TRITE

NOVCA
I KAPITALA
Dr Jovan Sejmenovi,
redovan profesor
1. ta je trite?
a)Trite je prostor na kome se obavlja ramjena roba i !sl!"a #
b) Trite je oblik ramjene rali$iti% proivoda i !sl!"a posredstvom nov&a #
&)Trite ona$ava sistem svi% ekonomski% vea posredstvom nov&a, pri $em! dio trita $ine pon!da i
tranja i me%aniam trini% &ijena.
'. (on!da i tranja
)ova& je roba*s!dija ime+! prodav&a i k!p&a. (on!da i tranja se odvija na odre+enom
prostor!, vremen! i odre+enom &ijenom. to je vea &ijena , vea je i pon!da robe, p!tanja je !
tom sl!$aj! !vijek !lana. (!tanja pri tranji je silana, to na$i da k!pa& trai ni! &ijen!
pri $em! k!p!je vie robe.
-. (ojam finansijsko" trita
Finansijsko trite je organizovano mjesto i prostor na kome se
trae i nude finansijsko-novana sredstva i na kome se u
zavisnosti od ponude i tranje formira cijena tih sredstava.
Cijena novanih sredstava na finansijskom tritu je u stvari
kamatna stopa. Kamata zavisi od iznosa novanih sredstava i
vremena. Ako je vremenski rok manji i kamata je manja i obratno.
ak!e"finansijska trita predstav!jaju nain putem koga naje#e
preduze#a i drava pribav!jaju dodatna sredstva za svoje
investicione projekte i javne potrebe a!i i mogu#nost za
investitore da u!au svoja s!obodna sredstva kako u tenji za
njihovo rea!no ouvanje protivu inf!acije" tako i u nastojanju da
kroz stope prinosa obezbijede njihovo rea!no uve#anje.
$o praktino znai" prenos novanih sredstava sa onih fizikih i
pravnih !ica koja raspo!au ve#im s!obodnim iznosima" od onih
koji ih e!e i!i mogu samosta!no u!oiti" na ona fizika i pravna
!ica iji je dohodak nedovo!jan za finansiranje teku#ih i
razvojnih p!anova i programa iz ob!asti proizvodnje" potronje"
prometa i us!uga za koje se pretpostav!ja da su drutveno i
ekonomski opravdani
4. Podjela finansijskog tri!ta
1. $rite novca% trite ira!nog novca" eskontno i !ombardno"
kreditno trite" trite kratkoronih vrijednosti&
2. $rite kapita!a% trite kredita" kreditno investiciono"
hipotekarsko" trite vrijednonosnih papira" obveznica" dionica i
derivatnih finansijskih istrumenata&
3. evizno trite% specifian ob!ik 'internaciona!no trite novca(.
".Poslo#i na finansijsko$ tri!t%
Vrsta finansijskog tri!ta na ko$e se o&a#ljaj%' gla#ni je kriterij%$ (odjele (oslo#a na finan. t.
Na no#)ano$ t. % osno#ne (oslo#e %&rajaj% se da#anje i %*i$anje kratkoro)ni+ kredita' k%(o#ina i
(rodaja kratkoro)nog no#,a' kratkoro)ni+ +artija od #rijednosti' eskontni+ $jeni,a' k%(o(rodaja
de#i*a.
Na tri!t% ka(itala % (oslo#e s(adaj% k%(o#ina i (rodaja d%goro)ni+ no#)ani+ sredsta#a- ka(itala i
+artija od #rijednosti kao !to s%. o&#e*ni,e' ak,ije' #a%)era' ,ertifikata. Na tri!t% ka(itala i no#,a
(ostoje d#ije #rste (oslo#a. PRO/PTNI I TER/IN0KI.
PRO/PTNI (oslo#i se na*i#aj% i s(ot' ke! ili goto#inski' transak,ija se i*#r!a#a od$a+' a najkasnije
od 1 do " dana ra)%naj%2i od dana skla(anja (osla.
TER/IN0KI (oslo#i se karakteri!% ti$e da se k%(o(rodaja i*#r!a#a % na(rijed %t#r3eni$ daljni$
% na(rijed %t#r3eni$ roko$ koji (o)inje te2i sa isteko$ (osljednjeg dana *a i*#r!enje %go#ora. Kod
o#i+ %go#ora (ris%tni s% k%rse#i' ka$atni$ i kreditni ri*ik kod o&ije &anke.
.. (ojam, f!nk&ija i na$aj nov$ano" trita
)ovano trite je dio ukupnog finansijskog trita na kome se
trguje novcem" kratkoronim vrijednosnim papirima sa rokom
dospije#a do jedne godine dana.
(ojam nov$ano" trita podra!mijeva /
- instituciona!no definisan prostor i vrijeme&
- ponudu i tranju novca" novanih sredstava u vidu kratkoronih
kredita"te kratkoronih vrijednosnih papira" uesnike"
- instrumente novanog trita"
-*tehno!ogiju* rada.
NOV4ANO TRITE
a) Trite iralno" nov&a,
b) 0skontno i lombardno trite,
&) 1reditno trite, i
d) Trite kratkoro$ni% vrijednosni% papira.
2. (ojam trita nov&a
$rite novca je dio novanog trita koji predstav!ja
organizovani instituciona!ni mehanizam sa tano utvr+enim
uesnicima" njihovim pravima i obavezama" definisanim prostorom i
vremenom funkcionisanja" i regu!isanim us!ovima pod kojima se
obav!jaju finansijske transakcije i tehno!ogija rada. ,amim tim"
trite novca se raz!ikuje od novanog trita.
-az!ika se og!eda u s!ijede#em %
-----------------------------------------------------------------
--------------------------
.pis novano trite
trite novca
-----------------------------------------------------------------
--------------------------
/esnici svi subjekti finansijskog
sve banke i
sistema jedne emlje spe&ijaliovane
finansijske or"ania&ije
0redmeti rada - novana srestva - novana
sredstva
- vrijednosni papiri -
vrijednosni papiri
- devizna sredstva
- krediti.
3. (ojam i nastanak nov&a
)ova& je nastao ! period! prvobitne lj!dske ajedni&e, tj sa
pojavom vika vrijednosti.
)aime,pojava vika vrijednosti nametn!la je potreb! da se
ramjenom robe,odre+eno !potrebno dobro idvaja, i kod
!$esnika ! pro&es! ramjene se namee, kao sredstvo
ramjene.
4amjena robe / ravoj oblika vrijednosti robe
a) (rost ili sl!$ajni oblik vrijednost /
b) (otp!niji ili ravijeniji oblik vrijednosti robe,
&) 5pti oblik vrijednosti robe, i
d) )ov$ani oblik vrijednosti robe.
a) (rost ili sl!$ajni oblik vrijednosti robe
4 61) / 4 6 ' ), ili
1 koa 7 18 strijela.
1 koa predstavlja relativni oblik, a 18 strijela ekvivalentni oblik vrijednosti robe
b) (otp!niji ili ravijeniji oblik vrijednosti
41 18 strijela
4 7 4' ili 1 koa 7 9 sjekira
R5 16 kg )aja
&) 5pti oblik vrijednosti
41 18 strijela
4' 7 4 :;: 9 sjekira 7 1 koa
4- '8 k" $aja
Novani oblik vrijednosti
se postie ono" momenta kada odre+ena roba ! odre+enom vremen!
Stekne monopol ! vrenj! opte" ekvivalenta.
:storijski posmatrano, ta roba , nova& naj$ee je bila lato, srebro i
Dr!"i plemeniti metali.
<e+!tim, ! po$etk! nastanka robno , nov$ane privrede pojavljivala s! se i
neka dr!"a dobra koja s! vrila f!nk&ij! nov&a / stoka, koa, platno.
Dananja rije$ =platiti> !ka!je da se kao nova& koristilo platno.
:pak , daleko vie se koristio metalni nova&, iskovan od lata, srebra i
dr!"i% plemeniti% metala.
)aj$ee nova& se kovao od lata i srebra. ?ko je nova& kovan samo od
lata ili samo od srebra rije$ je o tv. monometalim!.
?ko je kovan istovremeno i od lata i od srebra rije$ je o bimetalim!.
(ri kovanj! nov&a drava odre+!je vrst! i koli$in! metala koj! treba da sadri jedna nov$ana jedini&a,
tj. kovni$k! stop!.
7. Pa(irni i $etalni no#a,
1eta!ni novac postepeno iezava. 0opis o ve!iini" teini i
ob!iku novca donosi!a je drava. $akav novac se zvao moneta.
$akav novac se zove moneta" a ona podrazumijeva jednostavan znak
i ime novca" a javi!i su se i prob!emi oko p!a#anja manje
vrijednosti roba i zato do!azi do pojave papirnog novca.
0ojav!juje se papirni novac. /!ogu novca vre pismeni na!ozi koji
nemaju nikakvu vrijednost. )jegova vrijednost og!eda se u tome
samo to funkcionie u prometu. ak!e"vrijednost papirnog novca
zavisi od pokri#a robama i masom roba koje mu stoje nasuprot" a
ne z!atom koje reprezentira.
/nutar granice jedne zem!je" papirni novac je u odre+enom dije!u
reprodukcije potpuno zamijenio punovrijedni 'z!ato( novac. /
me+unarodnim p!a#anjima ne. $amo novac su konvertibi!ne novanice.
8%nk,ija no#,a
1. @!nk&ija nov&a kao mjera vrijednosti,
'. @!nk&ija nov&a kao sredstva ramjene ili prometno" sredstva,
-. )ova& kao plateno sredstvo,
A. )ova& ! me+!narodnim plaanjima 6 savjetski nova& ).
9. )ova& kao bla"o
1. @!nk&ija nov&a kao mjera vrijednosti * je najna$ajnija f!nk&ija nov&a. (omo! nje , rali$ite robe i
!sl!"e postaj! !poredive i ramjenljive.
Da bi se nekom robom stvarno mjerila vrijednost dr!"e robe mora se odrediti neka mjera, tj mora se
!tvrditi tv. mjerilo &ijene.
(otrebno je imati ! vid! da svaka roba ima svoj! vrijednost. Brijednost robe se o"leda ! koli$ini
opredmeeno" apstraktno" rada !loeno" ! njen! proivodnj!
Novac kao mjera vrijednosti
0rimjer 2. 0retpostavimo da se %
2 kompjuter proizvede za 3... asova&
2 tampa se proizvede za 2... asova&
Kako se mogu ove dvije robe me+usobno upore+ivati i
razmjenjivati. $o se moe uraditi ako drava utvrdi teinsku
jedinicu. 0retpostavimo da je to 2gr.z!ata" za iju proizvodnju
je potrebno 3 asa.
)a osnovu teinske jedinice- 2gr.z!ata omogu#uje se da se sazna %
a( ko!iko je puta vrijednost jednog kompjutera ve#a od
vrijednosti jednog tampaa" i
b( ko!iko se tampaa moe dobiti za jedan kompjuter.
