koristila progesteronsku kre-
mu, no rak se vratio; ona je tuila medi ci nsku ustanovu koja joj je propi sal a
kremu za spreavanje recidiva. Druge su ene javl jal e da su se osjeal e vrl o
bol esno dok Su koristil e kremu. Trebal o mi je dva mjeseca da sredi m hor-
mone nakon preki da uporabe, napisal a je Sally iz Detroi ta. Reeno mi je da
205
UZ to svaki dan uzmem dvije l ice l anenog ulja i jednu licu l aneni h sjemen-
ki. Nakon to sam se l oga pridraval a etiri ili pel mjeseci , grudi su mi i dal je
bil e jako osjetl ji ve, a prepone su me boljele.
Kako bi se pomi ri l a vrl o sukobl jena istraivanja, neki su zagovorni ci pro-
gesterona posegl i za argumentom da mal e doze progesterona uzrokuju rak
dojke, dok ga vel i ke doze spreavaju. Ameriki specijal ist za rak dojke dr.
David Zava, koji je napravi o istraivanje o ui nku progesterona i bil jnih hor-
mona, mil jenja je da: Vrlo mal e doze progesterona djel uju u sinergiji s es-
tradi ol om na stimul aciji di obe stanica J edi no u vel i ki m dozama progesteron
zaista poi nje smanjivati estrogen i zaustavljati estrogenom regul iranu di obu
stanica.
ak i da je to najtoni je, a rije je samo o Zavinu mil jenju jer, kao to
sam navodi, nije uspi o osigurati financijska sredstva za istraivanje toga pro-
bl ema, ni tko ne zna u kojem to tono momentu kancerogena tvar popri ma
zati tni ko obl i je. To je potpuno isti tip argumenta kojim l i jeni ci razdvajaju
hormone koji se kori ste za hormonsku nadomjesnu terapiju od oni h koji se
nal aze u kontracepci jskoj piluli. A praksa je pokazal a da kori tenje ak i hor-
mona koji su se dokazal i , poput tamoksi fena koji se u vi soki m dozama ko-
risti za bl oki ranje na estrogen osjetl jivog raka, na kraju prouzroi druge obl i-
ke raka.
l ako je J ohn Lee izgradio svoju pl atformu na tvrdnji da ove kreme sprea-
vaju osteoporozu, nema znanstveni h dokaza da progesteron titi kosti ,
72
dok
onaj postojei ukazuje na to da on zapravo uzrokuje osteoporozu.
7 3
Neki kri-
tiari napomi nju da se Leeova studija nije odve odmakl a od hi poteze, te da
se radi o jednostavnoj opservaciji njegovih paci jenti ca, bez val jane znanstve-
ne kontrol e.
7
' J edna studija ena koje su rabi l e kremu due od j edne godi ne
nije otkrila ni kakav utjecaj na gustou kosti nakon cijel e godi ne kori tenja.
75
Naturopal Harol d Gai er konstatirao je da se njegove paci jenti ce koje ko-
riste prirodni progesteron na kraju nisu mogl e pohval iti uspjenou istoga.
I mao sam paci jenti cu koja je koristila progesteronske kreme i napravil a den
zitometriju prije i posl i je tretmana, da bi na kraju saznal a kako je dol o do
pogoranja, kae. ene koje su koristile kremu bez rezul tata nisu se osjea-
l e samo razoarano, bil e su gnjevne.
Lijenici koji zagovaraju koritenje pri rodnog progesterona ne znaju to
je, ako ita i jest, opti mum uporabe, pa ene eksperi menti raju s ti pom, dozi-
ranjem i mjestom pri mjene na tijelu. Kao to je jedna ena napi sal a na inter-
netskoj stranici koja promovi ra kori tenje progesteronona: Prole jeseni , ka-
da sam redovi to neko dul je vri jeme nanosi l a preparat ProGest na grudi, ima-
l a sam menstruaci ju, no tada su mi grudi (posebi ce bradavi ce) postal e vrl o
bol ne i vrue. To me je zabri nul o jer sam ital a o povezanosti povi ene tem-
perature i raka dojke.
Uvjerili su je da je to najvjerojatnije stoga to je kol i i na progesterona ko-
ju je uzi mal a premal a, te da bi kori tenjem vee doze (100 mg/ g) mogl a re-
gulirati umnoavanje sl ani ca. U nedostatku ikakva val jana dokaza, svaka e-
na koja se odl ui za ove preparate i z bi l o kojeg razl oga jednostavno ekspe-
rimentira na samoj sebi .
Osi m na pri rodni progesteron l ijenici i naturopati usmjeril i su pozornost
i na hranu i bi l jne i zvore enski h hormona. Fitosterol i su spojevi mol ekul ar-
ne strukture sl i ne est roge nskoj, a njihovi su ui nci usporedi vi , i ako sl abiji, s
oni ma samog estrogena. Obi tel j fi toestrogena ukl juuje: i zol l avone (koji se
ugl avnom nal aze u grahori cama poput soje, crvene djetel i ne i l ucerke), lig-
nane (u sjemenkama, naroi to sjemenkama lana i orasi ma, itaricama kao to
su ra i proso, te odreenom povru) i kumestane (u mahunarkama i crvenoj
djetel i ni ).
Ohrabreni i njeni com da japanske ene uz prehranu koja ukl juuje
mnogo soje imaju do 1000 puta vie koncentraci je fi toestrogena u urinu
nego ameri ke ene
7
*' i znatno manju uestal ost nal eta vrui ne i drugih si mp-
toma menopauze nego ene na Zapadu, proi zvoai su se bacil i na kreiranje
proi zvoda na bazi bil jnih estrogena.
Meuti m posl jednji pokazatel ji ukazuju na to da time ene moda samo
mijenjaju jedan tip hormonskog nadomjestka za drugi. Bil jni estrogeni mogu
utjecati j ednako snano kao i si nteti ki estrogeni . Pri mjeri ce, dr. Zava je
upravo zavri o zaniml jivu studiju aktivnosti estrogena i progesterona iz hra-
ne, bil jaka i zai na. On je ispitao sposobnost vezivanja za estrogenske i pro
gesteronske receptore u stani cama raka dojke vi e od 250 bil jnih ekstrakata.
Oni za koje je pronaeno da se veu uz estrogenske receptore soja, sl a-
di , crvena djetel i na, maji na dui ca, kurkuma, hmel j i spori djel oval i su
kao stimul atori tumora. Bi l jke koje su se najvi e vezal e na receptore proges-
terona jesu crvena djetel i na, spori , ori gano, kurkuma, maji na dui ca i da-
mi ana. Za estrogen su se najvie vezal i izofl avoni soje, za koje se ini da u
mal im dozama stimul iraju bujanje tkiva dojke.
207
To je u skl adu sa sve vei m brojem istraivanja koja pokazuju da su fito-
estrogeni j ednako moni u izazivanju raka kao i drugi tipovi hormonski h na-
domjestaka. Na primjer, studije su pokazal e da ene koje konzumi raju vel i ke
kol i i ne soje imaju poveami prol iferaciju stani ca, to je prekursor raka.
7 7
Geni stei n, jedan od i zofl avena soje, prodaje se bez recepta u jaki m doza-
ma koje su gotovo i stovjetne oni ma u hormonskoj nadomjesnoj terapiji, i ako
se pokazal o da ak i mal e doze geni stei na stimuliraju rast tumora u dojkama.
J edna je studija otkril a da geni stei n poti e rast dojki ; autori su Upozorili ene
s rakom dojke da ne konzumi raju soj u.
7 8
J edno je drugo istraivanje pokaza-
l o da ak i uzi manje vei h kol i i na soje u prehrani ti jekom nekol i ko tjedana
moe poveati prol iferaciju stanica u doj kama.
7 9
Za estrogen iz crvene djetel i ne poznato je da ima est puta vei estrogenu
nal ik ui nak nego estrogeni i z drugih bi l jaka:
80
ovce hranjene crvenom djete-
linom bi l e su trajno nepl odne.
8
' Drugo istraivanje pokazuje da geni stei n,
dai dzei n i kumestrol mogu prouzroiti kroni osomske abnormal nosti .
8
- Posto-
je ak i dokazi da crvena djetel i na uzrokuje istu prol iferaciju stani ca kao i es-
tradiol , estrogen koji se koristi u hormonskoj nadomjesnoj terapi ji .
83
Zava i drugi istraivai i tu kori ste argument o razlici ui naka vel ikih i ma-
lih doza: vel i ke su doze te koje bi trebal e potisnuti rast tumora dojke i drugih
tumora. Ako je to i istina, ni tko ipak ne zna kol i ke doze trebaju biti da bi
postal e supresi vne, kakva je interakcija ovih dodani h hormona i eni ni h
vlastitih, koji takoer mogu kol iinski varirati, kao i to kakav e sve utjecaj
imati dugotrajno kori tenje vel ikih doza biljnih hormona.
ALTERNATIVE HORMONSKOJ NADOMJ ESNOJ TERAPIJ I
Odl ui te l i da osl obaanje od naval e vrui ne ipak nije vri jedno svih tih rizi-
ka, na raspolaganju su vam razna al ternativna rjeenja. Mnogi nutricionisl i, a
medu njima i oni s vel ikim iskustvom u tretmanu ena za vrijeme menopau-
ze, dre da je vrsta menopauze koju prol azi te, jednako kao i jaina jutarnjih
muni na ili PMS-a, jednostavno odraz vae prehrane. Oni vjeruju da je teka
menopauza bol est deficita, ali ne estrogens kog. Korijen probl ema jest defi -
cit jednog od brojni h vitalnih mikronutrijenata, netol eranci ja prema neki m
vrstama hrane ili pak neui nkovi t rad odreeni h organa.
Prema dr. Elen Grani , navale vruine nisu znak nedostatka estrogena...
[nego] rezul tat al ergi jske reakcije. Naval e vrui ne vrl o su sl i ne gl avobol ja-
ma, mi grenama i porastu krvnog tlaka.
84
J ohn Mansfi el d, britanski specijal ist
208
za al ergi je i autor knji ge Artritis: veza s alergijama {Arthritis: the Alergy
Connection) i drugih knjiga, sl ae se da su mnogi si mptomi menopauze po-
vezani s preosjetl ji vou na hranu ili prekomjerni m rastom gl jivice Candida
albicans. Kad stavi mo enu na el i mi naci jsku dijetu, teki si mptomi nestaju.
Danas vei na nutricionista zagovara neobraenu, cjel ovitu hranu s prvo-
kl asnim protei ni ma, kao i i stanan, individualno pri l agoen program doda-
taka prehrani s vi soki m udjel om magnezi ja (najmanje 500 mil igrama dnev-
no), ci nka (najmanje 30 mi l i grama), bora (3 mi l i grama), to pomae tijelu a
proi zvede svoj vl astiti estrogen; najmanje 10 mi l i grama mangana i jedan
gram vi tami na C na dan, vitamin K, ako se trai ubrzano stvaranje kosti, vita-
min D, fol nu ki sel i nu, najmanje 50-100 mil igrama vi tami na B6 (il i 50 mil igra-
ma pi rodoksaI -5-fosfata, pi vog metabol i ta vitamina Br i ), esenci jal ne masne
ki sel i ne i najmanje 40 jedi ni ca vitamina E dnevno, koji e pomoi jajnicima u
stvaranju estrogena u ranim fazama menopauze. J edi te umjerene kol i i ne
biljnih fi l oestrogena i promi jeni te svoju prehranu tako a iz nje i zbaci te crve-
no meso, a ukl jui te mnogo mahunarki i cjel ovitih itarica poput smee rie.
Vano je paziti na nadbubrenu l ijezdu, gl avni organ za pri l agodbu pro-
mjenama u tijelu. Kako ona ima najvee koncentraci je vi tami na C i pantoten-
ske ki sel i ne od svih organa, dobro je osigural i joj obi l je tih esenci jal ni h hra-
njivih sastojaka.
Neka va l i jeni k svakako provjeri funkci oni ra l i vam titnjaa kako treba.
Naval e vrui ne pokuajte sprijeiti uzimajui svakodnevno 1.000-2.000
mil igrama bi ofl avonoi da rutina na prazan el udac, i ami noki sel i nu beta al a-
nin; ili homeopatski pripravak l achesi s (30c jakosti ) etiri puta dnevno tije-
kom nekol i ko dana, a tada postepeno smanji te uzi manje na jednom dnevno
pred spavanje. Al ternativni homeopatski pripravak jest srebrni nitrat (30c).
Protiv osl abl jena l ibida bori te se redovitim seksual ni m odnosi ma.
Za spreavanje osteoporoze rjeenje je puno sl oeni je od pukog ispijanja
ml ijeka na litre ili gutanja tabl eta kalcija, kako vei na l ijenika preporuuje.
Ameri ki znanstveni k dr. Guy Abraham demonstri rao je da vei na sl uajeva
osteoporoze nije prouzroena nedostatkom kal cija te da se ne moe preve-
nirati megadozama kal cija. Umjesto toga, kako je otkri o, kl junu ul ogu ima
nedostatak magnezi ja, jer je taj mi neral potreban za aktivaciju enzi ma al kal ne
fosfataze u kosti.
U svojoj je studiji dr. Abraham davao magnezi j enama koje su uzi mal e
HNT.
85
Nakon osam mjeseci mi neral na gustoa kosti kod ena koje su uzi ma-
209
l e dodatke poveal a se za 11 posto, u usporedbi sa enama koje su uzi mal e
samo HNT i kod kojih nije bi l o poveanja. I ako je 15 od 19 ispitanica i mal o
mi neral nu gustou manju od one za koju se smatra da ne izaziva pri jel ome,
nakon godi ne dana samo je pol ovi na ena jo uvi jek imal a pretanke kosti.
Nakon dvije godi ne razine mineral a u kostima i dal je su se pobol javal e.
U istraivanju J ohna McLarena Howarda naeno je da su, pored enzi ma
al kal ne fosfataze, ene s osteoporozom imal e ni ske razine magnezi ja, ci nka,
mangana i vi tami na C.
Za redovi te se vjebe s utezima pokazal o da uvaju od gubitka kotane
mase, ak i posl i je menopauze, unato uobi ajeni m medi ci nski m tvrdnjama
da, ako ne vjebate prije etrdesete, nita ne moete uiniti za pobol janje
stanja kosti. Redovi ta tjel ovjeba, pokazal o se, prepol ovi t e va rizik za pri-
jel om kuka,
8 6
a i ntenzi vni je vjebanje dva puta tjedno poveava gustou kos-
ti i pobol java mi i nu masu, jakost i ravnoteu kod ena u postmenopauzi
to je sve vano el i te l i izbjei prijel om. Puenje ci gareta ubrzava unita-
vanje estrogena te tako ubrzava pojavu kako menopauze, tako i osteoporo-
ze. Prestanete l i puiti, smanjit ete si rizik pri jel oma kuka za 25 posto.
8 7
Dodatni razl og zato nama na Zapadu osteoporoza moe stvarati pote-
koe povezan je s naom skl onosti konzumi ranju vel i ki h kol iina protei na.
Kako je kal cij potreban za metabol i zi ranje protei na, prehrana s vel ikim udje-
lom protei na znai da se kal cij stal no izvlai i z kosti . Osteoporoza je gotovo
nepoznani ca u neki m krajevima, poput Afrike, gdje stanovni tvo jede puno
manje protei na.
88
I sto tako, provjeri te u kakvu vam je stanju probavni sustav, jer manjak
el uane ki sel i ne moe biti odgovoran za sl abu apsorpci ju kal cija. Moda ne
bi bi l o l oe uzimati vitamin D3, koji poveava pohranu kal cija iz hrane, te
mal e dodatke bora, koji pomae metabol iziranju vi tami na D3 .
8 9
210
e t v r t i d i o
TERAPIJ A
I
ANTIBIOTICI
J a dugujem svoj ivot anti bi oti ci ma. Dal eke 1942., kada je moja majka imala
24 godi ne, njezin joj je zubni l ijenik, ne odve razumno, i zvadi o zub dok je
imala gri pu. Za nekol i ko dana vrat joj je natekao zbog streptokokne i nfekci -
je, pa su je urno otpravil i u bol ni cu. Moj otac, tada jo maji n zaruni k, bes-
pomono je pl akao kraj njezina uzglavlja dok je sveeni k naputao bol ni ku
sobu nakon to joj je udi jel i o posl jednju pomast.
A tada se pojavi o udotvoran l ijek. Mojoj je majci , kao posl jednja sl amka
spasa, dan peni ci l i n, u to vri jeme jo uvijek u eksperi mental noj uporabi .
Kroz dan ili dva otok, koji joj je zakrio gotovo ci jel o l i ce, jednostavno je i-
eznuo. Moj, i nae sumnji av, otac odjuri o je u crkvu i skrueno kl eknuo
pred ol tar, uvjeren da je svjedoi o udu.
Tih su dana antibiotici bili iskuavani za borbu sa smrtni m bakteri jski m
i nfekci jama. Peni ci l i n se, kao rezul tat rada Al exandera Fl emi nga i drugih, po-
eo oprezno koristiti za vri jeme Drugoga svjetskog rata, u sl uajevi ma bol esti
koje su ugroaval e i vote, poput sepse, meni ngi ti sa i upal e pl ua. Vjerojatno
ne postoji niti jedna druga skupi na l ijekova koja je tako revol uci onarno pro-
mijenil a zapravo odredil a modernu medi ci nu kao to su to anti bi oti ci .
Unato tomu, godi nama kasni je, taj je udotvorni lijek stol jea postao jed-
na od najvi e zl oupotrebl javani h tvari u modernoj medi ci ni . Ono to je ne-
ko bi l o rezervi rano samo za po ivot opasne bol esti , poput l obarne upal e
pl ua, danas se rutinski daje za l ijeenje atl etskog stopal a ili obi ne prehl ade
svaki put kad se posumnja na beni gnu infekciju ili ak da bi mogl o doi
do nje. Dosad se misl il o da nepotrebno koriteni antibiotici samo uzrokuju
el uane tegobe ili reakci je kod pri bl i no pet posto ljudi koji su uistinu al er-
213
Osmo poglavlje
udesna izljeenja
gini na njih. No sve je vie oni h koji vjeruju da uestal o uzi manje antibiotika
moe poremeti ti unutarnji ekosustav osobe do te mjere da se ti me otvaraju
vrata bol esti ma koje bi mogl e okonati u mi al gi nom encefal omi jel i ti su (ME),
di jabetesu, pa i raku.
i njeni ca je da nam l ijekovi, s asnim i zuzetkom anti bi oti ka (tako dugo
dok se kori ste vrl o razbori to), ne pomau. Sl jedei put kad pozovete prijate-
lje na veeru, predl aem da se zabavi te novom i grom. Sve za stol om izazovi-
te da navedu jedan jedini lijek koji lijei bol esti , a da nije anti bi oti k. Ako se
tkogod ega domi sl i , preki ni te svaku daljnju akti vnost i odmah me nazovi te.
Nakon to sam godi nama prikupljala i razbijal a glavu nad morem infor-
macija o ti suama l i jekova dostupni h na tritu, ne mogu se sjetiti niti jedne
kategori je l i jekova, osi m anti bi oti ka, koja bi napravi l a ita vi e od onog to
proi zvoai zovu odravanje to znai uiniti da paci jent l ake podnosi
svoju bol est ili pokuati sprijeiti pogoranje bol esti , esto uz rizik da se raz-
viju brojna druga stanja, mogue ak i dal eko gora nego ono koje je bi l o li-
jeeno.
Medi ci nska je znanost izumil a brojne zadi vl jujue preparate koji su spo-
sobni zaustaviti odreene procese depresi ju, nesani cu, proi zvodnju el u-
ane ki sel i ne, ovul aci ju, proizvodnju hormona, upal u, bol , pa i el ektri ne
si gnal e koji kontrol i raju vae srce. Uspjela je osmisl iti odreene grube zamje-
ne za del i katnu mai neri ju tijela, kao to je to inzul in obol jel i ma od di jabete-
sa ili steroidi osobama s Adi ssonovom bol esti , a dobra je i u kontrol iranju
psi hoti nog ponaanja ili menstrual nog ci kl usa.
Ono u emu moderna medi ci na nije pretjerano dobra jest i zl jeenje. Ne
postoji niti jedan l ijek, osi m antibiotika, koji je u stanju osl obodi ti vas ak i
najbezazl eni ji h tegoba. Nai me, od 1940-ih, odnosno od doba vel ikih medi -
ci nski h posti gnua anti bi oti ka i kortizona medi ci na nije izala ni s jed-
nim l i jekom koji predstavl ja vaan tip l ijeenja u medi ci nskoj znanosti . Goto-
vo svi l ijekovi za tretman kroni ni h bol esti kao to su astma, artritis, visoki
krvni tlak, vi soki kol esterol , ekcem i sl i no, u najbol jem sl uaju ubl aavaju
neke od si mptoma, ali neri jetko mil ijune ljudi ostavl jaju u dal eko gorem sta-
nju nego to su bil i prije tretmana.
To je stoga to medi ci na, u veini sl uajeva, ne razumije zato obol i jeva-
mo. Lijenici znaju kako vei na bol esti napreduje do najsitnijih detal ja, ali ri-
jetko zato se javl jaju. Sl ijedom toga lijekovi osmi l jeni za tretman tih bol esti
nesofisticirani su i nepri kl adni jer potiskuju jedan ili vi e si mptoma bol esti ili
214
u d e s n a i z l j e e n j a
u neki m sl uajevi ma, pri mjeri ce astme, bl okiraju ono to bi mogl a biti zdrava
i munol oka obrana.
1
A kako medi ci na ne zna kako lijeiti ita drugo osi m in-
fekci ja, mnogi se novi tipovi preparata razgrabe i m osvanu na tritu, kao
da je u pitanju hit mjeseca, i probno kori ste za sve iri krug bol esti kako bi
se vi djel o hoe l i se pokazati odgovarajui ma. Tako je i ci kl ospori n neko vri-
jeme bi o popul aran u medi ci ni i kori ten za l i jeenje svih autoi muni h bol esti ,
od artritisa do l upusa erythematosusa i psori jaze. I zvorno je razvijen za spre-
avanje odbaci vanja transpl antiranih organa, a djel uje smanji vanjem broja
T-stani ca i munosnog sustava, i me izaziva niz opasni h nuspojava poput raka
koe i drugih mal ignih pojava. Takoer se povezuje s oteenjem jetre i bu-
brega. Sada su statini novi l ijek dana. Premda su isprva l ansirani za sni enje
kol esterol a, danas se kori ste za tretman raznih tegoba, od osteoporoze do
Al zhei merove bol esti .
budui da je njezina prirodna domena ratovanje u okol nosti ma hi tne i iz-
nenadne opasnosti , medi ci na koristi posve isto oruje i za borbu protiv po-
vremeni h ili kroni ni h tegoba. No taj se pristup ne pokazuje najprikl adnijim
za rjeavanje vaih povremeni h tegoba poput PMS-a ili hemoroi da to je i s-
to kao kad bi ste zamahnul i mal jem da zgnjei te buhu.
Upravo je zapanjujue kol i ko mal o znamo o mnogi m terapijama l ijekovi-
ma koje uzi mamo zdravo za gotovo. Lijenici se ne ustruavaju priznati da
nikad nisu tono znal i kako aspirin djel uje. Budui da tapkaju u mraku, oni
takoer esto ne znaju kada je terapija l ijekom zapravo beskori sna i kada je
treba preki nuti .
ini se da l i jeni ci , zbog izrazito sofisticiranih alata dostupni h epi demi o-
l ozima (znanstveni ci ma koji istrauju bol esti u popul aci ji ), nisu vie sposobni
jednostavno povui povezni cu izmeu i njeni ce da l judima daju lijek koji,
pri mjeri ce, moe prouzroi ti rak, i poveanja pobol a od raka. Moda je nji-
hova zavjera povjerenja u medi ci nu odgovor na pi tanje zato se l ijenici vol e
pretvarati da l ijekovi nemaju nuspojave. Moj potanski sandui zatrpan je is-
povi jesti ma ogoreni h paci jenata koji opisuju kako su njihovi l ijenici inzisti-
rali na tome da su oi te, dokazi ve nuspojave lijeka sluajne. Ali statistiki
pokazatel ji pobi jaju svaku sl uajnost. U SAD-u je, da spomenemo tek jedan
od njih, 1990. godi ne oko 659.000 osoba u dobi od 60 godi na ili starijih bi l o
hospi tal i zi rano zbog reakci je na lijek.- Nedavno je ameri ki struni asopi s
Journal of the American Medical Association objavi o da su l ijekovi i l ijenici
215
trei vodei uzrok smrti, odgovoran za etvrt mil ijuna smrti godi nje samo u
Ameri ci .
3
J AVNO TESTIRANJ E LIJ EKA
U propul zi vnom svijetu farmaceutske industrije, najprofi tabi l ni je industrije u
svijetu u kojoj se svjetska prodaja udvostruil a u posl jednji h pet godi na
uvijek je snaan pritisak za razvoj novih proi zvoda. Novi proi zvodi predstav-
ljaju pri bl i no petinu cjel okupne prodaje proi zvoaa l i jekova i na njih se
odnosi pri bl i no trei na svih izdanih recepata. U toj natjecatel jskoj atmosferi
stal no se trae novi inovativni proboji , nova Viagra koja e revol uci onari zi ra-
ti tretman odreeni h stanja i redefinirati trite.
J ednostavno, istinska se priroda i opasnosti bi l o kojeg lijeka mogu
potpuno spoznati tek nakon to lijek bude stavl jen na trite. Prije toga kom-
panije su u obvezi , prema propi si ma nadl enih regul al orni h tijela (u Vel i koj
Britaniji to ureuje Povjerenstvo za reviziju l i jekova, a u SAD-u Uprava za
hranu i l i jekove), obaviti ispitivanja na ivotinjama i l judima. Lijek treba proi
nekol i ko faza za dokazi vanje svoje sigurnosti, kakvoe i djel otvornosti prije
izdavanja odobrenja za stavl janje u promet. Prva se faza obi no odnosi na
testiranje na i voti njama, to bi trebal o dati grubu naznaku terapeutskog dje-
l ovanja i dozi ranja; druga l aza jest rana studija na zdravim l judima, dobro-
vol jci ma, za toni ju procjenu potrebnog doziranja; a trea, ujedno najiscrpni-
ja i najskupl ja, podrazumi jeva kl inika ispitivanja.
Ponekad se novi lijek ispituje u odnosu na pl acebo, ali ne postoje ni kak-
ve smjerni ce za to koja bi se vrsta pokusa trebal a napraviti. Vel iina testira-
nih skupi na moe varirati od nekol i ko, pri mjeri ce, 18 ispitanika do nekol i ko
tisua njih ili vi e. Skupi ne za testiranje mogu biti zapanjujue mal e u uspo-
redbi s deseci ma tisua osoba koje e, a da toga nisu ni svjesne, testirali lijek
nakon to njegova uporaba bude odobrena. Neka se ispitivanja zaustavl jaju
u ranim fazama, a lijek dobi va zel eno svjetl o pokau l i se rezultati ispitivanja
naroi to povol jni ma, kao to je to bi o sl uaj s anti-AIDS l i jekom azidotimidi-
nom (AZT ili zi dovudi n), koji su tisue HI V-pozitivnih, ali jo uvijek zdravih
osoba koristil e kao preventivno sredstvo, da bi se kasni je ta preventi vna
ul oga, a nakon rezul tata pokusa nazvanog Concorde, uzimal a s vel i kom za-
drkom.''
U Vel i koj Britaniji je Opren, lijek za l i jeenje artritisa, testiran na svega
1 1(> osoba koji ma je davana uobi ajena doza, i to ugl avnom u razdobl ju kra-
u d e s n o i z l j e e n j a
em od tri tjedna. Na temel ju prikupl jenih podataka, uz jo neke rezul tate is-
pitivanja u SAD-u, u Vel i koj je Britaniji i zdano odobrenje za putanje lijeka u
promet (dok je ameri ka Uprava za hranu i l ijekove odl ui l a priekati rezul -
tate daljnjih i spi ti vanja). Na kraju se ispostavil o da je vie od 4.000 Bri tanaca,
vei nom starije dobi , kontakti ral o akci jsku grupu za pruanje pomoi otee-
nima Opren Action Group, prijavljujui oteenja, najee trajnu preosjetl ji-
vost na svjetl o, a lijeku se pripisuju i 83 smrtna sl uaja. Lijek je povuen s tr-
ita 1992. godi ne.
Proi zvoai l i jekova, koji naravno moraju ispuniti oeki vanja svojih di o-
niara, suoeni su s ogromni m pritiskom da ostvare pozi ti vne rezul tate ispi-
tivanja. Do trenutka kada je lijek spreman za testiranje na l judima, na njego-
vu se istraivanju i razvoju radil o moda ve desetak ili vi e godi na, u to je
farmaceutska kompani ja ul oil a i do 150 milijuna funti. Taj ni mal o bl ag priti-
sak jedan je od razl oga za obi l je l oe i zvedeni h ispitivanja l i jekova. Ameri ka
Uprava za hranu i l i jekove otkrila je ozbiljne nedostatke u l i posto svih ta-
monji h kl i ni ki h i spi ti vanja. Revizija objavl jena u presti nom asopi su
Science nal a je da su zakl juci istraivaa esto manjkavi zbog najosnovni ji h
pogreaka u izradi projekta i obradi podataka. Osi m nedosl jednosti u poti-
vanju nasumi nog odabi ra ispitanika, istraivai esto proel javaju svoje po-
datke razdvajajui ih u sve manje i manje podgrupe, a sve u cilju postizanja
el jenog rezul tata. Takoer su esto krivi i zbog brisanja podataka iz svoje
anal i ze ili zamjene brojaka koje bi mogl e navesti na drugai je mil jenje, opet
u namjeri da na kraju dou do odgovarajueg" zakl juka.'
1
Veina l oe pro-
vedeni h istraivanja proizl azi iz i njeni ce da se istraivai, u strahu za vlastitu
profesi onal nu karijeru, osjeaju prisiljeni napraviti istraivanja za koja nisu
opreml jeni kako treba, a ni tko ih u tomu ne zaustavlja, napi sao je Dougl as
G. Al tman, voditel j Laboral orija za medi ci nsku statistiku bri tanske fondaci je
za istraivanje raka I mperial Cancer Research Fund.'
1
IZVRTANJ E PODATAKA
J o i vei potenci jal ni probl em predstavl ja prijevara, odnosno izvrtanje po-
dataka, to je najnoviji eufemi zam za nju. Nitko ne zna koje je razmjere po-
primil a prijevara u medi ci nski m istraivanjima, ali oko 40 posto dekana naj-
vei h ameri ki h fakul teta navel o je da zna za potvrene sl uajeve krivog na-
voenja u znanstveni m radovima u institucijama na ijem su gelu
217
U anketi A meri kog drutva za unapreenj e znanosti (Ameri can
Associ ati on for the Advancement of Sci ence) vie od jedne etvrti ne anketi -
ranih znanstveni ka pri znal o je da su u prethodni h desetak godi na osobno
naili na najmanje dva istraivanja za koja sumnjaju da su bil a fal sificirana, iz-
mil jena ili pl agi rana.
7
Kako mnogi asopi si ne angairaju statistike recen-
zente koji bi pregl edal i rad prije objavl jivanja, rel ati vno je l agano publ icirati
l anu studiju.
Dvadeset su godi na ameri ki kongresni odbori zaposl eni ispitivanjem
trajno pri sutnog probl ema prijevare u istraivanjima. Prije desetak godi na
medi ci nska je zajedni ca bila zgroena prijevarom u istraivanjima l umpekto-
mije (potedne operaci je tumora dojke), u koji ma je dr. Roger Poi sson i z bol -
ni ce St. Luc u Montreal u izvrtao podatke i u njih ukl jui vao ene koje su ne-
dvojbeno trebal e biti di skval i fi ci rane. Kad je istina izala na vi djel o, isposta-
vil o se da je dr. Poi sson kri vo radio s najbol jim namjerama; on je osjeao da
najvei broj njegovi h paci jenti ca zasluuje najbol ji tretman. Da bi im to osi-
gurao, on je i zmi l jao mnotvo podataka, ukl juujui i i nformaci je o vel iini
njihovih tumora. Meuti m njegova djela odaju njegovu nesposobnost, tipi-
nu za mnoge u medi ci ni , da djel uje kao nepristrani znanstveni sudac, bez
bojazni ili povl asti ce: on je vjerovao da je odreeni postupak ujedno i najbo-
lji, pa je mani pul i rao svojim podaci ma kako bi podupro svoja uvjerenja.
8
Prijevara i l oa provedba zastupl jene su u tol i koj mjeri da su u njih bili
upl eteni ak i neki istaknuti predstavnici znanstvene zajedni ce. Tako je iza-
l o na vi djel o da je dr. J ohn Darsee, cijenjen zbog kardi ol oki h istraivanja na
Harvardskom medi ci nskom fakul tetu, publ i ci rao rezul tate neki h studija koje
ni kada nisu bi l e provedene. Za dr. Stephena E. Breuni nga, profesora na Sve-
uilitu u Pittsburgu, znali su u cijel oj Americi zahval jujui njegovu radu s
djecom zaostal om u mental nom razvoju i objavl jeni m studijama koje su tre-
bal e pokazati kako se stanje te djece u znaajnoj mjeri pobol jal o kad su im
se prestal a davati odreena sredstva za umi renje. Ti jekom godi na dr. Breu-
ning je obi ao zeml ju uzdu i popri jeko razl aui i irei svoje teorije, sve
dok konano nije bi l o otkri veno da dobar di o njegovi h podataka ne postoji,
kao i to da njegovi paci jenti nisu nikada bili testirani. Na kraju je dr. Breu-
ning pri znao krivicu za dva krivina djela prijevare i odsl ui o kaznu u kazni-
oni ci otvorenog l ipa. I pak, ak i nakon njegova javnog raskri nkavanja neki
su znanstveni asopi si nastojal i sprijeiti njegove koautore da javno opozovu
rezul tate l anaka u koji ma je sudjel ovao.
9
218
Danas, u eri raunal a, prijevare je moda jo i tee otkriti. Neko je odjel
ameri ke Uprave za hranu i l ijekove koji se bavi prijevarama mogao provje-
riti postojee neobraene podatke u bi l jekama i l aboratori jski m i zvjei ma.
No sada di gi tal ne tehni ke omoguuju znanstveni ci ma da skinu svoje podat-
ke el ektroni ki m kamerama, koje bi l jee i najel ementarni je di jel ove stani ce.
U takvom se di gi tal nom obl i ku slika moe podesiti da odgovara svakom re-
zultatu koji se istraiva nada posti i .
10
ak i kad se provedu po pravil ima, ispitivanja l ijekova obi no su kratko-
trajna, pri kazujui samo kratkotrajnu si gurnost ili koristi. Tek kada se l ijekovi
puste u optjecaj i ispituju na ljudima poput vas i mene (ako se to zaista do-
godi ), kompani je dobi ju sl iku o tome kol i ko je lijek zaista si guran ili opasan.
Kao to je Sir Wil l iam Assher, prijanji predsjedavajui bri tanskog Povjeren-
stva za si gurnost l i jekova, naveo: U trenutku kada je lijek odobren, mi uisti-
nu vrl o mal o znamo o mogui m rizicima toga novoga kemi jskog enti teta." I
SAD i Vel ika Britanija imaju vrlo neadekvatan sustav izvjetavanja o tetnim
reakci jama, koji se zasniva na dobroj volji l ijenika da priznaju nuspojave li-
jekova koje oni sami propisuju svojim paci jenti ma.
Pa i kad su l ijekovi temel ji to ispitani prije nego to e biti i skuani na pa-
ci jenti ma, vei na farmakoterapi ja nal ikuje di vovskom eksperi mentu. Za sve
najzastupl jeni je kroni ne probl eme astmu, psorijazu, artritis, ekcem te-
rapija l i jekovi ma ugl avnom se svodi na tehni ku uzmi-i-vidi (ili inhaliraj-i-vi-
di), koja dovodi do toga da paci jent uzi ma hrpu l i jekova i je se nuspojave
mogu kretati od sl jepoe, raka i mental ni h poremeaja, pa sve do smrti. Ta-
kav pristup najee znai da se va l ijenik nada da e, zatrpa l i probl em li-
jekovi ma, on na kraju moda i nestati.
PREVIE DOBRIH STVARI
Probl em s anti bi oti ci ma, a to je fil ozofija pretjerivanja, esto se vida u medi -
ci ni : ako je jedan dobar, dva moraju biti dvostruko bol ja, a ono to djel uje u
hi tnom sl uaju, moral o bi biti dvostruko djel otvorni je u sl uaju uobi ajeni h
tegoba. Niz studija, publ iciranih protekl i h godi na u medi ci nskoj literaturi,
ukazuje na masovno i nepri mjereno pretjerano kori tenje anti bi oti ka. Revizi-
ja o koritenju anti bi oti ka u SAD-u, objavl jena u strunom asopi su Review
ot Infectious Diseases, tvrdi da u pol ovi ni od svih sl uajeva za koje su bili
propi sani anti bi oti ci , medi ci nsko stanje nije opravdaval o njihovu upotrebu ili
je pak l ijenik propi sao krivi lijek, krivo dozi ranje ili neadekvatno trajanje
219
uzimanja l ijeka. Takve su preporuke s l ijenikih recepata ispitivane u dvje-
ma usporedni m bri tanski m studijama objavl jeni ma u knjizi Kriva vrstu medi-
cine? (Wrong Kind of Medicine?) autora Charl esa Medawara, di rektora orga-
ni zaci je Socijalna revizija (Social Audit), koje su pokazal e da u tri bri tanske
bol ni ce anti bi otska terapija nije bil a primjerena u oko dvije trei ne sl uaje-
va.
1 2
Anal iza rada 18 ameri ki h obitel jskih l ijenika iz 1999- otkrila je da su u
pri bl i no tri etvrti ne sl uajeva pacijenti s akutni m i nfekci jama respi ratornog
trakta (to jest s gri pom) izali iz l i jeni ke ordi naci je s receptom za antibiotik
u rukama. Meuti m, prema kriterijima za upotrebu anti bi oti ka Centara za
kontrol u i prevenci ju bol esti , recept je bi o izlian u osam od 10 sl uajeva.
13
injenica je da se u pretenoj veini sluajeva antibiotici propisuju za sta-
nja koja se njima ne mogu lijeitii. U 97 posto sl uajeva anti bi oti ci su davani
za vi rusne i nfekci je uha, nosa i grla, ili za ono za to se pretpostavl jal o da je
cistitis, a mogl o se raditi samo o gl jivinoj upali sl uzni ce to su sve stanja
koja, u vei ni sl uajeva, ne reagiraju na anti bi oti ke.
14
U l i jeni koj se ordi na-
ciji, smatra speci jal i st za al ergije dr. J ohn Mansfiel d, u tri od etiri sluaja an-
tibiotici kori ste kao pl acebo: da lijee takve bolesti kao to je prehl ada. U
SAD-u je 1983- godi ne preko pol ovi ne vie od 32 mil ijuna paci jenata koji su
potrail i l i jeni ku pomo zbog obi ne prehl ade dobi l o recept za antibiotik.
A, kao to svaki student medi ci ne zna, virusne i nfekci je (izazivaju prehl ade i
gri pu) ne reagiraju na anti bi oti ke.
Osi m za respi ratorne i nfekci je antibiotik se najee koristi (oko jedne e-
tvrtine) u tretmanu upal e srednjeg uha kod djece, l ako ta i nfekci ja (otitis me-
di a) obi no prol azi sama od sebe, propisivanje anti bi oti ka oduvi jek se op-
ravdaval o prevenci jom razvoja kompl i kaci ja meni ngi ti sa ili mastoiditisa. U
SAD-u se u razdobl ju i zmeu 1977. i 1986. godi ne propi si vanje antibiotika
djeci ml adoj od deset godi na vie no udvostruil o, a danas se na njih odnosi
pri bl i no pol ovi na svih izdanih pedijatrijskih recepata za anti bi oti ke.
Taj meteorski porast broja izdanih recepata za i nfekci je uha odvi jao se us-
poredo sa sl i ni m porastom uestal osti i nfekci je uha kod djece ml ade od tri
godi ne (vi e od dvi je trei ne ameri ke djece patit e jednom ili vie od infek-
ci je srednjeg uha). Drugi m rijeima, unato opemu anti bi otskom napadu na
te i nfekci je, uestal ost njihova pojavljivanja je u porastu. I zuzev kad je prisu-
lan stvaran bol , nema dokaza da antibiotici uope pomau. Naprotiv, neke
studije pokazuju da antibiotici zapravo samo pogoravaju stvar. Kod djece
kojoj nije davan lijek pri mi jeeno je manje ponovnog izbijanja bol esti nego
220
kod djece koja su uzimal a anti bi oti ke.
15
Drugo istraivanje pokazuje da u tri
etvrti ne sl uajeva ponovl jena terapija anti bi oti kom moe el iminirati bakteri -
je, ali ne i tekui nu u srednjem uhu, to navodi na zakl juak da bakteri je nisu
uzrok probl ema.
1 6
U zapanjujuem broju sl uajeva l ijenik ni sam ne zna da peni ci l i n ne li-
jei prehl adu ili gri pu. No u vei ni sl uajeva va e vam l ijenik propisati li-
jek samo da vas se rijei. U anketi ameri ki h obi tel jski h l i jeni ka oni su esto
tvrdili da osjeaju otvoren ili pritajen pritisak svojih paci jenata za i zdavanjem
anti bi otskog recepta.
17
Zaista, u jednom je medi ci nskom asopi su objavl jen
l anak pod nasl ovom: Otitis medi a: moete l i prestati propisivati lijek zbog
majke? U l anku je njegov autor, l ijenik ope prakse, pri mi jeti o da l ijenici
koriste anti bi oti ke kod i nfekci je uha zapravo kao:
placebo... Svaka majka koja je pola noi probdjela s uplakanim
djetetom treba neto da je umiri. Svako dijete ija je iscrpljujua
uhobolja izazvala svu tu strku treba izlaz. iz. takve situacije, posebice ako
strka arobno nestane im udu u lijeniku ordinaciju.
ak ako l i jeni k i vjeruje da je antibiotik istinski potreban, on ga obi no
propi e prije nego je u to siguran. U vei ni e sl uajeva l i jeni k ope prakse
zatraiti l aboratori jsku anal izu za potvrdu infekcije na koju sumnja, ali e is-
todobno propisati paci jentu da odmah zapone s kurom anti bi oti ka. Pacijent
ve moe biti na pol a terapije prije negol i otkrije da uzi ma pogrean lijek ili
da ga uzi ma bespotrebno.
To ima smi sl a u si tuaci jama kada je ivot ugroen i kada bi paci jent mo-
gao premi nuti u roku od 36 do 72 sata, kol i ko je potrebno da se dobi ju re-
zultati iz l aboratori ja, ali ne i kad je rije o beni gni m probl emi ma, posebi ce
stoga to su kl i ni ke di jagnoze vrlo esto pogrene. Pri mjeri ce, svega je u
pol ovi ni sl ti ajeva takozvanog cistitisa prisutna bakteri ja Escherichia coli,
pravi uzroni k cistitisa, kae prof. Ian Phillips, mi krobi ol og bol ni ce St Tho-
mas u L ondonu.
1 9
Bol ni ce su takoer skl one pretjeranom koritenju anti bi oti ka kao preven-
tivne mjere za paci jente koji se podvrgavaju kirurkim zahvati ma. Na prim-
jer, poznato je da antibiotici pomau u spreavanju i nfekci je kod operaci je
crijeva, kae dr. Phil l ips. No njihova se upotreba proiril a na potpuno istu
kirurgiju, poput odstranjenja materni ce ili sl i jepog cri jeva, gdje za to ne pos-
221
STO VAM LIJ ENICI NE GOVORE
222
Sally Bunday iz grupe za pomo hi perakti vnoj djeci Hyperactive Children's
Support Group tvrdi da u grupi vide jasnu korel aciju i zmeu anti bi otski h te-
rapija i hi perakti vnosti kod djece to potkrepl juju i nal azi ameri kog al er-
gol oga dr. Wil l iama Crooka.
2 0
Sallyn je sin prve etiri godi ne ivota prol azi o
anti bi otske kure koje mu je zbog perzi stentnog katara propi si vao l i jeni k op-
e prakse. Tek kad je napuni o pet godi na, probl em je di jagnosti ci ran i mogl i
smo mi rno spavati, kae Sally.
Pronaene su i veze izmeu pretjeranog uzimanja anti bi oti ka i razvojnih
probl ema kod djece. Devetomjesena anketa ameri kog Registra zaostal ih u
razvoju koja je ispitala 800 tamonjih obitel ji, od kojih je vei na imal a djecu
s probl emi ma u razvoju, nal a je da e djeca koja su uzel a vie od 20 kura
anti bi oti ka u dobi od jedne do dvanaest godi na imati 50 posto veu vjerojat-
nost za neki od razvojnih probl ema, od autizma cio potekoa u govoru. I
obratno, djeca koja su imala tri ili manje antibiotskih kura bila su upol a ma-
nje skl ona probl emi ma u razvoju. Pribl ino tri etvrti ne djece s probl emi ma
razvijal o se normal no sve do prvog roendana. Ta su djeca bila znatno pod-
l onija i nfekci jama uha, to i de u prilog tezi o povezanosti s anti bi oti ci ma, jer
ih mnogo peijatara koristi u l ijeenju i nfekci ja uha
Sal l y Smith iz Lewesa, East Sussex, i sama je to iskusil a sa svojim si nom
Lukom:
U dobi od sedamnaest mjeseci na je sin koristio oko tucet rijei. Tada je
dobio infekciju dinih putova i propisan mu je antibiotik amoksicilin.
Iznenada je Luke prestao govoriti. tovie, prolo je osam godina dok
nije ponovno progovorio.
Dvije godi ne kasni je Sal l y je bila na medi ci nskoj konferenci ji na kojoj su
l ijenici izvjetaval i o promatranoj djeci , u dobi i zmeu jedne i dvije godi ne,
koja su nazadoval a u razvoju, gubil a govor i pokazi val a znakove povl aenja
i probl emati nog ponaanja nakon to su im davani anti bi oti ci . Drugi rezul -
tati upuuju na to da antibiotici mogu utjecati i na sl uh. Prekomjerno kori te-
nje anti bi oti ka u razvijenim zeml jama prouzroi l o je epi demi ju gl uhoe me-
u djecom. Oko dvije trei ne gl uhoa povezano je s uzi manjem anti bi oti ka
na veliko, koji su u neki m sl uajevi ma bili prodavani bez recepta.
2 2
Prekomjerno kori tenje anti bi oti ka, to jo vie zabri njava, mogl o bi vodi -
ti do bol esti kao to je di jabetes. Dr. Lisa Landymore-Li m iz Australije je, ra-
dei doktorat i z kemi je, odl ui l a ispitati sve paci jente sa eernom bol esti ko-
223
l oji jasnu indikacija, kae. Bol ni ce ak ruLinski daju anti bi oti ke nedonoadi ,
za svaki sluaj, da ne posl anu rtvom bakteri ja.
Dosad l i jeni ke nije zabri njaval o pretjerano propi si vanje anti bi oti ka, jer
su procijenil i da oni ne izazivaju nikakve tete paci jenti ma osi m, moda, bl a-
gih probavni h smetnji . Smatral o se da je svega pet posto popul aci je al ergi no
na peni ci l i n. No ve i l etimian pogl ed na farmakopejski prirunik British
National Formulary otkriva mnoge, potenci jal no tetne nuspojave anti bi oti -
ka: produeno kori tenje neomi ci na za l i jeenje jetreni h bol esti moe prouz-
roiti oteenje jetre; tetracikl in moe trajno oboji ti zube djeteta u uto; kl o-
romi ceti n moe ometati proizvodnju crvenih ki vni h stani ca u kotanoj sri, a
kl oramfeni kol moe izazvati nereverzi bi l nu, potenci jal no fatal nu depresi ju
kotane sri.
J o i vie zabrinjavaju pokazatel ji da opetovno uzi manje anti bi oti ka, ini
se, ozbi l jno naruava i munosni sustav, i to na nai n koji medi ci na jo ne ra-
zumi je. Pi sac posveen zdravstvenim temama Geoffrey Cannon, autor knjige
Superbug (superbug ili superbakterija je i zni mno otporan soj kl ica, nap),
aludira na sadanje kori tenje antibiotika kao na Domestos za l judsko zdrav-
lje i mate li bakteri je u crijevima, istjerajte ih. Speci jal i st za al ergiju dr.
J ohn Mansfi el d, koji se redovi to susree s poremeaji ma i munosnog sustava
kao to je kandi di jaza, vjeruje da: Nedvojbeno najei uzrok za to jest anti-
biotik i rokog spektra. Tri ili etiri kure esto mogu gurnuti paci jenta u kro-
ni no bol esno stanje.
Kako anti bi oti ci rastjeraju i dobre i l oe bakteri je, kada su dobre bakteri je
ukl onjene iz cri jeva, Candida albicans ili kakva druga oportuna gl jivica ili
kvasac u cri jevi ma doekaju priliku za prekomjerno umnoavanje. Toksi ni
koje oni izl uuju mogu inhibirati T-l i mfoci te, gl avne nadi-i-uniti stani ce
i nui nosnog sustava. A to moe osl abiti organi zam, kae dr. Mansfi el d, te ga
uiniti pol oni ji m znatno ozbil jnijim probl emi ma: gastroi ntesti nal ni m ili
hormonal ni m poremeaji ma, teki m al ergijama, psorijazi pa i mul tipl oj skl e-
rozi. Mnogo takvih sl uajeva moe se sanirati dijetetskim i medi ci nski m mje-
rama. Ali ak i ako paci jent ima dovol jno sree naii na l i jeni ka koji zna i
suosjea, nema jamstva za to da njegov i munosni sustav nee ostati trajno o-
teen. Postoji ak i teorija prema kojoj stal no ukl anjanje prijatel jskih bakterija
i sluzi iz cri jeva moe voditi u Chronovu bol est i si ndrom nadraeni h crijeva.
I sto tako, jo uvijek ne znamo kakvi e biti dugotrajni ui nci na sadanju
generaci ju djece koja prima mnogo kura antibiotika prije ti nejerske dobi .
jima je ona di jagnosti ci rana prije 23-e godi ne ivota. Ona je otkril a da to je
di jete bi l o vi e i zl oeno anti bi oti ci ma, ili u utrobi ili prvim dani ma ivota, to
je vea bil a vjerojatnost da e obol jeti od di jabetesa u ranoj dobi .
2 3
U jednom
od mnogi h sl i ni h sl uajeva ispostavil o se da je estogodi nje dijete s di jabe-
tesom pri mal o amoksi ci l i n pet puta prije svojega prvog roendana, dva puta
ti jekom druge godi ne ivota, i jo tri puta ti jekom tree i etvrte godi ne. Uz
devet kura anti bi oti ka ono je dobi l o i cefal ospori n, anti hi stami ne, snano
sredstvo protiv povraanja i jedno protiv gastroi ntesti nal ni h greva, te Bac-
trim, vrl o moan anti bi oti k. Takav nain propi si vanja l i jekova za djecu, u ko-
jem jedna terapija sl ijedi drugu, u dananje je vri jeme postao uobi ajen.
Ponavl jajui tretmani anti bi oti ci ma samo potpomau razvoj superkl i ca u
vaem organi zmu, koje e ti me postati otporno na anti bi oti ke, pa kad vam li-
jek jednom doi sta zatreba, on nee djel ovati. Rezi stenci ja se moe prenijeti i
na popul aci ju u cjel ini, kao to je to sl uaj sa stafi l okokni m i nfekci jama i go-
norejom. Umjereno kori tenje penicil ina s l akoom je l ijeil o obje bol esti .
Danas su za to potrebne dvije di vovske doze peni ci l i na, esto u kombi naci ji
s neki m drugi m anti bi oti kom. U neki m dijel ovima Afrike i na Fil ipinima pe-
nicil in uope ne djel uje.
U samo godi nu dana stopa rezistentnosti stafi l okoka izol iranih u bol ni ca-
ma u Ateni, gdje su se antibiotici entuzijastiki propisival i, porasl a je za oko
50 posto na sve l i jekove osi m penicil ina na koji je otpornost ve i prije toga
dosegl a 80 posto.
27
' U Americi je u posl jednjih deset godi na djel otvornost an-
tibiotika, zbog nji hova trajnog prekomjernog kori tenja, upol a sl abi ja.
25
Za-
pravo, postoje neki dokazi da djeca kojoj se daju anti bi oti ci u vrl o ranoj i-
votnoj dobi postaju prenosi tel ji bakterija rezi stentni h na anti bi oti ke. I sl and-
ska studija, provedena na djeci ml aoj od sedam godi na, otkril a je da su ona
djeca koja su nedavno koristil a anti bi oti ke i ivjel a u podruju gdje su se an-
tibiotici i zdano propisival i, bila nositelji na anti bi oti ke otporni h kl ica pneu-
mokoka.
2(
'
LIJ EKOVI ZA ASTMU
Unato brojni ji m di jagnosti ki m mogunosti ma, bol joj identifikaciji uzroka
bol esti i sve sofi sti ci rani ji m mjeavi nama l i jekova za terapiju bol esti , l ijenici
i udruge za obol jel e od astme dovedeni su u teak pol oaj zbog i njeni ce da
epi demi jska i nci denci ja astme i broj smrti zbog astme nezaustavl ji vo rastu.
Statistiki pokazatel ji za SAD, koje je sastavil a tamonja vl ada anal iziravi pri-
kupl jene podatke za desetogodi nje razdobl je, otkrivaju da je godi nja stopa
224
smrtnosti od astme kod ml adih ljudi i zmeu pet i 34 godi na starosti porasl a
na ogromni h 40 posto, odnosno na vie od 5.000 smrti godi nje.
27
Danas je teko odrediti je l i za smrt paci jenata odgovorna bol est ili li-
jeenje. Beta-agoni sti , koji se nal aze u dozirajuim i nhal aci jski m pumpi cama
(metered-dose inhal er), a ponajvi e al buterol (sal butamol ) i fenoterol , po-
vezuju se s poveani m rizikom od smrti ili smrtne opasnosti .
28
Zamjetno po-
veanje broja umrl ih zbog astme, zabi l jeeno 1960-i h u mnogi m zeml jama,
podudara se s uvoenjem inhal atora snanog djel ovanja na bazi i zoprenal i -
na.
2 y
Kad su inhal atori povueni i z uporabe, stopa se mortal iteta spustil a na
prijanju razi nu. No probl emi se ne mogu povezivati samo s beta2-agoni sti -
ma. U mnogi m se zeml jama porast smrti zbog astme pojavi o u 1980-i ma, po-
sebi ce na Novom Zel andu, za to su dvije studije pronal e povezni cu s pri-
mjenom popul arnog fenoterol a, jednog tipa beta2-agoni sta, ali takoer i s
kori tenjem oral ni h steroi a i teofil ina, drugai jeg tipa anti astmati ka.
3
"
Za redovitu se inhal aciju beta2-agoni sti ma jo pokazal o a uzrokuje hi-
perreakl ivnost odnosno izrazito sti skanje bronha,
31
i potenci jal no fatal ne
nenormal ne srane otkucaje, ili i renje al ergena na udal jeni je di ne putove,
pojaavajui ti me upal u ili ak uzrokujui stezanje bronhal ni h mi i a do po
ivot opasnog stupnja.
32
S vremenom ti l ijekovi mogu pridonijeti pogoranju bol esti . U jednoj su
studiji paci jenti koji su dobival i fenoterol etiri puta dnevno ti jekom est mje-
seci imali gore rezul tate nego oni koji su inhalirali lijek samo kad je to bi l o
potrebno.
3 3
Redovi to kori tenje beta2-agoni sta takoer uzrokuje znaajno
smanjenje funkci je pl ua za razliku od koritenja prema potrebi .
34
A kod
neki h je paci jenata dol o do pobol janja nakon smanji vanja i nhal aci jski h do-
za beta2-agoni sta.
I nhal atori , kao to je Ventol i n, imaju mnoge utvrene nuspojave, ukl juu-
jui nagl o sni enje krvnog tl aka, oti canje osrja i kol aps. Gl axoSmi thKl i ne,
sadanji proi zvoa Ventol i na, takoer upozorava l i jeni ke da lijek esto ima
'paradoksalan uinak to jest izaziva stezanje bronha, to je upravo ono
stanje koje bi lijek trebao spri jei ti !
35
Smrt od astme esto nastupa zbog vrl o vi soki h doza inhal iranih l i jekova.
U nedavnoj kanadskoj studiji astmatiari koji su inhal iral i 13 ili vie spremni -
ka fenoterol a godi nje, poveal i SLI si rizik umiranja 90 puta. Sto se sal buta-
mol a ti e, oni koji su koristili 25 ili vie godinjih doza u manji m spremni ci -
ma imali su 40 puta veu vjerojatnost umi ranja.
36
I ako obj e doze dal eko pre-
225
mauju preporuenu grani cu, astmatiari mogu postati vrl o ovi sni o i nhal ato-
ru, i posegnuti za njim pri prvom znaku nedostatka zraka.
U stvari, rizik smrti poi nje se dramati no poveavati ve i kod koritenja
1,4 spremni ka beta-agoni sta za inhal iranje mjeseno, posebi ce medu korisni-
ci ma fenoterol a.
37
Novi dugotrajni, vrlo snani beta2-agoni sti poput sal mete-
rola (Serevent), koji kontrol iraju si mptome astme 12 sati od inhal iranja, tako-
er mogu pogorati probl em.
STEROIDI
Steroidi sustiu anti bi oti ke u klasi najvie koritenih l i jekova. Nema sumnje
da je otkri e steroi da prije vie od pol a stol jea predstavl jal o vel iki korak me-
di ci ne rije je o spasitel ju ivota za osobe poput pokojnoga ameri kog
predsjedni ka J ohna F. Kennedva, koji je pati o od Addi sonove bol esti , bol esti
nadbubrene l i jezde koja izaziva nedostatnu proi zvodnju hormona. Steroidi
oponaaju djel ovanje nadbubrene l ijezde, najsnani jega tjel esnog regul ato-
ra metabol i zma. J ohn Stirling, di rektor tvrtke za proi zvodnju vitamina bi oca-
re, zasl uge za spaavanje vlastita ivota pripisuje kratkoj kuri (tri i njekci je)
steroi da, koje je pri mi o zbog zakazivanja adrenal i nskog sustava nakon anati-
l akti kog oka.
Probl em je u tome to se steroidi, kao i antibiotici, doivl javaju kao udo-
tvoran lijek. ini se da se pacijenti s ukoeni m i otekl i m zgl obovi ma zbog
artritisa, jednako kao i astmatiari, odmah osjeaju bol je kad uzmu steroi de.
Pi skanje u pl ui ma, bol i oti canje nestaju. Sl oga se l ijenici radije okreu ste-
roidima kao prvoj, umjesto posl jednjoj liniji obrane od upal a i al ergija.
Kao to je to sl uaj i s antibioticima, ono to je ranije bi l o rezervi rano za
i zni mno hi tne sl uajeve, sada se koristi za dal eko trivijalnija stanja. Steroidi
se danas spremno propi suju poput antibiotika, ak i bebama, na prvi znak
upal nog procesa bi l o kakve vrste. Maloj djeci s krupom daje se buesoni d
(steroi d); hi drokorti zon se nal azi u preparatu za hemoroi de u bezreceptnoj
prodaji. Steroidi nadopunjavaju mnoge preparate za kou koji se prodaju
bez recepta, i smatraju se l i jekom izbora za astmu, ekcem, artritis, bol na l e-
da, probl eme s crijevima kao to je ul cerozni kol itis doi sta za svu i svaku
upal u ili al ergijsku reakci ju a nove se pri mjene stal no izmil jaju.
J edi nstvena i zni mka je primjena kod Addi sonove bol esti , pri emu stero-
idi djel uju kao nadomjesna terapija za kortizon, sl i no kao to se inzulin daje
ljudima s di jabetesom.
226
Steroidi su dal eko od toga da budu udesan lijek koji sve lijei jer ne
mogu izlijeiti niti jedno jedi no stanje. J edi no to i ne jest da potiskuju spo-
sobnost naeg tijela da izrazi normal nu reakciju. U neki m e sl uajevi ma taj
tip poti ski vanja pruiti tijelu ansu za iscjel jenje. No ee je ui nak trenuta-
an, uni tavajui i nanosei trajnu tetu. A mi tek sada shvaamo u kol i ko se
kratkom vremenu ta teta moe zbiti. Lijenici su dugo pretpostavl jal i da pa-
cijenti mogu patiti od nuspojava jedi no nakon dugotrajnog kori tenja. Kasni-
je smo ipak otkrili da sigurna doza nc postoji. Trajna se sleta moe pojaviti
tjednima nakon zapoetog tretmana, ak i kada su kori tene mal e doze. Ran-
domi zi rana, dvostruko sl ijepa i pl acebom kontrol i rana ni zozemska studija
pokazal a je da predni son ima velik utjecaj na mi neral nu gustou kosti l um-
bal ne kral jeni ce. Kod paci jenata koji su uzimali samo 10 mi l i grama predni -
sona dnevno dol o je do 8-postotnog smanjenja gustoe kosti nakon samo
pet mjeseci uzi manja steroi da. Kad su pacijenti prestali uzimati l i jekove, gus-
toa njihovih kosti donekl e se poveal a, ali ne do vrijednosti prije tretmana.
Takav gubi tak gustoe kosti smatran je usporedi vi m s oni m kod ena s od-
stranjeni m jajni ci ma.
Stupanj gubi tka kotane mase bi o je sl ian onome koji se pripisuje puno
vei m dozama, to ukazuje na to da, kada se radi o dozama, vee nisu nuno
opasni je nego manje. Ni zozemski su istraivai zakl juil i da uporabu predni -
sona treba ograni i ti na najkrae mogue razdobl je.
38
ak i mal e doze inhal iranih steroida (400 mi krograma na dan) smanjuju
stvaranje kosti .
39
Steroidi koji se utrljavaju izazvali su Cushi ngov si ndrom kod
djece ve samo mjesec dana nakon poetka tretmana
40
, a inhal irani steroidi
usporavaju rast djece nakon est tjedana.
41
l ako se steroidi kori ste gotovo za sve ti pove upal a i autoi muni h bol esti ,
oni nisu bili podvrgnuti dugotrajnoj znanstvenoj studiji kojom bi se utvrdilo
kako i da li djel uju kod speci fi ni h stanja. Septiki ok i respiratorni distres
si ndrom kod odrasl i h dva su stanja za koja se propisival a terapija steroi di ma
sve dok znanstveni pokusi nisu demonstriral i da oni ne samo da ne kori s-
te, nego, upravo suprotno, mogu initi tetu.
42
Za razliku od anti bi oti ka, svi su steroidi i rokog spektra to znai da
ne utjeu samo na di o tijela koji el ite sanirati, nego raspruju svoje djel ova-
nje na sve stani ce: sredinji ivani sustav, stani ce u kosti ma, gl atkim miica-
ma, kivi, jetri i brojni m drugim organi ma ti jel a.
43
Znanstveni ci su pokuaval i
227
podesiti kemiju korti zona ela djel uje speci fi no na odreene di jel ove tijela,
ali dosad se taj cilj pokazao neostvarivim.''''
Lijenici se doi maju kao da imaju sl ijepu pjegu za ove l i jekove, nesvjesni
strana pokol ja za koji ak i proi zvoai priznaju da su ga steroidi u stanju
uiniti. Tri deset godi na znamo da steroidi rutinski mogu izazvati pretjeranu
akti vnost hormona nadbubrene l ijezde, to dovodi do Cushi ngove bol esti
koju karakterizira pretil ost, nakupi na masti na vratu (..buffalo hump), visoki
ki vni tlak i sl abost mi i a. Oni usto mogu prouzroiti gubi tak mi i ne mase,
hi pogl i kemi ju, zadravanje vode, al rofiranje koe, modri ce, strije, nesani cu,
ozbi l jne promjene raspol oenja, si mptome i zofreni je ili mani ne depresi je
(steroidna psi hoza), osteoporozu, kataraktu, gl aukom, menstrual ne probl e-
me, i mpotenci ju, gubi tak l ibida, alergijski ok, rekurentnu kandi di jazu u us-
tima i di jabetes.
U estal ost nuspoj ava
Bri tansko udruenje protiv propisivanja sl eroi a GASP (Group Against Ste-
roid Prescriptions) provel o je anketu izmeu svojih 15.000 l anova kako bi
se dokumenti ral a uestal ost ovih nuspojava. Njihova je studija otkril a da je
najmanje 70 posto grupe ili vie patil o od poveane tjel esne tei ne, kontuzi -
ja, bol ova (u l ei ma i nogama iako se steroidi rutinski propi suju za bol ove
u l ei ma), mi i ne sl abosti i promjene raspol oenja. Dvije trei ne anketi rani h
al il o se na zaokrueni izgl ed lica (moon face), gl avobol je, zadravanje te-
kui ne, sporo zacjel ji vanje rana, istanjenu kou i depresi ju. Pol ovi na njih iz-
vijestila je o razvoju osteoporoze, a isti postotak o gubi tku pamenja, osjetl ji-
vosti na svjetl o i gubi tku seksual ne el je. Trei na se alila na nakupi nu masti
na stranjoj strani vrata, strije i povieni krvni tl ak. Gotovo je etvrtina njih
imala kataraktu, a etvrtina je imala menstrual ne probl eme. Drugi su se alili
na psihozu, naruen i munosni sustav, anginu i gubi tak kose.
Ono to je najznaajni je jest injenica da vie o pol ovi ne l anova nije ni-
kada bi l o upozoreno na mogunost tih nuspojava. Prema jednom drugom is-
pitivanjti, od 104 paci jenata manje od dvije trei ne njih sjea se da ih je l ije-
nik savjetovao o mogui m nuspojavama.
45
Najvie zabri njavajui aspekt steroida odnosi se na mogunost prestanka
l uenja hormona hi pofi ze ACTH, koji regulira nadbubrenu l ijezdu, a koji ti-
jel o treba za vri jeme stresa i za borbu protiv i nfekci ja. Kad zaponete uzi ma-
njem steroi da, to je nemogue sprijeiti.
228
Pacijenti koji su due vrijeme na steroi i ma mogu postati ovisni o njima,
nesposobni preki nuti uzi manje l ijekova; kada se tijel o prepl avl juje dodatni m
korti zonom, nadbubrena l ijezda smanji svoju vlastitu proi zvodnju pone-
kad na nul u.
Smrtni sl uajevi zbog nefunkci oni ranja nadbubrene l i jezde dogodi l i su
se kad su pacijenti prel i s oral nih na inhal irane steroi de bez prekl apanja li-
jekova. Lijenici sada znaju da se steroidi moraju postepeno iskl juivati, tako
da se nadbubrenoj lijezdi a prilika da ponovno pone luiti korti zon. No
taj je proces i zuzetno spor: kod paci jenata koji su dugo koristili steroi de mo-
gu proi i do dvije godi ne dok tijelo ne proi zvede dovol jno hormona za rea-
giranje na i zuzetan stres prouzroen bol eu ili drugi m okol nosti ma. Kirurzi
esto takvim paci jenti ma daju steroi de prije operaci je, ali to znai da se odvi -
kavanje mora ponovi ti .
J ednako tako, l ijenici ponekad tvrde da ete, ako inhal irate ili ulrljavate
steroi de. vjerojatno imati manje nuspojava. Sve ipak ukazuje na to da inhal i-
rani steroidi nisu bezopasni kao to se to prije pretpostavl jal o. Dosad je pre-
vl adaval o mi l jenje da je dnevna doza od 400-800 mi krograma bekl ometazon
di propi onata pri kl adna za djecu od tri do pet godi na starosti. Meutim grupa
pedijatrijskih strunjaka iz raznih britanskih bol ni ca pokazal a je da je ta doza
jednako snana u potiskivanju djel ovanja nadbubrene l i jezde i hi pofi ze
kao i 200 puta vea doza oral no uzetog lijeka (80-16() miligrama)/ ''
1
To je do-
ziranje kod djece proi zvel o i znaajno zaostajanje u rastu.
