OTPORNOST KONSTRUKCIJA NA

POAR
SVEUILITE U SPLITU
GRAEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET
Katedra za metalne i drvene konstrukcije
Split, 02. travnja 2009.
Prof. dr. sc. Bernardin Pero
Doc. dr. sc. Ivica Boko
Program strunog usavravanja
2008./2009.
OPA PROBLEMATIKA ZATITE OD POARA
ZAKON O GRADNJI: ZAHTJEVI ZA PROJEKTIRANJE I GRAENJE
OBJEKATA U SLUAJU POJAVE POARA
Sprijeiti irenje vatre i dima unutar graevine
Sprijeiti irenje vatre na susjedne graevine
Osigurati da stanari mogu neozlijeeno napustiti graevinu
(omoguiti njihovo spaavanje)
Omoguiti sigurnost u radu spasilake ekipe
Ouvati nosivost konstrukcije tijekom odreenog zahtijevanog
vremena (R30, R60, R90)
PRORAUN
OTPORNOSTI
KONSTRUKCIJA
ARHITEKTONSKO
PROJEKTIRANJE
Mjere i smjernice za
zatitu ljudi i
imovine u sluaju
poara
Crte 1. Industrijski objekt nakon ugaenog poara
2
3
Razvoj realnog poara moe se promatrati u nekoliko faza (crte 2).
MODELI POLJA
MODELI ZONA
Ovisno o karakteristikama objekta i poarnom optereenju te mjerama i smjernicama za zatitu
ljudi i imovine moe se izraditi scenario razvoja poara u objektu.
Crte 2. Faze realnog poara u vremenu
RAZVOJ REALNOG POARA
4
KONCEPT SIGURNOSTI KONSTRUKCIJA U POARU
Primjenom znanstvenih metoda u proraunu realnog poarnog optereenja u
objektima treba odrediti stupanj sigurnosti nosivih konstrukcija.
Odrediti vrijeme otpornosti (sigurnosti) konstrukcije na realni poar t
fi,d
.
S aspekta sigurnosti konstrukcije odrediti zahtijevano vrijeme potrebno za
evakuiranje ljudi i zatitu imovine t
fi,requ
(rad vatrogasnih i specijalnih jedinica za
intervencije u sluaju poara).
Format sigurnosti konstrukcije u poaru iskazuje se odnosom t
fi,d
> t
fi,requ
.
Statika
optereenja
Vjetar
Vlastita teina
Dodatno stalno opt.
Snijeg
Poarne
karakteristike
Poarno optereenje
Uvjeti prozraivanja
Geometrija
Toplinske karakteristike
zatitnih elemenata
Probabilistiki
aspekti
Aktivne mjere zatite
od poara
Poarni rizik
Zahtijevano vrijeme
(evakuacija)
Zahtijevana otpornost
konstrukcije na poar
Kombinacija s izvanrednim
(udesnim) djelovanjem