0o!aze#i od datih podataka proizi!azi %
1 kompj!ter 7 '.888 $asova 71888 "r. lata61"r7'$as#1888"r7'888$as).
2 tampa 4 2.... asova 4 5.. gr.z!ata ' 5.. gr.z!ata 6 3
asa4 2... asova.
7a 2 kompjuter se moe dobiti dva tampaa.
7!ato ne funkcionie u p!atnom prometu u ob!iku grumena " ve# kao
novac iji ob!ik"teinu" fino#u i ime odre+uje drava. $ako
utvr+en novac naziva se moneta.
0rimjera radi neka je jedan gram z!ata jednak jednom do!aru" koji
predstav!ja novac na osnovu koga se utvr+uju i upore+uju
vrijednosti kompjutera i tampaa.
)a osnovu datih podataka proizi!azi %
2 komjuter'3... as.(42...gr.z!ata&
2... gr.z!ata 6 2 do!ar42.... do!ara&
2tampa'2...as.( 4 5.. gr.z!ata&
5.. gr.z!ata 6 2 do!ar 45.. do!ara.
8ta predstav!jaju iznosi % 2.... i 5..do!ara9
0redstav!jaju cijene robe. Cijena je novani izraz vrijednosti
robe" i!i vrijednost robe izraena u novcu.
Cijena robe se mijenja ' pove#ava i!i smanjuje( zavisno od niza
faktora kao npr. %
a( vrijednosti robe&
b( vrijednosti novane robe&
c( promjena mjeri!a cijene" drugih trinih faktora ' ponude"
tranje i s!.(.
):;AC KA: <=A>:
Sav nova& se ne !troi. Jedan dio se adrava , tedi. :vla$i se i prometa, tea!rie se. (ostepeno nova&
se !veava to se ! ekonomiji naiva "rtanje bla"a.
No#a, kao sredst#o (la2anja
:va funkcija novca nasta!a je u razvijenijim novanim sistemima.
?ma neko!iko svojih karakteristika. )aime" pri!ikom razmjene moe
se desiti da se roba da kupcu uz odgo+eno p!a#anje. $ako+e deava
se da se prvo izvri nap!ata a tek onda isporuka robe" - u
naprijed p!a#anje. / prvom s!uaju kupac postaje dunik.
SBJ0TS1: )5B?C
Karakteristina funkcija novca za spo!jnu razmjenu i!i trgovinu.
:vdje postoji niz oteavaju#ih oko!nosti da novac nesmetano
obav!ja svoju funkciju. ;e!iki broj zema!ja na svojoj teritoriji
zabranjuju da se kao sredstvo p!a#anja koristi drugi novac" itd.
$ada se novac pretvara u novac te zem!je"tj obav!ja se zamjena
novca.
96. Odre3i#anje (otre&ne koli)ine no#,a % o(ti,aj%
1eta!istika teorija- jedino p!emeniti meta!i i to prvenstveno
z!ato i srebro mogu biti novac. 0apirni novac moe funkcionisati
samo dok postoji uvjerenje da se moe zamijeniti za meta!ni novac.
$erija funkciona!ne vrijednosti- vrijednost novca vezuje za
njegovu funkciju kao prometnog sredstva.
1vantitativna teorija o nov&!* polai od k!povne vrijednosti nov&a. Brijednost nov&a avisi od
odnosa koli$ine nov&a ! opti&aj! i koli$ine roba i !sl!"a koje se trebaj! ramijeniti .1oli$ina
nov&a je avisna od nivoa &ijena i mase roba.
)m 4 @ 6 p& 0 4 )mA@
)m 4 B........ K1&
@ 4 C........ komada
p 4 B........AC........4 3
-adna teorija vrijednosti )m4 @ 6 cA b
ohodovna teorija )m 4 ) A b
$eorija inf!atornog jaza )m 4 0 D 8
,avremene teorije
)m 7 64& , 1& D Dp , 1om)Eb
11. (rimarno i sek!ndarno trite nov&a
)a sek!ndarnom trit! nov&a !$esni&i s! /
a( prodavci E svi v!asnici bi!o koje F; $) " koji e!e da ove F;
da!je prodaju& ' 0:)/A (.
b( kupci E svi v!asnici novanih sredstava koji e!e da kupe
F;. '$-AG)HA(.
1!po*prodaja mora da sadri na svome blanket! jasna pravila i pojmove tr"ovine , koji se odnose na
/
* !tvr+ivanje nominalne &ijene ili nominalne vrijednosti#
* !tvr+ivanje &ijene kotanja, odnosno prve k!poprodajne &ijene, i
* na !tvr+ivanje dr!"e i svake dalje prodajne &ijene FB T).
)ominalna vrijednost , nov$ani inos koji je !pisan na njenom blanket!#
Cijena kotanja , je inos koji k!pa& mora platiti emitent! kod prve prodaje#
Trina &ijena , po kome se prodaje FB dr!"i i svaki naredni p!t 6 prodaja na sek!ndarnom trit!.
Nominalna vrijednost
(rimjer/ Gla"ajni$ki apis CG emitovan je dana =H>. Dospijeva a naplat! nakon -8 dana od dana
emitovanja, tj H D -8. :ma nominaln! vrijednost od 1.888,88 1<. Iodinja kamata inosi 13J.
(rva prodaja na dan =H> 7 1.888,88 1<. )a dan dospijea, tj. nakon -8 dana 6 H D -8) inosie
1.819,88 1<. To na$i da se obebje+!je pri%od od 19,88 1<. 61.888,88 ,61888 K -8 K 13J /
-..888).
(rimjer / Dravna obveni&a koja se emit!je na dan =H> ima nominaln! vrijednost od 1.888,88 1<.
)aplata se
moe ivriti a L8 dana .Diskontna stopa 7 13J "odinje. (rva prodajna &ijena ove FB na dan =H> bie
L99,88
1<. 6 1.888 , 61.888KL8K13) / -..888.
Dakle, k!pa& k!p!je FB a L99 1<, da bi na dan dospijea, tj a L8 dana dobio 1.888 1< to je
nominalna vrijednost ove FB. )ominalna vrijednost je vea od prve prodajne &ijene a 19 1< .
Cijena kotanja
CK je novani iznos koji kupac plaa kod prve kupovine. Ona predstavlja
nominalnu vrijednost umanjena za kupoprodajne trokove , ili za posrednike
trokove ako ih ima.
Primjera radi CB prodaje svoj blaajniki zapis od !."""K#
za 990 KM. To znai da su trokovi 10 KM.
$ sluaju %& sa diskontom, cijena kotanja je ustvari nominalna vrijednost
umanjena za diskont i trokove.
'pr. CB prodaje dr(avne obveznice ija je cijena kotanja )*+ K#.
diskont , *+ K#- .rokovi , !"K#. 'ominalna vrijednost iznosi !."""K#
1-. M$esni&i na trit! nov&a /
centra!na banka kao monetarna v!ast&
b( pos!ovne banke kao osnovni inioci i nosioci trgovine novcem" i
c( specija!izovane i za to posebno ov!a#ene posrednike fin.org.
kao znaajni uesnici u trgovini" prije svega kratkoronih
hartija od vrijednosti i kao jedini posrednici izme+u centra!ne
banke i pos!ovnih banaka na jednoj strani i ve!ikog broja sitnih
novanih sredstava na drugoj strani.
,va osta!a drutveno-pravna !ica i fizika !ica mogu koristiti
trite novca indirektno" tj preko zvaninih uesnika i to %
drava i paradravne institucije i organizacije preko centra!ne
banke&
b( sva druga pravna i fizika !ica preko pos!ovne banke i!i zato
posebno ov!a#ene posrednike organizacije.
1A. Centralna banka kao !$esnik na trit! nov&a
Centralna banka * je najvaniji !$esnik na trit! nov&a. Ta i takva njena vanost proiilai i njeno"
mjesta i !lo"e koj! ima i ostvar!je ! f!nk&ionisanj! trita nov&a.
)ajna$ajnija !lo"a &entralne banke /
(otp!no je samostalna ! re"!lisanj! , propisivanj! i sprovo+enj! pravila ponaanja,f!nk&ionisanja i
na$ina rada na trit! nov&a, koja s! obave!j!a a sve
Centralna &anka-%)esnik na tri!t% no#,a
Centra!na banka samosta!no utvr+uje us!ove pos!ovanja na tritu
novca. onosi od!uke vezane za %
- cijenu novca izraenu u ve#oj i!i manjoj eskontnoj i diskontoj
stopi"
- obim ponude izraen u pove#anju i!i smanjenju novanih
kontigenata&
- obim tranje izraen u pove#anju i!i smanjenju obavezne
rezerve" i
- obim javnog duga izraenu u prodaji i!i kupovini dravnih
hartja od vrijednosti.
)a osnovu ovih injenica proizi!azi da je C< praktino osniva"
organizator" regu!ator i kontro!or ukupnih pos!ovnih doga+aja i
radnji koje se deavaju na tritu novca.
$rite novca je osnovni mehanizam putem i preko koga C< svojim
instrumentima ' 1K0" eviznom po!itikom" Fiska!nom po!itikom i
po!itikom unutranjeg i spo!jnjeg duga( ostvaruje sve svoje
ci!jeve i zadatke. ,ituacija na tritu novca tako postaje
osnovni indikator stvarnog stanja stvari u ekonomiji jedne
zem!je. 0romjene diskontne i eskontne stope" stope obavezne
rezerve" obima kredita dravi" obima i us!ova kredita i druge
aktivnosti C<" imaju direktan i neposredan odraz na promjene na
tritu novca.
9". PO0LOVNA :ANKA
0os!ovna banka na $) moe se pojaviti na dva naina%
2. moe imati pos!ovni odnos sa C<" i
3. moe imati pos!ovni odnos sa drugim uesnicima na tritu novca
koji tako+e moraju imati svojstvo !egitimnog uesnika na tritu
novca.
7a sticanje svojstva uesnika na tritu novca 0< mora
ispunjavati odre+ene predus!ove i to %
a( mora imati svoj G-. ,tanje na G- mora biti poznato C< svakog
momenta&
b( mora biti u pos!ovnom odnosu sa C< na podruju izdvajanja i
dranja obavezne rezerve i osta!ih instrumenata kreditno-monet. i
dev. po!itike.
c(mora biti samosta!na finansijska institucija osnovana po zakonu
o bankama i imati svojstva pravnog !ica" i
d( mora imati poseban organizacioni dio E s!ubu" tehniki i
kadrovski osposob!jenu za obav!jaje pos!ova na triti novca.
0os!ovna banka" uko!iko obav!ja pos!ove na $) za nekog drugog
koji ne uestvuje na $)"mora te pos!ove sa drugim uesnikom
obav!jati u svoje ime.