Steroidi u lijeenju djece
Kori tenje steroi da u l ijeenju djece teko je opravdati . Ve trideset godi na
znamo da nji hovo dugo kori tenje kod astme i ekcema usporava rast dj ece'
i odgaa pubertet. Brojne studije djece s juvenil nim kroni ni m artritisom, ko-
joj su davani steroi di , ukazal e su na zastoj u njihovu rastu.'
1
" Djeca kojoj se
steroidi daju utrl javanjem ili inhal iranjem skl ona su istim nuspojavama, po-
put zaostajanja u rastu i zatajenja nadbubrene l i jezde.'
19
Steroidi mogu utjecati i na kogni ti vne sposobnosti djeteta. U jednoj studi-
ji, u kojoj je djeci koja uzimaju kombi naci ju steroidnih l ijekova testirano vizu-
al no asoci jati vno pamenje, rezultati djece na l ijekovima (oko est do osam
sati nakon uzimanja steroi da) bili su znatno loiji nego rezultati skupi ne dje-
ce bez astme. I ako su J e razl ike nestal e dan ili vie nakon uzimanja l ijeka,
229
one bi ipak mogl e biti konstantne kada je rije o djeci koja nepreki dno ko-
riste l i jekove.
50
Daljnji dokaz ukazuje na to da steroidi za l okal nu i inhal acijsku primjenu
mogu izazvati onu mrenu i gl aukom, koji se obi no povezuju s oral no uze-
tim steroi di ma/
1
Uz. to je pronaeno i da se mi neral na gustoa kosti smanjuje to djeca du-
e kori ste steroi e.
5
- ak i l ijekovi inhalirani u sl uaju bol esti poput astme
imaju teti l e uinke- na metabol i zam kosti i funkciju nadbubrene l ijezde
kod viih doza (vi e od 1000 mikrograma na dan)/
3
Steroidi ak mogu uzro-
kovati uni tenje kotane mase (osl eonekroza), to dovodi do nunosti ugrad-
nje umjetnog zgl oba."
Unato takozvani m dramati ni m uincima na stanja poput reumatoi dnog
artritisa, novo istraivanje otkriva da takvi protuupal ni uinci izgl eda s vre-
menom nestaju, ostavl jajui osobe koje pate od tih sl anja jo u gorem stanju
nego to su to bi l e prije. Pacijenti bol ni ce Royal University u kanadskom gra-
du Saskatchewanu, koji su uzimali prenison (1-23 mi l i grama) u prosjeku 6,9
godi na, imali su sl i ne si mptome reumatoi dnog artritisa (nati canje zgl obova,
smanjena pokretl ji vost) nakon pet godi na kao i oni koji lijek nisu ni kada uzi-
mal i. Nakon 10 godi na stanje grupe na predni sonu bi l o je loije nego grupe
koja nije koristil a l ijek, uz porast broja l omova kosti i katarakti .
55
Medicina je ak takvo stanje stvari preokrenul a u si ndrom, prozvavi ga
astmom rezi stentnom na steroi e-, a koji se povezuje s paci jenti ma koji ne
reagiraju na normal ne doze kortizona i kod kojih l ijek, u neki m sl uajevi ma,
pogorava astmu.
Mnoge, i nae beni gne i nfekci je, postaju po ivot opasne kod djece na
steroi di ma. U l jeto je Lexi e McConnel l , devetogodi njaki nji iz Oxforda, dija-
gnosti ci rana toksopl asmoza. I ako nije prijetila opasnost da e joj bol est za-
hvatili vid. ipak je napal a podruje u blizini one mreni ce i o se. prema mi-
l jenju l i jeni ka, moral o lijeiti. Njezin otac Ari objanjava:
U roku od 24 sata od poetku terapije su steroidima Lexie se jako
razboljela od nuspojava; lice joj se odmah nupuhnulo kao balon. Reeno
nam je da hi irehala nastaviti normalno ivjeti, tako da smo je slali u
kolu i na plivanje, iako je esto bila preslaba da tamo i ostane. Do
StllderiOgii je enormno dobila na teini i imala strane bolove, udubi jenja
u jeziku i crnu stolicu, za to smo kasni/e saznali da je ukazivalo na
unutarnje krvarenje.
Na kraju, kada je trpjela strane bolove, odveli smo je u bolnicu.
Nakon mnogo sali naposljetku su ustanovili da ima vodene kozice
Lijenici su takoer spomenuli da je moralu imati rairenu infekciju
virusom herpes simpleks.
Tek tada su Art i njegova ena saznal i da su l ijekovi unitili Lexi en imu-
nosni sustav te da je mogl a umrijeti od bi l o ega, ak i od herpesa.
11 subotu su je premjestil i na intenzivnu njegu gdje je izgubil a svijest-, ka-
e njezin otac. Sat kasni je Lexie je preminul a."
LIJ EKOVI ZA EKCEM
U sl uaju ekcema jo jedne bol esti koju doktori ne razumiju l ijenici
poseu za kojekakvi m moni m l ijekovima kako bi rijeili upal u, ali ne i pro-
bl em. Lijekovi izbora su steroidi, i munosupresi vni lijek ci kl ospori n, ili ak
peroral no uzet psoral en za fotokemoterapi ju (oral na Pl 'VA), terapijsku opciju
za l i jeenje psori| a/ .e, koju se povezuje s poveani m rizikom razvoja geni tal -
nog raka.
56
I sto kao i kada je rije o inhal iranim steroi di ma, za l okal no se primjenji-
vane steroi de due vri jeme govori l o kao o sigurnoj al ternativi" si stemski m
steroi di ma, ali mal o je dokaza koji to podupi ru. Naprotiv, sve je vie oni h
koji pokazuju da su steroidi za l okal nu primjenu jednako opasni kao i nji ho-
vi srodni ci za oral no uzi manje. Kortikosteroii koji se utrljavaju mogu prouz-
roiti niz ozbi l jni h koni h probl ema,
S 7
oteenja kosti i organa, i izazvati
trajnu supresi ju nadbubrene l i jezde.
59
Oni se takoer povezuju s pojavom
Cushi ngova si ndroma kod djece, i to ve mjesec dana nakon poetka terapi-
je, te mogu, kao i njihova oral no uzeta i nai ca, koiti reakciju hi pofi ze i nad-
bubrene l i jezde, to onda zahtijeva uzi manje jo vie (oral ni h) steroi da tije-
kom bol esti ili povrede.
6 0
Djeca s ekcemom su, jednako kao i ona s astmom, podl ona nuspojava-
ma dugotrajne upotrebe steroi da kao to su usporen rast i bol est nadbubre-
ne l i jezde.
61
J edan je djeak, s izraenim ekcemom po ci jel om tijel u, od svo-
je este godi ne ivota svakodnevno bi o premazi van debel i m sl ojem betame-
tazonske masti; kad je dijete napuni l o 13 godi na, bi l o je oko 25 centi metara
nie od prosjeka. I ako je djeak to djel omi no nadoknadi o nakon prestanka
koritenja steroi da, on ipak ni kada nije dosegao onu visinu za koju se pro-
cjenjuje da bi mogl a biti njegova mogua."-
ak se i za hi drokorl i zonsku kremu, za koju se pretpostavl ja da je tako
bl aga da se propi suje i bebama, zna da ima bezbroj nuspojava, ukl juujui u
to stanjivanje koe, posebi ce koe l ica, strije, sporo zacjel ji vanje ili ul ceraci ju
rana, smanjenje rada nadbubrene lijezde i pojavu eera ti mokrai .
Osi m toga sve je obi mni ji dokazni materijal koji ukazuje na to da l okal ni
i inhal irani steroidi mogu prouzroiti takva oteenja oka kataraktu i gl a-
ukom kakva se i nae povezuju samo sa steroi di ma za oral no uzimanje/ '
3
Otkrivaju se i sl uajevi psi hoti ni h epizoda od inhal iranih steroi da, za koje se
takoer pretpostavl jal o da mogu biti izazvane samo oral ni m i nai cama.''
4
LIJ EKOVI ZA ARTRITIS
Nijedan farmaceutski proi zvod ne prua tol i ke mogunosti za zaradu kao
onaj koji obeava da e vas rijeiti bol ova od artritisa, l ako da je prodaja tak-
vih l i jekova, uz one za sni enje kol esterol a i cjepi va, vea od prodaje bi l o
kojih drugih preparata. Medicina oajni ki trai rjeenje za artritis, i to u toli-
koj mjeri da se jednom pril ikom eksperi menti ral o s kemoterapi jom, i zvorno
razvi jenom za tretman ne-Hodgki nova l imfoma preparatom koji je tako
toksi an da moe izazvati akutno zatajenje di nog sustava u roku od jednog
sata od uzi manja/ '
Medi ci nski tretman artritisa uistinu odi e oajem. Lijenici ne samo da ne
znaju kako rijeiti probl em, nego esto i ne dodatnu tetu zatrpavajui ga ci-
jelim ni zom potenci jal no l etal nih l ijekova, a onda propi suju nove l i jekove za
nuspojave i zazvane terapijom. Konvenci onal na je medi ci na skl ona zauzeti
stav da ne postoji poznati uzrok ili lijek za artritis, i stoga jedi no to si gurno
moe uiniti jest ubl aiti vam bol .
Neko je najei i najistaknutiji lijek i za reumatoi ni i za osteoartritis bi o
aspirin, uzi man u vel ikim dozama. Njega su sada zamijenil i nesteroidni pro-
tuupal ni lijekovi ili NSAID. U SAD-u je najmanje 14 takvih preparata na tri-
tu, a prije nekol i ko godi na jedan od njih (i buprofen) skinut je s liste l i jekova
koji se izdaju na recept te se moe nabaviti u sl obodnoj prodaji . Lijenici sve
vi e pri bjegavaju nesteroi dni m protuupal ni m l i jekovi ma; 1984. godi ne pri-
bl i no je jedan od sedam Ameri kanaca uzi mao jedan od tih l i jekova, a sada
je i ta brojka prekoraena, jer se li lijekovi propi suju za sve i svata, od gl a-
vobol je do menstrual ni h bol ova. Artritis osigurava farmaceui ski m tvrtkama
10 milijardi dol ara zarade samo od NSAID preparata.
Ti preparati ugl avnom djel uju bl okirajui enzim ci kl ooksi genazu, odnos-
no COX, koji inhibira si ntezu prostagl andi na. Kako prostagl andi n! kontrol i ra-
ju upal ni proces u tijelu, bl oki ranje enzi ma koji sudjel uje u proizvodnji pro-
stagl andi na smanji t e upal u. Probl em je u tome to preparati ne inhibiraju
samo prostagl andi n povezan s bol om u vaemu zgl obu, ve oni stvaraju
smetnje ci jel om organi zmu, ponajvi e pri uzimanju vel ikih doza. Kako ta tvar
ima znaajnu ul ogu u mnogi m drugim tjel esnim funkci jama, ukl juujui u to
i normal ne gastroi ntesti nal ne funkci je, NSAID preparati , to ni mal o ne i zne-
nauje, ometaju nji hovo djel ovanje. Kad je rije o gastroi ntesti nal nom traktu,
njihova uporaba moe rezultirati erozi jom sl uzni ce el uca, stvaranjem ira i
njegovom perforaci jom, krvarenjem u gornjem dijel u gastroi ntesti nal nog
trakta, upal om i promjenama u propusnosti crijeva i debel og crijeva/ '
6
im ponete uzimati NSAID preparate, sedmerostruko si poveavate an-
se da budete hospital izirani zbog tetnih ui naka lijeka na probavni trakt.
67
Ti
bi statistiki pokazal el ji ak mogl i bili vrl o preoprezni ; ameri ka Uprava za
hranu i l i jekove jednom je procijenil a da se svake godi ne javlja 200.000 sl u-
ajeva krvarenja el uca, od kojih 10.000-20.000 zavrava smru. U Vel i koj
Britaniji svake godi ne umi re oko 4.000 osoba zbog NSAID l ijekova dvo-
struko vi e nego od astme. Starije osobe ili one s anamnezom pepti kog ul -
kusa naroi to su ugroene. Sada ameri ka Uprava za hranu i l i jekove na sva-
ki recept za nesteroi dni protuupal ni lijek stavlja upozorenje: Ozbil jne gastro-
i ntesti nal ne toksi ne nuspojave poput krvarenja, ul ceraci ja i perforaci ja mo-
gu se bi l o kad pojaviti, sa ili bez si mptoma upozorenja, kod paci jenata koji
kroni no kori ste terapiju NSAID lijekovima.
Sa Hi bez znakova upozorenja. Kako NSAID preparati umanjuju bol , naro-
i to ako se uzimaju vel i ke doze, oni time esto maskiraju bi l o kakvu nazna-
ku da neto nije u redu. Za mnoge paci jente prvi znak ul kusa jest po ivot
opasna kompl i kaci ja.
Osi m ul kusa el uca, ak i najsigurniji nesteroidni protuupal ni lijek, i bu-
prol en, moe prouzroi ti kol itis; l ijekovi i ndometaci n, naproksen i ketapro-
fen, preparat s produeni m otputanjem, mogu izazvati perforaci je debel og
cri jeva.
68
Kako ti l ijekovi sniavaju mukozal ne prostagl andi ne, oni mogu pro-
uzroiti poveanu propusnost crijeva, to rezultira u nji hovoj poveanoj izl o-
enosti toksi ni ma koji njima prol aze a to je recept za stanja kao to je ko-
litis/ "-'
NSAID preparati usto mogu prouzroiti zamuen ili sl abiji vid, Parki nso-
novu bol est i gubi tak kose i nokata, te mogu otetiti jetru i bubrege. Lijenici
iz nekol i ko medi ci nski h centara, ukl juujui i one iz njujorke bol ni ce Beth
I zrael i Harvardskoga medi ci nskog fakul teta u Bostonu, prijavili su sedam
sl uajeva izrazitog hepatitisa i jedan smrtni sl uaj od natrijeva di kl ofenaka
(Vol taren), i ako ne znaju moe l i samo taj lijek prouzroi ti ove probl eme ili
to mogu i neki drugi .
70
Pacijenti s artritisom koji su uzimal i NSAID imali su
l ano pozi ti vne rezul tate testova na hepatitis, koji ukazuju na mogue ote-
enje jetre.
71
NSAID l ijekovi mogu i poveati rizik za povi eni krvni tlak (hi pertenzi ju),
posebi ce ako se uzimaju u vi soki m dozama. U jednoj studiji, kojom je obu-
hvaeno pri bl i no 10.000 paci jenata u Bostonu koji su nedavno zapoel i uzi-
mati l i jekove za sni enje krvnog tl aka, naeno je da je 41 posto njih uzi mao
NSAID preparate ti jekom prethodne godi ne. Ti su rezultati pokazal i da NSAID
preparati udvostruuju vjerojatnost za razvoj hi pertenzi je kod paci jenta.
72
Kolitis i Chronova bol est i dal je su misterija za vei nu l i jeni ka. J edan od
vjerojatnih, ali jo uvijek neprepoznati h uzroka od vei ne gastroenterol oga
jest povezanost i zmeu nesteroi dni h protuupal ni h sredstava i razvoja tih bo-
lesti, i ako se za NSAID preparate dobro zna da oteuju sl uzni cu debel og cri-
jeva i uzrokuju i reve. Od 60 novih sl uajeva kol itisa i crijevnih probl ema u
posl jednje tri godi ne u Opoj bol ni ci u J erseyu njih 23 (ili 38 posto) razvil o
se jer je paci jent uzi mao NSAID l i jekove. Nijedan od tih 23 paci jenata nije
prethodno i mao upal nu bol est crijeva.
I ako vel iki broj NSAID preparata snosi krivicu, di kl ofenak (Vol taren) i me-
fenami ka ki sel i na (Ponstan) najei su krivci. Ti su l ijekovi obi no uzimani
oral no, no ak je i njihova rektal na (epi i ) ili i ntramuskul arna (i njekci je) pri-
mjena izazival a kol itis nekol i ko dana nakon poetka terapi je.
U neki m je sl uajevi ma kol itis bi o bl ag i stanje bi se ubrzo pobol jal o im
bi se lijek prestao uzimati, a pacijentu bi bi o dat neki drugi lijek poput sul fa-
sal azina ili mesal azi na. I pak, kod neki h je paci jenata dol o do potpunog raz-
voja ul ceroznog kol itisa, to je zahtijeval o sustavnu i l okal nu pri mjenu stero-
ida, dok je j ednom paci jentu trebal o kirurki odstraniti debel o cri jevo zbog
toksi nog megakol ona koji se javi o kao rezul tat i ntramuskul arne pri mjene
di kl ofenaka.
73
Zbog svih svoji h nuspojava NSAID preparati nemaju ni kakvu prednost u
odnosu na jednostavne anal geti ke kao to su aspirin i paracetamol . U jed-
234
nom su istraivanju vel i ke (2400 mi l i grama) i mal e (1200 mi l i grama) dnevne
doze i buprofena bil e jednako djel otvorne u ubl aavanju bol ova i upal e kao i
vel i ke dnevne doze (4000 mi l i grama) acetami nofena.
7
'
1
COX-2 inhibitori
I ako NSAID l ijekovi prisvajaju pravo na trite preparata za tretman artritisa,
zamjetan se broj paci jenata s artritisom naao u situaciji da mora posegnuti
za drugi m l i jekovi ma koji e ublaili bol i nuspojave prouzroene l i jekovi ma
koje su prvotno uzimal i za svoje stanje.
Ovdje na scenu stupaju COX-2 inhibitori. Oni su donedavno bili mil jenici
u tretmanu artritisa superaspirini koji su prvenstveno sveope pri hva-
eni kao sredstvo za ubl aavanje bol ova bez skri veni h uvjeta. Zaista, pi va
dva preparata koja su se pojavil a na tritu Cel ebrex i Vi oxx (skoro svi ovi
lijekovi imaju u nazivu x) postal i su, gotovo preko noi , najuspjeniji hit-
lijekovi u povijesti medi ci ne, preotevi to mjesto Viagri.
Nuspojave NSAID preparata vezane su uz nji hovo nedi skri mi ni rajue za-
ustavl janje si nteze prostagl andi na. COX-2 inhibitori trebal i bi sel ekti vno spre-
avati samo jedan COX enzi m onaj ukl juen u upal ni proces.
Kao to je to obi no sl uaj u modernoj medi ci ni , divl jenje COX-2 prepara-
tima vei m je di jel om bi l o bez osnove. Kao pi vo, kada su poel i pristizati re-
zultati s trita, pokazal o se da COX-2 inhibitori izazivaju iste nuspojave kao
i njihovi prethodni ci . Brojni pokusi pokazal i su da mnogi od tih l i jekova mo-
gu izazvati el uane ul kuse." tovi e, zakl juak je jedne norveke studije da
su COX-2 preparati doista opasni ji od NSAID preparata te da izazivaju vie
nuspojava.
76
Bextra (val dekoksi b), jedan od posl jednji h COX-2 preparata, ve
je u manje od godi nu dana od stavljanja u prodaju bi o povezan s mnogi m po
ivot opasni m probl emi ma koe, kao to je Stevens-J ohnsonov si ndrom, a ta-
koer i s anafi l akti ki m okom. Drugi l ijekovi, kao to je Cel ebrex (cel ekok-
si b), povezuje se sa smrtima od gastrointestinal nih i reva i srani h probl ema.
Osvanul e su i studije koje pokazuju da pacijenti koji uzimaju Vi oxx (rofekok-
si b) imaju dvostruko veu ansu patiti od kardi ovaskul arni h probl ema kao
to je srani udar, nego oni koji ma je davan neki od NSAID preparata.
77
Kad
je ameri ka Uprava za hranu i l i jekove (FDA) naredil a da kori tenje Vi oxxa
prati strogo upozorenje, tvrtka Merck odl ui l a je povui l ijek s trita. U vri-
jeme pisanja ove knjige FDA je detal jno provjeraval a ostal e COX-2 i nhi bi tore
zbog sl i ni h ui naka.
235
Kao to je to neri jetko sl uaj s moderni m udotvornim l i jekovi ma, agre-
si vno rekl ami ranje ovi h bi l o je preuranjeno, a testiranje nedostatno. COX-2
inhibitori nisu superaspi ri ni samo aspirini u opasni jem obl i ku.
UJ EKOVI ZA POVIENI KRVNI TLAK (HIPERTENZIJ U)
Hipertenzija je jo jedno podruje gdje gol emo mnotvo l i jekova rijetko po-
mae u borbi proti v stanja koje se esto moe lijeiti razbori tom prehranom
i tjel ovjebom. Lijenici su se s mukom probijal i kroz razl iite tretmane l ije-
kovi ma di ureti ci ma, beta-bl okatori ma i bl okatori ma kal cijevih kanal a, re-
serpi nom, kl oni di nom, meti l dopom bez vidl jivog uspjeha. Studija kojom
je obuhvaeno 2.000 paci jenata iz 13 ordinacija ope prakse u Engl eskoj, a
koji su svi imal i povi eni krvni tl ak, pokazal a je da je samo mal o vi e od po-
l ovi ne oni h koji su uzimal i l i jekove za hi pertenzi ju njima i ostvari l o umjere-
ne, odnosno prihvatl jive vrijednosti krvnog tl aka.
78
U SAD-u je svega petina
paci jenata na l i jekovi ma uspjel a postii ono to se smatra, kad je rije o krv-
nom tl aku, skromni m ci l jem (vrijednosti manje od 140 mil imetara za stol iki
i manje od 90 mi l i metara ive [Hg] za dijastol iki krvni tl ak), navode podaci
i z tamonjega Naci onal nog programa praenja prehrane i zdravl ja.
/ V
Sto se
pak Europl jana ti e, ispitivanje 12.000 paci jenata i z pet zemal ja pokazal o je
da je samo trei na njih, prema tvrdnji njihovih l i jeni ka, ostvaril a cil janu vri-
jednost ki vnog tl aka.
8
"
Ako i ne postoji puno dokaza da lijekovi za ki vni tlak pomau, zato pos-
toji mnotvo oni h koji ukazuju na njihovu tetnost. J edna njihova osobi to za-
bri njavajua nuspojava jest hi potenzi ja ili nagli pad krvnog tl aka kad oso-
ba ustane to moe izazvati vrtogl avicu i pad.
Anti hi pertenzi jski l ijekovi takoer su gl avni uzrok l omova kukova medu
starijim osobama.
8 1
I ako se sve vrste l ijekova za kontrol u krvnog tl aka pove-
zuju s raznim poremeaji ma depresi jom, seksual ni m smetnjama, umorom
i poremeajem apetita za diuretike (koji bi trebal i biti siguran lijek za
krvni tl ak) se pokazal o da uzrokuju jedanaesterostruki porast eerne bol es-
ti ;
82
beta-bl okatori mogu biti jedan od uzroka smrti od raka kod starijih mu-
karaca;
8
-
1
ACE inhibitori mogu uzrokovati potenci jal no fatal no oteenje bu-
brega,
8 4
ili smrt ako se daju prebrzo nakon sranog udara;
85
a bl okatori kal -
cijevih kanal a povezuju se s tekim bol esni m stanjima koe, kao to je Ste-
vens-J ohnsonov si ndrom.
8 6
Lijenici ak tim l i jekovi ma saniraju trudni ce s hi-
pertenzi jom, unato i njeni ci da beta bl okatori mogu imati tetan ui nak na
236
fetal nu ci rkul aci ju,
87
a ACE inhibitori otetiti ili usmrtiti pl od u razvoju, daju li
se ti jekom drugog ili treeg tromjeseja trudnoe.
88
Nadal je, beta-bl okatori mogu utjecati na odreene obl i ke pamenja. Ti m
Sveuil ita Kal ifornija u I rvineu podi jel i o je skupi nu zdravih dobrovol jaca u
dvije podskupi ne, pri emu je jednoj dat propranol ol , a drugoj pl acebo, sat
vremena pri je nego to su im prikazivani dijapozitivi s dvije razl iite pri e.
Testovi , koji su uzeti prije nego su sl ike bil e pokazane, potvrdil i su da su svi
oni koji su dobil i lijek bili potpuno beta-bl oki rani .
Prva je pria u kratkim crtama sl i kama opi sal a scenu kada dijete u pratnji
svoje majke posjeuje oevo radno mjesto. Druga je pak bil a osmi l jena da
i zazove jake emoci je; na putu do radnog mjesta na di jete je nal eti o automo-
bil i teko ga ozl i jedi o.
Tjedan dana nakon to su vidjeli te sl ike, svim je sudi oni ci ma na prepad
dan test pamenja, pri emu su obje skupi ne imal e sl i ne rezul tate u prepri -
avanju pi ve pri e. Meutim grupa kojoj je dat propranol ol imala je uvel i ke
l oije pri sjeanje druge, emoci jama nabi jene pri e.
8 9
I ako je studija ispitivala ui nak samo jedne doze beta-bl okatora na zdrave
i spi tani ke, a ne na srane paci jente ili one s mi grenom, studije na ivotinja-
ma dokazal e su da pamenje emoci onal no obojeni h dogaaja zahtijeva akti -
viranje beta-adrenergi ki h sustava koji su, naravno, bl oki rani beta-bl okator-
ski m l i jekovi ma.
KOMBI NI RANI LIJ EKOVI ZA SRCE
Kad jedan lijek ne sredi zdravstveni probl em, l ijenici su skl oni pri dodati mu
jo jedan. Politerapija je pritom i rezultat istog entuzi jazma. Vei na l ijeni-
ka vjeruje da ako jedan lijek ini neko dobro, dva e to initi dvostruko vi e.
To je ponajvi e vidljivo u sl uaju starijih osoba, koji ma se esto propi suje i
do 10 l i jekova i stodobno. Kako premal o paci jenata s hi pertenzi jom, koji uzi-
maju l i jekove, uspi jeva ostvariti dobru kontrol u krvnog tl aka, tako se medi ci -
na dosjetil a ekipe l i jekova za hi pertenzi ju. U dananje e se vri jeme rijetko
koji l i jeni k pouzdati samo u jedan lijek za sni enje povi enoga krvnog tl aka.
Siguran favorit jest kombi naci ja ti azi dnog diuretika (najstariji gl avni osl o-
nac u tretmanu hi pertenzi je) i beta-bl okatora. Od pet mil ijuna Bri tanaca koji
uzimaju anti hi pertenzi jske l i jekove vie od trei ne njih uzi ma kombi naci ju
di ureti ka i beta-bl okatora. Drugim se kombi naci jama zdruuju diuretici i
ACE-inhibitori (pri mjeri ce kaptopri l ), al fa-bl okatori (poput prazosi na) ili anta-
237
gonisti angi ontenzi na I I (kao to je l osartan). ACE-inhibitori se isto tako ud-
ruuju s antagoni sti ma kal cija.
Te su se skupi ne l i jekova poel e koristiti nakon poetni h studija koje su
pokazal e da l ijekovi daju bol je rezul tate u kombi naci jama nego diuretici sa-
mi .
9 0
Tiazidni diuretici djel uju smanji vanjem kol i i ne natrija i vode u tijelu. Oni
su pritom i jedi ni diuretici koji ire krvne il e. (Di ureti ci s povratni m djel ova-
njem poveavaju protok urina u bubrezi ma, i me se smanjuje kol i i na vode
u tijelu. Diuretici koji uvaju kalij i ne isto to i drugi diuretici, samo to ne
izazivaju gubi tak kalija u tijel u.)
Beta-bl okatori bl oki raju ui nak adrenal ina na beta-receptore tijela uspo-
ravajui i vane i mpul se koji putuju kroz srce, tako da ono ne zamara. Beta-
bl okatori takoer koe receptore koji su odgovorni za puis i snagu srani h
otkucaja. ACF. inhibitori inhibiraju angi otenzi n II, pepti d koji suava ki vne i-
le i poveava krvni tlak.
Meutim probl em uzimanja dva lijeka lei u moguem umnoavanju nus-
pojava. Bri tanski Naci onal ni institut za kl iniku izvrsnost (Nati onal I nstitute
for Cl inical Excel l ence), koji je objedi ni o rezul tate sedam studija provedeni h
na vie od 70.000 paci jenata, otkri o je da kombi naci ja diuretik/ beta bl okator
poveava rizik za razvoj di jabetesa za 20 posto. Rizik iznosi 0,2 posto po go-
dini, l ako l ijenici ustraju u tvrdnji da je rije o mi ni mal nom riziku, on se
prevodi u 6.666 novi h sl uajeva dijabetesa godi nje.
U studiji o nuspojavama pol iterapije kombi naci je iurel ika i bel a-bl okato-
ra ubrajaju se u osam najei h kri vaca.
91
Pritom kombi ni rani l ijekovi izaziva-
ju psi hi ke nuspojave, ukl juujui i toksina konfuzna stanja i psi hoze.
9 2
To su samo posl jednje objavl jene nuspojave anti hi pertezni jski h l ijekova
za koje se pretpostavl ja da su najsigurniji; troje od svakih 100 paci jenata sma-
ira ili l ako nepodnol ji vi ma da prekida nji hovo uzi manje.
9 3
Druge nuspojave
diuretika odnose se na vrtogl avicu pri ustajanju (zbog ni skoga krvnog tl aka),
poremeaje krvi, kone reakci je, i mpotenci ju, giht, pankreati ti s te pomanjka-
nje brojni h vani h nutrijenata kao to su kal ij, magnezi j, koenzi m Q10 i ci nk.
Diuretici usto mogu dovesti do raka bubrega. I roni no, no diuretici mogu bi -
ti naroi to probl emati ni kod osoba sa srani m bol esti ma.
9
'
1
Oni takoer uz-
rokuju probl em koji bi upravo trebali spreavati : niski krvni tlak moe o-
vcsii do potenci jal no smrtonosni h kardiovaskul arnih probl ema.
9 5
238
beta-bl okatori pak mogu izazvati suhou u ustima, oi ma i koi , dahta-
nje, oteano di sanje ili kratak dah, polagane otkucaje srca, probl eme sa spa-
vanjem, oti canje ruku i stopal a, probavne smetnje poput prol jeva ili zatvora,
povraanje, bol u zgl obovi ma ili l eima, i mpotenci ju, koni osi p, grl obol ju,
depresi ju, gubi tak pamenja, konfuziju pa ak i hal uci naci je. K tome, oni
mogu prouzroi ti angi nu pektori s (bol oko srca ti jekom napora ili stresa) ako
ih se nagl o prestane uzimati.
Lijekovi za srane bolesti
Kombi naci ja bel a-bl okator/ bl okator kal cijevih kanal a takoer je postal a vrlo
popul arna terapija za paci jente s koronarnom bol esti srca. Misao vodil ja jest
da e niska doza tih dvaju l i jekova smanjiti broj i ozbi l jnost napada angi ne
pektori s ui nkovi ti je nego vi soka doza pojedi nanog l ijeka, i s manje nuspo-
java. Kako mnogi i mbeni ci utjeu na ravnoteu i zmeu snabdi jevanja srca
ki si kom i njegovi h potreba, a pojedi nani lijek moe reagirati samo na neke
od tih faktora, l ijenici su jednostavno pretpostavil i da e drugi lijek za srce,
drugai jeg kemi jskog djel ovanja, moda dati kompl ementarni dopri nos. Bu-
dui da l ijekovi za angi nu pektori s esto uzrokuju povratne ui nke na krvo-
tok koji suzbijaju njihovu djel otvornost, pretpostavl ja se i to da e te neel je-
ne posl jedi ce ponititi djel ovanje drugog l ijeka.
No te dvije pretpostavke nisu nikada izdral e znanstvenu provjeru. Prema
jednom pregl edu rezul tata vie kontrol iranih kl inikih pokusa, kombi ni ranje
bl okatora kal ci jevi h kanal a s mal im dozama beta-bl okatora ri jetko je kad
i mal o dodatne prednosti za paci jente s angi nom pektori s, a pri tom moe po-
veati neel jene reakci je do 60 posto.
9 6
Dodatni je probl em u tomu to vei na l ijenika ne razumi je u cijel osti ka-
ko svaki od tih l i jekova zasebno ubl aava angi nu pektori s. Beta-bl okatori
djel uju ometanjem receptom u srcu koji primaju i mpul se kemi jski h izl uiva-
nja ti jekom napora ili stresa. Kako to djel ovanje inhibira porast srani h otku-
caja i ki vnog tlaka ti jekom napora, oduvi jek se pretpostavl jal o da l ijekovi ub-
laavaju angi nu pektori s i druge si mptome koronarne bol esti smanjenjem
potreba srca za ki si kom. Kako su el ektri ki impul si srca (koji kontrol iraju
skupl janje i i renje pri svakom otkucaju) usmjeravani kal ci jevi m i oni ma, bl o-
katori kal ci jevi h kanal a koji rade tako da usporavaju te el ektri ke si gnal e
teoretski usporavaju otkucaje vaeg srca. Oni takoer pomau irenju ar-
terija, poveavajui protok krvi i, pretpostavl ja se, ol akavajui rad srca koje
treba pumpati krv kroz tijel o. U skl adu s time, mnogi su se l ijenici rukovo-
dili pretpostavkom da bl okatori kal cija osl obaaju podruja u tijelu sa zaep-
l jenim krvnim il ama poveavajui snabdi jevanje srca ki si kom. Ta je ideja
da beta-bl okatori i bl okatori kal cija na neki nai n rade u tandemu, poveava-
jui snabdjevenost srca ki si kom i smanjujui potrebu za njim u pozadi ni
snane potpore unutar medi ci nske zajedni ce za nji hovo kombi ni rano kori -
tenje.
Meutim oba l ijeka stvarno ubl aavaju angi nu pektori s na izrazito sl ian
nain smanjujui potronju kisika u srcu, ograni avajui poveanje sra-
nih otkucaja, preraspodjel jujui protok krvi od srca i oputajui krvne il e.
tovi e, novija opaanja ukazuju na to da ta dva l ijeka ne moraju nuno
biti u skl adnoj i nterakci ji . I ako bl okatori kal cija mogu zaustaviti arteri jsko ste-
zanje LI srcu prouzroeno beta-bl okatori ma, to se moe dogodi ti samo u di-
jel ovi ma tijela s normal ni m protokom kivi, i moe samo dal je smanjiti protok
krvi u oni m podruji ma srca koja su ve u opasnosti . J ednako tako, dok be-
ta-bl okatori mogu sprijeiti ubrzanje pulsa potaknutoga kal ci jevi m bl okatori -
ma, to ne znai da pritom spreavaju sni enje krvnog tl aka, koje esto uzro-
kuju bl okatori kal cija. Kal cijevi bl okatori mogu ak i pogorati angi nu pekto-
ris ako se krvni tl ak snizi u znaajnoj mjeri.
Na mnogo drugih nai na ta dva lijeka djel uju antagoni sti ki . Beta-bl oka-
tori mogu poveati ui nak bl okatora kalcija na sni enje ki vnog tl aka te time
poveati rizik za nedostatnu snabdjevenost srca krvlju. Kombi naci ja takoer
moe pogorati angi nu pektori s ako dva lijeka udrueno prouzroe brze ot-
kucaje srca. Beta-bl okatori mogu dokinuti sposobnost kal cijevih bl okatora
da oputaju krvne il e. Nenormal no niski krvni tl ak, koji izaziva vrtogl avi ce i
nagl e padove, te pogorava stanje srca i mane upravl janja (to jest probl eme
s el ektri ki m si gnal i ma i z mozga), znatno e se ee dogodi ti ti jekom tera-
pije kombi naci jom l i jekova nego kod terapije pojedi nani m l i jekom.
9
'
Ameri ki su l i jeni ci upozoreni da prestanu propisivati kal ci jev bl okator
nifedipin. Ameri ki Naci onal ni institut za srce, pl ua i krv (Nati onal Heart,
Lung and Bl ood I nsti tute) upozori o je l i jeni ke da kratkodjel ujui nifedipin
treba koristiti s vel i ki m oprezom, ako uope treba. Upozorenje se temel ji na
studiji 16 znanstveni h pokusa kratkodjel ujueg ni fedi pi na koji ma je obuhva-
eno vie od 8.000 paci jenata. Rizik smrtnosti poveao se s poveanjem do-
ziranja; kod dnevni h doza i zmeu 30 i 50 mil igrama rizik je 1,06 puta vei od
prosjenog, a gotovo tri puta povean kod dnevne doze od 80 mil igrama.
240
241
J edna druga studija I nstituta pokazal a je da su pacijenti koji su uzimal i bl oka-
tore kal cijevih kanal a imali 60 posto veu vjerojatnost za srani udar nego
oni koji su uzimal i ili samo diuretike ili samo beta-bl okatore. Ustanovl jeno je
da je ni fedi pi n najopasni ji bl okator kal cijevih kanal a.
9 8
LIJ EKOVI ZA EPILEPSIJ U
S tako spektakul arni m ni zom l ijekova dostupni h za farmakoterapi ju, l ijenici
se teko odl uuju ne initi nita odnosno prikl oniti se ekaj-i-vidi pristu-
pu kako bi vidjeli hoe l i se stanje samo od sebe rijeiti. Premda l ijenici tvr-
de da su i vie no oprezni kada je rije o automatskom propi si vanju anti kon-
vul zivnih l i jekova djeci s bl agi m nesvjesti cama i napadaji ma, jo uvijek je i-
rom uvri jeeno mi l jenje da e se, ukol i ko nisu potisnuti l i jekovi ma, epi l ep-
tiki napadaji ponavl jati , a da l ijekovi mogu djel ovati na tijek bol esti tako to
e smanjiti rizik progresi je epi l epsi je.
Probl em je u tome to se epi l epsi ja beznadno predi jagnosti ci ra. Strunjaci
Djeje bol ni ce u Bi rmi ngl i amu zakljuili su da je oko pol ovi ne sl uajeva ta-
kozvane ml adenake epi l epsi je krivo di jagnosti ci rano.
99
To je tim znaajni je
jer se vjeruje da je pol ovi na od 340.000 sl uajeva kroni ne epi l epsi je u Vel i-
koj Britaniji zapoel a u djetinjstvu. Dr. Mi chael Prendergast, specijal ist djeje
psihijatrije u toj bol ni ci , ispitao je 311 djece koja su dol a u bol ni cu pod sum-
njom ili s di jagnozom epi l epsi je, te otkri o da je njih 138 (44 posto) nije ni
i mal o. Njegovi su rezultati skoro identini oni ma iz kotske studije bol ni ce
Royal Hospi tal for Sick Chil dren u Gl asgowu. U toj je studiji dr. J ohn Ste-
phenson, speci jal i st pedijatrijske neurol ogi je, naao da 47 posto ispitivane
djece zapravo nije i mal o epi l epsi ju.
J acqui i z East Gri nsteada, koja sada ima 36 godi na, di jagnosti ci rana je epi -
l epsija kada je imal a 11 godi na, nakon to je pretrpjel a nekol i ko nesvjesti ca.
Ona je odmah stavl jena na terapiju anti konvul zi jski m l i jekovi ma i ako se pi va
konvul zija pojavi l a tek nnkon to je poel a uzimati l i jekove. Godi ne su pro-
tekl e u borbi s bezbrojni m nuspojavama l ijekova, ukl juujui u to nesvjesti ce
i konvul zi je. Kad je poel a smanjivati dozu l ijekova koje je uzi mal a, njezini
su se napadaji brojano smanjil i, od 200 na nekol i ko desetaka godi nje.
Davi d Chadwi ck, profesor neurol ogi je u Centru za neural giju i neuroki -
rurgiju Wal ton u Li verpool u, miljenja je da je epi l epsi ja zajedni ki nazivnik
za grupu poremeaja, a ne jedna, homogena bol est. Za neke sl uajeve epi -
l epsije kao to je benigna rol andika epilepsija kod djece, u kojoj se napa-
242
na ima upol a manje izgl eda za dal jnje napadaje, na kraju ustanovi l o da i zme-
u dviju ispitivanih skupi na nije bi l o razl ike u pogl edu vremena remi si je.
Lijenici doista nemaju dovol jno informacija koje bi sa si gurnou bil e
ohrabrujue za rani tretman, posebi ce stoga to sve anti epi l epti ke l i jekove
prati mnotvo potenci jal no smrtonosni h ui naka. U jednoj su novijoj studiji
nuspojave bi l e tako ozbi l jne da je gotovo etvrtina paci jenata na fenobarbi -
tonu, i 11 posto oni h na karbamazepi nu, moral o odustati od l i jekova.
1
"
7
U
jednom od prvih medi ci nski h ispitivanja sigurnosti anti epi l epl i ki h l ijekova
kod djece devet posto djece, koja su dobival a fenobarbi ton za l i jeenje epi -
l epsije, moral o je odustati zbog ozbil jnih nuspojava. I straivai i z bol ni ce
King's Col l ege u Londonu utvrdili su sl ian probl em s feni toi nom, a najmanje
etiri posto dj ece reagi ral o je ili na natrijev val proat ili karbamazepi n.
108
Svi su anti epi l epti ki l ijekovi zaista potenci jal no l etal ni; proi zvoa val -
proi ne ki sel i ne (Epi l i m u Vel i koj Britaniji; Depakene ili Depakote u SAD-u)
upozorava a su pacijenti koji su uzimali lijek umrli od zal ajenja jetre.
To se moda dogodi l o i dvanaestogodi njoj I l el enor Bye, kojoj je davan
Epilim u to vri jeme smatran sigurnim l ijekom. Njezina majka pi e:
U nekoliku mjeseci onu je poelu kopniti pred mojim oima. Postujuki je
sve tanja i poela je halucinirati. S vremenom joj je i kosa poela
ispadati. Lijenik je bio uvjeren da je emocionalno poremeena i da
uiva u panji.
Njezino se stanje nastavilo pogoravati sve dok nije spala samo na
polovinu svoje normalne tjelesne teine. Lijenik je jo uvijek mislio kako
je ona samo razmaeno dijete koje mota svoje roditelje oko malog prsta.
Nakon osam mjeseci bila je u bunilu i zaprimljena na bolniko
lijeenje. Umrla je nekoliko dana kasnije, teka, svega 19 kilograma.
Morala je umrijeti da im dokae da je bolesna.
ANTIDEPRESIVI
Lijekovi su vrl o podl oni modi . Kad se lijenici zanosu neki m novim kemi j-
ski m spojem, za koji se ini da je napravi o uda u jednom podruju, oni bi
ga rado i sprobal i i za sve druge bol esti . Do nedavno je najnoviji udesan li-
jek bi o selektivni i nhi bi tor ponovne pohrane serotonina, odnosno 5-HT li-
jek akti vna komponenta Prozaca.
Vjeruje se da su jedan od uzroka (ili i shoda) depresi je i sui ci dal nog pona-
anja ni ske koncentraci je serotoni na, kemi jske tvari u mozgu, kao i o se to
243
daji (ograni eni na l ice, vrat i ruke) dogaaju samo za vri jeme spavanja, pos-
toje vrsti dokazi da napadaji prestaju sami od sebe sredi nom ml adenatva.
tovi e, prel i mi narni podaci govore o tome kako je stav da e ljudima biti
bol je uzimaju l i l i jekove za rani tretman dal eko od konanog.
1
""
Od nekol i ci ne dugotrajni h studija koje su istraivale i mbeni ke koji pred-
viaju najmanje petogodi nju remisiju napadaja, jedna je ustanovil a da su
razvoj epi l epsi je prije dobi od 16 godi na i i zostanak oteenja mozga, toni -
ko-kl oni ki h napadaja (grand mal) ili abnormal nosti na el ektroencefal ogra-
mu (EEC) ili u pril og remisiji, bez obzira na to jesu li l ijekovi bili davani ili
ne."" (Treba naglasiti da David Chadwi ck kae da je situacija znatno razliita
kod drugih obl i ka epi l epsi je poput ml adenake mi okl oni ne epi l epsi je, kod
koje pacijenti koji su imal i vel i ke napadaje imaju vel i ke i zgl ede za rel aps [po-
navl janje! ako se l ijekovi odbace. Toj skupini paci jenata anti epi l epti ki lije-
kovi mogu spasiti i vot.)
Kako je teko nai epi l epti are koji ne primaju terapiju, vrl o je teko znati
je l i rano davanje l i jekova ui nkovi to. No provedene studije ukazuju na to da
uzi manje l i jekova zapravo i ne ini neku razl iku. U jednoj je od njih pol ovi na
grupe koja nije bila na l i jekovi ma nakon 20 godi na ula u remisiju. A to je
i stovjetno postotku oni h kod kojih dolazi do remisije nakon niza godi na uzi-
manja l i jekova."
12
Sl i no tomu, u jednoj skupi ni paci jenata u Africi i drugoj u
Ekvadoru, kod kojih je tretman kasni je zapoeo, stope estomjeseni h remi-
sija bil e su i stovjetne oni ma kod popul aci je kojoj je davana rana terapija lije-
kovi ma.
1
"
3
Novi pokazatel ji govore o tome da djeca koja su pretrpjel a svoj prvi na-
padaj nee l oije proi ako se poetak terapije odgodi dok se ne vidi hoe l i
se dogoditi drugi napadaj. Odgaanje terapije ne smanjuje i zgl ede za kasni -
jom kontrol om napadaja, kao to ni ne utjee na moguu remisiju dok dijete
raste. J edi na prednost odmah zapoetog tretmana jest da on moe odgoditi
sl jedei napadaj, ali l ijenici i roditelji koji inzistiraju na terapiji ve nakon pr-
vog napadaja ni kada nee znati je l i on mogao biti i jedi ni .
101
Najvie pokazatel ja o ranom tretmanu upuuje na to da paci jenti ma koji
uzimaju l i jekove zapravo moe biti gore. U jednoj su studiji pacijenti koji su
imali napadaje nakon ozl jede gl ave, te uzimal i lijek fenitoin za epi l epsi ju,
imali vie napadaja nego oni koji su uzimali pl acebo.
1
"
5
Tal i jansko je istrai-
vanje, koje je usporei val o paci jente koji su uzimal i lijek i one koji su uzimal i
eernu l abl etu, s vrstim uvjerenjem da e se pokazati kako l i jeena skupi -
dogaa oni ma koji imaju ni ske vrijednosti kol esterol a. Prozac (ili fl uokseti n,
to je njegovo generi ko i me) djel uje poveavajui raspol oi vost serotoni na
u mozgu; to se posti e usporavanjem prol aza (ili ponovne pohrane) toga
neurohormona u stani ce i vanog sustava. Prozac je prodavan kao fantasti -
no pobol janje u odnosu na starije triciklike antidepresive jer on nije seda-
tiv, ne utjee na umne ili fizike sposobnosti , te ima manje nuspojava za ve-
inu paci jenata.
Prozac je potkraj osamdeseti h s vesel jem pozdravl jen u medi ji ma kao no-
vo rjeenje za depresi ju na koje smo svi ekal i , te ubrzo postao najbol je pro-
davan anti depresi v u Americi, posebi ce nakon to je rasprodana publ i kaci ja
Sluajui Prozac (Listening to Proza). Preciznije, postao je najbol je prodava-
na ameri ka pil ul a za sreu.
Entuzijasti ve pl aniraju proiriti primjenu Prozaca i njegovi h kl onova na
paci jente s probl emom debl ji ne, obol jel e od raka koji pate od muni na to
prate l i jekove protiv raka, osobe s opsesi vno-kompul zi vni m poremeajem,
pa ak i na ene koje mui PMS. Uz to, budui da postoje neki dokazi da ta
vrsta lijeka smanjuje ovi snost (za razliku od Val iuma i drugih benzodi azepi -
na) sti mul i ranjem modanog mehani zma za nagradu (zadovol jstvo), l ijenici
razmatraju mogunosti njegova koritenja za kontrol u puenja i ovi snosti o
drugim l i jekovi ma.
U primaml jivim se brourama za Prozac ne spomi nje vi e od sto sudski h
postupaka s koji ma se suoi o proi zvoa Eli Lilly, a koje su pokrenul i paci -
jenti koji tvrde da ih je Prozac naveo na sui ci dal ne i homi ci dal ne misli i djel a.
U jednom je sl uaju kori sni k Prozaca ubi o pet, a rani o 12 suradni ka u svome
radnom okruenju. U drugome je ena napal a svoju majku grizui je, pri e-
mu joj je odgrizl a vi e od 20 komadi a mesa. Tvrtka Eli Lilly uspjel a se nago-
diti s obi tel ji ma rtava koje je divl jakom pucnjavom iz vatrenog oruja, dok
je uzi mao l ijek, ubi o ili rani o J oseph Wesbecker.
1 0 9
l ako je ameri ka Uprava za hranu i l i jekove osl obodi l a Prozac od pove-
zanosti s nasi l jem, novija studija ukazuje na to da je^od paci jenata na svim ti-
povi ma anti depresi va najvei broj suicida zabi l jeen kod oni h paci jenata koji
su bili na serotoni nski m i nhi bi tori ma."
0
Na tim SSRI ("Selective serotoni n re-
uptake inhibitor) l i jekovi ma sada stoji uokvi reno upozorenje o riziku suicida
kod djece.
Kako je Prozac-generaci ja sada to i sama otkril a, najbol je prodavana ta-
bl eta za sreu nudi niz tetnih ui naka na gotovo svaki tjel esni sustav. Prema
244
upozorenji ma koje je objavi o sam proi zvoa lijeka Eli Lilly, oko 10 do 15
posto paci jenata u poetni m je kl inikim ispitivanjima izvijestil o o tjeskobi i
nesani ci ; kod devet posto, naroi to paci jenata manje tjel esne tei ne, dol o je
do znaajnoga gubi tka tei ne ili do anoreksi je. U jednoj je studiji 13 posto
paci jenata koji su uzimal i l ijek i zgubi l o vie od pet posto svoje tjel esne tei-
ne. "
1
Drugi m ri jei ma, pri bl i no jedan od 10 paci jenata iskusit e od l ijeka is-
te si mptome koje nji me pokuava izlijeiti.
Za Prozac se takoer zna da utjee na svaki sustav tijela, ukl juujui iv-
ani , probavni , dini, kardi ovaskul arni , mi i no-skel etni i urogeni tal ni sustav,
te kou i adnekse (kosa, nokti ). Nuspojave se odnose na, najee, smetnje
vida, l upanje srca, mani je/ hi pomani je, drhtanje, si mptome nal ik na gripu,
aritmije srca, bol u l ei ma, osi pe, znojenje, muni ne, prol jev, bol u trbuhu i
gubi tak seksual nog poriva. U rjee se nuspojave ubrajaju nesoci jal no pona-
anje, vi enje dvostruke sl i ke, gubi tak pamenja, katarakta i gl aukom, astma,
artritis, osteoporoza, krvarenje u el ucu, upal a bubrega i i mpotenci ja. Prozac
jo, premda rijetko, moe izazvati nenormal ne snove, uznemi renost, greve,
del uziju i eufori j u."
2
Prozac moe prouzroi ti i seksual ne smetnje kod do jedne trei ne kori s-
ni ka. Na takve je seksual ne probl eme kod korisnika fl uokseti na ukazao F. M.
J acobsen u svojem radu, koji nije di gao vel iku prainu, objavl jenom 1992.
godi ne u strunom asopi su Journal of Clinical Psychiatry. Rad objavl jen u is-
tom asopi su godi nu kasni je utvrdio je da stopa seksual ne di sfunkci je za vri-
jeme terapi je l i jekom iznosi ak do 75 posto."'
Nastojei biti korak ispred, nekol i ko je proi zvoaa l i jekova pl asi ral o dru-
gu generaci ju proi zvoda. Mirtazapin (Remeron) je anti depresi v koji djel uje
na razi ne serotoni na (koji , poznato je, upravlja raspol oenjem) u mozgu, ali
ne na nai n sel ekti vni h inhibitora ponovne pohrane serotoni na. Za razliku
od njih, ovaj je lijek oznaen kao noradrenergini i sel ekti vni serotonergi ni
antidepresiv (NaSSA).
Lijenici sada vjeruju da je nedostatak dviju kemi jski h tvari u mozgu
norepi nefri na (noradrenal i na) i serotoni na odgovoran za depresi ju. Mirta-
zapin, vjeruje se, djel uje poveani m otputanjem obi ju tih kemi kal i ja iz iva-
nih stani ca u mozgu.
Postoje dva al fa-2 serotonergina reeeptorska mjesta na i vani m stani-
cama mozga, a norepi nefri n i serotoni n obi no se veu na te receptore, to
je proces na koji ne utjeu SSRI l ijekovi. To dovodi do mnogi h za SSRI l i jeko-
vc uobi ajeni h nuspojava kao to su nesani ca i tjeskoba. S druge strane,
NaSSA l ijekovi, ini se, sel ekti vno bl okiraju receptorska mjesta te time sprea-
vaju da se dvije kemi kal i je veu na ivane stani ce. Oeki vani rezul tat l oga
jest pojaanje ui nka podi zanja raspol oenja tih dviju kemi jski h tvari po ot-
putanju iz i vani h stani ca.
Zbog jedi nstvenog djel ovanja NaSSA l ijekova farmaceutske su kompani je
misl il e da su konano rijeile probl em otputanja serotoni na bez izazivanja
svih takozvani h probl ema rebounda, odnosno povrata serotoni na.
Poetni su nal azi bili impresivni. inilo se da lijek djel uje jednako dobro
kao i stari l ijekovi, uz mi ni mal ne nuspojave: pospanost, skl onost prejedanju
i stoga dobi tku na tei ni .
1 , 4
Temel jem toga, ameri ka Uprava za hranu i l ije-
kove, bri tansko Povjerenstvo za sigurnost l i jekova, kao i sl ina regul atorna
tijela u mnogi m drugi m zeml jama odobril i su uporabu mi trazapi na.
J edva da se tinta osuil a na tim odobrenji ma, a ve su poel i pristizati iz-
vjetaji o ozbi l jni m nuspojavama. Savjetodavni odbor za tetne reakci je lije-
kova austral ske vl ade objavi o je, nakon to je i zdano pol a mil ijuna recepata,
da je pristigl o 253 izvjetaja o tetni m reakci jama na mitrazapin. U njih se
ubrajal o i 16 prijavl jenih sl uajeva konvul zija i 15 sl uajeva mogui h ozbi l j-
nih abnormal nosti krvi i kotane sri .
115
Krvni poremeaji odnosi l i su se na neutropeni ju (smanjen broj neutrofil -
nih l eukoci ta, fagoci tni h stanica koje sudjel uju u odgovoru na upal u), trom-
boci topeni ju (smanjen broj krvnih pl oi ca), l i mfopeni ju (smanjen broj l imfo-
ci ta) i panci topeni ju (smanjenje svih komponenti ki vni h stani ca). Vei na pa-
ci jenata razvila je si mptome ki vni h poremeaja za manje od dva mjeseca od
poetka terapi je.
Druge tetne reakci je ukl jui val e su none more, hal uci naci je, tjeskob-
nost i uznemi renost, povraanje, mialgiju/ artralgiju (bol mi i a/ zgl obova),
kone reakci je, trzanje, poveanje teine i ak smetnje u radu jetre.
Lijek je sada u uem izboru l ijekova za koje bri tansko Povjerenstvo za si-
gurnost l ijekova dri da su l ijekovi od trenutanog interesa drugi m rijei-
ma oni na koje se pazi zbog tetnih ui naka.
U engl eskoj se studiji, u koju je bil o ukl jueno vi e od 13-000 paci jenata
koji su uzimal i mirtazapin, gotovo est posto paci jenata al il o na pospanost
ili oamuenost zbog l ijeka, a oko tri posto osjeal o je umor i kl onul ost tije-
kom pi vog mjeseca terapi je. Dva pacijenta imal a su ki vne poremeaje: neu-
tropeniju i agranul oci tozu (nagl o smanjenje broja bijel ih ki vni h stani ca).
1
"
1
Migrena
U ranim su 1990-i ma farmaceutske kompani je izal e na trite s l i jekom koji
je takorei udotvorno rjeenje za svakog tko redovi to pati od mi grene: su-
matriptan (I mi trex ili I mi gran), prvi u nizu triptana, odnosno sel ekti vni h
agoni sta serotoni nski h receptom, pojavi o se kao prvi lijek koji moe preki -
nuti napad mi grene prije negol i se on u potpunosti razvije. Sumatri ptan, ago-
nist 5- HT (serotoni nski h) receptora, trebao bi djel ovati suavanjem proi re-
nih modani h krvnih ila.
Sumatri pan je razvijen nakon to su znanstveni ci revidirali svoje mi l jenje
o uzroci ma mi grena. Dr. Frank Cl ifford-Rose iz bol ni ce Chari ng Cross, koji je
pomogao u koordi naci ji mnogi h studija o sumatri ptan^ kae da mi grena nije
izazvana ki vni m il ama u samom mozgu, ve da se sada vjeruje kako je ona
bi ol oka bol est i vanog sustava te da serotoni n ima kl junu ul ogu u tome.
Ve se dul je vri jeme zna da 5-HT (5-hi droksi tri ptami n, serotoni n) moe izaz-
vati gl avobol je, a eksperi menti su pokazal i da se otputa ti jekom napadaja
mi grene.
Za razl iku od konvenci onal ni h l ijekova protiv bol ova, koji jednostavno
pri vremeno poveavaju vau snol jivost za bol , triptani djel uju na razine se-
rotoni na (koji prenose i vane si gnal e do mozga) konano zaustavl jajui
upal u i i renje modani h krvnih ila.
Sam je lijek mol ekul arni bl i zanac serotoni na (5- HT) i kao takav bl oki ra re-
ceptore serotoni na. Djel ovanje je, pretpostavl ja se, vrl o sel ekti vno, to znai
da izaziva suavanje krvnih ila u mozgu a da se pritom ne utjee na oko 15
drugih 5- HT receptora u tijelu koji su povezani sa zgruavanjem kivi, pl ui-
ma, gastroi ntesti nal ni m traktom i drugim. Farmaceutska tvrtka Gl axo prva je
izila s l i jekom koji se kemijski odnosi o na 5-HT, a s oeki vanom sposobno-
sti takva tipa vi sokosel ekti vnog djel ovanja.
Godi ne 1991. tvrtka Gl axo oduevl jeno je, nakon to su brojne studije po-
kazal e obeavajue rezul tate, l ansiral a sumatripan kao revol ucionarnu akut-
nu terapiju za migrenu. U ranim ispitivanjima, kada su farmaceutske kue
proi zvel e prvi brzodjel ujui obl i k lijeka za injektiranje, sumatri ptan je poka-
zao zadi vl jujue rezul tate, smanjivi umjerene do teke gl avobol je na bl age
ili ni kakve u od 81 do 86 posto paci jenata.
117
Od toga je vremena cjel okupna farmaceutska industrija bila jako zaposl e-
na proi zvodnjom brojni h sumatriptanu sl inih l i jekova: zol mi tri ptana, nara-
triptana, rizatriptana, al motri ptana, frovatriptana i el etri ptana. Ti su lijekovi
247
dostupni u obl i ku i njekci ja, tabl eta, pa ak i nazal ni h sprejeva. Nakon poet-
nih hval ospjeva na sva zvona, medicina se poel a stiavati kako su poel i
pristizati izvjetaji koji ukazuju na to da paci jenti koji uzimaju te l i jekove
moda mijenjaju jedan zdravstveni probl em za drugi. Oko od pet do osam
posto paci jenata i mal o je bol ove u prsnom kou, sl i ne oni ma kod angi ne
pektori s, ugl avnom stoga to se pokazal o da lijek utjee na stezanje ila ne
samo u mozgu ve i na drugim mjestima (suenjem ki vni h ila i smanjenjem
protoka krvi povi suje se krvni tl ak). Sl ijedom toga sumatri ptan nije preporu-
ljiv ni za koga sa srani m probl emi ma. Kako taj preparat djel uje na krvne i-
l e, tako se oduvi jek pretpostavl jal o da je bol u prsnom kou povezan sa sr-
cem. No rezul tati sada pokazuju da bol moe poeti u jednjaku (kanal u koji
spaja dri jel o i el udac)."
8
Rezultati jedne studije o paci jenti ma koji su uzi-
mali sumatri ptan pokazal i su da nema promjena u el ektrokardi ogramu, dok
su se stezanja jednjaka vidljivo pojaal a. Kod peti ne paci jenata ukl jueni h u
tu studiju razvili su se bol ovi u grudima, koji su trajali i zmeu dvije i 45 mi-
nuta, premda se i ni l o da nema povezanosti i zmeu vremena nastupa bol i i
abnormal ni h oi tanja pomi canja jednjaka.
Do promjena u krvi dol o je kod paci jenata koji su uzimal i standardne te-
rapeutske doze sumatri ptana; krvni tlak u pl ui ma i aorti raste za 40 posto,
odnosno 20 posto, to moe znaiti da napetost u prsnom kou nastaje zbog
ki vni h ila u pl ui ma ili oni h koje se pruaju i ri nom tijel a, prije nego u jed-
nj aku."
9
U rijetkim su sl uajevi ma osobe koje su uzi mal e sumatri ptan iskusi-
l e spazam koronarne arteri je.
120
Postoji takoer mali rizik za smanjeni protok
krvi prema srcu:
1 2 1
angi ografski nal azi paci jenata na sumatri ptanu pokazal i
su da lijek zaista stee arteri je.
122
J edna ena bez anamneze vaskul arne bol es-
ti pretrpjel a je fatal ni srani udar nakon i njekci je sumatri ptana,
123
a kod naj-
manje dvoje paci jenata dol o je do razvoja ozbi l jni h nepravi l nosti srani h ot-
kucaja.
12, 1
Kod neki h paci jenata pritisak ili bol u grudi ma iri se prema l ijevoj
ruci i gl avi, kao kod angi ne pektori s.
125
J edna od najnezgodni ji h nuspojava koja prali ovu i nae uspjenu kl asu li-
jekova jesu povratne (rebound) gl avobol je. U j ednom ranom ispitivanju vi-
e od trei ne paci jenata, koji ma je isprva sumatri ptan doni o ol akanje, pati l o
je od ponavl jajui h rebound gl avobol ja, to lijek nije uspi o sani rati .
126
Neke
su studije pokazal e da do pol ovi ne pacijenata ima povratne gl avobol je.
U Gol eburkoj kl inici za mi grenu u vedskoj nali su da je vi e od pol o-
vi ne paci jenata koji ma je sumatri ptan davan i njekci jom i mal o ponovnu mi -
248
udesna izljeenja
grenu u roku od pet do deset sati nakon gotovo svakoga napada. U jednoj
drugoj studiji svi osi m jednog pacijenta sl jedeeg su dana opet imali gl avo-
bol j u.
1 2 7
U Njemakoj je jedna skupi na paci jenata bila prisil jena, nakon prosjeno
devet mjeseci , uzimati lijek gotovo svakodnevno kako bi se spri jei l o vra-
anje gl avobol je. J edna je osoba, koja je i nae patila od mi grene samo jed-
nom mjeseno, poel a dobivati napadaje svakog jutra, nakon to je poel a
uzimati sumatri ptan.
128
Naravno, to vie patite od mi grene, to je vea vaa ovi snost o l ijeku.
Tvrtka Gl axo pori e postojanje i kojeg dokaza ovi snosti o lijeku te nagl aava
da je lijek odobren samo za kratkotrajan, s preki di ma, tretman akutni h napa-
daja mi grene, a ne za svakodnevnu prevenci ju.
U Goteburkoj klinici 70 posto paci jenata iskusil o je jednu ili vi e nuspo-
java, ukl juujui u to bol u vratu, si mptome u prsnom kou, umor, zujanje u
uima i reakci ju na mjestu uboda i njekci jom. Oral no uzi mani l ijekovi mogu
dodatno izazvati muni nu i povraanje.
Osi m mnotva nuspojava, i istinska je ui nkovi tosti sumatri ptana pod
znakom pitanja. I ako je ak 90 posto paci jenata reagi ral o na tri tretmana, stu-
dije su pokazal e da e samo oko 5060 posto njih reagirati na lijek ti jekom
bi l o kojeg napada.
1 2 9
Mnoge od nuspojava lijeka upuuju na to da oeki vano
sel ekti vno djel ovanje nije ba tako sel ekti vno jer utjee i na mnoga druga 5-HT
receptorska mjesta.
Kao to je to uvijek sl uaj u medi ci ni , kad se opasnosti nekog takozvano-
ga udotvornog l ijeka konano razotkriju, farmaceutske kompani je tada izl a-
ze s novom, pobol janom verzi jom. Posl jednje generaci je l i jekova el e-
triptan, naratriptan i rizatriptan trebal e bi rijeiti probl em reakcija na su-
matriptan. Meuti m posl jednji pokazatel ji o djel ovanju el etri ptana govore o
tome da on izaziva sve nuspojave sumatri ptana,
130
ukl juujui i naval e krvi u
l ice, l upanje srca, nel agode u nosu, nadraaj oka, smetnje vida i uznemi re-
nost.
I pak, nuspojava koja najvie zabrinjava jest mogunost sranog ili moda-
nog udara. Pristiu izvjetaji o pojedi nani m sl uajevi ma paci jenata za koje
nije ustanovl jen rizik ni za jedno od tih stanja, a koji su i pak pretrpjel i srani
l i modani udar nekol i ko sati nakon uzimanja jednog od triptana. U vicar-
skoj je jedna ena pretrpjel a modani udar nakon injektiranja dviju doza su-
matri ptana; 30 minuta nakon druge i njekci je gl avobol ja joj se si l no pojaal a,
249
poel a je povraal i i osjeati paralizu lijeve strane tijela prije nego to je izgu-
bila svijest. U sl i noj situaciji gl avobol ja jedne ene u SAD-u ozbi l jno se po-
goral a; kasni je je nal az CAT skeni ranja pokazao da je ena pretrpjel a krvare-
nje u mozgu.
1 3 1
Ostal i izvjetaji o pojedi nani m sl uajevi ma odnose se na fatal ne srane
udare koji su pogodi l i osobe koje su uzi mal e l i jek, a koj e pri tom ni su
bol oval e ni od kakve kardi ovaskul arne bol esti .
13
'
Novija anal iza podataka uzetih od osoba koje pal e od mi grene otkril a je
da nema povezanosti izmeu koritenja triplana i modanog ili sranog uda-
ra.
1 3 3
No rije je o kohortnoj studiji (jednostavna razrada i usporedba razvoja
osoba i z jedne skupi ne u nekom vremenu), koja se ne moe smatrati kona-
nom. Mnogi istraivai kau da osobe koje pate od mi grene imaju vei rizik
za modani udar,
1 3
' premda je ta tvrdnja drugdje nai roko osporavana.
1 3 5
Uporaba je tripl ana kontrai ndi ci rana kod paci jenata s hemi pl egi kom (jedno-
stranom) ili bazi l arnom (s muni nom, vrtogl avi com i mogui m gubi l kom svi-
jesti ) mi grenom zbog mogue cerebral ne vazokonstri kci je, to je preutna in-
di kaci ja da l ijenici i sami vjeruju u postojanje te povezanosti .
I 3f
'
LIJ EKOVI ZA HIPERAKTIVNOST
Ritalin (meti l feni dat) je jo jedan udotvoran lijek u Ameri ci , za koji se godi -
nje ispie pri bl i no est mil ijuna recepal a u svrhu kontrol e hi perakti vnosti i
poremeaja panje s hi perakti vnosti (-attention deficit hyperactivity disorder-
ili ADHD). U neki m ameri ki m kol ama jedna je petina djece na tom l i jeku.
137
U Vel i koj Britaniji pak roditelji su se navel i ko opiral i Ritalinu sve dok nedav-
no mediji nisu usmjeril i pozornosti na njega promovi rajui ga kao lijek koji
moe osloboditi djetetove potenci jal e; broj izdanih recepata stostruko se
poveao u posl jednji h deset godi na i utrostruio i zmeu 2002. i 2003-, tako
da se sada svake godi ne propi e 200.000 recepal a za Ritalin.
