Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword or section
Like this
12Activity

Table Of Contents

0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Mustafa Spahic - Etika i Drustvo

Mustafa Spahic - Etika i Drustvo

Ratings: (0)|Views: 1,100|Likes:
Published by dino_s2000
Etika i Drustvo
Etika i Drustvo

More info:

Published by: dino_s2000 on Nov 14, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/18/2012

pdf

text

original

 
Spahić, Mustafa Etika i društvo1. ŠTA JE ETIKA?
U današnjem vremenu to je čudno i nužno pitanje. Pogotovo za mlade uzraste i uzinternet odrasle generacije. Sa stajališta religije etika i moral su sastavni i nerazdvojni diosvake religije. Prvi učinak i rezultat religije jeste etika. Prema vjernicima svake religijenema žive i praktične etike bez Objave - Revelacije. Etika je zapravo ostvarena i praktična religija. Kao što istinite religije nema bez morala tako ni društvenog i javnogmorala nema bez religije. Ono što su obredi naspram Boga to je Etika, po Božijemodređenju, naspram ljudi. Religija je u odnosu na ljude bez morala mrtva, a u odnosu naBoga bez vjerovanja u Njega, također, je mrtva. Moral je preko Objave, Furkana, Ruha isavjesti u čovjeku, a nije preko osjetila, iskustva, razuma i uma izveden iz čovjeka: “Imamoralnih ateista, ali nema moralnog ateizma. Ali i ova moralnost nereligioznog čovjekaima izvor u religiji, ali u jednoj ranijoj minuloj religiji, koje čovjek nije svjestan, ali kojanastavlja da utječe i zrači na stotine načina iz čitavog okruženja, porodice, književnosti,filma, arhitekture. I tamo gdje je sunce potpuno zašlo, sva toplina kojom još uvijek zračinoć potiče od sunca. Toplina je još uvijek u prostoriji iako se vatra na ognjištu ugasila.Kao što je ugalj “sunce u podrumu,” tako je i moral minula religija, način ponašanja koji proizilazi iz vizije svijeta koji dugujemo religiji. Samo potpunim untenjem ilieliminisanjem duhovnog naslijeđa minulih vijekova bilo bi moguće ostvariti psihološkeuvjete za ateističko vaspitanje generacije.”
1
U svakom ateističkom društvu, ukoliko bi bilo moguće u čistom obliku, živjeli binemoralni ljudi i moralni pojedinci, a u svakoj religijskoj zajednici žive moralni ljudi inemoralni idioti pojedinci. To je tako i zato jer moral se može, dakle, trajno zasnivatisamo na religiji, ali moral i religija nisu (automatski) jedno. “Moral kao princip ne postoji bez religije. Moral kao praksa, kao pojedinačni slučaj ponašanja, ne zavisi neposredno odreligioznosti. Ono što ih veže, to je zajednički argument: Drugi viši svijet. Po tome što jeDrugi taj svijet je religiozni svijet, po tome što je viši, taj svijet je moralni svijet.“
2
 Lahko je odgovoriti zašto griješe ateisti, politeisti, nihilisti, materijalisti i hedonisti. Upravo zato
1
Alija Izetbegović.
 Islam između Istoka i Zapada,
str. 140 i 141
2
Alija Izetbegović,
 Islam između Istoka i Zapada,
str. 1281
 