9;. 0PECI<ALI=OVANA I =A TO PO0E:NO OVLA>ENA PO0RE?NI4KA 8INAN0I<0KA
OR@ANI=ACI<A
- je tre#i tip uesnika na tritu novca. $o je finansijska
organizacija koja je specija!izovana za finansijske transakcije
na tritu novca i koja je za tu vrstu dje!atnosti dobi!a posebnu
dozvo!u i ov!a#enja od centra!ne banke.
,ve institucije koje se mogu baviti novanim transakcijama na
tritu novca moemo svrstati u dvije grupe %
0rvu grupu ine posrednici koji novane transakcije obav!jaju u
svoje ime i za svoj raun. / ovu grupu spadaju najve#i broj
diskontnih i!i eskontnih finansijskih organizacija" novanih
fondova i s!. :snovni zadatak je obav!janje pos!ova eskontnih i
!ombardnih kredita" pos!ova kupovine i prodaje novanih sredstava
i hartija od vrijednosti i dr. finansijskih transakcija na
novanom tritu.
rugu grupu ine posrednike finansijske organizacije E brokeri
koji pos!uju u tu+e ime i za tu+i raun. 7adatak im je da na $)
dovode u vezu kupca i prodavca novanih sredstava i hartija od
vrijednosti bez angaovanja svojih sredstava.
9A. IN0TRB/ENTI TRITA NOVCA
2. 1e+ubankarska kupoprodaja novca E svodi se na kupovinu i
prodaju sa!da na kontima 0<. -ije je na uzimanju i davanju %
a( nevnog i b( $erminskog novca.
a) (od dnevnim nov&em smatra se svako potraivanje na kont!, tj svaki viak likvidni% sredstava koja
(G kao ovlaeni !$esnik pon!di nekom ainteresovanom !$esnik! /
a) na rok od jedno" dana ili s!tradan ili 'A sata od dana kada je !imala& nov&a dobio na svoj ra$!n, ili
b) sa otkanim rokom od jedno" dana, ili 'A $asa ili sa val!tom s!tra.
$o znai da banka koja je na $) uze!a tzv dnevni novac obavezna
je narednog dana ' sutra( da iznos novca stavi na raspo!aganje
banci od koje ga je uze!a.
?!i pak"banka koja je na tritu novca uze!a novac sa otkaznim
rokom od jednog dana "koristi#e taj novac sve do dana otkaza"
p!us jedan dan. :tkaz moe zahtijevati banka dava!ac kao i banka
koja je novac primi!a i to u svako vrijeme do kraja radnog dana.
b( $erminski novac E je svaki sa!do potraivanja na G-. /stvari
to je svaki viak !ikvidnih sredstava koja 0< ponudi nekom
zainteresovanom uesniku na rok od %
- jednog do tri mjeseca u primjeru trita novca )jemake i!i
Hapana"
- jednog do dvanaest mjeseci u primjeru trita novca osta!ih
zema!ja.
$erminski novac" za raz!iku od dnevnog novca koji se smatra
pos!ovno nepouzdanim " predstav!ja i pokazuje karakteristike
stabi!nog izvora bankarskih sredstava i to naroito onaj novac
iji su termini tri i!i vie mjeseci. , toga"terminski novac je
ve#eg kva!iteta i za primaoca ima znaajne prednosti nad dnevnim
novcem" izme+u osta!og i zbog toga to se njegovo dospije#e
unaprijed zna pa s tim u vezi i njegovo vra#anje se moe
p!anirati. ,ag!asno tome" terminski novac je tzv novac sa
utvr+enom va!utom vra#anja i!i po isteku odre+enog otkaznog roka
koji ne moe biti kra#i od mjesec dana niti dui od godinu dana"
tzv terminski novac sa otkaznim rokom.
9C. DARTI<E O? VRI<E?NO0TI NA TRITB NOVCA
ta s! %artije od vrijednosti
0od hartijama od vrijednosti sa kojima se obav!jaju novane
transakcije na tritu novca podrazumijevaju se samo one hartije
od vrijednosti koje su emitovane"odnosno izdate od strane C< "
kao i one koje su od nje dobi!e neku vrstu sag!asnosti da su to
hartije trita novca i da se sa njima moe trgovati na
organizovanom naciona!nom tritu novca. ak!e" da !i #e se neka
hartija od vrijednosti" van izdanja C< " smatrati hartijom
trita novca i!i ne" od!uku o tome donosi autonomno i isk!juivo
C<.
,utina je u spremnosti C< da % a( tu i takvu hartiju od
vrijednosti prog!asi podobnom za diskont i za svoje pos!ovne
transakcije u okviru po!itike otvorenog i zatvorenog trita" i
b( da tu hartiju od vrijednosti rediskontuje ne terete#i pri
tome rediskontni kontigent banke ija se hartija od vrijednosti
uzima u rediskont. -ediskontni kontigent je obim novca koji C<
odobrava 0< sa isk!juivom namjenom pov!aenja sredstava iz tog
kontigenta od strane 0< koja je mjenicu rediskova!a kod C<.
!). &rste tr(ita
!. Otvoreno tr(ite / javna emisija i trovina %& bilo onima koji su kreditni
0obveznice1 ili onima koji su vlasniki 0dionice1.
2. Kreditno tr(ite / kratkorono, srednjorono i duorono zadu(ivanje.
3. 4oovoreno ili uovoreno tr(ite / prodaja %& se provodi privatnim plasmanom
jednom ili nekolicini velikih 5in.inst., boatim pojedincima-
*. 6amostalno tr(ite / je tr(. na kojem sami transaktori neposredno tra(e partnera
da bi ujedinili ponudu i tra(nju. 'a ovom tr(. nema ana(ovanja spec. inst. jer se
vri tr. sa %& koje se tra(e veoma rijetko. Karkteristino / za mala preduzea.
+. Brokersko tr(ite / je tr(ite posrednika 0brokera1 koji rade za proviziju u tu7e
ime i za tu7i raun .
Fartije od vrijednosti sa kojima se obavljaj! nov$ane transak&ije na trit! nov&a s! na$i ! prin&ip!
diskontne %artije kojima se asnivaj! k!poprodajni odnosi na trit! nov&a , prije sve"a /
* dvije poslovne banke#
- jedne pos!ovne banke i centra!ne banke&
- drave i centra!ne banke&
- drave i pos!ovne banke" i
- drave i njenih organizacija"
,ve hartije od vrijednosti mogu se svrstati u tri osnovne grupe i
to %
2. hartije od vrijednosti drave i!i posebnih paradravnih
institucija" kao to su % dravne obveznice" dravne mjenice i
b!agajniki zapisi&
3. hartije od vrijednosti C< kao to su b!agajniki zapisi"
I.hartije od vrijednosti privatnog izdanja 'firmi i
dr.organizacija( kao to su % bankarski akcepti i privatni
diskontni papiri raznih vrsta.
16. ?ra#na o&#e*ni,a i dra#ni &lagajni)ki *a(isi
Dravne obveni&e i dravni bla"ajni$ki apisi s! jedne od najvaniji% %artija od vrijednosti na
trit! nov&a. To s! apisi treora <inistarstva finansija koji sl!e a kratkoro$no finansiranje
privremeni% b!detski% defi&ita, ili refinansranje ranije idati% dravni% obveni&a. Beoma s!
si"!ran ivor finansiranja jer se na strani emitenta nalai dravna bla"ajna. Sto"a a investitore
s! vrlo atraktivan finansijski instr!ment.
?zdavanjem dravnih obveznica drava ostvaruje dva ci!ja. 0rvi"
to prikup!ja s!obodna novana sredstva od privrednih subjekata
za svoje potrebe " tj za pokri#e trenutnog budetskog deficita.
rugi" drava smanjuje i!i e!iminie svoje zahtjeve za kreditom
kod C< ime se otk!anja mogu#nost deficita u budetu.
ravna obveznica " na svom b!anketu" mora da sadri e!emente i
obi!jeja koji je ine hartijom od vrijednosti i to
- naziv izdavaa& - reg.br.obveznice& - kamatnu " odnosno
diskontnu stopu& - nomina!ni iznos na koji obveznica g!asi& -
zakonska osnova po kojoj se obveznica izdaje& - rok dospije#a&
- mjesto isp!ate& - da !i obveznica g!asi na ime i!i na
donosioca" i - potpis izdavaoca obveznice.
Dravne obveni&e se emit!j! sa rokovima dospijea od L8 do 138 dana. 0mit!j! se kao %artije od
vrijednosti "dje se prinos ostvar!je ! isplati nominalne vrijednosti o dospje! koja je vea od
&ijene koja je plaena pri k!povini. Stopa prinosa se ira$!nava po form!li .
)B * C1 -.9
S( 7 NNNNNNN K NNNNN
C1 GD
Idje je/
o sp 4 stopa prinosa za godinu&
o nv 4 nom.vrij. koja se isp!a#uje&
o ck 4 cijena kupovine" i
bd = broj dana dosije!a.
"1. #la$ajniki zais centralne banke
Gla"ajni$ki apis 6GO) CG predstavlja instr!ment pomo! ko"a
CG ostvar!je &iljeve politike otvoreno" trita, <1( i politike stabilno"
nov&a. (rodaj!i i k!p!j!i svoje bla"ajni$ke apise CG na jednoj strani
re"!lie optimaln! nov$an! mas!, a na dr!"oj strani !skla+!je pon!d! i
tranj!, pa prema tome i &ijen! nov&a na trit! nov&a .)a taj na$in se
obebje+!je optimalna likvidnost !k!pno" bankarsko" i finansijsko" sistema
emlje. Gla"ajni$ki apis CG se ralik!je od GO drave i (G. )jime, neke ravijenije
emlje, npr. )jema$ka, idaj! =beskamatni bla"ajni$ki apis> radi
obebje+ivanja sredstava a pokrie tek!e" b!+etsko" defi&ita, tj a iste
namjene a koje idaj! se dravne obveni&e. )a taj na$in poveava se
tranja a ovim vrijednosnim papirom. GO je prenosiva potvrda banke idavao&a,koja "lasi na
odre+eni nov$ani inos deponovan kod nje sa odre+enim rokom dospijea obi$no 1 do1' mjese&i,
sa odre+enom kamatom.
:lagajni)ki *a(is ,entralne &anke
* mora na svom blanket! da ima sledee elemente /
,erijski broj& - naziv C< izdavaoca& - oznaku da je
J<!agajniki zapis*&
1jesto i datum izdavanja"nomina!ni iznos i oznaku da g!asi na
donosioca&
Kamatnu i!i diskontnu stopu& - datum dospije#a& -potpis guvernera
C<. ?zdaju se na rok od K do L. dana.
