Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.
See Premium Plans
 
 
 
Tajna smisla života 
Odakle dolazim i kuda idem?
Č
ovje
č
anstvo se u svojoj prošlosti susretalo sa mnogim tajnama. Uz pomo
ć
 nauke, mnoge misterije koje su ljude mu
č
ile hiljadama godina, danas su razriješene.Ali, ostaje jedna enigma koja izgleda da još uvijek mnogim modernim ljudima nije jasna. To je ono osnovno pitanje sa kojim se svaki razuman
č
ovjek mora suo
č
iti -pitanje smisla života. Vjerovatno smo se svi u odre
đ
enim trenucima, na primjer,posmatraju
ć
i predivni zalazak Sunca, koje u sve
č
anoj tišini tone iza živopisnogpejsaža, zapitali odakle poti
č
e taj sklad i ljepota i šta je to što
č
ini život i koje nammjesto pripada u njemu?Odakle dolazim i kuda idem? Kakav zna
č
aj ima moj život, me
đ
u milijardamaonih ljudi koji su živjeli ili žive? Da li je mogu
ć
e da poslije smrti sve prestaje i da
ć
esva moja razmišljanja, ljubavi, žalosti i napori da ostvarim nešto dostojno
č
ovjekanestati u vrtlogu vremena i da
ć
u se samo povremeno pojavljivati u sje
ć
enju svojedjece, ro
đ
aka i prijatelja, a poslije nekoliko decenija, kad se i njihov život ugasi,
č
akviše ni tamo? Sve ovo se može dogoditi ve
ć
u slijede
ć
em trenutku, jer svi znamo daraspolažemo nesigurnim životom. “Mi smo iskra u smrtnoj prašini, mi smo svjetlosttamom obuzeta.” (Petar Petrovi
ć
Njegoš, Lu
č
a Mikrokosma) Da li se onda isplati idalje živjeti, boriti se i mu
č
iti se, da bi smo na kraju postali pojam usmjerenzaboravu, praznina koja
ć
e to zauvijek i ostati? Samo
ć
e nekoliko “atoma” ubeskrajnom svemiru promijeniti oblik svog postojanja i od lika
č
ovjeka pretvoriti se uobli
č
 je zemlje. “Život je hir nekoliko milijardi
ć
elija da budu Ti neko vrijeme.”(Nepoznati autor) Zar je u univerzumu baš sve besmisleno; nastalo da uskoronestane?Dr Hugh Moorhead, profesor filozofije na univerzitetu Northeastern Illinois je jednom poslao pismo na adrese 250 najpoznatijih filozofa, nau
č
nika, pisaca iintelektualaca u svijetu pitaju
ć
i ih: “Šta je smisao života?” Njihove odgovore jeobjavio u jednoj knjizi (The Meaning of Life According to Our Century’s GreatestWriters and Thinkers – Smisao života prema najve
ć
im piscima i misliocima našegvijeka). Neki su napisali svoje mišljenje, neki su priznali da su oni sami sebi stvorilineki smisao života, a drugi su bili dovoljno iskreni da priznaju da nemaju pojma. Ustvari, prili
č
an broj poznatih intelektualaca je zamolio profesora Moorheada da impiše ako bude otkrio smisao života.
Traganja
Naravno, ljudi su uvijek bili op
č
injeni svojim porijeklom i radoznalo se trudili dasaznaju svoju kona
č
nu sudbinu. Legendarni gr 
č
ki pjesnik Homer je o
č
iglednorazmišljao o tom pitanju kada je u svom
č
uvenom djelu
Ilijada
napisao: “Bezna
č
ajnismrtnici koji su kao liš
ć
e, sada napreduju i kroz život postaju topli, hrane se onim štoim daje tlo, a onda izblijede i umiru.” Svaka civilizacija je pokušala da pruži nekorješenje za problem
č
ovjekove prolaznosti. U stvari, kao da se niko sa tom
č
injenicom nije mogao pomiriti, tako da doslovno svaka civilizacija na neki na
č
inpokušava
č
ovjeka da u
č
ini besmrtnim, da ga uvjeri da postoji život nakon smrti.Najstariji spomenici svjetske civilizacije govore o nastanku kosmosa, Zemlje i
č
ovjeka na njoj. Dreveni narodi Bliskog Istoka - kolijevke civilizacije - odgovarali su
 
