Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
15Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
pitanja-esejska-preduzetništvo-objava

pitanja-esejska-preduzetništvo-objava

Ratings: (0)|Views: 1,375|Likes:
Published by Emir Bukva

More info:

Published by: Emir Bukva on Nov 17, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/03/2012

pdf

text

original

 
EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVUPREDUZETNIŠTVOŠKOLSKA 2009/10 GODINAI Parcijalni testESEJSKA PITANJA1.
Može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu? Objasnite.
 Ne, ne smije imati monopolni položaj na tržištu, jer u suprotnom ne može imati status malog preduzeća i ne može koristiti benficije malog preduzeća koje država namjenjuje tom sektoru.To je uobičajeno u razvijenim zemljama, pogotovo u SAD. Clj države je jačanje malih preduzeća i njihovo dalje razvijanje. Zbog toga vrlo je bitno jasno definirati šta je mali bizniszarad racionalnog odnosa države prema njemu.2.
U čemu se teoretičari slažu da malo preduzeće ne smije imati da bi imalostatus malog preduzeća?
Malo preduzeće ne smije imati veliki godišnji prihod, također mora imati manji brojzaposlenih. Teorijska usaglašenost jeste da malo preduzeće ne smije imati monopolski položajna tržištu, ne smije imati uticaja na kretanje cijena niti dovoditi druge na tržištu u bilo kakavnepovoljan položaj. ___________________________________________________________________________ Struktura firmi u zapadnoj Europi prema broju zaposlenih i bilansa u milionima eura:Manje od 10 uposlenih: Umjetni zanati i jako mala preduzeća (mikropreduzeća)10-40 zaposlenih: mala preduzeća (0 do 1,5 mil. Eura),50-500 zaposlenih: preduzeća srednje veličine (1,5 mil. Do 9,5 mil. Eura),Preko 500 uposlenika: velika preduzeća (9,5 mil. i više).3.
Određivanje veličine malog preduzeća – kvantitativna mjerila.
Kriteriji su:A.godišnji ukupni prihod (suma novca koji se stekne u jednoj godini prodajom ili nekomdrugom aktivnoscu, različito od branše do branše),B.broj zaposlenih( cijeni se prema djelatnostima, zbog različitosti nivoa radne snage iefekata koje zaposleni u različitim branšama ostvaruju,C.dionička suma firme(uloženi novac dioničara prilikom osnivanjafirme) iD.ukupna vrijednost firme( zemljište, zgrade, oprema, zalihe i novac).
4.Određivanje veličine malog preduzeća – kvalitativna mjerila.
Kvalitativni kriteriji:
veza preduzetništva i privatnog vlasništva,
samostalnost u djelovanju,
nezavisnost u upravljanju i
nedominantnost u grani,
nedostatak znanja u upravljajnju preduzećem1
 
grupno odlučivanje je rijetko
tehnički orijentisano obrazovanje
malo ili nikakvo planiranje
neposredno učestvovanje u događajima u firmi
 potencijal menadžmenta nije razumljiv
veliko značenje inercije i inprovizacije
nedominirajuća pozicija (monopol) bilokojeg malog preduzeća u svojoj branši;
 Nema utjecaj na kretanje cijena
 Ne dovodi druge na tržištu u bilo kakavnepovoljan položaj.5.
Aspekti definisanja malog biznisa.
Aspekti biznisa su:1) aspekt poslova2) aspekt subjekta3) vanjski aspekt4) interni aspekt.5) institucionalni aspekt.6) internacionalni aspekt.
6.Objasnite aspekt poslova, aspekt subjekta i vanjski aspekt u definisanju malogbiznisa.
Pri razmatranju suštine malog biznisa treba posmatrati i sljedeće aspekte:1)
aspekt poslova.
 Obim poslova proizvodnje, usluga i sl.u kvantitativnom smislu relativno je nevažan sa tačkemalog biznisa. Međutim rast proizvodnje i usluga može da dovede firmu u više skalekorištenje obima kapaciteta i zaposlenosti pa tako je izvedu iz kruga MiSP.2)
aspekt subjekta.
 Možemo reći da neki poslovi ne samo zbog veličine već i po svojoj prirodi spadaju u mali biznis jer ih vlasnik obavlja po modelu male firme. Npr.-zanatska radnja koja poštuje porodičnu tradiciju.3)
vanjski aspekt.
 Ima širi značaj i odnosi se na cjelinu sfere malog biznisa u nekoj zemlji. On ukazuje na mjestoi status MB (malog biznisa) kao sektora u strukturi cjelokupne privrede jedne zemlje.sa togaspekta može imati različite organizacione oblike a može imati i druge poslove npr.-samostalni subjekat, ortački subjekat i sl.
7.Objasnite interni, institucionalni i internacionalni aspekt u definisanju malogbiznisa. 
4)
interni aspekt.
 Ima u vidu sažimanje poslovnih funkcija u kontekst jedne osobe kao menadžera i izvršioca ili pak malog broja izvršioca.Tu se radi o spajanju poslova u jednu ili dvije funkcije(npr. nabava,2
 