$ekst <7 u principu treba da g!asi %
ana 3..22.3..M. g. Centra!na banka ,arajevo" p!ati#e donosiocu
ovog b!agajnikog zapisa 2.... K1" s!ovima % hi!jaduK1&
0!ativo u NNNNNNNNNN" kod centra!ne banke.
11. :ankarska (ot#rda o de(o*it% E ?e(o*itni ,ertifikat
Depoitni &ertifikat predstavlja %artij! od vrijednosti koj!
idaj! poslovne banke. )ovije" je dat!ma. (rvi p!t je
emitovana ! S?D 1L.8."od. To je bankarska potvrda koja
"lasi na donosio&a, sa ta$nim rokom i kamatom.
0misij! depoitno" &ertifikata vri (G, a k!p&i s! pravna
i fii$ka li&a. <ora da sadri obavene elemente /
* broj i onak! da je depoitni &ertifika# * naiv banke koja "a je idala i dat!m i mjesto idavanja# *
inos na koji je emitovan#* onak! da "lasi na donosio&a# * rok dospijea i kamatn! stop!# *
akonsk! re"!lativ! i potpis ovlaene banke.
Depoitni &ertifikat ! odnos! na obi$ni oro$eni depoit ima odre+eni% prednosti i nedostataka.
(rednosti s!/
*jednostavnost prenosivosti sa jedno" na dr!"o" vlasnika#
*daleko veem stepen! likvidnosti# * veoj mo"!nosti da se
sredstva depon!j! po vioj kamatnoj stopi, !koliko je
o"rani$ena kamatna stopa na depoite oro$ena na krai rok#
*postojanje manje" riika a !loena sredstva i jednostranom
prenos! prava svojine prostom predajom i r!ke ! r!k!.
)edosta&i / * vei trokovi# * neto nia kamatna stopa ! odnos! na neke dr!"e oro$en depoite.
15. :ankarski ak,e(t
<ankarski akcept i!i kako se esto naziva akcept menine trate
je kratkorona hartija od vrijednosti komercija!nog karaktera"
koja samo pod odre+enim us!ovima koje odredi C< moe biti hartija
od vrijednosti trita novca.
Kao jedan od ob!ika komercija!ne mjenice" bankarski akcept"
uvijek g!asi na vrijednost komercija!nog pos!a uve#anu za kamatu
do dospije#a roka" odnosno do roka nap!ate mjeninog iznosa.
Hedna je od najstarijih hartija od vrijednosti.
:snovna funkcija bankarskog akcepta je sadrana u mogu#nosti
banke da kreditira odre+eni posao svoga komitenta iz tu+ih izvora
novanih sredstava" naje#e iz sredstava C<. $u+a sredstva se
obezbje+uju reskontom meninog akcepta kod druge 0< i!i kod C<.
)a taj nain banka dobija novana sredstva u visini diskontovane
nomina!ne vrijednosti E naje#e do L. dana. <ankarski akcept
g!asi na ime i moe se prenositi samo cesijom.
:n mora da sadri % neopozivu naredbu da se isp!ati odre+ena suma
novca& ime osobe koja treba da izvri p!a#anje& mjesto p!a#anja&
ime !ica kome i!i po ijoj naredbi treba da se izvri p!a#anje&
datum i mjesto izdavanja & potpis izdavaoca& oznaku akcepta& ime
akceptanta" datum i mjesto akcepta& potpis akceptanta i oznaku i
e!emente trgovinske transakcije.
Kako se kreira bankarski akcept 9 /voznik pribav!ja akreditiv od
svoje banke i sa poru+binom ga dostav!ja izvozniku i njegovoj
banci. ?zvoznik" po prijemu porudbine i potvrde o prispije#u
akreditiva" vri isporuku robe kupcu. okumenta o isporuci
pros!ije+uje i kreira trasiranu mjenicu 'neovjereni bankarski
akcept(" po naredbi ' na donosioca( sa dospije#em koje koincidira
sa predvi+enim prijemom robe od strane uvoznika. 1jenica
'neovjereni bankarski akcept( ovjerom kod banke uvoznika postaje
efektivan bankarski akcept i vra#a se banci uvoznika. <anka
uvoznika moe saekati dospije#e i!i" uz pravian diskont"
prodati prije dospije#a bankarski akcept na sekundarnom tritu i
isp!atiti izvoznika. 0rijemom isporuke uvoznik vri p!a#anje
svojoj banci koja time stie sredstva za isp!atu bankarskog
akcepta o njegovom dospije#u.
,utina bankarskog akcepta je u tome to banka izvoznika moe da
povue pripadaju#a sredstva i prije roka dospije#a prodajom
akcepta na sekundarnom tritu uz odgovaraju#i diskont.$ako banka
izvoznika moe da kreditira odre+eni posao svoga komitenta i bez
angaovanja svojih sredstava.Krajnji imaoc bankarskog akcepta o
roku dospije#a ima pravo na potraivanje u odnosu na banku
uvoznika.
2*. Te+nologija rada na tri!t% no#,a
8obuhvata 9
!. Oranizaciju rada na tr(itu novca kod pojedinih uesnika-
3. <ankarske operacije na tritu dnevnog i terminskog novca" i
I. bankarske operacije na primarnom i sekundarnom tritu hartija
od vrijednosti trita novca.
1. 54I?):O?C:J? 4?D?
Svaki od !$esnika na tr.nov&a mora da ima ! okvir! svoje finansijske instit!&ije poseban
or"ania&ioni dio koji se isklj!$ivo bavi nov$anim transak&ijama tv. = 5r"ania&ioni dio
sredstava i nji%ovo" disponiranja> ili jedinstveno = Trite nov&a>.
Dobrim radom ovo"a dijela banke, obebje+!j! se pred!slovi a f!nk&ionisanje banke ! &jelini, a oni
s! /
a( dnevna i!i asovna aurnost &
b( informaciona veza za evidenciju pri!iva i od!iva sredstava&
c( savreno disponiranje tim sredstvima u koordinaciji sa osta!im
sektorima u banci"i donoenja najraciona!nije i najoptima!nije
od!uke o p!asmanu vika i nabavci manjka novanih sredstava.
1. :ankarske o(era,ije na tri!t% dne#nog i ter$inskog no#,a
Transak&ije ime+! jedne poslovne banke sa dr!"om poslovnom bankom ili jedne (G sa CG. svode se
na pre"ovore dilera o visini inosa koji se k!p!je odnosno prodaje, rok! na koji se nova& !ima
ili n!di i kamatnoj stopi.
0rimjer % <anka JA* mora da p!ati 22..... K1 za svoje k!ijente.
?stog dana na svom G- sa oekivanim pri!ivom ima 2...... K1.
1anjak novca od 2..... K1 banka mora da kupi. $o moe uraditi
kupovinom od banke J<* na tritu dnevnog novca po ugovorenoj
kamatnoj stopi koja toga dana vai na tritu novca.
-. (osebne opera&ije sa %artijama od vrijednosti trita nov&a * ob!%vataj! /
a) prv! ili primarn! emisij!, odnosno plasman ili prodaj! %artija od vrijednosti. T) na tv. primarnom
trit! nov&a, i
b) poslovne opera&ije veane a dr!"! ili svak! dalj! k!poprodaj! %artija od vrijednosti T), tv.
sek!ndarno trite.
(rimarno trite FB T) je dio T) koje ob!%vata !k!pnost poslovni% opera&ija CG i ostali% !$esnika na
T) prilikom prve prodaje FB, dravni% obveni&a i bla"ajni$ki% apisa CG , kao i prve prodaje
FB (G i dr!"i% !$esnika na trit! nov&a / depoitno" &ertifikata# bankarsko" ak&epta itd.
Sek!ndarno trite vrijednosni% papira , predstavlja trite "dje se ponovo vri prodaja ili promet ve
emitovani% d!"oro$ni% vrijedosni% papira.
(oslovne opera&ije sa %artijama od vrijednosti javno*pravno" sektora / dravni% obveni&a i
bla"ajni$ki% apisa
CG prodaje ove FB (G ili nekim dr!"im ovlaenim !$esni&ima na trit! nov&a. (rodaja se vri na
na$in i pod !slovima koji !tvr+!je CG.
9. (oslovne opera&ije sa FB privatno" karaktera na T) / Depoitni &ertifikati, bankarski% ak&epata itd.
(G ili neki dr!"i ovlaeni !$esnik na T) , prodaje %artije od vrijednosti, a CG ili dr!"e (G odnosno
dr!"i !$esni&i na primarnom T) k!p!j! te FB.
'astavak
Tri!na ,ijene - Pri$jer
) E )omina!na vrijednost 4 2.... K1"
0 - Kamatna stopa 4 2B O godinje &
$ - dan prve prodaje..............................
I...I.3..C.god.&
- dan dospije#a..................................
I...2.3..5.god.& ' I.. dana(
; E dan kupoprodaje.............................. .2..L. 3..C.god.
- diskontna stopa 4 2M O.
T& 6 81.8L.'88A.) 7 1.829 1<.
Kamata od I...I.3..C. do I...2.3..5g. K 4 ' ) 6 p 6 t( % IM....&
K4 '2.... 6 2B6 I..( % IM.... 4 25. K1.
;rijednost hartije od vrijednosti na dan I...2.3..5 % 2.... D 25.
4 2.25. K1.
iskont ' novani iznos koji pripada kupcu( 4 K5 K1"a $c42..K5K1.
T&76)Dd)/61DdKv) / -..888 7 1.198 / 61D1. K 198) / -..888 7 L-8 1<.
1". Ka$ata kao ,ijena no#,a
8taje kamata 9
1amata je &ijena poajmljeno" nov&a.
Kamata je Jiraciona!ni* ob!ik cijene. )ije jednaka cijeni koja se
pozajm!juje nego samo njenom dije!u.
Teorije kamata
$eorija !ikvidnosti % ;!asnik novca se privremeno odrie od
potronje toga novca" ustupaju#i ga drugom na odre+eno vrijeme.
Oa to dobija odre+en! naknad! , kamat!.
1arksova teorija E kamata je cijena zajmovnog kapita!a i to
njegove produktivne upotrebe. ;ra#a se iz ostvarenog bruto
profita.
(rimjer / 188.888 1<# kamata 9J# :nos kamate 79.888 1<.
188.888 1<# prof.stopa 18J# br!to pri%oda718.8881<.
Vrste ka$atni+ sto(a
Kamate centra!ne banke
Pskontna stopa E predstav!ja kamatnu stopu po kojoj C< odobrava
kredite 0<.
=ombardna stopa predstav!ja kamatnu stopu po kojoj C< na bazi
za!oga hartija od vrijednosti daje kredite za !ikvidnost
pos!ovnim bankama.
iskontna stopa E je stopa po kojoj C< prodaje i!i kupuje
hartije od vrijednosti na $).
Diskontna stopa je rali$ita i avisi od vrste %artije od vrijednosti , roka nji%ovo" dospijea kao i
od sit!a&ije na
trit! nov&a.
