JADRAN KALE

JE LI SE U NEOLITU STANOVALO U BUNJAMA?

DID PEOPLE LIVE IN STONE HUTS WITH CORBELLED VAULTS DURING THE NEOLITHIC AGE?UDK 903.4(497.5)

634

Jadran KaleIzlaganje na znanstvenom skupu HR-22000 Šibenik Conference paper Županijski muzejPrimljeno: Gradska vrata 3Received: 9. III. 1998.Ponovno

itanje arheoloških, filoloških i etnoloških potporanavodima o bunjama kao neolitskim nastambama upozorava nasodmjeriti stav o takvoj njihovoj povijesnoj ulozi.U stru

nim radovima i raspravama ve

je bilorije

i o tome može li se u današnjim našim nepravosvo

enim gra

evinama

vidjeti neolitske nastambeovih prostora bilo je ve

spomena u stru

nimnakladama. Takva pretpostavka temelji se na

etiri postavke:a) pretpostavljanju karaktera nastambi u pretpovijesti, b) Novakovoj tvrdnji 1955. o pretpovijesnom kulturnom sloju u trimu nalokalitetu Skalezije (Hvar),c) Sui

evom tuma

enju ilirskognadgrobnog cipusa 1952. id) ispravi splitskog kaptola iz 1258.(

Codex diplomaticus

V, 103).Krenimo redom. Ve

je prvi rad posve

en teminepravo svo

enih gra

evina u nas sadržavao iautorovo mišljenje o njihovoj davnašnjoj namjeni.Ivekovi

piše: "Što su bunje starije, to su boljegra

ene, a po raznim znakovima vidi se, da suslužile samo za stanovanje. Naokolo tih

emera ili bunja za stanovanje obi

no se dižu ovisokeograde, koje su služile kao tor, dvorište, vrti

iliosigurano tlo za stanovnike. (...) služile su u staravremena za stanove, te su radi toga obi

no i sve

om pomnjom i ve

im marom sagra

ene, atokom vremena njihova se vanjština uvelike promijenila." (1925:414-5)Uz opis ovakvih gra

evina iz bra

ke baštinenalazimo sli

nu pretpostavku A. Jutroni

a:"Vjerovatno su bunje ve

ih dimenzija nekadaslužile kao stalan ili pomo

ni stan, a možda su bilenešto ukopane kao poluzemunice." (1948:5)Marijana Guši

je pri tome nešto odre

enija, teuz povijesne okolnosti vezane za prethrvatsko,starosjedila

ko sto

arsko stanovništvo dome

e:"Mora da im je kao glavna nastamba i dalje služilakružna bunja od suhozi

a, koju Hrvati nisu otprije poznavali pa je nisu ni usvojili u službi stalnog boravka." (1972:18).Uo

avaju

i podudarnosti izme

u današnjihkažuna i nastambi arheoloških nalazišta (uz primjer bron

anodobnih nastambi okruglog tlocrta, promjera od 3 do 5 m, na lokalitetu Tondolon),Tihomira Stepinac-Fabijani

tako

er zaklju

uje:"Današnji paleoetnolozi i arheolozi slažu se s

injenicom da kažuni okruglog tlocrta u Istrikonzerviraju u svom izgledu i arhitektonskojstrukturi arhai

ni karakter primitivnih jednoprostorijskih nastambi od kamena stanovnika prethistorijskih istarskih kašteljera ili gradina. (...)Razvoj okruglih gra

evina (...) nije tekao u smisluizgradnje nastambi, nego se njihova funkcijadegradirala u pomo

ne gospodarske objekte."(1988:125-9).S druge strane, u dosad jedinstvenomhrvatskom sintetskom inventaru etnoloških iarheoloških predmetnih preklapanja, Batovi