Ko smisao života nije tražio, taj nije ni živio.
Jovan Du 
č 
i 
ć 
 
Tajna ljudskog bi
ć
a nije samo u življenju, nego u tom – zašto da živi.
Fjodor Mihailovi 
č 
 Dostojevski 
Život je putovanje u kome ogromna ve
ć
ina nesvesno luta, a samo malo njih imaju jasneputeve pred sobom.
Božidar Kneževi 
ć 
 
Mora biti da život postoji po nekom višem na
č
elu, a ne samo po besmislu, po zlu, poludilu.
Meša Selimovi 
ć 
 
Kada se suo
č
ite sa mogu
ć
noš
ć
u rane smrti, onda shvatite da je život i te kako vrijedan ida postoji mnoštvo stvari koje želite da uradite.
Stephen
 
Hawking 
,
Crne
 
Rupe
 
i Bebe -Vaseljene
 Ljudsko bi
ć
e i u ... (starosti) ho
ć
e da ostavi svoj trag. U snijegu, morskim talasima,pijesku, u tmini Vasione.
Svetlana Velmar-Jankovi 
ć 
(roman Lagum, 2)
 Naš život, kad se gleda u po
č
etku, izgleda beskrajan; ali kad se pogleda sa kraja puta,onda se vidi da je vrlo kratak.
 Arthur Schopenhauer, Pareneze i Maksime
 Sistematski, mi insistiramo na sporadi
č
noj prirodi smrti – nesre
ć
e, bolesti, infekcije,poodmakla starost – otkrivaju
ć
i na taj na
č
in našu duboku želju da smrti oduzmemo onajnjen nužni element,
č
ine
ć
i da ona postane samo jedan sporadi
č
ni doga
đ
aj.
Sigmund Freud 
 Ma šta radio, misli na kraj.
Latinska poslovica
 Najviše, najradikalnije, najtemeljitije, možda najsurovije obesmišljava ljudski život
č
injenica smrti – ljudi vole da žive.
Milorad Koji 
ć 
 Ljudski duh ...
č
ezne za ne
č
im trajnim.
Stanislaw Lem
 Kad neko sebe smatra skeptikom, dobro je da ponekad posumnja
č
ak i u svoju skepsu.
Sigmund Freud 
 na sli
č
na pitanja kroz djela kao što su Enuma Eliš, a ti odgovori potekli izMesopotamije, Egipta i doline Inda su se duboko utkali i u našu civilizaciju. Konceptikoji su u njima zastupljeni imaju brojne zajedni
č
ke ta
č
ke te bi mogli da ih nazovemomitološkim kosmologijama jer govore o haoti
č
nom po
č
etku kosmosa kojim jeupravljao još haoti
č
niji panteon bogova iz
č
ijeg sukoba nastaju nebo i Zemlja.Arheologija otkriva istoriju i kulturu drevnih naroda i njihovo traganje zazagrobnim životom. Ne postoji nijedan od tih naroda koji nije imao neki vid takvogvjerovanja. Sumerska, egipatska, vavilonska, medopersijska, gr 
č
ka, rimska i drugecivilizacije su smatrale da se život nakon smrti na neki na
č
in nastavlja, a imale su isvoja božanstva za koja su vjerovale da
ć
e im pomo
ć
i u tom životu koji dolazi.Kultura i religija Egip
ć
ana zasnovani su na njihovoj o
č
aranosti vje
č
nimživotom. Zato je ve
ć
i dio njihovog života bio priprema za besmrtnost. Njihovotraganje za besmrtnoš
ć
u dovelo je do izgradnje najve
ć
ih piramida i hramova nasvijetu. Egip
ć
ani su vjerovali da je ovaj život priprema za život koji slijedi. Uvijek susvoje mrtve sahranjivali sa licem okrenutim ka zapadu. Vjerovali su da se dušafaraona na zapadu trebala sresti sa bogom sunca, Ra. Maje i Asteci, Sloveni, Kinezi,varvarska plemena – svi su oni gajili nadu da se život ne završava smr 
ć
u.Danas u koncepte drevnih naroda uglavnom više niko ne vjeruje, mi ihsmatramo samo mitovima. Ali, za njih je to tada bilo rješenje u koje su oni vjerovali,odgovor na pitanje smisla života.Osnovno pitanje u filozofiji jeste upravo pitanje porijekla i smisla ljudskeegzistencije. Skoro svi filozofi su pokušavali da o tome na neki na
č
in daju svojpogled. Zaista je zanimljivo da poslije mnogih hiljada stranica koje su napisane oovom predmetu, savremeni
č
ovjek još uvijek nema riješenje za ovaj problem. Prema
Search
Search History:
Searching...
Result 00 of 00
00 results for result for
  • p.
    • Notes
    Load more