0skontn! i lombardn! stop! CG javno objavlj!je. Diskontn! stop! )0.
5na je ponata tek nakon obavljanja transak&ije sa FB na T).
'..4avnotea pon!de i tranje nov&a
Kretanja na tri!t% no#,a
0ove#anje i!i smanjenje P, C<
0skontna stopa CG je najvaniji faktor koji djel!je na pon!d! i tranj! nov&a na T). S to"a bilo kakva
promjena 0S ima poseban na$aj na T).
(oveanje 0S CG , posk!plj!je nova&, tj eskontne kredite. To se primjenj!je kada na trit! nov&a do+e
do poveanja koli$ine nov&a ! opti&aj!. 6 Spre$avanje infla&ije).
Smanjene 0S vri se radi poveanja nov$ane tranje i podianja privredne aktivnosti.
tranja , pon!da , kamata.
"%. &ojmovno odre'enje tr(ita kaitala
1. )ta se odrazumijeva od samim kaitalom *
+a li je to nekakva materijalna stvar, da li je to novac, maina, reduze!e ili neto dru$o*
Kao od$ovor mo$lo bi se re!i da nijedna materijalna stvar sama za sebe nije i ne
mo(e biti kaital. -ni u odre'enim drutveno . ekonomskim odnosima ostaju
kaital.
/stvari, kaital je drutveni odnos roizvodnje koji omo$u!ava da se materijalna stvar,
materijalno dobro stalno uve!ava ili samoolo'uje.
0zra(eno uvidu 1ormule kaital je 2 N 3 4 3 N1 5 viak vrijednosti 6.
To znai , da ula$anje novca mora obezbijediti nje$ovo uve!anje2 N=N7m. &rimjer2
0zvrena je nabavka
robe u vrijednosti od 10.000 KM. 4oba je rodata za 11.000 KM. 4azlika od 1.000 KM
redstavlja
uve!anje , tj K 8 & 0 T 8 9.
Tri!te ka(itala
$rite kapita!a E je skup institucija" finansijskih instrumenata
i mehanizama pomo#u kojih se novana sredstva nude i trae
dugorono.$o je specija!nizovano trite na kome se trguje
dugoronim novanim sredstvima-kapita!om i dugoronim
vrijednosnim papirima. ,hodno tome" kada su nekome potrebna
investiciona sredsta on ih moe obezbijediti na tritu kapita!a
emituju#i obveznice ' zajmovni kapita!(" i!i emituju#i akcije
' akcijski kapita!(.
$rite kapita!a % 2( trite kredita" i 3( tr. ;rijednosnih
papira.
2( $r.kredita % a( kred.investciono i b( hipotekarno trite.
3( $r.vrij.papira % a( $r.obveznica i b( $r. Akcija.
1C. Vrste tri!ta ka(itala
Kreditno-inv.tr. je tr. na kome se nude i trae sredstva za
investicije'dui period(. $u se pojav!juju banke" preduze#a i dr.
finansijski subjekti" zavodi za osiguranje " investicioni fondovi
itd.
Fipotekarno trite E kapita! se koristi u formi hipotekarnih
kredita.
$rite hartija od vrijednosti dugoronog karaktera i!i trite
efekata"predstav!ja specifian ob!ik $K . Hav!ja se kao
- primarno" i!i emisiono" i
- sekundarno trite.
0rimarno $K odnosi se na prvu emisiju efekata" tj hartija od
vrijed. "i to . :bveznica i akcija. Ci!j- pribav!janje "
prvenstveno novanih sredstva.
,ekundarno $K odnosi se na kasniju kupovinu i prodaju ranije
emitovanih hartija od vrijednosti na primarnom tritu.
17. E$isije +artija od #rijednosti
irektna" 3. ?ndirektna" i I. ?nterna emisija.
irektna emisija % emitent vrijedn.papira i investitor su u
direktnoj vezi bez posrednika 'banke("
?ndirektna emisija - obavezno posredovanje banke&
?nterna emisija - vri se kada se emisija vri na osnovu dobiti
stvorene u preduze#u. ividenda se ne isp!a#uje u gotovom"ve# se
emituju dividendne akcije.
,a aspekta mjesta na kome se obav!jaju operacije sa F;" $K
predstav!ja jedinstvo%
a) Geransko" prometa i b) vanberansko" prometa.
<erzanski promet E predstav!ja ukupnost transakcija na s!ubenom
dije!u berze F;" odnosno efekata"kao instituciji $K.
;anberzanski promet E predstav!ja trite transakcije sa F; koje
se rea!izuju van s!.dije!a berze. 0o svome obimu ovaj promet je
ve#i od berzanskog
.:stvaruje se %
- u okviru berzanskog pos!ovnog prostora" na svim mjestima i u
svim prostorijama koje su van onih koje se smatraju s!ubenim&
- u bankama i drugim finansijskim posrednicima na tritu kapita!a
i naziva se me+ubankarski promet F; $K i!i tzv J a!terpromet
efekata*" i
- izme+u uesnika na $K" direktno i neposredno van berze i banaka
i naziva se s!obodnim prometom F; i!i J te!efonski promet
efekata*.
56. Ka(ital i njego#i #lasni,i
1. :vori kapitala /
a) tednja kao ivor kapitala / 1apital je odloena potronja na rok d!i od jedne "odine. 5snovni
motiv odla"anja potronje je adekvatnije troenje ! narednom period!. To je i osnov a !spjeno
f!nk&ionisanje trita kapitala. Dakle, tednjom se proivodi kapital.
Bremenski rok odla"anja troenja sredstava avisi od/
1. stope ostatka ;D i ?k!m!la&ije#
'. stope o$ekivano" pri%oda ! narednom period!#
-. stepena ravijenosti instr!menata a stim!lisanje odla"anja troenja, odnosno tednje, i
A. stepena ravijenosti i !spjeno" f!nk&ionisanja sek!ndarno" trita %artija od vrijednosti.
!. 6topa ostatka :4 0plate 1 i akumulacije
+ = & 7 ) :e!a tednja 3 ve!a je i mo$u!nost da !e i vremenski eriod odla$anja
otronje biti du(i od 1" mjeseci.
+ = 1.000 KM ; & = <00 KM ; ) = =00 KM. / toku $odine iznos od =00 KM tj. tednje se
otroi. >e li ostvaren kaital * N? @
) = =00 KM. / toku $odine otroi se A00 KM. -stalo je 100 KM. 0znos od 100 KM
redstavlja kaital.
". Btoa oekivano$ riCoda , ili visina riCoda koja se oekuje u narednom eriodu kao
naknada za odlo(eno troenje, tj tednju, ako je ve!a , bi!e i du(ina roka odla$anja
troenja ve!a od 1" mjeseci i obrnuto.
A. Bteen razvijenosti instr. za odla$anje troenja,tj. tednje, redstavlja razvijenost
bankarsko3 1inansijsko$ sektora, osebno 1unkcionisanja sekundarno$ tr(ita
Cartija od vrijednosti, jer ono direktno odre'uje du(inu roka odla$anja troenja.
3!. .rans5ormacija novca kao izvor kapitala
6utina je u ;prera7ivakoj< 5unkciji bankarsko / 5inansijsko sektora, da
tednju, iji je rok odlaanja troenja krai od !2 mjeseci trans5ormie na rok du(i
od !2 meseci. Ovo je motiv svake banke jer na taj nain obezbije7uje vee prihode.
'a taj nain, uporedo sa linom koristi, banka obezbije7uje korist i za ukupni
privredni sistem, jer znaajnim iznosima kapitala omouava uspjeno
5unkcionisanje tr(ita kapitala.
$kupan iznos kapitala 5ormiran iz navedena dva izvora predstavlja ponudu .K.
&lasnici tednje su uesnici na .K, a oni su 9 pojedinci - privredni subjekti -
dr(avni ili parad(avni subjekti, institucije i oranizacije svih vrsta i bankarsko /
5in. =nstitucije svih oblika i vrsta.
32. Korisnici kapitala
Korisnici kaitala su 2
pojedinci - 8 privredni subjekti svih oblika - 8 dr(avne ili paradr(avne institucije i
oranizacije, i bankarsko 8 5inansijske oranizacije svih oblika i vrsta .
Pojedinci / pri korienju hipotekarnih / stambenih kredita -
&rivredni subjekti , kao i svi oblici dr(. i aradr(avniC inst. i or$. Mo$u biti korisnici
kaitala u svim nje$ovim ojavnim 1ormama.
#ank. Din. -r$anizacije mo$u se javiti u trostrukoj ulozi 2 3 kao korisnici kaitala u
svoje ime i za svoj raun ; 3 kao korisnici kaitala u svoje ime a za tu'i raun, i kao
korisnici kaitala u tu'e ime i za tu'i raun.
/kuan iznos kaitala koji se tra(i na TK ini tra(nju kaitala.
33. Oblici korienja kapitala
Bvi oblici kaitala mo$u se $ruisati u dviie $rue 2
1. -blik zajmovno$ kaitala, i
". -blik akcijsko$ kaitala.
Eajmovni kaital 2 :lasnik kaitala je ovjerilac, a du(nik je korisnik kaitala.
Eajmovni kaital se mo(e ojaviti u 1ormi 2 a6 0nvesticiono$ kredita;
b6 Fiotekarno$ kredita, i c6 +u$orono$ zajma .
+u$oroni zajam je du$orni kredit obezbije'en emisijom du$oroniC Cartija od
vrijednosti.
3*. %>?.=@A O4 &?=@A4'O6.= '> .?B=C.$ K>P=.>:>
Tr(ini materijal
Fartije od vrijednost se nazivaju 3 ?D?KT0. Bveukunost F: ili e1ekata koji su u
1unkciji tr(ita kaitala ini tr(ini materijal TK. To su u stvari oni e1ekti utem kojiC
se 1ormira i realizuje onuda i tra(nja na TK.
1. &ojam Cartije od vrijednosti
Fartija od vrijednosti je ismeni dokument ili israva koja imaocu iste daje
odre'eno imovinsko ravo
Koje se mo(e koristiti samo od uslovom zakonso$ vlasnitva nad tom Cartijom
od vrijednosti. To je
dokument koji mora da isunja odre'ene uslove i to 2
3 da je ismena israva; 3 da je u toj ismenoj isravi odre'eno imovinsko ili lino
ravo i da je kori!enje i ostvarivanje to$ rava veoma jasno uslovljeno zakonskim
vlasnitvom . osjedovanjem te Cartije od vrijednosti.