iOštri

o današnjim nepravo svo

enim gra

evinamadijele idu

e mišljenje: "Ove gra

evine, istina,sli

ne su kružnim kolibama-zemunicama koje suop

enito poznate u neolitu, ali one nisu gra

ene ukamenu, ve

od pletera, gline i slame. U neolitskimnalazištima nisu se još našle sli

ne kamenegra

evine. Vjerojatnije je da takve gra

evine potje

u iz metalnih razdoblja, bron

anog iliželjeznog doba, kad su sa sigurnoš

u zasvjedo

ene(npr. u Gr

koj ili Sardiniji, pa i drugdje). Na našem podru

ju se ne mogu dosad sa sigurnoš

u datirati niu ta razdoblja (...)." (1969:254)Rekapituliraju

i obilježja bron

anodobnih na-stambi istarske kulturne skupine, Šime Batovi

ka-

Izdanja HAD-a, 19/1998., 75-82.J. Kale, Je li se u neolitiku stanovalo u bunjama?

snije piše da se "...zasad ne može uvjerljivodokazati postojanje kružnih suhozidnih (kažuni) ilidrvenih ku

a, što pretpostavljaju neki pisci"(1983:284). Za istodobne nastambe liburnskekulturne skupine cjeloviti tlocrti nisu poznati (isti,1983:307), a u delmatskoj kulturnoj skupiniokruglih tlocrta nema (1983:333). Pišu

i oliburnskoj grupi željeznoga doba, Batovi

tvrdi da"nema dokaza da su Liburni na gradinama podizalikružne suhozidne ku

e s kupolastim krovom, kakvesu još sa

uvane razasute po našoj obali (zvaneku

ice, bunje, i sl.)." (1987:355). Njegovi su navodinapose zanimljivi usporedimo li ih sa selektivnomzastupljenoš

u nepravo svo

enih gra

evina dužPrimorja.Drugi smjer pri raspravljanju pretpovijesnenastanjenosti nepravo svo

enih gra

evina ponjihovim konstruktivnim obilježjima te

e dužodrednice "tholos", s kojom se ovakve gra

evine

esto poistovje

uju. Iako 'tholos' tipološki neozna

ava nepravo svo

enu, ve

gra

evinu okrugleosnove,

promotrit

emo opis jedinog poznatogdoma

eg usporedivog nalaza, gra

evine na brduMali sv. An

eo u Poreštini."Tlocrt tolosa je pravilna kružnica s promjeromod 6,5 m. Zid je zidan jednostavnim nizom blokovavelikih dimenzija. Sigurno je bio viši od najvišegsa

uvanog kamena (1,5 m), i to najmanje oko 2 m.Od sredine prema jugu imao je kanal s udubinom,najvjerojatnije, za oticanje teku

ina koje su seizlijevale prilikom žrtvenih obreda. Tolos je mogao biti pokriven šibljem. Ali, nije isklju

enamogu

nost da je imao kameni krov. U Istri postojekažuni - kružne gra

evine u suhozidu -

iji je promjer tlocrta ve

i od promjera opisanog tolosa iimaju krovni pokrov od kamena" (Šonje 1966:316-317).Zaklju

uju

i prinos, autor dodaje: "Grupagradina oko Sv. An

ela, koji dominira me

u brežuljcima Poreštine, imala je kultni centar naMalom sv. An

elu. Ostaci tolosa s ritualnom posudicom i kremenim noži

em sigurni su dokazhrama iz bron

anog doba. To je arhitektura, takvesu mogle biti i nastambe, koja se u tradicionalnomobliku sa

uvala u brojnim kažunima i kružno-centralnim kuhinjama u zapadnoj Istri do danadanašnjega." (Šonje 1966:322).Potaknuto razmjerima iskopanoga gradiva, nadrugom se mjestu uz tuma

enje ovih ostataka kao'tholos' dodaje i idu

e mišljenje: "... no ne može seisklju

iti ni pretpostavka da kružno postavljenikameni blokovi na Malom sv. An

elu predstavljajuosnovu nekog otvorenog (nepokrivenog) objektamegalitskog tipa" (

ovi

1983:125).Izvanredan nalaz gra

evine na brdu Malog sv.An

ela do sada ostaje bez drugih istodobnihusporednica. Jedini nagovještaj mogu

e usporedivegra

evine pružen je za ostatak unutar lokalitetaGradina kod Vele Luke na Kor

uli, no zi

e nijeistraženo ni datirano (Batovi

i Oštri

1969:254).Tako

er, u hrvatskoj arheološkoj praksi do sada posve izostaju nalazi koji bi se nepobitno mogliatribuirati tehnici nepravog svo

enja, kakve primjerice zatje

emo me

u nalazištima prethistorijskih naselja na Cipru.