Nakon to su se osvjedoi l e u priu o uspjehu Ril al ina, i mnoge su se
druge farmaceutske tvrtke ubaci l e u ADHD trite. Danas se roditel jima nudi
i roka pal eta l i jekova na i zbor: Aderal l , Concerta, Cylert, Focal i n, Metadate
CD i Strattera. Ritalin se sada ak moe dobiti i u obl i ku fl astera, tako da se
ne morate brinuti je li di jete zaboravi l o uzeti tabl etu ili nije.
U obje se zeml je ogroman porast broja izdanih recepal a dogodi o unato
i njeni ci da se u mnogi m sl uajevi ma djeci daju preparati prije nego to je
potvreno da bi im mogl i koristiti. I straivaki tim iz Meunarodnog odbora
za kontrol u narkoti ka pri Ujedinjenim narodi ma (UN I nternati onal Narcoti cs
Control Board) pregl edao je zapi se pri bl i no 400 pedijatara koji su propi si va-
li Ritalin, i naao da pol ovi na djece koja su bila di jagnosti ci rana s poremea-
jem panje nisu prol a ni psi hol oko testiranje ni provjeru sposobnosti prije
uzi manja l ijeka. Zakl juak je Odbora da su frustrirani roditelji ili odgajatel ji i
l ijenici bili prerevnosni u etiketiranju raznih potekoa u ponaanju kao
A DHD.
, 3S
Do nedavno su zagovorni ci Rilalina drali da lijek, amfetami n, djel uje kao
supresant na djecu korekci jom bi okemi jske neravnotee u mozgu. Ne samo
da nema ni kakva dokaza da metil fenidat korigira tu neravnoteu, nego nema
ni dokaza za to da Ritalin osigurava ikakvu trajnu promjenu. Kao to tvrtka
Ciba (proi zvoa) pri znaje, ne postoje dugotrajne studi je o si gurnosti ili
ui nkovi tosti Ri tal i na.'
3
'
;
Nadal je, psihijatrijski prirunik The American Text-
book of Psychiatry navodi 75 posto pobol janja s Rital inom u usporedbi s 40
posto odgovora na placebo, to navodi na zakl juak da bi pol ovi na uspje-
nog reagi ranja na Ritalin mogl a bili rezultat puke sugesti j e.
M o
U studiji i z j o-
hannesburga, koja je utvrivala ui nkovi tost l ijeka, samo je dvoje od 14 djece
reagi ral o na njega. tovi e, kod jednog je djeteta koje je uzi mal o lijek dol o
do bl agog, a kod jednog do znaajnog pogoranja.
Ne treba smetnuti s uma da je ovaj lijek stavl jen u kl asu kontrol i rani h tva-
ri druge kategori je, jednako kao i barbiturati, morfij i ostal e tvari s vi soki m
potenci jal om za stvaranje ovisnosti ili pretjerano uzi manje. Stimul ativni l ije-
kovi navodno imaju paradoksal an ui nak na djecu. Oni ih umiruju, ali je ui -
nak esto neujednaen. Djeca postaju pri mi rena ti jekom dana, ali stimul irana
nou, pa i m je normal an san onemoguen. I ako tvrtka Novartis, koja proi z-
vodi Ritalin, ni jee bi l o kakav potenci jal lijeka za stvaranje ovi snosti , u njego-
vu opi su u ameri kom kompendi ju l ijekova Physicians Desk Reference stoji
upozorenje o stvaranju ovisnosti o lijeku i psi hoti ni m epi zodama: Trai se
briljiv nadzor paci jenta tijekom prestajanja uzimanja lijeka jer je mogue de-
maski ranje teke depresi je i ui naka kroni ne preakti vnosti .
141
Nadal je, ske-
niranje mozga djece koja su uzimal a l i jekove pokazal o je da meti l feni dat ima
isti ui nak kao i kokai n kao sti mul ans dopami na, kemi jske tvari u mozgu.
I straivai su najpri je, temel jem dostupni h podataka, teoretiziral i da djeca s
ADHD-om imaju ni ske razi ne dopami na, ali su bili preneraeni otkri em
moni h ui naka rjeenja za to. Rezultati jasno pokazuju da je ideja o Ritali-
251
nu kao sl abom sti mul ansu potpuno netona, kae dr. Nora Vol kow, koja je
rukovodi l a istraivanjima skeni ranja mozga. Taj je lijek poput kokai na.
1
'
12
Dobro poznata nuspojava kokai na i amfetami na jest psi hoza, a toksi na
je psi hoza doi sta pri mi jeena kod djece na Rital inu. Prema nal azi ma kanad-
skog istraivanja vi e od est posto djece s ADHD-om koji ma je davan metil -
fenidat postal o je psi hoti no, s iskustvom paranoje i hal uci naci ja stanja
koja su uoena samo kod djece s ADHD-om koja uzimaju l ijek. ^ Psi hoza,
kao i depresi ja, pratil e su i prestanak uzimanja l ijeka kod djece koja su dugo-
trajno koristil a meti l f eni dat.^
Zabi l jeeni su i brojni sl uajevi suicida nakon preki da uzi manja l ijeka.
J edna je studija pokazal a da je kod djece ija je terapija ukl juival a samo lije-
kove (umjesto savjetovanja uz l i jekove) registrirano vi e uhi enja, dok je vje-
rojatnost da e djeca biti smjetena u odgovarajue institucije bil a vea."
5
Za
metil fenidat se pokazal o, mogue zbog djel ovanja na razi ne dopami na, da
izaziva napadaje sl i ne epi l epsi ji , posebi ce kod djece za koju prethodno nije
postojal a sumnja u za takvo stanj e."
6
Studije pojedi nani h sl uaja ak su ga
povezal e s upal om modani h arterija, to izaziva modani udar dobro
znanu kompl i kaci ju zl oporabe amfetami na.
147
Takoer se pokazal o da metil fenidat usporava rast,
148
djecu ini skl oni -
jom napadaji ma, te izaziva smetnje vida, nervozu, nesani cu i anoreksi ju. Od
istovrsnih je l i jekova Cylert povezan sa sl uajevi ma tekog trovanja jetre, od
kojih su neka bil a fatal na.
Taj lijek moe, uz psi hozu, prouzroiti i druge mental ne poremeaje. Oko
10 posto djece na meti l l eni datu razvije Touretteov si ndrom (kod kojeg djeca
imaju nevol jne tjel esne i gl asovne ti kove).
1 4 9
Povezuje ga se i s opsesi vno-
kompul zi vni m poremeajem, si ndromom krajnje anksi oznosti i opetovni h
prisilnih rituala, to djeca razviju u manje od godi nu dana koritenja l i jeka.
150
U razdobl ju od 1990. do 2000. godi ne ameri ka je Uprava za hranu i l i jekove,
odnosno njezin Odjel za praenje sigurnosti pri mjene l ijekova i epi demi ol o-
giju, zaprimil a 186 izvjetaja o smrtnim sl uajevi ma i 569 hospital izacija zbog
meti l feni data. Vei na se sl uajeva odnosi l a na ui nke na sredinji i periferni
ivani sustav. Atrofija mozga bil a je oita u vie od pol ovi ne skupi ne od 24
odrasl e osobe l i jeene psi hosti mul ansi ma.
151
Peter Breggi n, autor knjige Tok-
sinu psihijatrija (Toxic Psychiatry), napomi nje da dugotrajno kori tenje Rita-
lina uzrokuje iril abil nost i hi perakti vnost upravo one probl eme koje bi taj
lijek trebao l i jei ti .
152
Posl jednja se nuspojava odnosi na moguu uzronu ve-
252
ZLI s rakom jetre. U studijama na ivotinjama mievi, koji ma su davane vel i ke
doze meti l feni data ti jekom dvije godi ne, razvili su hepatobl astome ili rak jet-
re.
1 5 1
Rije je o ivotinjskim studijama iji rezultati ne moraju biti primjenjivi i
na l jude. I pak, kancerogeni potenci jal metil fenidata sada se i sl ubeno, u ma-
terijal ima koji se di jel e l i jeni ci ma, ubraja u mogue rizike l ijeka.
I ako mnoga (ako ne i sva) djeca koja uzimaju Ritalin i njegove srodni ke
jesu mirna i pokorna u razredu i kod kue, jedno istraivanje mel il fenil data
pokazti je da on stvarno ne rjeava probl em. Roditelji su, upitani da oci jene
ui nkovi tost l ijeka prema posebnoj ljestvici, zakljuili da on doista nema du-
gotrajan ui nak na ADHD.
15
'
1
Ameri ki I nstitut za mental no zdravl je zakl jui o
je da istraivanje ne ukazuje ni na kakvo kratkouajno, pozi ti vno djel ovanje
na uenje te ni na kakav dugotrajan ui nak na bilo kojem podruju djeteto-
va djel ovanja.
155
KEMOTERAPIJ A
Ako su anti bi oti ci i steroidi Shermanovi tenkovi medi ci nskoga kemi jskog ra-
tovanja, kemoterapi ja za rak jest njezina nukl earna bojna gl ava. Ni za jednu
drugu bol est nisu razvi jene tako sofi sti ci rane kombi naci je kemi kal i ja kao za
tretman raka.
Kemoterapi ja je prvi puta predl oena za l i jeenje raka neposredno nakon
Drugoga svjetskog rata, kada je istraivanje otrovnog plina iperita ukazal o na
mogunost ubi janja ivih stani ca, posebi ce onih koje se brzo di jel e, nalik
oni ma u i ntesti nal nom traktu, kotanoj sri i l i mfnom sustavu. Lijenici su
ubrzo dol i na ideju da bi se iperitom mogao trovati rak, stani ce koje se naj-
bre di jel e. U stvari, mnogi od l ijekova koji se danas kori ste bl iski su srodnici
iperita jedan od razl oga zato ih nal azi mo tako toksi ni ma.
1 5 6
U ranim 1970-i ma medi ci na je otkril a da odreene vrste karci noma reagi-
raju na kemoterapi ju, to rezultira produl jenjem ivota osobe. U to se ubraja
kombi naci ja l i jekova za Hodgki novu bol est, odreene ne-I Todgki nove l i mfo-
me, neke tumore zametni h stani ca, rak testisa i odreene karci nome kod dje-
ce, kao to je Wi l msov tumor, akutna l imfocitna l eukemi ja i kori okarci nom,
kod kojeg se fetal ne stani ce transformiraju u kancerozne i ugroavaju ivot
majke.
Vi e desetl jea kasni je sa si gurnou se pak moe rei da nije napravl jen
gotovo ni kakav napredak otkako je ameri ki predsjedni k Richard Ni xon ob-
javio rat protiv raka 1971. godi ne. Nijedan rak koji je tada bi o nei zl jei v ni
253
TO V A M LI J ENI CI NE GOVOR E
danas nije izl jeiv. Najskromniji uspjesi kemoterapi je zamal o su jednaki oni -
ma kakvi su bili l ada.
1
'
7
Od lili dana, sve mil ijarde dol ara utroene za istrai-
vanje raka nisu ni mal o utjecal e na preivl javanje. Za veinu cknus uobiaje-
nih vrstih karcinoma, onih na koje se odnosi 90 posto smrti od raka svake
godine uglavnom raka dojke, plua, debelog crijeva i rektuma, jetre, gu-
terae i mokranog mjehura kemolerapija nije dokazala svoju djelotvor-
nost.^
ini se da kemol erapi ja nakon kirurkog zahvata, kao mjera za svaki sl u-
aj ubijanja stanica u skrivenim depovi ma, pobol java i zgl ede preivl java-
nja neki h grupa paci jenata s odreeni m tipovima raka dojke, debel og crijeva
ili pl ua. Za stopu se ponovne pojave pretpostavl ja smanjenje za jednu trei-
nu, a za stopu preivl javanja poveanj e.
l s y
No taj je dokazni materijal samo empirijski (to znai da se temel ji isklju-
i vo na promatranju, a ne na znanstvenim studi jama). Vrl o je vjerojatno da
su neki drugi i mbeni ci pomogl i u preivl javanju tih paci jenata. U jednoj od
nekol i ko anal iza svih usporedni h studija kemoterapi je i drugih obl i ka l i jee-
nja kemoterapi ja se, kod ena starijih od 50 godi na s rakom dojke, nije doka-
zal a bol jom od tamoksi fena.
1611
Pokazal o se da kemoterapi ja uveava i zgl ede za prei vl javanje paci jenata
s mi krocel ul arni m rakom pl ua i jajnika, ne-Hodgki novi m l i mfomom sred-
njeg i vi sokog stupnja, l okal iziranim rakom tankog crijeva i ako, opet, i na
te dokaze pada sjena sumnje."'
1
Ponekad su pobol janja znaajna, kao kod
raka jajnika gdje se pokazal o da kemoterapi ja moe produiti i vote paci jen-
tica godi nama. ee je ui nak skroman, kao kod paci jenata s rakom pl ua,
kod kojih se prei vl javanje produuje za svega nekol i ko mj eseci .
1 6 2
Drugi probl em lei u i njeni ci da lijenici razl iito definiraju izljeenje i
odgovor nego to bi smo to vi ili ja. Ukratko, onkol ozi uspjeh mjere samo
odgovorom to znai smanjenjem tumora ne uzi majui u obzi r pove-
ava li to i zgl ede za preivl javanje ili pak pobol java kvalitetu ivota. Dr.
Ralph Moss, nekadanji zaposl eni k prestinog I nstituta Sl oan-Ketteri ng, po-
sveti o je svoj radni vijek ispitivanju znanstveni h dokaza za konvenci onal ne i
al ternati vne tretmane raka. On za primjer navodi medi ci nski udbeni k u ko-
jem vrhunski znanstveni ci ameri koga Naci onal nog instituta za rak (NCI) na-
vode kako kod vei ne obl i ka raka mnogi pacijenti odmah odgovaraju na ke-
mol erapi ju. No samo je kod tri obl i ka raka jajnika, mi krocel ul arnog raka
pl ua i akutne nel i mfbci tne l eukemi je posti gnut zamjetan postotak preiv-
ljavanja bez bol esl i (di scase-free suivival), a ak je i lada laj postotak pred-
stavl jao, u najbol jem sl uaju, manje od esti ne paci jenata iz te skupi ne. Za
sve ostal e ti pove raka preivl javanje bez bol esti bi l o je ri jetko.
1
"
1
Tvri ka Bristol Myers, gl avni proi zvoa kemoterapi jski h preparata, ob-
znanil a je da je samo 11 posto paci jenata koji uzimaju karbopl ati nu i 15 pos-
to paci jenata koji uzimaju cispl atinu u potpunosti odgovori l o na te preparate;
remisija je prosjeno trajala oko godi ne dana, dok su paci jenti u oba sl uaja
preivjeli u prosjeku samo dvije godi ne. A rije je o dva gl avna preparata koji
se prvenstveno daju za l i jeenje raka jajnika, jednog od tipova raka koji naj-
bol je reagiraju na kemoterapi ju.
16
'
1
U veini se studija najvanije od svih pitanja Pomae li kemoterapija
da ivite due nego to biste ivjeli da se niste podvrgnuli tretmanu? ni ka-
da ne postavl ja! Nastojei uvjeriti javnost da poduzi ma sve to je mogue LI
vezi s rakom, ameri ka Uprava za hranu i l i jekove sada je i sl ubeno potvr-
dila da novi l ijekovi za rak mogu bili u kral kom roku odobreni za uporabu
sve dok pokazuju da smanjuju tumor. Potvrda da oni produuju preivl java-
nje bol esni ka s rakom nije im potrebna..
165
Teko da bi ste ita od toga mogl i saznati u razgovoru s prosjeni m onko-
l ogom. Vei na njih govoril a bi vam o vel i kom napretku u kemoterapi ji , no-
vim l i jekovi ma, novim protokol i ma (to jest kombi naci jama l i jekova). Ali u
kol i koj je mjeri to tretman iz oaja zorno prikazuje rjeni k koji se koristi - in-
teiventna mjera (rescue) i terapija spasa (salvage) a takoer i vrste li-
jeenja koji ma se pri bjegava. Lijenici uzimaju kotanu sr paci jenta prije za-
poi njanja tretmana, a onda mu tek daju vi soke doze kemoterapi je u nadi da
e presai vanje kotane sri na neki nai n spasiti paci jenta prije negol i pre-
mi ne od l i jekova. Neki istraivai eksperi menti raju s l aboratori jski m uzgojem
stanica i munosnog sustava, oajni ki nastojei obnovi ti stvaranje krvi kod
paci jenata podvrgnuti h uboji to visokim dozama kernol erapi je.
Nedavno se jedan l ijenik vratio s autopsi je ponosno izjavljujui da je nje-
gov paci jent, koji je i mao rak rairen po ci jel om tijelu, takozvani diseminirani
karci nom, premi nuo bez raka. Ono to nije spomenuo jest i njeni ca da ga
je ubil a bol est pl ua i nduci rana kemoterapi jom.
U onkol ogi ji se smatra da je vi e uvijek bol je. Nakon uspjeha posti gnutog
u l ijeenju Hogki nove bol esti s kvartetom protutumorski h l i jekova i steroi -
dima, medi ci na je taj protokol primijenil a i na mnoge druge ti pove raka, ak
i kad nisu postojal i dokazi koji bi to podupiral i. Za vei nu obl i ka karci noma
255
254
kombi naci ja vie l ijekova ne doi ma se uspjeni jom od pojedi nanog l ijeka,
pri emu su nuspojave manje brojne. U jednoj studiji, jedi noj toga tipa, i zne-
senoj na sastanku Ameri kog drutva kl inikih onkoi oga (Ameri can Soci ety
of Cl inical Oncol ogi sts) u Dal l asu, naeno je da se dvostruka doza kemote-
rapije koja je davana paci jenti cama s rakom dojke nije pokazal a ui nkovi ti -
jom od standardne doze.
K , f
' No ak i kada medi ci na pri znaje da l ijekovi ne
osiguravaju mogunost izl jeenja, kemoterapi ja se koristi za pal ijativno l ije-
enje (odnosno pobol janje kval itete i vota). Ti m se argumentom, naravno,
zanemaruju strani ui nci kemoterapi je, za koje se teko moe rei da po-
bol javaju kval itetu paci jentova ivota.
J edno od najvi e kori teni h kemoterapi jski h sredstava je ci kl ofosfani i d
(dui ni i peri t). On moe izazvati muni nu, povraanje, gubi tak kose i ano-
reksiju, te moe tetno djel ovati na krv, srce i pl ua. Drugi l ijek, cispl atin
(Pl ati nol ), napravl jen od tekog metal a pl ati ne, moe otetiti ivce i bubrege
te prouzroiti oteenje sl uha i napadaje. On takoer moe uzrokovati gl u-
hou, nepovratan gubi tak motori ki h funkcija, supresiju kotane sri, anemi -
ju i sl jepou.
Mekl oretami n, anal og pl ina iperita (na njega se odnosi M u MOPP tret-
manu, standardnom protokol u za l i jeenje Hodgki nove bol esti ), tol i ko je
toksi an da se oni ma koji rukuju l ijekom savjetuje noenje gumeni hrukavi ca
i i zbjegavanje njegova udi sanja. Kompl ikacija od koje se najvie strepi je mu-
kozitis (ili upal a mukozni h membrana, to jest sl uzni ce, posebi ce utrobe i us-
ta), to moe dovesti do po ivot opasni h i nfekci ja.
167
Razni tipovi kemotera-
pija mogu izazvati probl eme sa srcem, uni tenje uni h kanal a, prouzroi ti
smrt kotanog tkiva, ograni enje rasta, nepl odnost, smanjen broj bijel ih i cr-
veni h ki vni h stani ca, te l ou crijevnu apsorpci ju.
Ako paci jent ima dovol jno sree biti jedan od nekol i ci ne koji ma kemote-
rapija doista uspjeno lijei bol est, veliki su izgledi da e ona prouzroiti da
se godi nama kasni je razvije gori obl ik raka. U jednoj je studiji trei na ena
koje su LI djejoj dobi l i jeene od Hodgki nove bol esti , pri mjeri ce, zavrila s
rakom dojke u dobi od 40 godi na. Takav je rizik najmanje tri puta vei nego
kod ope popul aci j e.
1 6 8
Odrasl e osobe koje su pri mal e kemoterapi ju kao dje-
ca takoer imaju rizik za rak kosti. Dosad je oko 13.000 djece koja su preiv-
jel a rak i denti fi ci rano, tri godi ne kasnije, rtvama raka kosti .
1 6 9
Lijeei rak
kemoterapi jom, mnogi su preivjeli moda zamijenil i jedan tip raka za neki
mnogo opasni ji u kasni joj dobi .
udesna i zl j eenj a
VIAGRA
l ako je Viagra gotovo postal a si noni m za mukosl , novo istraivanje pokazu-
je da taj preparat zapravo moe smanjiti pl odnost mukaraca. Novo istraiva-
nje na Queen's University u Bel fastu sugerira da preparat moe rijeiti jedan
probl em izazivajui pritom mnotvo drugih pa i nepl odnost.
Preparat djel uje bl oki ranjem enzi ma nazvanog fosfodi esteraza tipa 5
(PDE-5). Taj enzi m u normal ni m okol nosti ma razl ae mol ekul e-gl asni ke od-
govorne za regul aciju stani ne aktivnosti, to se njegovi m bl oki ranjem spre-
ava. Sl i jedom toga dol azi do porasta stani ne energi je uz produeno vrije-
me oputanja gl atki h miia, to rezultira poveani m protokom krvi do peni -
sa uz i stodobno smanjenja otjecanja krvi. Dok nema dvojbe a to pomae
potenci ji , s druge se strane ini da se time ubrzavaju druge aktivnosti spermi -
ja, ukl juujui u to i motilitet (pokretl ji vost) spermi ja i timing odreene ke-
mijske reakci je, presudne za osposobl javanje spermi ja za penetri ranje i opl o-
ivanje jajaca.
Ubrzavanje spermija
Do procesa zvanog akrosomska reakcija dol azi kad gl ava spermi ja osl obodi
speci fi ne enzi me koji unitavaju vanjski zatitni sl oj jajaca, i me se omogu-
uje prodi ranje spermi ja u jajnu stani cu. Za spermatozoi de koji su potroil i te
enzi me kae se da su imali potpunu reakciju. I straivai s Queen's Univer-
sity LI Bel fastu, predvoeni dr. Sheenom Lewis, otkrili su da Viagra ubrzava
taj cijeli proces, odnosno da se akrosomska reakcija poi nje dogaati ranije
ti jekom putovanja spermi ja. A to znai da je u trenutku dol aska do jajaca
spermi j ve ostao bez svoje zal i he potrebni h enzi ma.
I straivai su dobi l i 45 uzoraka spermija i pol ovi nu od njih tretirali s Via-
grom, kori stei koncentraci ju jednaku onoj koja bi bila u krvi kori sni ka jedne
tabl ete od 100 mi l i grama. U narednih 15 minuta, to je potrajal o i sl jedei h
nekol i ko sati, spermi ji su se poel i ubrzaval i. Nakon dva sata oko 80 posto
spermatozoi da tretiranih Vi agrom i mal o je potpunu reakci ju.
Ta posl jednja studija posebi ce zabrinjava i mamo li u vidu promjene u
profil u mukaraca koji najvei m di jel om predstavl jaju konzumente Vi agre i
sl inih preparata. Kad je 1998. godi ne Viagra prvi put bila dostupna, bil a je
nami jenjena sredovjeni m mukarci ma s erekti l ni m probl emi ma. Meutim
od 16 mil ijuna mukaraca koji je uzimaju sve je vei postotak ml adih muka-
raca koji je kori ste samo da bi pobol jal i svoje spol ne akti vnosti . tovi e, lim
iz. Queen's University otkri o je a vie od 45 posto mukaraca koji zajedno sa
svojim partneri cama trae pomo u klinici za pl odnost koristi preparat za pri-
pomo kod davanja uzoraka spermi ja. To su mukarci koji moda koriste
Viagru dok pokuavaju stvoriti potomstvo.
I ako je rije o l aboratori jski m ispitivanjima, koja pak mogu proi zvesti raz-
liite rezul tate od oni h u tijelu, ona se zaista mogu usporedi ti s istraivanjem
tima dr. Lewis na mi evi ma (i ako, naravno, nalazi ivotinjskih studija ne mo-
raju posve biti primjenjivi na l jude). Muki mievi koji ma je davana Viagra i
doputeno parenje sa enkama proizveli su 40 posto manje embri ja nego oni
koji ma je davan pl acebo. Stvoreni embriji imali su manju vjerojatnost za pre-
ivl javanje nego to je to normal no.
Dr. Lewis kae da je ona zabrinuta zbog takvih ui naka i kad su u pitanju
ljudski embri ji . Akrosomska reakci ja uzrokuje kanal i zi ranje nabi jeni h kal cije-
vih i ona, koji mogu utjecati na mehani zme drugih sl ani ca pa i onih uklju-
eni h u rani razvoj embri ja.
Sada je lim iz Queen's University zapoeo novu studiju o spermi muka-
raca koji uzimaju Viagru. Prel iminarni rezultati pokazuju da preparat zaista
nagl aeno utjee na ubrzavanje spermi ja.
Osi m remeenja pl odnosti , Pfizerov diza uzrokuje probl eme s vi dom,
17
"
a bi o je povezan i sa srani m udarima, premda konana povezanost jo nije
dokazana.
1 7 1
Dr. J ohn Urquhart, profesor bi ofarmaceutski h znanosti na Sveuil itu Ka-
lifornija u San Franci scu, otkri o je da vei postotak mukaraca koji uzimaju
Viagru umi re (oko 49 mukaraca na mil ijun) u usporedbi s oni ma koji uzi ma-
ju neke druge preparate za rjeavanje erektil nih probl ema.
1 7 2
Viagra takoer
reagira s nitratnim l i jekovi ma za srce (kao to je ni trogl i ceri n), vazodil atatori-
ma ili al fabl okatori ma, svima oni ma koji izazivaju nagli pad krvnog tl aka.
LIJ EKOVI KOJ I LIJ EE NUSPOJ AVE LIJ EKOVA
Uz toliko mnogo l ijekova koji uzrokuju tol i ko mnogo bol esti nije udo da je
stvorena cijel a industrija l ijekova za neutral izaciju nuspojava farmakoterapi je.
Danas postoje preparati koji ubl aavaju muni nu izazvanu kemoterapi jom,
te l ijekovi za ubl aavanje stranih nuspojava transpl antacijskih l i jekova. Rani-
lidin je jedan od l i jekova iz porodi ce antagoni sta 112 (hi stami nski h) reeepto-
ra. Oni blokiraju H2 receptore ivaca u el ucu, koje histamin i nae stimul ira
na proi zvodnju el uane ki sel i ne. I nhibiranjem toga djel ovanja, H2 bl okatori
smanjuju i kol i i nu el uane ki sel i ne u el ucu i kol iinu pepsi na u njoj. Oni
takoer bl oki raju i utjecaj hormona gastrina, koji se proizvodi u el ucu, za
stimul iranje proi zvodnje el uani h sokova. Lijek je rel ati vno dugog djel ova-
nja, i poti skuje i zl ui vanje el uane ki sel i ne 12 sati bez preki da. U veini sl u-
ajeva, tvre iz tvrtke Gl axo koja proizvodi Zantac (rani ti di n), do ozdravl je-
nja dol azi u roku od etiri tjedna ili, kod oni h koji odmah ne reagiraju, etiri
tjedna nakon toga.
Pepti ki ul kusi izazvani nesteroi ni m protuupal ni m l ijekovima (NSAID)
imali su presudnu ul ogu za opstanak l ijekova kao to je Zantac. Ne tako dav-
no otkri veno je da je vei na ulkusa izazvana mi kroorgani zmom Helicobacter
pylori te da se mogu lijeiti s jednokratnom anti bi ol skom terapi jom. Zbog e-
l uani h je ireva Zantac bi o najbol je prodavan preparat u svijetu. A jasno je
da otkri e H. pylori moe zadati veliki financijski udarac proi zvoai ma lije-
kova za ul kus, poput kompani je Gl axo, koja se osl anja na stal no pri tjecanje
korisnika koji nepreki dno uzimaju Zantac za .odravanje slanja . Posl jedica
toga jest a su proi zvoai l ijekova za peptiki ul kus u potrazi za novim du-
goronim kori sni ci ma.
Sada Gl axo rekl amira Zantac kao preventivnu mjeru protiv ul kusa za oso-
be koje kori ste NSAID preparate. (to se ti e zajamenog izl jeenja ve pos-
tojeih ireva izazvanih NSAID l ijekovima, mal o je uvjerljivih dokaza za to. 11
jednoj je studiji manje od jedne treine pacijenata kori sni ka NSAID l ijekova
i zl i jeeno nakon etiri tjedna, a oko pol ovi ne nakon osam tj edana.)
1 7 1
Probl em s kori tenjem 112-bl okatora, kao preventi vne mjere, jest u l ome
to ih paci jenti moraju uzimati (kao i NSAID preparate) dugotrajno, i me ris-
kiraju jednu ili vie nuspojava, popi s kojih je dug: gl avobol je (esto teke),
nesani ca, vrtogl avi ca, depresi ja, hal uci naci je, zamuenje vida, neravnomjerni
otkucaji srca, pankreati ti s (upal no stanje guterae), prol jevi, muni ne/ po-
vraanje, nel agoda u trbuhu, hepatitis i drugi poremeaji jetre ak i smrt.
Ostal i probl emi odnose se na promjenu broja krvnih stanica (obi no reverzi
bi l nu); prijavljeni su rijetki sl uajevi agranul oci toze (teki ki vni poremeaji ),
kao i povremeni sl uajevi i mpotenci je, gubi tak kose i anafi l akti ki ok. Uzi-
manje H2 antagoni sta moe maskirati svaki upozoravajui znak za rak el uca
i tako odgodi ti di jagnozu. Pitam se kol i ko e dugo proi prije nego to se
razvije novi lijek za neutral iziranje ui nka lijeka koji se uzima za neutral izaci-
ju ui nka prvog lijeka u nizu.
259
PROVJ ERA LIJ EKOVA
Prije nego to vam va l ijenik napi e recept za bi l o koji lijek, bi l o bi dobro
provjerili ne radi l i se moda o l ome da vam neki drugi lijek izaziva probl em.
Prema podaci ma ameri ke neprofi tne organi zaci je Health Research Group,
koju je osnovao odvjetni k i zastupni k prava potroaa Ral ph Nader, 15 kate-
gorija l i jekova mogu dovesti do depresi je: barbiturati, sedati vi , beta-bl okato-
ri, lijekovi za srce (naroi to oni koji sadre reserpi n), ukl juujui l i jekove koji
se koriste u l ijeenju srane aritmije, lijekovi za ul kus, l ijekovi za visoki krvni
tlak, korl i kosl eroi di , l ijekovi protiv Parki nsonove bol esti , amfetami ni , l ijekovi
protiv bol ova, l ijekovi za artritis, sredstva protiv konvul zi ja, anti bi oti ci , l i jeko-
vi koji se kori ste za i skl i znue diskova ili al kohol i zam. Ako su se si mptomi
depresi je pojavil i u vri jeme uzimanja nekog novog l ijeka, provjerite prvo nije
li upravo taj lijek mogui uzrok.
Naal ost, u previ e je sl uajeva terapija za l i jekom izazvanu depresi ju an-
tidepresiv, koji moe reagirali s original nim l i jekom i prouzroi ti fi zi ke ili
mental ne probl eme. J edi na terapija za takvu vrstu depresi je jest prestati ili
postepeno smanjiti uzi manje poetnog lijeka ili, ako je takav nuan, prebaciti
se na lijek sl i nog djel ovanja koji nee izazvati depresi ju.
to se provjere farmaceutski h preparata ti e, vano je da prije nego uz-
mete bilo koji lijek o njemu saznate to vie moete zapravo vi e nego to
i va l ijenik zna o njemu. Svaki lijek koji se nal azi na bri tanskom tritu po-
praen je s i nformati vnom ti skovi nom, to je u biti saet prikaz profila l ijeka,
sa svim i ndi kaci jama, kontrai ndi kaci jama i nuspojavama. Svi se ti podaci mo-
gu nai objedi njeni u publ ikaciji Compendium of Data Sheets.
m
U Hrvatskoj se podaci o l ijekovima mogu nai na i nternetski m strani cama
Agenci je za l i jekove i medi ci nske proi zvode: www.al mp.l i r (nap.).
I nformaci je o l i jekovi ma moete nai i u asopi su MIMS, bibliji l ijekova za
mnoge l i jeni ke, ili na I nternetu.
Kad proi tate sve o lijeku koji vam je predl oen (a i mate li samo jednu po-
sjetu l ijeniku, ui ni te to odmah), postavite svojem l ijeniku sl jedea pitanja:
Je li terapija lijekom zaista potrebna za ovaj problem? Mnoga stanja,
kao to je predmenstrual na napetost ili depresi ja nakon al osnog doga-
aja, mogu se lijeiti posebnom prehranom ili panjom i ljubavlju prija-
telja i roaka. Nova studija nalazi da ljudima koji pate od depresi je mo-
ete pomoi suoavanjem s probl emi ma i njihovim rjeavanjem jedna-
260
ko dobro kao i da su uzimali anti epresi vc. Ako vas se ne uspije uvje
riti u to da e se vae stanje zasi gurno pogorati , zato bi ste u svoj or-
gani zam unijeli tvar koja bi sa sobom mogl a donijeti cijeli set novih
probl ema?
to e se dogoditi ako ne uzmem lijek?
to bi mi onaj lijek trebao uiniti? Kako e tu uiniti? Kako ete pratiti
koritenje lijeka? Razlikuju li se vae upute za koritenje lijeka od onih
koje dolaze uz pakiranje lijeka?
Kakve vrste lijekova ili ostalih tvari (ukljuujui i lijekove koji se ne iz-
daju na recept, hranu, vitamine ili alkohol) trebam izbjegavati dok uzi-
mam ovaj lijek? Mnogi vitamini reagiraju s l i jekovi ma, ali umjesto da
prestanete uzimati vitamine, radije promi sl i te o neuzi manju l ijeka, koji
e vam vjerojatni je nanijeti vie tete.
S kojim drugim lijekovima ovaj lijek Opasno reagira? l ako pojedinani
lijek moe nositi mali rizik, kad se kombi ni ra s neki m drugim l i jekom,
taj rizik se moe umnoavati nekol i ko puta, kao i jai na toksi nog dje-
l ovanja.
Koje SU Jjozuate nuspojave ovog lijeka kako ih navodi proizvoa? (Ne-
mojte se zadovol jiti povrnim uvjeravanjem svojeg l i jeni ka; zahtijevajte
da vam ih proita iz izdanja MIMS-a, odnosno strune publ i kaci je, ako
vam ve ne moe dati ti skane i nformaci je o l i jeku.)
Koji su posljednji izvjetaji o nuspojavama u medicinskoj literaturi? a-
sopi si kao to je The Lancet sve vrijeme objavl juju nove studije iz kojih
je vidl jivo da su rizici l ijekova mnogo vei nego to su proi zvoai iz-
vorno mislili. A ko va l ijenik ne zna za njih, uputite se u znanstvenu
knji ni cu. Vei na znanstveni h knjinica, ili znanstveni h odjel a vei h
knji ni ca, posjeduju pri mjerke American Physician's Desk Reference ili
Compendium of Data Sheets. Druga je mogunost da istraite Pubined.
kompjutori zi ranu verziju Cumulated Index Medicus, saeti h prikaza ve-
i ne znanstveni h studija o vei ni postupaka l i jeenja. Pubmed je bes-
pl atna i nternetska usl uga (www.ncbi .nl m.ni h.gov/ PubMed/ ). Ili posjeti -
te veu medi ci nsku knjiaru. Mnoge kori sne knjige o l i jekovi ma mogu
se nai i u opi m knji arama. Va najbol ji izvor za potpunu i nformaci ju
o nuspojavama lijeka jest va vlastiti primjerak Physician's Desk Refe-
261
renee. jer nadl ene sl ube u SAD-u zahtijevaju vie podataka o nuspo-
javama lijeka nego britanska vlada. Provjerite u vei m knji arama mogu
li vam naruiti tu publikaciju.
Mogu li prekinuli uzimanje nekog drugog lijeka koji sada uzimam?
Ameri ka organi zaci ja Health Research Group preporuuje da, ako uzi-
mate di nge l i jekove, odri te sjednicu sa smeom torbom sa svojim li-
jeni kom odnosno da u jednu smeu torbu sl avite sve l i jekove koje
uzi mal e (i l i jekove za koje nije potreban recept) i posjeti te svojeg l ije-
nika kako bi ste zajedno mogli odrediti utjee l i neki od njih na ui nke
drugih. (Takoer ima smisl a napraviti popi s svih l i jekova, s podaci ma o
uestal osti i vremenu uzimanja tako da ne pomi jeate one koje uzi-
mate.)
Pod kakvim u i jelima i kako trebam prestali uzimali ovaj lijek primije-
tim li odreene nuspojave? Koji su dijagnostiki testovi dostupni .za pra-
enje mojeg odgovora ua lijek?
Ako ue telim uzimali ovaj lijek, koje bi druge mogue terapije dolazile u
obzir? Ovdje bi ste mogl i njeno potaknuti svojeg l i jeni ka a nabroji
mogunosti p koji ma je uo, a ne samo da ponudi svoje mi l jenje. Mno-
go e vam l ijenika rei da oni jednostavno ne vjeruju u l i jeenje bez li-
jekova dok ustvari vrlo mal o l ijenika zna ita o tome.
Ako sve drugo zakae, kontaktirajte ameri ku Upravu za hranu i l i jekove
(FDA). Zahval jujui tamonjem Zakonu osl obodi i nformaci ja, bi l o tko iz bil o
kojeg dijela svijeta ima pravo pristupa i nformaci jama o l i jekovi ma koje je ta
Uprava odobri l a za uporabu.
Prvi je korak posjet nji hovi m internetskim strani cama i pregl ed stranica
(wwvv.fda.gov/ ccl er.htm) Centra za ispitivanje l i jekova i istraivanje (Center
for Drug Eval uati on and Research), i nternetske strani ce FDA nude sve infor-
macije o kl inikim pokusi ma i nuspojavama na
www.l da.gov/ cder/ drug/ defaul t.htm.
Ne dobi jete l i sve i nformaci je koje trebate, moete posl ati pi smo na dol je
navedenu adresu, s upi tom za Summary Basis of Approval (SBA) l ijeka (pro-
vjerite jeste l i nal i generi ki naziv i, ako je mogue, i me pod koji m se lijek
prodaje u Ameri ci , jer se nazivi mogu razl ikovati na suprotni m stranama At-
l anti ka). SBA e sadravati detal jan saetak podataka te rezul tate kl inikih
pokusa koji su utjecal i na odl uku FDA za odobrenje l ijeka. Takoer upitajte
za Adverse Drug Reactions (ADR) neverificiran izvjetaj o svim prijavlje-
nim nuspojavama u to su ukl jueni i svjei MedWiitch izvjetaji (baza po-
dataka o reakci jama na l i jekove koje je sastavila FDA). Uostal om, zatrail e
sve dostupne anal i ze ili procjene ADR-a, koje e smjestiti i zol i rane izvjetaje
o reakci jama u kontekst. (I majte na umu da ameri ki l ijekovi mogti biti odo-
breni za kori tenje u dozama razliitima od onih europski h, i za razliita sta-
nja.) (U pismu moete pitati za procjenu ci jene odgovora na va upi t.)
Piite na adresu:
Food and Drug Administration
Freedom of I nformati on Offi ce
5600 Fi shers Lane
Rockvi l l e, MD 20857-0001
FDA vam mora odgovori ti u roku od 10 dana, barem da vas obavijesti ka-
ko je va zahtjev zapri ml jen.
UDOTVORNI LIJ EKOVI
Probl em je udotvorni h l i jekova u tome to oni u javnosti raaju osjeaj a
medi ci na moe i uvijek bi trebal a raditi uda, ak i kad su u pitanju beni gni
probl emi . Ono to se pritom zaboravl ja jest cijena koju uvijek pl aamo igra-
jui se majke pri rode.
Mnogi e se dobroudni probl emi rijeili sami od sebe. Kad je moja naj-
starija ki bila mala i jo uvijek sam ju dojil a, u nekol i ko sam navral a palila
od tekog masti tisa. Zvala sam svoju bol ni cu i uvjerila svojega l i jeni ka, koji
obi no za taj probl em propi suje anti bi oti ke, da el im ekati 24 sata kako bih
vidjel a to e se dogodi ti . Za to sam si vrijeme prije dojenja grijala grudi . Mo-
ja ki, kao da je osjeal a moj probl em, sisala je ml i jeko i z bol ne dojke jae
nego obi no. Dan kasni je vratila sam se u normal u.
Za razliku od hitnih sl uajeva, u kojima se konvenci onal na medi ci na uis-
tinu i skazuje sa svojom vrhunskom modernom tehnol ogi jom, za vei nu me-
di ci nski h stanja postoje nedvojbeno bolji i neusporedi vo manje invazivni na-
ini l i jeenja i esto i zl jeenja. A za vei nu tih nekonvenci onal ni h metoda
ima jednako, ako ne i vie, znanstveni h potvrda o uspjenosti od onih koje
smatramo dokazanim konvenci onal ni m metodama. Za artritis, astmu, ek-
cem, vi soki tl ak, hi perakti vnost i mi grenu postoje vrsti dokazi povezanosti
ugl avnom s al ergi jama ili preosjetl jivosti na hranu, utjecaji ma iz okol i a (po-
263
put pesti ci da ili kuhanja na pl i n) ili pomanjkanjem nutrijenata. Ako se to
utvrdi i sanira, moe doi do ol akanja, ako ne i i zl jeenja stanja.
175
ak i
mental na bol est poput depresi je reagira na di jetoterapi ju.
176
U sl uaju epi l ep-
sije znatan je napredak posti gnut propi si vanjem di jete s vi soki m udjel om
masnoe za kontrol u napadaja, ak i u takvoj ustanovi konvenci onal ne me-
di ci ne kao to je to Medi ci nski centar J ohn Hopki ns u Bal ti moru. Prema jed-
noj anal izi 58 sl uajeva kontrol a napadaja pobol jal a se kod dvije trei ne pa-
ci jenata.
177
Neki istraivai vjeruju da veliki unos masti pomae obnavl janju
mi jel i nske ovojni ce i vca.
ak i u sl uaju raka mnoge al ternativne metode imaju znanstvenu potvr-
du uspjenosti svakako vie nego kemoterapi ja ili radi jaci ja.
17
"
264
Deveto poglavlje
Stomatologija: sigurna,
dok se ne dokae suprotno
Sto bi ste rekl i kad bi ste uli da su l ijenici uzeli jednu od najtoksi ni ji h tvari
poznati h ovjeku i , ne zamarajui se nikakvim provjeravanjem njezi ne sigur-
nosti, trajno je smjestil i u vae tijel o, te nastavili uporno tvrditi kako ne pos-
toji ni najmanja opasnost da e vam nanijeti neko zl o.
AMALGAMSKE PLOMBE
Ameri ka stomatol oka udruga (Ameri can Dental Associ ati on) ustraje u stavu
da kad se iva kombi ni ra s metal i ma koji se kori ste u zubnom amal gamu,
njezi na toksi na svojstva postaju bezopasna. Takav je stav usvojil a i Britan-
ska stomatol oka udruga (British Dental Associ ati on). Meutim stav se teme-
lji na obrnutoj l ogi ci : da su amal gamski zubni ispuni sigurni jer dokazi ne
pokazuju nepobi tno drugai je.
I ako mi govori mo o takvim zubni m ispunima kao o srebrnima ili ivini-
ma, amal gam je zapravo slitina u kojoj je oko 52 posto i ve, dok u preostal i
di o ul aze bakar, kositar, srebro i ci nk. Krajem 19. stol jea amal gam, to za-
pravo znai mijean sa ivom, otkri ven je kao jeftin spoj koji m se moe za-
mijenil i zl ato, koje je bi l o preskupo, i ol ovo, koje se smatral o preopasni m, u
zubni m i spuni ma. Amal gamski se ispun poeo koristiti 1819. u Vel i koj Brita-
niji, a kasni h 1820-i h u SAD-u. Naci onal no udruenje zubni h l ijenika (ADS),
tadanje udruenje ameri ki h stomatol oga, raspravl jal o je o tome trebaju l i
zubni l i jeni ci koristiti i spune od ivina amal gama. Udruenje se izjasnil o
protiv kori tenja ive i rekl o da bi je trebal o izbaciti iz zubni h i spuna. No ka-
ko je amal gam bi o neusporedi vo jeftiniji od drugih tada dostupni h materija-
la, postao je popul aran, naroi to medu zubni m l i jeni ci ma iji su pacijenti bi-
l i si romani , pa je amal gamski ispun na kraju ak promovi ran u pol i ti ko pi-
265
tanje pl omba koju si svatko moe priutiti. Veina zubara izabral a je zane-
marili upozorenja o poznatoj toksinosti ive, pravdajui se ti me da oni koji
favoriziraju zl ato i ne to iskl juivo radi vlastitoga fi nanci jskog i nteresa, i me
uskrauju medi ci nsku pomo paci jenti ma s niim pri manji ma. Amal gamsko
je pitanje, koje se raspl amsal o u estoki okraj, potkopal o temel je Udruenja,
te je ono 1840. godi ne i rasputeno.
1
Pri bl i no 60 godi na kasni je osnovana je nova, Ameri ka stomatol oka
udruga (ADA), koja je proci jeni l a amal gamski zubni ispun sigurnim i taj je
stav ADA zadral a sve do dananjih dana. Dr. Murray J . Vimy, izvanredni kli-
niki profesor na Medi ci nskom fakultetu u kanadskom gradu Cal garyju, koji
je vie od 20 godi na prouavao ui nke amal gama, nagl aava da se amal gam
provukao kroz rupe u si gurnosni m propisima samo zato to se ve jako du-
go upotrebl java. Za l i jekove ili tvari poput ove, koje su se pojavi l e prije osni -
vanja regul atorni h agenci ja (kao to je ameri ka Uprava za hranu i l i jekove),
primjenjuje se i zuzee od prakse ako su bil e kori tene prije nego to se za-
poel o provjerama si gurnosti . Da se s i nformaci jama koje i mamo o ui nku
amal gamski h punjenja danas izae pred Upravu za hranu i l i jekove, ona ih
ne bi odobri l a za uporabu jer nisu proli ni zahti jevane testove na ivotinja-
ma, a kamol i one na ljudima, kae dr. Vimy.-
Godi ne 1993- Ameri ka sl uba za javno zdravstvo objavil a je izvjetaj o
procjeni si gurnosti dental nog amal gamskog i spuna. I zvjetaj doputa da se
mal e kol i i ne ivinih para isputaju iz ispuna le da ih tijel o moe apsorbirati)
sl o moe izazvali manje reakci je u rijetkoj grupi al ergi ni h pojedi naca. Za-
kl jueno je i to da postoje jedva zamjetni pokazatel ji da je zdravl je vel i ke ve-
i ne ljudi s amal gamski m ispunima ugroeno, ili da bi ukl anjanje amal gam-
ski h ispuna i mal o koristan ui nak na zdravlje.
3
Ista je sl uba u vie navrata
potvrdila svoje zakl juke.
Britanska stomatol oka udruga priznala je kako se procjenjuje da oko tri
posto popul aci je ima preosjetl jivost na ivu, premda nisu navel i da ispuni sa
ivom mogu utjecati na cijel u popul aci ju. Bri tansko ministarstvo zdravstva
sada takoer savjetuje trudni cama i zbjegavanje i spuna sa ivinim amal ga-
mom, rukovodei se napuci ma vie vodei h proi zvoaa amal gama u ijim
brourama stoji upozorenje da amal gamski ispuni ne bi trebal i biti koriteni
kod trudnica, djeci ml adoj od est godi na ili kod paci jenata s bubreni m bo-
l esti ma.
1
Unato tomu te upute jo uvijek zaostaju za oni ma u drugim zeml ja-
ma.
266
S t o ma t o l o g i j a : s i g u r n a , d o k s e n e d o k a e s u p r o t n o
Ameri ka Uprava za hranu i l i jekove (FDA) ne odstupa od tvrdnje da ne-
ma val janih podataka za dokaz kl i ni ke tete paci jenti ma, ili podataka koji bi
pokazal i da e ukl anjanje paci jentovi h amal gamski h ispuna sprijeiti bi l o
kakve tetne ui nke na njegovo zdravl je ili preokrenuti l ijek postojei h bo-
lesti, i ako su to i FDA i druge agenci je ve poel e prouavati .
5
Taj je stav u neskl adu s doktri nama nekol i ko drugih zemal ja. U Njema-
koj je Savezna uprava za zdravstvo (Bundesgesundhei tsamt ili BGA) ve po-
etkom 1992. odl ui l a da bi se amal gamski ispuni trebal i koristili samo na
kutnjaci ma. BGA je takoer objavil a da bi amal gam koji sadri gama-2, spoj
kositra i ive, trebal o zabranil i zbog njemu svojstvene nestabi l nosti i rizika
otputanja ive ti jekom punjenja zuba. Njemaka je vlada zaigrala na kartu
opreza pori ui postojanje znanstveni h dokaza za potenci jal amal gama u iza-
zivanju dugotrajni h bol esni h stanja, osim kod ljudi koji su al ergi ni ili imaju
el ektrokemi jske reakci je, [pak, oni kau i to da se amal gam ne bi trebal o ko-
ristiti kod trudni ca, paci jenata sa zal ajcnjem bubrega ili kod mal e djece.'
1
Nje-
maki savezni ured stomatol oga posl ao je pi smo Ministarstvu zdravstva za-
htijevajui da ono donese odl uku prema kojoj ni jedan stomatol og u Nje-
makoj ne smi je koristiti dental ni amal gam.
7
veani su napravil i pivi korak
ka potpunoj zabrani amal gamski h zubni h ispuna, usvojivi odl uku o tome
1997., dok ih je Austrija zabranil a 2000. godi ne. Kanadski institut javnog
zdravstva preporui o je da se kod djece koriste al ternativna sredstva, a da se
amal gam svakako izbjegava kod osoba s obol jel i m bubrezi ma ili al ergi jama,
te kod trudni ca, dok Ministarstvo zdravstva Novog Zel anda sada prei spi tuje
svoje propi se o amal gamski m pl ombama." A neke nj emake kompani je, me-
u koji ma i Degussa, jedan od najvei h svjetski h proi zvoaa dental nog
amal gama, prestal e su proizvoditi amal gam i ako se na njega odnosi l a po-
l ovina njihovih pri hoda i prebaci l e se na proizvodnju kompozi tni h ispuna
(pl asti na al ternativa amal gamu), Govorei u emisiji bri tanske tel evizije o
amal gamu, dr. Matthias Kul mer, stariji menader u tvrtki Degussa, pri znao je
da je jedan od razl oga za njihovu preorijentaciju bila mogunost sudski h pro-
cesa.
9
Kanadska i ameri ka stomatol oka udruenja tvre da je i zl oenost ivi
kod zubnog amal gama zanemari va u usporedbi s onom iz hrane odnosno
da najvie ive dobi vamo zapravo od tunjevi ne. Meutim, kad je Svjetska
zdravstvena organi zaci ja okupi l a neke od svjetskih autoriteta za trovanje i-
vom, oni su zakl juil i, nakon uvida u znanstvenu literaturu, da stanovni tvo
267
najveu dnevnu dozu ive prima od amal gamski h zubni h i spuna. Oni su us-
tanovil i da na dnevno zadran unos ive od zubni h ispuna iznosi od 3 do
17 mi krograma/ dan, u usporedbi s oko 2,6 mi krograma/ dan od ribe i pl odo-
va mora, te druge hrane, zraka i vode.
1
" Oni su pritom zakl juil i i to da se za
ivine pare ne moe utvrditi speci fi na doza koja ima uol jiv uinak to
znai da se niti jedna kol i i na ivinih para, kol i ko god bila mal a, ne smatra u
potpunosti bezopasnom. Dr. Lars Freiberg, gl avni savjetni k Svjetske zdrav-
stvene organi zaci je za si gurnost ive, i moda vodei svjetski autoritet po pi-
tanju trovanja i vom, izjavio je: Ne postoji sigurna doza i ve.
11
OTROV S VREMENSKIM OTPUTANJ EM
iva je nedvoj beno i zuzetno toksi na za l judska bi a. Vrl o uvaeni Toksi ko-
loki centar Sveuil ita Tennessee, koji klasificira otrove prema nji hovoj letal-
noj toksi nosti za l jude, daje ivi 1600 bodova pl utoni ju, najsmrtonosni -
jem, 1900 bodova. Ti me je iva smjetena medu najtoksi ni je tvari poznate
ovjeku.
Ve i sami stomatol ozi u vel i koj mjeri pruaju dokaz o toksi nosti i ve:
autopsi jom skupi ne zubni h l ijenika u njihovim su tijel ima naene vie kon-
centraci je toga metal a u hipofizi i dvostruko vie tumora mozga nego kod
ostatka popul aci je.
1
- Stomatol ogi nje i ostal o ensko stomatol oko osobl je
imaju najmanje tri puta veu vjerojatnost patiti od nepl odnosti , poroda mrt-
voroene djece i pobaaj a'\ a svi zubarski zaposl eni ci imaju viu koncentra-
ciju ive u sredi njemu i vanom sustavu, bubrezi ma i endokri nom susta-
vu.
1
' J o vi e zabrinjava i njeni ca da se amal gam javlja kao uzrok bl agog o-
teenja mozga kod zubni h l ijenika redovito i zl oeni h amal gamski m ispuni-
ma. Prije nekol i ko su godi na u Singapuru ispitivane neurol oke funkci je sku-
pi ne zubara pri emu je ustanovl jeno da su manje ui nkovi te nego u sl i noj
skupi ni koja nije bila redovi to u doticaju s amal gamom, i ako su ispitanici
imali jednako dobre rezul tate testova intel igencije kao i kontrol na grupa. Sto
je bila vea njihova i zl oenost ivi, to je bi o loiji rezul tat njihovih neurol o-
kih testova.
1 5
Dr. Di ana Echeverri a, neurotoksi kol ogi nj a na Sveui l i tu
Washi ngton, i sama je testirala ameri ke zubare u potrazi za bi l o kakvi m do-
kazom trovanja i vom. Njezina je studija otkril a bl ago smanjenje spretnosti
ruku i koncentraci je to su sve pokazatel ji poremeaja sredi njega iva-
nog sustava."'
268
Dal jnji dokaz vi sokotoksi ne pri rode ive dol azi u obl i ku brinih prepo-
ruka Ameri kog savjeta za materijal e i ureaje u stomatol ogi ji (Ameri can
Counci l on Dental Material s and Devi ces) za njezi no skl adi tenje i uporabu.
Ta organi zaci ja preporuuje stomatol ozi ma kori tenje dobro zatvoreni h kon-
tejnera, i zbjegavanje svakog kontakta sa ivom i godi nje testiranje koncen-
tracije ive kod cjel okupnog zubarskog osobl ja.
Stav je i bri tanske i ameri ke strukovne udruge a iva u amal gamskoj
pl ombi , kada je pomi jeana s drugim metal ima i stavl jena u usta, postaje
i nertna, ili zarobl jena.
17
No brojni su istraivai dokazal i da se ivine pare
stal no otputaju iz pl ombe, naroi to dok vaete ili jedete VRI LI ili kiselu
hranu. Sveui l i te u Cal garyju, koje prednjai u istraivanju amal gama, nal o
je da vakanje, i mate l i amal gamske i spune, uesterostruuje kol i i nu ive u
intraoralnom (u usnoj upl ji ni ) zraku, i nei je 54 puta veom nego kod pa-
cijenata bez amal gamski h i spuna. to je broj zubni h ispuna vei , to se otpu-
ta vie ivinih para
1K
; osam amal gamski h zagriznih povri na otputa oko 10
mi krograma ive dnevno, kae Vimy. Na konferenci ji odranoj na King's
Col l ege, Cambri dge, profesor R. Soremark iz Odjel a za stomatol oku proteti-
ku vedskoga instituta Karol inka objavi o je: Stupanj apsorpci je je bl izu 90
posto, od ega se 74 posto zadrava u pl ui ma. U roku od deset minuta 30
posto ive apsorbi rane u pl uima prel azi u krv.
19
U kontaktu sa sl i nom, to-
pl i nom ili el ementi ma kao to su fhiorid ili zlatni zubni ispuni, iva moe
koroirati u usti ma, to e rei hrdali, formi ranjem metal ni h iona i para na
povrini amal gama. I ako se vei na toga izlui, oko 10 posto akumul i ra se u
raznim organi ma i tkivima tijela. tovi e, pet metal a sadrani h u amal gamu
mogu se spojiti i proizvesti oko 16 razliitih korozi vni h produkata koji putuju
tijel om, ui nak ega je nepoznat. Profesor J . V. Mast i z kol eda New Engl and
u ameri kom gradu Spri ngfi el u, koji je detal jno prouavao taj probl em, na-
pi sao je da svi metal i koji se koriste kao restorativni materijal u stomatol ogi ji
mogu koroi rati .
20
DOKAZNI MATERIJ AL
Premda je uz ivu vezano podosta teza u koji ma je sadran i el ement naga-
anja, sve je vi e dokaza da se otputena iva tal oi u tjel esni m tkivima. I ako
ve neko vri jeme znamo da se iva otputa vakanjem, sve do nedavno ni s-
mo, znali gdje zavrava. U prosi ncu 1989. godi ne dr. Murray J . Vimy, izvan-
redni kl iniki profesor Medi ci nskog fakul teta Sveuil ita u Cal garyju, zajedno
269
S brojni m kol egama, istraivaima iz odjel a za radiol ogiju, medi ci nu i medi -
ci nsku fiziol ogiju, objavi o je studiju u kojoj su radioaktivni amal gamski ispu-
ni sl avl jeni LI zube odrasl i h ovaca. (Radi oakti vni m je amal gamom iva ozna-
ena, tako da se moe l ako pratiti. Ti me je takoer i zbjegnuta potreba kon-
trol e jer iva i z hrane, zraka ili vode nije bil a obi l jeena. Ovce su odabrane
jer su nji hove fi zi ol oke reakci je, smatra se, najsl inije l judski ma.)
Ti jekom 29 dana znatne kol i i ne ive pojavi l e su se u pl ui ma, probav-
nom traktu i el jusnom tkivu ovaca. im bi iva bila apsorbi rana, navodi se
u studiji, visoke koncentraci je zubnog amal gama ubrzo bi bil e l okal i zi rane u
jetri i bubrezi ma.
21
U istom razdobl ju i zmjerene ivine pare u ustima ovaca
pribl iil e su se vri jednosti ma utvrenima kod ljudi u prethodni m studi jama.
Skeni ranje ci jel og tijela pokazal o je da su znatne kol i i ne ive sadrane i u
mozgu, srcu i nekol i ko endokri ni h l ijezda. Zakl juak je studije:
Nai laboratorijski nalazi u ovom istraivanju u opreci su s anegdotalnim
miljenjem medicinske struke, kojv, tvrdi da su amalgamski zubni ispuni
sigurni. Eksperimentalni pokazatelji koji podupiru sigurnost amalgama u
najboljem su sluaju tanki... Na temelju naih rezultata zakljuujemo da
dentalni amalgami mogu biti glavni izvor kronine izloenosti ivi.
22
U nizu studija, u kojima su amal gamski ispuni stavl jani ivotinjama, dr.
Vi my je otkri o da je funkcija bubrega (odreena stupnjem kl irensa i nzul i na)
drasti no smanjena ak do 50 posto ti jekom jednog mjeseca. iva je tako-
er povisil a razine kalija i natrija u urinu, a smanjil a razine al bui ni na u ki v-
nom serumu, u vodi topl ji vog proteina, zbog izl uivanja krvi u urinu. Pro-
mjene u omjeru natrija i kalija u krvi brzo dovode do si mptoma umora, sl a-
bosti miia i nepravi l nosti u radu srca. Kada su razi ne natrija u krvi ni ske,
bubrezi su potaknuti na otputanje enzi ma nazvanog renin, koji uzrokuje
povi enje krvnog tl aka. Dr. Vimy i njegovi kol ege provel i su gotovo dva de-
setl jea u ispitivanju ui naka amal gamski h ispuna na ovcama, majmuni ma i,
u skori je vri jeme, na l judima. I ako je do danas objavl jeno 12.000 radova o
opasnosti ma amal gama, samo se zahval jujui i nteresu ugl edni h medi ci nski h
zavoda, poput onoga na Sveuil itu Calgary, i njihovih pronal azaka razorne
snage, probl emati ka amal gamski h ispuna poel a zagrijavati, posebi ce u Sje-
vernoj Ameri ci .
270
S t o r n a l o l o g i j a : s i g u r n a , d o k s e n e d o k a e s u p r o t n o
Dokazi koje su dr. Vimy i drugi objavili pokazuju da iva iz amal gamski h
ispuna migrira u i jel esna tkiva nanosei tetu svojevrsno trovanje s vre-
menski m otputanjem", kako je to Vimy nazvao.
Razmjeri te tete jo uvijek se istrauju. Rezultati pokazuju da postoji ri-
zik, ne znamo sa si gurnou kol i ko je vel ik, ali svakako je razbori to ispitati
ga i razmotriti, napomi nje Vi my.-
5
U njegovi m prvim pokusi ma s ovcama radioaktivna je iva dospjel a do
el uca, jetre, l ijevog i desnog bubrega, u usnu upl ji nu, pil ia i probavni
trakt, mozak, srce i endokri ne l ijezde. to je tkivo gue, to je vea kol iina
nakupl jene ive, kae Vimy.
2/ 1
Ovce su prvobi tno odabrane za studiju na Sveuil itu Cal gary jer su one
izraziti prei vai preci zni je, po cijeli dan vau. Dr. Vi my i njegov tim kre-
nuli su od pretpostavke da ako iva ne bi ula u tkiva i organe ovce, tada ne
bi ula ni u tkiva ili organe bil o kojega drugog i vog bi a. Ovce predstavl ja-
ju, ukratko su objasni l i , scenarij najgorega mogueg sl uaja.^
l ako je fi zi ol oka reakcija ovaca sl i na onoj l judskoj, dr. Vimy i njegovi
kol ege bili su predmetom poruge zbog koritenja ovaca jer je uestal ost nji-
hova vakanja vea nego kod ljudi, a imaju i vi e nego jedan el udac, te pos-
l jedi no i vie bakteri ja za probavu. (Medi ci nski tisak nastojao je omal ovai ti
nal aze s nasl ovi ma poput ovog: Ovce l oe za amal gamske pl ombeeee.)
Tako je eki pa dr. Vimyja odl ui l a ponovil i svoj eksperi ment, ovaj put na
majmuni ma. I zabrali su majmune jer je njihov obi m vakanja sliniji onom
l judskom, kao to su to i njihovi zubi, njihova prehrana, uestal ost hranjenja,
nai n vakanja i fiziol ogija organa. I straivai su u majmuni ma nali isti ob-
razac za deponi ranje ive u ustima, pl uima, probavnom traktu kao
kod ovaca.
2
"
Vi myjeve studije na ivotinjama obrani o je od optuaba rad profesora H.
Vaskena Aposhi ana, proel ni ka Odjel a za mol ekul arnu i stani nu biol ogiju
Sveuil ita Ari zona u Tusconu. Aposhi an i njegov tim pobrojal i su amal gam-
ske i spune vol ontera, na osnovi kojih su pratili rezultat. I spi tani ci ma je tada
dan 2,3-di merkaptopropan-l -sul fonat (DMPS), kel ator koji se vee uz ivu i
ukl anja je iz tijela putem urina. Analiza rezultata pokazal a je da to je vie
amal gama u zubi ma, to je vie amal gama u tijelu, i zl uenog uz DMPS. Apos-
hi anov je tim pritom uspi o pokazati i da su dvije trei ne ive i zl uene u uri-
nu sudi oni ka te studije dol azi l e od njihovih amal gamski h pl ombi .'
7
271
Tada su dr. Vimy i njegovi istraivai provel i jedan drugi pokus na ovca-
ma kako bi utvrdili ui nak migracije ive u tijelu, pi venstveno na organe po-
put bubrega. Nakon stavl janja obi ni h (a ne radi oakti vni h) i spuna u zube ne-
kol i ko ovaca, Vi myeva grupa odrei val a je protok inul ina, kroba, kroz ovje
bubrege. Rije je o standardnom indeksu funkci je bubrega, jer se inulin ni ne
izl uuje ni ne apsorbi ra. Trideset dana nakon stavl janja amal gamski h i spuna,
funkcija bubrega i njegova sposobnost filtriranja bi l e su smanjene za 50 pos-
to, kae dr. Vimy. Kod kontrol ne skupi ne ovaca kojoj su stavl jeni bijeli kom-
pozitni ispuni nije dol o do promjene u funkciji bubrega.
I straivaki tim zabi l jei o je nagli porast (za 300 posto) natrija u ureji, ia-
ko je kol i i na natrija u prehrani ivotinja bila ograni ena. To ukazuje na zna-
ajan gubi tak natrija. Znanstveni ci su nadal je otkrili nagl o smanjenje izl uiva-
nja al bumi na za 68 posto.-
8
To pokazuje da je ponovna apsorpci ja ureje
osl abl jena i da je protok krvi u bubrezi ma smanjen. Vimy je pri mi jeti o: To je
kao da i mate samo jedan bubreg.
2
'''
MOGUE BOLESTI ZBOG IVINIH AMAL GAMA
Nema zakl junog dokaza da amal gamski ispuni izazivaju odreene bol esti ,
posebi ce stoga to toksi an ui nak ive nije za svakoga jednak i umnogome
ovisi o genetskoj predi spozi ci ji , vremenu zadravanja ive u tijelu, ostal im
utjecajima iz okol i a i tako dal je. I pak, niz novijih studija i kl inikih opserva-
cija ukazuje na moguu povezanost amal gama i neki h bol esti .
V
Ziva i imunosni sustav
ini se da iva iz amal gamski h ispuna smanjuje broj T-l i mfoci tni h stani ca,
jednu od najvanijih komponenata naega i munosnog sustava.
I munosni sustav sadri T-l i mfoci te i B-l i mfoci te. Vrlo uopeno govorei ,
od brojni h vrsta T-stani ca najvaniji su T4 liinfociti, zvani stani ce pomagai,
iji je posao identificiral i strana tijela i stani ce raka koje B-l i mfoci ti progutaju
i uni te. Bez tih stani ca pomagaa B-stani ce ne mogu obaviti svoj posao.
Stoga, u sl uaju AIDS-a, i ako ima dovol jno raspol oi vi h B-stani ca za napad
na vi ruse, nema dovol jno T-stani ca koje bi i h prepoznal e kao nepri jatel ja.
S druge strane, T8 l imfociti (supresijske stanice) pri jee B-stani cama na-
pad na normal na tjel esna tkiva. Svako sni enje sveukupne popul aci je T-sta-
ni ca ili poremeaj vrl o osjetl ji vog omjera T4:T8 l imfocita mogu voditi u auto-
S t o m a l o l o g i j a : s i g u r n a , d o k s e n e d o k a e s u p r o t n o
i mune bol esti kao to su multipla skl eroza, l upus erythematosus (kroni na
upal na bol est), upal na bol est crijeva i sl i no.