t
Krivulja realnog poara
Temperaturna krivulja-
udesno djelovanje na
konstrukciju
GLOBALNO PONAANJE
KONSTRUKCIJE
t
fi,d
> t
fi,requ
5
KONCEPT SIGURNOSTI KONSTRUKCIJA U POARU
Navedeni prikaz uvodi nas u novi pristup PRORAUNU OTPORNOSTI KONSTRUKCIJA NA
POAR gdje se primjenom znanstvenih metoda i proraunskih modela na temelju realnog
poarnog optereenja provodi proraun konstrukcija izloenih poaru (visoke temperature
IZVANREDNO DJELOVANJE NA KONSTRUKCIJE).
Proraun se sukladno preporukama EUROCODE provodi dokazom u tri podruja:
- VREMENU
- TEMPERATURI
- NOSIVOSTI (VRSTOI)
Ovaj koncept kao to smo vidjeli temelji se metodoloki na statistikim analizama i podrazumijeva
primjenu suvremenih probabilistikih metoda, tj. daje mogunost inenjerskog pristupa u
proraunu zatite i sigurnosti konstrukcija od poara. Rije je o analizi REALNOG POARA i
proraunu parametarskih krivulja temperatura-vrijeme. Slijedom ovakvog pristupa mogua je i
kvantifikacija i procjena rizika kod otkazivanja nosivosti konstrukcija u sluaju djelovanja poara.
6
ISTRAIVANJA DJELOVANJA REALNOG POARA
Raniji koncept prorauna djelovanja poara temeljio se samo na primjeni modela normiranog
poara Standardni poar definiran ISO krivuljom koja daje ovisnost porasta temperature u
vremenu. Standardna krivulja temperatura - vrijeme ne odgovara analizi poara u velikim
prostorima - skladitima te se moe koristiti u ispitnim peima za odreivanje razine otpornosti
konstrukcijskih elemenata u sluaju poara. Prema EUROCODE primjenjuju se obje krivulje.
Crte 3. Usporedba ISO standardne temperaturne krivulje i parametarskih krivulja realnog
poara u skladinim prostorima (50 poarnih testova)
ISO KRIVULJA
7
ISPITIVANJE POARNOG DJELOVANJA NA AUTOMOBILE U GARAAMA
8
NAELA PRORAUNA KONSTRUKCIJA U SLUAJU DJELOVANJA
POARA
Analiza dostatne nosivosti konstrukcija u poaru temelji se na konceptu prorauna kao i
za normalne temperature s tim to se ovdje u kombinaciji optereenja uzima i djelovanje
poara kao izvanredno (udesno) djelovanje.
Utjecaj djelovanja poara na konstrukcije u nekom prostoru odreuje se vrijednou
maksimalne ostvarene temperature u tom prostoru ovisno o poarnom optereenju, veliini i
ventilaciji prostora.
Realno djelovanje poara na konstrukcije iskazuje se parametarskom krivuljom
temperatura vrijeme koja se odredi na temelju relevantnih fizikih parametara i za koju se
izrauna otpornost konstrukcije primjenom raunskih modela po naelima
termodinamike.
U proraunu se takoer uzima smanjenje otpornosti presjeka uslijed degradacije
svojstva materijala na visokim temperaturama.
S
W
T 800
0
C
Crte 4. Sheme optereenja glavne nosive konstrukcije industrijske hale
9
ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI (2007.)
MEHANIKA OTPORNOST I
STABILNOST
EN-1990
EN-1991
EN-1992
EN-1993
EN-1994
EN-1995
EN-1996
EN-1997
EN-1998
EN-1999
EN-1991-1-2
EN-1992-1-2
EN-1993-1-2
EN-1994-1-2
EN-1995-1-2
EN-1996-1-2
EN-1999-1-2
t = ??
BITNI ZAHTJEVI ZA GRAEVINU:
- mehanika otpornost i stabilnost
- zatita od poara
- higijena, zdravlje i zatita okolia
- sigurnost u koritenju - ZATITA NA RADU
- zatita od buke
- uteda energije i toplinska zatita
kontrola projekta
(ovlateni revident)
djelovanja na
konstrukcije
betonske
konstrukcije
eline
konstrukcije
spregnute
konstrukcije
drvene
konstrukcije
zidane
konstrukcije
aluminijske
konstrukcije
POSEBAN PROPIS
ZATITA OD POARA
KONTROLA
PROJEKTA
HRVATSKA
nosivost konstrukcije tijekom
odreenog vremena
irenje vatre i dima unutar
graevine
irenje vatre na susjedne
graevine
spaavanje i evakuacija ljudi
ZAKON O POARU
(4 pravilnika)
PREGLED GRAEVINSKE REGULATIVE S ASPEKTA DJELOVANJA
POARA NA KONSTRUKCIJE
10
(Narodne novine br. 112/08)
TEHNIKI PROPIS
ZA ELINE KONSTRUKCIJE
(1) Iznimno od odredbi lanka 16. ovoga Propisa, u razdoblju do 31. prosinca
2010. godine na projektiranje elinih konstrukcija primjenjuju se priznata
tehnika pravila i odredbe Priloga G ovoga Propisa.
(2) Prilogom G iz stavka 1. ovoga lanka poblie se odreuje projektiranje
elinih konstrukcija iz toga stavka ovoga lanka.
(3) U razdoblju odreenom stavkom 1. ovoga lanka, pouzdanost elinih
konstrukcija moe se utvrditi i na temelju znanstveno potvrenih teorija ili
eksperimenata, ako se time dokazuje pouzdanost utvrena priznatim
tehnikim pravilima i odredbama priloga G ovoga Propisa.
lanak 17.
G.2.6 Za otpornost na poar primjenjuju se djelovanja odreena HRN ENV
1991-2-2.
PRILOG G Projektiranje elinih konstrukcija
11
a) Sudari,
b) Eksplozije,
c) Slijeganje i klizanje terena,
d) Tornado,
e) Potresi,
f) Poar,
g) Ekstremna erozija.
STALNA DJELOVANJA - G
K
PROMJENJIVA DJELOVANJA - Q
K
IZVANREDNA DJELOVANJA - A
K
DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE - EUROCODE
12
DJELOVANJE DJELOVANJE REALNOG PO REALNOG PO ARA ARA EUROCODE EUROCODE
/ PARAMETARSKE KRIVULJE / PARAMETARSKE KRIVULJE TEMPERATURA TEMPERATURA- -VRIJEME / VRIJEME /
PRORAUN
KONSTRUKCIJE
( )
K
G K Q K A K
R
R
G Q A