Stoga možemo pretpostaviti da povezivanje hrvatskih nepravosvo

enih gra

evina s onima koje su se u anticizvale "tholos" do sada nije dokazano. Tako

er,terminološki ne bi ih bilo umjesno tako nitipologizirati, jer ih po užem kriteriju tholosa(obliku osnove, a ne tehnici) isto tako možemonazivati i rotondama.

esto navo

en argument o stambenoj namjeninepravo svo

ene gra

evine neolita u hrvatskomPrimorju je potvrda kulturnog sloja iz Novakovogdjela: "Na položaju 'Skalezije', na skrajnjemzapadnom dijelu otoka Hvara, na

enisu me

u zidovima takve ku

ice (...) neolitski predmeti. (...) mogle su dati pogodno mjesto zastanovanje ljudi i višeg kulturnog stepena, pogotovo ako su u njima ljudi stalno stanovali"(Novak 1955:57).Kako sam ljubazno upu

en od kolega Kiriginai Petri

a, ova se tvrdnja zasniva na opisimaiskapanja iz djela Jacoma Bogli

a "Studi storici sulisola di Lesina", objavljenog u Zadru 1873. i 1898.

Kako isti

e Petri

, ova su iskapanja ujedno i po

etak pretpovijesne arheologije u Hrvatskoj. Nalazi, nažalost, nisu sa

uvani, a sam lokalitet jedanas zbog promjene zemljišta morfološkineprovjeriv. Petri

zaklju

uje da se kod lokalitetana poluotoku Pelegrin (a pod tamošnjomSkalezijom se vjerojatno misli na obližnji lokalitetMolo Lokva) radi o ukopnim tumulima: "U svakojkamenoj gomili se nalazio po jedan grob (...). Grob je bio napravljen na uobi

ajeni na

in od kamenih ploha i odozgor pokriven s jednom velikomkamenom plo

om. (...) Iz ovako škrtog opisa ipak jevidljivo da se ovdje radi o tumulima bron

anogdoba do izgleda po

etka željeznog doba." (1979:68)Ve

su i prije Petri

evog sažimanja Batovi

iOlga Oštri

naglasili nedoumicu o zate

enostikulturnog sloja: "Me

utim, dodanas nema pouzdanih dokaza da su se takve gra

evine upotrebljavale u neolitu. Kremeni predmetimogli su u njih do

i i mnogo kasnije, jer su se dugoupotrebljavali." (1969:254) Iz navedenih razlogamožemo pretpostaviti da se Novakovo navo

enjekulturnog sloja ne odnosi na problematiku trima,odnosno povijesne datacije nepravo svo

enihgra

evina u Hrvatskoj.Osobitu težinu u raspravi o mogu

em karakteruneolitske nastambe sadrži sintetski zaklju

Izdanja HAD-a, 19/1998., 75-82.J. Kale, Je li se u neolitiku stanovalo u bunjama?

Mate Sui

a, vezan za jedan tip ilirskog nadgrobnogspomenika (cipusa). On tvrdi da je vanjska formatog tipa cipusa, sjevernodalmatinskograsprostranjenja nalaza, u pratipu podražavala oblik malog grobnog humka (tumula), a formaunutrašnjeg udubljenja je podražavala nastambu.To

nije, nastambu gra

evnog tipa današnje bunje.Uz to dodaje: "Ali u njima ne smijemo gledati pratip u kome su živjeli stanovnici ovog kraja u prethistorijsko vrijeme. One su degenerirale u formii u tehnici tokom stolje