#itni elementi Cartije od vrijednosti
+a bi se jedna ismena israva mo$la smatrati Cartijom od vrijednosti, neoCodno je da
na svom blanketu ima slijede!e elemente 2
1. naziv hartije od vrijednosti -
2. naziv i sjedite izdavaoca %&-
3. tano oznaenu obavezu izdavaoca koja proizilazi iz hartije od vrijednosti ,
4. naziv 5irme ili ime lica na koje %& lasi-
5. mjesto i datum izdavanja i serijski broj-
D. potpis izdavaoca %&.
3+. &rste hartija od vrijednosti
>kcija -
Obveznica-
Blaajniki zapis-
Komercijalni zapis-
Bankarska potvrda o depozitu 0 depozitni certi5ikat1-
<. #ankarski akcet
3D. >KC=@> i akcijski kapital
8kcija je Cartija od vrijednosti koja $lasi na dio akcionarsko$ kaitala. :arijabilno$ je
karaktera, to znai da vlasniku ne obezbije'uje unarijed oznat, niti za$arantovan
riCod. &riCod je iskljuivo zavisan i uslovljen rezultatima rada rivredno$ subjekta
koji je do sostveno$ kaitala doao uravo emisijom tiC e1ekata. -sim to$a, visina
riCoda, bez obzira na ostvarene rezultate rada,zavisna je i od odluke skutine sviC
vlasnika akcije. 0z tiC razlo$a riCod mo(e biti razliit od jedno$ do dru$o$
obraunsko$ erioda.
8kcija simbolizuje vlasnitvo 2 a6 nad odre'enim dijelom kaitala; i
b6 nad odre'enim dijelom imovine 5 suvlasnitvo 6.
&osmatrano sa asekta vlasnitva nad imovinom jedno$ rivredno$ subjekta ostoji veliki
broj or$anizacioniC 1ormi i oblika utem kojiC se vri osnivanje i rad rivredniC
subjekata. Najznaajniji su 2 akcionarska i suvlasnika drutva.
>kcionarska drutva predstavljaju privredne subjekte koja su upisana u sudski
reistar sa tano odre7enim iznosom osnivako / akcionarsko kapitala,
uplaeno od strane akcionara / vlasnika. 4akle, osnivanje >4 se ostvaruje
emisijom i plasmanom akcija.
6uvlasnika drutva predstavljaju takve privredne subjekte kod kojih je u reistar
privrednih subjekata upisana imovina svako od suvlasnika posebno bez obzira na
nain i oblik to uea. .o dalje znai da obaveza uplate uea ne mora biti
izvrena samo uplatom u kapitalu to je sluaj od >4, ve mo(e biti izvrena i
unoenjem odre7ene imovine 0 zemljita, osnovnih sredstava itd.
>kcijski kapital / pribavljanje slobodnih sredstava na E. i njihovo ana(ovanje u
rentabilnije svrhe .
&rste akcija
1. 8kcija na donosioca i na ime;
". 8kcija sa nominalnom vrijedno!u i bez nom.vrijednosti;
3. Obine i povlaene akcije -
*. >kcije sa arantovanom dividendom i bez arant.dividende-
+. >kcije koje daju vei broj lasova, sa oranienim pravom lasa, bez prava
lasa i sa kumulativnim pravom lasa-
D. Konvertibilne akcije-
F. >kcije sa odlo(enim plaanjem dividende-
G. Otvorene i zatvorene akcije, i
) 'ove akcije.
!. >kcije koje lase na donosioca i na ime ,8 kriterij vlasnitvo-
&lasnik akcije koja lasi na donosioca, za isplatu dividende mora uz zahtjev za
isplatu da podnese i odovarajui kupon za dividendu koja dospijeva.
>kcija koja lasi na ime,vlasnik akcije mora biti unijet u popisnu knjiu >4.Prenos
prava vlasnitva vri se indosiranjem tih prava na novo vlasnika i upisom
prenosa u knjiu akcionarsko drutva. $ mnoim zemljama akcije na ime su
zakonska obaveza us sluaju da iznos akcije nije u punom iznosu isplaen.
Obine akcije predstavljaju onu vrstu akcija koje vlasniku iste
arantuju ostvarivanje i realizaciju svih materijalnih i nematerijalnih
rava iz akcije.
&ovla!ene ili re1erencijalne akcije . dividenda je unarijed odre'ena
tj. oznata, a samim tim $arantovana.
Konvertibilne akcije su akcije koje mou biti zamjenjive, prema (elji vlasnika-
8kcije sa odlo(enim la!anjem dividendi su akcije kod kojiC se
unarijed utvrdi rok u kojem se ne!e isla!ivati dividenda. &oslije to$a
roka dividenda se konventira u obine akcije.
-tvorene 3 sve akcije odre'ene za kuovinu i rodaju na zatvorenom
tr(itu. Hatvorene8 kupovina i prodaju u postojeem >4
Osnovne razlike izme7u akcije i obveznice

!. Obveznica je za emitenta e5ekata du(niko karaktera , a akcija vlasniko
karaktera,
2. Obveznica se stie u posjed isplatom u otovu ukupne kupoprodajne cijene, a
akcija se mo(e stei uplatom u otovu,
3. >kcije se na tr(itu mou prodavati po nominalnoj cijeni, neto ispod ili iznad
nominalne cijene to nije karakteristika za obveznice,
*. Obveznica, iji kurs u principu zavisi od kamate na tr(itu novca i kapitala,ne
obezbije7uje vlasnika od poslijedica in5lacije dok akcija da.
3F. =nstrumenti tr(ita kapitala
!. Obveznice,
2. 4ionice,
3. Ejuersi,
*. Opcije,
+. &aranti, i
D. 6Iap 0 sIap uovori1
Obveznice8izdavalac se obavezuje da e izvriti
isplatu iznosa navedeno u obveznici donosiocu.
Amisijom OB&AH'=C> pribavljaju se duorona sredstva na odre7eni rok. 6tvara
se kreditni du(niko / povjerilaki odnos, pa je obveznica kreditni du.vrij. papir
sa unaprijed utvr7enim rokom dospijea kojim je du podijeljen u jednake dijelove.
$nutar toa roka obveznica se mo(e prenositi i vriti njena kupoprodaja.
Obveznica ima 9 Plat i .alon.
Plat 9 6utina 5in.odnosa izme7u emit. i vlasnika. .alon 9 Ostvaruje se periodina
naplata.
4ionica
... je dokumenat o ulo(enim sredstvima reduze!e. Na osnovu nje vlasnik ili donosioc iste,
ima od$ovaraju!a rava, roorcionalna iznosu sredstava ulo(eniC u vlasniku
$lavnicu reduze!a. &rava roizilaze iz bitniC elemenata dionice2
a6 1iksno$ iznosa naznaeno$ u samoj dionici;
b6 vrste dionice;
c6 rokovima islate dividendi.
&rava mo$u biti materijalno$ i nematerijalno$ karaktera.
Materijalna rava 2 3 ravo u ostvarenoj dobiti;
3 ravo rvo$ otkua novo emitiraniC dionica;
3 ravo na roorcionalni dio likvidacione mase u sluaju likvidacije reduze!a .
'ematerijalna prava
Pravo uea u radu skuptine dioniara -
Pravo dobijanja svih poslovnih in5ormacija, i
&ravo kontrole oslovanja reduze!a uvidom u oslovne knji$e.
&rava se ostvaruju individualno u zavisnosti od broja dionica. Eatim, kolektivno ili reko
izabraniC menad(era reduze!a.
/ skladu sa brojem dionica isla!uje se i dividenda 5osnovni motiv6.
+ionice su instrumenti omo!u kojiC reduze!e 5kororacija6 obezbije'uje
otrebna novana sredstva za svoje oslovanje i za svoj razvoj. To su vrij.airi koji
nemaju odre'eni rok dosije!a.
&rste dionica
Krterij 2
&rava 2 obine i re1ercijalne dionice;
:lasnitva 2 dionice na ime i na donosioca;
Garancija dividende 2 $arantvane i ne$arantovane dionice;
&rava kuovine 2 otvorene i zatvorene dionice, i
4edoslijed izdavanja 2 dionica rve , dru$e i n3te emisije.
Djuersi
6tandarizovani uovori o kupoprodaji vrijednosnih papira
Bitni elementi 9 predmet 8 koliina 5in.instr, 0prven.obveznica1
vrijeme . budu!i tano utvr'en dan; cijena 3 u$ovorena;
zakljuenje u$ovora . direktno i indirektno
6utina 9 $ovor se zakljuuje ;danas<. ?azmjena neke robe 0vrijed .papira,valuta,
roba,1 izvrie se u budunosti, na tano odre7en dan, i po tano utvr7enoj cijeni.
$ovor se zavrava isporukom i plaanjem. Cijene se upore7uju, i to cijena na dan
sklapanja uovora i tr(ina cijena na uovoreni dan. Kada cijene rastu kupac
ostvaruje pro5it. Obratno, kada cijene padaju pro5it ostvaruje prodavac.
Cijena uovorena , !"" K#- Cijena tr(ina , )+ K#-
&rodavac je u dobitku.
-&C0>?
6u pisani , 5inansijski uovori izdati prilikom emisije vrijednosnih papira, ili pak
kasnije tokom emisije, tj na sekundarnom tr(itu.
Na osnovu oviC u$ovora vri se kuorodaja vrijednosniC aira ili dobara u odre'enim
iznosima, cijenama i vremenu.
-cije daju rava imaocu a ne stvaraju obavezu da se i realizuju. NjiCova vrijednost
ovezana je sa vrijedno!u dionica ili obveznica.
-cije su tzv. derivatni vrij.airi kojim se mo(e tr$ovati na TK. Na njiCove cijene utie
niz 1aktora 2
3 romjene teku!e cijene. 4ast cijena ove!ava i cijenu ocije.
3 du(ina vremena dosije!a ocije 5 du(i rok utie na orast remija ocijskiC u$vora6;
3 visina dividende na obine dionice 5 via dividenda na obine dionice, ni(a vrijednost
ocije6;
3 sosobnost uesnika na tr(itu da odr(avaju odeenu ociju
:848NT0
:arant redstavlja ravo koje se ridru(je uz obveznicu i dionicu 5 re1erencijalnu6,kje
douta kuovinu obiniC dionica. 0zdaju se sa ciljem da se ove!a atraktivnos
emisije obveznica ili re1erencijalniC dionica.
.?B=C.> H>#@A'A
Pojavila su se u toku osamdesetih odina na eurotr(itima. 6utina 9 omouuje
se posu7ivau na jednom tr(itu kapitala da ostvari pristup na druom .K putem
neo partnera u poslu razmjene.
Narimjer2 &reduze!u iz #iF trebaju ?/43i, a reduze!u iz neke dru$e zemlje KM.