+ +

Karakteristina
vrijednost
stalnog
djelovanja
Karakteristina
vrijednost
promjenjivog
djelovanja
Karakteristina
vrijednost
izvanrednog
djelovanja
Karakteristina
vrijednost
otpornosti
Dokaz sigurnosti u podruju nosivosti:
mehaniko
djelovanje
degradacija
presjeka
degradacija
mehanikih
karakteristika
13
DJELOVANJE REALNOG PO DJELOVANJE REALNOG PO ARA ARA DEGRADACIJA DEGRADACIJA KONSTRUKCIJE KONSTRUKCIJE
OVISNO O KVALITETI MATERIJALA OVISNO O KVALITETI MATERIJALA
0.182
0.436
0.698
0.930
0.275
0.060
0.780
0.470
0.230
0.110
0.000
0.100
0.200
0.300
0.400
0.500
0.600
0.700
0.800
0.900
1.000
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200
Temperatura [C]
f

y
,

/

f

y
,
2
0





.
Granica poputanja - FR30
Granica poputanja - S235
OTPORNOST
ELINIH
KONSTRUKCIJA
degradacija
mehanikih
karakteristika
( )
G K Q K A K
R
G Q A

+ +


K
R

14
DJELOVANJE REALNOG PO DJELOVANJE REALNOG PO ARA ARA DEGRADACIJA DEGRADACIJA KONSTRUKCIJE KONSTRUKCIJE
OVISNO O KVALITETI MATERIJALA OVISNO O KVALITETI MATERIJALA
0.100
0.466
0.371
0.259
0.170
0.658
0.515
0.746
0.789
0.080
0.900
0.800
0.700
0.090
0.130
0.310
0.600
0.000
0.100
0.200
0.300
0.400
0.500
0.600
0.700
0.800
0.900
1.000
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200
Temperatura [C]
E

/

E
2
0






.
Modul elastinosti - FR30
Modul elastinosti - S235
OTPORNOST
ELINIH
KONSTRUKCIJA
degradacija
mehanikih
karakteristika
( )
G K Q K A K
R
G Q A

+ +


K
R

15
FORMATI PRORAUNA KONSTRUKCIJA
Proraunom konstrukcije treba dokazati da ukupna djelovanja na konstrukciju u sluaju
poara trebaju biti manja od otpornosti konstrukcije u kritinim presjecima za vrijeme
trajanja poara.
*
poara f poar
A R
gdje je:
*
poara
A - optereenje na konstrukciju uslijed djelovanja poara (udesno djelovanje) koje se
iskazuje uzdunom silom N
*
, momentom savijanja M
*
ili poprenom silom V
*
poar
R
- nominalna otpornost konstrukcije za vrijeme djelovanja poara
f
- faktor redukcije naprezanja u konstrukciji u sluaju djelovanja poara
materijala i geometrijskih karakteristika presjeka u sluaju djelovanja poara na konstrukciju.
Veina zemalja, ukljuujui i Europsku uniju, ovu vrijednost uzimaju kao
Faktor
f