a; uzrok tome je u prvomredu to, što su se te kolibe kasnije manjeupotrebljavale za stanovanje, ve

redovito zasklonište prilikom rada u polju. Osim toga trebaimati na umu, da je ova forma i tehnika u našimkrajevima nekoliko puta prelazila u kulturnonaslje

e novodoseljenom stanovništvu" (Sui

1952:82).Ukazivanje na simboli

ko zna

enjeunutrašnjosti cipusa zna

ajno je i stoga jer je ovavrsta simboli

kog predstavljanja obitavališta potkrijepljena brojnim potvrdama iz razli

itihkultura. Ono sadrži i zna

aj uop

ene predodžbe,koja se ne odnosi na pojedinost s odre

enognalazišta, ve

na karakter kulture stanovanja

itavezajednice.Kod Sui

a naposlijetku nalazimo i nekolikosadržajnijih rije

i o pretpostavljenoj mijeni nepravosvo

enih gra

evina kroz stolje

a. Po njemu se jenjihov nazadak o

itovao u formi i u tehnici gradnje,što, kako

emo kasnije vidjeti, dobro sažimljeetnografska opažanja ovog problema.Slijed povijesnog zaklju

ivanja o nastanjenostinepravo svo

enih gra

evina na ovom se mjestudokon

ava rijetkim filološkim vrelom. Rije

je oredovito navo

enoj ispravi iz 1258., obuhva

enojzbirkom

"Codex diplomaticus"

(V, 103), kojom seudomljuje jedna žena u Splitu. Važniji dio ispraveovdje prenosimo u izvorniku:

"...Dominus Thomas Spalatensis archidiaconus cum assensu et uoluntate tocius capituli dedit Dragehne filie Dobre Ladobeli quandam bugnam prefati capituli, que est subtus ecclesiam sancti Andree de Fenestris, ut ipsa eam bene pauimento et aliis sibi necessariis debat adaptare et usque dum vixerit in ipsa manere absque illius archidiaconi uel capituli aliqua contra dictione. Pro cuius pensione octo solidos denariorum paruorum annuatim dicto capitulo dabit usque dum ipsa uixerit; post suum uero decessum dictam bugnam ita sicut fuerit adaptata capitulo supradicto dimittet, ita quod ipsa nec aliquis pro ea possit pro aptatura dicte bugne tempore aliquo aliquid exigere uel extorgeri. (...)"

Prilikom tuma

enja izraza "bugna" može se ravnatiLeksikonom srednjovjekovnog latiniteta gdje senavedeni naziv, s predloženim zna

enjem

'cella subterranea:

sobi

ak u podrumu', utvrdio u još jednoj ispravi istog kaptola:

"Et primo incipiendo in ipsa civitate Spaleti est Curia ipsius Archiepiscopatus, cum omnibus palatiis, domibus,turri, et domo com volta sive camera Archidiaconali, et synagoga Sdoria vocatum, cum capellis, et camera inhaerente ipsius synagoga suc domo q. Padovani Clementis, cum omnibus, et singulis eius Curiae juribus et pertinentiis, bugnis,seu voltis, et aliis quibuscumque suc se a fundamentis supra, et juxta se positis (...)" (Farlati,"Illyrici sacri", Venetiis, 1765.; III, 343)

Rije

je o po

etku popisa nadbiskupskih dobara iz 1397.;slijed i kontekst daju za pravo prije pretpostavljenom zna

enju rije

i. Ono dajezaokružen smisao i ispravi splitskog kaptola iz1258. Stvarno postojanje podzemne prostorije nije provjerivo, jer navedena crkva nije ubicirana. Sobzirom na nastanak ovih isprava upravo zbog istihuporaba promotrene rije

i, problem bi mogao bitizanimljiv pri filološkom osvrtu. Drugi arhivskiizvori zasad mankaju.

Etnografski pokazatelji

Terenska opažanja napu

uju nas zaklju

itikako je širina prostorije nepravo svo

ene gra

evinenaj

eš

e sli

na ili nešto ve

a od njene visine.

Utome nema velike razlike izme