E a m j e n e
valuta kamatniC stoa
obina zamjena obina zamjena
zamjena du$a u razl.valutama vanilla
-bina valutna zamjena 3 razmjena razliitiC valuta;
3 &reduze!a emituju du$ uz 1iksnu kamatnu stou valute koju neko od njiC mo(e
obezbijediti. &oslije mo$u zamijeniti iznose i retostaviti me'usobnu obavezu za
otlatu$lavnice i kamate;
3-bina zamjena kamatniCstoa = la!anja kamata o 1iksnoj stoi zamjenjuju se za
la!anja o varijabilnoj stoi ;
3 :anilla = jedan osu'iva emituje du$ o 1iksnoj kamatnoj stoi, a dru$i osu'uje o
varijabiloj stoi i nakon to$a zamijenjuju svoja la!anja.
Tiovi zamjena 2 a6 terminske i otlatne, ocije na zamjenu,
zamjene sa ozivom i zamjene vezane za ndeks.
3G. $JA6'=C= '> .?B=C.$ K>P=.>:>
/ svim zemljama u kojima ostoji i radi TK, uesnici su 2
1. 0nvestitori, vlasnici kaitala u ulozi rodavaca ;
". &reduzetnici, korisnici kaitala u ulozi kuaca ;
A. &osrednici u 1ormi banaka i dru$iC bankarskiC or$anizacija, secijaliz.
Din. 0nstitucija kao i berzi, i
=. +r(ava u ulozi re$ulatora i kontrolora.
1. 0nvestitori . imaju rimarno mjesto i znaaj u odnosu na dru$e uesnike. -ni su
istovremeno i vlasnici kaitala. NjiCov kaital je osnov stvaranje nove nacionalne
vrijednosti, bo$atstva i roseriteta.
Eatita interesa investitora je kljuno itanje na TK. Nje$ov interes treba rvenstveno
zatiti od rizika koji dolazi od strane korisnika kaitala, od osrednika i od rizika
ovra!aja kaitala i nalate riCoda o osnovu kamate
A9. Korisnici kaitala kao uesnici na tr(itu kaitala
Eatita od korisnika kaitala ili nje$ovo$ osrednika o$leda se u in1ormisanju
investitora o svim itanjima na TK. To obezbje'uje donoenje odluke o rodaji
kaitala iji je vlasnik.
Hatita inves. od rizika naplate lavnice i kamate pretpostavlja postojanje
reulative tr(ino mehanizma koji investitoru arantuje povraaj po osnovu
kamate, ai samo u onim sluajevima kada je odluka investitora o izboru korisnika
bila dobra, pa njenoj realizaciji nije postojao rizik ulaanja. .o se u savremenijim i
razvijenijim tr(inim privredama posti(e e5ikasnom dr(avnom i tr(inom
reulativom i kontrolom.
Najva(niji instr. zatite investitora i ostaliC uesnika na TK su2
Eunkcionisanje savremeno i objektivno sistema in5ormisanja -
@avni karakter berzanskih operacija -
@avno objavljivanje svih in5ormacija i odluka nadle(nih orana-
*". PO6?A4'=C= K>O $JA6'=C= '> .?B=C.$ K>P=.>:>
Posmatrano kvalitativno, posrednici zauzimaju najva(nije mjesto na .K. $ njih
spadaju9
8banke i drue bankarske oranizacije kao posrednici izme7u investitora i
korisnika kapitala,
8investicioni 5ondovi i drue 5in. inst. kao institucionalizovani posrednici
investitora, i
3 berze kao secijalizovane institucije TK.
Banke i dr. bank.oranizacije / su najbrojniji i najva(niji uesnici na .K. @avljaju
se u ulozi 9 a1 investitora, plasirajui svoj kapital na .K u svoje ime i za svoj raun-
b6 korisnika, uzimaju!i kaital od investitora u svoje ime i za svoj raun;
c6 komisonara, lasiraju!i kaital investitora u svoje ime a za nje$ov raun, i
d6 isto$ osrednika obavljaju!i sve transakcije na TK u ime i za raun invetitora,
odnosno korisnika kaitala.
$ee banaka u kupnim tr(inim odnosima na .K kree se od *"K do )"K.
'a .K javljaju se 9
8 depozitnebanke - 8 investicione-
8 hipotekarne , i 8 univerzalne banke.
=1. /lo$a banka na trzistu kaitala
$loa 4epozitne ili komercijalne banke / na svakom .K je realizacija njihove tzv
;prera7ivake< 5unkcije, tj. sposobnosti za trans5ormaciju novca u kapital. 6 toa
njihov je rad zakonski reulisan i nalazi se pod kontrolom CB. Posebna pa(nja je
usmjerena na prikazivanju tednje i depozita i plasmana sredstava iz njih, kao i
pridr(avanja koe5icijenta plasmana prema strukturi izvora sredstava.
.ano je odre7en procenat koliko se od tednje mo(e plasirati na rok du(i od !2
mjeseci. .ako npr. procentom se utvr7uje da jedna depozit banka mo(e samo 3"K
od ukupno iznosa tednje i depozita sa ronou od D8!2 mjeseci trans5ormisati u
kapital, ili 2"K sa ronou 38D , +K ispod roka od 3 mjeseca.
Kada se utrdi oranienje koe5icijentom 9 ukupan plasman , !"".""" K# mora
imati pokrie G".""" K# iz duoronih izvora a 2".""" K# iz izvora na rok do !2
mjeseci 0 * 9 ! 1. Odnos utvr7uje CB.
=nvesticione banke !")
8 su po obimu kapitala najvei uesik na .K. One na tr(ite izlaze sa sredstvima
koja predstavljaju kapital. $ odnosu na depozitne banke one nemaju razu7enu
mre(u svojih 5ilijala. 6toa na sekundarnom .K njihova uloa je znatno manja u
odnosu na dep.banke.
%ipotekarne banke se pojavljuju u ulozi investitora, korisnika kapitala, ili
posrednika. 'jihov ukupni plasman je pokriven hipotekom nekretnine. 6 toa od
posebno su znaaja za stvaranje uslova za razvoj radova sa aspekta stambeno
, in5rastrukturno i poslovno prostora , ure7enja i korienja radsko i duo
zemljita. 6amim tim slu(e za ostvarivanje ciljeva socijalne politike vezane za
stambenu i komunalnu djelatnost.
$niverzalne banke
8 su proizvod savremeno kretanja na bankarsko85inansijskom sektoru. 'astale se
kao rezultat neativnih pojava banaka klasino tipa, posebno depoz. i inves.ba.
Posebnu pa(nju posvjeuju jaanju vlastito kapitala sopstvenim emisijama %& i
poveanju likvidne rezerve. =maju razu7enu mre(u svojih 5ilijala.
Ctedionice su spec.5in. or. 6toa i njihova uloa na .K je neto druaija u
odnosu na banke. Osnivaju ih dr(ava ili najee optina.
$loa na .K se sastoji u 9
3 mobilizaciji kaitala utem izdavanja .emitovanja sostveniC ili naje!e komunaliC
F:3e1ekata, zajmovno$ karaktera na kom odruju ostvaruju velike rezultate.
3 lasiranju mobilisano$ kaitala svojim komitentima;
3 trans1ormaciji novca u kaital ri emu bilje(e veliki rezultat, ak ve!i i od deozitniC
banaka, jer imaju veliki broj svojiC 1ilijala;
3 znaajnom obimu transakcija na sekundarnom tr(itu.
)teditnokreditne zadr$e 3
Predstavljaju ban.ora. od znaaja za svoje osnivae. 'ajznaajnije su tedno8
stambene zadrue. =maju veliki kapital sakupljen os svojih tedia. $pravo oni se i
kreditiraju, prvenstveno radi ostvarivanja stambene i socijalne politike. 'a .K
uestvuju sa svojim kapitalom na strani ponude. =maju odre7ene poreske
bene5icije to im daje odre7ene prednosti kao uesniku na .K.
=". /lo$a investicioniC 1ondova i dr. Din. institucijama
=nvesticioni 5ondovi i drue 5inansijske institucije kao uesnici na tr(itu kapitala
!. =nvesticioni 5ondovi8 nastali su uslijed brzo razvoja .K u ind.raz. zemljama
06>4,@apan1. =pak, prvi oblici se susreu u Beliji, a poetkom ovoa vijeka u
Anleskoj. 4otadanji bankarski sektor postao je konica dalje razvoja tr(inih
odnosa i .K uopte. 'jihovim osnivanjem upotpunjenja je struktura
ban.5in.sektora. Poveana je konkurentnost. Ostvaren je savremeni pristup
tr(inim transakcijama to je dovelo do nalo razvoja .K.
$ zavisnosti od or. 5ormi i karaktera, investicioni 5ondovi mou biti 9 zatvoreno i
otvoreno tipa i dr(avni investicioni 5ondovi.
=nv.5ond zatvoreno tipa / osniva se emisijom akcija koje arantuju njihovim
vlasnicima sva prava koja akcija u sebi sadr(i. =ma naziv ;zatvroren< jer je
unovavanje akcije moue jedino na sekundarnom tr(itu.
=nvesticioni 5ondovi otvoreno tipa
8 se osniva sa ciljem da vlasnik akcije mo(e svako momenta da proda svoju
akciju samom 5ondu i tako povue nazad svoj ulo(eni kapital. .o obezbje7uje
znaajan razvoj 5onda. $jedno stie se maks.povjerenje kod investitora. =stina, to
stvara veliki rizik od nelikvidnosti,jer uzimajui u obzir obavezu o unovljivosti
akcija u svakom momentu, ovaj 5ond se izla(e riziku nelikvidnosti.
+r(avni investicioni 1ond je naroito o$odan za zemlje sa nedovoljno razvijenim TK, jer
se smatra da je sa asekta si$urnosti lasmana ovaj 1ond najouzdaniji i
najsi$urniji. -bino je osnovan u 1ormi 1onda otvoreno$ tia i redstavlja jednu od
najva(nijiC 1in.inst. ijim ue!em se ostvaruje rad
TK na jednoj, i nje$ov stabilan roseritet na dru$oj strani.
Ciljevi koji se ostvaruju osnivanjem i 1unkcionisanjem 0D su2
3 kljuna ulo$a za stabilizaciju i razvoj tr(ita;
3 da dosije do ojedinaca sa neznatnim iznosom kaitala a ak i do oniC koji nisu vidjeli
berzu ili akciju, koju !e koliko ve! sutra kuiti i koristti rava iz nje;
3 da mobilie znaajan tezaurisani kaital rodaju!i svoje akcije milionima sitniC
investitora koji o rirodi stvari, ne mo$u oznavati ili ak to ne
(ele sva obije(ja onude. &ri tome se 1ond nalazi u ulozi zatitnika njiCoviC interesa kao i
$aranta da su uslovi koje im 1ond nudi najovoljniji i najsi$urniji. Na taj nain 1ond
dolazi do o$romno$ kaitala ko$a reko TK lasira na najbolji nain;
3 ostvarivanje elemenata socijalne olitike u smislu da dolazi do bo$a!enja veliko$ broja
maliC investitora. To se osti(e izdvajanjem jedno$ dijela novoemitovaniC akcija
5 103"0H6 koje se mo$u rodavati samo odre'enom sloju investitora, o neto
ovoljnijim uslovima. Na taj nainveliki broj ojedinaca uve!ava svoju imovinu kroz
dividendu na akciji, utem ovoljne cijene kotanja i kroz orast cijene akcije na
sekundarnom tr(itu, jer akcije 1ondova iz $odine u $odinu bilje(e orast.