Davi d F.ggleston, kal ifornijski zubar koji je ispitivao ui nke izl aganja ivi,
mjeri o je T-l i mfoci te triju paci jenata prije i posl ije ukl anjanja njihovih amal -
gamski h zubni h i spuna. U sva tri sl uaja postotak je njihovih T-l i mfoi ta bit-
no porastao (kod jednog pacijenta s 47 posto na 73 posto, to je poveanje od
55,3 posto). Eggl eston je tada dvama pacijentima ponovno stavio amal gam u
zubne upl ji ne te mjeri o postotak T-stani ca. U oba sl uaja postotak T-l i mfoci -
ta je pao (kod gore spomenutoga pacijenta na 55 posto smanjenje od 24,7
posto). Konano, kad je Eggl eston ukl oni o novi amal gam i stavio ne-amal -
gamski ispun, T-stani ce su ponovno porasl e kod svih paci jenata na 72
posto kod gore spomenutoga paci jenta, to predstavl ja porast od 30 posto.
3 0
Na konferenci ji odranoj 1990. godi ne Eggl eston je i zni o rezul tate 30 tak-
vih pokusa s prosjeni m poveanjem broja T-stani ca od 30 posto. Zubni li-
jeni k iz Kol orada Hal Huggi ns, autor knjige Sve je u vaoj ghvi (It's All in
Your Head), koji je i sam prouavao tetni ui nak amal gamski h ispuna na
paci jente, tvrdi da je ta brojka konzervati vna. Na Sveuil itu Kol orado i zmje-
rili smo porast T-stani ca od 100 do 300 posto nakon to su ispuni odstranje-
ni, on navodi .
31
To bi otkri e mogl o znaiti da amal gam moe odigrati ul ogu
u izazivanju ili pogoranju al ergija, autoi muni h bol esti , pa ak i l eukemi je.
Nai me, pokazal o se da se nenormal ne razine bijelih krvnih stani ca, nal ik oni -
ma naeni ma kod obol jel i h od l eukemi je, normal iziraju kad se paci jentu uk-
l one sve amal gamske pl ombe.
3
-
Najnovija studija skupi ne paci jenata s poremeaji ma sredi njega i vanog
sustava nal a je dokaz trovanja i vom LI 88 posto paci jenata te reakci ju i mu-
nosnog sListava na ivu u gotovo dvije trei ne nji h.
33
ME i multipla skleroza
Takoer je mogua veza izmeu trovanja i vom i z amal gamski h ispuna i mi-
jal gi nog eneefal omi jel i ti sa (ME), a i mul tipl e skl eroze (MS) i drugih skl eroti -
nih bol esti kao to je, pri mjeri ce, ami otrofi na l ateral na skl eroza (ALS), trajna
bol est koja je zadesi l a kozmol oga dr. Stephena Havvkinga. U jednoj vedskoj
studiji razi ne ive paci jenata obol jel i h od mul tipl e skl eroze bi l e su prosjeno
7,5 puta vee nego kod kontrol ne skupi ne. U mnogi m je sl uajevi ma anti ok-
siativna terapija (to jest uzi manje vitamina A, D i E, sel ena i/ ili ukl anjanje
amal gamski h i spuna) pridonijel a pobol janju paci jentova stanja ponekad
273
u potpunosti .
5
' U jednoj je drugoj studiji kod vei ne paci jenata osjetl jivih na
ivu dol o do znaajnog pobol janja neposredno po odstranjenju i spuna.
5S
Bri tanac dr. Patrick Kingsl ey, zapaen zbog svojeg rada s obol jel i ma od
MS-a i karci noma, i Ameri kanac dr. Hal Huggi ns lijeili su stoti ne rtava mul -
tipl e skl eroze i gotovo uvijek nalazili dokaze za trovanje i vom. tovi e,
mnogo se paci jenata osjetl jivih na amal gam tui na kl asi ne si mptome MS-a:
utrnul ost i bri denje u udovi ma, trzaje l ica, podrhtavanje ili trenju ruku i sto-
pal a. J ednoj vedskoj pacijentici s brojnim neurol oki m probl emi ma dijag-
nosticiran je. ALS. Zubni joj je l ijenik, koji je prepoznao si mptome sl i ne oni -
ma kod trovanja i vom, savjetovao da svoje brojne amal gamske i spune zami-
jeni , posebi ce stoga to je mogl a smjestiti poetak svojih neurol oki h probl e-
ma u vri jeme stavl janja zubni h ispuna. est tjedana nakon to su amal gamski
ispuni zami jenjeni kompozi tni ma, pacijentica se mogl a uspinjal i stubama bez
bol ova u l ei ma. etiri mjeseca kasnije vratila se u istu bol ni cu u kojoj joj je
di jagnosti ci rana bol est, Sveui l i nu bol ni cu u vedskom gradu Umea, na jed-
notjedno i spi ti vanje. U njezi no je otpusno pi smo napi sano sl jedee: Neuro-
loki status je posve bez osobi tosti . Kod paci jenti ce nema znakova ni kakve
bol esti motori ki h neurona tipa ALS. Pacijentica je obavi jetena da je u neu-
rol okom pogl edu potpuno zdrava. Bol ni ki su l ijenici zakl juil i da je pro-
bl em bi o povezan sa i vom u l enoj modi ni . Devet godi na kasni je ta je e-
na jo uvijek dobrog zdravl ja.
5
"
Trovanje i vom.esto uzrokuje i neobjanjivi kroni ni umor. Hel Huggins
navodi da je preko 90 posto od njegovih 2000 paci jenata i mal o si mptome
umora nal ik ME-u, a do pobol janja stanja dol azi l o bi nakon ukl anjanja ispu-
na. Bi ol oki gl edano, kae Huggins, to je l ako objasni ti . iva ometa sposob-
nost crveni h ki vni h stani ca za prijenos kisika; kod vei ne njegovi h paci jena-
ta, kod kojih je napravl jen oksihemogl obinski test, sposobnost pri jenosa ki-
sika crveni h krvnih sl ani ca bila je upol a manja od one koja bi trebal a biti. To
objanjava zato su pacijenti kroni no umorni i ako imaju normal ne razine
hemogl obi na.
Amalgam u trudnoi
ivini zubni ispuni kod trudnica mogu utjecati na fetus u razvoju. U jednoj
od studija Sveuil ita u Cal garyju Vimy i njegovi kol ege stavili su radioaktiv-
no obi l jeene amal gamske pl ombe u 12 mol ara (kutnjaka) pet bredi h ovaca,
112-og dana nji hove gravidnosti. Ve tri dana nakon to su im sl avl jeni ispu-
S tomatol ogi j a: s i gurna, dok se ne doka e suprotno
275
ni, iva se mogl a detektirati u krvi pl oda i amni onskoj tekui ni ; nakon 16 da-
na iva je bil a prisutna u hipofizi pl oda, jetri, bubrezi ma, kao i u dijelu pos-
tel ji ce. Nakon 33 dana (u vrijeme janjenja), vei na ml aunaea imala je vee
razine ive nego nji hove majke. A u vrijeme dojenja majke su imal e osam
puta vi e ive u svojem ml ijeku nego u krvi .
57
Svjeija studija na l judima pokazal a je da iva iz maji ni h zubni h ispuna
moe proi kroz postel ji cu i doprijeti u mozak neroenog djeteta. Profesor
Gustav Drasch (forenzi ni toksi kol og) i njegovi kol ege s Instituta za sudsku
medi ci nu (I nstitut fur Reehtsmei ci ne) u Munchenu ispitivali su mozak, jetru
i bubrege umrl ih beba i fetusa abortiranih iz. medi ci nski h razl oga. Pritom su
nali da je razina ive kod beba bila u znaajnoj povezanosti s brojem amal -
gamski h i spuna kod njihovih majki. ak se pokazal o da bebe u svojim bu-
brezi ma akumul i raju ivu iz amal gama u istoj mjeri kao to to i ne odrasl i iz
svojih vlastitih i spuna. Kako vei na te djece, oi to, nije hranjena majinim
ml i jekom, ili samo neko kratko vrijeme, istraivai su zakl juil i da je iva mo-
rala proi kroz postel ji cu.
5
"
Plodnost
Postoje dokazi i za to da amal gamski ispuni mogu utjecati na pl odnost. Sku-
pina njemaki h ena s hormonal ni m nepravi l nosti ma prouavana je kako bi
se vi djel o jesu l i u njihovim tijelima poveane kol i i ne bi l o kakvih tvari iz
okol i a, pri mjeri ce ive, pesti ci a ili industrijskih kemi kal i ja. Dal eko najei
probl em predstavl jal a je kontami naci ja ivom, i je SLI se razine u vel i koj mjeri
pokl apal e s brojem zubni h ispuna kod ena i kol i i nom ive koja se otputa
vakanjem.
59
iva moe utjecal i i na pl odnost mukarca: rezultati studije o
mukarci ma koji su na radnom mjestu izl oeni ivi pokazal i SLI da je nji hova
pl odnost bil a znatno smanjena.'"
1
Gubitak kose
Pl ombe sa i vom mogu utjecati i na opadanje kose. U jednoj je Studiji gotovo
pol ovi ni ena koje su gubi l e kosu i z neobjanji va razl oga evi denti rana pove-
ana kol i i na ive u tijelu; kod dvije trei ne ispitanica stanje se popravi l o po
odstranjenju zubni h i spuna."
Alergije izazvane ivom
Makar nema vrstih znanstveni h pokazatel ja da iva na bi l o koji nain prio
nosi pojavi al ergi ja, postoji mnotvo prikaza sl uajeva (case study) stomato-
274
l oga kod ijih je paci jenata s tegobama uzrokovani ma preosjetl ji vou na
hranu ili tetne utjecaje iz okol i a na neki nai n dol o do pobol janja stanja
nakon to su im ispuni i zvaeni .
Tara, jedna od tih paci jenata, patila je od al ergijskih probl ema pa i ek-
cema od roenja. S pet godi na razvila je teku astmu i od tada moral a sva-
kodnevno uzimati l i jekove. Za vri jeme ci jel og razdobl ja adol escenci je esto
je bila hospi tal i zi rana. Takoer su je mui l e teke gl avobol je i dvosl i ke (vi e-
nje dvostruke sl i ke). Kad je imala tri godi ne, stavili su joj prvu amal gamsku
pl ombu, da bi na kraju imala sveukupno sedam i spuna na 11 povri na. Pro-
uivi njezinu medi ci nsku dokumentaci ju, istraivai su ustanovil i da je Tari -
na astma usl ijedil a nakon stavl janja dva duboka zubna i spuna. Ustanovil i su
i to da je njezi noj majci stavl jena vel ika amal gamska pl omba ti jekom trudno-
e.
Tara i njezina majka pristal e su da im se ukl one amal gamski zubni ispuni.
est tjedana nakon zavretka postupka, Tarini su ekcemi poel i nestajati, kao
to je nestal a i potreba za uzi manjem l ijekova za astmu. Sedam mjeseci kas-
nije oba su stanja potpuno i ezl a, a tako je ostal o i naredni h osam godi na,
ti jekom koji h je praen njezin napredak.
4
-
Najblii znanstvenoj studiji jest jedan zajedni ki izvjetaj o rezul tati maest
zasebni h studija paci jenata koji ma su amal gamski zubni ispuni odstranjeni .
Od pri bl i no 1600 ispitanika 89 posto njih izvijestil o je o ozdravl jenju ili po-
bol janju zdravstveni h probl ema, preciznije 31 tipa razliitih stanja. Rezultati
studija, temel jeni na podaci ma prikupl jenima u etiri drave, govore o 83
posto izjava o zami jeenom pobol janju kod gastroi ntesti nal ni h probl ema i
76 posto izjava o pobol janju kod probl ema u uri narnom traktu, 87 posto is-
pitanika izl ijeil o je mi grene ili je dol o do pobol janja, a 75 posto oni h s
mul ti pl om skl erozom izjasnil o se da im je bol je ili da su i zl i jeeni .
Ako bi smo te podatke ekstrapol iral i na sve Ameri kance s amal gamski m
zubni m i spuni ma, dol i bi smo do brojke od 17,4 mil ijuna osoba kod kojih bi
mogl o doi do pobol janja ili nestanka stanja kao to je al ergija kad bi se
amal gamski ispuni koji sadre ivu jednostavno zamijenil i oni ma bez i ve.
43
Pa i ako je mnogo pria o uspjehu, Hal Huggins upozorava da se, za raz-
liku od njegovi h paci jenata s mul tipl om skl erozom od koji h je kod 85 posto
dol o do pobol janja, samo 60 posto njegovih paci jenata s tegobama pove-
zani ma s preosjetl ji vou na toksi ne utjecaje i z okol i a (envi romental
276
illness) osjeal o bol je, to ukazuje na to da je iva samo jedan od mnogi h
i mbeni ka koji tome pri donose.
44
Por emeen r ad cri j eva
Ono to je znanstveno prouavano jest sposobnost ive da poremeti bakteri -
je u crijevima i stvori otpornost na anti bi oti ke. Tim sa Sveuil ita u Cal garyju
ujedi ni o je snage s dr. Anne O. Summers i njezinim kol egama s Odjel a za mi -
krobi ol ogi ju Sveui l i ta Georgi a u Athensu, koji su eksperti za cri jeva. Njima
je tim iz Cal garyja posl ao svoje neobraene statistike podatke iz pokusa sa
est majmuna, kako bi ih dr. Summers i njezini kol ege anal iziral i s obzi rom
na ui nak ive na cri jevnu fl oru.
I straivai sa Sveuil ita Georgi a pronal i su porast broja bakteri ja otpor-
nih na ivu u zubnom mesu i crijevima majmuna netom su im stavl jeni amal -
gamski i spuni . U svojem je ranijem radu dr. Summers pokazal a da kad je stu-
panj otpornosti na ivu kod crijevnih bakterija visok, visok je i stupanj otpor-
nosti na anti bi oti ke. U njezi noj su studiji na ivu otporni bakterijski sojevi ,
kao to su streptokoki , bili rezistentni na ampicil in, tetracikl in, streptomi ci n,
kanami ci n i kl oramfeni kol .
45
Krajnje pojednostavl jeno, prisutnost ive mijenja kemi jsku prirodu 1,15
ki l ograma prijateljskih" bakterija koje ive u naim cri jevi ma, i nei ih otpor-
nima na anti bi oti ke. To znai da su bakteri je, koje su nune za pravil an rad
i munosnog sustava, zapravo angairane na drugaiji nain i nisu vie spo-
sobne drati gl jivice kao to je Candida albicans (uzrokuje kandi di jazu) pod
kontrol om. Promi jenjene bakteri je usto pobol javaju resorpci ju ivinih para
koje migriraju iz zuba. To izaziva nepravi l nost u radu cri jeva, remeti metabo-
lizam protei na i cri jevnu fl oru, i dovodi do toga da esti ce hrane naputaju ti-
jel o neprobavl jene. Dr. Vimy vjeruje da bi amal gamske pl ombe mogl e biti
suodgovorne za kandi di jazu i i renje alergija koje se nagl o javljaju kod osoba
srednjih godi na, kao i za opi probl em otpornosti na anti bi oti ke i superkl i ce,
koji se javl ja u ci jel oj popul aci ji .
A l z hei mer ova bol est i i va
I ako je Vi my samo pokazao da iva i z zubni h ispuna putuje do mozga ovce,
danas i mamo dokaze da se ona taloi i u l judskome mozgu. Ameri ki stoma-
tol og i istraiva Davi d Eggl eston proveo je mjesece u l okal noj mrtvanici is-
pitujui akumul aci ju ive u modanom tkivu rtava prometni h nesrea koje
277
su imal e amal gamske pl ombe, l e otkrio da njihov broj korel ira S razi nom i-
ve u mozgu.'
6
A Patrick Stortebecker, iz Stortcbeckcrovc zakl ade za istraiva-
nje (Stortebecker Foundati on for Research) u Stockhol mu, piaje o studija-
ma koje pokazuju da trovanje ivom dolazi do mozga di rektno i z nosne up-
l ji ne.
47
Kad se razmatra mogunost povezanosti Al zhei merove bol esti s toksi -
ni m utjecaji ma iz okol i a, krivica se uvijek sval juje na al umi ni j. No sve je vi-
e dokaza za to da se u mozgovi ma obol jel ih od Al zhemerove bol esti nal aze
vee koncentraci ja ive, a ne al uminija. W. R. Markesbery i njegov tim medi-
ci nski h znanstveni ka s odjel a za kemiju, patol ogiju i neurol ogi ju na Sveuil i-
tu Kentucky, kao i Centar za istraivanje starenja Sanders-Brown pri istoj
ustanovi, nekol i ko su godi na istraivali povezanost Al zhei merove bol esti i i-
ve. U jednoj su studiji ispitivali koncentraci je el emenata u tragovi ma u moz-
gu deset obuci rani h pacijenata s Al zhei merovom bol esti . El ement koji su
dosl jedno nalazili u najveoj koncentraciji bil a je iva; takoer su pri mi jeene
ni e razine ci nka i sel ena kod i spi tani ka.
4
" Prema mil jenju istraivaa, visoka
koncentraci ja ive u mozgu paci jenata s Al zhei merovom bol esti najvanije je
od pri mi jeeni h odstupanja od normal e. I pak, oni znaajni m smatraju i sni -
ene koncentraci je ci nka, jer su ci nk i sel en poznati po tome da tite protiv
toksi nosti teki h metal a.
Mal e do/ e ive u mozgu izazivaju i denti ne promjene kakve su vi ene
kod Al zhei merove bol esti .'
9
Tubul i n je protein nuan za stvaranje ivanih
vl akana, tkiva koje prenosi i vane podraaje. Pacijenti s Al zhei merovom
bol esti imaju smanjen tubul in, to uzrokuje zapetl janje i vani h vl akana ili
neurofibril arne vorove, pri emu se poruke u mozgu ne povezuju kako
treba. Profesor medi ci nske bi okemi je Boyd Hal ey i njegovi kol ege sa Sveui -
lita Kentucky daval i su takori ma al uminij u hrani, ali nisu zapazil i promjene
u razini tubul i na, dok su takori hranjeni ivom imali sni enu razinu tubul i-
na, sl inu onoj kod tipinih pacijenata s Al zhei merovom bol esti .
Vimy i njegov tim na Medi ci nskom fakul tetu Sveuil ita Cal gary takoer
su koristili takore kako bi pokazal i da iva u vel i koj mjeri inhibira razine tu-
bul i na. LI stvari, koncentraci je ive u mozgu tih takora bi l e su sl i ne oni ma
zami jeeni ma kod majmuna 28 dana nakon stavl janja amal gamski h zubni h
i spuna.
5
"
J i m, sada 80-godi njak, i mao je usta puna amal gamski h pl ombi , preci zni -
je 15 vel ikih i spuna od kojih su neki pokrival i gotovo cijeli zub. Protekl i h mu
je 35 godi na njegov zubar peri odi ki obnavl jao stare srebrne pl ombe. Prije
pet godi na Marta, njegova supruga, primijetila je pogoranje J i movi h moto-
rikih sposobnosti . Prol og je ljeta teko hodao, a kad je pao za vrijeme jed-
nog ruka s prijatel jima, Marta je bila zapanjena shvativi a se on ne sjea
kako da se podi gne te da odbija prihvatiti pomo prijatel ja. Kasni je toga ljeta
Marta je primijetil a a je J i m postao smuen. Nije mogao hodati niti se pe-
njati stubama bez pomoi . Na odmoru u Austriji i ni l o se a je zaboravi o ka-
ko plivati, to mu je neko bila omi l jena aktivnost. Mental no, on uope nije
bi o svoj... kae ona.
U rujnu je Marta odvel a J i ma do gerijatra koji je di jagnosti ci rao Al zhei me-
rovu bol est i predvi di o da e za tri mjeseca biti potrebno smjestiti J i ma u
dom. oki ran tom di jagnozom, J i m je posl uao svoju enu koja ga je godi na-
ma pokuaval a nagovoriti da ode na testiranje za mogue trovanje od amal -
gama. Pozitivni rezultati testa prisilili su J i ma a ukl oni zubne i spune.
Jim je i zvadi o sve amal gamske pl ombe u nekol i ko posjeta zubaru. Na pu-
tu do ordi naci je J i m se pri penjanju stubama morao osl oni l i na Martu, ali na-
kon posl jednjeg posjeta si l azi o je niz stube bez pomoi . Ubrzo nakon to su
ispuni odstranjeni , njegov se l ijenik ope prakse sl oi o s Martom da se J i m
probudio. Pet mjeseci kasni je, nakon to je proao program detoksi kaci jc,
J i m sada ponovno izlazi bez. pratnje. Ponovno moe sam ispuniti svoju i Mar-
tinu poreznu prijavu te pisati pi sma. I ako mu hod nije najbol ji, ipak se po-
bol java i , to je najvani je, J i m sada prepoznaje kada ne hoda kako treba,
pa se sam ispravl ja.
Neki od anti amal gamski h l obija smatraju da je al umi ni j moda krivi trag u
potrazi za uzrokom Al zhei merove bol esti . Unato tomu teko je ne uvaiti
brojne dokaze o ul ozi al uminija u razvoju bol esti.''' Mogue je, mil jenja su
neki , da je mozak, kad mu nedostaje cink a obi l uje ivom, podl oan tal oe-
nju al uminija, no sam al uminij ne uzrokuje probl em. A mogl o bi biti da obo-
je, al uminij i iva, pri donose bol esti . Premda je al uminij svepri sutan u vo-
di, kupovnom soku od narane, hrani, kozmeti ci , l i jekovi ma, dezodoransi -
ma. posudama za kuhanje i konzervama kol iina al uminija kojoj smo iz-
l oeni iz tih izvora neusporedi va je s koncentri ranom dozom ive koju dobi -
vamo kad se ona stavi u naa usta i inhalira pri svakom vakanju.
Ako se i ne mani festi ra kao potpuno razvijena demenci ja, trovanje amal -
gamom moe izazvali zamagljenje u mozgu. To se dogodi l o Pam i z Norl -
hamptonshi rea, koja na to nikada nije ni pomisl il a sve dok nije posjetil a l ije-
nika koji je posumnjao na otputanje ive i/ , zubni h i spuna, a onda za to do-
bi o potvrdu nal azima dviju pretraga.
Moji su simptomi bili raznoliki: kratkotrajno pamenje (ula bih u sobu i
zaboravila zbog ega. zaboravila bih imena ljudi, gubila misao usred
reenice), zbrkani govor, mutan vid, smuenost u glavi, natekii jezik i
vrat, metalni okus u ustima, astma, sindrom nadraenog crijeva, bol u
rukama i nogama (tijekom 17 godina), utrnulost i arenje po cijelom
tijelu, slabost u nogama (do te mjere da sam morala odustati od vonje),
alergije na hranu, kronini umor i kolaps nakon koritenja pokretnih
stuba.
Posljednjih godina moje bolesti simptomi su se pogorali nakon to
sam na zub morala staviti krunu u kojoj je bilo nikla. Ne samo da sam
morala prestati raditi, nego nisam mogla nositi nikakav nakit, naroito
naunice, od kojih bi me ui svrbjele. Trebale su mi tri godine posebne
deloksikacije kako bi se uklonili svi metali iz mojega mozga i tijela.
Sada kada vi e nema amal gamski h ispuna, Pam moe voziti si gurno i po-
novno nosi nauni ce.
iva i srce
Sudei prema novi m pokazatel ji ma, iva je imala ul ogu u epi demi ji konges-
tivne srane i nsufi ci jenci je i ostal ih bol esti srca. I straivai s Katol i kog sveu-
ilita u Kimu mjerili su koncentraci je ive u uzorku tkiva l ijeve kl ijetke paci -
jenata s i di opatskom di l ataci jskom kardi omi opati jom (IDCM) i oni h zdravoga
srca. Kod oni h s IDCM-om zabi l jeeno je ogromno poveanje koncentraci je
ive u sranom tkivu 22.000 puta vee od normal ne. Kako niti jedan od
paci jenata nije bi o i zl oen ivi na radnome mjestu, istraivai Sveuil ita Cal -
gary zakljuili su da su zubni amal gamski ispuni bili najvjerojatniji izvor i-
ve.
s
-
I rezultati opsenog fi nskog istraivanja ukazuju na oi tu povezanost iz-
meu ive i bol esti srca. I ako mnogi mukarci u i stoni m di jel ovi ma Fi nske
jedu puno ri be, stopa smrtnosti zbog kardi ovaskul arne bol esti medu njima
i zvanredno je vi soka. I straivai su na kraju uspjel i izolirati krivca, l okal nu ri-
bu koja ima visok sadraj ive; vi soke koncentraci je ive udvostruuju rizik
za Srani udar i utrostruuju rizik za umiranje od bol esti srca. (To se nije od-
nosi l o na one mukarce koji su jeli masnu ribu iz oceana kao to su l osos,
haringa i tuna, koje sadre puno omega-3 masni h ki sel i na.)
Pretpostavl ja se da iva uzrokuje bol est srca poti canjem stvaranja sl obod-
nih raikal a i inaktiviranjem anti oksi danata gl utationa i sel ena, i me u ko-
nani ci uzrokuje poveanu razinu peroksi aci je lipida, prekursora bol esti sr-
ca. Rezultati neki h studija upuuju na meusobnu povezanost i zmeu broja
amal gamski h zubni h ispuna u ustima pacijenta i njegova kasni jeg rizika za
srani udar.
5 3
Druge studi je pokazuju da iva stee gl atke mi i e krvnih ila, i me se
povi suje krvni tlak, te tako utjee na sposobnost srca za kontrakciju i el ek-
triku vodl ji vost koja regulira srane otkucaje.
5
'
1
iva, prema rezul tatima jednog istraivanja, proi zvodi funkci onal ne pro-
mjene u sranoj aktivnosti i u sranom miiu, i akumul i ra se u sranom mi-
i u i zal i sci ma ugl avnom stoga to i ntenzi vno djel uje na hormone l i jezde
hi pofi ze. Pokazal o se i to da iva poveava tendenci ju zgruavanja krvi
faktor rizika za srani i modani udar.
55
Studije u koji ma su usporei vani pa-
cijenti sa i bez amal gamski h zubni h ispuna pokazuju da oni sa ivinim ispu-
nima imaju dal eko vii kivni tlak, slabiji puis, veu skl onost bol ovi ma u prs-
nom kou, nenormal ne otkucaje srca, anemi ju i umor u odnosu na paci jente
bez amal gamski h i spuna.
51
'
Problemi s drugim metalnim slitinama
Osi m to izazivaju el ektri ne probl eme, metal ne sl itine (ni kal , beril ij, krom i
mol i bden) mogu utjecati i na temel jnu funkciju l judskih stani ca. I straivai iz
Al abame nakratko su izloili stani ce iz ljudskih desni otopi nama slitina i ot-
krili da su stani ce uspori l e proizvodnju energi je i smanji l e unos ki si ka. To je
utjecal o na stani ne mi tohondri je gdje se ATP (adenozi n trifosfat), odnosno
energi ja, proi zvodi . Nenormal nosti u tom procesu povezane su s brojni m bo-
l estima, dok se usporavanje proi zvodnje energi je smatra prvim korakom u
razvoju raka.
57
iva i mentalne bolesti
ivini se zubni ispuni ak povezuju s neki m sl uajevi ma bi pol arnog poreme-
aja. U jednoj su mal oj studiji pacijenti, koji su zamijenil i svoje amal gamske
pl ombe neamal gamski ma, znatno manje patili od tjeskobe, depresi je, para-
noje, nepri jatel jskog i opsesi vno-kompul zi vnog ponaanja, a neki su zaista
mogl i preki nuti uzi manje l i jekova.
58
SUDSKI PROCESI ZBOG IVE
Premda stomatoloke udruge u Vel i koj Britaniji i SAD-U nisu upozori l e jav-
nost na opasnost od amal gama, kompani je koje ga proi zvode (i koje bi mog-
l e biti najprozvani je u tubama za odgovornost) ozbi l jno su shvatil e znakove
upozorenja. Kal ifornija je izgl asal a zakon, poznat kao Pri jedl og 65. (Proposi-
tion 65), koji m zabranjuje da se stanovni tvo Kal ifornije nekanji vo izl ae ke-
mikal ijama za koje je poznato da izazivaju rak ili pri roene mane. Svaki rad-
ni okol i koji sadri takve potenci jal no opasne materijal e mora biti obi l jeen
znakom upozorenja.
Ameri ka Zakl ada za zakon o okol iu (Envi ronmental Law Foundati on)
odl ui l a je testirati taj zakon tako to je na sud izvel a tvrtku J eneri c, jednog
od najvei h proi zvoaa zubni h amal gama. Sud je presudi o u korist zakl ade,
a J eneri c je postal a pi va kompani ja koja je takav proi zvod opremi l a sa zdrav-
stveni m upozorenjem, obraajui se njime stomatol oki m l i jeni ci ma, njiho-
vu osobl ju i paci jenti ma u Kaliforniji s upozorenjem o mogui m opasnosti ma
od pri roeni h mana zbog izl aganja ivi.
Tvrtka J eneri c stavila je upozorenje na sve kontejnere s amal gamom koji
se alju u Kal iforniju i pristal a opskrbi ti stomatol oke ordi naci je znakom
upozorenja koji treba biti istaknut na vidljivom mjestu u ekaoni cama: Ova
ordinacija koristi materi jal e za amal gamske i spune koji sadre i izlau vas i-
vi, kemikal iji za koju se zna da uzrokuje pri roene mane i druga reproduk-
tivna oteenja. Za vie i nformaci ja, mol i mo, savjetujte se s vaim zubni m li-
jeni kom. Kompani ja je takoer pristala prestati prodavati ivine i spune
zubni m l i jeni ci ma koji nisu stavili to upozorenje.
Nakon presude tvrtki J eneri c, deset drugih proi zvoaa dental ni h amal -
gama udrui l o se u pokuaju osporavanja te presude. Ameri ki savezni su-
dac doni o je odl uku kojom se prvobitna odl uka vraa na ponovno razmatra-
nje, uz. obrazl oenje da vaei propi s za donoenje takve presude nije Prijed-
l og 65., nego odl uka ameri ke Uprave za hranu i l i jekove, koja je, naravno,
progl asil a ivine zubne i spune sigurnima. Prvostupanjski je sud ovoga puta
doni o drugaiju presudu koju je u l jeto 1996. godi ne, nakon to se na tu od-
l uku alila Zakl ada za zakon o okol i u, razmatrao apel aci jski sud. Apel aci jski
je sud poni ti o prvosl upanjsku presudu: budui da je Prijedl og 65. zakon ko-
ji je izgl asan u Kal iforniji, EDA propisi ne onemoguavaju mandat Prijedl oga
za upozorenje paci jenata. To znai da sada kal ifornijski zubari moraju svojim
paci jenti ma dati do znanja da ispuni sadre ivu. Zakonski m pri jedl ogom ko-
ji je donesen u vri jeme pisanja ove knjige u Kaliforniji bi u potpunosti trebal o
zabraniti amal gamske zubne i spune.
UKLANJ ANJ E ZUBNIH ISPUNA
Ne trebaju svi izvaditi svoje zubne i spune. Sumnjate l i na to da ste zbog svo-
jih pl ombi bol esni , ne bi bi l o naodmet da to i provjerite podvrgavajui se ni-
zu pretraga kojima se dokazuje osjetl jivost na ivu. Dr. Don Henderson i dr.
Mi chel e Monti el , iz Odjel a za imunol ogiju l ondonske bol ni ce Chel sea i West-
minster, osmisl il i su jednostavan krvni test kojim se utvruje i ne l i vas zubni
ispuni bol esni ma.
Pretraga, nazvana Test speci fi nog pamenja metal a T-stani ca (MSiVlT),
odreuje pamti li na i munosni sustav zubne i druge metal e. Kad je tijel o iz-
l oeno napadau izvana (pri mjeri ce vi rusu), tijelo se brani i ubija infekt. Sl je-
dei put kad nas napadne isti virus, tijel o moe uzvratiti protunapaom bre
i snani je zahval jujui svojem i munosnom pamenju antitijel ima i i munos-
nim stani cama pamenja koje je razvil o. Taj se odgovor i munosnog sustava
moe izmjeriti.
Kad je rije o metal i ma, i ako e sve osobe pokazati i munosno pamenje
raznih metal a, ukl juujui u to i ivu, samo e one koje imaju jaku reakciju
pri mjeri ce one osobe koje dobiju osi p od nikla pokazati snaan odgo-
vor i munosnog sustava. Sl ian test kojim se mjeri i zl oenosti tekim metal i-
ma u industriji postoji ve godi nama. Dr. Henderson i dr. Monteil pokazal i su
da se jakost odgovora i munosnog sustava na ivu i druge metal e koji se ko-
riste u stomatol ogi ji takoer moe stupnjevati /
9
Trebal i bi ste provjeriti svoju
potencijalnLi i ntoksi kaci ju ivom na osnovi sveobuhvatne kl i ni ke medi ci n-
ske i stomatol oke anamneze. Ti me bi trebal i biti obuhvaeni svi zubni ispu-
ni, krune, mostovi , impl antati i zubal a, svaki piercing na tijelu, pa ak i
amal gamske tel ovae.
Di nga mogunost provjere ui nka metal a iz vaih usta jest provokaci jski
test uri na. Taj test koristi 2,3-di merkapl ojantarnu kisel inu (DMSA) kao kel i ra-
jue sredstvo koje na sebe vee ivu iz organi zma i izl uuje je uri nom. Uzo-
rak urina uzima se prije i posl ije uzimanja DMSA, a rezultat ukazuje na ukup-
no optereenje tijela i vom. Drugi testovi koji e vam dati grubu naznaku
optereenja tijela ivom jesu anal iza mineral a u kosi i anal iza znoja. (Nanese
li vas put u London, sva tri testa dostupna su U tamonjem Bi ol abu.)
Svakom bi pojedi nanom zubnom ispitnu jo trebal o mi l i vol tmetrom iz-
mjeriti el ektri ni potenci jal , jer je svaka pl omba potenci jal na baterija. Ta vrsta
testa mjeri kol i i nu ivinih para koje otputa svaki zubni i spun. Obavl jaju ga
neki kl iniki ekol ozi .
Prema Huggi nsu i pokoj nome J acku Levensonu, zubnom l ijeniku koji je
vodi o borbu protiv ive u Vel i koj Britaniji, kod ukl anjanja zubni h ispuna naj-
vaniji je sam redosl i jed ukl anjanja a to znai da najprije treba izvaditi one
s najvei m negati vni m nabojem.
Mnogi pacijenti koji poure zamijeniti svoje amal gamske pl ombe postanu
jo bol esni ji jer nije potivan protokol koji bi ih trebao zatiti od naval e ot-
puteni h ivinih para. Upravo se to dogodi l o J ohnu, znanstveni ku i z Bir-
mi nghama, koji je zamal o premi nuo nakon to su mu zubni ispuni bili ne-
pal jivo, odnosno nagl o odstranjeni .
A Sofija iz Gl oucestershi rea razbol jel a se nakon to joj je zubar izvadio
svih sedam amal gamski h pl ombi ne pridravajui se zati tnog protokol a:
Foe/ a sam se zaista osjeati bolesnom i postajalo je sve gore, sve.dok
se nisam nala u bolnici s munim bolovima u elucu. Dali su mi morfij
mislei da u umrijeti. Noge su mi trnule i arile, imala sam grenje
miia i tremor, i izgubila deset kilograma. Nakon mjesec dana raznih
pretraga (lupuroskopije, endoskopije, kolonoskopije, barijeve kae,
skeniranja i krvnih testova), otputena sam kao medicinska zagonetka.
Kad sam se vratila kui, naredna sam dva mjeseca provela u
bolovima nisam mogla ni spavati ni kretati se, jedva da mi je
postajalo bolje. Sva oajna, posjetila sam homeopata, koji je nakon
dvosutnog razgovora posumnjao na trovanje ivom. Testovi su to i
potvrdili pa sam upuena toksikologu u Londonu, koji je zapoeo
detoksikucijom mojega tijela. Sada poinjem voditi normalan ivot
premda znam da se moje tijelo jo uvijek nije oslobodilo otrovne tvari.
Ne bi bi l o l oe zapoeti svoj vlastiti program detoksi kaci je i unosa vita-
mi nski h dodataka dva mjeseca prije ukl anjanja amal gamski h zubni h i spuna.
To bi svakako trebal o ukl juivati anti oksi dante koji pomau vezanje i izl ui-
vanje i ve, dobre mul ti vi tami nske pripravke, posebno vitamin C i sel en (50-
200 mi krograma).
J edi te svjeu organsku cjel ovitu hranu. Dr. Levenson je savjetovao izbje-
gavanje hrane koja je sl ana, kisel a ili se jede vrua, kao i zal ogaje i zmeu ob-
roka, jer sve to poveava ivine pare.
Dobro je uzeti i aktivni ugl jen pol a sata prije tretmana. On e pomoi u
prikupl janju progutani h ivinih para.
Prije no to se upustite u vaenje zubni h ispuna, potrai te zubnog l ijeni-
ka koji je u tome i skusan i porazgovarajte s njim. Provjerite ima li prakti nog
iskustva u etapnom ukl anjanju ispuna u zavisnosti od rezul tata mjerenja am-
permetrom ili vol tmetrom.
J ednom kad zami jeni l e svoje zubne i spune, trebat ete provesti vi emje-
seni opsean detoksi kaci jski program, koristei detoksi kaci jske mjere kao
to su sauna i parna kupel j, l imfna drenaa i, ako je potrebno, kel ator poput
DMSA da se i spere iva iz organi zma. Dodaci kao to su MSM (meti l sul foni l -
metan) i N-aceti l ci stei n, tabl ete ugl jena i al ga Chl orel l a takoer mogu pomo-
i ispiranju ive iz tijela. Mnogi zubni lijenici izvjetavaju o uspjehu s ho-
meopatski m amal gamom. Kako iva moe poremeti ti uobi ajene cri jevne
bakteri je, probi oti ci mogu biti od pomoi , ovi sno o si mptomi ma. Na kraju,
morate biti strpljivi. Kao to Sofija kae, rije je o dugotrajnom procesu.
Mogui zdravstveni probl emi s al ternativama amal gamu si gurno postoje,
ali su za vei nu ljudi, sreom, puno rjei. Uostal om, teko je povjerovati da
bi ijedan hol istiki orijentiran stomatol og za bil o koji zubarski materijal rekao
da je potpuno neri zi an.
Znamo da kompozi tni zubni ispuni mogu initi zube osjetl jivima kad se
prvi put stave. No neki su pacijenti iskusili trajnu osjetl jivost dok su im pl om-
be putale odnosno kada je postojal a pukoti na i zmeu zuba i i spuna.
Kod kompozi tni h ispuna, za koje su svi materijali na bazi smol a, vl aga poput
sl i ne, krvi ili sul kusne tekui ne moe nepovol jno utjecati na sposobnost ve-
zanja.
Kompozi tni se materijali pri stavljanju moraju pol imerizirati uz upotrebu
l ampe za pol i meri zi ranje, i me se taj plastini materijal stvrdnjava. Kad je
materijal pol i meri zi ran, zubni se i spun moe skupiti i zmeu dva i pet posto,
pri emu e se napraviti pukoti na i zmeu ispuna i zuba, koja se ne moe po-
praviti. Dr. Stephen Dunne, predava i savjetnik na Odjel u za konzervati vnu
stomatol ogi ju na Ki ngs Dental I nstitute u Londonu, tvrdi da 60 posto pol i me-
rizirajuih l ampi koje se kori ste u Vel i koj Britaniji ne radi sukl adno speci fi ka-
cijama proi zvoaa.
285
Za kompozitne se zubne i spune oekuje a e irajali upol a krae od
amal gamski h. Meutim Car) Leinfelder sa Sveuilita J une Karol i ne, koji
provodi testiranja materijal a na ljudima, kae da su idealni restorativni ma-
terijali, najvie otporni na habanje (ak i vie od navl ake od zl ata, koje sma-
tramo najtvrom tvari), napravl jeni od pol i mera na bazi smol e koji se palji-
vo nanose u sl ojevi ma.
Stomatol ozi koji kori ste tu metodu jetkaju povrinu za ispun, a onda je
zatvore sl ojem si nteti ke smol e. Potom stavljaju meki samostvrnjavajui
sl akl cno-i onomcrni cement; preko toga ide opet smol a, a onda vi sokopol i -
merizirajui materijal za makropunjenje, koji treba suiti pol i meri zi rajuom
l ampom. Slijedi jo jedan vezni sl oj smol e i materijal za mi kropunjenje nakon
toga, vi soke vrstoe i otporan na habanje.
Danas se najee koristi materijal za kompozi tni ispun sastavl jen od es-
tica stakl a i porcul ana u akri l noj osnovi . Razmil jal e li o kompozi tni m ispuni-
ma, i zaberi te zubara koji osi gurava suho radno pol je pomou gumene pl ah-
tice (rubber dam) i provodi pedantne izol acijske postupke prije stavljanja
ispuna, te koristi pouzdanu pol imcrizirajucu l ampu. Najvanije od svega, on
bi morao imati puno iskustva i puno zadovol jnih paci jenata. Moete testirati
svoju reakciju na kompozi tne (bi jel e) i spune si sanjem uzorka materijal a dva
sata, pa to ponovi ti dva dana kasni je. Pratite svoju reakciju i obavi jesti te o
njoj svojega zubnog l i jeni ka. Ako reagirate na taj odreeni kompozi tni ma-
terijal, moe se za vas pronai neki drugi.
to se zuba vae djece tie, prevenci ja je najbol je l i jeenje. Doji te ako mo-
ete, i zbjegavajte djeci davati pia sa eerom ili previ e sl atki a, hranite ih
cjel ovitim nami rni cama s mnogo voa i povra, pobri ni te se da peru zube re-
dovi to i jedu voe iza obroka. Ve je davne 1911. godi ne jedna novozel and-
ska anketa, kojom je obuhvaeno 1.500 kol ske djece, nal a da je alkama
hrana, koja lui sl inu nakon obroka, neutralizirala ki sel ost bakteri ja. Ti me se
enormno smanjil a uestal ost propadanja zuba. J edan od najbol ji h al kal nih
proi zvoaa sl i ne jest voe.
286
P e t i d i o
KIRURGIJ A
Deseto poglavlje
Uobiajeni kirurki zahvati
Od svih medi ci nski h podruja kirurgija je vjerojatno najmanje znanstvena.
Vei na se odl uka o operaci jama donosi na temel ju l i jeni kove nakl onosti , ar-
bitrarne odl uke strunih tijela ili pak trenutane mode, umjesto na temel ju
vrstih i njeni ca. Zbog oitih etikih razl oga operaci je se gotovo ni kada ne
testiraju kontrol i rani m eksperi mentom, nego se razvijaju prema ud hoc prin-
ci pu, a onda se njima drugi poduavaju pa i staisti manje-vi e kroz
praksu. To znai da se mnogi kirurzi oduevl javaju novi m tehni kama ne zna-
jui to one donose, pa ak niti hoe l i postupak uope biti od i kakve koristi.
Kirurzi svih usmjerenja podcjenjuju jednostavne rizike koji prate bi l o koji
tip operati vnog zahvata, bez obzira na to kol i ko on bi o rutinski. Sveui l i te
u Oxfordu anal i zi ral o je 225.000 operaci ja obavl jeni h u est obl injih jedi ni ca
zdravstvene skrbi , pri emu se pokazal o da je jedno od deset hitnih odstra-
njenja prostate i vi e nego jedno od pet hitnih ugraivanja umjetnog zgl oba
kuka zavril o smru paci jenta godi nu dana nakon operaci je. I ako su hitni
operati vni zahvati praeni dal eko vei m postotkom smrtnosti , visoki rizik
prati i neke pl ani rane kirurke zahvate. Primjerice, ansa da osoba koja se
odl uil a za ukl anjanje one mrene ili prostate premi ne u roku od jedne go-
di ne po operaci ji , zbog kompl i kaci ja ti jekom kirurke operaci je, iznosi jedan
prema 20.'
Vel iki udi o u broju smrtnih i shoda odnosi se na one do koji h je dol o jer
rutinski zahvat nije napravl jen kako treba. Prema treem I zvjeu o peri ope-
rativnim smrtni m i shodi ma nadl enoga bri tanskoga i stranog povjerenstva
rije je o i nformaci jama o postoperal i vni m smrtima paci jenata mjesec da-
na nakon operaci je, koje je dobrovol jno dostavi l o preko tisuu kirurga di-
l jem Vel i ke Bri tani je puno paci jenata bespotrebno umi re nakon ruti nsko-
289
ga ki rurkog zahval a. Iz I zvjea je vidljivo da je do najei h smrti zbog
I roni boze dubi nski h vena i krvnih ugruaka u pl uima dol o jednostavno
sl oga to paci jenti ma nisu davani lijekovi za spreavanje zgruavanja krvi.
Mnoge su smrti povezane s predoperati vni m pri premama, pa i sa samom
operaci jom, i zvedeni ma na brzinu, ili sa srani m udarom do kojeg je dol o
jer se ti jekom operaci je paci jentu daval o previ e tekui ne. Do znaajnog jc
broja smili dolo jer kirurg nije bio upuen u operaciju/
Mnogi su operati vni zahvati modni hir, pri hvaeni u naletu entuzijazma i
brzo pol om odbaeni u korist sl jedee novi ne, im rezultat pokae da izvor-
ni tretman nije djel otvoran. Samo se prisjetite povijesti tretmana bol ova u l e-
i ma. Poetkom se prol og stol jea vjeroval o da je obol jel i sakroil ijakal ni
zgl ob krivac za mnoge kri obol je jer dovodi do sraivanja (spajanja jednog
kral jeka s drugi m) sakroi l i jakal nog zgl oba.
To su popratil i tretmani poput uklanjanja trtine kosti, injekcija za iskliz-
nuce di skova, dugotrajna mirovanja u krevetu, trakcije kral jeni ce, ak i sti-
mul aci je ivaca svi su redom otpisani.
Posl jednja moda koja eka zaborav jest davanje injekcija sa steroidi ma u
hrskavicu medukral jeni ni h zgl obova. Novija su otkri a konano razotkrila
da ubri zgavanje steroi da nije nita uinkovitije od ubri zgavanja sl ane vode.
3
Medi ci nski fakul tet Sveuil ita u Harvardu proveo je studiju kojom se tre-
bal o vidjeti u kojoj su mjeri kirurzi u pravu kada preporuuju operaci ju. Har-
vardski su istraivai pregledali dokumentaci ju vie od stotinu l ijenika, koja
se odnosi l a na di jagnosti ci ranje jednog od najei h kirurkih zahvata uk-
lanjanja ne-zl oudni h madea. Pokazal o se da je ispravna di jagnoza postav-
l jena u manje od pol ovi ni svih sl uajeva. Dermatol ozi koji bi to trebali
moi napravil i s l akoom postavili su ispravnu di jagnozu u dvije trei ne
sl uajeva, dok su l ijenici ostal ih struka bili samo upol a tako dobri . Upravo
kao di jagnoza, tako je i odgovarajui zahvat napravl jen samo u pol ovi ni sl u-
ajeva.
Pogrene prosudbe nisu ri jetkost'u ki rurkom svijetu. U SAD-u se svake
godi ne napravi oko est mil ijuna nepotrebni h operaci ja i invazivnih pretraga.
Ondje se godi nje grekom izvadi 20.000 zdravih sl ijepih cri jeva, odnosno do
jedne trei ne svih operaci ja sl i jepog cri jeva.'
Zapravo, broj je operaci ja ogroman jer pacijenti esto nepotrebno idu
pod no. Vei na djece s kroni nom upal om srednjeg uha bude nepotrebno
podvrgnuto operaciji,"
1
kao i vei na ena koje se podvrgavaju dilalaciji i kire-
290
U o b i a j e n i k i r u r k i z a h v a l i
tai (struganje endomel ri ja) nakon potpunoga spontanog pobaaja," ili hisl e-
reki omi ji ,' ak i pacijenti koji ugrauju sranu premosni eu. Ugradnja pre-
mosni ce moe ublaiti si mptome neki m paci jenti ma, ali nema ni kakvi h do-
kaza za l o da taj kirurki zahvat uistinu produuje i vot.
s
Rezultati jedne stu-
dije, u koju su bili ukl jueni istraivai iz 14 gl avnih svjetskih kardi ol oki h
bol ni ca, pokazal i su da je do jedne trei ne svih operaci ja ugradnje premosni -
ca bi l o nepotrebno i, tovi e, skratil o ivot paci jentu. J edna treina paci jena-
ta, smatrani h sl uajevi ma ni skoga rizika, mogl a je ivjeti due da je, umjesto
operaci je, primal a terapiju l i jekovi ma.
9
UGRAIVANJ E PREMOSNICE (BYPASS)
Ugradnja srane premosni ce odnosno premotenje srane aorte (CA BG)
radikal an je zahvat koji je postao jedan od najee i zvodeni h kirurkih
zahval a, kojega se samo u SAD-u svake godi ne i zvede oko 500.000. Oko de-
set pOStO svih srani h paci jenata bit e podvrgnuto aortokoronarnom pre-
motenju, posebi ce imaju li jednu ili vie zacpl jcni h koronarni h arterija ili
nekol i ko ozbi l jno sueni h.
I stodobno je operaci ja koronarnog premotenja jedna od najnepotrebni -
jih operaci ja. Kardiokirurzi to znaju od 1970-ih, kada je nekol i ko vei h stu-
dija otkri l o da ugradnja premosni ce nije pridonijel a preivl javanju, osi m kod
paci jenata s (ekom koronarnom bol esti , posebi ce l ijeve kl ijetke, l ako su ra-
nije studije pokazi val e da premotenje ubl aava teku stenokari ju,"
1
ameri -
ki je Naci onal ni institut za zdravl je proci jeni o da 90 posto tamonjih paci je-
nata koji se podvrgavaju operaci ji premotenja od nje nema ni kakvu dobro-
bit. Analiza 37 studija o ugraivanju premosni ca zakl juil a je da se funkcija
paci jentova srca pobol java samo kod od jedne trei ne do jedne pol ovi ne
svih sl uajeva." Ostal im je paci jenti ma funkcija srca bila ista kao i prije ope-
racije.
Ti jekom operaci je kirurg uzima venu iz paci jentove noge, podlaktice ili
prsa i presauje je na zdravi di o jedne od gl avnih koronarni h arterija, te tako
premouje di o koji je bl oki ran. Tradi ci onal na, takozvana on-pump meto-
da, izvodi se dok je rad srca zaustavl jen, a paci jent i njegov krvotok spojeni
na stroj koji snabdi jeva krv ki si kom i upumpava je natrag u paci jenta. Meu-
tim vie od etvrti ne svih paci jenata pati od srane aritmije (atrijal ne fibril aci-
je) nakon operaci je premotenja,
1
- a oko est posto pretrpjet e modani
udar, od ega neki umiru, a drugima strada mental no zdravl je.
13
Preci zni je,
291
pri bl i no jedna etvrti na svih paci jenata s aortokoronarni m premotenjem is-
kusi pogoranje mental ni h sposobnosti ,
1
' i to zbog vi sokog rizika da se krv-
ni ugruak pokrene i otputuje do mozga. CA13G pacijenti (kako ih se esto
nazi va) takoer imaju potekoe s disanjem, depresi ju i druge probl eme sa
srcem i ci rkul aci jom, kao to su hipertenzija (povi eni krvni tl ak) i nenormal -
ni srani ritam.
Stoga su kirurzi eksperi menti ral i s tehni kom off-pump, poznatom i kao
premotenjc uz rad srca (-beating-heart bypass surgerv), ti jekom koje se
rad srca odrava i stabil izira pomou posebne opreme ovaj postupak ki-
rurzi dre dal eko sigurnijim.
ini se, ipak, da taj noviji postupak ima isti potenci jal za izazivanje traj-
nog oteenja mozga
1 5
i est puta vei rizik da uzi manje i presai vanje pre-
satka ne uspi je.
16
Ako paci jent i uspi je preivjeti operaci ju, on se jo uvijek suoava s ni ma-
l o beznaajni m rizicima. Vie od tri posto paci jenata s trostrukom premosni -
com umi re u prvoj godi ni nakon operaci je, kao i skoro tri posto paci jenata s
dvostrukom premosni com, a ta se brojka si l no uveava sa starosnom dobi .
1
'
Najvie od svega zapanjuje i njeni ca da je premosni ca znatno opasni ja i
znatno neui nkovi ti ja od konzei vati vne farmakoterapi je. Pri bl i no tri puta vi-
e ljudi umi re nakon toga, navodno prokuanoga ki rurkog zahvata, u uspo-
redbi s oni ma koji su izbjegl i no i odabral i srediti svoje trostruko arterijsko
zaepl jenje pomou l i jekova.
l s
Moda je najbol je, doi sta, ne initi nita. Novi dokaz govori o tome da se
srce, kad ga se ostavi da se samo snal azi, pouzdaje u svoju i stananu intel i-
genci ju. Tako srce sa zaepl jenji ma gl avnih ila zna da ne dobi va dovol jno
kisika, te e se upustiti u samol i jeenje. U tri etvrti ne sl uajeva srce e od
novih krvnih ila izgraditi svoju vlastitu, prirodnu premosni cu opstrui rani h
ila. Te kolaterale koronarni h ila odravaju protok krvi do srca kada su
gl avne il e zatvorene. U roku od tri do est mjeseci paci jenti koji apsol utno
nita ne poduzi maju osjetit e poputanje bol a u prsnom kou.
I pak, kao da preutno priznaju da je nji hov rad obavi o netko drugi, kol a-
teral ne il e nestaju kod paci jenata kojima je premosni ca kirurki ugraena.
Ako premotenje ne uspi je, takvi su pacijenti u veoj opasnosti nego to bi
bili da su nji hove pri vremeno "Zaobilazne il e ostal e netaknuti ma. To nam
govori da srce ima svoj vlastiti mehani zam samoi scjel jenja, koji se naruava
kada l ijenici previ e poure s operaci jom netom je paci jent pretrpi o akutni
srani udar. Dvije su studije takvih paci jenata pokazal e da je umrl o dal eko
vie operi rani h paci jenata u usporedbi s onima na konzervati vnoj terapiji li-
j ekovi ma.
1 9
Sl i no tomu, u studiji VANQWISII, koju je provel a Uprava za ve-
terane ameri ke vl ade, umrl o je tri puta vi e paci jenata s ugraenom premos-
ni com nego oni h koji su bili na pozornom promatranju. Tri godi ne kasni je,
broj premi nul i h paci jenata s konzervati vnom terapijom bi o je gotovo za et-
vrtinu manji od paci jenata s ugraenom premosni com.
2
"
BOL U LEIMA
Kirurki tretman bol ova u l eima pri kl adno ilustrira kako neki kirurzi, zal jub-
l jenici u skal pel , ba i nemaju previ e dokaza za to da e operaci ja biti od
koristi. U vei ni sl uajeva medi ci na je pokazal a okantnu nepri mjerenost u
di jagnosti ci ranju i l ijeenju probl ema bol ova u l ei ma, esto bivajui skl ona
tome da probl em pogora.
Tu je stranu istinu profesor Gordon Waddel l , ortopedski kirurg bol ni ce
Western I nfi rmary u Gl asgowu, bespotedno opi sao ri jei ma: Dramatini ki-
rurki uspjesi vri jede, naal ost, samo za jedan posto paci jenata sa smetnjama
u donjem dijel u l ea. Neuspjeni smo u sl uaju preostal i h 99 posto paci jena-
ta s jednostavnom kri obol jom koji ma se, unato novi m istraivanjima i svim
naim tretmani ma, probl em progresi vno pogorao.
21
Od 15 do 20 posto svih paci jenata koji se podvrgnu operaci ji bit e svrs-
tano u kategori ju sindroma neuspjel e operaci je kral jenice ("failed back
surgery syndrome) sl ubeni naziv za osobe s kroni ni m bol om u l eima
za koji l i jeni ci nemaju rjeenje. Svake godi ne od 200.000 do 400.000 ameri -
kih paci jenata ide pod kirurki no. A to znai da e svake godi ne oko
30.000-80.000 Ameri kanaca trpjeti znatno jae bol ove nego prije no to su se
upustili u operaci ju.
Brojni su sl uajevi iscrpl jujuih rezidual nih bol ova prouzroeni neade-
kvatnim kirurkim zahvatom zbog bol ova u l ei ma. Najpopul arni je operaci je
ukl juuju: l ami nektomi ju, kod koje se ukl anja disk i dijel ovi kral jeaka, i me
se ivcu daje vi e prostora za pomi canje, a da pritom ne bude uhvaen ili sti-
jenjen kral jeni com; di sketomi ju, kod koje se odstranjuje disk; i fuziju, ko-
jom se kirurki spoji jedan kral jeak s drugim kako bi se smanji l o ono to se
obi no di jagnosti ci ra kao prevel iki medukral jeni ni pomak. Nakon fuzije taj
se segment kral jeni ce nee moi pomi cati .
Ukl anjanje diska, prema nal azima est Studija operaci ja kral jeni ce, osl o-
baa bol a u l eima samo oko pol ovi ne svih pacijenata.*
2
Pritom od preko
stotinu neuspjel i h operaci ja kral jeni ce, a to se prvenstveno odnosi na od-
stranjenje di ska, kirurki zahvat nije bi o indiciran u dvije trei ne sl uajeva.
25
Tri od etiri studije, koje su usporei val e operaci je sa i bez l umbal ne (donji
di o l eda) fuzije kral jeni ce, nisu nal e ni kakve prednosti fuzije; kompl i kaci je,
ukl juujui i kroni ne bol ove, bil e su podjednake ''
J edna je druga studija sindroma neuspjel e operaci je kral jeni ce" pokaza-
l a da je u vie od pol ovi ne svih takvih sl uajeva nedostajal a prava di jagnoza
ili je sama operaci ja prouzroi l a stanje nazvano lateralna spi nal na stenoza,
odnosno suenje dijel a kral jeni ce, i me se izaziva pritisak na l enu modi -
nu.-
5
Od toga je jo vaniji ogroman broj krivo postavl jeni h di jagnoza. Od svih
paci jenata koji su bili upueni u kliniku C.orona Waddel a u Glasgovvu "60
posi o vjeruje ili im je reeno da imaju prol aps di ska, i ako je kod samo 11
posto njih postojao neki dokaz o zahvaenosti korijena ivaca, kae on.-'
6
Naposl jetku, i sam postoperati vni oiljak (-epidural na fibroza) moe biti
uzrokom neuspjel e operaci je- i kroni nog bol a. Ameri ki specijal ist za kra-
l jenicu Henry La Rocca iz Sveuil ita Tul ane u Lousiani naao je znaajne
dokaze da kirurzi uzrokuju ozl jede korijena ivca dok se i vac odvaja od po-
maknutog diska, to stvara oil jak, a time i dugotrajan bol i pritisak na ivac.
Dura [opna l ene modi ne! ili Cauda equina [izdanci ivaca koji izl aze iz za-
vrnog dijel a l ene modi ne] trpe tetu zbog l oe kirurke tehni ke, to moe
imati katastrofal ne posl jedice, navodi La Rocca.
2 7
Tono se to dogodi l o Sarah iz Woki nga. Njezini su se probl emi s kral je-
ni com javili nakon hi sterektomi je, tako da je pristala na operaci ju kral jeni ce.
Osjetl jive ovojni ce l ene modi ne (meni nge) upal i l e su se i natekl e. Sada te
natekl e ovojni ce konstantno vi e pritisak na njezinu kral jeni cu, pa se osjea
onesposobl j enom zbog nesnol ji vog bol a.
Gordon Waddel l i drugi zakl juuju da ako je speci fi ni probl em i spravno
prepoznat kao to je to deformi tet ili fraktura kral jeni ce ili herni ja diska
tada kirurgija moe pomoi , ali ne i u sl uaju ubl aavanja nespeci fi ci rane
kri obol je.
28
U mnogi m sl uajevi ma bol u leima ne mora uope biti u vezi s kral je-
ni com, ve moe bili uzrokovan el uani m ul kusom,
29
l oim tonusom trbu-
nih mi i a,
5
" upal om guterae
51
pa i sranom bol esti .
52
Uistinu se najbol ji re-
294
U o b i a j e n i k i r u r k i z a h v a t i
zullati postiu kada l ijenici pristupaju probl emu bol ni h l eda hol istiki, kao
i ntegral nom dijel u tijela, i zalau se za osteopati ju, ki roprakti ku mani pul aci -
ju, vjebe za kral jenicu i kretanje.
55
KIRURKI ZAHVAT KOD RAKA DOJ KE
Nema sumnje da je stopa pobol a od raka dojke zastraujue vi soka. Ali stva-
ran broj sl uajeva raka dojke moe biti uvel ike napuhan obradom moderne
medi ci ne.
Moda najvei skandal kirurgije raka dojke lei u tome to ak do pol ovi -
ne svih sl uajeva takozvanog raka dojke uope nije rak, nego neto bezo-
pasno to mal o odstupa od normal e, ali to e se vjerojatno, dugorono gl e-
dano, samo od sebe rijeiti. Lijenici vjeruju da je duktal ni karci nom in situ
(DC1S) rani gl asni k raka dojke, kao to je i iva predodba o tome da je ne-
normal an nal az Papa tesla znak upozorenja na rak vrata materni ce. Ali DC1S
se moe pokazati bezopasni m odstupanjem koje, kao i neuobi ajen rezultat
Papa testa, u veini sl uajeva ne napreduje u rak. Nai me, ene S ukl al ni m
karci nomom in situ moda ga ni kada i ne bi bil e svjesne kad medi ci na ne bi
ustrajala na nezgrapni m probi rni m tehni kama za rak. I nzistirati na ki rurkom
zahvatu u sl uaju DCIS-a barbarski je in jednako kao i napraviti hi sterekto-
miju eni sa sumnji vi m Papa testom, to su prethodne generaci je dral e op-
epri hvaenom praksom.
Duktal ni karci nom in situ je stanje u kojem su ml ijeni kanal i ispunjeni
mal i m esti cama kal cija (mikrokal cifikacijama, struni m jezi kom reeno).
Svaka takva abnormal nost sadrana je u ml ijenim kanal i ma dojke i ne iri se
na okol no tki vo dojke ili bi l o kojeg drugog dijela tijela poput limfnih voro-
va (odatl e i naziv in situ, odnosno na mjestu). Te mi krokal ci fi kaci je nisu
dovol jno vel i ke da bi se mogl e napipati, nego se mogu registrirati samo ma-
mografi jom. Vjeruje se da su prekursori raka, ali one same po sebi nisu kan-
cerozne tako da i samo i me (duktalni karci nom) zavarava. Unato l omu
DCIS se tretira poput drugih invazivnih karci noma i kl asificira kao nulti stu-
panj raka to znai rak koji se nije drugdje proi ri o.
DCIS se obi no potvruje ili bi opsi jom tankom igl om, kojom se izvlai te-
kui na i djel ii tkiva dojke, ili bi opsi jom i rom igl om, kojom se uzima vei
komad tkiva dojke za hi stol oko ispitivanje.
Ameri ko drutvo za borbu protiv raka procjenjuje da se svake godi ne di-
jagnosticira 41.000 novih sl uajeva DCIS-a, to predstavl ja oko 25 posto svih
295
_
di jagnosti ci rani h karci noma dojke. Uobi ajen tretman jest ukl anjanje kvrice
(l umpektomi ja) ili potpuno ukl anjanje dojke (mastektomi ja), nakon koje sli-
jedi zraenje.
Nedavno je grupa austral skih patol oga, u pismu objavl jenom u asopi su
The Lancet, navel a da kod izvoenja bi opsi je i rom igl om u sl uaju abnor-
mal nosti uoeni h mamografi jom, uestal o otkrivaju ugasle shi ajeve zna-
i i zl i jeene dukl al nog karci noma in situ. Rije je o kal ci fi ci ranoj masi koja
je bil a DCIS, koji je, ini se, pri rodno nestao.
U pismu se takoer spomi nje a je ta pojava i zl i jeenog DCIS-a prvi
put opi sana u medi ci nskoj literaturi prije sedamdesetak godi na.
3
' Australski
su patol ozi opetovano nailazili na arita abnormal nosti u sreditu tih mi-
krokal ci fi kaci ja, koja su se u biti iscrpil a. Sve to je ostal o jest samo posl jednji
ostatak starog probl ema, koji je tijel o ui nkovi to stavi l o pod kontrol u ab-
normal ni ml i jeni kanal ili kal cificirana masa okruena fi brozni m tki vom.
Australci su vrl o oprezno napomenul i da se takvi nalazi nisu uvijek mogl i
ubrajati u dobroudne, te predl oil i nastavak istraivanja. I pak, britanski spe-
cijalist za rak dojke profesor Michael Baum kae da, kako je pokazal o njego-
vo iskustvo, vi e od 80 posto svih sl uajeva DCIS-a ni kada ne napreduje u
rak.
35
ak i kad se to dogodi , mortalitet je i zni mno nizak, a konvenci onal an
tretman ne pri donosi produl jenju ivotnog vi jeka. Prema recenziji svih stati-
stikih pokazatel ja o raku dojke, koju je napravil a strunjaki nja za rak Marys
ann Napol i iz udruge Center for Medical Consumers u New Yorku, jedan
posto ena s DCI S-om umi re od raka dojke bez obzi ra l i jee l i se ili ne.
3 6
Neri jetko, doi sta, kirurki zahvat u sl uaju raka, ukl juujui u to i rak doj-
ke ili DCIS, moe zapravo ubrzati njegovo i renje. Dr. J udah Fol kman s Har-
vardskog sveui l i ta provel a je istraivanje koje je pokazal o da je stvaranje
novih krvriih il a, proces nazvan ungiogenezu, odgovorno za i renje raka.
Oteenje koe i mi i a, do kojeg dolazi l i jekom ki rurkog zahvata, i posl je-
di na naval a krvi i kisika na to mjesto, ukljuit e prekida za angi ogenezu.
Dodatna krv i krvne il e stani cama tumora otvaraju put do udal jeni h orga-
na. Ve i sama bi opsi ja moe biti oki da za angi ogenetski proces.
-Latentnom raku koji ni kada ne bi naudi o eni, kae Baum, napravite bi -
opsi ju, pokrenete angi ogenetski oki da, i on prestaje biti l atentan on pos-
taje agresi vna bol est.
I mpl i kaci je tih otkri a su gol eme. Ve godi nama l ijenici priznaju da ne
znaju da li se DCIS iri, ali ipak rade mastektomi ju, za svaki sluaj. A sada
i mamo i dokaz da bi, u veini sl uajeva, DCI S mogao biti mali poar za i je
gaenje tijel o ima svu potrebnu opremu, bez potrebe za drastinim mjerama
cijel e vatrogasne bri gade moderne medi ci ne. Ti nal azi takoer ukazuju na to
da su mnogi sl uajevi takozvanog karci noma dojke kri vo eti keti rani .
Naposl jetku, oni takoer govore o tome kol i ko je mamografi ja nepreci -
zan i nstrument za detekci ju. Detekti rajui sve nenormal nosti bez razl ike, pa i
one beni gne, mamogrami pri donose probl emu raka dojke, a ne njegovu rje-
enju. Mnogi bi se sl uajevi DCIS-a mogli nepri mi jeeno rijeiti sami od sebe
da se nisu pojavil i na mamogramu.
I ma l i ena pravi rak dojke, l ijenici e prvo inzistirati na ki rurkom zahvatu.
I ako nemal i broj medi ci nara vjeruje da izrezati tumor znai reducirati i renje
raka ti jel om, neki od njih, a medu njima i dr. Baum, specijal ist za rak dojke s
vie od 30 godi na iskustva, vjeruju da je kirurgija uvel i ke odgovorna za ire-
nje raka.
37
naroi to stoga to ona, ini se, poveava rizik za ponovno javl ja-
nje karci noma ili smrtni i shod u roku od tri godi ne nakon zahvata.
3
" Smatra
se da ak i neznatno prodi ranje u tkivo, to se dogaa kod bi opsi je, dovodi
do raka kod jedne od 15 ena
3 9
i irenja raka u jednoj treini sl uajeva.
