MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE

Mere zdravstvene zatite delimo na pet razliitih zdravstvenih intervencija:

unapreenje zdravlja ili promocija zdravlja
sprijeavanje bolesti primarna prevencija bolesti
pravovremeno otkrivanje bolesti i lijeenje -
sekundarna prevencija
dijagnoza bolesti i lijeenje na zahtijev pacijenta i
sprijeavanje nesposobnosti - tercijarna prevencija
rehabilitacija, kontrola i praenje oboljelog i
sprijeavanje invaliditeta tercijarna prevencija
DEFINICIJA PROMOCIJE ZDRAVLJA
Promocija zdravlja je proces osposobljavanja
stanovnitva i zajednice da unaprijede svoje
zdravlje i ujedno poveaju kontrolu nad njim
To je proces koji podrava okolnosti i stanja putem
kojih se ljudi osposobljavaju da naprave zdrav izbor
To je pokret koji angauje drutvene , okolinske,
zdravstvene i druge odrednice u cilju prevencije
zdravstvenog rizika
Promocija zdravlja podrava lini i socijalni razvoj
putem obezbjeenja informacija, edukacije za
zdravlje i razvoja vjetina neophodnih za
uspostavljanje kontrole nad svojim zdravljem i
svojom okolinom
ZNAAJ PROMOCIJE ZDRAVLJA
Primarni znaaj promocije zdravlja je pripremanje
osoba za stalno uenje u cilju savladavanja izazova
bolesti i povreda
Proces treba zapoeti od djetinjstva, a nastaviti
kroz sistem kolovanja, mjesta rada i ivljenja
Aktivnosti na promociji zdravlja doprinose:
smanjenju nejednakosti u zdravlju
unapreenju ljudskih prava
produenju oekivanog trajanja ivota
smanjenju razlika meu razvijenim i nerazvijenim
DOKUMENTI PROMOCIJE ZDRAVLJA
Deklaracija o primarnoj zdravstvenoj zatiti 1978
Starategija i ciljevi zdravlja za sve do 2000g -1984
Ciljevi zdravlja za sve u 21 stoljeu 1991
Dokument iz Ottawe -1986
Preporuke iz Adelaideza javnu politiku koja
promovira zdravlje - 1988
Preporuke iz Bea o zdravim gradovima - 1988
Izjava iz Sundsvalla o okolini koja potpomoe
zdravlju - 1991
PRINCIPI PROMOCIJE ZDRAVLJA
Principi promocije zdravlja
promocija zdravlja odnosi se na stanovnitvo u
cjelini, a ne na osobe sa visokim rizikom za
spreavanje bolesti
promocija zdravlja trai efikasno uee cijele
zajednice
zdravstveni sektor ima veliki znaaj u promociji
zdravlja i to posebno primarna zdravstvena zatita
STANOVNITVO - SREDITE DJELOVANJA
U sreditu djelovanja su stanovnitvo i zajednica,
kao i manje grupe sa posebnim potrebama
Javno zdravstveni odgovor u zajednici i poduzete
aktivnosti mogu izgraditi potencijale za dobro
zdravlje i zatitu zdravlja svakog pojedinog lana,
jer zdravlje zajednice ne predstavlja prosti zbir
zdravlja svakog pojedinog lana
AKTIVNOSTI U PROMOCIJI ZDRAVLJA
POVELJA IZ OTAWE, 1986 G.
zdrava javna politika
stavlja u sredite intresovanja one koji donose
politike odluke i ije odluke mogu imati posljedice
po zdravlje; to su zakonske, finansijske, poreske,
organizacijske i druge mjere
jaanje okoline koja prua podrku
neraskidiva veza izmeu ljudi i njihove okoline uz
jaanje odgovornosti za njeno ouvanje ini osnovu
organizacijskih aktivnosti u tom pravcu
jaanje akcija zajednice
osnanjenje lanova zajednice da humane i
materijalne resurse usmjere ka problemima
zajednice u cilju ouvanja zdravlja kroz procese
odluivanja i planiranja
AKTIVNOSTI U PROMOCIJI ZDRAVLJA
POVELJA IZ OTAWE, 1986 G.
razvoj linih vjetina
putem stalnog procesa uenja i osposobljavanja
poveaju svoje line vjetine u savladavanju bolesti
i povreda
preusmjeravanje zdravstvene slube
zahtijeva vee angaovanje zdravstvenih
profesionalaca i menadmenta zdravstvenih
ustanova, te ustanova za obrazovanje buduih
zdravstvenih kadrova da preusmjere sadraje u
edukaciji, zdravstvenim istraivanjima i ostalim
aktivnostima
PREPORUKE IZ ADELAIDE,1988g.