 prodaja i sl. kao jedna cjelina a ostali operativni poslovi-proizvodnja, usluge u drugu cjelinu)5)
institucionalni aspekt.
 Privredni sistem i druga institucijalna rješenja mogu se prema MB odnositi podsticajno,neutralno ili ograničavajuće. Praksa razvijenih zemalja praktikuje prvu varijantu čiji jerezultat ekspanzija malog biznisa u tim zemljama.6)
internacionalni aspekt
.Evropska unija, SAD i Japan su protagonisti tih strategija. Aspekt te strategije su aktivnostimeđunarodnih finansijskih institucija koje pod pokroviteljstvom svjetske banke finansiraju preduzetničke poduhvate u sektoru MiSP
8.Navedite najmanje 6 prednosti MSP-a.
Prednosti(snage) MiSP
1.
mogućnost da ukratkom vremenskom roku spoznaju želje kupaca i da im izađu u susret.
2.
brzo prilagođavanje promenama na tržištu. Dok velika preduzeća uoče promenu mala većizvuku neku korist iz te promene. One zapravo žive od tih promena.
3.
efikasnije korištenje raspoloživih resursa. Mašine za proizvodnju, transportna sredstva isl.Kod MB nikada ne stoje jer on ih ili eksploatiše ili daje u zakup, licencu.
4.
efikasno i fleksibilno korištenje radne snage. Zaposlenost je intezivna jer nema dubinske podele rada i jedan zaposleni po potrebi radi više operacija.
5
. mali biznismeni brzo komuniciraju sa tržišnim okruženjem, (nabava, prodaja, distribucija)
6.
fleksibilno upravljanje zalihama
7.
MB brzo ulazi u konkurentsku borbu konkurišući ponekad u pojedinim segmentima ivelikim firmama koje obično kasne u svojim reagovanjima.
8
. motivi za rad, razvoj i rezultate poslovanja vlasnika malog biznisa su intenzivniji nego uslučaju kada bi taj isti menadžer vodio veliku firmu.
9.
ovisnost velikog biznisa od malog biznisa nije retka pojava . Mala preprodaju proizvodevelikih kompanija, vrše usluge u njihovo ime, proizvode delove itd.9.
Navedite najčešće slabosti MSP-a
.Slabosti MiSP:
1
. promjena državnog sistema i ekonomske politike brzo pogađa male firme i to preko noći,takođe teško dolaze do dodatnog kapitala potrebnog za saniranje nastalih poteškoća.
2
. dešava se da se u MB nađu i oni koji se za to nisui osposobili pa čak ni planirali osnivanjefirme.
3
. loše i površne procene o šansama za uspeh na tržištu, često bez planiranja.
4
. pomanjkanje vlastite sposobnosti za vođenje vlastite firme. Na startu su uspešni pomišljajući da mogu voditi preduzeće sa više poslovnih jedinki i više zaposlenih. Zbognedostatka menadžerske sposobnosti to ih najčešće dovodi do neuspeha.
10.Koji su najčešći uzroci propasti preduzeća?44%
Nekompetentnost Nesposobnost vođenja preduzeća. Psihička , moralna ili intelektualna
17%
Pomanjkanje menadžerskog iskustva3

Activity (15)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Marijana Rebac liked this
Mujo Suljic liked this
Adin Mulagic liked this
Ena Fazlic liked this
earthmade liked this
pticatrkacica liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->