40
Osi m to je nepotreban, veliki broj kirurkih postupaka koji se jo uvijek
kori ste oi gl edno je zastario. Unato raznol ikosti kirurkih tehni ka, mnotvu
suporti vni h terapija i brojni m uvjerljivim novi nski m napi si ma o znaajni m
posti gnui ma u borbi protiv raka dojke, istina je da kirurki tretman raka doj-
ke nije napredovao ni pedlja u posljednjih sto godina. U sto godina, kae
dr. Edward F. Scanl on iz Medi ci nskog fakul teta Sveuil ita Northwestern u
I l l inoisu, koji je temel ji to prouavao incidenciju raka dojke, tretman raka
dojke evol ui rao je od nepostojeeg do radikal nog, i natrag do konzervati v-
nog, a da se pri tom mortal itet nije mi jenjao.
41
I ako vl adi ne i vei na drugih sl ubeni h institucija preporuuju potedni
tretman dojke u sl uaju ranog otkrivanja raka, neki kirurzi uporno trae pot-
punu mastektomi ju, operaci ju sakaenja koja je razvijena u 19. stol jeu i koja
nikada nije istinski prei spi tana kako bi se utvrdil o je l i primjenjiva i na dana-
nje paci jenti ce pa i to je li ikada doista bil a ui nkovi ta.
Standardnu radi kal nu mastektomi ju osmi sl i o je dr. Wil l iam Hal sted, i to
prije jednog stol jea. (Dr. Hal sted je poznatiji kao zagovorni k neko revol u-
ci onarne i deje: da bi kirurzi trebali nositi steril ne rukavi ce.) Operaci ja koju je
297 296
on prvi i zveo ukl juival a je odstranjivanje dojke, veeg dijel a koe, oba prs-
na miica i limfnih vorova.
Ubrzo nakon Drugoga svjetskog rata, studija provedena u tri bol ni ce u
I llinoisu otkril a je mal e razl ike u petogodi njoj i desetogodi njoj stopi prei v-
ljavanja i zmeu radikal ne mastektomi je, jednostavne (total ne) mastektorni je
ili jednostavnog ukl anjanja tumora. A onda je, neki h 25 godi na kasni je, u a-
sopi su The Lancet objavl jena anal iza 8.000 sl uajeva, koja jednako tako nije
naila na razl ike u stopi preivl javanja medu paci jenti cama koje su bil e pod-
vrgnute bi l o kojem od tih operativnih zahvata.*- Unato tomu Hal steov zah-
vat nije si l azi o s repertoara prosjenog kirurga jo naredna dva desetl jea.
Negdje je bi o zami jenjen modificiranom radi kal nom kirurgijom, kojom se
odstranjuju dojka i limfni vorovi, ali ne i prsni miii, ili jednostavnom mas-
tektomi jom, koja odstranjuje samo dojku. Ali i modi fi ci rana je radikal na mas-
tektomi ja, ba kao i njezina prethodni ca, uvedena u praksu bez znanstveni h
studija koje bi potvrdil e njezinu vrijednost.
Znanstveni su dokazi u 1980-ima, poput ranijih studija, pokazal i a se
mastektomi ja nije pokazal a od koristi to se tie ponovnog javl janja raka ili
preivl javanja u odnosu na potedne operati vne zahvate koji nastoje sauvati
dojku, kao to je l umpektomi ja (ukl anjanje samo tumorskog tki va) ili kva-
drantektomi ja (odstranji vanje dijela dojke). U najsl avnijoj studiji, koju je pod
vodstvom dr. Bernarda Fishera provel a ameri ka grupa za kl i ni ke pokuse
National .Surgical Adjuvant Breast and Bowel Project iz Pennsyl vani je, a ko-
jom je praeno pri bl i no 2.000 ena tijekom vie od devet godi na, nije bi l o
razl ike u stopi preivl javanja izmeu ena koje su i mal e samo l umpektomi ju,
onih koje su osim toga prol e i zraenje te oni h koji ma je napravl jena total na
mastektomi ja.'
3
Nekol i ko godi na kasnije list Chicago Tribuneobjavi o je da je drugi pokus
istoga pennsyl vani jskog tima dotad najvee ameri ko istraivanje raka
dojke kri votvoren. Oko 100 pacijentica koje ne zadovol javaju uvjete bi l o
je uvrteno u istraivanje kojim je obuhvaeno 5.000 paci jenti ca u 485 sveu-
ilinih i opi h bol ni ca. Kad je propust razotkriven, dva tima u Pennsyl vani ji
preispital a su podatke dobi vene istraivanjem, iskl juivi one koji se odnose
na nepri kl adne paci jenti ce, i unato tomu dol a do istih rezul tata. Nakon to
je ta druga vel ika ameri ka studija 0 karci nomu, takoer pod vodstvom Ber-
narda Fi shera, diskreditirana, on je odstupi o s mjesta predsjedavajueg istra-
i vakog projekta. to se te druge studije tie, kojom se provjeraval a djel o-
tvornost tamoksi fena u prevenciji raka dojke, dr. Fisher je bi o optuen a je
preutio pokazatel je o povezanosti tamoksi fena i razvoja raka enometri ja.
I nformativni obrasci za pri stanak za sudjel ovanje u istraivanju, koji ene
moraju proitati i potpisati prije no to se ukl jue u pokus, izgl eda a nisu
ukl juival i najsvjei je podatke koji pokazuju da su etiri ene umrl e nakon
uzimanja tamoksi fena.
44
Sreom, novija istraivanja ameri koga Naci onal nog instituta za rak (NCI)
potvrdil a su da je l umpektomi ja sa zraenjem u istoj mjeri ui nkovi ta kao i
radikal na mastektomi ja za stavl janje prvog stupnja raka po kontrol u. NCI je
naao a je oko tri etvrtine paci jenti ca, koje su prol e zraenje nakon od-
stranjenja tumora, prei vjel o, to je usporedi vo s brojem preivjel ih paci jenti -
ca nakon radi kal ne mastektomi je.
45
A u Italiji su istraivai ustanovil i a je
broj preivjel ih paci jenti ca ili oni h s l okal nim reci di vom raka jednak bez ob-
zira na to jesu l i se podvrgl e radi kal noj mastekl omi ji ili potednom kirur-
kom zahvatu, takozvanoj kvadrantekl omi ji (odstranjenje samo etvrti ne doj-
ke), uz dodatno zraenje.
41
'
Od 1990. ameri ki Nacional ni institut za zdravstvo preporuuje kirurzima
da se odl ue za po.feni kirurki zahvat koji e sauvati dojku, umjesto mas-
tektomi je, na vei ni ena s rakom dojke 1. ili II. stupnja. Pod tim podrazumi -
jevaju tumore promjera manjeg od etiri centi metra, ograni ene na i shodi te
pojavl jivanja (jednu dojku) bez zahvaanja miia prsnog koa ili koe. U
prol osti su l ijenici pretpostavl jal i da je rak naen u pazuni m l imfnim vo-
rovima razl og za radikal nu mastektomi ju. Nakon pri openja Naci onal nog in-
stituta za zdravstvo zahvaenost se limfnih vorova (sve dok su na istoj strani
kao i tumor) sada ne smatra rel evantnom za odl uku o radi kal noj mastekto-
miji.
Unato napi si ma 0 sigurnosti l umpektomi je mnogi l ijenici jo uvijek mis-
le a je za enu najbol je a oni to vie izreu, te odbi jaju ponuditi poteni
operativni zahvat mnogi m enama s ranim stadijem raka dojke. Studija iz
Seattl ea pratila je bazu podataka o karci nomi ma preko pet godi na. Pokazal o
se da je tek manje od treini ena ponuen poteni zahvat na dojci i ako je
bi l o posve i zvjesno da tri etvrtine njih ima rani stadij raka. Nakon 1985. go-
di ne (kad je publ icitet oko potedni h zahvata spl asnuo) praksa potei vanja
dojke jo je i vi e zaobi l aena, a l ijenici su se vratili modi fi ci ranoj radi kal noj
mastektomi ji , ak i kada nije bi l o dokaza koji bi podral i njihov i zbor.
47
Lijenici su takoer propustili ponudil i terapiju zraenjem enama obol je-
lima od karci noma koje su ve prol e menopauzu, i bili skl oniji rtvovati doj-
ke starijim paci jenti cama, ak i kad su imal e isti stupanj raka dojke kao i ml a-
de paci jenti ce. Osi m toga, kako se pokazal o, to je ena i muni ja i obrazova-
nija, to su vei izgledi da e joj dojka biti sauvana ^ U mnogi m medi ci n-
skim centri ma, naal ost, mastektomi ja je jo uvijek kirurka operaci ja i zbora.
OPERACIJ A HERNIJ E
Kada je rije o podruji ma gdje se primjenjuju drugi tipovi kirurkih zahvata,
l ijenici se esto ne mogu sloiti oko toga kojom e se tehni kom probl em
najbol je rijeiti. I ako uspjena operaci ja herni je (ki l e) nije jednostavna, kao i
vei na kompl eksni h abdomi nal ni h operaci ja, iskusni kirurzi preputaju tu
vrstu operaci ja, koju oni smatraju rutinskom i dosadnom, poetni ci ma, da
oni na njoj izbruse svoje profesi onal no znanje. Mladim je l i jeni ci ma u En-
gl eskoj doputeno da sami obavl jaju operaci ju nakon svega est operaci ja
obavl jeni h uz supei vi zi ju.
49
To je moda jedan od razl oga tragi no ni skog
stupnja uspjenosti . Nai me, etiri je puta opasni je podvrgnuti se operaci ji
hernije nego ivjeti bez nje i mate l i vie od 65 godi na starosti.''
0
Do deset
posto operaci ja morat e se ponoviti u razdobl ju od pet godi na.
Kompl i kaci je su takoer uobi ajene. Do 40 posto l aparoskopski h opera-
cija herni je i 33,4 posto otvoreni h operaci ja herni je uzrokuju probl eme.''
1
Ti
se probl emi mogu odnosi ti na povrede crijeva, to se javlja u etiri posto sl u-
ajeva,
52
ili trajne bol ove,
5 5
to se dogaa u etiri posto sl uajeva, ili ak na
bol ili nedostatak osjeta za vri jeme spol nog odnosa.
5 4
I sto je tako upitna i
operati vna tehni ka koja koristi pol i propi l ensku mrei cu za reparaci ju herni -
j e.
5 5
RAK PROSTATE
Preesto kirurzi uzimaju skal pel u ruke prebrzo, dok bi jednostavno pozorno
ekanje odnosno praenje situacije da se vidi pogorava l i se ona ili ne
bi l o pri mjereni je. Upravo je to sl uaj s rakom prostate. Najei obl i k raka (i
operaci je) koji pogaa mukarce starije od 40 godi na odnosi se na prostatu,
lijezdu koja lei tik i spod baze mokranog mjehura i proizvodi sjemenu
pl azmu. Zbog toga to je smjetena tako bl izu mokranog mjehura i mokra-
ovoda, probl emi s njom nemi novno uzrokuju probl eme s mokrenjem, l ako
se uestal ost javljanja raka prostate nije poveal a, uestal ost agresi vni h tret-
mana, poput zraenja i kirurkog zahvata, jest i to za ogromni h 36 posto.
Podaci iz devet registara obol jel i h od karci noma dil jem Ameri ke, uz one
koje je pri kupi o tamonji Nacional ni centar za zdravstvenu statistiku, zajedno
su pokazal i vrl o skroman porast pobol a od raka prostate u razdobl ju od
1983. do 1989. (ugl avnom zahval jujui intenzivnijim nastojanji ma da se bo-
lest detekti ra u ranom stadi ju). Porasta pobol a od oni h tipova raka koji se i-
re i koji su fatalni nije bi l o. Unato tomu stopa obavl jeni h prostatektomi ja
(ki rurko odstranjenje prostate) poveal a se za pri bl i no 35 posto godi nje,
pri emu se to poveanje uvel i ke razl ikuje od podruja do podruja.
56
ini se ipak da sve to agresi vno rezanje ni najmanje ne utjee na stopu
prei vl javanja. Sol i dan broj dokaza govori u prilog tome da je konzervati van
tretman ranog raka prostate a to znai radije se prikl oniti metodi ekanja
i pozornog promatranja te usto koristiti druge obl i ke terapi je, pri mjeri ce hor-
monsku, nego pohitati s operaci jom moda najbol ji izbor, naroi to kod
starijih mukaraca za koje se pretpostavl ja da im je oeki vani ivotni vijek
deset godi na ili manj e.
5 7
To je ugl avnom stoga to rak prostate moe biti, u
osnovi , spororastui obl i k raka. I zvjetaji s autopsi ja otkrivaju nam da trei na
mukaraca u Europskoj uniji ima rak prostate, ali samo jedan posto njih umi -
re od njega.
5
" Za mukarce starije od 70 godi na izvjesnije je da e umrijeti s
rakom prostate nego od njega/ '
1
Mnotvo je pokazatel ja da se vei na raka prostate ne iri. U dvije su dese-
togodi nje opsei vaci jske studije tumori imali samo l okal ni rast i nisu se irili
na druge organe kod dvije trei ne paci jenata. Kod tih je paci jenata hormon-
ska terapija obi no imala uspj eha.
60
Za mukarce starije od 70 godi na radikal na prostatektomi ja ne samo da
nije bol ja od ekanja i pozornog promatranja, nego moe biti krajnje tetna.
61
Tri deset dana nakon operaci je umi re pri bl i no dva posto mukaraca starijih
od 75 godi na. Postotak preivjel ih moe biti vii u grupama u koji ma nije ni-
ta ui njeno (osi m pozornog promatranja), u usporedbi s grupama podvrgnu-
tima operati vnom zahvatu.
62
Mnogo operi rani h paci jenata umi re od brojni h
postoperati vni h kompl i kaci ja, ugl avnom vezani h uz rad srca, u roku od mje-
sec dana nakon operaci j e.
6 3
Danas je jedna od najei h operaci ja transurel al na prostatektomi ja
(TURP), kod koje se endoskopski m i nstrumentom, koji se vodi kroz peni s,
prostata ree ili spal juje. To je jedan od tretmana i zbora, ne samo u sl uaju
raka prostate, nego i kod poveane prostate. Mukarce se uvjerava da e tom
tehni kom zadrati potenci ju. No posl jednji podaci govore o l ome da u 80
posto sl uajeva mukarci ostaju i mpotentni ; nemal i broj njih imat e i nkonti -
nenci ju, a mnogi e patili od produl jenog krvarenja.
6, 1
Razl og za i znenadni
procvat radi kal ne prostatektomi je povezan je s uvoenjem tehni ke ouvanja
ivca za potenci ju (nerve-sparing). Tom se operaci jom odstranjuje cijel a
prostata zajedno s kapsul om, ali gotovo svi ivci ostaju sauvani , kao i, pret-
postavl ja se, seksual na potenci ja.
Osi m to je prate brojne nuspojave, operaci ja prostate moda ak nee iz-
lijeiti probl em. U vel i kom broju sl uajeva rak se ubrzo vraa nakon opera-
ci je. Prema studiji ameri ke kl i ni ke Mayo rak prostate se ponovno javl ja kod
oko osam posto paci jenata nakon jedne godi ne, a kod 40 posto njih nakon
10 godi na.
6 5
Osi m to ne pri donosi stopi preivl javanja, bi l o kakav medi ci n-
ski tretman, s l i jekovi ma ili kirurki zahvat, negati vno utjee na kval itetu pa-
ci jentova i vota. Ustanovl jeno je da pacijenti s rakom prostate koji su imali
operaci ju ili uzi maju l i jekove imaju znaajno pogoranje seksual ne, uri narne
i cri jevne funkci je u usporedbi s oni ma i je je stanje samo pozorno praeno.
Uestal ost kompl i kaci ja kod tretmana izrazito je vea nego to se to openi to
mi sl i .
66
No ono to je najvani je jest podatak da je radikal ni kirurki zahvat indi-
ciran samo u vrl o mal om broju sl uajeva: kod paci jenata s rakom u vrl o ra-
nom stadiju (stadij 1.), koji je ograni en samo na l ijezdu, a ne zahvaa i nje-
zinu kapsul u ili l i mfne vorove. On je takoer ui nkovi t samo ako tkivo oko
l ijezde nije zahvaeno rakom.
67
I mate l i preko sedamdeset godi na i va je rak u ranom stadiju, odl uka bi
trebal a biti l aka: odabrati pozorno praenje. A ko ste pak ml adi, vaa odl uka
umnogome zavisi od toga u kojoj je fazi rak, kao i tome udovol javate l i kri-
terijima za operaci ju ili ne. Za one za koje je oeki vana ivotna dob znatno
dua od deset godi na ekanje i pozorno promatranje se povezuje s veom
vjerojatnosti za i renje raka, odnosno za smrt zbog raka prostate/ *
I pak, vei na utemel jeni h dokaza otkriva da konzervati van tretman moe
biti razuman i zbor za mukarce svih dobi s I . i I I . stadi jem bol esti . Pritom se
priznaje da je korist od agresi vnog tretmana (nasuprotnog konzervati vnom),
ak i kad je rije o I I I . stadiju raka, ne odve oita te da su potrebne nove
strategije za laj stadij raka. Drugo istraivanje pokazuje da e i ml adi mu-
karci _ oni koji su u svoji m ezdeseti ma sa spororastui m rakom prostate
302
vjerojatno ivjeti jednako dugo kao i mukarci bez tumora. U jednoj je studiji
Sveuil ita Connecti cut samo devet posto paci jenata s rakom ni eg stupnja
premi nul o nakon 15 godi na. A samo oni s brzorastui m odnosno tumori -
ma vi sokog stupnja mogu ivjeti krae, mogue od etiri do osam godi na
krae od svojega oeki vanog i votnog vi jeka. Unato tomu, oni ma s tumori -
ma vi sokog stupnja moda bi mogl o biti bol je bez radi kal nog ki rurkog za-
hvata, jer nezanemari vi probl emi povezani s l i jeenjem moda nee prevag-
nuti nad i zgubl jeni m godi nama.
69
To treba imati na urnu jednako kao i i nje-
nicu da kirurka operaci ja mnogi m paci jenti ma moda ne donosi ni kakvu
korist.
Osi m to se ne ini da operaci ja raka prostate poveava stopu preivl ja-
vanja, postoje mil jenja kako njegovo probi ranje (skri ni ng) i radi kal na inter-
venci ja jednostavno mogu prstom uprijeti u mnoge karci nome koji bi i nae
ostali pritajeni i neopasni da su ostali neotkri veni .
Odreeni l ijeniki krugovi strahuju da radikal na kirurgija u l ijeenju raka
prostate (kao i raka dojke) moe samo pospjeiti njegovo i renje. Lijenici
pretpostavl jaju da niska stopa preivl javanja ima veze sa smrtonosnom spo-
sobnosti irenja raka prostate. Otkri veno je, nai me, da kirurzi sl uajno ire
stani ce raka u druge di jel ove tijela dok i zvode operaci ju. U jednoj su studiji
stani ce raka prostate otkri vene u krvi 12 od 14 paci jenata nakon operaci je.
Samo su troji ca njih imal a cirkul aciju takvih stanica i prije operaci j e.
7 0
Nada-
lje, kao i u sl uaju raka dojke, probadanje koe ti jekom bi opsi je ili operaci je
moe pri doni jeti irenju raka. Za rak se prostate pokazal o da se iri bi opsi -
j om.
7 1
HISTEREKTOMIJ A
Ako je carski rez pi va, hi sterektomi ja je svakako druga na listi najee i zvo-
deni h operaci ja na enama u SAD-u, u emu je Vel ika Britanija brzo susti e.
Ako ste ena u Americi, vaa je ansa jedan prema tri da ete ostati bez svoje
materni ce do 60-og roendana; u Vel i koj Britaniji ansa vam je u omjeru je-
dan prema pet.
Hi sterektomi ja ipak, kada se radi o najnepotrebni ji ma kirurkim zahvati -
ma, nadil azi sve ostal e. Tri etvrti ne svih hi sterektomi ja izvodi se na enama
ml adi ma od 50 godi na, i to zbog vrl o dvojbeni h razl oga. Doi sta, gi nekol oko
vi jee Sveui l i ta Kal ifornije nedavno je zakl jui l o da je gotovo tri etvrtine
svih hi sterektomi ja neopravdano.
72
I ako su jedini odrivi razl ozi za i zvoenje
hi sterektomi je karci nom materni ce i endometri ja ili nezaustavl ji vo krvarenje
nakon poroda, na njih se odnosi svega oko deset posto svih i zvedeni h zah-
vata.
73
Za preostal i h 90 posto histerektomija razlozi su razni i upitni: fi brom, en-
dometri oza, prol aps mokranog mjehura, retroverzija materni ce, obi l ne men-
struacije ili neobjanji vi menstrual ni probl emi , koji ma se esto daje matoviti
gi nekol oki naziv kongestija zdjelice. J edan od pokazatel ja za to kol i ko su
odl uke o operaci jama sl abo utemel jene ili neupravl jane prema strogim krite-
rijima za preporuku operaci je jesu ogromne razl ike u zastupl jenosti hi sterek-
tomije i zmeu raznih l i jeni ka ili raznih dijel ova zeml je, pri emu se najvea
stopa hi sterektomi ja vee uz Afroameri kanke ili si romane ameri ke ene.
7
'
1
Hi sterektomi ja se esto koristi za prevenciju raka jajni ka kod ena koje
su imal e rak materni ce, i ako e samo dvije od 1.000 ena koji ma je naprav-
l jena hi sterektomi ja razviti rak jajni ka,
75
dok je i sama bol est rijetka u Ve-
l ikoj Britaniji je svega 2.000 sl uajeva godi nje. Pored te za svaki sluaj his-
terektomi je zbog jajni ka, ona je jednako neopravdana kao preventi vna mjera
i kada je rije o drugi m vrstama raka. Manje od dva od 1.000 fi broma i manje
od tri posto abnormal ni h stani ca endometri ja napredovat e u karci nom.
70
Budui da jedna od 1.000 histerektomija zavri smru rizik koji se povea-
va s godi nama starosti dok se ozbi l jne kompl i kaci je dogaaju 15 puta e-
e od toga, i spada da je rizik dobivanja raka dal eko manji nego rizik umira-
nja ili ozbi l jne povrede zbog operaci je. Naime, kod abdomi nal ni h se histe-
rektomi ja nuspojave mogu javiti u vie od 40 posto sl uajeva.
77
J edna od est
ena pretrpi oteenje unutarnjih organa, a pol ovi na ih zavri s nekom oz-
bil jnijom kompl i kaci jom.
7
"
U te se popratne pojave ubrajaju probl emi u radu cri jeva,
79
zadravanje i
i nkonti nenci ja mokrae,"" te rizik za stvaranje fatal noga krvnog ugruka, po-
sebi ce kod ena nakon menopauze,"
1
to se moe dogodi ti u jednoj od 6.000
operaci ja. Od jedne trei ne do pribl ino jedne pol ovi ne svih ena koje se
podvrgnu hi sl erekl omi ji ili odstranjivanju jajnika ali se na gubi tak seksual -
nog poriva."- A ko se i stodobno odstrane i eni ni jajnici, ona e imal i teke
si mptome menopauze.
8 5
No ak i ako se jajnici ostave, hi sterektomi ja moe
dovesti do ranog prestanka rada jajnika, to rezultira menopauzom koja se
javlja puno ranije nego uobi ajeno.
8
'
1
U brojni m primjerima operaci ja ne rje-
ava probl em; kod pri bl i no dvije trei ne hi sterektomi ja, obavl jeni h zbog en-
dometri oze, probl em se vraa nakon operaci je.
304
Osi m u sl uaju pravih indikacija za hi sterektomi ju, gotovo se svaki drugi
probl em moe lijeiti potedni m kirurkim zahvatom, l i jekovi ma, di jetom,
dodaci ma prehrani , al ternati vnom medi ci nom ili, i mate l i fi brome, pri ekajte
dok ne doete u menopauzu, kada e se oni smanji ti .
85
TRANSCERVIKALNA RESEKCIJ A MATERNICE
Kirurge jednostavno ushi uju nove tehni ke koje jo nisu izdral e test vreme-
na. U 1990-i ma su se oduevl javal i novi m gi nekol oki m dosti gnuem -
transcervi kal nom resekci jom endometri ja, odnosno odstranjenjem sl uzni ce
materni ce, kod ena s nenormal no obi l ni m menstruaci jama. Zami l jeno je da
taj novi postupak nadomjesti prethodni radikalniji tretman i zbora: hi sterekto-
mi ju. Medi ci nski su asopi si najavljivali da bi svake godi ne 18.000 ena mog-
l o zamijeniti hi sterektomi ju ambul antno i zvedeni m hi steroskopski m zahva-
tom. Nakon jedne studije izvora svih hval ospjeva l ijenici su primijetili
da je vi e od 90 posto paci jenti ca ui val o u pobol janju menstrual ni h Simp-
toma naredne dvije i pol godi ne, ti jekom kojih je praeno nji hovo sl anje. Bi-
l o je i nekol i ko znakova upozorenja 42 od 234 paci jenti ca prestal o je imati
menstruaci ju, 16 ih je moral o ponovi ti resekciju endometri ja, dvije su navel e
teke ci kl i ne bol ove, 10 ih je podvrgnuto histerektomiji, a vei na je za pos-
ljedicu imal a znatno smanjenu materni cu s fi bromi ma.
86
Samo dva mjeseca kasni je asopi si koji su bili oduevl jeni tim novi m, na-
prednijim postupkom sada su objavljivali upozorenja koja su uslijedila nakon
smrti pet ena podvrgnuti h zahvatu. U dva druga sl uaja jedna je paci jenti ca
ostal a bez noge, a druga s rupom u aorti kao rezul tatom postupka, premda
je bil a LI rukama vrl o iskusnih kirurga. Perforacija materni ce jedna je od gl av-
nih ozbi l jni h kompl i kaci ja jer, nai me, resekci ja endometri ja moe stimul irati
odreeni i vac, to izaziva sil ovito skupl janje paci jenti i ni h bedara, sl i jedom
ega kirurg moe promaiti i perforirati materni cu."
7
J edna je paci jenti ca, i -
ja je materni ca bila perfori rana, zamal o umrl a te je od tada patila od kroni -
noga zdjel i nog bol a i di jareje. U jednoj studiji jedna od 20 ena koje su se
podvrgnute transcervi kal noj resekciji moral a se podvrgnuti i hi sterektomi ji .
Dvije godi ne nakon zahvata etiri zdrave ene, koji ma je on obavl jen
.zbog obi l ni h menstruaci ja, razvile su eneefal opati ju, odnosno promjene na
mozgu, a jedna je umrl a nakon seri je napadaja. Ta su stanja bil a prouzroena
irigacijskom otopi nom koja je konti nui rano infuzijom unoena u materni cu
kako bi se isprali ostaci i tkivo tijekom l aserskog postupka. I zgl eda da je u
305
sl uaju tih etiriju ena bi l o apsorbi rano dovol jno otopi ne za i zazi vanje hi po-
nal remi ke cncefal opati je.
88
Unato scnzaci onal i sti koj promociji zahvat se nije odrazi o na broj izve-
deni h hi sterektomi ja. Oxfordska regional na zdravstvena uprava, koja je pro-
uaval a uestal ost kirurkih zahvata u est l okal ni h podruja, otkril a je da je
abl aci ja endometri ja samo kreiral a novu kirurku ni u. Otkako se zahvat po-
eo primjenjivati, broj napravl jeni h hi sterektomi ja nije se ni mal o promi je-
ni o.
8 9
tovi e, vei na ena koji ma je napravl jena abl aci ja endometri ja na kra-
ju i onako bude podvrgnuta potpunoj l iisterektomiji. Oko 87 posto ena kas-
nije se ali na stal no vagi nal no krvarenje i, u neki m sl uajevi ma, pri l i no jai
gubi tak krvi to je jedan od probl ema koji bi ta tehni ka trebal a rijeiti. e-
ne podvrgnute zahvatu takoer e vjerojatnije imati bol ove nakon operaci je
u 11 posto sl uajeva bol je jai nego prije operaci je, a oko peti ne ena pa-
tit e od pogoranja predmenstrual ni h si mptoma.
9 0
TRANSFUZIJ A KRVI
Moda sam skal pel nije ni najmanje povezan s najvei m rizikom s koji m se
suoavate pri operaci ji . Ameri ki Crveni kri je tovi e pri znao da i u najhit-
nijim sl uajevi ma transfuzija krvi najee samo pri donosi kompl i kaci jama ili
poveava paci jentove anse za umiranje. I ako strah zbog kontami ni ranosti
krvi vi rusom HlV-a ograni ava darivanje krvi i transfuzije, potonje su jo uvi-
jek rutina u veini kirurkih zahvata i hitnim sl uajevi ma esto bez ikakva
medi ci nskog pravdanju za njihovu uporabu, ili neki h uputa o tome kada su
uistinu potrebne.
Smjerni ce koji ma se l ijenici rukovode kada odl uuju treba l i dati transfu-
ziju ili ne usvojene su na temel ju oskudni h znanstveni h dokaza. Procjenjuje
se da je za od jedne trei ne do tri etvrtine paci jenata transfundiranih zbog
smanjenog vol umena krvi ili sl abokrvnosti , davanje transfuzije bi l o nepri -
kl adno. Anthony Britten iz J edi ni ce za darovanje krvi ameri kog Crvenog kri-
a pri znao je da se uvelike pretjeruje u koritenju krvnih pri pravaka, poput
al bumi na i ki vne pl azme, a takoer i pune krvi ili crveni h ki vni h stani ca. Re-
im koritenja u znaajnoj se mjeri razl ikuje od mjesta do mjesta, tako da je
posve jasno da se ne potuju preporuke za njihovu uporabu.
91
Ameriki Ured radne grupe za tehnol oku procjenu u svome je izvjeu
naveo da se od 20 do 25 posto crvenih krvnih stani ca, te 90 posto al bumi na
i 95 posto svjee zamrznute pl azme nepotrebno transfuzijom daje pacijcnti-
306
ma. Nai me, uobi ajeni okida za veinu transfuzija jest vrijednost hemogl o-
bina (bjel anevi na u crveni m krvnim sLanicama koje prenose kisik stani ca-
ma). Medi ci na koristi istu mjeru okidaa za mukarce i ene, i ako ene pri-
rodno imaju manji broj crveni h ki vni h sl ani ca nego mukarci . Anemija uzro-
kovana nedostatkom el jeza i dal je je medu vodei m razl ozi ma za transfuzi-
ju, i ako ih ona najmanje opravdava, navodi se u i zvjeu.
92
U medi ci nskom su svijetu mnogi poel i dovoditi u pi l anje neke od najvi-
e uvri jeeni h praksi za davanje krvi prije i l i jekom operaci je. Zakl juak je
ankete, koja je provedena izmeu 1.000 ameri ki h anestezi ol oga, da su kod
anestezi ol oga postojal e velike razl ike u I ransfuzijskoj praksi koja je temel je-
na na navici, a ne na znanstveni m podaci ma.
95
J edna takva navi ka jest au-
tomatsko davanje krvi prije operaci je paci jenti ma ija je razina hemogl obi na
i spod 10 grama u 100 mililitara krvi. Praksa je oi gl edno proizal a iz krive in-
terpretaci je studi je provedene na psi ma, koja je pri hvaena kao neupi tna is-
tina i propovi jedana generaci jama studenata anestezi ol ogi je.
94
Prerano roena djeca moda dobiju vie krvi transfuzijom nego ijedna
druga grupa paci jenata u bol ni ci (i zuzev paci jenata obol jel i h od hemofi l i je).
9 5
Transfuzi ja se automatski daje ako je djetetova tei na i spod 1500 grama, to
je praksa za koju ima mal o dokaza.
9
'
1
I straivanje, nai me, pokazuje da nedo-
noad koji ma je davana svjee smrznuta krvna pl azma nije, nakon dvije go-
di ne, bil a napredni ja u smislu sposobnosti ili preivl javanja od one koja nije
dobi val a transfuzi ju.
97
Uz to se ki vne komponente rutinski zrae, jer se pret-
postavl ja da se l i me smanjuje rizik odbijanja l ude krvi kod paci jenata s pro-
bl emi ma i munosnog sustava. Oduvi jek se smatral o da je zraenje bezopasno
za crvene krvne stani ce, te da ima mal o utjecaja na funkci je razliitih ki vni h
komponenata. Ali ta ozraena krv moe imati previ soku koncentraci ju kalija,
to moe bili posebno opasno za bebe i budue majke.
Osim to krv daju zbog krivih razloga, lijenici nerijetko daju krivu krv. U
neformal nom upi tni ku, posl anom u 4.000 britanskih bol ni ki h hematol oki h
l aboratori ja, jedna treina od 245 l aboratorija, koji su se odazval i i odgovori l i ,
izvijestila je o brojni m sl uajevi ma kad su pacijenti dobi l i krivu krv, U vei ni
sl uajeva paci jentu je dana pogrena krv dok je bi o u bol esni koj sobi ili u
operaci jskoj sal i. Zbog oko 111 takvih pogreaka est je osoba umrl o, a 23 se
razbol jel o.
9K
A kako u upitniku pitanje o davanju pogrene, krvi ak nije ni bi-
l o postavl jeno (al i su ga l aboratoriji dobrovol jno dodal i ), studija je moral a
priznati da su pogreke pri transfuziji bil e uvel ike podci jenjene.
307
Taj je upitnik predstavl jao prvi moni tori ng transfuzija u Vel i koj Britaniji,
premda su se one tamo prakticiral e ve pol a stol jea. Meutim ta stopa po-
greaka odgovara onoj u Americi, za koju se vjeruje da ima najotriju kontro-
lu u koritenju krvi u svijetu.
Nakon usporei vanja upitnika, studija je zakl juil a da je pogrena krv da-
vana u jednoj od svaki h 6.000 danih doza koncentrata eritrocita (crveni h krv-
nih stani ca). U drugom je istraivanju naeno a se najvie pogreaka dogo-
dil o kada su uzorci krvi neadekvatno oznaeni , ili kada je informacija o l ome
koju krv treba dati paci jentu bila netona; u dva l ondonska kl inika bol ni ka
centra pokazal o se da imaju neadekvatne i nformaci je o krvi za etvrtinu svo-
... .. w
jih paci jenata.
Na konferenci ji bri tanskoga Kral jevskog zbora l i jeni ka objavl jeno je da
transfuzije nisu ni kada bil e podvrgnute odgovarajuoj znanstvenoj studiji
to znai randomi zi ranom pokusu s dvostruko sl i jepom kontrol om da se
vidi ima li zaista od nje kakve koristi. Poput veeg dijelu modeme medicine,
ono emu je moda korisno pribjei u krajnjem sluaju uvedeno je i prihva-
eno kao standardna praksa uz a priori pretpostavku o njezinoj korisnosti,
bez i traga znanstvenog dokaza za to.
Dokazni materijal iz Kanade navodi na zakl juak da ograni avanje trans-
fuzija moe znaiti pitanje ivota ili smrti. U studiji, koja je usporei val a sl o-
bodno kori tenje transfuzije s restriktivnim mjerama, 24 posto vie paci jenata
umrl o je kada je transfuzija krvi davana i roke ruke nego kada su na snazi bi-
l a ograni enja i transfuzije davane upol a rjee ili uope nisu davane.
1 0
" Kao
to je Paul Hebert, gl avni istraiva studije, zakl jui o: Manje transfuzije je bo-
lje nego vi e transfuzi je."""
ak i krvne komponente koje se daju u hitnim sl uajevi ma, kao to se al-
bumi n daje rtvama oka i opekl i na kako bi se potpomogl o zadravanje te-
kui ne, mogu biti opasne. Cochraneova grupa za ozl jede (Cohrane I njuries
Group), sa sjedi tem u l ondonskom Institutu za zdravl je djeteta, kao di o Co-
chraneove grupe za medi ci nu utemel jenu na dokazi ma (Cohrane Group for
F.vi ence-based Medi ci ne), prouaval a je 30 pokusa u koji ma je paci jenti ma
davan al bumi n, te nal a da su pacijenti koji ma je davan al bumi n imali veu
vjerojatnost za umi ranje."
1
' Gak je i vjerojatnost umiranja bila vea za kritino
bol esne pacijente s niskim hemogl obi nom koji su dobil i transfuziju nego za
one koji nisu primili krv.
1
"
3
Ako vjerujete da je davanje i dobi vanje krvi opravdano, broj bol esti koje
moete dobi ti od krvi drugih osoba mogao bi vam promijeniti mi l jenje. Do-
l azak AIDS-a dao je transfuziji krvi karakteristiku ruskog rul eta. Kako mi ne
razumi jemo u cijel osti to uzrokuje AIDS, kao ni to postoje li i drugi kofaktori
koji prevode HIV u AIDS, jednako tako ne razumi jemo ni kol i ko se dugo vi-
rus HlV-a (ako je on uistinu uzrok AIDS-a, u to sumnja skupi na znanstveni -
ka) i nkubi ra prije nego to se transformira u potpuno razvijenu bol est.
1
"'
Ono to svakako znamo jest da postoji znaajan rizik za zarazu hepatiti-
som od doni rane kivi. Procjenjuje se a se u SAD-u hepatitis od transfuzije
razvija kod od sedam do deset posto primatel ja krvi dobrovol jni h davatel ja
koji za to nisu dobi l i novanu naknadu.
l u S
Ta se uestal ost javl janja multipli-
cira od tri do etiri puta meu primatel jima krvi davatel ja koji SLI za to dobil i
novanu naknadu, to dovodi do 230.000 novih sl uajeva hepatitisa u SAD-u
svake godi ne. Razl og za tu epi demi ju lei u injenici a jo i danas ne postoji
test koji je dovol jno pouzdan ili dovol jno osjetl jiv da otkrije sve uzroni ke
bol esti . Upravo se najvie sl uajeva hepatitisa C javlja zbog transfuzije krvi ili
zbog kori tenja iste igl e medu ovi sni ci ma o opojni m sredstvi ma. Zbog toga je
Irska vl ada svoj edobno pokual a ui u trag oko 100.000 Rh-negati vni h majki,
koji ma su 1977. godi ne davane transfuzije, kako bi se vi djel o je l i i kod njih
dol o do razvoja hepatitisa C kao kod ostal ih koji su te godi ne primili krv
transfuzi jom.
1116
Tal i janski su istraivai pak otkrili da odrasl e osobe, koji ma
su kao prerano roenoj djeci davane transfuzije, imaju mogunost da i u od-
rasl oj dobi razviju hepatitis C, ugl avnom zbog inficirane krvi ."
17
U transi uzij-
skoj su ki vi pronaeni i drugi virusi koji mogu uzrokovati hepati ti s.
1
"
8
I ako su ameri ki Centri za kontrol u i prevenci ju bol esti tvrdili da je izbi-
janje hepatitisa C u I rskoj bi l o pi vo te vrste, neki predstavni ci medi ci nske za-
jedni ce vjeruju a tko god je primio transfuziju krvi prije 1991. moe imati ri-
zik od i nfekci je hepati ti som C. tovi e, nedavno je u Vel i koj Britaniji kod
oko 3-000 hemofi l i ara utvren hepatitis C. Lijenici se sada pitaju moe l i in-
travenozni i munogl obul i n, protei n koji se daje za sti mul i ranje i munosnog
sustava, doista biti oki da hepatitisa C.
Otkako je 1991. godi ne razvijen test za prebi ranje virusa hepatitisa C, po-
kazal o se da je jedan od 2.000 davatel ja kivi pozitivan na antitijela protiv he-
patitisa C.
m
No ak vam ni taj test nee pruili potpunu zatitu. Vi e je l ije-
nika pi sal o asopi su British Medical Journal alei se na netonost testa.
11
"
Oni su, a radi se o l i jeni ci ma iz virol okih odjel a Gradske bol ni ce u Fdin-
310
Kod paci jenata podvrgnuti h veoj abdomi nal noj operaci ji transfuzija kivi
u neki m je sl uajevi ma dopri ni jel a zakazivanju organa.
1
"'
Osi m to krvlju moete umanjiti svoje anse za preivl javanje, zbog nje
moete patiti od nuspojava koje su jednako teke kao i najgore reakci je na li-
jekove. I ako uobi ajene reakci je ukl juuju osi p, vrui cu ili zimicu, neki paci -
jenti i skuse ozbi l jnu reakciju u pl ui ma, katkad fatal nu, od neki h vrsta ki vne
pl azme, to predstavl ja puno vei rizik nego to se prvobi tno mi sl i l o."
7
Nisu
ni zanemari vi rizici za razvoj ope i nfekci je i po ivot opasne al ergi jske reak-
ci je, kao i za dobi vanje krvlju prenosi vi h bol esti poput ci tomegal ovi rusa
(CMV). Lijenici konano priznaju da primanje strane krvi moe uzdrmati
i munosni sustav primatel ja. Mogl o bi biti, kako je jedna studija zakl juil a, da
je ki v, poput otiska prsta, jedi nstvena neprenosi va individual na: Neza-
obi l azna, bi ol oka (i sada zakonski prepoznata) i njeni ca jest da krv svake
osobe sadri mnotvo antitijel a, anti gena i infektivnih tvari, od kojih mnoge
znanstveni ci tek trebaju identificirati, a trenutano se ne mogu detektirati.
'ista krv' je napokon i sudski priznata kao nepostojea."
8
S AMO MALO, DOKTORE!
Prije nego to se odl ui te za operaci ju, vrl o je vano da svojem kirurgu pos-
tavite nekol i ko pitanja, i to ne samo o njegovoj uspjenosti . I majte na umu
da nije automatski zajameno da e vam nakon operaci je biti bol je, kao ni to
da va kirurg nije u stanju napraviti uasnu pogreku. Upitajte svojeg kirurga
kol i ko je takvih operaci ja napravi o i kojim tehni kama. Ako se on samo uho-
dava i nije sam i zveo vie od 10 do 15 operaci ja, potraite iskusniju ruku. I s-
to je tako nuno tono znati tko e vas operirati. U mnogi m sl uajevi ma, na-
roi to kad su u pitanju rutinski zahvati, iskusni kirurzi nadziru ml ae u stje-
canju prakse. I nzistirajte na tome da iskusni kirurg odradi posao, ili naite
jednog koji to hoe. I , to je najvanije, moral e se osjeati ugodno u drutvu
svojeg kirurga i vjerovati mu. Uostal om, va e ivot biti u njegovi m rukama.
Za procjenu rizika i koristi operaci je od pomoi e vam biti i upoznavanje
sa svim mogui m kompl i kaci jama koje prate zahvat. Raspravite o moguno-
stima drugog tretmana s raznim specijal istima. Upitajte ih za znanstvene i -
njeni ce koje podupi ru nji hove rezul tate. Paljivo odvagni te rizik odbi janja
operaci je prema rizicima koje bi sam postupak mogao imati za kvalitetu va-
ega budueg ivota.
311
burghu i bol ni ce J ohn Radcl iffe u Oxfordu, rekli da je u prvih osam mjeseci
testiranja na vi ms hepatitisa C u oxforcl skom podruju oko 83.000 doza krvi
(od pri bl i no 70.000 darovatel ja) bi l o podvrgnuto drugo] generaci ji i munoen-
zi mskog testa (ELISA), pretrage koja se najee koristi za otkri vanje hepatiti-
sa C.
Uzorci 358 davatel ja opetovano su se pokazal i kao pozitivni. Kad su te
pozi ti vne osobe ponovno testirane drugim dvama, kasni je razvijenim testovi-
ma RIBA-2 ili Mu rex BCJ11 ELISA, pokazal o se da je test ELISA dao netoan re-
zultat u vie od tri etvrti ne sl uaja.
Osi m mogunosti dobi vanja hepatitisa, i rizik je dobi vanja l eukemi je iza-
zvane humani m T-l i mfotropni m virusom (HTLV-1) od pri ml jene krvi deset
puta vei od rizika dobi vanja Hl V-a."
1
Taj se rizik vrtogl avo penje uzme l i se
u obzi r da mnogi primatel ji krvi, ubrajajui u njih i prerano roene bebe, do-
bivaju krvne pri pravke koji mogu biti dobi veni od prosjeno devet donora.
Medi ci nska je literatura prepl avl jena studijama o operi rani m paci jenti ma
kojima je bi l o l oije dok su transfuzijom primali tudu kiv, a ne autotransfuzi -
jom svoju vlastitu (pohranjenu ili nadoknadenu).Transfuzi ja kivi povezana je
sa zatajenjem organa, reci di vom karci noma, vi soki m rizikom za postopera-
tivne i nfekci je, reakci jom na domai na (takozvana graft-versus-host reakcija
u kojoj stani ce davatel ja napadaju domai na) bol est koja utjee na zgl o-
bove, srce i krvne stani ce te djel uje i munosupresi vno na primatel ja krvi.
Uz razne bol esti koje moete dobiti od nei je kivi, transfuzija krvi moe,
i mate l i karci nom, potisnuti va i munosni sustav uzrokujui ili na neki nai n
pri donosei ponovnom javl janju bol esti . U jednoj je studiji stopa ponovnog
javljanja bol esti kod paci jenata obol jel i h od raka grkl jana iznosil a 14 posto
medu oni ma koji nisu primali transfuzije kivi, dok je bila etiri puta vea kod
pacijenata koji su je primali. Kod pacijenata s rakom UMU- upl jine, drijela i
nosa koji nisu primal i transfuziju, stopa povrata bol esti iznosil a je 31 posto, a
kod transfundi rani h paci jenata bil a je dvostruko vea od toga."
2
Loiji i shod zabi l jeen je i kod pacijenata koji su primali ki v nakon ope-
racije raka pl ua,"
5
te raka debel og crijeva, rektuma, vrata materni ce i pros-
tate.
11, 1
Pritom se ini da je uestal ost ponovnog javl janja bol esti vea ako je
paci jent pri mao punu kiv, a ne samo koncentrat eritrocita.
Transfuzija ti jekom operaci je takoer moe poveati i zgl ede za razvoj in-
fekci je. "
s
Ako i mal o .sumnjal e n i skrenost kirurgova odgovora o mogunosti ma lije-
enja ili pak u njegovu spremnost da vas smatra ravnopravni m partnerom pri
donoenju bi l o koje odl uke o l ijeenju, uzmite svoje stvari i pozdravi te se s
njim, te nai te sebi kirurga koji je na to spreman.
to se transfuzije ti e, i majte na umu da su l ijenici uspjeno transfundi -
rali paci jente nji hovom vl astitom krvi, unaprijed danoj, kod svih vei h opera-
cija, ukl juujui u to i ugradnju srane premosni ce, operaci ju pri roene sra-
ne mane ili karci noma. Ve su 1994. godi ne novi ne navel i ko pi sal e o Engl es-
kinji Lucy Buxton, tada trinaestogodinjakinji, koja je pohrani l a vlastitu krv
Zatreba li joj pri kasni jem vaenju krajnika. Ta se tehni ka moe koristiti i za
hi tne sl uajeve kao to su krvarenje i trauma.
Lijenici mogu koristiti i hemoi l uci ju, postupak kojim se krv paci jenta
pohranjuje u spremni ke i posl i je operaci je vraa u organi zam dok se u me-
uvremenu krv nadomjeta posebni m otopi nama. J edna je studija, kojom je
obuhvaeno oko 10.000 kirurkih paci jenata, zakl juil a da odrasl i pacijenti
mogu bili podvrgnul i nagl om gubi tku treine ukupnog vol umena krvi, a da
pritom ne dozi ve stanje nereverzi bi l nog oka, ako je hemodi l uci ja adekvat-
na.
1 , y
U hitnim se sl uajevi ma kontami ni rana krv (koja je dol a u doti caj s,
pri mjeri ce, sadrajem cri jeva) moe sigurno, posebni m nai nom, proistiti i
recikl irati. Vol umen krvi koja cirkul ira moe se odravati nadomjesnom teku-
i nom. esi tisua paci jenata podvrgnutih operati vnom zahvatu na otvore-
nom srcu i mal o je bolji krajnji ishod kad je transfuzija preki nuta, a krv nado-
knaena naomjesni m ekspanderi ma vol umena.
1
-"
J edanaesto poglavlje
Tehnologije koje oduzimaju dah:
prvaci videoigara i majstori za
odepljivanje odvoda
Gotovo 40 godi na nakon prvoga uspjenoga presai vanja srca, s dol askom
kompjutorskog ipa i brojni h uskospeci jal i zi rani h l i jekova, zapadnjakoj me-
dicini sada nema premca u pruanju udotvorni h rjeenja za sl uajeve koji su
neko bili smatrani beznadni ma. Danas vam medi ci na moe dati novo srce
ili jetru, ugraditi novi umjetni kuk ili kol jeno, oistiti arterije bez i najmanjeg
reza, pa ak i napraviti dijete eni koja je dobrano prol a menopauzu. Osobe
u inval idskim kol i ci ma vjeruju da ih samo operaci ja dijeli od hodanja, a one
nepl odne da ih samo epruveta dijeli od el jene bebe. Ali kao i u sl uaju os-
tatka kirurgije (vei na ovi h tehni ka neka su vrsta ki rurke operaci je), svaka
od tili sjajnih novi h tehnol ogi ja pri hvaena je neoprezno, te dobi l a sl ubenu
potvrdu i bila primjenjivana na mil ijunima paci jenata prije nego to je posto-
jao i najmanji dokaz za njezinu ui nkovi tost, posebi ce ti jekom dul jeg vreme-
na, a kamol i da uistinu predstavl ja napredak u odnosu na tehni ku koju za-
mjenjuje. Tek nakon to su milijuni oajni h paci jenata pohital i isprobati nova
udotvorna rjeenja, poel i smo otkrivati mogue probl eme.
Najpodmukl i ji di o tehnol oki h udotvornih dostignua jest pretjerano
ushi eno i nformi ranje javnosti . Ti sak esto nekritiki i bezrezervno pri kazuje
novu tehni ku kao zadivl jujui napredak, prije nego to se to s vremenom i
potvrdilo. J ednom je pril ikom britanski Sunday Times nasl ovom istaknutim
na nasl ovni ci najavi o prenatal nu operaci ju: Lijenici trae neroenu bebu za
udotvornu operaciju. Tjedan dana kasnije, kad je pri kl adan kandidat pro-
naen, iste su novi ne objavi l e, s neto manje eufori je, depri mi rajue rezul ta-
te: -Beba operi rana u maji noj utrobi umrla na maji ni m rukama.
1
Za mnoge pojedi nce bez. al ternative fetal na operaci ja, ugradnja umjetnog
zgl oba ili presai vanje organa mogu znaiti, bez i mal o sumnje, spaavanje
ivota. No u previ e sl uajeva ideja o udotvornom lijeku osvaja matu ka-
ko l i jeni ka, l ako i paci jenta, pa nova tehnika postaje pi vo (umjesto posl jed-
nje) pribjc.ile. bez obzira na to je li paci jent ujedno i pravi kandidat za nju.
U urbi da se prihvati nova tehni ka, a i zbog l i jeni kove nestrpl jivosti da
vl astitom rukom oproba posl jednju svemirsku spravi cu, zanemaruju se mane
raznih tehni ka. Sl uamo o tome kako se presai vanje srca, jetre, guterae,
pl ua i crijeva sada rutinski i zvode. Puno e se manje uti o tome da se tre-
i na tih transpl antata odbaci , ili o Hobsonovu izboru s kojim se suoe mnogi
paci jenti pri morani i zabrati i zmeu mogunosti da nji hovo ti jel o odbaci
transpl antirani organ i nuspojava snanog sredstva za poti ski vanje i munos-
nog sustava, kao to je ci kl ospori n (koji se mora uzeti kako bi se spri jei l o
da organi zam odbaci novi organ kao strano tijelo)- Mnogi paci jenti koji os-
tanu na ci kl ospori nu zadre presaeni organ, ali na tetu svoji h bubrega, koji
mogu razviti kroni nu ili progresi vnu (i trajnu) bol est, i naposl jetku otkazal i ,
ak i nakon to su se i munosupresi vi prestali uzi mal i .-
LAPAROSKOPSKA OPERACIJ A
Kirurki modni hit posl jednjih desetl jea, koji je poharao operaci jske dvora-
ne dil jem svi jeta, jest mi ni mal no invazivna, odnosno l aparoskopska kirurgija.
Taj je obl i k operaci je pozdravl jen kao jedna od najvei h medi ci nski h i nova-
cija 20. stol jea i, doi sta, nema dvojbe da je rije o i mpresi vnoj tehnol ogi ji .
Koristei posl jednju mi krotehnol ogi ju, kirurzi mogu izvesti vel i ke operaci je
bez traume (il i rezanja) konvenci onal ne otvorene kirurgije. Teoretski , paci -
jent bi u najmanju ruku trebao napustiti bol ni cu brzo esto istoga dana
i imati osjetno manje bol an i bri oporavak, ponekad i mjeseci ma prije nego
nakon uobi ajene operaci je.
Laparoskopska kirurgija, jedna od tehni ka koj e se najbre razvijaju u
zdravstvu, ve se koristi za jednu od pet abdomi nal ni h operaci ja, i vjerojatno
e se uskoro koristiti u 70 posto svih operaci ja. U dananji m okvi ri ma to bi
i znosi l o oko 2,1 milijun l aparaskopski h operaci ja godi nje samo u Vel i koj
Britaniji.
Videoigranje
Kod mi ni mal no i nvazi vne kirurgije radi se etiri ili pel manjih rezova iz-
meu pet i sedam centi metara dui ne a kroz jedan od njih uvodi se l apa-
T e h n o l o g i j e k o j e o d u z i m a j u d a l i : p r v a c i v i d e o i g a r a i ma j s t o r i z a o d e p l j i v a n j e o d v o d a
roskop. Si una l ea na njegovu vrhu prenosi sl i ke unutarnjih organa na vi -
eozasl on, koji kirurg prati pogl edom dok operi ra.
Kirurg tada provl ai svoje i nstrumente kroz druge proreze i poi nje vi-
eoasi sti ranu operaci ju. Ako se tumor ili di o organa treba odstraniti, on se
sti sne i provue kroz proreze. Ponekad e kirurg usto koristiti svjetl osne zra-
ke i l aser.
I ako gi nekol ozi l aparoskop koriste ve vie od 25 godi na, tek nedavno se
tehnol ogi ja dovol jno razvila da omogui podeavanje i nstrumenata i nji hovo
kori tenje u di jagnosti ke svrhe (pri mjeri ce da se provjeri stanje eni ni h jaj-
ni ka), ili da se njima izvodi rezanje i napravi ligatura (kao to je podvezi vanje
ila ili i zrezi vanje tumora). Cijeli postupak moe potrajati do sedam puta du-
e od uobi aj ene otvorene operaci je.
Dok su se l aparoskopske tehni ke dosad najee koristil e za operaci ju
unog mjehura i herni je te za razne druge abdomi nal ne operaci je, sada se
i sprobavaju i za druge ti pove kirurkih zahvata, te za operaci ju raka i odstra-
njivanje organa poput bubrega.
Najvei probl em te najsenzaci onal ni je kirurke tehni ke jest u tome to se
vei na kirurga uputa u nju bez adekvatnog treninga. To je preutno priznal a
i jedna l ondonska kl inika u kojoj je paci jenti ca umrl a nakon l aparoskopskog
di jagnosti kog zahvata na crijevima, l ako se ki rurgovo i me nije spomi njal o,
kl inika je zabranil a sve l aparoskopske operaci je dok neovi sni strunjaci ne
potvrde da su kirurzi kval ificirani za nji hovo i zvoenje.
Radilo se jedi no o oduevl jenju kirurga novi nom i zabri nutou da e biti
i zbaen iz igre ne usvoji l i tehni ku koja je dovel a do ekspl ozi je popul arnosti
mi ni mal no i nvazi vne kirurgije, napi sao je dr. Davi d Lomax u pi smu asopi su
The Lancet,* komenti rajui naglu ekspanzi ju ove tehni ke, esto nepri kl adno,
na sve mogue operaci je.
Kad je l aparaskopska operati vna tehni ka uvedena, kirurzi su je istom pri-
grlili, prije no to su proli odgovarajuu obuku. Prepoznavi probl em, bri-
tanska je vl ada izdvojila etiri milijuna funti za obuku kirurga l aparoskopskoj
tehni ci , to je zapravo bi o rezul tat izvjea radne grupe predvoene pi oni -
rom l aparoskopske kirurgije profesorom Sir Al freom Cushi eri jem. Bri tanska
je vl ada odbi l a objaviti nal aze toga izvjea to je potakl o sumnje da su
nal azi bili i vi e no al armantni .
tetni dogaaji
U razdobl ju kraem od dvije godi ne sumo je u ameri koj dravi New York
prijavl jeno oko 158 tetnih dogaaja od l aparoskopski h kirurkih zahvata.
Dvadeset etiri od njih bili su po ivot opasni ili su rezultirali trajnom ones-
posobi jenosti , a za vie od dvije trei ne paci jenata bil e su nune dal jnje ope-
racije za sanaci ju ozl jeda.
4
Prvih 26 l aparoskopski h operaci ja bubrega i zvede-
nih na Sveuil itu Washi ngton zavrilo je kompl i kaci jama kod pri bl i no jed-
ne trei ne paci jenata. Pacijenti s veim kompl i kaci jama moral i su biti ponov-
no operi rani , ovaj put otvoreni m kirurkim zahvatom.
Uvoenjem l aparoskopske kol eci stektomi je odstranji vanja unog
mjehura dol o je do nagl og poveanja broja kompl i kaci ja i ponovni h hos-
pital izacija. Otkako se l aparoskopska kirurgija pri mjenjuje za 86 posto opera-
cija unjaka, broj povreda uni h kanal a poveao se 305 posto u tri godi ne.
I ako je probl em bi o uvijek pripisivan nedostatku vjeti ne, istraivai sada
vjeruju da SLI opasnosti povezane sa sami m postupkom, te da ak i kad su li-
jeni ci dobro upoznati s tehni kom, broj ozl jeda ne opada.
s
Prema podaci ma Ameri ke udruge gi nekol oki h l aparoskopi sta (Ameri can
Associ ati on of Gyneacol ogi c Laparoscopi sts) ozbi l jne kompl i kaci je prate 15
od 1.000 l aparoskopski h gi nekol oki h operaci ja, gdje se ona esto koristi, a
od 100.000 zahvata tri e okonati smru paci jenti ce. Do pet posto paci jenti -
ca podvrgnuti h l aparoskopskoj histerektomiji patit e od ozl jeda uri narnog
trakta."
Kompl i kaci je od l aparoskopske operaci je hijatal ne herni je javljaju se kod
jedne etvrti ne paci jenata;
7
u jednoj mal oj studiji jedan je paci jent gubi o tako
puno krvi da je bil a nuna posebna operaci ja kako bi se zaustavi l o krvare-
nje. ak i nakon operaci je pribl ino pol ovi na paci jenata jo uvi jek pati od re-
fl uksne bol esti ." Otvorenu kirurku operaci ju i ngvi nal ne (preponske) herni je
prati manje kompl i kaci ja nego l aparoskopsku operaci ju iste. Laparoskopska
se tehni ka esto koristi za operati vno l i jeenje si ndroma karpal nog tunel a, ali
gotovo ni kada uspjeno, ostavl jajui vei ni paci jenata bol ove i osjetl jivost
oi l jnog tki va.
, ;
Bri tanska udruga RSI Association za potporu osobama koje
pate od mi i no-skel etni h poremeaja zgl obova gornjeg dijela tijela ("repeti-
tive strain injury- ili RSI) nagovara svakoga da dvaput promisl i prije negol i
prihvati kirurki zahvat. Nismo uli ni za jednu operaci ju koja je bil a potpu-
no uspjena. Upitajte l ijenika specijal ista za podatke o bi l o kojem paci jentu
T e h n o l o g i j e k o j e o d u z i m a j u d a h : p r v a c i v i d e o i g a r a i ma j s t o r i z a o d e e p l j i v a n j e o d v o d a
317
ija je operaci ja bil a sto posto uspjena. On to nee moi, kae predsjedni ca
udruge Wendy Lawrence, koju RSI mui ve vie od 10 godi na.
Njezin stav podupi ru medi ci nska istraivanja. U jednoj su studiji rezovi za
uvoenje i nstrumenata koji ma se izvodi dekompresi ja ivca (standardni pos-
tupak kod si ndroma karpal nog tunel a) kod 47 paci jenata rezultirali bol ni m i
osjetl jivim oi l jci ma.
ak ni mil jenica l aparoskopske tehni ke, operaci ja unog mjehura (kol e-
ci stektomi ja), nije poteena vi soke stope pogreaka ima l i se u vidu broj za-
hvata koji se danas izvodi. U jednoj ameri koj anal izi 77.604 kol eci stektomi ja
vie od pol ovi ne smrtni h ishoda zbog operaci je pri pi sano je kompl i kaci jama
povezani ma uz l aparoskopsku tehni ku."
1
U Vel i koj Britaniji je pi va odteta
za to i znosi l a 22.500 funti i bila i spl aena eni koja e moda trebati presai -
vanje jetre, jer je rutinska operaci ja unog mjehura pol a po zlu kad je ki-
rurg sl uajno odrezao uovod, koji je procuri o i uzrokovao uticu.
Najvie zabrinjava indikacija a l aparoskopska tehni ka na neki nai n mo-
e biti oki da za rak unog mjehura ili izazvati njegovo ponovno javl janje."
Lucy se podvrgnul a l aparoskopskoj operaci ji unjaka:
Ubrzo nakon operacije osjetila sam bol pri hodanju. Nakon raznih
ispitivanja dijagnosticirali su mi avaskuiarnu nekrozu glave lijeve
bedrene kosti. [To znai kotani defekt koji moe biti prouzroen
neadekvatnim snabdijevanjem tkiva krvlju ili povredom.I Lijenik koji je
izveo kolecistektomiju i dalje ostaje pri tome da operacija s mojim
stanjem nema nikakve veze, iako ne moe ponuditi nikakvo objanjenje
zato sam dobila avaskuiarnu nekrozu stanje koje se obino povezuje
s dubinskim roniocima, kroninim alkoholiarima i osobama s
povredama kuka.
Lucy je sada potpuno onesposobl jena. Kako je rije o novoj situaciji, bri-
tanski Kral jevski zbor l ijenika jo uvijek nije potvrdi o da je njezi no stanje
prouzroeno operaci jom. J ednako kao to i ne postoji mogunost obetee-
nja paci jenti ma koji su pretrpjel i takvu vrstu ozl jede.
Sve doskora kirurgu je bi l o doputeno upustiti se u ovu novu tehni ku ak
i ako nije i mao pojma kako se izvodi. U mnogi m SLI sl uajevi ma kirurzi uisti-
nu eksperi menti ral i na svojim paci jenti ma, a sve zbog straha da ih se ne pro-
glasi staromodni ma.
318
T e h n o l o g i j e k o j e o d u z i m a j u d a h : p r v a c i v i d e o i g a r a i ma j s t o r i z a o d e p l j i v a n j e o d v o d a
danas kirurzi trebaju pribavil i prije nego to mogu prakticirati l aparoskopsku
kirurgiju. Treni ng, provjera i dobi vanje certifikata su obvezatni , a oni koji to
nemaju nee moi izvodi l aparoskopske zahvate.
Otvorenu operaci ju raka prati visoki rizik irenja bol esni h stani ca na zdra-
ve. No taj se rizik kod l aparoskopske kirurgije umnoava jer kirurg nema pu-
nu pregl ednost ili kontrol u, a takoer i stoga to se kancerozni organi i sta-
ni ce moraju istisnuti kroz mal e proreze, i me se poveava vjerojatnost da e
bol esne stani ce otpasti i naseliti se na zdrave organe. To je bi o sl uaj i s
dvjema paci jenti cama iz Cariffa, koje su bil e podvrgnute l aparoskopskoj
operaci ji unog mjehura i obje premi nul e zbog raka. U oba su se sl uaja,
dok su kirurzi izvlaili mal i gno tkivo kroz mali otvor na trbunoj stijenci, sta-
ni ce raka otki nul e i rairile unutar trbune upl ji ne.
Due i opasni j e
Neki od rizika povezani h s l aparoskopskom kirurgijom mogl i bi biti toga vri-
jedni kad bi nas ta tehni ka defi ni ti vno uvjerila u to da osi gurava stvarnu do-
brobi t paci jenti ma poput uistinu breg oporavka nego kod konvenci onal -
ne kirurgije. No studije pokazuju da l aparoskopska metoda ne daje uvijek
najbol je rezul tate. J edna od prvih vei h randomiziranih studija koja je uspo-
reivala odstranjenje sl i jepog crijeva l aparoskopski m tehni kama i uobi ajenu
otvorenu apcnektomi ju pokazal a je da ne postoji razlika u postoperati vni m
bol ovi ma i brzini paci jentova oporavka. Ti me j edno od prvih opravdanja za
i zvoenje l aparoskopski h zahvata pada u vodu.
Studija bol ni ce Pri nce of Wal es u Hong Kongu usporedi l a je 70 paci jenata
koji su se podvrgl i otvorenoj apendektomi ji s paci jenti ma sl i ne dobi koji su
imali l aparoskopsku operaci ju. Praene su vee kompl i kaci je u svakoj skupi -
ni, iako su se neki sl uajevi i z l aparoskopske skupi ne moral i ti jekom same
operaci je prebaci l i u kategoriju otvorene operaci je.
I straivaki lim iz Hong Konga nije pronaao razliku i zmeu skupi na to
se ti e jai ne postoperati vnog bol a, potrebe za uzi manjem l i jekova protiv bo-
l ova, rasporeda za ponovno uvoenje normal ne prehrane ili dul ji ne boravka
u bol ni ci . Nakon to su l anovi obiju grupa proli kontrol ne pregl ede, paci -
jenti su se u podjednakom postotku 79 posto l aparoskopski h paci jenata i
74 posto paci jenata podvrgnuti h otvorenom kirurkom zahvatu vratili na
posao tri tjedna nakon operaci je."'
319
Gi nekol ozi su posebi ce, kako je to jedan kirurg rekao, skl oni da kao ki-
rurke kamikaze pohrl e prerano, rasteui grani ce ove kirurgije do krajnjih
mogunosti " , ili su jednostavno pri l ome nespretni ' k ao da imaju dvije li-
jeve ruke.'
2
Umjesto uobi ajenog iskustva u rukama kirurg mora posjedovati vjeti ne
igraa vi deoi gara. Umjesto da moe vidjeti organ ispred sebe, on mora pro-
cijeniti tri di menzi je posredstvom ekrana, a onda manevri ral i i nstrumenti ma
kako bi napravi o ono to i nae radi svojim rukama. To znai da on zapravo
operi ra bez osjeta dodi ra, pa se mora naviknuti gl edati na drugaiji nain
putem mi krotehnol ogi je koja ne daje, ak ni naji skusni jem kirurgu, normal ni
puni raspon vi da.
13
Uobi ajena kompl i kaci ja pritom jest probi janje organa mi kroskopskom
opremom. Tri od 10.000 kompl i kaci ja u gi nekol oki m operaci jama i zvedeni -
ma u SAD-u i 0,05 posto l aparoskopski h kol eci stektomi ja zavri probueni m
organi ma. U jednom sl uaju u Australiji, koji je ukazao na neadekvatnost ne-
kih koritenih mi krol ehnol ogi ja, podnesena je optuba za nemar l ijenika jer
nije uvaavao i njeni cu da je vi dno pol je koje omoguuje l aparoskop ograni -
eno.
1 4
Kako kirurg nije mogao u cijelosti vidjeti to radi, igla je ti jekom ope-
racije ula u paci jentovo debel o crijevo (kirurg je kasni je osl oboen optu-
be).
J edna druga kompl i kaci ja javlja se obi no kod starijih osoba ili srani h
bol esni ka odnosi se na kori tenje ugl jikova di oksi da za napuhi vanje tr-
bune upl ji ne, to je standardni postupak kojim se l aparoskopu daje prostor
da vidi organe kako treba. im se ugl jikov di oksi d upuhne, kod pri bl i no 17
posto paci jenata trenutano se javlja nepravi l no otkucavanje srca, navodi
jedna bri tanska studija. Trei na paci jenata u jednoj drugoj studiji imala je us-
porene srane otkucaj e.