*3. Osiuravajua drutva i penzioni 5ondovi
?aspola(u sa oromnim iznosom mobilisano kapitala putem tzv ;automatske
tednje< kojom se ostvaruju redovna plaanja 9
3 remije za socija. osi$uranje i zatitu, za 1ondove zdr.za., za nezaoslenost i sl.
3 remije za osi$uranje (ivota i imovine, za osi$uravaju!e 1ondove, i
3 za enziju ili rentu u enzione 1ondove.
-ve institucije, s obzirom na automatizam i redovnost riliva kaitala su od veliko$
znaaja za 1unkcionisanje TK, naroito u onim eriodima kada zbo$ ermanentno
ve!e tra(nje od onude isoljava tendenciju nervoze i naetosti.
+akle, osnovna karakteristika oviC uesnika na TK,najkra!e se mo(e izraziti u kvalitetu
kaitala sa kojim rasola(u na jednoj strani, i rokom lasmana tako automatski
mobilisano$ kaitala, na dru$oj strani.
-snovni oblik ula$anja kaitala je Cioteka i obveznica.
-ve institucije na TK nastuaju u$lavnom u ulozi investitora, rje'e u ulozi korisnika, a
nikada kao isti osrednici.
Ostale specijalizovane 5inansijske institucije
!. %oldin kompanije, korporacije i dr. oblici >4, koja imaju sopstvenu 5in.
instituciju za obavljanje transakcija sa kapitalom-
2. 6pecijalizovane inst. za preuzimanje i plasman emisije i preprodaju e5ekata, i
3. 'a hiljade privatnih brokerskih i posrednikih institucija i konsaltin 5irmi koje
imaju licencu za isto posredovanje izme7u invenstitora i korisnika kapitala tzv.
aenata ili aencija.
!. Osnovni motiv %oldin kompanija i dr. >4 u principu nije zarada po svaku
cijenu, ve prije svea, 5in.povezivanje privr.subj. iste ili sline djelatnosti,
odnosno rane8 horizontalni holdin ili raznih privrednih subjekata koji u osnovi
koriste istu sirovinu / vertikalni holdin.
2. 6pecijalizovane inst. Ha preuzimanje i plasman emisije i preprodaju e5ekata /
osnovni motiv zarada. Ostvarivanje / na razlici u cijeni. 'astupaju uvijek u svoje
ime i za svoj raun. Ponekad se i udr(uju i tako nastupaju na .K izazivajui
znaajne oscilacije.
3. Privatne brokerske i posrednike institucije imaju speci5inu ulou na .K jer
nastupaju uvijek kao posrednici izme7u investitora i korisnika kredita. 6amim tim
tr(. transakcije obavljaju za tu7e ime i za tu7i raun, a nikada u svoje ime i za svoj
raun.
&rovizija je osnovni izvor riCoda. To odre'uje i veliinu oviC institucija. 5 od jedno$
ovjeka3a$enta sostvene brok.ku!r do brok. Baveza i komanija.

==. -stale secijalizovane 1inansijske institucije
#?4E? ?D?K8T8 K8- /I?BN0K N8 T4J0)T/ K8&0T898
3 ostoje u svim zemljama $dje ostoji TK. -snovni cilj . da nakon dnevne koncentracije
onude i tra(nje za kaitalom na jednom mjestu omo$u!i 2
a6 razmjenu onude sa tra(njom na maks.mo$u!em kvalitativnom i kvant. Nivou,
b6 utvr'ivanje tr(ine vrijednosti e1ekata, a time i realne vrijednosti ukune imovine i
nacionalno$ bo$atstva, i
c6 stabilnost tr(iniC uslova i odnosa u transakcijama sa kaitalom.
=K. +4J8:8 K8- /I?BN0K N8 TK
3 javlja se u ulozi 2
3 investitora ; 3 korisnika ; 3 re$ulatora ;
3 kontrolora .
=<. Tr(ite kaitala i berze
Pojam berzi
4ije LberzaM 2 3 otie od 1ranc.rijei LbourseM3mjesto $dje su se sastajali tr$ovci
oetkom N: vijeka; Nastale su sredinom N:0 vijeka u 9ondonu , 1K<<3 L4oOal
?PcCanvaleursM dananja LBtock ?PcCan$eM i u &arizu 1K<A3 L#ourse de valeursM.
#erza redstavlja or$anizovani rostor 5tr(ite6 na kojem se kuuje odre'ena
roba. To je oslovni objekat $dje se kuuje i rodaje novac, Cartije od vrijednosti,
devize, i roba.
=%. &ojam i vrste berze
/ zavisnosti od to$a ta je redmet tr$ovine dijele se na 2
1. ?1ektne berze ;
". Novane berze ;
A. +evizne berze, i
=. 4obne ili roduktivne



4C. :er*anski (oslo#i i na)in (oslo#anja &er*e
?1ektne berze
8 kupovina i prodaja 5inansijsko kapitala 9 akcija, obveznica, certi5ikata.
?1ektne berze redstavljaju or$anizovani tr(.meCanizam, inst. ososobljene za
osjedovanje in1ormacija o kretanju kurseva e1ekata to ima rvorazredan znaaj za
vo'enje oslovne oltike sviC subjekata. Btabilnost kretanja na berzi e1ekata2
kurseva, onude i tra(nje ,je osnova stabilnosti cjelokune ekonomije. To je ustvari
tr(i. kaitala.
=9. MeCanizam 1ormiranja berzansko$ kursa
Dunkcija berze e1ekata je u tome da obezbijedi stalno tr(ite F: o riCvatljivim cijenama.
?1ektne berze mo$u biti 2 Terminske i &romtne.
Terminske . vre se transakcije F: , kojima se obaveze ne izvravaju odmaC
5 romtno6, ili neosredno nakon zakljuivanja u$ovora, ve! naknadno, u
utvr'enom roku,
&romtne berze e1ekata . oslovi vezani za transakcije F: se vre dnevno.
Novane berze
Predstavljaju trine transakcije, tj. kupovinu i prodaju kratkoronih novanih sredstava i
HV koje se kotiraju na tr.novca. Predmet kupovine i prodaje je iralni ili depozitni novac (
vikovi novca utvreni na odreeni dan ili sat) i kratkoronih HV koje emituje !, ili ona
pro"lasi takvim HV. #o je primarno nov.tr. $a sek. tr. novca se vri kupovina i prodaja
svih hartija od vrijednosti.
Prednosti % Ponuda i tranja su na jednom mjestu i u isto vrijeme, tako da je utvrivanje
cijene novca ( kamate)e&ikasnije i 're ne"o na dru"im tritima.
4evizna berza
3 kuovina i rodaja devizniC sredstava. Na ovom tr(. se uskla'uje onuda i tra(nja deviza
i utvr'uje devizni kurs, kao cijena deviza. Na dev. Tr(itu sve transakcije vre
brokeri u tu'e ime i za tu'i raun. Me'utim, mo$u se ojavljivati i dileri kao tr$ovci
devizama.
Na deviznim berzama se obavljaju rometni i terminski oslovi. &rometni oslovi se
odnose na kuovinu i rodaju deviza odmaC, ili najkasnije dva dana od obavljene
oeracije. -vdje C# mo(e o otrebi da intervenie u cilju zatite devizno$ kursa.
Terminski oslovi se odnose na kuovinu i rodaju deviza na odlo(eni rok bez
intervencije C# u cilju zatite devizno$ kursa.

"6. Poslo#anje na &er*i
Berza se javlja kao centralna institucija ekonomskog mehanizma, preko koje pulsira ukupan privredni
ivot. Ona predstavlja barometar stanja privrede i glavni indikator konjunkture nacionalne ekonomije.
Preko berze se dobijaju brze informacije o uzletu ili slabljenju konjunkture u privredi. Ona omoguava
vlasnicima kapitala da svoj kapital uloe unosno, a investitori (korporacije, drava, banke i dr. da do!u do
svjeeg kapitala. "rgovina se vodi dosta dinami#no, a za laika potpuno nerazumljivo. $porazumjevanje se
vr%i odre!enim gestovima ruku u dvorani, sa ta#no utvr!enim signalima (otvorena %aka zna#i prodato, dlan
okrenut licu &kupovinu akcija.'upac, koji je eli da kupi akcije, odmah e biti obavije%ten o transakciji.
(rijednost akcije e uplatiti za tri dana i proviziju brokeru. )kcije se ne dobijaju u ruke, ve ostaju u
nekom trezoru. *ijenu akcije odre!uje ponuda i tranja i samog procesa kupovanja i prodaje.
"9. Van&er*ansko trgo#anje +artija$a od #rijednosti
"rgovanje se odvija legalno pored berzi. Pod vanberzanskim trgovanjem se podrazumijevaju sve operacije
dugoro#nih +( koje se odvijaju izvan zvani#ne berze. Ovde nema sala za trgovanje, nema ta#no odre!enog
mjesta gde bi se susretala ponuda i tranja efekta. ,a ovom tri%tu dileri i brokeri u direktnim kontaktima,
koristei telefone, kompjutere i dr. stupaju u direktnu vezu i vr%e kupovinu i prodaju efekta. Ovaj oblik
poslovanja je indirektno pod regulativom koja je donesena za berze.
-nstitucije u vanberzanskom sistemu.
/Brokerske i dilerske kue,
/-nvesticione banke,
/0irme koje se bave garantovanjem ili distribucijom nove emisije +(,
/'ue specijalizovane za trgovanje obveznicama,
/Ostale institucije koje su dobile odobrenje promjene berzanskim propisima.
"1. Bloga &anaka kod (ri$arne e$isije DV
1 savremenoj tri%noj privredi banke postaju direktni u#esnici na tri%tu kapitala, posebno u primarnoj i
sekundarnoj emisiji akcija. Posebno se odnosi na investicione banke. One savjetuju svoje klijente, vr%e im
razne administrativne poslove u procesu primarne emisije +(, kao i da vr%e prodaju +(.
'ada se provjeri finansijska strana preduzea, sklapa se ugovor izme!u banke i emitenta. Banka dobija
status organizatora emisije, pri #emu formira dve grupe. prva #ini sindikat (konzorcijum potpisnika
emisije, druga se bavi prodajom +(.
-nvesticiona banka na osnovu ugovora preduzima sve operacije u vezi s plasmanom +(. Banka se javlja u
ulozi garanta i organizatora prodaje, zbog #ega ostvaruje zna#ajan prihod na bazi provizije i eventualno
nastalih kursnih razlika