u stvari pokriva nepoznanice koje proizlaze iz promjena mehanikih karakteristika

f

= 1,0.
16
ODREIVANJE POARNOG DJELOVANJA
U analizi djelovanja poara ukupna optereenja se uzimaju manja od onih koja
proizlaze iz dostatne otpornosti neke konstrukcije. Zbog toga je u analizi optereenja
potrebno koristiti vie razliitih kombinacija optereenja prilikom udesnog
djelovanja poara u vremenu. Tako na primjer, propisi Novog Zelanda daju sljedee
kombinacije optereenja za skladita u sluaju poara:
f k k
L G 0.6 Q = +
f k k
L G 0.4 Q = +
gdje je:
G
k
stalno djelovanje
Q
k
promjenjivo djelovanje
Prva kombinacija se odnosi za skladita u kojima promjenjivo djelovanje ima
dugotrajni uinak na sigurnost konstrukcije, dok u drugoj kombinaciji se uzimaju u
obzir ostala promjenjiva djelovanja.
Europska unija (EC) i USA daju malo drukije vrijednosti koeficijenata, gdje se vidi da
su razlike minimalne za poarno optereenje, tj. mnogo manje nego kod prorauna
kada su u pitanju normalne dnevne temperature. Vrijednosti koeficijenata vjerojatnosti
istodobnog nastupanja, u udesnoj kombinaciji, vie promjenjivih djelovanja za korisna
djelovanja u skladitima prikazani su u sljedeoj tablici.
17
k
G
k
G
k
1.2G
k
G
Tablica 1. Koeficijenti vjerojatnosti istodobnog nastupanja vie promjenjivih djelovanja za
korisna djelovanja u skladitima
k
Q 0.6
k
Q 0.4
k
Q
0.9
k
Q
0.8
k
Q
0.5
Ellingwood and Coroits
(1991)
USA (ASCE, 1995)
EN 1990: 2002
New Zealend (SNZ,
1992)
Ostala promjenjiva
djelovanja
Promjenjivo djelovanje
s dugotrajnim uinkom
Stalno
djelovanje
k
Q
0.5
k
Q
0.5
k
Q
0.5
Problem izvanredne kombinacije posebno je izraen kod kombinacija djelovanja
kada je ukljuen vjetar, snijeg i potres. Naime, neki propisi ne uzimaju vjetar, snijeg ili
potres zajedno sa udesnim djelovanjem poara. Ovakav pristup moe biti dobar ako
imamo sluaj da je optereenje snijegom malo i nije uestalo. Za razliku od tih propisa,
EUROCODE propisuje dodatne kombinacije djelovanja koje ukljuuju vjetar i
snijeg. Kombinacija za djelovanje poara s aspekta krajnjeg graninog stanja openito
se moe iskazati:
( )
k, j d 1,i 2,i k,1 2,i k,i
j 1 i >1
G " "P" "G " " ili Q " " Q

+ + + +

18
gdje je:
G
k
karakteristina vrijednost stalnog djelovanja,
P djelovanje od prednaprezanja,
G
d
proraunska vrijednost stalnog djelovanja,
Q
k
karakteristina vrijednost promjenjivog djelovanja,
koeficijent koji regulira vjerojatnost istodobnog nastupanja vie promjenjivih djelovanja,

1,i
za promjenjiva djelovanja s dugotrajnim uinkom na granino stanje,

2,i
za kvazistalne vrijednosti promjenjivih djelovanja.
Meutim, s aspekta graninog stanja uporabljivosti EUROCODE nije predvidio
kombinacije s izvanrednim djelovanjem poara. U ovoj regulativi predviene su 3 mogue
kombinacije djelovanja (stalnog i promjenjivog djelovanja) obzirom na vjerojatnost pojave
promjenjivog djelovanja: rijetka kombinacija, esta kombinacija i kvazistalna
kombinacija. Prema vjerojatnosti pojave udesnog djelovanja mogue je usvojiti kao
mjerodavnu kombinaciju za dokaz graninog stanja uporabljivosti upravo rijetku
kombinaciju, a dokaz sigurnosti mogue je provoditi po izrazu:
k, j k,1 0,i k,i
j 1 i >1
G " "Q " " Q