1 5
Kad je tehni ka prvi put uvedena u praksu u SAD-u, neke ameri ke drave
nisu dopusti l e kirurzima da i zvode mi ni mal no invazivnu operaci ju ukol i ko
za nju nisu bili val jano obueni . U ostal ima, kao i u Vel i koj Britaniji, kirurzi s
mal im ili ni kakvi m i skustvom mogl i su izvoditi zahvat. Drutvo ameri ki h ki-
rurga za gastroi ntesti nal nu endoskopi ju (Soci ety of Ameri can Gastroi ntesti nal
Endoscopy Surgeons) preporui l o je da bi kirurzi trebal i izvoditi zahvate na
i voti njama prije no to i m se dopusti operirati l jude.
Poetkom 1994. senat Kral jevskog zbora kirurga Vel i ke Bri tani je i I rske
uveo je nove kriterije osi guranja kvalitete te certifikat o kompetentnosti , koje
Otvorena apenekl omi ja vie nije tako invazivna kao to je to neko' bila,
ve se sada moe Izvesti uz mali rez koji razmi e mi i e. i o znai da razlika
izmeu l aparoskopske i otvorene operaci je u sl uaju apendektomi je moe
biti neznatna, za razliku od, primjerice, operaci je unog mjehura.
J edna je druga studija, usporedi vi l aparoskopsku hi sterektomi ju sa stan-
dardni m vagi nal ni m zahvatom, zakl juil a da je operaci ja l aparskopskom teh-
ni kom trajala pri bl i no dvostruko due. Znanstveni tim l ondonske bol ni ce
Royal Free nije samo utvrdio da je tradicional na metoda bila mnogo bra,
ve i da je oporavak bi o sl ian u obje grupe.
1 7
Studija I ndi jskog savjeta za
medi ci nska istraivanja (I ndi an Counci l of Medi cal Research) ustanovil a je da
je uestal ost kompl i kaci ja kod l aparoskopski i zvoene steri l i zaci je (podvezi -
vanja jajni ka) sedam puta vea od uestal osti kompl i kaci ja kod mi ni l aparoto-
mi je.
I K
Poznato je da operaci je hernije rezultiraju vi sokom zastupl jenosti unu-
tarnjega oi l jnog tkiva i sal pingitisa (upal a jajovoda u ena).
1 9
U jednom ve-
l ikom istraivanju na uzorku od oko 900 paci jenata, koje je usporei val o ot-
vorenu i l aparoskopsku operaci ju hernije, pokazal o se a su l aparoskopski
pacijenti, i ako su trpjeli manje postoperati vni h bol ova i ranije su se mogl i
vratiti uobi ajeni m akti vnosti ma, imali ozbi l jne kompl i kaci je oteenje i-
vaca, ozl jede ila i mokranog mjehura .to nije bi o sl uaj s paci jenti ma
koji su imali otvorenu operaci ju. Do toga je dol o unato i njeni ci da su la-
paroskopske zahvate izvodil i najiskusniji kirurzi. To se otkri e suprotstavl ja
uobi ajenom argumentu da je teta sl ijedom l aparoskopske operaci je iskl ju-
i vo pitanje l i jeni kova nei skustva.-"
Oi to je da treba vie istraivanja koja e usporedi ti l aparoskopsku i kon-
venci onal nu kirurgiju, kako bi se prema tome odredi l o za koji je tip zahvata
mi ni mal no invazivna kirurgija najprikl adnija. Ona se moda pokae opti mal -
nom za operaci je kao to je kol eci stektomi ja, ali nepri kl adnom za apendek-
tomije i operaci je karci noma.-'
1
Kirurzi koji su el jni oprobati se u novoj tehni ci trebal i bi se pritom znati
obuzdati ako takva operaci ja nije uistinu nuna. Novijom je studi jom konsta-
tirano da je nakon pojave l aparoskopske kirurgije broj operaci ja unog mje-
hura porastao za peti nu."
OPERACIJ A ZAMJ ENE ZGLOBA
Kirurka tehni ka zamjene zgl oba jo je jedan pri mjer pomodni h zahvata pri-
hvaeni h bez val jane provjere. Zamjena zgl oba podrazumi jeva nadomjeta-
320
nje hrskavi ce ai ce kuka ili zgl oba kol jena, istroenih osteoartri ti som, umjet-
nim zgl obom napravl jeni m od smjese metal a i pol i eti l ena. Neosporno je da
se laj kirurki zahvat, koji je promi jeni o ivote mnogi m starijim osobama
omoguavajui im normal nu pokretl jivost umjesto vezanosti uz inval idska
kol i ca, s pravom progl aava udotvorni m. No kako je to i za l i jeni ke uzbud-
ljivo iskustvo, oni esto prebrzo predl oe operaci ju ne promil jajui o posl je-
di cama ili al ternati vama, ponajvi e kad je rije o ml aim osobama. Proci je-
njeno je a deset posto osoba starijih od 65 godi na ima ugraen zamjenski
kuk, to ini tu operaci ju jednom od uestal i ji h.
23
Star e i nove tehnol ogi j e
Zamjena kuka i zamjena zgl oba kol jena podjednako imaju rel ati vno dobre
rezul tate i zvode l i se s opremom starijeg tipa. Kad se endoproteze kol jena
uvruju kotani m cementom, kako je pokazal a anal iza 130 studija, 89 pos-
to ih je uspjeno, a kol jeno ostaje u funkciji due od etiri godi ne.'
1
Ti jekom operaci je kirurg ukl anja glavu femiira (bedrena kost) i zamjenju-
je je metal nom kugl om na dugom metal nom stal ku, to se usauje u sredi nu
bedrene kosti . On tada zamjenjuje istroenu aicu kuka pl asti nom ili metal -
nom s pl asti nom prevl akom, koja se ukl apa u zgl obnu ai cu (acetabul um).
Danas e kirurzi esto upotrijebiti bescementne endoproteze, koje se fik-
siraju tako to u njihovu hrapavu povrinu urasta kotano tkivo, a proi zvoa-
i eksperi menti raju i s metal-na-metal komponentama (smjesa kobal t-krom
i mol i benske l egure) kako bi se spri jei l o troenje i ki danje pri mi jeeno
kod pl astinih komponenti , a sve u nadi da e takve endoproteze trajati due
i moi se koristiti kod ml adih paci jenata.
Kral jevska ortopedska bol ni ca u Bi rmi nghamu utvrdila je da ugradnja
umjetnog kuka po Charnl eyu original ni dizajn koji je dosad testiran vie
nego ijedan drugi materijal ima 91 posto preivl javanja nakon 10 godi na i
82 posto nakon 20 godi na.-
s
Kako ak i laj dizajn koji se najvie dokazao ima ograni en vijek trajanja
(deset godi na u sl uaju zamjene zgl oba kol jena), tvrtke za medi ci nsku teh-
nol ogiju od 1980-ih pokuavaju bi ol oki uvrstiti umjetne zgl obove uz kost
pomou mal ih metal ni h zrnaca ili mrei ce. Ti su se, takozvani bescementni
umjetni zgl obovi , pokazal i katastrofal ni ma, to je rezul tiral o dal eko veom
potrebom za izmjenom to znai zamjenom umjetnog zgl oba. To je znat-
no zahtjevnija operaci ja, koju prati vei gubitak kosti i tkiva i dal eko manji
321
T O V A M LIJ ENICI NE G O V O R E
stupanj uspjenosti . Kao to kae Mike Wrobl ewski i z Wri ghti ntonske bol ni -
ce u Wi ganu, koji je prije vie od 30 godi na bi o medu pi vi ma koji su je izvo-
dili: Prvo i zvoenje operaci je jest najbol je vri jeme za operaci ju. Sve nakon
toga je spaavanje.
26
U samo jednoj od mnogi h studija koje su ukazal e na vi soki stupanj neus-
pjenosti zamjene zgl oba kol jena, od oko 100 zahvata okvi rno jedna peti na
ne uspi jeva zbog probl ema s komponentom potkol jeni ce. Nakon sedam go-
dina vie od pol ovi ne zamjenski h zgl obova kol jena bi l o je preporueno za
ponovnu zamj enu.
27
to se pak zamjene kuka ti e, vedska je studija nal a da
je nakon 10 godi na opstal o samo oko jedne etvrti ne ugraeni h endoproteza
dvaju novi h tipova koja su i spi ti val i .
28
Ako su se bescementne vrste zamjenski h kukova i spostavi l e manjkavi ma,
ni one cementne nisu se pokazal e puno bol ji ma. J edna je studija pratila sku-
pinu paci jenata ml adi h od 50 godi na tijekom razdobl ja od 15 godi na, te nal a
da i h je mal o manje od trei ne trebal o ponovnu operaci ju jer su dijel ovi po-
pustili i inficiral i se.
2 9
tovi e, u deset se godi na broj paci jenata koji prvi put
trebaju i zmjenu ugraenog zgl oba utrostruio, na 12 posto.
3 0
Komplikacije
Operaci ja je postal a puka rutina za veinu l i jeni ka, koji se hval e 98-postot-
nim uspjehom. Dob paci jenata kojima se preporuuje operaci ja kuka sputa
se sve nie; u jednoj nedavnoj studiji srednja dob iznosil a je 48 godi na.
Tih se 98 posto uspjenosti odnosi na broj paci jenata koji su ivi doekal i
kraj operaci je, s novi m kukom, itavi. Pritom se ne uzimaju u obzi r svi tetni
dogaaji do koji h kasni je dol azi , od smrti do trajnog epanja ili doi votne
bol esti . Ako ste ml adi, svakako bi ste trebal i biti upoznati sa svim tim nuspo-
javama prije negol i pri stanete na operaci ju. Krene li u l oem smjeru, mogl i
bi ste umrijeti u razdobl ju od dva mjeseca. Taj se rizik od smrti utrostruuje u
zavisnosti od vae dobi i zdravstvenog stanja. Troje od tisuu osoba umi re u
prva tri mjeseca nakon ugradnje kuka, najee od sranog ili modanog
udara.
31
Medu vie od 11.000 zahvata total ne zamjene zgl oba kuka, obavl jeni h u
devetogodi njem razdobl ju, od svakih 1.000 paci jenata 11 ih je umrl o u pi va
tri mjeseca od operaci je, a 28 od svakih 1.000 ponovno je hi tno hospital izira-
no. Drugim ri jei ma, to znai da jedan paci jent od njih 91 umi re, a jedan od
svaki h 36 paci jenata hi tno je zapriml jen u bol ni cu ti jekom prvog mjeseca od
322
operaci je. Vei na smrtni h sl uajeva bila je povezana sa srani m udari ma, a
vei na hitnih sl uajeva s modani m udari ma.
32
Kad je pak rije o zamjeni zgl oba kol jena, ameri ka je anal iza utvrdila 18-
postotnu stopu sveukupne zastupl jenost kompl i kaci ja, pri emu su se naje-
e kompl i kaci je odnosi l e na i nfekci je, pl uni ugruak (pl una embol i ja) ili
krvni ugruak u veni .
33
Najvie smrti povezano je s krvnim ugruci ma u pl u-
i ma.
3 4
Tromboza dubi nski h vena i dal je je gl avni rizik koji prati operaci je zamje-
ne zgl oba kuka i kol jena. Fatal na venska tromboembol i ja nakon operaci je
rizik da se ugruak u veni noge otki ne i putuje tijel om, te zaepi neku od ar-
terija javlja se kod pri bl i no jednog od 32 paci jenta, a fatal na pl una em-
bol ija javlja se kod pri bl i no jednog od 100 paci jenata.
35
George, 75-godi njak i z Weymoutha, pria svoju priu:
Imao sam dvije totalne endoproteze zglobova koljena, koje su se
inficirale stafilokokima, kao posljedica neadekvatnog tretmana za
vrijeme slabije upale grla. Nakon dueg vremena uzimanja tableta
flukloksacilina (antibiotici), reeno mi je c/ a u trebati s time nastaviti do
kraja ivota.
Njegova je al ternativa vjenom uzimanju anti bi oti ka ponovna zamjena
zgl obova i suoavanje s mogLi i m neuspjehom, o emu on, LI svoji m godi na-
ma, nerado razmil ja.
Georgeovo i skustvo nije tako rijetko kao to bi smo se nadal i . Napravl jena
je povezni ca i zmeu oral nih infekcija i krvnih i nfekci ja nakon operaci je to-
tal ne zamjene zgl oba, naroi to ako paci jent ima bol est parodonta (tkiva koje
podupi re zub). Stoga neki l ijenici poduzi maju mjere predostronosti za pa-
ci jente s ugraeni m zgl obom kuka onako kako to rade sa srani m paci jenti -
ma, dajui i m anti bi otsku terapiju kod operaci je zuba.
3 6
Novo i poboljano?
Mnogi se novi , moderni kukovi stavljaju na trite bez i kakve provjere. Ri-
jeka navodno pobol jani h model a, bez bi l o kakve potvrde za to, neprestano
se uvodi i poti ho odbacuje, ostavl jajui iza sebe stoti ne zl osretni h paci jenata.
Godi ne 1971. jedi ni umjetni kuk bi o je Charnl eyev model ; dvadeset godi na
kasni je trite je prepl avi l o 34 i nai ca.
323
Danas moete napraviti zamjenski kuk u svojoj garai, a ve smradan ga
staviti u pacijenta, kae Chris Bul strode, ortopedski kirurg u oxfordskoj bol -
nici J ohn Radcl i ffe.
37
Poseban probl em predstavl ja mogunost da se istroeni
dijel ovi ol krhnu i otputuju u druge dijel ove tijela. Pokazal o se da se materi-
jali koji se kori ste l ome i odail ju komadi e u tijel o, a kakav je dugotrajan
ui nak toga, ni tko ne zna. Ima i neki h pokazatel ja za to da vel i ke kol i i ne tih
mi kroskopski h metal ni h krhotina sve potenci jal no kancerogene koje
se stvaraju sl i jedom stal nog kontakta izmeu umjetnih di jel ova zgl oba, ili
jednostavno korozi jom, migriraju u vee tjel esne organe, izazivaju stal nu in-
fekciju ili ak autoi munu bol est. Trenje zbog trljanja metal ne kugl e o pol i eti -
l ensku pl asti nu prevl aku uzrokuje mrvl jenje malih pol i eti l enski h ili metal nih
esti ca. I munosni sustav tijela reagira na te esti ce kao na strana tijela i napa-
da ih. Kako se esti ce ti pi no tal oe blizu umjetnog zgl oba, i munosni sustav
takoer napada okol no kotano tkivo, to je proces poznat kao osteol i za.
Kad dode do gubi tka kotanog tkiva, umjetni kuk moe popustiti i poeti ne?
i spravno funkci oni rati . Osteol i za se smatra razl ogom broj jedan za neuspjel i
enoproteza i potrebu da se operaci ja ponovi . U Vel i koj Britaniji je tim bris-
tol skih znanstveni ka s tamonjeg sveuilita napravi o poredbenu studiju pre-
minulih paci jenata sa i bez metal nih enoproteza zgl obova. Anal itiki je tim
naao vel i ke kol i i ne otkrl muti h estica u jetri, l imfnim l i jezdama, kotanoj
sri i sl ezeni paci jenata koji su imali umjetni zgl ob od nehrajueg el ika i
kobal t-kroma. Najvei je pak broj estica migrirao kod osoba iji su zamjen-
ski zgl obovi bili ol abavl jeni i istroeni. Gl avni izvor krhoti na bil a je prevl aka
zgl oba. Kod jednog je paci jenta koncentraci ja kobal ta u njegovoj kotanoj sr-
i bila nekoliko tisua puia vea od one koja se smatra normal nom.
i K
ak se
i esti ce kotanog cementa (koji sadri tvrde kerami ke esti ce barijeva sul -
fata ili i rkoni jeva oksi da) ol jute i otputuju.
3
'-'
I mate l i osteol i zu, moda e trebati oistiti kuk i ponovno ga namjestiti,
zbog ega jedna noga moe ostati nekol i ko centi metara kraa od druge/ "
1
U
namjeri da stabil iziraju kuk, kako se ne bi di sl oci rao, mnogi kirurzi naprave
jednu nogu mal o duom ili kraom. Pri hodu el e trebati zamahnuti zdjel i-
com ili povisiti potpl at svoje ci pel e. Nije mala mogunost i za i aenje kuka,
naroi to kod starijih paci jenata sa slabim kosti ma, to moe zahtijevati jo ki-
rurkih zahvata za ponovno namjetanje kuka.'
1
Bristol ski istraivai vjeruju da je akumul i ranje takvih metal ni h esti ca po-
vezano s kroni nom upal om, poveani m l imfnim vorovi ma, uni tenjem
kotane sri, gubi tkom kotane mase i poputanjem i mpl anti ranog zgl oba.
Postoji bojazan, oprezno su napisal i, da metali koji se kori ste u endoprote-
zama mogu izazvati Iraki jer su oni potenci jal no kancerogeni u drugim situa-
ci jama.'"- Dosad su najmanje dvije studije ukazal e na povezanost i zmeu ra-
ka l imfnih vorova ili l eukemi je i umjetnog kuka.
4 3
To tim vie zabri njava
i mamo l i u vidu sve izraeniju tendenci ju da se zamjene zgl obova rade ml a-
dim l judima, za to su poti caj dal e poznate osobe poput Lize Minnel l i koja je
i sama svoj edobno imala takvu operaci ju. A ta cc se praksa zamjene zgl oba
tipa pucanje na slijepo vjerojatno i nastaviti, jer ni tko ne vodi evi denci ju o
osobama koje obol e od raka nakon ugradnje umjetnog zgl oba. Ne postoji
adekvatan sustav izvjetavanja za tumore koji su povezani s ugraeni m zgl o-
bom unato tomu to su jo 1989- brojni istraivai apel iral i za osni vanje me-
unarodnog regi stra.'
1
Nekol i ko kemijskih proi zvoaa prestal o je, moda
zbog straha od budui h parni ca, prodavati pol i mere (kori tene za presvl aku
zgl obova) proi zvoai ma medi ci nski h enoproteza.'
15
Ako ste iscrpli sve di jetetske al ternative u spreavanju napredovanja osl e-
oarlritisa i odl uil i se za ugradnju umjetnog kuka, birajte model e koji su se s
vremenom dokazal i , model e tipa Charnl ey. J edna je studija pokazal a a su
dvije trei ne Charnl eyevi h proteza bi l e u funkciji i nakon 25 godi na.
I ( )
Sto se bescementni h vrsta tie, AML totalni zamjenski kuk (proi zvoaa
DePuv/ J ohnson & J ohnson) najee je koriten model na svijetu. Kerami ke
gl ave bedrene kosti smanjuju troenje, osteol izu i potrebu za i zmjenom. Naj-
manji stupanj troenja ima model metal -na-metal (al umi ni j na al umi ni j), i ako
je al umi ni j poznati otrov za tijel o.'
17
ANGIOPLASTIKA: ODEPUIVANJ E CIJ EVI
U svega nekol i ko kratkih godi na koronarna je bal onska angi opl asti ka od-
nosno, nazovi mo je pravim i menom, perkutana transl umi nal na koronarna
angi opl asti ka (PTCA) prerasl a u gl avnu metodu l i jeenja srani h probl e-
ma, posebi ce angi ne pektori s. To se dogodi l o ti gl avnom kao odgovor na
epi demi ju: 1989. godi ne milijun ljudi umrl o je od srani h bol esti u SAD-u, a
160.000 u Vel i koj Britaniji. Medicina se usredotoi l a na koronarnu angi opl as-
tiku kao na preventi vnu mjeru, jer je u veini sl uajeva prvi srani udar esto
i posl jednji . Od 1,5 mil ijuna Ameri kanaca koji godi nje pretrpe srani udar
samo ih etvrtina preivi.
3.25
Koronarna bal onska angi opl asti ka jedna je od najpopul arni ji h mel oda za
I retman sranog udara od 1978. godi ne, a podrazumi jeva uvl aenje si unog
bal ona kroz zaepl jene arterije i njegovo napuhi vanje, i me se il e i ste
obi no poti ski vanjem ateromatozni h (masni h) nasl aga prema zidu koronar-
ne arterije.
Kad se angi opl asti ka prvi put pojavila na sceni , tadanje je udotvorno
rjeenje za tretman bol esni h arterija bila operaci ja koronarnog premotenja.
Kako je angi opl asti ka bila sofisticiranija, uzel a je maha u kardi oki rurgi ji ,
predstavl jajui jeftiniju, jednostavni ju i manje traumati nu al ternativu. Nije
prol o dugo, a na nju se poel o gledati kao na zamal o svenamjensko l i jee-
nje svih bol esti srca, te se nudil a oni ma koji pate od angi ne pektori s, oni ma
koji se oporavl jaju od sranog udara, pa i oni ma s vi soki m vri jednosti ma ko-
l esterol a u ki vi .
Do 1990. godi ne, 12 godi na nakon to je pivi put spomenuta u znanstve-
noj literaturi, stoti ne tisua osoba u SAD-u i Europi bi l o je podvrgnuto bal on-
skoj angiopl asties, i ako su do toga vremena znanstveni pokusi tek dali naz-
naku procjene njezi ne djel otvornosti .'
18
I zuzetno vi soka stopa uspjenosti po-
etni h testova neke su i znosi l e iznad 90 posto, s kompl i kaci jama u manje
od deset posto sl uajeva podupiral a je entuzi jaste.
J edno od najopseni ji h ranijih ispitivanja naoko je opravdal o poetne
hval ospjeve. Od 5.827 paci jenata, podvrgnutih angi opl asti ci i zmeu sijenja i
lipnja 1991. godi ne u dravi New York, 88 posto ih je progl aeno uspjeni -
ma, i ako naknadne kompl i kaci je nisu nikada bil e prouavane.
4
'*
1
Tek je godi nu dana kasni je The lancet asopi s koji je isprva apl audi -
rao udotvornom tretmanu poeo izraavati zabri nutost. I zasl anik asopi -
sa proao je teaj angi opl asti ke i napi sao da je, na temel ju vlastitih opaanja,
skl on zauzeti manje povol jan stav o ishodu nego to to i ne kirurzi koji izvo-
de postupak. Openi to, rezultati se koronarne angi opl asti ke i ne sl abijima
nego to to asopi si navode.
50
Tada je Ameri ki zbor kardi ol oga dao izjavu: Opaanja povl ae pitanje
nije l i se kardi ol ogi ja previ e usredotoi l a na i zvoenje koronarne angi opl as-
tike, umjesto da se upita kome je potrebna, prema kojim kriterijima i s koji m
rezul tatom? I zvodi l i se angi opl asti ka zbog kardi ol oga ili zbog pacijenta?
Kao to dugogodi nje iskustvo primjene sada pokazuje, angi opl asti ka nije
udotvorno tehnol oko rjeenje za sve srane bol esti . Ponajpri je, ona je ui n-
kovitija kod jednostavni h sl uajeva, bosi onska je studija otkril a da su paci -
326
jenti s dva ili vie faktora rizika koji su imali angi opl asti ku imali stopu preiv-
ljavanja od samo 13 posto tijekom petogodi njeg razdoblja.
5
'
Naeno je da se stenoza (suenje arterije) ponovno javlja u prvih est
mjeseci nakon angi opl asti ke; promjer l ijeenih kivnih ila samo je 16 posto
vei nego prije tretmana, navodi Ameri ki zbor kardi ol oga. U jednoj je tali-
janskoj studiji do ponovnog suenja ile (restenoze) dol o u tri etvrti ne sl u-
ajeva.
5
-
Zbog potrebe za ponovni m tretmanima i praenjem stanja, stvarni troko-
vi angi opl asti ke mogu bili mnogo vii od onih za medi ci nsku terapiju u sl u-
ajevi ma bl age angi ne pektori s i bol esti jedne il e. Kako je proci jeni l a jedna
studija napravl jena u Maryl andu, u deset godi na pri mjene angi opl asti ke tro-
kovi tamonje bol ni ce su se udvostrui l i .
53
Angi opl asti ka nije najpodesni ja za paci jente koji ma su sve gl avne srane
arterije zaepl jene (tripl e-vessel isease). Tal i janska studija navel a je samo
52 posto uspjenosti u takvim sl uajevi ma. Angi opl asti ka je bil a neuspjena i
u vie od dvije trei ne sl uajeva potpune bl okade arteri je.
5
'
Angi opl asti ka takoer ima sl abe i zgl ede koristi l i se za tretman zaepl je-
nih arterija u donjem dijelu tijela. Ako se takva zaepl jenja ne l i jee, paci jent
moe zavriti s amputi ranom nogom. Unato 24-strukom poveanju pri mje-
ne angi opl asti ke u tretmanu zaepl jenja arterija donjeg dijel a tijela u deseto-
goi njem razdobl ju u Maryl andu, broj amputacija noge ostao je isti, oko 30
na 100.000 osoba.
S 5
Ima jakih pokazatel ja da bi mnoge operaci je angi opl asti ke mogl e biti ne-
potrebne. Ameri ka studija promatral a je paci jente koji su bili odreeni za
angi opl asti ku; studija je zakl juil a da pol ovi ni od njih operaci ja nije bila po-
trebna ili da je si gurno mogl a biti odgoena. 1 premda se i zvorno oeki val o
da e angi opl asti ka zamijeniti operaci ju premotenja, uestal ost je obiju teh-
nika, naproti v, eksponenci jal no rasla, uz stalno sni enje praga za i zvoenje
bi l o kojeg od tih postupaka, pa ak i kod paci jenata bez znakova bol esti .
5
"
U stvari, ima dokaza da operaci ja premosni ce moe biti uspjenija u tret-
manu angi ne pektori s nego angi opl asti ka. U jednoj je studiji gotovo etiri pu-
ta vie paci jenata podvrgnuti h angi opl asti ci trebal o ponovi ti postupak ili
operaci ju nego oni h paci jenata koji su imali zahvat premotenja; angi na je bi-
l a tri puta prisutnija kod paci jenata s angi opl asti kom nego kod paci jenata s
premotenjem est mjeseci posl i je tretmana.
57
U drugi m su studi jama ta dva zahvata pokazal a da niti jedan ne pravi pri-
mjetnu razliku u pogl edu spaavanja ivota, spreavanja srani h udara ili po-
veanoga arteri jskog protoka krvi nakon tri godi ne.
5 8
Oba postupka zapravo
imaju ozbi l jne nedostatke: jedna znanstvena studija nal a je da e oni koji su
sanirani angi opl asti kom ranije trebati daljnju i ntervenci ju i l i jekove, dok je
grupa koja je i mal a zahvat premotenja bil a vie podl ona akutnom sranom
udaru za vri jeme operaci je. I straivanje koje je ispitival o vi e od 1.000 paci -
jenata iz 26 europski h kardi ol oki h centara pokazuje da je postotak prei vje-
lih medu paci jenti ma u prvoj godini nakon angi opl asti ke manji nego kod
oni h koji su imali ugradnju premosni ce. Uza sve to paci jenti podvrgnuti an-
giopl astici trebaju vie l ijekova nego oni s ugraenom premosni com, a i vea
je vjerojatnost da e trebati ponovi ti operaciju ti jekom prve godi ne.
5 9
POTPOMOGNUTA OPLODNJ A
Louise Brown prva beba iz epruvete ima 28 godi na u vri jeme pisanja
ove knji ge, a tol i ko i tehnol ogi ja umjetne opl odnje. U to su vri jeme mediji
ugl avnom govori l i sve najl jepe o medicinski potpomognutoj opl odnji, kao
je zovu u medi ci nski m krugovi ma, kao bri l jantnom rjeenju za nepl odne pa-
rove. Kako se postotak nepl odni h parova poveava posl jednje procjene
govore da jedan od sedam parova reprodukti vne dobi ne uspijeva zaeti pri-
rodnim putem l ijekovi ili tehni ke za l i jeenje nepl odnosti postaju l uka
spasa za one bez djece.
Vei na l i jeni ka koji pomau paru istraiti nepl odnost brza s pojedi na-
nim ispitivanjima bez sustavnog pregl eda kojim bi se odredi l o gdje lei pro-
bl em. Oni su takoer, i z nekoga nepoznatog razl oga, skl oni automatski gl e-
dati na enu kao na izvor probl ema nepl odnosti para, ak i ako je ustanov-
l jeno da mukarac ima mal i broj spermi ja.
Postoje tri gl avna nai na na koja medi ci nska znanost gl umi rodu:
Opl odnja u epruveti (in vitro fertilisation" ili 1VF), ili pri jenos zametka,
trebal a bi se primjenjivati kada ena ima neprohodne jajovode, kada
spermi j ne uspi jeva proi kroz cervi kal nu sl uz ili LI drugi m sl uajevi ma
kad se zbog nekog razl oga spermi j ne moe sjediniti s jajacem. Tehni -
ka podrazumi jeva uzi manje jednog ili vie jajaaca iz ene, opl odnju ja-
jaca spermi jem njezina partnera izvan tijela u l aboratori jskoj (Petri je-
voj) posudi ci , te ponovno unoenje zametka (opl oenog jajaca) u e-
ninu materni cu.
328
I njiciranje spermi ja u ci topl azmu jajne stani ce (intracvtopl asmic sperm
injection* ili 1CS1), pri emu se jedan spermi j injektira neposredno u ja-
jace.
Pri jenos gameta u jajovod (gamete intrafal l opian transfer ili GI FT) je
nai n na koji se prirodi daje poti caj. I ako se eni na jajaca izol iraju, kao
i sperma njezi na partnera, oni se smjeste odvojeno na poetni di o eni -
nih jajovoda. Na taj nai n, teoretski , spermi j sl abe pokretl jivosti nee
trebati prijei veliki put kao i nae, kada bi trebao poduzeti dugako i
opasno putovanje kroz enin reproduktivni kanal kako bi pogodi o me-
tu.
Lijekovi za l i jeenje nepl odnosti , sada u uporabi ve dvadesetak godi -
na, trebal i bi se nuditi samo enama koje imaju probl ema s ovul aci jom.
Lijekovi kao to je kl omi fen citrat (prodaje se pod nazi vi ma Cl omi d ili
Serophene) bl oki raju proizvodnju estrogena i zavaravaju mozak navo-
dei ga da pomisl i kako tijelo ne ovul ira. Mozak tada proi zvodi vee
kol i i ne hormona FSH (fol ikul stimul irajueg hormona), to za posl jedi -
cu ima superovulaciju jajnika koji esto proi zvode dva, tri ili vi e ja-
jaaca.
I ako je Loui se Brown rezul tat usadivanja jednog opl oenog jajaca, pi o-
niri umjetne opl odnje Patrick Steptoe i profesor Bob Edwards dosjetil i su se
kako pobol jati i nae nisku stopu uspjenosti . Samo je po sebi razuml jivo da
e eni ni izgl edi za trudnou biti uveani vrati l i se u nju vie nego jedno ja-
jace. (To bi takoer smanji l o trokove i neugodu prol aenja kroz. vi estruke
tretmane.) Oni su tada poel i nuditi enama l i jekove za nepl odnost kako bi
izazvali superovul aciju, te proizvel i vi e od jednog jajaca odjednom, koje
bi potom sve i stodobno vratili. Geneti ki modificirani hormoni posl jednji su
pridodani u sve iru pal etu l ijekova za tretman nepl odnosti . Lijekovi poput
Pergonal a, koji su ak snaniji od Cl omi da, mogu navesti jajni ke da proi zve-
du od tri do 30 jajaaca i stodobno.
U praksi se pak mnogi od tih vrl o moni h l i jekova propi suju, kao da se to
samo od sebe podrazumi jeva, ve na prvi znak da par ima probl em, i prije
nego to se istraila priroda probl ema nepl odnosti . A sve to unato i njeni ci
da su l ijekovi za nepl odnost, poput Cl omida, uspjeni samo u odreeni m
sl uajevi ma, kada je probl em u tome to ena ne ovul ira, mil jenja je iskusni
specijal ist za IVF potpomognutu opl odnju Mi chael Ah-Moye, iz ugl edne bri-
330
ri kom kompendi ju l i jekova Physicians Desk Reference. Pregl ed zdjel i ce
moe prouzroi ti puknue ciste jajnika. Ako se to dogodi , moda e trebati
kirurki odstraniti jajnik.
Sedam godi na nakon to je vie od dva mil ijuna ameri ki h ena uzi mal o
neki od l i jekova za nepl odnost, konano je zavrena prva kompl etna studija
svih postojei h podataka. Njezi no je jezovi to otkri e da l ijekovi za l i jeenje
nepl odnosti (kao to je kl omi fen) mogu udvostruiti ili ak utrostruiti rizik
za razvijanje raka jajnika ako se uzimaju due od godi ne dana. Studija koja je
proui l a jedanaestogodi nju medi ci nsku dokumentaci ju gotovo 4.000 ne-
pl odnih ameri ki h ena u Seattl eu pronal a je 11 paci jenti ca s invazivnim ili
grani no mal i gni m tumorom jajni ka, za razliku od oeki vanog prosjeka od
4,4 paci jenti ca. Od tih obol jel i h paci jenti ca devet i h je uzi mal o kl omi fen, od
kojih pet due od jedne godi ne.
6 2
Ameri ki zajedni ki istraivaki projekt za istraivanje raka jajnika pri
Sveuil itu Stanford u Kal iforniji, koji je napravi o anal izu 12 studija, takoer
je zakl jui o da se nepl odne ene koje uzimaju l i jekove za nepl odnost suoa-
vaju s tri puta vei m rizikom za razvoj raka jajnika od nepl odni h ena koje
nisu uzi mal e l i jekove.
63
Ti su nal azi pouril i ameri ku Upravu za hranu i l ije-
kove da zahtijeva od proi zvoaa l ijekova za tretman nepl odnosti da rizik od
razvoja raka jajni ka uvrste u listu mogui h tetnih reakcija koja se objavl juje
u uputama za kori tenje l ijeka.
Osi m toga postavl ja se pitanje mogu l i ti l ijekovi ubrzati i renje raka doj-
ke, tim vi e ima l i se na umu sl uaj premi nul e supruge poznatoga bri tanskog
komi ara Paul a Mertona, kod koje je dol o do razvoja raka dojke dok se
podvrgaval a IVF opl odnji . Ti jekom iste razine se hormona vrtogl avo penju
na vi e nego dvostruko veu vrijednost od normal ne katkad dani ma, a e-
nin organi zam pokree proi zvodnju vie jajaaca u jednom mjesecu, koje bi
normal no trebao proizvesti u razdobl ju od jedne ili dvije godi ne. Tijel a neki h
ena, koje moda pokuavaju zaeti IVF metodom po dvadesetak puta, pro-
izvest e i do 500 jajaaca kol iki je normal ni 20-godi nji proi zvodni kapa-
citet, a sve to u roku od nekol i ko godi na.
J edna austral ska studija kojom je obuhvaeno pri bl i no 30.000 ena usta-
novil a je da su ene koje su se podvrgl e IVF tretmanu imal e, godi nu dana na-
kon postupka, dvostruko veu incienciju raka dojke od uobi ajene.
6, 1
Ako
sve to nije dovol jno da vas natjera da dvaput razmisl ite prije nego to uzmete
bi l o koji od ovi h l i jekova, tvrtka Serono vas jo upozorava i na pl une i kr-
331
tanske kl i ni ke za probl eme nepl odnosti Hol l y House. Zaista, ak i proi zvo-
a Serophena, jednog od takvih l ijekova, navodi da mu ui nkovi tost opada
nakon tri pokuaja te da ga se ne bi trebal o koristiti u nedogl ed.
6 0
enama koje se podvrgavaju IVF postupku obi no se daju tri tipa l i jeko-
va: GnRH (gonadotropi n otputajui hormon) agoni st ili antagoni st, koji
smanjuje otputanje l uteinizirajueg hormona iz l i jezde hi pofi ze i odgaa
ovul aci ju dok fol ikul i ne sazriju; FSH (fol ikul stimul irajui hormon) preparat,
koji jajni ke poti e na proi zvodnju vie jajaaca; i hCG (humani kori onski go-
nadotropi n), koji pomae sazrijevanju jajaaca u fol i kul i ma. Uz to, kada se
ene podvrgnu regulaciji hipofize kako bi se odgodi l a ovul aci ja, one jo do-
biju i goserel i n acetat, a ponekad jo i niz drugih hormonski h l i jekova. Poje-
di nani sl uajevi hi persti mul aci je jajnika dogaaju se kod ena koje uzimaju
dva l ijeka u kombi naci ji .
61
U tom sl uaju specijal ist za l i jeenje nepl odnosti u
osnovi preuzi ma kontrol u nad cijel im eni ni m ci kl usom pl odnosti , te stoga
mora oprezno pratiti vel i i nu jajnika i razine hormona kako se ne bi dogodi -
l o da se razi ne hormona prebrzo poviu ju.
Lijekovi za nepl odnost esto se daju i mukarci ma s mal i m brojem sper-
mija, navodi Ah-Moye, i ako je vei na studija pokazal a da od toga nema puno
koristi.
Lijekovi koji ma se lijei nepl odnost poznati su po znaajni m nuspojava-
ma od koji h e mnoge utjecati na vau tmdnou ili bebu zatrudnite l i dok
i h uzi mate. Lijenici podcjenjuju nuspojave l i jekova za nepl odnost, ograni a-
vajui ih na val ove vrui ne ili napetost u trbuhu, ali jedan od proi zvoaa is-
tih, vi carska farmaceutska tvrtka Serono, upozorava da Serophene uzrokuje
poveanje jajni ka (kod oko 14 posto paci jenti ca) i zamagl jen vid (zbog ne-
poznatog razl oga). Posl jedi ce toga bit e izraenije i mate l i enometri ozu ili
cistu jajni ka, jer lijek moe pogorati probl em i mogue trajno utjecati na va-
u pl odnost. Dodatno, ti se probl emi ne mogu odmah otkriti: ...najvee po-
veanje jajni ka javlja se nakon to proe nekol i ko dana od preki da uzimanja
lijeka.
Osi m poveanja jajni ka, l ijekovi za poti canje superovul aci je, pri mjeri ce
Metrodi n, izazivaju i si ndrom hi persti mul aci je jajni ka, ozbi l jni medi ci nski
probl em koji uzrokuje brzu akumul aci ju tekui ne u trbunoj upl jini, prsnom
kou, pa ak i u osrju, to zahtijeva trenutanu hospi tal i zaci ju. Stanje se mo-
e pogorati ako je paci jenti ca trudna. Sindrom hi persti mul aci je jajni ka pri-
donosi poveanju rizika za povredu jajnika, objavi l a je tvrtka Serono u ame-
voi l ne kompl i kaci je, poput venske ili arterijske tromboze, to moe rezul ti-
rati srani m udarom, modani m udarom ili gubi tkom udova. Prisutan je ta-
koer rizik za ektopi nu (i zvanmaterni nu) trudnou, koja rezultira, narav-
no, odstranjenjem jajni ka, i me se va fertilitet jo vie smanjuje.
Mediji su objavil i mnotvo fotografija razigranih trojki, uz ohrabrujue na-
pise o tome kako su l ijekovi za nepl odnost poveal i pojavu dvojki , trojki ili
etvorki , te kako parovi koji su donedavno bili bez djece odjednom imaju
kuu punu djece. I , doi sta, ne treba sumnjati u to da ovi l ijekovi poveavaju
ansu da dobi jete vie djece odjednom, od dvojki do petorki . Nakon kl ini-
ki h je ispitivanja Metrodi na tvrtka Serono izvijestila da je 17 posto trudnica
i mal o vi epl odni porod; od oni h koje su uzi mal e Serophene deset posto i h je
rodil o dvojke, a manje od jedan posto trojke ili vi e. Postotak raste u zavis-
nosti od broja jajaaca premjeteni h u enu. Godi ne 1988. stopa svih vi e-
pl odni h trudnoa iznosil a je 24 posto za trudnoe potpomognute 1 V F meto-
dom, a 19,9 posto kod GIFT metode. Stopa vi epl odni h trudnoa kod GIFT
metode raste do 31,2 posto ako se u enu unese pet ili vi e jajaaca.
Nije probl em u tome moete l i se nositi s kuom punom djece, ve pr-
venstveno u tome da se osi gura da svako od njih preivi. Prema desetogodi -
njoj studiji radne skupi ne bri tanskog Vijea za medi ci nska istraivanja, sve
vi estruke porode, bez obzi ra na to jesu l i djeca zaeta pri rodni m putem ili
uz medi ci nsku asi stenci ju, prate vei rizici nego jednopl odne porode. Od
oko 1.000 novoroenadi i z vi epl odni h trudnoa, 25 posto i h je roeno pri-
je vremena (u usporedbi s uobi ajeni h est posto u Engl eskoj i Wal esu), a
gotovo 33 posto i mal o je teinu manju od 2,2 kg (u usporedbi sa svega se-
dam posto kod svih poroda). Vi e od 25 od 1.000 IVF beba praeni h u studiji
umrl o je po poroaju (u usporedbi s naci onal ni m prosjekom od 9,8 na 1.000
dj ece).
6 5
Radna skupi na tvrdi da je ta stopa smrtnosti, kad se uzmu u obzi r starost
ene i vi epl odna trudnoa, sl ina redovitoj stopi mortal iteta dojenadi , to
nije ni mal o utjena pomi sao radi l i se o vaim bebama. Djeca zaeta uz po-
mo IVF metode isto tako imaju pet puta veu vjerojatnost za pri jevremeno
roenje ili za premal u poroajnu tei nu.
66
Rode l i se ive, te bebe imaju i ve-
u i nci denci ju pri roeni h mana.
Lijekovi za l i jeenje nepl odnosti mogu poveati pojavnost pri roeni h ma-
na kao to je spi na bifida pri bl i no est puta (i ako druga izvjea tvrde da se
rizik samo udvostruuje).
67
J edna je studija ustanovil a da je rizik manji koci
332
T e h n o l o g i - j e k o j e o d u z i m a j u d a h : p r v a c i v i d e o i g a r a i ma j s t o r i z a o d e p l j i v a n j e o d v o d a
uzimanja kl omi fena jer iznosi oko tri etvrti ne rizika jai h l i jekova za nepl od-
nost. Nakon anal iziranja svih vi epl odni h poroda u Australiji ti jekom 1980-i h,
jedna je studija zakl juil a da je roenje djeteta s cerebral nom paral i zom osam
puta ee kod tropl odne trudnoe u odnosu na dvopl odnu, a 47 puta ea
nego kod j ednopl odne trudnoe. Pribl ino 86 posto sl uajeva cerebral ne pa-
ral ize novoroenadi i z vi epl odne trudnoe dogaa se kod bl i zanaca. ak i
kada bl i zanci imaju normal nu poroajnu teinu, nji hov je rizik za obol i jeva-
nje od cerebral ne paral i ze vei nego kod jedi naca.
68
Djecu zaetu IVF meto-
dom prati i rizik roenja s aneneefal i jom (mana u razvoju svoda l ubanje i
modani h pol utki koje ili nedostaju ili su mal e).
Drugi izvjetaji o sl uajevi ma ukazuju na to da IVF metodom zaeta djeca
imaju vei rizik da kasni je u ivotu razviju rak. J edna austral ska studija kon-
statirala je da je rizik te djece neto vei od normal nog.
69
Rana i zvjea o medi ci nski potpomognutoj opl odnji utvrdila su da je se-
dam posto takve djece roeno s vei m pri roeni m deformaci jama, od sra-
nih mana do deformi ranog stopal a (ekvi novarus).
70
U usporedbi s njima, tak-
vi se deformi teti javljaju kod dva posto ostal e djece. Srane mal formaci je
predstavl jal e su najvei probl em te se na njih odnosi l o gotovo etiri posto
sl uajeva, u usporedbi s uobi ajeni h 0,4-0,5 posto.
Djeca zaeta I VF metodom povezuju se i s rijetkim pri roeni m geni to-uri -
narnim manama, poput ekstrofi je mokranog mjehura s epi spadi jom,
71
i na-
sl jednim bol esti ma kao to je Beckwi th-Wi demannov si ndrom, koji uzrokuje
pretjeran rast raznih tkiva. Uestal ost pojavl jivanja toga si ndroma kod te dje-
ce est je puta vea od normal e.
7 2
I za ICSI metodu se sumnja da uzrokuje probl eme genomskog upi sa, iza-
zivajui stanja sl i na auti zmu,
73
pa i oteenji ma mozga. U jednoj je studiji
gotovo j edno od estoro djece i mal o sl abi je ili i zraeni je usporen razvoj
17 puta ee no to je uobi ajeno.
7
"
1
Danas se ve udomai l a praksa zamrzavanja embri ja ili odgaanja vraa-
nja embri ja u eni no tijel o do pet dana. ak se i za ta odgaanja sumnja da
uzrokuju genetske defekte.
7 5
Novija panjol ska studija otkril a je da proces za-
mrzavanja i skri vl juje strukture jajaaca za vri jeme odmrzavanja, i me se
posl jedi no mijenja broj kromosoma u nji ma.
76
Vi epl odna trudnoa pritom moe predstavl jati sal amonsku odl uku za
majku ubiti j edno ili vie fetusa kako bi drugo/ drugi mogl o/ mogl i ivjeti?
Zbog poveanog rizika koji prati vi epl odni poroaj, posebi ce kad je u pita-
333
nju tri ili vi e embri ja, neki europski medi ci nski centri poti ho se uputaju u
ono to se eufemi sti ki opi suje kao redukcija embrija ili, jo vi e kl iniki ne-
utralnim jezi kom reeno, kao reduciranje produkta opl odnje. A to zapravo
znai sel ektivno usmrivanje jednog ili vie zdravih embri ja i njekci jom sl a-
ne vode u namjeri da se smanji rizik svih za umi ranje.
Ta je di l ema vjerojatnija to je vei broj jajaaca prenesen u eni no tijel o.
Dok se taj probl em ne istrai, pri vremena bri tanska regul ativa (I nteri m
Li censi ng Authority) preporuuje da se samo tri jajaca, a u iznimnim okol -
nosti ma, kao to je uznapredoval a dob majke, etiri jajaca, mogu prenijeti u
majku. Ali to vrijedi samo za ovl atene ustanove. Neovl atene ustanove mo-
gu vratiti nazad onol i ko embrija kol i ko el e.
Nedavni pokazatel ji govore o tome da redukcija embri ja moe nakoditi
fetusima koji ostaju. Ishod nakon redukcije i zvrene u prvom tromjeseju
esto je kompl i ci ran, navodi u svojem izvjeu I nterim Li censi ng Authority,
citirajui sl uaj tri embrija reduciranih na dva. Sni manje ul trazvukom otkril o
je da je jedan od preostal i h bl i zanaca razvio deformaci ju nal ik na anencefal i -
ju, nakon ega je i on dobi o iglu. Preostala beba rodila se zdrava i normal na
u 39-om tjednu trudnoe. I sto se dogodi l o i s etveropl odnom trudnoom
koja je reduci rana na dvopl odnu ili, kako je reeno u izvjeu, nakon to
je posti gnuta dvopl odna trudnoa kao u pi vom sluaju. (Primijetite dosl jed-
no i zbjegavanje emoti vnog izraavanja.) Kod jednog je od tih preivjel ih bli-
zanaca uoena deformaci ja nal ik na anencefal i ju; on je tada reduciran, na-
kon ega je jedi ni preivjel i roen prerano, u 32-om tjednu trudnoe.
77
A
austral ska je studija nal a da, ako jedan od bl i zanaca umre u materni ci , pre-
ivjeli ima vel iki rizik za razvoj cerebral ne paral i ze.
Uzme li se u obzi r da metode GIFT i IVF jo uvijek imaju mal u stopu us-
pjenosti (samo oko 20 posto), da su i ni ci rane za oko 20 posto nepl odni h
parova, te da ih prate visoki rizici, svatko suoen s probl emom nepl odnosti
trebao bi o njima razmil jal i kao o krajnjem sredstvu. tovi e, organi zaci je
poput bri tanske udruge za promoci ju bri ge prije zaea Foresight, kao i l i je-
nici koji s njima surauju, uvjereni su u to da se vel iki broj neobjanjivih
probl ema pl odnosti , pa ak i neprohodnost jajnika ili smanjen broj spermi ja,
za koje se smatra da se ne mogu lijeiti, mogu rijeiti pobol ja l i par svoj nu-
iritivni status i rijei se svili al ergija. Vie od 80 posto parova kod kojih je
prethodno dol o do pobaaja ili probl ema nepl odnosti doekat e, sl i jede l i
dijetu organi zaci je Forcsigla i njihov program dodataka prehrani , roenja
zdravih beba.
7 8
LITOTRIPSIJ A
Osi m s epruvetama, l ijenici su rado eksperi menti ral i i sa svjetl osni m i zvu-
nim val ovi ma svih vrsta. J edna od takvih kirurkih i graaka jest vi sokotehno-
l oka i novaci ja nezgrapna naziva ekstrakorporeal na litotripsija ok val ovi-
ma (ESWL), koja je revol uci oni ral a medi ci nski tretman bubreni h kamenaca.
Litotriptor stvara ok val ove, koje x-zrake usmjeravaju prema bubrenom ka-
menu, to izaziva njegovo mrvl jenje u pijesak. Koristei zvuk, l itotriptor teo-
retski moe razl ikovati izmeu tjel esnog tkiva i kamena u bubregu..
Urol ozi ci jel og svijeta pouril i su prihvatiti litotripsiju a da je nisu podvr-
gli odgovarajui m kl inikim pokusi ma, jer se na pivi pogl ed i ni l o da je rije
o napretku LI odnosu na operaci ju (konvenci onal na metoda l ijeenja kame-
naca). Uostal om, svi poetni izvjetaji nisu pokazival i ni kratkorono ni du-
gorono oteenje bubrega ili okol ni h tkiva. Litotripsija se sada preporuuje
za tretman tri etvrti ne svih kamenaca.
J edan broj studija pomal o baca sjenu na poetne rui aste vizije. ini se
da je sada oi to da litotripsija uzrokuje oteenje bubrega u zamjetnom pos-
totku sl uajeva. Vei na paci jenata iskusi unutarnje krvarenje, u rasponu od
sl abi jeg o obi mnog krvarenja koje zahtijeva transfuziju.
I zgl eda a to krvarenje usto mijenja dinamiku kivi u bubregu, te izaziva
bubrenu hi pertenzi ju (abnormal no visoki krvni tlak u bubrezi ma) kod do
osam posto paci jenata.
7y
Druge studije ukazuju na nereverzi bi l no propadanje
bubrega,
8 0
smanjenje stupnja filtriranja nei stoa u bubregu za jednu etvrti-
nu,
81
te porast krvnog tl aka
82
i broja srani h otkucaja.
83
Rijetko, no ipak kat-
kada, moe dovesti ak do puknua bubrega.
8
'
1
Razmjer tete, ini se, ovisi o
jaini upotri jebl jeni h ok val ova, ali, kako god bi l o, gotovo petina paci jenata
moe pretrpjel i neku tetu kao rezultat razbijanja kamenaca.
8
'
Sni manje kompjutori zi ranom tomografi jom (CT) napravl jeno dva mjeseca
nakon to je grupa francuski h paci jenata imala litotripsiju, pokazal o je da je
40 posto i mal o ponovnu pojavu kamenaca; 25 posto i h je i mal o oi l jke.
8
'
1
Ne-
ki paci jenti , praeni due vri jeme, patili su od kroni ni h promjena bubrega."
7
Uz rizik septi kog oka,
8 8
zabrinjavaju i bakteri je unutar kamenaca, koje se
kod razbijanja kamenaca osl obaaju i mogu izazvati upal u.
89
334
Osi m toga ok val ovi mogu nakoditi mukarevoj spermi . U pokusi ma
na muki m takori ma pokazal o se da su pet tjedana nakon ESWL tretmana
testisi testiranih takora atrofirali i nisu vie mogl i proizvoditi spermu. U ljud-
ski m je stani cama gi banje spermi ja postal o freneti no, a postotak abnormal -
nih spermi ja se poveao.
9 11
Poznato je i to da je zahvat i zazvao krvarenje u
monjama.
9 1
Probl em razbijanja bubreni h kamenaca ok val ovi ma jest u tome to se
njime ne rjeava probl emati ka proi zvodnje kamenaca. J edan od gl avnih uz-
roka za to jesu l ijekovi koji se propisuju: kamenci se sada povezuju s inhibit
torima ugl ji ne anhi draze (acetazol ami d ili metazol ami d), koji se uzimaju za
tretman gl aukoma;
9 2
s furosemi dom koji se daje djeci s uroenom sranom
manom:
9 3
s neki m anti epi l epti ki m l i jekovi ma;
94
s tri ameterenom (koristi se
za borbu s vi soki m ki vni m tl akom);
9 5
s trisilikatnim antaci di ma (za terapiju
el uani h tegoba i garavi ce);
9 6
s ceftri aksonom (anti bi ol ska profi l aksa kod
transpl antaci je);
97
pa ak i s tiazidnim diureticima kod paci jenata s povi eni m
ki vni m tl akom.
9
"
Brojne su studije povezal e bubrene kamence s upotrebom sul fasal azi na,
ponajvi e kod paci jenata obol jel i h od AIDS-a koji ma se daju l ijekovi poput
Septri na kroz due vremensko razdobl je kao preventi vna mjei a protiv upal e
pl ua uzrokovane Pneumocystis carinu. Pretjerano kori tenje l aksativa ta-
koer moe dovesti do bubreni h kamenaca.
KIRURKI RAT ZVIJ EZDA
Drugi izum kao iz rata zvijezda, koji je na juri pokori o medi ci nski svijet,
jest l aser, svjetl osni no koji je tako precizan da moe izbrijati neki znak na
vaoj gl avi, a da pritom ne sl omi niti jednu vl as. Nael no, on se koristi za la-
sersku operaci ju oka i obeava trenutano i zl jeenje bl age kratkovi dnosti . Li-
jeni ci ak eksperi menti raju s astronomski m tehnol ogi jama u namjeri da di-
jagnosticiraju i nakon toga obrade i najmanje aberaci je.
Posl jednja i najpopul arni ja tehni ka, nazvana LASEK (laser subepi thel i al
keratomi l eusi s"), zraku ul tral jubiastog svjetla kompjutorom navodi i zravno u
roni cu oka kako bi je preobl i koval a, ukl anjajui tu i tamo mal e komadi e.
Drugi obl i ci , kao to je LASIK (laser in situ keratomi l eusi s-), zarezuju roni cu
standardni m kirurkim noem i koriste l aser samo za tki vo roni ce.
I ako se svake godi ne vie od milijun Ameri kanaca podvrgne tom zahva-
tu, popul arnost LASIK-a u bl agom je padu otkako su se pojavil a nova upozo-
T e h n o l o g i j e l eoj e o d u z i m a j u d a h : p r v a c i v i d e o i g a r a i ma j s t o r i z a o d e p l j i v a n j e o d v o d a
renja o posl jedi cama. Studije su otkril e da jedan od pet paci jenata koji su se
podvrgl i l aserskoj operaci ji oka treba ponoviti operaci ju kako bi se rijeili
probl emi preostal i nakon prvog zahvata.
100
Najvie ipak zabri njava gubi tak kontrastne osjetl jivosti (mogunost da se
predmeti razl ikuju kod sl abog svjetl a). Posl jednji podaci i z l ondonske oftal -
mol oke bol ni ce Moorfi el d pokazuju da vi e od pol ovi ne paci jenata gubi
kontrastnu osjetl jivost nakon LASIK operaci je. Na speci jal nom si mpozi ju l ije-
nici su priznal i da u roku od godi ne dana 56 posto paci jenata podvrgnuti h
LASIK operaci ji razvije trajno smanjenu kontrastnu osjetl jivost, to se ne moe
ispraviti ni naoal ama ni kontaktni m l eama.
1 0 1
Njemaka je pak studija usta-
novil a da je 75 posto paci jenata i mal o tako sl abu kontrastnu osjetl jivost na-
kon operaci je da nije mogl o proi na osnovni m testovi ma nonog vida za
vozaku dozvol u.
1
"
2
Laserskom se korekci jom vida takoer izl aete riziku trajnog sl abl jenja
roni ce, to se dogaa u vie od trei ne sl uajeva."
13
Druge kompl i kaci je koje
prate operaci ju odnose se na veliki rizik za i nfekci je oka, oteenje makul e
(ute pj ege) ili opti kog ivca, te astigmatizam. Ameri ka je Uprava za hranu
i l i jekove (FDA) kategori zi ral a l asersku kirurgiju kao izbor za one koji su
vol jni preuzeti rizik-.
Osi m sa svjetl osni m val ovi ma kirurzi eksperi menti raju i s oni m zvuni ma,
kao novi m nai nom i zvoenja l i posukci je pri kojem e zvuni val ovi rastopi-
ti masne stani ce. Ali te nove tehni ke, kao i one stare (gdje se masne stani ce
natope vodom i onda zapravo usiu), vjerojatno prati isti rizik od kompl i ka-
cija, pa ak i smrti od pl une tromboembol i je ili zastoja srca.
1
"
4
ak i kada je rije o vei ni uvrijeenih tehnika koje se kori ste u estetskoj
kirurgiji, u medi ci ni je samo jedno si gurno, a to je da nita nije si gurno.
337
e s t i d i o
PREUZIMANJ E KONTROLE
Dvanaesto poglavlje
Preuzimanje kontrole
Moja baka s maji ne strane Stel l a, koja je kao petnaestogodi njaki nja emigri-
rala iz I talije u SAD, oba je svoja djeteta rodila kod kue. Ne stoga to je bila
vatrena zagovorni ca poroaja kod kue, ve zato to su je uili da na napre-
dak medi ci ne gl eda s dozom sumnje. Ne idi u bol ni cu; oni promijeniti tvoju
bebu!, upozoraval a ju je njezina majka na l oem engl eskom jezi ku. Moja se
baka, kao prava dobra ki , tome uredno pokori l a jer bi drugai je i onako bi l o
nezami sl i vo: u kulturi u kojoj je roena majke su uvijek znal e najbol je, u sva-
kom pogl edu.
Kako se na kraju i spostavi l o, ak se ni kua nije pokazal a si gurni m rajem
kakav su Stel l a i njezina majka oeki val e. Stellin suprug moj djed sl o-
io se s tim enskim praznovjerjem samo uz uvjet da l ijenik bude prisutan
kod oba poroaja. Mnogo godi na kasni je, moja je baka ne jednom jadi koval a
nad svoji m drugi m i posl jednji m poroajem. Taj doktor on me upropas-
tio
1
., uvi jek bi povi kal a. Snaga njezi ne ljutnje zbog onog to se dogodi l o, ko-
ja nije jenjaval a ak ni nakon pol a stol jea, spreaval a me da se upustim u is-
traivanje detal ja koji su mi se inili prestrani, ali pretpostavl jal a sam da je
Stel l a govori l a o l oe i zvedenoj epi zi otomi ji .
Dok sam bil a di jete razl og za roenje moje majke u kunoj atmosferi es-
to je bi o predmetom razgovora i ismijavanja kao pri mjer krajnje neuke
besmi sl i ce. Zamislite samo da nekome padne na pamet kako bi ga lijenici,
koji su profesionalci, mogli poslati kui s tuim djetetom! Meutim to vi e
razmil jam o tom vremenu, to sam i sama sve vi e svjesna mudrosti sadrane
u upozoravajuoj prii moje prabake. Od tada se poroaj kod kue dokazao
sigurnijim i manje riskantnim nego poroaji u bol ni ci ,
1
a bebe roene u rodi-
litu ne samo da su ne jednom bi l e zami jenjene, nego ak i otete. Nadal je, u
341
pozadi ni te saete izjave nal azi se vrlo sofisticirana fil ozofija o medi ci ni op-
eni to: prei spi taj svaku medi ci nsku novotariju s najdubl jom sumnjom; ne pri-
bl iavaj se bol ni ci nisi l i zaista bol estan; vjeruj da tvoje vl astito zdravo tijel o
ne treba mnogo pomoi ; prihvati i njeni cu da su l ijenici sposobni napraviti
najosnovni je i najrazorni je pogreke.
Na kraju se opreznost moje bake u vezi s bol ni cama ispostavil a dal eko-
vi dnom, ti jekom jedne noi provedene u bol ni ci , to je ujedno i sve vri jeme
koje je uope provel a u bi l o kojoj bol ni ci . U dobi od 90 godi na odvedena je
na hitnu sl ubu s kri vom pretpostavkom da ima srani udar, gdje je zadrana
preko noi na promatranju. Njezin se probl em i spostavi o probl emom l oe
probave, no ona je bi l a tako uzrujana cjel okupni m i skustvom, tako i sprovo-
cirana paradom stranaca koji su je bockal i i zadirali u njezinu privatnost, da
smo je, kad smo sl jedeeg jutra dol i po nju, nali svezanu u l uaku koul ju
jedini nai n na koji ju je bol ni ko osobl je uspjel o natjerati na suradnju.
Moji tal ijanski preci i spravno su zakljuili ono to bi i vama ve trebal o
biti jasno: va l i jeni k esto ne zna to radi ne zato to on nije dobra oso-
ba s dobri m namjerama, ve stoga to oprema i z njegove crne torbe ba i ni-
je najbol ja. U vei ni se sl uajeva vae tijel o doista moe pobri nuti za sebe
bol je nego to to moe ijedan l ijenik.
Osi m to mu je al at nedvojbeno manjkav, i l i jeni kovo poi manje materi-
jala s kojim radi u osnovi je pogreno. Rije je o sofi sti ci ranom materijal u u
svakom pogl edu, a medi ci nskoj znanosti kao da u potpunosti nedostaje bi l o
kakvo razumi jevanje i zvanredne di nami ke l judskoga tijela. S nagl askom na
preki danju, a esto i suprotstavl janju procesi ma samoga tijel a, medi ci na ni ka-
da ne uzi ma u obzi r i stanan mehani zam organi zma koji nastoji popraviti
stanje, kao i i zvanredan potenci jal tijela da djel uje s one strane empi ri jskog.
To se odnosi na snagu vjere, nade i el je za i votom to medi ci na sada
naziva psi honeuroi munol ogi jom sve dokazani m el ementi ma takozvano-
ga udesnog i zl jeenja ili spontanog ozdravl jenja.
2
Smanjenjem tjel esnog
odgovora na stres sni avanjem povi ene tjel esne temperatti re, najbol je
obrane tijel a proti v vanjski h agensa l ijenik esto uspi jeva trajno osl abiti
obrambene sposobnosti naega tijela.
A bez i sti nskog uvaavanja te prekrasne sposobnosti , medi ci na nije nita
drugo dol i nepreci zan instrument i nespretno smetal o, pil jski ovjek kojeg
pozivaju da popravi sredinji kompjutor, dok je njegovo jedi no rjeenje da ga
tresne tol jagom. Pa i ta je metafora nepreci zna, jer ak se i najsl oeni ji kom-
342
P r e u z i ma n j e k o n t r o l e
343
pjutorski sustav ne moe ni pribliiti udnovatoj sposobnosti tijela da se do-
vede iz total nog nereda u red, ukratko, da se samo izl ijei.
Mnoga medi ci nska rjeenja izgl edaju nespretno i primitivno u usporedbi
s jedni m od najsofisticiranijih i najmudrijih tjel esnih mehani zama: sposob-
nou maji na ml i jeka da stvori antitijela koji ma se beba bori proti v i nfekci ja.
Znamo i to da sastojak maji na ml ijeka pomae potpunom razvoju mozga,
utjeui na podruja povezana s, pri mjeri ce, vi zual nom otri nom, ti jekom ci -
jel e pi ve godi ne i vota.
3
Nadal je, u tijelu su hormoni koji se proi zvode u
mozgu kad god je potrebno smanjiti tjeskobu. A novija saznanja ukazuju na
to da je eni n rizik za povi eni krvni tlak ti jekom trudnoe manji to je ona
due sa svoji m partnerom.
4
To bi mogl o znaiti da postoji neto u partnero-
voj spermi to nju i njezi nu trudnou odrava zdravi ma. Ni najsl oeniji lijek
na svijetu ne moe se mjeriti s tom istananosti.
Vitamin K
Medi ci na esto djel uje pol azei od premi se da priroda nije savrena. Zami -
ljajui da sve to treba jest mal o podeavanja tu i tamo, ona ti me zapravo ne-
spretno naruava del i katnu ravnoteu, uzrokujui ti me svu silu novi h probl e-
ma, koji su pri tom dal eko gori od onoga koji se na poetku trebao rijeiti.
Moda je to i sl uaj s i njekci jama vitamina K, koje se daju za preveni ranje
smrti od rijetke hemoragi ne bol esti novoroenadi . Nedavno je I nstitut za
zdravl je djeteta (I nsti tute of Chil d Heal th) u Bristol u konstati rao da bi ta
praksa mogl a dva i po puta poveati rizik djeteta za razvoj raka.
5
I ako na
bri stol ske rezul tate ni tko nije repl icirao, ope je mi l jenje da medi ci na zapra-
vo ne zna to se dogaa u tom podruju.
6
Kad je vitamin K3 prvi put uveden
u praksu pedeseti h godi na prol og stol jea, davan je mal oj djeci dok nije
otkri veno da K3 vodi do visokih koncentraci ja bil irubina u krvi, oteujui
mozak i uzrokujui gl uhou, mental nu retardaciju i nevol jne pokrete. Tako-
er je povezan s hemol i zom razgradnjom crveni h krvnih stani ca. Medi ci -
na se tada brzo prebaci l a na vitamin K l , za koji se i ni l o da ne nosi te ri zi ke.
7
ini se, meuti m, da ni i njekci je ni tabl ete ne popravl jaju stanje zadugo, a
kod mnoge se djece s nedostatkom vitamina K stanje popravi samo od sebe.
8
Sl i no tomu, drugo podruje gdje su istraivai otkrili da priroda nije na-
pravila vel i ku greku jest nedostatak el jeza ti jekom trudnoe. Noviji nam
pokazatel ji govore da to nije znak bol esti , nego zdravl ja, znak koji indicira
dobru ekspanzi ju vol umena kivi i rezultira veom novoroenadi . Svi oni
pripravci el jeza i sve one transfuzije godi nama davane anemi ni m trudnica-
ma moda su samo pri doni jel e mnogi m pri jevremeni m poroaji ma i prema-
l om novoroenom dj ecom.
9
Pogrena paradigma
Moderna medi ci na nije djel otvorna stoga to je paradi gma na kojoj se temel ji
pogrena da su samo kl i ce i geni odgovorni za bol est, a da su naa tijela
srodna kompl i ci rani m strojevi ma. Medicina ugl avnom poi va na teoriji kli-
ca, koja vjeruje da vei na bol esti u potpunosti zavisi od invazije bakteri ja i
virusa. Prema toj teoriji bol est je nepredvi di vo i nepri mjetno bi e koje moe
napasti bi l o koga, u bi l o kojem trenutku, neovi sno od njegova prehrambe-
nog, fi zi kog i emoci onal nog stanja i okol i ni h uvjeta. To znai da bi pothra-
njeno di jete iz zemal ja u razvoju i mal o iste i zgl ede za umi ranje od ospi ca kao
i normal no uhranjeno di jete srednje kl ase u razvijenim zeml jama.
Od toga se nasl ijea Louisa Pasteura ne odustaje i ako su znanstveni ci ite-
kako svjesni i njeni ce da se u zdravom tijelu nal aze bakteri je koje ondje ili
obavl jaju koristan posao ili su se tamo zatekl e prije kao rezul tat, a ne uzrok
bol esti . Mnotvo je dokaza da zapravo skl onost tijela prema bol esti njego-
vo emoci onal no i fi zi ko stanje kao i odgovor na njegovu okol i nu odre-
uje hoe l i paci jent pokl eknuti pred bol esti .