što su ateisti, politeisti, nihilisti, materijalisti i hedonisti. Ali zašto griješe religiozni ljudi.To pitanje mučilo je i Platona. Vjernici najviše griješe kada nisu uvjereni u povratak Bogu, kada sumnjaju u Onaj Viši svijet, kada zaborave u odgovornost i polaganje računa pred Bogom, kada ne obraćaju pažnju na Božiju nagradu i kaznu, kada nisu sigurni da jeBog izvor nafake i opskrbe ili kada se ne mire sa njom pa hoće da je sami sebi, po bilokoju cijenu i na bilo koji način, uvećaju. Ukratko, bez vjere u Boga, bez vjere u Onaj Višisvijet, bez vjere u povratak Bogu i polaganja računa pred Njim, uvjerenja u Njegovunagradu i kaznu i potpunog uvjerenja da je On izvor nafake i opskrbe, moral je mrtav ivještački. “Upravo u tome što moralni fenomen iako je činjenica stvarnog ljudskog životane može biti racionalno objašenjenje, nalazi se prvi i možda jedini praktični dokazreligije. Jer, moralno ponašanje je ili bezumlje, ili ima smisla jer Bog postoji. Mimoramo ili odbaciti Moral kao hrpu predrasuda ili u jednačinu uvrstiti jednu veličinuneprirodnog, nevremenitog. neracionalnog reda, veličnu koju bi mogli nazvati“znamenkom vječnosti.” “Samo pod uvjetom da je život vječan i da čovjek ne umire,dakle, pod uvjetom da Bog postoji, a s Njim i jedan svijet različit od prirodnog, imasmisla, moralno ponašanje čovjeka bez. obzira da li se ono sastoji u žrtvovanju nekogmalog interesa ili života.“
3
1.1. Definicija Etike
Etika potječe od grčke riječi ethos i latinske riječi mos, moris, moralis što prvobitnoznače naviku, običaj, uobičajenu radnju ili vladanje. U Islamu se etika kaže
hulukun
 jednina i
ahlakun
množina. “Zaista, ti si Muhammede najljepšeg morala (huluka). I ti ćešvidjeti, a i oni će vidjeti, ko je od vas lud. Gospodar tvoj dobro zna onoga koji je s puta Njegova skrenuo i On dobro zna one koji su na Pravom putu. Zato ne slušaj one koji nećeda vjeruju, oni bi jedva dočekali da ti popustiš, pa bi i oni popustili.
4
I poslanik Islama,Muhammed a.s., svoju vjerovjesničku i poslaničku misiju među ljudima definira i svodina upotpunjavanje i kompletiranje morala. “Innema buistu liutemmime mekarimel-ahlaki” - “Poslan sam od Boga da upotpunim i usavršim lijep moral.“
5
3
Alija Izetbegović,
Moral i religija,
Takvim 1399./1799. Sarajevo
4
Ku’ran (El-Kalem, 4-9)
5
Jakub Memić (Izbor Poslanikovih Hadisa, Hadis 566)2
 
Etika je teorijsko-spoznajna disciplina unutar religije i filozofije, koja ispituje i istražuje:a) porijeklo, korijen, nastanak i razvoj morala, b) vrši klasifikaciju i sistematizaciju moralno-etičkih kategorija,c) uspostavlja kriterije i mjerila za vrednovanje moralnih čina i postupaka,d) ispituje i provjerava ciljeve i smisao moralnih htijenja i nakana,e) i konačno, postavlja fundamentalno pitanje o izvoru, korijenu i zasnovanosti moralauopće.U objavljenoj religiji izvor morala je Bog preko Objave i poslaničko-vjerovjesničke prakse: “Kada poslanici i vjerovjesnici ne bi bili uzori ljudima u stvarima vjere i etikečovječanstvo bi izgubilo svaku nadu,” kaže mudrac, a u neobjavljenim religijama iraznim teorijskim učenjima i nazorima izvor morala je neko drugi osim Boga, ukoliko jetaj i takav moral uopće moguć. Osnovno značenje morala u odnosu na čovjeka i ljude jeste da se njime označe svi moralni i vrijednosni sadržaji kod čovjeka i ljudi. Moral sezato i upotrebljava i u vrijednosnom smislu da označi pozitivne i dobre osobine i vrlinečovjeka.
1.2. O izvoru, korijenu i porijeklu morala
Tri su suštinske razlike među etičkim učenjima:a) o izvoru i porijeklu morala, b) o sadržaju i definiciji dobra ic) o krajnjem cilju, svrsi, smislu ili teleolosu života, ljudskih djela, postupaka i ponašanja.Prema izvorištu, porijeklu ili korijenu morala sva etička učenja i teorije dijele se na:a) heteronomnu etiku i b) autonomnu etikuHeteronomno etičko stajalište je ono etičko učenje i nazor prema kome je izvor moralakao i religije izvan čovjeka u Božijoj Objavi i poslaničko-vjerovjesničkoj praksi. Ureligiji je Mjera, Sudac, Izvor i Utok svega jedino Bog: “On (Allah) je Prvi i Posljednji iPojavni i Nevidljivi. On je Sveznajući.”
6
Sve religije vjeruju i naučavaju čovjeka i ljudedaje Bog Izvor Apsolutne Istine - Vjere, Apsolutne volje - Vjerozakona, Apsolutnih
6
Ku’ran (EL-Hadid, 3)3

Activity (12)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Emina Karic liked this
Mirza_Mustafawi liked this
mrfado liked this
majmunce liked this
Emina Che liked this
HogarXP liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->