Kljune prioritetne oblasti u javnoj
politici koja promovira zdravlje
pomo zdravlju ena
zdrava hrana
duhan i alkohol
stvaranje pogodnog okolia
STRATEGIJE ZA AKCIJU
U PROMOCIJI ZDRAVLJA
zdravstveno informisanje
dobijanje kvalitetne informacije omoguava osobi
da usvoji zdravo ponaanje i zdrav stil ivota
zdravstveni odgoj
proces uenja kroz iskustvo je osnovna baza
promocije zdravlja
kontinuirana edukacija
tokom radnog staa zdravstvenih radnika o
najnovijim saznanjima iz ove oblasti
PRIMJERI PROMOCIJE ZDRAVLJA
Praktini primjeri promocije zdravlja u okruenju su
projekti stvaranja zdrave okoline
u bolnici kroz program Bolnica prijatelj djece- mrea bolnikih odjela
pedijatrije i akuerstvau cilju stvaranja pogodnog ambijenta za djecu.
u koli Zdrava kola - mrea kola u kojima se putem nastavnog programa
promovira zdravlje i zdrav ivotni stil
u gradovima Zdravi gradovi unapreenje zdravstvenog statusa urbane populacije putem
politike podrke za promjenu okoline, prihvatanja zdravih naina ivota i bolju dostupnost
resursima.
na radnom mjestu Zdravo i sigurno radno mjesto promovira zdravlje radnika i zatitu i
sigurnost na radnom mjestu
Bolnice za promociju zdravlja promovira zdravlje zaposlenih u bolnicama,
promovira jednakost za sve pacijente, etiki odnos prema pacijentima i meu zaposlenima,
sigurno lijeenje i komunikaciju sa drugim sektorima zdravlja.
PRISTUPI U PROMOCIJI ZDRAVLJA
Programi promocije (unapreenja) zdravlja obuhvataju razliite pristupe i metode:
informisanje i obrazovanje stanovnitva i pacijenata
zakonodavstvo, poreske i administrativne mjere ( zakoni o zabrani puenja, taksa na cijenu
cigareta)
aktivnosti lokalne zajednice kao laike inicijative
inicijativu grupe strunjaka promocija zdravlja ena putem skrining testova
Taj iroki intersektorski pristup ujedinjuje sve sudionike u zajednikom djelovanju:
faktore koji utiu na zdravlje poput stanovanja, ishrane, fizike aktivnosti
suzbijanje puenja, alkoholizma, zloupotrebe droge
zatitu na radu itd.
KOMUNIKACIJA SA JAVNOSTI
Osnova procesa u promociji zdravlja je komunikacija sa javnosti
Komunikacijski modeli odnosa sa javnou su:
Neposredni - direktni interpersonalni oblici
Posredni preko irenja informacija i poruka o zdravlju koritenjem poznatih mass medija
Da bi se promovirao i podrao odreeni problem
treba imati tane informacije, pouzdane i provjerene pristupe ( tv emisija o zdravlju, letak,
demonstracija kuhanja i sl. )
DRUTVENI MARKETING
U PROMOCIJI ZDRAVLJA
To je novi pristup u radu sa stanovnitvom
Podrazumjeva nove metode i tehnike, koje su bazirane na principima marketinga, a koje treba
da djeluju na izmjeni stavova i ponaanja pojedinca
Principi
Potroa - publika je centralna linost i njegove
potrebe su kljune u socijalnom marketingu
identifikacija socijalnih potroakih grupa
(domaice, majke, osobe sa manjim primanjima,
uenici, penzioneri)
koristi vie razliitih pristupa i tehnika
METODE DRUTVENOG MAKETINGA
Najvie koritena metoda je mas medijska
promocija koja donosi zdravlje kroz tradicionalni-
trini marketing
4P marketinga Produkti, Price (cijena), Place
(mjesto), Promocije
Razvoj socijalnog marketinga u sklopu javnog
zdravstva koristi medijski pristup; to znai:
Ciljano ii na dobro definiranu publiku koja je
pazljivo profilirana, demografski, po ponaanju,
psiholoki i prema medijima ( trudnice ),
Nudi se set produkata i poruka koje odgovaraju
konzumentskim potrebama i eljama, a predoene
su kao neophodne ( konzumiranje samo jodirane
soli umjesto obine soli)
DRUTVENI MARKETING
U PROMOCIJI ZDRAVLJA - PRIMJER
Potroa
ne kupuje zdravu hranu, ve hranu
ne kupuje fiziku aktivnost ve tene za tranje
ne kupuje lijep izgled i idealnu tjelesnu teinu ve povre i voe
ne kupuje jodiranu so ve so i sl.