+ +

gdje se umjesto vodeeg promjenjivog djelovanja Q
k,1
uzme djelovanje poara kao
udesno djelovanje G
d
. Preporuene raunske vrijednosti koeficijenta za razliite
objekte i razliita djelovanja prema EUROCODE dane su u tablici 2.
19
Tablica 2. Preporuene raunske vrijednosti koeficijenta
0 0.5 0.6 Djelovanje atmosferskih temperatura
0 0.2 0.6 Djelovanje vjetra
0.2
0
0.5
0.2
0.7
0.5
Djelovanje snijega
- objekti iznad 1000 m NV
- objekti do 1000 m NV
0.3
0.3
0.6
0.6
0.8
0.6
0.3
0
0.5
0.5
0.7
0.7
0.9
0.7
0.5
0
0.7
0.7
0.7
0.7
1.0
0.7
0.7
0
Korisno djelovanje
- stambeni objekti
- poslovni objekti
- kongresni objekti
- trgovaki centri
- skladita
- prometne povrine za vozila do 30 kN
- prometne povrine za vozila od 30 kN do 160 kN
- Krovovi

2,i

1,i

0,i
Promjenjiva djelovanja
Prema preporuci EUROCODE raunske vrijednosti koeficijenata potrebno je da u okviru
nacionalnih dokumenata svaka drava odredi za sebe, tj. usvoji NP (Nacionalni Parametri).
Kod elinih konstrukcija djelovanje poara visoke temperature mogu imati za posljedicu
poveanja sile (naprezanja) u konstrukciji zbog sprijeenosti deformacija konstrukcije ili
zbog degradacije presjeka i smanjenja otpornosti (velike deformacije). Uslijed velikih
temperatura slino ponaanje dogaa se i kod armiranobetonskih konstrukcija, dok kod
drvenih konstrukcija poveanje sile nije znaajno.
20
OMJER OPTEREENJA
Za vrijeme uporabe veina konstrukcija ima vrlo malen stupanj tronosti (korozija, habanje itd.).
Ako dovodimo u vezu odnos optereenja u sluaju djelovanja poara (A
poara
) s optereenjima
koja se javljaju u normalnim okolnostima - atmosferske temperature (Q
atmosferska temperatura
)
moemo sagledati omjer tih optereenja (r
opter
) i iskazati ga:
opter poara atmosferska temperatura
r A / Q =
Veina zgrada ima tu vrijednost 0.5 ili manje u vijeku trajanja. Omjer optereenja uzima se mnogo
manji za konstrukcije za koje se oekuje da e biti izloene olujama, potresu itd. Vidimo to je
manji omjer optereenja to je vea otpornost prema poaru jer se otkazivanje nosivosti neke
konstrukcije moe dogoditi i bez pojave poara.
Ova konstatacija bitna je za definiranje koncepta sigurnosti za proraun konstrukcija u sluaju
djelovanja poara.
21
NUMERIKI PRIMJER ZATITE OD POARA PREMA EUROKODU
Za centrino optereeni stup graevine na skici prema [7], [8] potrebno je provesti dokaz nosivosti
stupa ako je sa sve etiri strane izloen poaru. Zatita je predviena od gipsanih ploa, a
zahtijevano vrijeme otpornosti na poar je R90.
22
23
6
(EC3)
24
Zakljuak:
U primjeru je pokazan nain na koji se djelovanje poara sukladno europskoj normi tretira kao
izvanredno djelovanje (rijetka kombinacija). Ovaj suvremeni pristup u proraunu nosive
konstrukcije daje mogunost da se primjenom odgovarajuih zatita stupa u sluaju poara
moe osigurati zahtijevana pouzdanost konstrukcije u vijeku trajanja.
25
MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA
Crte 6 RHR krivulje realnog poara u garaama
26
RAUNALNI MODELI TEMELJNA PODJELA
Deterministiki modeli - koritenje poznatih fizikalno kemijskih
zakonitosti
Probabilistiki modeli - predvianje razvoja poara na temelju zakona
vjerojatnosti
DETERMINISTIKI MODELI
Modeli raunalne dinamike fluida modeli polja
( CFD Computational Fluid Mechanics )
Modeli zona
* 1- ZONSKI MODEL jedinstven prostor (mogu se primijeniti
za simulaciju potpuno razvijenog poara). Nemaju znaajnu