Okri vl javanje vanjskih uzroni ka za svaku modernu bol est uvruje tak-
tiku zatvaranja oiju, koja nastoji opravdati najosnovni ja rjeenja. Kad su is-
traivai otkrili da su djeca ojenake dobi u jasl i cama pol oni ja upal i uha
i bol esti ma di nog sustava nego ona koja su ostajal a kod kue sa svoji m maj-
kama i bila dojena, osvanul i su s l ijekom s osam vrsta bakteri jski h ekstrakata
za spreavanje tih uestal i h respiratornih i nfekci ja medu jasl i kom djecom.
I straivai su se usredotoi l i na to da kl ice rade u izol aciji. Nisu uzel i u obzi r
druge mogue i mbeni ke kao to su nedostatak maji na ml i jeka, nedostatak
maji ne bl i zi ne ili ui nak preranog smjetaja djeteta u i nsti tuci onal no okrue-
nje. Ne i znenauje da ci jepl jenje djece nije pobi jedi l o ui nke nji hove institu-
ci onal i zaci je.
10
Ne treba smetnul i s uma da ono to smatramo dugom i i staknutom tradi-
cijom u medi ci ni i nije ba tako staro. Do procvata farmakoterapi je kakvu da-
nas poznajemo ugl avnom je dol o nakon vel ikih otkri a etrdeseti h godi na
prol og stol jea, l ako se doi ma kao da stie i z svemi rskog doba, medi ci nska
znanost, za razliku od drugih znanstveni h di sci pl i na, zapravo kasni oko etiri
344
stol jea. U fizici je, pri mjeri ce, kartezi jansko gl edite da sve djel uje na pred-
vidiv, pouzdan i mjerljiv nai n, to jo uvijek predstavl ja osnovu moderne
medi ci ne, ve dugo odbaeno u korist teorije rel ativnosti i, kasni je, kvantne
teori je, koje smatraju da svemi r i nai n na koji on djel uje nisu tako mehani ki
i nevani kao to smo mislili. I pak, medi ci nska znanost jo uvijek poi ma sve-
mir kao neto stati no, preci zno poput satnoga mehani zma, l judska bi a kao
strojeve, a um kao entitet i zdvojen od tijela.
Genska terapija umnogome predstavl ja novi smjer medi ci ne. Znanstveni -
ci ci jel oga svijeta angai rani na projektu l judskoga genoma tvrde da su deko-
dirali tri mil ijarde kemijskih sl ova, nukl eoti da, koji sai njavaju na genetski
ustroj; medi ci nski istraivai vjeruju da e, kad budu upravljali tim geneti -
kim nacrtom, l ake moi nadvl adati mnoge bol esti .
Danas je, nai me, moderno da se za vei nu bol esti okri ve geni vjeruje
se da e jednog dana l ijenici moi izrezati nau lou DNK i na to mjesto
ugraditi neke bol je geneti ke instrukcije. I straivai ispituju i ntervenci je koji-
ma bi se mogl o promijenil i DNK naega tijela s cil jem di jagnosti ci ranja, spre-
avanja ili l i jeenja geneti ke nepravi l nosti .
J edno podruje gdje je to bi l o testirano jest Parki nsonova bol est, a u tu
svrhu pri bjegl o se ri skantnom rjeenju: virusu herpesa. Kako virus herpesa
ivi u tijelu rtve zauvijek, najee mi rno hi berni rajui u i vani m stani ca-
ma, znanstveni ci iz l ondonskog King's kol eda zakl juil i su da bi, kad bi mo-
gli mani pul aci jom geneti kog koda virusa postii da on stvara dopami n, on
moda mogao prenijeti tu geneti ku poruku stani cama mozga svojeg doma-
i na.
Sve to su trebal i napraviti bi l o je isjei nekol i ko komadi a loe DNK vi-
rusa, povezani h sa svim opasni m aspekti ma poput reprodukci je i i nfekci je,
umetnuti neke nove di jel ove s geneti ki m uputama za stvaranje dopami na, i
to je to: Prankenstei nov monstrum pretvara se u arobnog pri nca i z bajke.
U praksi su se znanstveni ci , kad su uvidjeli da je obraeni virus potenci -
jal no smrtonosan, ipak moral i vratiti u poetnu fazu. Namjera medi ci ne da
vas i mene ureduje kako bi uredil a i sve bol esti izvan nas pokazal a se ne-
ostvari vom.
Najvea sl abost teorije moderne medi ci ne jest u tome to ona pretpostav-
lja da svi mi obol i jevamo na isti nain da sve bol esti potjeu od istog uz-
roka, da djel uju na sl ian nai n, i da postoji samo jedna metoda za nji hovo
l i jeenje. No u svojem obraanju l ijenicima dr. Leon Ei senberg iz Odjel a za
mm^\ i =us
.socijalnu medi ci nu Medi ci nskog fakul teta Harvarskog sveui l i ta razuvjera-
va:
Pretpostavka je da, kada se skalom veliina kreemo od organizma do
organa, i dalje do tkiva, stanice, organele i molekule, nae razumijevanje
postaje sve dublje. Osoba ije je tijelo dom zbirci atipinih molekula
pretvara se u sluajnog domaina koji zasluuje razumijevanje lijenika,
ali, naravno, to je nevano. Ono io je -doista- vano jest palofiziologiju
bolesti.
Kakva besmislica! Izmeu genotipa i fenotipa, sveukupno ivotno
iskustvo pojedinca oblikovalo je ono to je poelo kao sluajna
vjerojatnost u pojedinano osobno utjelovljenje: pacijenta pred nama. U
klinikoj praksi posebnost i jedinstvenost pojedinanog pacijenta
predstavljaju izazov za lijenika. Ista se bolest nikad ne manifestira na
isti nain medu pacijentima. Ne ale se na iste problemi-; teina bolesti
nije ista; odgovor na lijeenje je drugaiji... Medicina ukljuuje
molekularnu biologiju, ali se ne moe svesti na nju.
u
Ta teorija da su sve bol esti (a zbog toga i svi paci jenti ) sl i ne, zahtijeva
i menovanje svake bol esti . Kako bi sakrili svoje neznanje (i posl jedi ni strah),
l ijenici ono to ne razumiju pretvaraju u ".sindrom-, tako da zvui kao da
imaju sve pod kontrol om. Ne tako davno pojava nastal a oi gl edno zbog cri-
jevnih probl ema postal a je -sindrom uskih hl aa-, djeca koju su roditelji ne-
pravi l no hranil i patila su od sindroma slatkih napi taka-, pa ak je i svrbe
nei enti fi ci ranog uzroka posl ao sindrom svrbea. A sve drugo to ne odgo-
vara prepoznatl ji vu obrascu, smatra se da je u paci jentovoj glavi-.
Hrana kao prevencija
Ako su se mnogi l ijekovi i operativni zahvati, kao i ntervenci oni sti ki pristup
l i jeenju, pokazal i beskori sni ma ili opasni ma, osi m u hitnim sl uajevi ma, tre-
nutano se naji mpresi vni je i najvie obeavajue istraivanje odnosi n.i meto
de koje ti jel o opskrbl juju odgovarajui m sredstvima za samoi zl jeenje, pose-
bi ce na ul ogu hrane i hranjivih tvari u spreavanju ili stvaranju bol esti . I ako
se ne objavl juju svakoga dana, studije koje pokazuju zatitnu vrijednost vita-
mina i mi neral a (posebi ce vitamina A i beta-karol ena, vitamina H2 (riboil avi-
nal, vi tami na B3 [ni koti nske ki sel i ne], vitamina C, vitamina E i sel ena) protiv
raka i mnotva drugih bol esti , sada su zastupl jene u medi ci nskoj literaturi.
. * K .
Anl i oksi anl i tite tijel o od tete uzrokovane opasni m mol ekul ama, nazvani -
ma sl obodni radikal i, od kisika. Osi m za di sanje, tjel esne stani ce kori ste kisik
za mel abol i zi ranje (i izgorijevanje) hrane za svoju energi ju, te takoer za
akti vnost i munosnog sustava kako bi sagorjel e kl i ce i toksi ne. Sl obodni radi-
kali se stvaraju iz vie izvora ul tral jubiastog zraenja, zagaenja ni kol i n-
ski m di mom, teki h metal a ili pregri javanjem ulja, to je praksa u restorani ma
brze hrane. Oni razorno djel uju unitavanjem staninih membrana, to dal je
uzrokuje geneti ka oteenja, poti ski vanje djel ovanja i munosnog sustava,
otvrdnjavanje arterija, poremeaj regul aci je hormona, pri donosi eernoj bo-
lesti i drugi m sustavni m poremeaji ma i, naravno, uzrokuje pojavu i i renje
raka.
No danas spoznajemo a se teta od sl obodni h raikal a moe sprijeiti,
pa ak i obrnuti , ako u tijelu postoje dovol jne koncentraci je i staa sl obod-
nih raikal a, to jest anti oksi danata.
J edna od najvei h studija o prevenci ji raka, istraivanje na uzorku od
30.000 Ki neza iz podruja u kojem je zabi l jeen visok rizik za odreeni tip
raka, dokazal a je da bi odreeni anti oksi anti mogl i zatititi l jude od razvoja
raka do jedne peti ne. Ista je studija nala 38-postotno smanjenje smrtnosti od
modanog udara kod osoba koje su se pridraval e preporuene di jete.
12
Anl i oksi anl i su se pokazal i djel otvorni u prevenciji oni h bol esti kao to
je makul arna degeneraci ja, bol esti srca i mnogi h drugih bol esti koje prate
normal no starenje.
13
Na primjer, osobe koje pate od angi ne pektori s i mal e su
znatno manje razi ne vitamina C, vitamina E i karotena nego zdrave osobe.
Pored vi tami na anti oksi daci jskog djel ovanja, povre koje i h sadri moe
imati ak i snani je zatitne ui nke. J edna je studija Medi ci nskog fakul teta
Dartmouth u New l l ampshi reu pokazal a a je povre efi kasni je u smanjenju
rizika za rak debel og crijeva nego vitaminski dodaci prehrani .
1
'' Mogue je da
SU u prehrani bogatoj povrem i voem na djelu i neki drugi i mbeni ci koje
tek trebamo identificirati.
Moramo takoer ispitati vrste masti i ulja koje j edemo i pobri nuti se da ih
dobi vamo dovol jno. ini se da neke popul aci je koje konzumi raju vel i ke ko-
l i i ne masl i nova ulja imaju manju uestal ost raka. U Grkoj, gdje prosjeni
dnevni unos masl i nova ulja iznosi 80 grama, stopa pobol a od raka dojke vrl o
je ni ska. Najvjerojatnije je da komponente masl i nova ulja imaju zatitni ui -
nak.
Zaista, esenci jal ne masne ki sel i ne u pravom odnosu demonstri ral e su
svoje znaenje u spreavanju mnogo toga, od srani h probl ema
1 5
do pote-
koa s uenjem"' i starosne degeneraci je makul e (uta pj ega).
1
'
Vei na onoga to danas dri mo zdravim el ementi ma u prehrani veliki
udi o voa i povra, esenci jal na ulja, meso i riba i nepreradena hrana te-
mel j je medi teranske prehrane. I straivai su ustanovil i da najmanju zastup-
l jenost srani h udara na svijetu imaju stanovni ci grkog otoka Krete i japan-
skog otoka Kohama. Stanovni ci tih otoka imaju vi sok unos esenci jal ni h mas-
nih ki sel i na, prehranu bazi ranu na ribi, i vi sok unos pri rodni h anti oksi dana-
ta. U studiji koja je prouaval a suodnos prehrane i srca (Lyon Di et Heart
Study), istraivai su nali da vas medi teranska prehrana moe tititi od dru-
goga sranog udara ako ste jedan ve preivjel i. Samo je osam od 302 paci -
jenta na medi teranskoj prehrani umrl o od drugog udara, u usporedbi s 20
premi nul i h u sl i noj grupi koja je slijedila tradi ci onal no preporui vanu dijetu
s mal im kol i i nama masnoa. U skupini na medi teranskoj prehrani naene
su i vie razi ne vi tami na E i C* Mediteranska se prehrana pokazal a djel o-
tvornom u spreavanju modanog udara jer sadri omega-3 esenci jal ne mas-
ne ki sel i ne.
19
J asno je da bi upravo na to medi ci na trebal a usmjeriti vie svo-
jih istraivakih napora.
Unato sve veoj brojnosti dokaza, vrl o i h se mal o probi l o do vei ne li-
jeni ka. Prosjeni l ijenik jo uvijek gl eda na hranu i dodatke prehrani sa
sumnjom i nedoumi com ili, u najbol jem sl uaju, kao na dopunu stvarnom
tretmanu l i jekovi ma i ki rurkom zahvatu. I ako je sada ope pri hvaeno da
trudni cama treba fol na ki sel i na, za koju je dokazano da spreava defekt zvan
spi na bifida, dosad je tek nekol i ko porodni ara napravi l o dodatni mental ni
pomak ka pri hvaanju i deje da zdrav ivot moe sprijeiti i mnoge druge pri-
roene defekte.
Ameri ka vl ada ak gl eda na dijetetske dodatke gotovo kao na kri mi nal .
U svibnju 1993- godi ne 15 je agenata tamonje Uprave za hranu i l i jekove
(FDA) u panci rkama, potpomognuti grupom pol i cajaca opreml jeni ma s pu-
kama i spremni ma na akci ju, opkol i l o kliniku poznatoga nutri ci oni sti kog te-
rapeuta dr. J onathana Wrighta u Kentu, u saveznoj dravi Washi ngton. Um-
jesto kucanja na vrata, izbili su ih u stilu komandosa i si l om otvoril i tri dodat-
na ul aza, stranji i sporedne, kako bi naoruani pol icajci i agenti mogl i na-
hrupiti u kl iniku sa svih strana. S pukama upereni ma u prestravl jeno osobl je
348
kl i ni ke, taj speci jal ni antiteroristiki tim napuni o je kami on s gotovo svim
vani m el ementi ma prakse dr. Wrighta.
Zl oin dr. Wrighta, ini se, bi l o je koritenje vitaminskih i njekci ja. Naime,
Wright, l i jeni k s di pl omom Medi ci nskog fakul teta s Harvarda, koristi natur-
opatske metode. On uvozi iste vitamine i z Njemake jer i h vie ne moe na-
baviti u Ameri ci ; ameri ke verzije pune su sredstava za konzervi ranje koji
uzrokuju al ergi jske reakci je kod njegovi h paci jenata. U oi ma FDA, dr.
Wright je bi o kriv zbog kri jumarenja.'
11
U vri jeme pisanja ove knjige nutricionistika se medi ci na nastoji uiniti
i l egal nom dil jem svijeta. Ratificira li Europska unija Direktivu o dodaci ma
hrani, jai na i vrste dodataka prehrani dostupni u Europi bit e strogo ogra-
ni ene dok su u Australiji ve i sada mnogi od tih dodataka il egal ni. Sl ini su
potezi na pomol u u SAD-u i Kanadi.
Osi m to vitamini i hrana imaju ul ogu u preveni ranju, sve je vi e dokaza
i o ul ozi hrane u stvurunju bol esti . Neki su medi ci nski istraivai otkrili da su
al ergije na hranu ili kemi kal i je modernoga doba u pozadi ni mnogi h naih
kroni ni h, takozvani h neizljeivih bol esti kao to su artritis, ekcemi , astma,
hi perakti vnost, pa ak i epi l epsi ja i mental ne bol esti poput shi zofreni je. Op-
seno istraivanje koje podrava ul ogu alergija ili nedostataka nutrijenata u
izazivanju bol esti ve je prezenti rano u uvaenim medi ci nski m asopi si ma.'
1
Nezanemari v broj poborni ka konvenci onal ne medi ci ne, pri mjeri ce, vjeruje
da preosjetl ji vost na gl uten moe biti jedan od gl avnih uzroka epi l epsi je. Do
danas najvea studija posveena tom probl emu, provedena u Italiji, ustano-
vila je da je tri etvrti ne grupe epi l epti ara i mal o pozitivan test na cel ijakiju
bi opsi ja tankog crijeva nala je karakteristinu atrofiju si uni h resica u
cri jevi ma.
22
Sharon, iji suprug Gary tiska na list, samo je jedna od mnogi h kojima je
pomogao taj pri stup. U svojim dvadeseti ma ml ada je ena gotovo bila inval id
zbog reumatoi dnog artritisa i pristala je na doi votno uzi manje l i jekova. Usto
ni kako nije mogl a zatrudnjeti. Kad nam je Gary to i spri ao, predl oil i smo
mu da posjeti naeg suradni ka, l ijenika koji je nemal i broj godi na posveti o
istraivanju ul oge al ergija u bol esti ma, ponajvi e u mi greni i artritisu. Sharon
ga je posjeti l a, a on je di jagnosti ci rao njezin probl em kao preosjetl ji vost na
krumpi re, koja se esto javlja kod artritiara. im je el i mi ni ral a krumpi r iz
svoje prehrane, Sharoni n artritis je nestao, a nekol i ko mjeseci kasni je ak je i
zatrudnjel a.
349
Naravno, neprijateljska hrana nije jedini probl em. Ne treba gubiti iz vida
oko 25.000 kemi kal i ja pesti ci da, pl astike, nusproi zvoda u opoj upora-
bi, s vei nom kojih su ljudi dol i u doticaj tek nakon Drugoga svjetskog rata.
Sve je vie znanstveni h dokaza o ul ozi pesti ci da u pojavi gotovo svake bol es-
ti .-' Neki znanstveni ci kre put vanim istraivanjima o vrl o finim ui nci ma
tih kemikal ija na nae tijel o i njihovoj sposobnosti da uzrokuju mnoge kro-
ni ne, zagonetne bol esti kao to je artritis.
J ednu su vi carku, I renu, muil i bol ni i natekl i zgl obovi , to je zahti jeval o
l ijeenje korti zonom. Kad je identificirala i izbacil a iz svoje prehrane odree-
nu vrstu hrane, stanje joj se donekl e popravi l o, ali bol ovi su i dal je bili pri-
sutni sve dok nije otila posjetiti svoju majku u Zurich, gdje su bol i nati-
canje potpuno nestal i. Ali im se Irena vratila kui u Surrey, bila je oajna
shvativi da su se bol ovi u zgl obovi ma vratili. Posjetil a je vrl o i skusnog l ije-
nika za preosjetl jivost na hranu i kemi kal i je, koji je posumnjao da bi se mog-
lo raditi o reakciji na plin u domai nstvu: u stanu njezi ne majke u Zurichu ni-
je bi l o pl ina, dok je njezin dom u Surreyu i mao plinski tednjak i pl i nsko
central no grijanje. I rena je u pokusnom razdobl ju iskl juil a plin, a nekol i ko
dana kasni je stanje njezinih zgl obova bi l o je dobro, kao to je to bi l o u vi-
carskoj. I rena je pl inski bojl er za central no grijanje izbacil a iz kue i naredni h
pet godi na bil a bez si mptoma artritisa.-'
Takoer, mi tek poi njemo razumijevati tonu ul ogu fi zi ke aktivnosti u
spreavanju bol esti svih vrsta. J edno istraivanje I I a rva rs kog al umni udru-
enja (Harvard Al umni Soci ety), kojim je od ranih 1960-ih praeno vie od
17.000 osoba koje su di pl omi ral e na tome Sveuil itu (prosjene dobi od 46
godi na kad su angai rani ), objavi l o je ela je broj smrti, bez obzi ra na nji hov
uzrok, bi o smanjen tjel ovjebom. Zatita koju prua i ntenzi vna tjel ovjeba, u
usporedbi s nevjebanjem, bila je usporediva s razl i kom u stopi mortal iteta
izmeu nepuaa i oni h koji pue 20 cigareta dnevno.-
h
Mnogi su l ijenici uvjereni da budunost medi ci ne ovisi o bol jem razumi-
jevanju poti cajni h sredstava za tjel esne mehani zme za borbu protiv bol esti .
Michael Baum, jedan od najistaknutijih britanskih speci jal i sta za rak dojke,
hrabro je istupio u javnost pi smom koje je objavi o The Times, a u kojem je
zastupao tezu da korak naprijed u tretmanu raka dojke vie nije kemoterapi -
ja visokim dozama i transpl antacija kotane sri koje su, kako navodi , odjeci
Smrtnih patnji konvenci onal nog sustava vjerovanja. On nastavl ja:
350
Mnogi od nas vjeruju da budunost ne lei u jurinom napadu s ciljem
da se eradiciraju sve slanice raka prisutne u trenutku dijagnoze, nego u
daleko istananijem nastojanju da se, podeavanjem prirodnih
obrambenih sustava tijela, uspostavi dinamika ravnotea koja kontrolira
bolest.
Medi ci na oajni ki treba svje, objektivniji pristup mnogi m bol esti ma i
odbaci vanje bi l o kojeg tretmana koji se ne temel ji na i njeni ci . Nekol i ko je
godi na medi ci nski m svi jetom odzvanjal a rije medicina temel jena na doka-
zima (evi ence-base medi ci ne) to jednostavno znai potraiti dokaz u
medi ci nski m istraivanjima prije pri mjene na paci j entu" Organi zaci ja Coch-
rane Collaboration nazvana prema epi demi ol ogu Archi bal du Cochraneu
koji je vei nu svojega ivota proveo ukazujui na sl abost podrke mnogi m
konvenci onal ni m medi ci nski m rezultatima osnovana je s ci l jem stvaranja i
odravanja registra randomiziranih kontrol iranih pokusa iz podruja bi ome-
di ci ne. No trenutano je taj svjei pristup koji bi se vama i meni mogao i -
nili kao oiti put napretka predmet rasprave ili kritikih osvrta u medi ci n-
skoj l iteraturi. Hoe l i ikada biti opepri hvaen, treba tek vidjeti.
Sumnj i ve al ternati ve
Lijenici se takoer trebaju rijeiti svojih predrasuda u vezi s drugim medi ci n-
ski m sustavi ma. Konvenci onal na medi ci na uvijek je zauzi mal a bahat stav
prema al ternati vnoj medi ci ni , nazivajui je eksperi mental nom i nedokaza-
nom. J ednom su pri l i kom britanski Kral jevski zbor l ijenika i Kral jevski zbor
patol oga kritizirali al ternati vne tretmane alergija kao neznanstvene, upozora-
vajui da sve dok te metode ne budu eval ui rane s priznatim, randomi zi ra-
nim, dvostruko sl i jepi m i pl acebom kontrol i rani m pokusi ma, one ne mogu
biti pri hvaene u rutinskoj kl i ni koj praksi.
2H
Ako se al ternativni ili kompl e-
mentarni pristupi uope i priznaju, onda su ugl avnom priznati kao integrira-
na dopuna pravoj stvari poput masae lica za podi zanje raspol oenja.
Zapravo, za mnoge takozvane znanstvene postupke ima dal eko manje
dokaza nego za al ternati vne, poput homeopati je ili akupunkture, koji se opi -
m empi ri jskoj l ogici. Ti su tretmani, zajedno s fi toterapi jom, pa ak i ezote-
rinim praksama kao to je romska narodna medi ci na podrani val janima
znanstveni m pokusi ma i priznati kao djel otvorni u tretmanu mnogi h tego-
ba.
2 9
U to nisu ukl juena stol jea nji hove uporabe, u usporedbi s triavih ne-
kol i ko godi na ili desetl jea kori tenja vei ne konvenci onal ni h l i jekova.
Osi m toga mnogi su al ternativni sustavi u superi ornoj prednosti zbog dijag-
nosticiranja i l ijeenja obol jel og kao pojedi nca, stvarajui lijek koji je jedi n-
stven za tu osobu i shvaajui tijel o, um, osjeaje i okol i nu te osobe kao ne-
razdvoji ve.
Ne tako davno jedan je l ijenik, u namjeri da diskreditira al ternativnu me-
di ci nu, predl oi o da se on i jedan akupunkturol og sastanu u operaci jskoj sa-
li, tik pred operaci ju. Pokae l i se, kada tijel o paci jenta bude otvoreno, da
meridijani postoje, odnosno da postoji fiziki dokaz, za teoriju na kojoj se za-
sniva ki neska medi ci na, medi ci nar e priznati poraz i odvesti akupunkturo-
loga na veeru. Ako pak skal pel otkrije zbirku organa kao to su srce, jetra i
bubrezi , zakl jui o je l ijenik nemal o uivajui, tada e akupunkturol og platiti
raun za veeru.
No empirijski dokaz postojanja meridijana doista i postoji, ali ne u strikt-
no vi zual nom smisl u koji je l ijenik zahti jevao. I straivanje je pokazal o da
mnoge akupunkturne toke na tijelu pruaju el ektrini otpor, koji se razliku-
je od onog u tokama na okol noj koi (10 ki l ooma u centru toke u uspo-
redbi s 3 megaoma na okol noj koi ).
3
" Takoer je pokazano da l agana stimu-
lacija tih toaka otputa endorfi ne i steroid kortizol , koji ubl aavaju bol , dok
se pri jaoj stimul aciji otputaju vani neurol ransni i teri koji regul iraju raspo-
l oenje, kao to su serotoni n i norepi nerfi n. Do toga ne dol azi kad se stimu-
lira koa koja okruuje te toke.
3 1
Znamo i to da akupunktura moe poveati
protok krvi i u udal jeni je organe ti jel a.
32
U devet od deset sl uajeva kod obi ne vrui ce, prehl ade i gri pe, uobi -
ajene uhobol je ili djeji h bol esti tijelo se moe samo obrani ti kad biste
samo pri ekal i prije nego to pohi tate k l i jeni ku. Nerijetko e vam vi e po-
moi pi l ea juha svojevrsni penicil in naih baka nego pravi lijek.
Naravno, bez obzi ra na to kol i ko je vae tijel o pametno i sposobno za sa-
moi zl jeenje, ima situacija kada mu treba struna pomo. Ali ako va l i jeni k
ne zna uvijek to ini, i ni kada vam ne kae to ini, kamo e vas to odvesti?
Budui da je mal o toga u konvenci onal noj medi ci ni uistinu i dokazano, pre-
uzi manje kontrol e nad vlastitim zdravl jem zahtijeva od svakoga od nas da
gl eda na sve l i jekove kao na podjednako kori sne i potenci jal no opasne, te
da se primi mal oga detekti vskog posl a prije negol i pri stane na terapiju. Od
nas se trai da odbaci mo vl astite predrasude o tome kako naa tijela funkci o-
niraju i kako se l i jee, i da prihvatimo druge dokazane sustave u si tuaci jama
kada nam oni vi e pomau od konvenci onal nog pristupa.
352
Zbog nekog udnog razl oga prevl adava mil jenje da s paci jentom koji
tono zna to mu se radi neto nije u redu. Svi mi izrazito potLijemo l ijeni-
ke, tako da na postavl janje pitanja gl edamo kao na izdajniku nel ojal nost i
krajnju nepri stojnost, lou taktiku koja e potkopati laj poseban odnos i zme-
u l i jeni ka i paci jenta. Da itko koga poznajete i zbjegava upitati zidara ili vo-
doi nstal atera o radovi ma u svojoj kui, zato to misli da bi to bi l o nepri stoj-
no, vi bi ste mislili da je pri l i no nai van. Ali i najsamouvjereni ja osoba moe
postati manja od makova zrna kad se sprema upitati svojega l ijenika za jed-
nostavno pojanjenje o postupku to moe znaiti ivot ili smrt, a koje mu on
preporuuje.
Medicinski potroa
Nevezano uz to pokri va l i trokove vaega l ijeenja zdravstveno osi guranje
ili sami pl aate pri vatnog l ijenika, i mate apsol utno pravo znati sve to mo-
ete o bi l o kojemu predl oenomu medi ci nskom tretmanu. Zaci jel o nikada
ne biste kupili auto ili vi deokameru bez detal jna vaganja svih za i protiv. Za-
to bi s nei m tako vital nim kao to je zdravl je vas ili vaih najmilijih bi l o dru-
gaije? Od vital ne je vanosti da sebe doivite kao potroaa koji pl aa, a sa-
vjet vaega l i jeni ka kao uslugu koju ste platili. Postavl janje pitanja ne samo
da nee naruiti povjerenje, ve e unaprijediti odnos i zmeu vas i vaeg li-
jeni ka (samo ako je on dobar l i jeni k) u odnos podi jel jene odgovornosti iz-
meu dviju i ntel i gentni h odrasl ih osoba (radije nego u odnos izmeu sve-
znajue odrasl e osobe i ustraena djeteta). Premda se medi ci na, poput vei -
ne profesi ja, titi uporabom nerazuml ji vog jezi ka, svi medi ci nski postupci
mogu se objasni ti l ako razuml jivim izrazima. Uostal om, jednom je ta uena
osoba s kompl i ci rani m skraeni cama titula uz svoje i me i sama bila laik koji
je ui o taj l i jeni ki argon iz skripata.
I sto se odnosi i na al ternativnu medi ci nu, l ako opepri hvaena al ternativ-
na medi ci na koju prakticiraju i skusne i kval ificirane osobe moe biti beni gni -
ja od konvenci onal ne medi ci ne, ona takoer moe usmrtiti ako je u krivim
rukama. Prije nekol i ko je godi na kratkotrajno uzi manje ki neski h bil jaka re-
meti l o moj menstrual ni ci kl us cijel u jednu godi nu. Kada sam bi l jke dala na
anal izu u J edi ni cu za kontrol u otrova bol ni ce Guy, oni su otkrili da su one
sadraval e 11 razliitih estrogena dovoljnu da se takmie s hormonskom
nadomjesnom terapijom. J edan drugi alternativni tretman, onaj za srce
omi l jen kod hol l ywoodski h zvijezda odgovoran je za najmanje pel smrti.
353
Akupunktura u krivim rukama moe dovesti do migrena, pa ak i modanog
udara. Mnogim se praktiarima alternative daju dozvole za rad nakon to su
zavrili teaj koji traje svega nekoliko vikenda, ak i kad su u pitanju vrlo
mone supstancije poput kineskoga ljekovitog bilja. Prirodno ne znai uvijek
i bolje. Vano je da svoga alternativnog terapeuta ispitate uzdu i poprijeko,
kao to biste i svojeg lijenika ope prakse, o njegovu iskustvu, dosadanjem
radu i poznavanju vaeg stanja te da, ako ste nezadovoljni njegovim odgovo-
rima, odmah napustite ordinaciju.
lako ih je tee dobiti, znanstveni podaci o mnogim tretmanima u alterna-
tivnoj medicini ipak postoje. Prikupite sve informacije o svojem tretmanu od
terapeuta ili nazovite slubeni registar ili drugo regulatorno tijelo za tu tera-
piju da vam da upute. Pretraite sve internetski dostupne informacije ili po-
sjetite medicinsku knjinicu. Gotovo sve osim istinski hitnog sluaja moe
priekati dan ili dva dok ne napravite domau zadau.
Osim toga nema nikakva razloga da jedan komplet odgovora uzmete za
nepobitnu istinu. Zatraite drugo miljenje (ili tree, ili etvrto) sve dok se ne
uvjerite i ne budete zadovoljni predloenim tretmanom, ali pritom gledajte
na sve svoje iscjelitelje kao na tehniare i zadrite kontrolu nad svim odluka-
ma.
Najvanije od svega, ne prihvaajte smrtnu presudu. Ovih je dana u modi
da lijenici otvoreno govore pacijentima imaju li ili ne neizljeivu bolest. To
bi, navodno, trebalo odraavati i njihov izbor: prema istraivanju amerike
agencije za ispitivanje javnog miljenja Harris Poll, od svih ispitanika 96 pos-
to ih se izjasnilo da bi eljelo znati imaju li rak, a 85 posto ih je htjelo realnu
procjenu koliko bi dugo mogli ivjeti ako imaju rak koji obino dovodi do
smrti za manje od jedne godine.33
Meutim, kao to su brojni sluajevi pokazali, takav izravan odgovor o
smili samo moe ubrzati pacijentovu smrt. Jedan je pedesetogodinji Brita-
nac bio upuen na hematoloki odjel bolnice Royal Gvvent s dijagnozom vrlo
benignog oblika leukemije, zbog ega je tek povremeno trebao male doze li-
jekova. Nikada mu nije bila reena stvarna priroda njegova stanja i sljedeih
je nekoliko godina bio dobro, sa stabilnom krvnom slikom. Iako je obino
bio toan u dolascima u bolnicu, jednoga dana nije doao, i tek se kasnije
pojavio na kirurkom odjelu, u vrlo loem stanju. Pokazalo se da je pogledao
preko ramena svojeg lijenika ope prakse i u svojem kartonu ugledao rije
leukemija. Od tada je brzo propadao i nakon tri tjedna bio je mrtav, iako
354
P r e u z i ma n j e k o n l r o l e
mu se kivna slika nije promijenila. Nitko od njegovih lijenika, pa i patologa
koji su izveli autopsiju, nije mogao nai bioloki uzrok za njegovo brzo pro-
padanje.
1
'
Sljedei mi je sluaj posebno blizak. Prije vie godina mojoj je svekrvi
Edie, tada 78-godinjakinji, dijagnosticiran posljednji stadij raka dojke. Njezin
nam je lijenik nasamo rekao: Da sam na vaem mjestu, priveo bih njezine
poslove kraju. Kad ju je pregledao, bio je okiran; njezina dojka, rekao mi
je, izgledala je kao sirovo meso. Karcinom je bio u tako uznapredovaloj fazi
da je bilo prekasno pokuati s kemoterapijom ili s nekom drugom interven-
cijom. Reeno nam je da joj je preostalo tri mjeseca ivota.
Njezin joj je lijenik ope prakse propisao dva lijeka: tamoksifen, da us-
pori irenje raka, i metronidazol (Flagye), da lijei otvorene rane na dojki.
Dva dana kasnije uli smo od mojega svekra da je Edie gotovo kolabirala
u gradu.
Njezin joj je lijenik tada dao morfij jer je traila, rekao nam je, neto za
bolove. Da budem iskren, dodao je, ja bih traio smjetaj i brigu u stara-
kom domu to prije.
Dva dana kasnije Edie nije mogla izai iz kade i povraala je tako jako da
nije mogla nita staviti u Cista,
J edna od nuspojava metronidazola jest nagli pad kivnog tlaka, posebice
kod starijih osoba, to je moglo objasniti gubitak svijesti i padove kod Edie.
Tamoksifen moe izazvati bol, a Flagyl i morfij oba uzrokuju muninu.
Drugim rijeima, svaki simptom koji se kod nje pojavio osini samih
kvrica u dojci inilo se da je uglavnom zbog lijekova a moda takoer
i zbog rijei neizljeiv na razliitim formularima koje su nas traili ispuniti.
Rekli smo joj da baci sve svoje lijekove u kantu za smee. Ubrzo smo joj
tijelo oslobodili raznih lijekova, ali ne i turobne prognoze njezina lijenika
ope prakse.
Sreom, zbog svojega smo rada poznavali dr. Patricka Kingsleva iz
Leicestershirea, koji je pomogao ljudima s raznim stanjima. Nismo znali koli-
ko e biti uspjean u sluaju terminalne faze raka, ali smo se ohrabrili uvi
da vodi lokalnu grupu za borbu protiv raka, koja okuplja mnoge druge bez-
nadne sluajeve koji su oigledno nadivjeli svoje prognoze.
Kontaktirali smo ga i on je pregledao Edie. Bila sam prisutna dok ju je
pregledavao i vidjela da nije ustuknuo ugledavi njezinu dojku. Mislim da to
moemo srediti, rekao je s neglumljenim uvjerenjem.
355
Njegov se reim sastojao ugl avnom od i ndi vi dual no pri l agoene zdrave
prehrane i programa vi tami nski h dodataka, sastavl jenih prema depu i uku-
su osobe navi kl e na standardnu britansku hranu; el i mi ni rana je hrana za koju
je ustanovi o da je Edi e na nju al ergi na ili preosjetl jiva, i davane su joj vel i ke
doze vi tami na C, i ntravenozno, dva puta tjedno. Nekol i ko mjeseci kasni je li-
jeni k ope prakse, koji je ranije izrekao smrtnu osudu, pregl edao je Edi e.
On je dosl ovce ostao bez rijei. Rak koji joj je razarao dojku, za koji nije bi l o,
prema njegovu uvjerenju, ni nade ni lijeka, u potpunosti je nestao.
Sedam je godi na Edie zauzdaval a rak, a mi ni smo ni kada mogl i sa sigur-
nou rei to je tono u njezi noj terapiji bi l o za to odgovorno. U vel i koj je
mjeri zasl uan bi o opti mi zam moje svekrve i vjera da bi je Patrick mogao iz-
lijeiti, to opet ima veze s njegovom mi rnoom ti jekom te prve konzul taci je,
njegovi m odbi janjem da ga rak obeshrabri ili navede da posumnja. Ili je
moda za to zasl uan bl iski odnos s obitelji i hrabrost te umi rovl jeni ce -da se
odl ui (odl uku smo prepustil i njoj) upustiti u neto to je svakako moral o iz-
gl edati bi zarno i radi kal no. Neki lijenici smatraju da su potpora obitel ji i
osobno povjerenje kl juni el ementi za oporavak od bol esti .
Premda je Patri ckov tretman znanstveno potvren, skl ona sam vjerovati
da je uspjeh njegova pristupa povezan i s podrkom koju je moj suprug pru-
io takvoj mogunosti l i jeenja. Edie je njezin najml ai sin rekao da e tret-
man djel ovati, i njoj drugi dokazi nisu trebal i.
Edie je na kraju umrl a, nakon to je prvo i zdanje ove knjige bi l o objavl je-
no, ali ne zbog raka. Njezinu dvanaest godi na starijem suprugu nije bi l o dob-
ro, pa je u j ednom trenutku odl ui l a da ga ne moe vie ostavl jati samog i
dobar di o dana potroiti putujui dr. Kingsl eyu na tretmane. Preki nul a je s
tretmani ma te i h je, i ako se rak ponovno javi o u ograni enom obl i ku, odbi -
jala htijui biti uz supruga. Koju godi nu kasni je, kada je on premi nuo, neko-
l iko je mjeseci ni jemo zurila u svoje ruke. J ednostavno ne znam to da radim
sama sa sobom, ponavl jal a je Edie, koja je cijeli svoj ivot provel a vodei
brigu o svojem partneru. est mjeseci nakon njegove smrti i nju smo poko-
pali.
No Edi e nije bila jedi ni Patri ckov uspjeh. On je l ijeio stoti ne paci jenata
obol jel i h od karci noma i mul tipl e skl eroze vei nom medi ci nske beznad-
ne sl uajeve i bi o je u stanju pomoi vei ni od njih svoji m individual izi-
ranim pri stupom prehrani .
356
Meuti m ono to je za nas bi l o najvanije jest Patri ckovo nepokol ebl ji vo
odbi janje karakteriziranja mogueg tijeka bol esti da subjekti vno proci jeni
kol iko e dugo bol est odugovl ai ti ili kol i ko bi dugo Edie mogl a ivjeti.
Kakva god njegova metoda bila, sadraval a je jedan vital an sastojak, a koji je
oi to i zostavl jen u preparati ma koje nudi vei na dananji h l ijenika: nadu.
Nada je najvaniji lijek koji postoji . Povjerenje svih nas dal o je Edie nadu, a
nada joj je dal a mnogo godi na ivota.
Nada je ono to l ijenici trebaju dati prije negol i pretpostave da imaju do-
vol jno znanja preci zno odredil i kol i ko je mjeseci komu ostal o. Vrlo mal o li-
jeni ka ima dovol jno skromnosti da moe shvatiti kako ni jedan znanstveni k,
bez obzi ra na njegovu uenost, ne moe predvidjeti kako e paci jent odgo-
voriti na i zazov bol est i l i jeenje, odnosno sa si gurnou rei tko e ivjeti, a
tko umrijeti.
357
Biljeke
Prvo poglavlje
1
British Medical Journal, 1980; 280: 1-2.
' TheTimes, 1. studenog 1994.
I
-Cancer at a Crossroads; National Cancer Advisory Board, 1994; navodi podatak da
je stopa pobola od karcinoma porasla za 18 posto od 1991. godi ne, a stopa
mortaliteta za 7 posto. Takoer pogledati Journal of the American Medical
Association, 1990; 264 (24): 3178-83.
4
Dr. Vernon Coleman, The Betrayal of Trust, European Medical Journal, 1994: 4.
5
Podaci iz prve svjetske studije o sigurnosti bolnica, koju je provel o Ministarstvo
zdravstva Australije, lipanj 1995.
6
Journal of theAmerican Medical Association, 1995; 274 (1): 29-34.
7
Journal of the American Medical Association, 2000; 284 (1): 483-5.
s
http:/ / news.independent.co.uk/ low_res/ story.jsp?story=471139&host=3& dir=505.
,;
Edgar A. Suter, korespondencija, TheLancet, 1993; 342: 112.
10
New Scientist, 17. rujna 1994: 23.
I I
Dr. Robert S. Mendelsohn, Confessions of a Medical Heretic (Chicago:
Contemporary Books, 1979): xiii-xiv.
'-' Vidi I. Chalmer, M. Enkin i M. Keirse (ur.), Effective Care in Pregnancy and
Childbirth (Oxford: Oxford University Press, 1989).
13
New England Journal of Medicine, 1992; 326: 501-6; takoer 560-1. Pogledati i
AdverseDrugReaction Bulletin, lipanj 1992. i TheLancet, 1993; 342: 818-19.
11
TheLancet, 1994; 344: 844-51.
15
TheDaily Telegraph, 23. rujna 1994.
16
Journal of the American Medical Association, 1993; 269: 873-7, 878-82.
17
Intervju s Normanom Beggom, prosinac 1989.
IK
TheLancet, 1993; 341: 343-5.
359
19
TheLancet, 1994; 344: 1601-6.
m
TheLancet, 1994; 344: 1585.
Drugo poglavlje
I
Stephen Fulder, How to Bea Healthy Patient (London: Hodder and Stoughton,
1991): 26.
- TheLancet, 1989; ii: 1190-1.
TheLancet, 1994; 344: 1339-43.
' TheLancet, 1994; 344: 1309-11.
s
Mark Brown i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1991; 303: 120-1.
6
Behavioral Medicine, 1999; 25(1): 13-22.
7
Blood Pressure, (Supplement), 1997; 2: 91-6.
* Ibid.
9
10
Journal of Hypertension, 1994; 12: 857-66.
" Annali llaliani di Medicina Interna, sijeanj-oujak 2000; 15(1): 63-9.
IJ
13
Journal of Hypertension, 1999; 17: 193-200.
" Clinical and Experimental Hypertension, 1993; 15:895-909.
15
Blood Pressure Monitoring, 1999; 4: 319-31.
"' Blood Pressure Monitoring, 2000; 5: 131-5.
17
Barnabus N. Panayiotou, korespondencija, Journal of theAmerican Medical
Association, 1995; 274(17): 1343.
I N
M.J . Quinn, korespondencija, TheLancet, 1991; 338: 130.
19
TheLancet, 1996; 347: 139-42.
" American Journal of Hypertension, 2002: 15. veljae (2 Pt 2): 38S-42S.
" Archives of Pathology and Laboratory Medicine, 1993; 117: 393-400.
I I
Health Devices, 1990; 19: 343-71.
23
Canadian Family Physician, veljaa 1995: 41: 240-5.
2i
Archives of Internal Medicine, 1995; 13; 155; 2146-7.
25
Dr. Robert Mendelsohn, Confessions of a Medical Heretic (Chicago: Contemporary
Books, 1979). 2.
u
' Dr. Edward D. Holland, korespondencija, New England Journal of Medicine, 1992;
327 (25): 1819; New England Journal of Medicine, 1992; 327: 458-62.
27
Mendelsohn, Confessions: 3.
28
Fulder, Healthy Patient: 26.
360
B i l j e k e
29
The Lancet, 1994; 344: 1190-2.
,(
' Journal of Ultrasound in Medicine, 2002; 21: 1347-56; diskusija 1343-45.
,]
Echocardiography, kol ovoz 2002; 19(6): 495-500.
32
Ultrasound in Medicine and Biology, oujak 2003; 29(3): 473-81.
33
Journal of theAmerican Medical Association, 1992; 268: 2537-40.
si
J . Isner, Circulation, 1981; 63(5), kako je navedeno u S. Fulder, f/ ow to Survive
Medical Treatment (London: Century Hutchinson, 1987): 24, 27.
Journal of the American Medical Association, 14. travnja i 28. travnja 1993.
36
American Journal of Roentgenology, lipanj 2001; 176(6): 1385-8.
,7
Journal ofClinal Pharmacy and Therapeutics, 2003; 28: 505-12.
38
European Journal of Radiology, svibanj 1994; 18 (supplement 1): SI 15-9.
39
The Lancet, 2002; 359: 1037-8.
40
The Lancet, 2002; 359: 1643-7.
" R. Wbotton (ur.), Radiation Protection of Patients (Cambridge: Cambridge
University Press, 1993): 16.
11
Ibid.
13
The Lancet, 2004; 363: 345-51.
Journal of theAmerican Medical Association, 1991; 265(10): 1290.
* R. Wootton, op. cit.
"' Journal of theAmerican Medical Association, 1991; 265(10): 1290.
117
International Journal of Cancer, 1990; 46: 362-5.
48
British Journal of Cancer, 1990; 62(1): 152-68.
v
> New Scientist, 1979; 82: 18, prema Fulder, Medical Treatment: 35.
s
" Dr. J ohn Gofman, Preventing Breast Cancer, u izdanju Committee for Nuclear
Responsibility, Inc., San Francisco, Kalifornija.
51
New England Journal of Medicine, 1993; 328(2): 87-94.
Si
Journal of theAmerican Medical Association, 1994; 272(15): 1160.
u
Journal of Epidemiology and Community Health, 1995: 49: 164-70.
sl
Fulder, Medical Treatment: 29.
55
56
Brit/5/ 7 Medical Journal, 1991; 303: 811-12.
57
British Medical Journal, 1991; 303' 813-15.
w
FDA Consumer, sijeanj 1980., prema navodu u Fulder, Medical Treatment: 30.
w
Royal Col l ege of Radiologists and National Radiological Protection Board, -Patient
dose reduction in diagnostic radiology-, (HMSO, 1990), prcma British Medical
Journal, 1991; 303: 812.
361
'"' Journal of theAmerican Medical Association, 1991; 265(10): 1290.
61
J . G. B. Russell, spec, radiologije, Reactions to the Recommendations from the
Royal College of Radiologists: 1 (position paper).
62
Russell, Reactions: 2.
63
British Medical Journal, 2001; 322: 400-5; Journal of theAmerican Medical
Association, 2000; 284: 2727-32, 2780-1.
61
Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry, 2000; 68: 416-22.
65
The Lancet, 1999; 353: 319-20.
w
The Lancet, 1989; ii: 1190-1.
67
68
Which?, sijeanj, 1991: 41.
69
British Medical Journal, 1992; 304: 1411.
7(1
Prema The Independent, 27. travnja 1990.
71
71
Radiology, 1977: 123: 523-7.
73
71
The Lancet, 2002; 359: 1037-8.
75
Afounf Sinai Journal of Medicine, 1991; 58(2): 183-7.
l h
Charles V. Burton, Lumbo-Sacral Adhesive Arachnoiditis: the Modern New Guinea
Syndrome-. Position paper: 9.
77
P. G. Bain i A. C. F. Colchester, korespondencija, The Lancet, 1991; 338: 252-3.
78
K. Noda i drugi, korespondencija, The Lmcel, 1991; 337: 681.
79
Mount Sinai Journal of Medicine, 1991; 58(2): 185-6.
8(1
Susan M. Ott, British Medical Journal, 1994; 308: 931-2.
81
Ibid.
8
- David M. Rcid i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1994; 308: 1567.
83
Annual Meeting of the American Academy of Orthopedic Surgeons, 1999.
81
85
Angela Raffle i Cyrus Cooper, korespondencija, The Lancet, 1990; 336: 242; Albert
M. Van Hemert, korespondencija, TheLancet, 1990; 336: 818.
86
87
Wootton, Radiation Protection: 2; takoer The Lancet, 1992; 340: 299.
88
Radiology, 2004; 232: 735-8.
89
American Journal of Roentgenology, 2001; 176: 289-96.
90
TheLancet, 1976; i: 847-8. Takoer pogledati J oseph K. Lee (ur.), Computed Body
Tomography with MRI Correlation (New York: Raven Press, 1989): 1117-18.
362
B i l j e k e
91
92
Lakartidningen. 11. oujka 1992.
93
91
New England Journal of Medicine, 1994; 330: 25-30.
%
American Journal of Public Health, 1993; 83(4): 588-90.
96
RoFo. Fortschritte auf dem Gebiete der Rontgenstrahlen und der neuen
hildgehenden Verfahren, 1992; 156(2): 189-92.
97
"
8
The Lancet, 2002; 359: 1643-7.
Radiology, 1991; 178: 447-51.
100
J oseph Lee, Computed Body. 1119.
101
10
- New England Journal of Medicine, 1990; 323 (10): 621-6.
103
Chicago Tribune, 13. svibnja 1984., prema The People's Doctor, 10(11).
Oral Surgery, Oral Medicineand Oral Pathology, 1993; 76(5): 655-60.
105
Acta Oto-Laryngologica, 1993; 113(4): 483-8.
106
British Medical Journal 1991; 303: 205.
107
Karl Dantendorfer i drugi, korespondencija, TheLancet, 1991; 338: 761-2.
108
IEEE Transactions on Biomedical Engineering, 1993; 40(12): 1324-7; American
Journal of Physical Medicine and Rehabilitation, 1993; 72(3): 166-7.
109
American Journal of Roentgenology, 1994; 162(1): 189-94.
"" American Journal of Roentgenology, 1990; 154(6): 1229-32.
1,1
Journal of Magnetic Resonance Imaging, 1992; 2(6): 721-8.
"' American Journal of Roentgenology, 1990; 154(6): 1229-32.
113
The British Journal of Radiology, 1984; 57: 1091-6.
111
Stephen Fulder, Medical Treatment: 24.
115
The Lancet, 1989; ii: 1190-1.
'"' British Medical Journal, 1979; ii: 21-4.
117
British Medical Journal, 1994; 309; 983-6.
118
Medical Hypotheses, 1988; 25: 151-62.
1,9
Nature, 1985; 317: 395-403; TheLancet, 1989; ii: 1023-5.
1211
121
Saeci, VII International Conference on AIDS (Firenca, Italija, 1991); 1: 326.
122
Prema The Sunday Times, 22. svibnja 1994.
123
New England Journal of Medicine, 1986; 314: 647.
363
l2
- TheLancet, 1986; i: 1090-2.
12S
AIDS, 1988; 2: 405-6.
m
Gut, 1995; 36: 462-7.
127
Gut, 1995; 36: 462-7.
128
Gut, 1983; 24: 171-4; Journal of Clinical Gastroenterology, 1999; 28: 290.
m
Endoscopy, 1995; 27: 139-40.
13 0
/ oiirmi/ o/ 'f/ ie American Co/ / e#e of Surgeons, 2001; 192: 478-91.
Journal of the Society of Laparoendoscopic Surgeons, 1999; 3: 331-4.
IM
Journal of the American College of Surgeons, 2001; 192: 677-83.
133
British Medical Journal, veljaa 1998; 316: 562.
Charles Williams i Norman Frost, korespondencija, The Lancet, 1994; 344: 1086-7.
* Britisfe Meica/ :/ ouma/ , 1993; 306: 953-5.
136
Molecular Urology, 2000; 4: 93-7.
1,7
TheJournal of Urology, 1995; 153: 1543-8.
13 8
f/ j al Doctors Don't Tell You. 2004; 15(1): 10-11.
13 9
Br/ te/ i Medical Journal (clinical Research Ed.), 1988: 288: 1254-6.
"" American Journal of Roentgenology, 1999; 173: 1303-13-
1 , 1
Diseases of the Colon and Rectum, 2003; 46: 454-8.
142
Canadian Family Physician, veljaOa 1995; 41: 240-5.
143
RoFo. Eortschritte auf dem Gebiete cler Rontgenstrahlen und der neuen
hildgehenden Verfahren, veljaa 1992.
Tree poglavlje
1
Dr. Christopher R. B. Merritt, uvodnik. Radiology, 1989; 173(2): 304-6.
2
Journal of the American Medical Association, 1982; 247(16): 2196.
3
Acta Obstetetricia et Gynecologica Scandinavica, 1998; 77: 635-42.
'
1
Acta Obstetetricia et Gynecologica Scandinavica, 1998; 77: 643-89.
s
Mother and Baby, svibanj 1990: 20-2.
6
ibid.
7
American Col l ege of Obstetricians and Gynecologists, Technical Bulletin No. 63,
listopad 1981., prema Journal of Nurse-Midwifery, 1984; 29(4): 241-4.
" Dr. Doris Haire, predsjedavajua, Committee on Maternal and Child Health,
National Women's Health Network, Diagnostic Ultrasound Education Workshop,
travanj 26-28; 1990, Baltimore, izjava.
9
"' New England Journal of Medicine, 1993; 329(12): 821-7.
B i l j e k e
" Dr. Richard Berkowitz, uvodnik, New England Journal of Medicine, 1993; 329(12):
87-1-5.
12
Thelancet, 1992; 340: 1299-1303.
13
The Lancet, 1990; 336: 387-91.
11
Journal of Epidemiology and Community Health, 1990; 44: 196-201.
15
American Journal of Obstetrics and Gynecology, 1990; 162: 1603-10.
17
Epidemiology, 2001; 12: 618.
18
The Lancet, 1993; 342: 887-91.
19
Canadian Medical Association Journal, 1993; 149(10): 1435-40.
'" International Childbirth Education Association (I CEA) position paper: Diagnostic
Ultrasound in Obstetrics, international Childbirth Education Association, oujak
1983.
21
Ibid.
22
Obstetrics and Gynecology, 1984; 63: 194-200.
23
21
Izlaganje na godinjem skupu Acoustical Society of America, Fort Lauderdale,
Florida, 2001.
2
^ Journal of Nurse-Midwifery, 1984; 29(4): 241-6.
2, )
Robert Bases, korespondencija, British Journal of Obstetrics and Gynaecology.
1988; 95: 730.
27
J ournal of the American Medical Association, 1982; 247(16): 2195-7.
28
Ibid.
29
ICEA position paper, op. cit.
* British Journal of Obstetrics and Gynaecology, 1982; 89: 694-700.
31
32
HHS Publication FDA 82-8190, srpanj 1982, Bureau of Radiological Health, Food
and Drug Administration, prema navodu u ICEA position paper, op. cit.
* Obstetrics and Gynecology, 1984; 64(1): 101-7.
4,1
The People's Doctor, 11(1): 7.
35
* TheLancet, 1998; 352: 1567-8, 1577-81.
37
Acfa Obstetetricia et Gynecologica Scandinavica, 1998; 177: 635-42.
* Acta Obstetetricia et Gynecologica Scandinavica, 1998; 77: 643-89.
39
The Lancet, 1998; 352: 1567-8, 1577-81.
The Lancet, 1990; 336: 387-91.
41
Daily Mirror, 3. lipnja 1994.
* Journal of theAmerican Medical Association, 2001; 285: 1044-55.
'" New England Journal of Medicine, 1990; 322: 588-93.
fl New England Journal of Medicine, 1996; 334(10): 613-18.
Vidi British Journal of Obstetrics and Gynaecology, 1982; 89: 716-22; British Journal
of Obstetrics and Gynaecology, 1982; 89: 427-33; British Journal of Obstetrics and
Gynaecology, 1983; 90: 1018-26 i British Journal of Obstetrics and Gynaecology,
1985; 92: 1156-9.
17
What Doctors Don't Tell You, 1990; 1(6): 6.
,s
Gospodi n Chalmers preporuuje itateljima konzultirati Journal of Perinatal
Medicine, 1984; 12: 227-33 te P. Mohide i M, Keirse, -Biophysical assessment of
fetal wellbeing-, u 1. Chalmers i drugi, Effective Carein Pregnancy and Childbirth
(Oxford: Oxford University Press, 1989).
Helen Klein Ross, Mothering Magazine, ljeto 1990.
" British Medical Journal, 1981: 282: 1416-18 prema navodu u Belinda Barnes i
Suzanne Gail Bradley, Planning fora Healthy Baby (London: Vermilion, 1990): 164.
Sl
AmericaFamily Physician, 2002; 65: 915-20, 922.
s
- Obstetrics and Gynecology, 1989; 74: 17-20.
H
British Medical Journal, 13. sijenja 1996.
sl
Roger Williams i drugi, korespondencija, The Lancet, 1986; ii: 757, prema navodu u
ThePeople's Doctor, 11(1): 3.
s s
Ross, op. cil.
s
'' Informativni letak odjela porodiljstva. St J ohn's & St Elizabeth's Hospital, London.
1993.
S7
PrcnatDiagn, 1991;11: 381-5.
w
The Lancet, 1991; 337: 1491-9.
w
Froas J . Los i drugi, korespondencija; TheLancet, 1993; 342: 1559.
TheLancet. 1991; 337: 1491-9.
61
Karin Sunberg i Steen Smii-J ensen, korespondencija, The Lancet, 1991; 337:
1233-4.
"
l
M. J . Le Bris, korespondencija, TheLancet, 1994; 344: 556.
V The Lancet, 1991; 337: 762-3.
,y
>TheLancet, 1991; 337: 1091.
65
The Lancet, 1994,343: 1069-71.
Ibid.
67
The Lancet, 1998; 351: 242-247.
366
m
The Lancet, 1994; 344: 435-9-
P. P. 11. A. Vandenbussche i drugi, korespondencija. TheLancet, 1994; 344:1032.
'" TheLancet, 1994; 344: 1134- 6.
71
Ime poznato urednitvu, TheSpectator, 8. srpnja 1995-
11
Robert Mendelsohn, MalePractice: How Doctors Manipulate Women (Chicago:
Contemporary Books, 1981): 54.
n
British Medical Journal. 1994; 309: 158-62.
71
Journal of Epidemiology and Community Health, 1995; 49: 164-70.
The Lancet, 1990: 353: 7467-50.
7
" Mortality and Morbidity Weekly Report, 1994; 43: 617-22.
77
J anet Carr, Down's Syndrome (Cambridge: Cambridge University Press, 1995).
7, s
Barnes i Bradley, op. cit.
79
What Doctors Don't Tell You, 1997; 7(12).
etvrto pogl avl je
1
' TheLancet, 1993; 341: 343.
5
J ohannes Schmidt, korespondencija, TheLancet, 1992; 339: 810.
' American Journal of Obstetrics and Gynecology, 1941; 42: 193-205.
5
J - McCormick i P. Skrabanek, Follies and Fallacies in Medicine(Gl asgow: The
Tarragon Press, 1989): 103-4.
" J . McCormick. -Dogma Disputed-, The Lancet, 1989; ii: 207-9.
' TheLancet, 1990: 335: 97-9.
s
J . McCormick, op. cit.
9
Vernon Coleman, TheHealth Scandal: Your Health in Crisis (London: Sidgwick &
J ackson, 1988): 171.
TheLancet, 1993: 342: 91-6.
" A. B. Miller, 'Evaluation of Screening for carcinoma of the cervix-, Modern
MedicineCanada, 1973; 28: 1067-9-
12
McCormick i Skrabanek, Follies: 104.
13
Ibid.
" Tom Bell, korespondencija, The Lancet, 1990; 336: 1260-1.
IS
The Lancet, 1995; 345: 1469-73.
Ibid.
17
IN
Morbidity and Mortality Weekly Report, 2000; 49: 1001-3.
367
TO VAM LI JENI CI NE GOV OR E
McCormick, -Dogma-: 208.
* British Medical Journal, 1988: 297: 18-21.
*' TheLancet, 1992; 339: 828.
* British Medical Journal, 1993; 306: 1173.
British Medical Journal, 1986; 293: 659-63, prema navodu u TheLancet, 1990; 335:
97- 9.
'' McCormick, op. cit.
2=1
Izvjee National Audit Office, -Cervical and Breast Screening in England-', 1992.
* TheDaily Telegraph, 29. travnja 1993.
a
Coleman, The Health Scandal: 172.
* Dr. Robert Mendelsohn, Male Practice: How Doctors Manipulate Women (Chicago:
Contemporary Books, 1981): 42-3.
a
Izvjee National Audit Office, op. cit.
* TheLancet, 1993; 342: 91- 6.
British Medical Journal. 2003, 326: 733-
* What Doctors Don't Tell You, 20()4;14(11): 1-4.
British Medical Journal, 1995: 311: 1391-5
** M. Baum, korespondencija, TheLancet, 1995; 346: 436; i korespondencija, New
England Journal of Medicine, 1994; 331: 402-3-
* TheLancet, 1993; 341: 1509-11-
* Ibid.
w
J . A. Muir Gray i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1991, 302: 1084.
w
Petr Skrabanek i J ames McCormick, korespondencija, British Medical Journal, 1991;
302: 1401.
'" N. Wal d i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1991; 302: 845.
41
Skrabanek i McCormick, op. cit.
TheLancet, 1995; 346; 29-32.
Ibid.
4 1
Ibid.
TheLancet, 2002, 359: 909-19; TheLancet. 2000; 356: 1087.
"" British Medical Journal, 2002; 324: 432.
17
New England Journal of Medicine, 1998,338: 1089-96.
,h
Gi/ icer, 1997; 80: 720-4.
49
J ohannes G. Schmidt, korespondencija, The Lancet, 1992; 339: 810.
M
Canadian Journal of Public Health, 1993; 84: 14-16.
368
B i l j e k e
51
Michael Swill, korespondencija, TheLancet, 1992; 340: 1538.
SJ
J . Mark El wood, Brian Cox i Ann K. Richardson, korespondencija. The Lancet,\ 99f>,
341: 1531.
/Jr/f/.s/ j Medical Journal, 1988; 297: 943-8.
sl
Rob Boer i drugi, korespondencija, TheLancet, 1994; 343: 979.
55
Schmidt, op. cit.
TheLancet, 1992; 339: 810.
S7
Journal of the American Medical Association, 1990; 263: 2341-3.
w
Journal of the American Medical Association, 1996; 275: 913-18. Pogledati takoer
Cecily Quinn i J ulian Ostrowski, korespondencija, The Lancet, 1996; 347: 1259.
v>
Intervju S dr. J amesom McCormickom, 12. lipnja 1996; takoer i The Lancet, 1994;
343: 969.
(
" Mendelsohn, MalePractice: 110.
61
The Royal Col l ege of Radiologists, 'Making the best use of a Department of Clinical
Radiology', London, 1993:33-7.
61
Glamour, listopad 1992; takoer TheDaily Telegraph, 28. prosinca 1991.
D.J . Watmough i K. M. Quan, korespondencija, TheLancet, 1992; 340: 122.
61
E. J . Roebuck, korespondencija, TheLancet, 1992; 340: 366.
65
J . P. van Netten i drugi, korespondencija. The Lancet, 1994; 343: 978-9.
M
Ultrasound in Medicineand Biology, 1979; 5: 45-9-
"
7
J . Michael Dixon i T. G.J ohn, korespondencija, TheLancet, 1992; 339: 128
J . Stevenson, korespondencija, British Medical Journal, 1991; 303: 924.
Nicholas E. Day i Stephen W. Duffy, korespondencija. TheLancet. 1991; 338: 113-
14.
70
71
11
D. Sienko i drugi, korespondencija, New England Journal of Medicine, 1989; 320:
941.
8
Journal of the American Medical Association, 1993; 269( 20) : 2616-17.
71
Graham Curtis J enkins, korespondencija, British Medical Journal, 1992; 305: 718.
75
British Medical Journal, 1994;308.
7
" Ibid.
77
Syed Bilgramia i Bernard Grccnberg, komentar, The Lancet, 1994; 344: 700-1.
7H
Seminars in Urologic Oncology, 1996; 14: 134- 8.
n
811
New England Journal of Medicine, 2003; 349: 335- 42.
I
369
M
Brazil Journal of Urology International, 2000; 85: 1078-84.
"
!
Urology, 1996; 47: 511-16.
* The Lancet, 1998; 351: 1563.
^British Medical Journal, 1992; 304: 534.
85
Dr. J oan Austoker. savjetnik britanskog ministra zdravstva, prema navodu u The
Sunday Times, 6. listopada 1991.
86
Daniel Kopans, korespondencija, TheLancet, 1991; 338: 447.
87
m
Radiation Medicine. 1994; 12(5): 201-8.
w
Anticancer Research, 1994; 14(58): 2249-51.
"" Gehurtshilfe und Praucnheilkunde, 1994; 54(8): 432-6.
'" Ultraschall in der Medizin, 1994; 15(1): 20-3.
92
Journal of Clinical Pathology, 1949; 2: 197-208, prema navodu u The Lancet, 1993;
341: 91.
Peto poglavlje
1
TheLancet, 1994; 344: 1182-6.
2
' Circulation, 1970; (Supplement 1): 1-211.
' Journal of the American Medical Association. 1995; 274(2): 131-6.
s
We Lancet, 1994; 344: 963-4.
" Atlantic, rujan 1989: 37-70.
7
Journal of the American Medical Association, 1995; 273(24): 1926-32.
8
Journal of theAmerican Medical Association, 1994; 272(17): 1335-40.
9
Atherosclerosis, 1995; 117: 107-18; Arteriosclerosis, 1992; 12: 416-23.
10
The Daily Telegraph, 16. travnja 1993-
" Atherosclerosis Review, 1983; 11: 157-246.
12
The Lancet, 1997; 350: 1119-23-
" The Lancet, 1994; 344: 1383-9.
" Monitor Weekly, 30. sluenog 1994: 17.
15
16
Circulation, 1995; 92: 2419-25; takoer Journal of the American College of
Cardiology, 1995; 26: 1133-9.
1
J .in P. Vandenbroucke, Kudi G.J . Westendorp, korespondencija, The lancet, 1996;
347:1267-8.
Ih
Robel J . MacPadyen i drugi, korespondencija, The Lancet, 1996; 347: 551-2.
B i l j e k e
18
R. Fey i N. Pearson, esej, The Lancet, 1996; 347: 1389-90.
'" William E. Stehbens, korespondencija, TheLancet, 1995; 345: 264.
-'' Vandenbroucke i Westendorp, op. cit.
u
Journal Watch, 1995: 15(24): 190, i 15(23): 181-2.
a
Dr. Nilesh J . Samani i David P. De Bono, korespondencija, New England Journal of
Medicine. 1996; 334(20): 1333-4.
21
** Journal of theAmerican Medical Association 1998; 278: 1615-22.
" New England Journal of Medicine, 1998; 339: 1349-57.
The Lancet, 2002; 360: 7-33-
-
N
The Lancet, 2000; 355: 2185-8.
29
* NatureMed, 2000; 6: 1004-10.
" Journal of the American Medical Association, 2001; 285: 1850-5. 1888-9.
<2
Circulation. 1992; 85: 1792-8.
Journal Watch, 1996; 16(10): 83-4.
Donald R. Davis, korespondencija, New England Journal of Medicine. 1996;
334(20): 1334.
* Rodney J ackson i Robert Beaglehole, komentar, The Lancet, 1995; 346: 1440-1.
British Medical Journal. 1994; 308: 373-9.
" Annals of Pharmacotherapy, 2002; 36: 288-95.
* Annals of Internal Medicine, 2002; 137: 581-5.
"' British Medical Journal, 1997; 315: 31.
" Annals of Pharmacotherapy, 2003; 37; 274-8.
,J
Neurology, 2002; 14: 1333-7.
Proceedings of the National Academy of Sciences of the United Stales of America,
1985; 82: 901-4.
" Biofactors, 1999; 9: 291-9.
15
ArzneimForsch, 1999; 49: 324-9.
"' Dr. George Davey Smith i dr. J ulia Pekkanen, debata. British Medical Journal, 1992,
304: 431-3.
17
<" TheLancet, 1993; 341: 75-9.
'
9
Bruno Berto/ .zi i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1996; 312: 1298-9.
v
>TheLancet, 1993; 341: 75-9.