Ocjena uspjeha drutvenog marketinga predstavlja ocjenu promjena ponaanja potroaa u
svakodnevnom ivotu
Subjekt u drutvenom marketingu je potroa, do koga treba doi i na njega uticati
DRUTVENI MARKETING - PRISTUP
Pasivan pristup
deklaracija na proizvodu ima mali efekat (hoe li je potroa proitati ili ne)
Aktivan pristup
potroa treba da bude dio kampanje ili informisanja javnosti u promoviranju zdravlja
(potroaki savjeti i sl)
Zadovoljenje potroaa je osnova drutvenog marketinga
Putem ciljnih grupa koje imaju posebne potrebe
promoviraju se ciljevi programa - mukarci srednjih godina koji se manje kreu, djevojke koje
poinju
da pue i sl.
PRIORITETI U PROMOCIJI ZDRAVLJA
Prioriteti u promociji zdravlja za 21. stoljee odnose se na:
promoviranje socijalne sigurnosti za zdravlje
Vie novanih sredstava za unaprijeenje zdravlja
proirenje partnera za zdravlje i olakanje intersektorijalne akcije
obezbjeenje infrastrukture za promociju zdravlja kadar, oprema, novac, uesnici
razvijanje novih mehanizama za finansiranje promocije zdravlja iz poreza na cigarete,
alkohol...
PREVENCIJA BOLESTI
Strategije i mjere prevencije orijentirane su na
spreavanje pogoranja zdravlja, dok lijeenje i
rehabilitacija pokuavaju da postignu bolji
zdravstveni poloaj bolesne osobe
Primarna prevencija
podrazumjeva sprijeavanje rizika i djelominih
uzroka oboljenja ili bolesti ( vakcinacija, fluorizacija
vode za pie, jodiranje kuhinjske soli)
cilj je sniavanje stope incidence (novootkrivenih
sluajeva bolesti)
SEKUNDARNA I TERCIJARNA PREVENCIJA
Sekundarana prevencija
otkrivanje poetnih stadija bolesti bez simptoma,
kada se medicinskim testovima moe ustanoviti
bolest i time je mogua uspjena rana
terapija( skrining test na rak grlia maternice,
kontrola KP)
Tercijarna prevencija (iri koncept)
predstavlja djelotvorno spreavanje, odnosno na
due vrijeme prolongiranje pogoranja i
komplikacija manifestnog oboljenja
obuhvata medicinsko lijeenje hroninih bolesti
ukljuujui i recidive
Tercijarna prevencija (ui koncept)
sprijeavanje ili ublaavanje posljedica bolesti sa
naglaskom na rehabilitaciju
PROMOCIJA ZDRAVLJA I PREVENCIJA BOLESTI-RAZLIKE
Elementi Promocija Prevencija
Poimanje
zdravlja
Zdravlje je multisektorijalna odgovornost Odsustvo bolesti- biomedicinski koncept zdravlja
Ciljne grupe Stanovnitvo i okruenje Pacijent
Fokus
djelovanja
Zdravstveno ponaanje Rizino ponaanje
Strategije
djelovanja
Kombinacija vie strategija Jedna strategija orjentirana na jedan problem
Princip
djelovanja
Informisanje, razvoj vjetina za pravilan
izbor uz posrednike (mediji)
Savjetovanje bez posrednika
Program
djelovanja
Programi zatite okruenja i mjere za
poboljanje zdravlja zajednice
Programi ciljani na pojedinca ili vulnernabilne
grupe
Uesnici NGO, laici, grupe graana,
lokalne, kantonalne i federalne uprave,
zdravstveni profesionalci
Zdravstveni profesionalci razliitih disciplina
ETIKE DILEME
Preventivne intervencije kao i terapeutske mjere
moraju odgovarati etikom zahtjevu da:
eljeno djelovanje nastupa sa velikom
vjerovatnoom
da se neeljeno djelovanje prevazie
da se suma neeljenih djelovanja moe tolerisati
Socijalna i zdravstvena djelovanja su neraskidivo
povezana
Primarnopreventivne intervencije ciljaju na
promjenu percepcije, poimanja, ponaanja, ivotnog
stila, interakcije i kooperacije i tako ulaze u
zatiene forme individualnih odluka (pravo osobe)
Socijalni marketing
znam, zato sam zdrav
Prevencija eerne bolesti u FBIH
Ciljne grupe: kolska djeca, mladi,
dijabetiari, ostalo stanovnitvo
problem: gojaznost kod djece i odraslih i
povezanost sa nastankom dijabetesa
Poruka: smanjiti unos visokokalorijskih
namirnica i zaeerenih bezalkoholnih
napitaka uz poveanje fizike aktivnosti
Uesnici: nastavnici, uenici, mladi, ljekari,
novinari....