praktinu primjenu.
* 2- ZONSKI MODEL
MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA
27
RAUNALNI MODELI POLJA (CFD)
Predstavljaju najsofisticiranije od svih navedenih modela. Nazivaju se jo i
tzv. modelima polja (eng. Field models).
Primjena raunalne simulacije u prouavanju fizikalnih procesa vezanih za
fluide je poprimila znaajne razmjere u posljednjih 10-20 godina nagli
razvoj raunalne dinamike fluida CFD.
Ovi modeli podruje interesa, tzv. domenu dijele na niz sub-volumena, na
koje se primjenjuju temeljni zakoni ouvanja:
zakon ouvanja mase
zakon ouvanja koliine gibanja
zakon ouvanja energije
i pripadajue konstitutivne relacije (jednadba idealnog plina, Fourierov
zakon i dr.)
MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA
28
Matematiki model se svodi na zatvoreni skup diferencijalnih jednadbi i
konstitutivnih relacija koje uz poetne i rubne uvjete opisuju konkretni
fizikalni problem.
Problem se zbog sloenosti ne rjeava analitiki, ve samo priblino, s
nekom od numerikih metoda.
Crte 7 Diskretizacija domene podjelom u niz pod-volumena (kontrolnih volumena)
MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA
29
Zbog velike raznolikosti fizikalnih problema koji se rjeavaju, CFD modeli
tee specijalizaciji, tj. prilagoavaju se specifinim podrujima primjene.
Oni koji se bave modeliranjem poara imaju dobro razraene
potprocese specifine za ue podruje primjene (modeliranje
turbulencije, izgaranja, pirolize, zraenja, razdiobe plamena i dr.).
Od izuzetne vanosti za primjenu CFD modela je prehodana validacija
modela ispitivanjem u naravi!
Koristiti komercijalno provjerene CFD modele, npr.
FLUENT
PHOENICS
SMARTFIRE
SOFIE
FDS i dr.
MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA
30
Crte 8 Temperature u prostoru garae MODEL POLJA proraunat programom CEFICOSS
(Computer Engineering of the Fire Science of Composite and Steel Strucures)
MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA
31
MODELI ZONA VELIKI ZATVORENI PROSTORI
Za proraun temperatura u zatvorenoj prostoriji uslijed djelovanja poara polazi
se od pretpostavke da se zatvoreni prostor moe podijeliti u odreeni broj zona
tako da svaka zona ima priblino jednake fizikalne karakteristike (masu, gustou,
temperaturu, tlak i unutarnju energiju) jer je realno simuliranje veoma sloena
zadaa kod numerikog modeliranja pa se zato uvode odreena
pojednostavljenja. Modeliranje poara u zonama je veliki izazov i trenutno se, na
ovoj razini, provode istraivanja i u poznatim svjetskim institutima od kojih je
najznaajniji NIST National Institute of Standards and Tehnology. Modeliranje
u zonama polazi od sustava diferencijalnih jednadbi koje su izvedene koristei
zakon odranja mase (jednadba kontinuiteta), zakon odranja energije (prvi
zakon termodinamike) i zakon idealnih plinova. Ovi zakoni se postavljaju za
svaku pojedinu zonu.
MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA
32
Najee se zatvoreni prostor dijeli u dvije zone:
Gornja zona - zona vruih plinova i dima
Donja zona - zona u kojoj se zadrava sobna temperatura i sobni tlak.

y
D
r
1
r
2
r
1
r
2
Meusobna djelovanja zona posljedica su izmjene mase i energije.
U ovakvom modeliranju uvode se jo i pojednostavljenja:
- specifini toplinski kapaciteti c
p
i c
v
uzimaju se konstantni,
- hidrostatski uvjeti su zanemareni zakon idealnih plinova.
MODELIRANJE RAZVOJA REALNOG POARA