371
*' Psychological Medicine, 1990; 20: 785-91.
s
- Dr. Melvyn Werbach, Nutritional Influences on Mental Illness (Kalifornija: Third
Line Press, 1991): 145-9.
v
Archives of Internal Medicine, 1995; 155: 695-700.
Si
M. R. Law i N.J . Wald, korespondencija, British Medical Journal, 1995; 311: 807.
" American Journal of Clinical Nutrition, 1995; 62: 1-9. Takoer What Doctors Don't
Tell You, 1995; 6(6): 1-3.
''''Journal of theAmerican Medical Association, 1996; 275: 55. TakbderJ ournal
Watch, 1996; 16(10): 83-4.
Newman i Hulley, korespondencija, Journal of the American Medical Association,
1996; 275: 1481-2.
58
59
TheLancet, 1990; 336: 129-33.
M
r
" The Lancet, 1992; 339: 563-9.
* New England Journal of Medicine. 1996; 334(20): 1298-1303.
Circulation, 1996; 93; 1346-53.
1,1
the Lancet, 1999; 353; 1045-8.
65
M. Montignac, Eat Yourself Slim- and Stay Slim! (Montignac Publishing, 1999).
66
Dr. Edward Siguel i drugi, korespondencija, Journal of theAmerican Medical
Association, 1996; 275(10): 759.
"
7
TheLancet, 1994; 343: 1268-71.
68
Ibid.
69
Journal of Lipid Mediators, 1992; 33: 399-410.
7(1
British Journal of Preventive and Social Medicine, 1975; 29; 82-90.
71
TheLancet, 1993; 341: 581-5.
71
Townsend Letter for Doctors, 1995; 139/ 40: 68-70.
71
The Lancet, 1995; 345: 273-8.
n
Journal of Nutritional Medicine, 1991; 2: 227-47.
75
New England Journal of Medicine, 1985; 312(5); 283-9, prema navodu u Journal of
Nutritional Medicine. 1991; 2: 227-47.
7I
' Journal of Nutritional Medicine, 1991; 2: 227-47.
r
American Journal of Epidemiology; 1983; 117: 384-96.
78
L. Galland, the Four Pillars of Healing (New York: Random House, 1997): 103-5.
" American Journal of Epidemiology, 1979; 109: 186-204; American Journal of
Epidemiology, 1988; 128: 370-80.
372
B i l j e k e
esl o pogl avl je
National Vaccine Information Center News, kolovoz. 1994, kako navodi Campaign
Against Fraudulent Medical Research Newsletter, proljee/ ljeto 1994; 2(2): 10.
Korespondencija, veljaa 1994, izmeu DOH i National Immunization Program, u
intervjuu potvrdio Mark Papania iz National Immunization Program, listopad 1994.
TheLancet, 1995; 345: 567-9.
Journal of Infectious Diseases, 1999: 179: 1569-72.
Gordon Stewart, World Medicine, rujan 1994: 17-20.
Dr. J . Anthony Morris, intervju, prosinac 1989.
Journal of Pediatrics, 1973; 82: 798-801.
TheLancet, 1995: 345: 963-5.
Campaign Against Fraudulent Medical Research Newsletter, 1995; 2(3): 5-13, navodi
statistike podatke iz -London Bills of Mortality 1760-1834 i "Reports of the
Registrar General 1838-96, kako je prikupljeno u Alfred Wallace, The Wonderful
Century, 1898.
Bulletin of the World Health Organization, 1975; 52: 209-22,
Derrick Baxby, korespondencija, British Medical Journal, 1995; 310: 62.
Wal ene J ames, Immunization: The Reality Behind the Myth (South Hadley: Bergin
8c Garvey, 1988): 26-7.
Neil Z. Miller, Vaccines: AreThey Really Safeand Effective? (Santa Fe: New
Atlantean Press, 1992): 20.
J ames, Immunization: 27-8.
J ames, Immunization: 32.
Health FreedomNews, sijeanj 1983; 26, prema navodu u J ames, Immunization: 28.
TheHerbalist New Health, srpanj 1981: 61, prema navodu u J ames, Immunization:
28.
Richard Moskowi tz. -Immunization: The Other Side-, u Vaccinations: The Rest of
theStoiy (Santa Fe: Mothering, 1992): 89.
Science, 1978; 200: 905, prema navodu u Vaccines: 32.
Miller, Vaccines: 24, 33-
Michael Alderson, International Mortality Statistics: Facts on File(Washington,
1981): 182-3, prema navodu u Miller, Vaccines; 25.
Izvjee Office of Population Censuses and Surveys, 1993, prema The Independent,
10. kol ovoza 1993.
Journal of the American Medical Association, 1993; 269(2): 227-31; takoer 269(2):
264-6.
The Lancet, 1997; 349: 1197-1201.
Intervjuu s Normanom Beggom, prosinac 1989.
373
374
B i l j e k e
s
* New England Journal of Medicine, 1987; 316: 771-1
v
' Tjedno i/ .vjee Centers for Disease Control Mortality and Morbidity, 6. lipnja 1986,
prema Mendelsohn, But Doctor: $1,
* New England Journal of Medicine, 1989; 320(2). 75-81.
57
Pediatric Infectious DiseaseJournal, 1994; 13: 34-8.
* Scandinavian Journal of Infectious Diseases, 1996; 28: 235-8.
59
Journal of Infectious Diseases, 1994; 169: 77-82.
''" Dr. Stanley Plotkin, profesor pedijatrije, University of Pennsylvania School of
Medicine, prema navodu u Mendelsohn, But Doctor: 12.
'" M. G. Cusi i drugi, korespondencija, TheLancet, 1990; 336: 1071.
1,1
Pediatric Infectious DiseaseJournal, 1996; 15:687-92.
The Lancet, 6. travnja 1996.
1,1
ActaPaediairiea, 1994; 83: 674-7.
155
Epidemiologist Michael Ostenholm iz Minnesote, prema St. Paul Pioneer Press
Despatch, citirano u Mendelsohn, But Doctor: 87
1/1
The Lancet, 1991: 338: 274-7.
"
7
w
"
,;
The Lancet, 1994; 344: 630-1.
70
Ibid.
71
J ames, op. cit.
7
- S.O. Cameron i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1992; 304: 52.
* British Medical Journal, 1992; 302; 495-8.
74
Medical Monitor, 5. lipnja 1992.
75
The Lancet, 1992; 339: 636-9.
76
TheLancet, 1995; 346: 1339-45.
77
Profesor David Baum i dr. Susanna Graham-J ones, Child Health: TheComplete
Guide (Harmoadsworth; Penguin: 1991): 89.
7K
Dr. Bob Chen i dr. J ohn Glasser, "Vaccine Safety Datalin, The National
Immunisation Programs Large- Linked Database Study, Advisory Committee on
Childhood Vaccines-, predstavljeno 28. rujna 1994.
* TheLancet, 1995; 345: 567-9.
80
Hl
Acta Paediatrica, 1993; 82(3): 267-70.
Hi
Morbidity and Mortality Weekly Report, 24. sijenja 2003 (52), no. SSI: 1-10.
* Journal of (heAmerican Medical Association, 1972: 220: 959-62.
27
American Journal of Epidemiology, 1980; iii (4): 415-24.
28
The Lancet, 1986, i: 1169-73: tfr/ f/ sh Medical Journal, 1932; 2: 708-11, prema
Townscnd Letter for Doctors, sijeanj 1996: 29. Takoer, New England Journal of
Medicine, 1990; 323: 160-4.
->British Medical Journal, 1998; 316: 56l.
* World Medicine, rujan 1984: 20.
Ibid.
52
Moskowitz, Vaccinations: 92.
Dn/ #.s,1998: 55: 347-66.
w
/ ou/ ra/ of Pediatrics, 1974; 84: 474-8.
<5
T/ ie laneet, 1977; i: 234-7.
* WorW Medicine, mjan 1984: 20.
Gordon Stewart, korespondencija, / Mf/ .s/ ? Medical Journal, 1983; 287: 287-8.
,s
New England Journal of Medicine, 1994; 33b 16-21.
w
Intervjuu s dr. J . Anthonyem Morrisom. travanj 1992.
"' World Medicine, rujan 198 i: 19.
41
Dr. J . Anthony Morris, svjedoenje ispred Subcommittee on Investigations and
General Oversight, svibanj 1982.
42
Journal of theAmerican Medical Association, 1995; 274(6): 446-7.
421
CDR Weekly, 21. lipnja 2001; Infection Control and Hospital Epidemiology. 1999;
20: 120-3; Can CommunicableDiseaseReport, 1995; 15: 45-8; Communicable
Diseases Intelligence, 1997; 21: 145-8.
'' Morbidity and Mortality Weekly Report. 2002; 51: 73-6.
,s
'
7
The Lancet. 1996; 347: 209-10.
* Studeni 1975, 15. Panel of Review of Bacterial Vaccines and Toxoi ds with
Standards and Potency (Bureau of Biologies i Food and Drug Administration), kako
navodi Robert Mendelsohn, Bui Doctor... About lhal Shol (Evanston: The People's
Doctor, Inc., 1988): 6.
"
;
TheLancet, 1995; 345: 963-5.
50
Zhumel Mikrobiologu, Epidemiologii i Immunobiologii, 1994; 3: 57-61.
51
Mendelsohn, op. cit.
Tjedno i/ .vjee Centers for Disease Control Mortality and Morbidity, 6. lipnja 1986,
prema Mendelsohn, But Doclor: 81.
Annals of Internal Medicine, 1979; 90(6): 978-80.
M
Harris L. Coulter i Barbara Loe Fisher, A Shot in theDark (New York: Avery
Publishing Group, 1985): 8-9.
:i
' World Medicine, rujan 1984: 17.
*
s
TheLancet, 1996; 347: 209-10.
HC
' Couller i Fisher, A Shot in theDark: 13-14.
K
" Stratton i drugi, Adverse Events: 309-19.
w
Coulter i Fisher, A Shot in the Dark: 32.
*
9
Stratton i drugi, op. cit.
' Kathleen Stratton i drugi, -DPT vaccine and chronic nervous system dysfunction: a
new analysis-. Division of Health Promotion and Disease Prevention, Institute of
Medicine (Washington: National Academy Press, 1994).
91
Gordon Stewart i J ohn Wilson, korespondencija, British Medical Journal, 1981; 282:
1968-9.
GofdOn Stewart, korespondencija, British Medical Journal, 1983; 287: 287-8.
M
House of Commons, Hansard, 3- prosinca 1980; col. 2(>2, prema Stewart i Wilson,
korespondencija, British Medical Journal, 1981; 282: 1968-9.
'" Mendelsohn, But Doctor: 19.
Pediatric Infectious DiseaseJournal, sijeanj 1983, prema Mendelsohn, But Doctor:
42.
Ibid.
97
A. Kalokcrino.s, Every Second Child(New Canaan: Keats, 1981), prema navodu u
Coulter i Fisher, A Shot in theDark: 131.
** Pediatrics. 1981; 68: 650-60.
"
;
British Medical Journal. 1967; 4: 320-3-
'"" DHSS, Whoopi ng Cough: Reports from the Committee on the Safety of Medicines
and the J oint Committee on Vaccination and Immunisation, HMSO, 1981.
"" Stratton i drugi, Adverse Events: 67-117.
'"' New England Journal of Medicine, 1981; 305: 1307-13.
103
Physicians' Desk Reference (Montvale: Medical Economics Data Production
Company, 1995): 1288.
"" Izvjetaj za javnost Ministarstva zdravstva, 3- listopada 1988.
105
Morbidity and Mortality Weekly Report, 24 sijenja, 2003 (52), no. SSI: 1-10.
"* International Symposium on Immunization: Benefit Versus Risk Factors, Brussels,
1978. Developments in Biological Standardization, 432: 259-64 (S. Kurger, Basel,
1979).
"
r
The Lancet. 1989; ii: 1015-16.
m
Annals of Internal Medicine, 1979; 90(6): 978-80.
B i l j e k e
"
w
The Lancet, 1995:345: 1071-3; TheLancet, 1995,345: 1062:-3.
"" The Lancet, 1994; 343: 105; takoer Kohji Heda i drugi, korespondencija, The
Lancet. 1995; 346: 701-2.
"' Stratton i drugi, AdverseEvents: 118-86.
"-' American Journal of Diseases of Children, 1965; 109: 232-7.
113
The L-mcef, 1985; i; 1-5.
II
W Ehrengut, korespondencija, TheLancet, 1989: ii; 751.
"
s
Pediatric Infectious DiseaseJournal, 1989, 8(11): 751-5.
"" Canada Diseases Weekly Report. 1987; 13-35: 156-7, prema The Lancet. 1989; ii:
1015-16.
117
Pediatric Infectious DiseaseJournal, 1989; 8(5): 302-8.
"* Pediatric Infectious DiseaseJournal, oujak 1991
119
The Lancet, 1993; 341: 979-82.
Ibid.
m
TheLancet, 1993; 341: 46.
Physicians' Desk Reference: 1575.
m
The WDDTY Vaccination Handbook: A Guide to the Dangers of Childhood
Immunization (London: The Wallace Press, 1991): 7.
'" MacLcan's, 8. veljae 1982, kako navodi Mendelsohn, But Doctor: 30.
127
'* The Washington Star, 12. veljae 1981.
U7
ASM News, 1998; 54(10): 560-2.
128
Morbidity and Mortality Weekly Report, 24. sijenja, 2003 (52), br. 551: 1-10.
129
13 0
T. Mertens i H. F.ggers, korespondencija, TheLancet, 1984; ii: 1390.
151
American Journal of Clinical Nutrition, 1977; 30: 592-8.
13 2
Yan Shen i Guohua Xia, korespondencija, TheLancet, 1994; 344: 1026.
13 3
M. Uhari i drugi, korespondencija, The Lancet, 1989; ii: 440-1.
m
A. 1). Langmuir, The Safely and Efficiency of Vaccines for the Prevention of
Poliomyelitis', dokument prezentiran Odboru za istraivanje cjepiva protiv
poliomijelitisa na Institute of Medicine, National Academy of Sciences, oujak 1977.
I I I
Dr. J . Anthony Morris, intervju, travanj 1991.
Journal of theAmerican Medical Association, 1997; 277: 873.
137
Bsinish Medical Bulletin, I960; 7: 142-4.
138
Clinical Toxicology, 1971; 4: 185, kako navodi Murphy.
British Medical Journal, 1979; ii: 12.
377
H
" American Journal of Public Health, 1940; 30: 129, kako navodi Murphy.
"' Contact Dermatitis, 1989; 20: 173-6.
Contact Dermatitis. 1980,6: 241-5.
143
Toxicology and Applied Pharmacology. 1983,68: 218-28.
"' Pediatrics, 2001; 107: 1147-54.
"
s
Randall Neustaedter, The Vaccine Guide: Making an Informed C/ io/ ce.(Berkelcy:
North Atlantic Books, 1996).
146
Vaccine, 1995; 13: 1366-74.
1 . 7
Murphy, WMl Every Parent ...
1 . 8
American Journal of Dermatopathology, 1993; 15: 114-7.
1 , , ;
TheLancet, 1988, i: 955-60.
'* Pediatrics, 1989. 84: 62-7: International Archives of Allergy and Applied
Immunology, 1989; 89: 156.
151
Biologicals. 1994; 22: 53-63.
Murphy, op. cit.
, S 3
Randall Neulstader, 77ie Vact/ ne Guide.
, s
' T/ 7c Linccr, 1990; 336: 325-9.
15 5
Ibid.
'* Gastroenterology, 1992-, 102: 538-43.
1 , 7
A. J . Zuckerman i drugi, korespondencija, TheLancet. 1994; 343: 737-8.
158
Pediatric Infectious DiseaseJournal. 1992; 18: 6.
I S
'
;
The Lancet, 1993; 341: 851-4.
160
Vidi Harold S. Ginsberg, 7Yie Adenoviruses (New York: Plenum. Press).
'"' Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene, 1985; 79: 355-
58 i 1989; 83: 545-9-
Mertens i F.ggens, op. cit.
163
Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene, 1985; 79: 355-
58 i 1989; 83: 545-9-
"" New England Journal of Medicine, 1995; 332(8): 500-7.
m
m
Ibid.
167
Michel Oden t. Journal of the American Medical Association. 1994; 272(8): 592-3.
168
The Lancet, 1998; 351: 637-41; American Journal of Gastroenterology, 2000; 95:
2285-95.
TheLancet, 1998; 352: 234-5; Journal of Pediatrics, 1999; 135: 559-63.
n
" Journal of Pathology, 2000; 190 (Supplement): 1A-69A.
B i l j e k e
171
Digestive Diseases and Sciences, 2000; 45: 723-9.
m
Gut, 1995; 36: 564-9; Journal of Clinical Pathology, 1997; 50: 299-304.
173
Journal of Clinical Pathology; Molecular Pathology, 2002; 55: 84-90.
174
Brain Dysfunction, 1991; 3: 328; Advances in Biochemical Psychopharmacology,
1993; 28: 627-43.
17 5
Acta Paediatrica, 1996; 85: 1076-9-
,7
" Gastroenterology, 1999; 116: 796-803-
177
The Lancet, 2004; 363: 750.
1 , 1
TheLancet, 1998; 351: 1327-8; TheLancet, 1999; 353: 2026-9.
I?
' Journal of American Physicians and Surgeons, 2004: 9(3): 70-5.
m
Journal of Pediatrics, 1986; 108(1): 671-6.
IH
- Pediatric Infectious DiseaseJournal, 1992; 11: 955-9, prema Journal of the
American Medical Association. 1994; 271(1): 13.
183
The Lancet, 1996; 347; 1792-6.
,8
' American Journal of Diseases of Children, 1992; 146: 182-6.
TheLancet, 1986; i: 1169-73-
186
187
188
* Pr/.eglad Epidemiologic/.ny, 1965; 19: 175-6.
I* South Med Surg, 1949: 111: 209-14.
''" Pediatrics (Prilog), lipanj 1986: 963-
m
American Journal of Public Health, 1990: 80.
1, 3
Pogledati "Alternatives.. Haralda Gaiera, What Doctors Don't Tell You, 1995; 5(11):
9.
Gaier, Thorsons Encyclopaedic Dictionaiy of Homeopathy, (London:
HarperCollins, 1991).
m
Sedmo pogl avl je
' National Public Radio, -All Things Considered-, autor J oe Neel, prema
www. n pr.org/ news/ speci a Is/ hrt/
1
Reviews in Cardiovascular Medicine, 2003; 4(2): 68-71.
3
American Journal of Obstetrics and Gynecology, 1989; l 6l : 1859-64
' Journal of the American Medical Association, 1991; 265(15): 1985-90.
379
5
Obstetrics and Gynecology, 1992; 79(2): 286-94.
5
7
H
Obstetrics and Gynecology, 1993; 81(2): 265-71; Annals of Internal Medicine, 1992;
177(12): 1016-37.
9
The Times, 11. studenog 1994.
111
Journal of theRoyal Society of Medicine, 1992; 85: 376-9.
11
Ibid.
12
Writing Group for the Women's Health Initiative Investigators, J AMA, 2002; 288:
321-33.
13
Climacteric, 2003; 6 (Supplement 1): 11-36.
" The Lancet, 2003; 362: 419-27.
15
T/ ie Lancet, 2004; 363: 453-55.
16
17
IK
19
Journal of theAmerican Medical Association, 1995; 273(3); 199-208.
20
The Lancet, 1991; 337; 833-4.
21
22
F. M. Ward Posthuma i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1994; 309:
191-2.
21
2i
./ ourna/ of theAmerican Medical Association, 1998; 280: 605-13.
25
26
Journal of theAmerican Medical Association, 2002; 288: 321-3- >
27
Britisii Med/ ca/ / ourna/ , 1995; 311: 1193-6.
28
New England Journal of Medicine, 1985; 313: 1038-43; i 1991; 325: 756-62.
29
Journal of the American Medical Association, 280: 605-13-
30
The Lancet, 1996; 348: 977-80.
31
New England Journal of Medicine, 2001; 345: 1243-9; Annals of Internal Medicine,
2000; 132: 689-96.
32
Annals of Internal Medicine, 2000; 133; 933-41; 999-1001; TheLancet, 1996; 348:
981-3.
53
Anna/ s of Internal Medicine, 2000; 133: 933-41; 999-1001.
11
/ oumd o/ t/ it American Medical Association, 1993; 269(20): 2637-41.
,s
380
B i l j e k e
36
New England Journal of Medicine, 1993; 32906): 1192-3.
37
American Journal of Medicine, 1988; 85: 847-50
* Annals of Internal Medicine, 1995; 122: 9-16.
39
Anne Szarewski i drugi, Brito/ 7 Medical Journal, 1994; 308: 717.
40
Vidi Kitty Little, Bone Behaviour (New York: Academic Press, 1973); takoer dr,
Ellen Grant, Sexual Chemistry (London: Cedar, 1994).
41
Dr. J ohn McLaren Howard, -Current Research in Osteoporosis and Bone Mineral
Measurement II, zbornik Third Conference on Osteoporosis Bone Mineral
Measurement, Bath, lipanj 1992. (British Institute of Radiology, 1992).
42
British Journal of Obstetrics and Gynaecology, 1990; 97: 917-21.
13
The Lancet, 1992; 339: 290-1.
11
TheLancet, 1992; 339: 506.
45
The Times, 1. veljae 1992.
46
17
Vidi dr. Ellen Grant, TheBitter Pill (London: Corgi Books, 1985) i Sexual
Chemistry.
4fi
49
American Journal of Epidemiology, svibanj 1995-
40
Gtoiica/ Therapeutics, 1990; 12(5): 447-55.
51
/ ouma/ of the Anjer/ ain Geriatrics Society, 1992; 40(8): 817-20.
52
Australian and New Zealand Journal of Obstetrics and Gynaecology, 1992; 32(4):
384-5.
53
Journal of Neurology 1993; 240(3): 195-6.
54
The Lancet, 1979; i: 581-2.
55
5 l i
younw/ of Women's Health and Gender-based Medicine, 1999; 8: 637-460.
57
5K
59
Gillian Walker (ur.), ABPl Data Sheet Compendium, 1993-4 (London: Datapharm
Publications Ltd, 1993). Takoer What Doctors Don't Tell You, 1995; 6(8): 8-9 i
6(11): 8-9.
6(1
Townsend Letter for Doctors, 1996; srpanj: 125-7.
61
De Boever i drugi, -Variation of Progesterone, 200 alpha-Dihydroprogesterone and
Oestradiol Concentrations in Human Mammary tissue and Blood after Topi cal
Administration of Progesterone-, u P. Mauvais-J arvis i drugi, Percutaneous
Absorption of Steroids (New York: Academic Press, 1980): 259-65.
62
TheLancet, 1999; 354: 1447-8.
381
63
Maturita, 30. sijenja 2002; 41(1): 1-6.
M
Menopause, sijeanj-veljaea 2003; 10(1): 13-8.
M
Fertility and Sterility, travanj 1995; 63(4): 785-91.
u
Thehancet, 2004; 363; 453-5.
67
Klim McPherson i dr, korespondencija, British Medical Journal, 1995; 310: 598.
Takoer pogledali dr. David Grimes, uvodnik, Fertility and Sterility, 1992; 57(3);
492-3.
68
IARC Monographs on the Evaluation of Carcinogenic Risk of Chemicals to Humans,
prosinac 1979.
* British Medical Journal, 2001; 322: 586-7.
70
Archives of Pathology and Laboratory Medicine, 1996; 120; 970-3- Fertility and
Sterility, 1992; 57; 4992-3.
71
Journal of Immunology, 1988; 1491: 1-8.
11
The Lancet, 1998; 352: 905-6.
73
71
Ibid.
75
Obstetrics and Gynecology, kol ovoz 1999; 94(2): 225-8.
76
American Journal of Clinical Nutrition, 1991; 54: 1093-1100.
77
Cancer Epidemiology, Biomarkers and Prevention, 1996; 5: 785-94.
7,1
Environmental Health Perspectives, 1997, 105 (Supplement 3); 633-6.
"
,;
American Journal of Clinical Nutrition, 1998; 68 (Supplement 6): 1431S-5S.
80
Proceedings of theSociety for Experimental Biology and Medicine. 1995; 208: 44-
50.
81
Journal of the Department of Agricultureof Western Australia, 1946; 23: 1-12.
8
- Archives of Toxicology, 1999; 73: 50-4.
83
Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine, 1998; 217: 369-
78.
81
Ellen Grant, Sexual Chemistry: 144-5.
* Journal of Nutritional Medicine, 1991; 2: 165-78.
w
' British Medical Journal, 5. prosinca 1992. Takoer Journal of theAmerican Medical
Association. 1994; 272(24): 1909-14.
87
Ibid.
88
Here's Health, oujak 1991: 13.
88
Vidi Harald Gaier, -Alternatives-, What Doctors Don't Tell You, 1995; 6(9): 9-
382
B i l j e k e
Osmo poglavlje
1
J ohn Mansfield i David Freed, -Choking on Medicine-, What Doctors Don't Tell
You, 1993; 4(6): 12.
I
Dr. Sidney M. Wol fe i Rose Ellen Hope, WorsePills, Best Pills, II (Washington:
Public Citizens' Health Research Group, 1993); 10.
3
1
The Lancet, 1994; 343: 871-81.
' Science, 1994; 264: 1538-41, kako navodi Minerva, British Medical journal, 1994;
308: 1726.
6
7
Ibid.
* Journal of'theAmerican Medical Association, 1994; 271(15): 1205-7; TheLancet,
1994; 343; 784; British Medical Journal, 1994; 308: 809-10.
9
Oba primjera uzeta su iz J ohn D. Dingell, Shattuck Lecture - Misconduct in Medical
Research, New England Journal of Medicine, 1993:328: 1610-15.
111
Science, 1994; 263: 317-8, kako navodi Minerva, British Medical journal, 1994; 308:
484.
II
What Doctors Don't Tell You, 1994; 5(2): 3-
'- Charles Medawar, TheWrongKind of Medicine? (Consumers' Association and
Hodder & Stoughton, 1984): 79.
13
Journal of Family Practice, 2001; 50: 853-8.
11
Intervju s Geoffreycm Cannonom, sijeanj 1991.
15
TheLancet, 1981; 2: 883-7; Arch Otol, 1974; 100: 226-32; Clin Otol. 1981; 6: 5-13,
prcma Harald Gaier, 'Alternatives', What Doctors Don't Tell You, 1994; 5(12): 9.
"' T. T. K. J ung i drugi, u D. J . Lim i drugi (ur.), Recent Advances in Otitis Media with
Effusion (Philadelphia: B. C. Decker, 1984), kako navodi Harald Gaier,
'Alternatives', What Doctors Don't Tell You, 1994; 5(12): 9-
17
Journal of Family Practice, 2001; 50: 853-8.
18
Minis, 1991; 18(3): 32.
19
Intervju s profesorom lanom Phillipsom, sijeanj 1991.
Vidi William Crook, Solving thePuzzleof Your Hard-to-RaiseChild (New York:
Random House. 1981).
-
l
Townsend Letter for Doctors, listopad 1995: 9.
21
British Medical Journal, 1996; 313: 648
23
Vidi dr. Lisa Landymore-Lim, Poisonous Prescriptions (Subiaco, Western Australia:
PODD, 1994).
24
Journal of Hospital Infections, veljaa 1988.
* Journal of the American Medical Association, 2003; 289: 885-8.
383
26
ABMJ , 1996; 313: 897-91.
27
Mortality and Morbidity Weekly Report, 1995; 43: 952-3, kako navodi Journal of the
American Medical Association, 1995; 273(6): 451.
is
New England Journal of Medidne, 1992; 326(8): 501-6.
"
;
Adverse Drug Reaction Bulletin, lipanj 1992.
30
TheLancet, 1995; 345: 2-3.
11
Journal of Allergy and Clinical Immunology, 1987; 80: 415-16, prema Mansfield i
Freed, op. cil.
32
Adverse Drug Reaction Bulletin, lipanj 1992.
33
TheLancet, 1990,336: 1391-6.
u
British Medical Journal, 1991:303: 1426-31.
" Gillian Walker (nr.), ABPI Data Sheet Compendium, 1993-4 (London: Datapharm
Publications Ltd, 1993); 45-6.
56
TheLancet, 1990; 336: 436-7.
37
American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, oujak 1994.
38
Annals of Internal Medicine, 15, 1993; 963-8.
* I Teelucksingh, korespondencija, TheLancet, 1991; 338: 60-1.
Archives of Disease in Childhood, 1982; 57: 204-7.
11
Acta Paediatrica, 1993; 82: 636-40.
"' Science, 1990; 250: 1196-8.
w
V. D. Ramirez, komentar, TheLancet, 1996; 347: 630-1.
" European Respiratory Journal, 1989 (Supplement); 6: 566s-7s.
* British Medical Journal, 1996; 312: 542-3.
16
J . K. H. Wales, korespondencija. TheLancet, 1991; 338: 1535.
'
7
The Lancet, 1966; ti: 569-72.
48
Clininical and Experimental Rheumatology, 1991; 9 (Supplement 6): 37-40.
J . K. I I . Wales i drugi, korespondencija, The Lancet, 1991; 338: 1535.
s
" J ournal of Asthma, 1986; 23(6): 291-6.
$l
Faruque Ghanchi, korespondencija, The Lancet, 1993; 342: 1306-7.
52
Pediatric Nephrology, 1994; 8(6): 667-70.
" Clinical Pharmacy, 1993; 25(2): 126-35.
Arthroscopy, 1985; 1(1): 68-72.
8
Journal of Rheumatology, 1994; 21: 1207-13-
%
British Journal of Dermatology, 1993; 129: 431-6; New England Journal of
Medicine, 1990; 322: 1093-7.
" J on/Ml of Dermatology, 1991; 18(8): 454-64. Skin Pharmacology, 1992; 5(2): 77-80.
384
B i l j e k e
58
Dermatological Clinics, 1992; 10(3): 505-12; Grades Archive for Clinical
Experimental Ophthalmology, 1988; 226(4): 337-40; C. J . McLean i drugi,
korespondencija, TheLancet, 1995; 345: 330.
v>
Zeitschrift fur Hautkrankheken, 1988; 63(4): 302-8.
60
Archives of Disease in Childhood. 1982; 57: 204-7.
1,1
Archives of Disease in Childhood, 1987; 62(9): 876-8; J . K. H. Wales, op. cit.
62
63
C. J . McLean i drugi, korespondencija, TheLancet, 1995; 345: 330; British
Dermatology, 1989; 120: 472-3; Eye, 1993; 7: 664-6; Dr. Evan Benjamin Dreyer,
korespondencija, New England Journal of Medicine, 1993; .329: 1822.
'" R. H. Meyboom, korespondencija, Annals of Internal Medicine, 1988; 109(8): 683.
65
Hoffmann-LaRoche, monografija za proizvod Rituxan, 21. lipnja 2000.
m
Dr. Peter M. Brooks i dr. Richard O. Day, New England Journal of Medicine, 1992;
327 (i i ): 749-54; TheLancet, 1984; ii: 1171-4.
67
Dr. Peter M. Brooks i dr. Richard O. Day, New England Journal o/ 'Medicine, 1991;
324(24): 1716-25.
w
Physicians' Desk Reference(Montvale, N| : Medical Economics Data Production
Company. 1995).
w
J . Hollingworth, korespondencija, British Medical Journal, 1991; 302: 51; British
Journal of Rheumatology, 1987; 26: 103-7.
70
Journal of theAmerican Medical Association, 28. studenog 1990.
71
L. Theilmann i drugi, korespondencija, TheLancet, 1990; 335: 1346.
72
Journal of the American Medical Association, 14. rujna 1994.
7i
Michael Gl eeson i drugi, korespondencija, The Lancet, 1994; 344: 1028.
71
75
7
" Tidsskr Nor Laegefor, 2002; 122: 476-80.
77
Journal of the American Medical Association, 2001, 286: 954-9.
78
P. Sever, korespondencija, TheLancet, 1994; 344: 1019-20.
7V
* Blood Pressure, 1993; 2 (Supplement): 5-9.
81
Wol fe i Hope, op. cit.
82
Peter T. Sawick, korespondencija, British Medical Journal, 1994; 308: 855.
83
British Medical Journal, 1993; 306: 609-11-
81
Journal of Internal Medicine, 1992; 232: 493-8, prema Journal of the American
Medical Association, 1993; 269(13): 1692.
8
' New England Journal of Medicine, 1992; 327: 678-84.
385
386
B i l j e k e
The Lancet, 1994; 344: 985-6.
119
S. Hood i drugi, korespondencija, TheLancet, 1994; 344: 1500-1.
''" New England Journal of Medicine, 1993; 329: 1476-83.
121
The Lancet, 1993; 341: 1564-5.
123
The Lancet, 1993; 341: 861-2.
121
Theresa Curtin i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1992; 305: 713-4.
125
126
European Neurology, 1991; 31: 306-13.
127
Carl Dahlof, korespondencija, TheLancet, 1992; 340: 909.
128
129
TheLancet, 1993; 341: 221-4.
1 , 0
Neurology, 2000; 54: 156-63.
131
Neurology, 2001; 56: 1243-4.
132
TheLancet, 1993; 341. 861-2.
133
Neurology, 2004; 62: 563-8.
131
Headache, Nor Laegefor, veljaa 2003; 43(2): 90-5.
135
Headache, travanj 2001; 41(4): 399-401.
136
Neurologic Clinics, veljaa 2001; 19(1): 1-21.
137
American Journal of Public Health, 1999; 89: 1359-64.
138
139
Physicians' Desk Reference, op. cit: 897-8.
14, 1
Kako navodi Peter Breggin, Toxic Psychiatry (London: Harper Collins, 1991): 384-5.
141
Physicians' Desk Reference, 1995: 897.
142
Journal of Neuroscience, 2001; 21: RC121.
143
Canadian Journal of Psychiatry, 1999; 44: 811-13.
144
American Journal of Psychiatry, 1979; 136: 226-8.
145
Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 1987- 26(1 )
56-64.
146
Pediatric Neurology, 2001; 24: 99-102.
1,7
Journal of Child Neurology, 2000; 15: 265-7.
148
Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 2000; 39:
517-24.
149
Archives of Pediatrics and Adolescent Medicine, 1994; 148: 859-61.
130
L'Encephale, 2000; 26: 45-7.
86
The Lancet, 1993; 341: 967.
87
88
Journal of theAmerican Medical Association, 20. svibnja 1992.
89
Larry Cahill i drugi, korespondencija, Nature, 1994; 371: 702-4.
90
American Heart Journal, 1995; 130: 359-66; Archives of Internal Medicine, 1994;
154: 737-43; Archives of Internal Medicine, 1996; 156: 278-85.
91
Scandinavian Journal of Primary Health Care, rujan 2003; 21(3): 153-8; Annals of
Emergency Medicine, prosinac 2001; 38(6): 666-71.
92
Journal of Clinical Psychopharmacology, veljaa 1982; 2(1): 14-39.
93
Pharmacotherapy, 2001; 21: 940-53.
94
Journal of Cardiovascular Pharmacology, 1990; 16: 58-63-
95
Journal of Cardiovascular Pharmacology, 1990; 16: 58-63-
96
"
7
Ibid.
98
The Lancer, 1995; 346: 767-70 i 346: 586.
99
The Observer, prosinac 1992.
,m
Brif/ s/ i Medical Journal, 1994; 310: 177-8.
101
Epilepsia, 1988; 29: 590-600.
102
British MedfcaJ / puma/ , 1993; 307: 483.
103
TheLancet, 1991; 337: 406-9; Epilepsy Research, 1993; 14; 237-44.
,w
Neurology, 1996; 46; 41-4.
105
New England Journal of Medicine, 1990; 323; 497-502.
106
Neurology, 1993; 43; 478-83.
107
Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry, 1995; 58: 44-50.
108
The Lancet, 1996; 347: 709-13-
109
Townsend Letter for Doctors, listopad 1995: 100.
110
British Medical Journal, 1995; .310: 215-8.
111
Harold Silverman, The Pill Boole A Guide to Safe Drug Use (New York: Bantam
Books, 1989): 278.
112
Ibid.
113
Journal of Clinical Psychiatry, 1995; 56: 3.
111
Journal of Affective Disorders, 1998; 51: 267-85.
115
Australian Adverse Drug Reactions Bulletin, listopad 2003; 22(5).
Journal of Psychopharmacology, 2003; 17: 121-6.
1,7
New England Journal of Medicine, 1991; 325: 316-21 i Journal of the American
Medical Association, 1991; 265: 2831-5.
15 1
Breggin, Toxic Psychiatry: 382.
15 2
Breggin, Toxic Psychiatry: 380.
' Toxicology, 1995; 103: 77-84.
' Research in Developmental Disabilities, 1996; 17: 417-32.
155
Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 1995; 34:
987-1000; Regier, A I Leshner, MH092-03, dokument predstavljen Nacionalnom
institutu za mentalno zdravlje, veljaa 1992. Dr. Gerald B. Dermer, The Immortal
Cell (Garden City Park: Avery Publishing Group, 1994): 107.
I %
Vidi Ralph Moss. Questioning Chemotherapy (New York: Equinox Press, 1995).
15 7
Ibid. Takoer dr. Urich Abel , Der Spiegel, 1990; 33: 174-6.
158
New England Journal of Medicine, 1992; 326(8); 563.
'* The Lancet, 1996; 347: 1066-71.
160
Current Opinion in Oncology, 1995; 7(5): 457-65.
161
Moss, Questioning Chemotherapy: 104.
Vidi Moss, op. cit.
x6
* Physicians' Desk Reference, 1995: 673-
"" British Medical Journal, 1996; 312: 886.
IM
International Herald Tribune, 19. svibnja 1994.
"* Current Opinion in Oncology, 1995; 7(4): 320-4.
I(i7
m
Journal of the National Cancer Institute, 1996; 88: 270-8.
' TheLancet, 1999; 353: 1442.
170
Journal of the American Medical Association, 2000; 283: 590-3-
171
Journal of the American Medical Association, 2000; 283; 590-3-
m
New England Journal of Medicine, 1989; 320; 69-75. -
173
Medicines Compendium 2002 (London: Datapharm Communication, 2002).
17 1
Budui da sveobuhvatan pregled alternativnih tretmana raznih bolesti nadilazi
okvire ove knjige, preporuujem pogledali brojne postojee publikacije
(ukljuujui i asopis What Doctors Don't Tell You) koje o njima detaljno piu. Za
artritis pogledajte TheArthritis Manual, u izdanju What Doctors Don't Tell You,
2003. Kako biste doznali koje su naturopalske terapije doista uinkovite, pogledajte
PROOF!: mjesenik u izdanju What Doctors Don't Tell You.
What Doctors Don't Tell You. 1995; 6(6), i dr. Melvyn Werbach, Healing Through
Nutrition (London: Thorsons, 1993), i njegove izvore, Nutritional Influences on
Illness i Nutritional Influences on Mental Illness (Tarzana, CA: Third Line Press,
1996 i 1991).
I7
' Epilepsia, 1992; 33(6): 1132-6. Takoer What Doctors Don't Tell You, 1996; 6(11):
12 i Werbach, op. cit.
B i l j e k e
17 7
Za razmatranje medicinskih dokaza alternativnih tretmana karcinoma pogledati dr.
Ralph Moss, Cancer Therapy: The Independent Consumer's Guide to Non- Toxic
Treatment and Prevention (New York: Equinox Press, 1995), te dr. Ross l'elton i dr.
Lcc Ovcrholser, Alternatives in Cancer Therapy (New York: Simon & Schuster,
1994). Takoer The Cancer Files, u izdanju What Doctors Don't Tell You, 2004.
Deveto poglavlje
1
Za povijest koritenja amalgama pogledajte dr. Hal Huggins, It's All in Your Head:
The Link Between Mcrcwy Amalgams and Illness (Garden City Park: Avery
Publishing Group, 1993): 59-61.
2
Dr. Murray J . Vimy, simpozij, -Mercury from Dental Amalgam-, British Dental
Society. 1 i. travnjal 1992.
1
Journal of the American Medical Association, 1993; 269: 2491.
1
New Zealand Medical Journal, 1998; 111: 326 (pisma urednitvu).
5
Journal of the American Medical Association, 1991; 265: 2934.
" TheLancet, 1992; 339: 419.
7
Bio-probe Newsletter, 1994; 10(3): 3-
" New Zealand Medical Journal, 1998; 111: 326 (pisma urednitvu).
9
Panorama, -Poison in the Mouth-, objavljeno 11. srpnja 1994.
10
Environmental Health Criteria 118: Inorganic Mercury (Worl d Health Organization.
Geneva, 1991).
" Panorama, op. cit.
'-' M. Nylander, korespondencija, TheLancet, 1986; i: 442; takoer British Journal of
Industrial Medicine, 1991; 48: 729-34.
B
Polski Tygodnik Lekarski, 1987; 42(37): 1159-62; International Archives of
Occupational and Environmental Health, 1987; 59: 551-7.
11
Swedish Dental Journal, 1989; 13: 235-43. Advances in Dental Research, 1992; 6:
110-13-
15
British Journal of Industrial Medicine, 1992; 49: 782-90.
"' Dr. Diana Echeverria, u intervjuu u Panorami, -Poison in the Mouth-, op. cit.
17
British Medical Journal. 1991; 302: 488, i British Medical Journal. 1994; 309: 621-2.
'" Journal of Dental Research, 1985; 64(8): 1072-5-
l y
Profesor P. Soremark, Department of Prosthetic Dentistry, Karolinka Institute,
vedska, -Mercury Release in Dentistry I-, dokument prezentiran 15.-16. srpnja
1985.. -Hazards in Dentistry: The Mercury Debate-, Kings College, Cambridge.
20
Profesor J . V. Masi, -Corrosion of Restorative Materials: The Problem and the
Promise-. Neobjavljen dokument.
J l
FASEB Journal, 1989; 3: 2641-6.
l i
Ibid.
389
23
Dr. Murray J . Vimy, simpozij, op. cit.
21
Ibid.
25
Ibid.
2, 1
Ibid.
27
FASEB Journal, 1992; 6: 2472-6; Clinical Toxicology, 1992; 30(4): 505-28.
28
American Journal of Physiology, 1990; 258: R938-45.
29
Vimy, simpozij, op. cit.
30
TheJournal of Prosthetic Dentistry, 1984; 51: 617-23.
31
Hal Huggins, intervju, travanj 1990.
32
Hal Huggins, A/ / in Your Head: 126.
33
J . Levenson, Menace in the Mouth?-, What Doctors Don't Tel l You Ltd, London,
2000.
34
Journal of Epidemiology and Community Health, 1978; 32: 155. Swedish Journal of
Biological Medicine, sijeanj 1989: 6-7.
35
Neuroendocrinology Letters, 2004; 25: 211-8.
36
International Journal of Risk and Safety Medicine, 1994; 4: 229-36, kako navodi
Bio-Probe Newsletter, 1994; 10(3): 6.
37
American Journal of Physiology, 1990; 258: R939-45.
w
European Journal of Pediatrics, 1994; 153: 607-10.
39
Zentralbatl fur Gynakologie, 1992; 14: 593-602.
4(1
American Journal of Industrial Medicine, 1985; 7: 171-86.
41
Klinisches Labor, 1992; 38: 469-76.
42
International Journal of Risk and Safety Medicine, 1994; 4: 229-36.
43
Bio-Probe, oujak 1993-
/ n
Huggins, intervju, op. cit.
45
Annual Review of Microbiology, 1986; 40: 607-34; Antimicrobial Agents and
Chemotherapy, 1993; 37(4): 825-34.
46
/ ouma/ of Prosthetic Dentistry, 1987; 58: 704-7.
17
P. Stortebecker, korespondencija, TheLancet, 1989; i: 1207.
48
Brain Research, 1990; 553: 125-31.
49
Duhr i drugi, FASEB 75th Annual Meeting, Atlanta, Georgia, travanj 1991, Abstract
493; Journal of Neurochemistry, 2000; 74: 231-6.
s
" Journal of Neurochemistry, 1994; 62: 2049-52.
Sl
TheLancet, 1994; 343: 993-7; 343: 989. Vidi takoer istraivanja navedena u What
Doctors Don't Tell You, 1995; 5(12): 1-3.
390
B i l j e k e
52
Journal of the American College of Cardiology, 1999; 33: 1578-83; Journal of the
American College of Cardiology, 2000; 35: 819 (pisma urednitvu).
33
Circulation, 1995; 91(3): 645-55.
sl
Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine, 1965; 120: 805-
8; Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine, 1967; 124:
485-90; American Journal of Physiology, 1970; 219: 755-61; American Journal of
Physiology, 1971; 220: 808-11; American Journal of Physiology, 1975; 229: 8-12.
35
Thrombosis Research, 1983; 30: 579-85.
%
.Science of" Che Total Envirnoment, 1990; 99: 23-35.
57
/ ourm/ of Biomedical Materials Research, 2000; 50; 598-604.
w
Journal of Orthomolecular Medicine, prvo tromjesjeje 1998; 13(1): 31-40.
39
Londonski naturopat Harald Gaier prilagodio je jednostavan test koji je osmislio
Nijemac Max Dauderer, kojim se va zubni lijenik moe posluiti kako bi
provjerio da li vam amalgamski ispuni proputaju- vee koliine ive. Sve to vam
je za to potrebno jesu jedna vakaa guma bez eera, dva identina komada vate
koja ne sadri cink, dvije injekcijske price i dva sterilna spremnika. Nemojte
najmanje dva sata prije testa nita vakati niti konzumirati. Tada uzmite jedan
komad vate i nakratko ga drite u ustima kako bi se natopio slinom. Vatu nemojte
vakati.
Iz price izvadite potisni klip i slinom natopljeni komad vate stavite u pricu.
Ponovno stavite potisni klip kako biste njime mogli stisnuti vatu u prici i istisnuti
iz nje slinu direktno u sterilni spremnik koji ste oznaili s natpisom Prije. vrsto
ga zatvorite.
Potom vrsto vaite vakau gumu bez eera (ponajvie oni m zubima na
kojima imate amalgamske ispune). Izvadite gumu iz usta. Ponovno prikupite
uzorak sline na isti nain na koji ste je prikupili i prije vakanja, novim komadom
vate i novom injekcijskom pricom. Istisnite slinu u drugi sterilni spremnik koji
ete oznaiti Poslije. vrsto ga zatvorite.
Oba uzorka dostavite u laboratorij koji e ih analizirati i odrediti u njima udio
i ve.
Prema iskustvu dr. Dr Gaiera, osobe koje imaju znatne koliine amalgamskih
ispuna u ustima imaju znaajno vii udio ive u uzorku sline oznaenom s Poslije.
Primjerice, kod 40 njegovih pacijenata, ispitivanih na trovanje amalgamom, koliina
ive u slini porasla je prosjeno za 415 posto nakon vakanja vakae gume
Pacijenti iji su simptomi ukazivali na trovanje i vom imali su nevjerojatno povean
udio ive poslije vakanja esto ak i za 1.800 posto.
Deseto poglavlje
1
2
E. A. Campling i drugi, The Report of the National Confidential Enquiry into
Perioperative Deaths-, 1990 (National CEPOD, 1992). Pogledajte i novija izdanja
CEPOD-a.
3
391
4
Prema navodu n Drugs and Therapeutic Bulletin, 1980; 18: 7-8, prema navodu u
Stephen Fulder, How to Survive Medical Treatment (London: Century Hutchinson,
1987): 90; DigestiveSurgery, 2003; 20: 215-19.
5
EffectiveHealth Care, studeni 1992.
6
GP, 6. kolovoza 1993.
7
Vidi spomenute studije u TheLancet, 1994; 344: 1652-3.
N
J ohn G. F. Cleland, korespondencija, TheLancet, 1994; 344: 1222-4.
9
TheLancet, 1994; 344: 563-70.
1,1
11
Journal of the American College of Cardiology, 1997;30: 1451-60.
'-' Journal of theAmerican Medical Association, 1996; 276: 300-6.
M
" Journal of the American Medical Association, 2002; 287: 1405-12.
15
Stroke, 2000; 31: 707-13-
16
17
Journal of the American College of Cardiology, 1999; 33: 63-72; Annals of Thoracic
Surgery, 1994; 58: 445-51.
18
Brojke je prikupio Noninvasive Heart Center iz San Diega, Kalifornija,
(www.heartprotcct.com/ mortality-stats.shtml.
19
' New England Journal of Medicine, 1998; 338: 1785-92.
n
Gordon Waddell, A New Clinical Model for the Treatment of Low Back Pain, u
J ames Weinstein i Sam Wiesel (ur.), TheLumbar Spine(Philadelphia: \ V. B.
Saunders Co., 1990): 38-56.
11
Vidi Henry La Rocca, -Failed Lumbar Surgery: Principles of Management, u
Weinstein i Wiesel, Lumbar Spine: 872-81.
M
Spine, 1980; 5: 87-94.
*' Journal of the American Medical Association, 1992; 268(7): 907-11.
The Mount Sinai Journal of Medicine, 1991; 58(2): 183-7.
* Waddell, op. cit.
27
La Rocca, op. cit.
2X
Spine, 1986; 11: 712-9.
l
'> Archives of Physical Medicineand Rehabilitation, 1998; 79: 1137-9.
* Australian Journal of Physiotherapy, 1997; 43: 91-8.
11
Journal of the Canadian Chiropractic Association, 1992; 36: 75-83-
B i l j e k e
u
British Journal of General Practice, 1997; 47: 653-5; -Royal Col l ege of General
Practitioners Clinical guidelines for the management of acute law back pain-,
(London: RCGP, 1996).
,;
Journal of Pathology and Bacteriology, 1934; 38: 117-27.
55
The Breast Journal, listopad 2000; 6(5): 331-34.
* American Journal of Nursing, 2001; 101: 11.
TheLancet, 1995; 346: 1334-5.
w
M. Baum, korespondencija, TheLancet, 1996; 347: 260.
* Acta Radiologic:!. Supplementum. prosinac 2001; 42(424): 1-22.
4,1
American Journal of Roentgenology, studeni 1999; 173(5): 1303-13-
" Journal of theAmerican Medical Association, 1991; 266: 1280-2.
42
The Lancet, 1994; 344: 1496-7.
43
44
British Medical Journal, 1994; 308: 809-10. New England Journal of Medicine, 1994;
330: 1460, i 330: 1448-50; TheLancet, 1994; 343: 1049-50, i 343: 1496-7.
46
New England Journal of Medicine, 1981; 305: 6-11; European Journal of Cancer
and Clinical Oncology, 1986; 22: 1085-9; European Journal of Cancer, 1990; 26:
668-70.
17
"
s
Ibid.
49
Kirurg Andrew Kingsnorth, intervju, listopad 1994; takoer British Journal of
Surgery, 1992; 79: 1068-70.
s
" New England Journal of Medicine, 1973; 289: 1224-9.
Sl
Si
Hernia, 10. oujka 2004.
v
Hernia, 2003; 7: 185-90.
sl
Ibid.
w
The Lancet, 1994; 344: 375-9.
* TheLancet, 1994; 343: 251-4.
v;
Cherald Chodak, New England Journal of Medicine, 1994; 330: 242-8.
5S
Journal of Pathology and Bacteriology, 1954; 68: 603-16, kako navodi British
Medical Journal, 1993: 306: 407-8.
59
TheLancet, 1993; 341: 91.
60
Journal of the American Medical Association, 1992; 267: 2191-6; New England
Journal of Medicine, 1994; 330: 242-8.
(
'' Journal of theAmerican Medical Association, 1993; 270: 948-54.
M
Archives of Family Medicine, 1993; 2: 487-93, prema Journal ofthe American
Medical Association, 1993; 269(20); 2676-7.
'
,5
Journal of theAmerican Medical Association, 1993; 269; 2633-6.
'" / ou/ -ra/ of the National Cancer Institute, 2000; 92; 1582-92.
65
US National Cancer Institute Statement, srpanj 2001.
66
Journal of the American Medical Association 1995; 273(2); 129-35.
07
Intervju s Reginaldom Lloydom Daviesom, srpanj 1995; takoer vidi The Lancet,
1994; 344: 700-1.
"* New England Journal of Medicine, 1994; 330: 242-8.
w
'" TheLancet, 1995; 346: 1528-30.
71
TheJournal of Urology, 1953; 70: 937.
72
Obstetrics and Gynecology, veljaa 2000; 95(2): 199-20.
73
"Hospital Episodes Statistics 1993-4(HMSO) kako navodi What Doctors Don't Tell
You, 1996; 7(1); 1-3.
7i
Obstetrics and Gynaecology, 1993; 82: 757-64. Takoer The Hysterectomy Hoax
(New York: Doubleday, 1994).
75
Fertility and Sterility, 1984; 42: 510-14.
76
New England Journal of Medicine, 1993; 328: 856-60; Cancer, 1985, 56: 403-12.
77
78
Obstetrics and Gynecology, veljaa 1993: 81(2): 206-10.
79
ThePulse, 14. kol ovoza 1993.
8,1
British Journal of Urology, 1989; 64: 594-9.
81
British / ouma/ of Obstetrics and Gynaecology, 1994; 101: 468-70.
82
10
81
Fertility and Sterility, 1987; 4
7
: 94-100.
85
Za specifine alternative histerektomiji vidi What Doctors Don't Tell You, 1996;
7(1): 3-
86
The Lancet, 1991; 337: 1074-8.
87
Ruditer Pittrof i drugi, The Lancet, 1991; 338: 197-8.
88
./ ouz-ra/ of the A/ ner/ am Mec/ / c;/ / Association, 1993; 270(10): 1230-2.
8 9
Angela Coulter, korespondencija, 7'hc Lancet, 1994; 344: 1367.
90
91
World Journal of Surgery, 1987; 11:82-3.
B i l j e k e
92
-Blood Technol ogi es, Services and Issues-, Office of Technol ogy Assessment Task
Force, Kongres SAD-a, 1988; 22/ 23: 121-9.
93
Vox Sanguinis: the International Journal of Transfusion Medicine, 1987; 52: 60-2.
91
Ibid.
95
Transfusion Medical Reviews, 1989; 3(1): 39-54.
* Ibid.
97
The Lancet, 1996; 348: 229-32.
98
British Medical Journal, 1994; 308: 1205-6; takoer 308: 1180-1.
99
Ibid.
100
"" Journal of theAmerican Medical Association, 1998; 279: 1596-7.
102
103
Vidi Luc Montagnier, AIDS: The Safety of Blood and Blood Products (J ohn Wi l ey &
Sons, Chichester, West Sussex, 1987).
"'
5
Gastroenterology, 1988; 95: 530-1.
106
Monitor Weekly, 7. travnja 1988.
107
Novootkri veni virus koji uzrokuje hepatitis detektiran je u transfuzijskoj krvi. TTV
(transfusion transmitted virus) viremija se. kako je otkrilo novije istraivanje, esto
nade u krvi onora. Kad su istraivai sa Sveuilita u Edinburgu analizirali uzorke
krvi iz lokalnog transfuzijskog centra, virus je pronaen u 19 od 1000 redovitih
davatelja krvi. Na virus se nailo i u japanskom istraivanju (The Lancet, 1998; 352:
191-5).
108
The Lancet, 1998; 352: 191-5.
109
1 , 0
N. Hallam i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1994; 308: 856.
111
112
Annals of Otology, Rhinology and Laryngology, 1989; 98: 171-3-
113
Annals of Thoracic Surgery, 1989; 47: 346-9.
111
British Medical Journal, 1986: 293: 530-2.
115
Transfusion, 1989; 29: 456-8. British Journal of Surgery, 1988; 75: 789-91.
116
Annals of Surgery, 1986; 203: 275-9.
1,7
Vox Sanguinis, 1989; 57(1): 63-5.
118
Journal of theAmerican Medical Association, 1986; 256: 2242-3-
1 , 9
Journal of Bloodless Medicine and Surgery, Spring 1986: 15-17.
120
Journal of theAmerican Medical Association, 1973; 226: 1230. Takoer Journal of
theAmerican Medical Association, 1977; 238: 1256-8.
395
J edanaesto poglavlje
1
The Times, 11. veljae 1990.
I
Ajay K. Singh i drugi, korespondencija, New England Journal of Medicine, 1994;
331(26): 1777-8; New England Journal of Medicine, 1994; 331(17): 1110-15.
3
Dr. Davi d Lomax, korespondencija, TheLancet, 1993; 342: 1247.
4
The Times, 21. rujna 1993-
5
TheLancet, 1996; 347: 527.
Medical Journal of Australia, 1997; 166: 172-3.
Annals of Surgery, 1997; 225: 31-8; Journal of Laparoendoscopic Surgery, 1996; 6:
311-17.
s
,;
Journal of Hand Surgery, 1997; 22: 317-21.
10
American Journal of Surgery, 1993; 165: 9-14.
II
Surgery, 1998; 123: 311-14.
12
Journal of Gynecological Surgery, 1989; 5: 131-2.
13
The Lancet, 1994; 344: 596-7.
" TheLancet, 1993; 342: 674.
15
Australian and New Zealand Journal of Obstetrics and Gynecology, 1993; 31: 171-3.
The Lancet, 1993; 342: 633-7.
17
TheLancet, 1995; 345: 36-40.
" TheLancet, 1994; 344: 596-7.
19
Ibid.
2,1
The Lancet, 1999; 354: 185-90.
n
David Lomax, korespondencija, TheLancet, 1993; 342: 1247.
11
23
The Lancet, 1993; 341: 1057-8.
2S
R. Trcacy i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1992; 304: 317.
IU
The Guardian, 23. veljae 1993.
27
Journal of Bone and Joint Surgery, srpanj 1991.
28
Acta Orthopaedica Scandinavica (Supplement), 1990; 6l: 1-26.
29
Journal of Boneand Joint Surgery, 1994; 76A: 959-64, prema Minerva, British
Medical Journal, 1994; 309: 888.
w
The Guardian, op. cit.
31
British Medrcai/ ou/ ra/ , 1992; 303; 1431-5.
B i l j e k e
32
" Journal of the American Medical Association, 1994; 271(17): 1349-57.
31
TheLancet, 1993; 341: 1057-8.
35
* British Medical Journal, 1994; 309: 880.
37
The Guardian, op. cit.
w
TheJournal of Bone and Joint Surgery, 1994; 76B(5): 701-12.
39
C/ / n/ ca/ Orthopaedics and Related Research, 1999; 369. 92-102.
1(1
Current Opinion in Rheumatology, oujak 1994, 6: 172-6.
" Current Opinion in Rheumatology, oujak 1994; 6(2): 161-71.
42
Journal of Bone and Joint Surgery, 1994; 76B(5): 701-12.
43
Journal of Bone and Joint Surgery, 1992; 76B: 539-42; Journal of Biomedical
Materials Research, 1977; 11: 157-64, prema Journal ofBone and Joint Surgery,
1994; 76B(5): 701-12.
" Fundamental and Applied Toxicology, 1989; 13: 205-16.
45
Science, 1994; 266: 726-7, kako navodi Minerva, British Medical Journal, 1994; 309:
1382.
46
Journal of Bone and Joint Surgery, ameriko izdanje, 1997; 79: 1599-617.
47
Clinical Orthopaedics and Related Research, kol ovoz 1996; 329 (Supplement): S78-
88; Clinical Orthopaedics and Related Research, listopad 2000; 379: 123-33.
48
,,;
w
TheLancet, 1992; 340: 1202-5.
51
s
- Journal of the American College of Cardiologists, 1992; 19: 946-7; New England
Journal of Medicine, 1991; 326: 1053-7.
33
" Chest, 1992; 102: 375-9.
M
v
' Journal of theAmerican Medical Association, 1992; 268: 2537-40.
57
TheLancet, 1993; 341: 573-80 i 341: 599-600.
58
59
New England/ oiirna/ of Medicine, 1994; 331(16): 1037-43; The Lancet, 1995; 346:
1179-84.
(i
' Physicians' Desk Reference (Montvale: Medical Economics Data Production
Company, 1995): 2340.
61
Medicines Compendium, ABPI 2003-
62
63
TheLancet, 1993; 341: 234.
The Lancet, 1995; 346; 995-1000.
Izvjee Interim Licencing Authority, uz sponzorstvo Medical Research Council i
Royal Col l ege of Obstetricians and Gynaecologists, 1990.
66
The Lancet 1999; 354; 1, 1579-85.
67
TheLancet, 13. kol ovoza 1994; Teratology, 1990; 42; 467; Les White i drugi,
korespondencija, TheLancet, 1990; 386; 1577; Lyn Chitty i drugi, korespondencija,
British Medical Journal, 1990; 300; 1726.
68
British Medical Journal, 1993; 307; 1239-43.
69
Human Reproduction, 2000; 15(3): 604-7.
70
TheLancet, 30. oujka 1991.
71
TheJournal of Urology, 2003; 169(4); 1512-15.
7
- American Journal of Human Genetics, 2003; 72: 156-60.
73
American Journal of Human Genetics, 2002; 71(1): 162-4.
7H
The Lancet, 1998; 351; 1524-5.
75
Nature Cell Biology, 2002; 4: (SI ), S14-S18; Nature Medicine, 2002; 8: (SI ), S14-S18,
76
European Journal of Human Genetics, 2003; 1(4): 325-36.
77
P. Boulot, korespondencija, TheLancet, 1990; 335: 1155-6.
78
VWiat Doctors Don't Tell You. 1994; 5(6): 7.
79
Robert H. Heptinstall, Pathology of the Kidney (Boston: Little, Brown and
Company, 1992): 1592.
80
Nephron, 1993; 63(2): 242-3.
81
Journal of Endourology, 1994; 8(1): 15-19.
82
Journal of Urology, 1993; 150(6); 1765-7.
83
Po/ s/ c/ 'e Arch/ wi/ m Medycyny Wewnetrznej, 1993; 89(5); 394-9.
8i
British Journal of Urology, 1991; 68(6): 657-8.
85
JapaneseJournal of Clinical Radiology, 1990; 35(9); 1015-20.
86
Nephrologie, 1993; 14(6): 305-7.
87
floFo. Fortschritte aufdem Gebiete der Rontgenstrahlen und der neuen
bildgebenden Verfahren, 1993; 158(2): 121-6.
88
Acta UrologicaJaponica, 1993; 39(12): 1119-24.
89
Acta UrologicaJaponica, 1992; 38(9): 999-1003-
90
Urologica Internationalist, 1993; 510): 152-7.
91
Journal of Urology, 1993; 150: 481-2.
398
B i l j e k e
w
/ oi/ rna/ of Urology, 1991; 145(5): 942-8.
Journal of Pediatrics, 1994; 125(1): 149-51.
91
Journal of the Association of Physicians of India, 1993; 41(11): 748-9.
95
Journal of Urology, 1990; 144(6): 1339-40.
* Scandinavian Journal of Urology and Nephrology, 1993; 27(2): 267-9.
97
Nephrology, Dialysis, Transplantation. 1990; 5(11): 974-6.
98
Acta Urologica Belgica, 1994; 62(2): 25-9-
99
Journal of Urology, 1994; 151(6): l6()5-6.
10,1
Opthalmology. 2003; 110; 748-54.
"" The Lancet, 2003; 36l : -1-225-6.
"'- ASCRS Symposium, lipanj 1996.
103
The Lancet, 2003; 361: 1225-6.
New England Journal of Medicine, 1999; 340: 1471-5; Annals of Plastic Surgery,
1988; 20: 562-5-
Dvanaesto poglavlje
1
Mjeseni bilten statistikih pokazatelja o zdravstvenom stanju nacije; Nizozemska,
1986.
' Norman Cousins, Deepak Chopra i Andrew Wei l samo su neki od autora koji su
popularizirali vezu um-tijelo. Vidi i TheLancet, 1995; 345: 99-103 i TheLancet,
1994; 344: 995-8.
1
The Lancet, 1994; 344: 1319-22.
1
TheLancet, 1994; 344: 973-5.
1
1
What Doctors Don't Tell You, 1995; 6(4): 8-10.
British Medical Journal, 1991; 303: 1105-9; takoer i 303: 1109-10.
1
Ibid. Vidi i British Medical Journal, 1991; 303: 1105-9.
American Journal of Public Health, 1993; 83: 1321-5, kako navodi Journal of the
American Medical Association, 1993; 270(18): 2170.
Dr. Leon Eisenberg, Journal of theAmerican Medical Association, 1995; 274(4):
331-4.
Journal of the National Cancer Institute, 1993; 85(15): 1483-92.
Journal of the American Medical Association, 1994; 272(18): 1413-20; L. McTaggart
(ur.) The WDDTY Good Supplement Guide(What Doctors Don't Tell You, 2003).
399
J5
Annuls of Internal Medicine, 1999; 130: 554-62; Journal of Nutrition, 1997; 127: 383-
93.
16
Prostaglandins, Lcukotricncs and Essential Fatty Acids, 2000; 63: 1-9-
17
Archives of Opthalmology, 2000; 118: 401-4.
18
The Lancet, 1994; 343: 1454-9.
19
20
Dr. J onathan Wright, intervju, svibanj 1996.
21
Vidi Melvyn Werbach, Nutritional Influences on Illness (Tarzana: Third Line Press,
1993) i Nutritional Influences on Mental Illness (Tarzana: Third Line Press, 1991),
za iscrpan pregled medicinske literature i znanstvenih studija o ulozi prehrane u
izazivanju ili lijeenju bolesti. Takoer vidi Journal of Nutritional and
Environmental Medicine, ameriki znanstveni mjesenik, i American Journal of
Clinical Nutrition, odl i ne i zvore znanstvenih radova o ovoj temi.
22
TheLancet, 1992; 340: 439-43-
23
Natural Resources Defence Council, "Intolerance Risk: Pesticides in our Children's
Food(Washington: NRDC, 1989). Takoer What Doctors Don't Tell You, 1995;
6(3): 1-3.
21
Dr. J ohn Mansfield, "Chemical Crippling-, What Doctors Don't Tell You, 1995; 6(7):
12. Takoer i rad profesora Williama Rea, proelnika Environmental Health Center
u Dallasu, Texas.
25
26
The Times, 28. oujka 1995.
27
28
The Times, 1. studenog 1994.
29
Vidi Melvyn Werbach i Michael T. Murray, Botanical Influences on Illness (Tarzana:
Third Line Press, 1994), i "Alternatives" kolumnu u What Doctors Don't Tell You i
Proof, (oba u izdanju The Wallace Press), za dokaze djelotvornosti alternativne
medicine.
m
Medical Biology, 1977; 55: 88-94, kako navodi New England Journal of Medicine,
1995; 333(4): 263.
31
Vidi B. Pomeranz i G. Stu, Scientific Bases of Acupuncture(New York: Springer-
Verlag, 1989), kako navodi New England Journal of Medicine, 1995; 333(4): 263.
32
New England Journal of Medicine, 1995; 333(4): 263.
33
New England Journal of Medicine, 1994; 330(3): 223.
3i
C. Hewlett, korespondencija, The Lancet, 1994; 344: 695. Takoer What Doctors
Don't Tell You, 1996; 7(3): 5.
400
O autorici
403
Pohvale asopisu Sto vam lijenici ne govore
Svaki mjesec io vam lijenici ne govore... alarmira o opasnim tretmani-
ma, puno prije no to prerastu u sveopu paniku.
Observer
Informacije su znanstveno utemeljene, ali ipak razumljive itatelju... to
vam lijenici ne govore nam nudi optuujue dokaze.
Guardian
to vam lijenici... ima zadivljujue rezultate u upozoravanju itatelja na
mogue probleme...
Women's Journal
to vam lijenici ne govore... objavljuje medicinske informacije koje nisu
za objavljivanje.
Independent
io vam lijenici ne govore donosi razumljive i svjee informacije o nus-
pojavama lijekova.
Daily Mail
Svjetlo u tami.
The Times
I S B N 9 7 8 - 9 53 - 9 58 0 1 - 0 - 8
9"7 8 9 5 3 9 "5 8 01 0 8

Što Vam Liječnici Ne Govore

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Što Vam Liječnici Ne Govore

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pohvale knjizi to vam lijenici ne govore

You might also like