Metode i sredstva komuniciranja - TV,
okrugli sto o gojaznosti, plakati, broure,
Internet i sl.
PRIMJERI PROMOTIVNO-PREVENTIVNO PROGRAMA,
METODA I TEHNIKA KOMUNICIRANJA ZA ODREENE
ZDRAVSTVENE PROBLEME
Jodirana so i jod deficitarne bolesti
Ciljne grupe:
vlada i politika
proizvoai soli
stanovnitvo (posebno grupa trudnice)
nevladine organizacije i lokalne voe
kolska djeca
nastavnici i uitelji
mediji
VLADA I NJENA POLITIKA U PROMOCIJI JODIRANE SOLI
Najei problem: nedostatak sluha za vanost
mikronutritijentnih deficita u ishrani, nerazumjevanje
efekata jod deficitarnih bolesti (JDB) na nacionalno
blagostanje, zdravlje ljudi i ekonomiju, nepostojanje
monitoringa i kontrolnih mehanizama za praenje
upotrebe jodirane soli u ishrani
Poveanje znanja i promjene u ponaanju: JDB reduciraju
ekonomski i zdravstveni potencijal i preveniranje JDB se
moe samo sistematskim pristupom rijeavati
Poruka: garancija da vae dijete i ostalo stanovnitvo
koristi samo adekvatno jodiranu so
Mjesta akcije: mas-medija, TV, kole, zdravstvene
ustanove, lokalne zajednice
Uesnici : premijer vlade, ministar zdravstva, lokalni
politiari, medijske linosti i njihov lini angaman
Metode i sredstva komuniciranja - TV, okrugli sto, plakati,
broure,Internet i sl.
PROMOCIJA JODIRANE SOLI - STANOVNITVO
Najei problem: nizak nivo razumjevanja problema
mikronutritijentnih nedostataka i nizak nivo znanja u
preveniranju JDB
Poveanje znanja i promjene u ponaanju: JDB je mogue
prevenirati redovnim uzimanjem jodirane soli; zatita
porodice mogua je koritenjem jodirane soli; zdravlje djece
zavisi od naina ishrane
Poruka: zdraviji proizvodi ine ljude zdravijim
Mjesta akcije: TV, kole, zdravstvene ustanove, marketi,
sredstva prevoza i sl.
Uesnici: doktor ope prakse - pacijent, ginekolog -trudnica,
distribucija info materijala, promocija jodirane soli u
trgovinama, kontrolne akcije u marketima, medijska
kampanja putem TV, novine, lokalni radio, vjerske voe i
lokalni lideri
Metode i sredstva komuniciranja: poster u marketima,
poruka na sredstvima prevoza,demonstracija, intervju sa
donatorima, sa vladinim slubenicima, medijskim linostima
i sl, T - majice sa natpisom, ruksak, kiobrani, olovke i sl.
PROMOCIJA JODIRANE SOLI KOLSKA DJECA
Najei problem: nizak nivo razumjevanja problema
mikronutritijentnih nedostataka i nizak nivo znanja u
preveniranju JDB
Poveanje znanja i promjene u ponaanju: potreba
konzumiranja jodirane soli u ishrani u cilju prevencije JDB
i stalno koritenje u porodici
Poruka: zdravlje ini zdrava ishrana
Mjesta akcije: kola, vankolske ustanove, klubovi, kafii,
sportske dvorane, javni prevoz, zdravstvene ustanove,
kua, domovi
Uesnici: nastavnik-uenik, doktor-uenik, roditelj
uenik, medijske linosti, vjerske voe, stariji uenici
Metode i sredstva komuniciranja: poster u koli,
distribucija info-materijala u koli, radionice,
demonstracija, metodska jedinica u nastavnom programu
biologije ili domainstva, poklon majica, olovke, kiobran,
lopta sa porukom i sl.
PROMOCIJA JODIRANE SOLI MEDIJI
Najei problem: nizak nivo razumjevanja problema
mikronutritijentnih nedostataka i nizak nivo znanja u
preveniranju JDBi opasnosti koje bolest donosi
Poveanje znanja i promjene u ponaanju: JDB se mogu
prevenirati; reguliranje trita ; promjena ponaanja
stanovnitva u vezi opasnosti od JDB stalnim porukama
Poruka: zdravlje ini zdrava ishrana
Mjesta akcije: svi kontakti sa javnou
Uesnici: edukacija novinara o jodiranoj soli i JDB
Metode i sredstva komuniciranja: svi mas-mediji, bilo
individualno ili grupno, sa porukama i tanim
informacijama