John C.

Parkin

Jebe mi se

najuzvieniji duhovni put



Posveeno Leoneu i Arcu,
mojim sinovima i uzorima jebe mi se" filozofije
(no ipak, da se niste usudili rabiti taj izraz, deki!)


Sadraj

Predgovor

- Bosonogi lijenik

Predigra

Test: Odmah recite jebe mi se neemu!
Poruka autora
Zato rei jebe mi se predstavlja duhovni in?
Zbog ega jebe mi se ima takav naboj?
Kako itati ovu knjigu


1 Zato kaemo jebe mi se

Kaemo jebe mi se kada prestanemo
raditi neto to ne elimo 23 Kaemo jebe mi se kada napokon uinimo
neto za to nismo vjerovali da moemo uiniti 25 Kaemo jebe mi se kad nam je ivot isuvie
vaan 27

2 Osnovne jebe mi se metode

Oputanje 48
Preputanje 51
Prihvaanje 52
Nepristrano promatranje 55
Svjesno disanje 58

3 Recite jebe mi se raznim stvarima

Recite jebe mi se hrani 67
Recite jebe mi se vaim vezama 76
Recite jebe mi se bolestima 83
Recite jebe mi se novcu 38
Recite jebe mi se vremenu 93
Recite jebe mi se unutarnjem pacifistu 94
Recite jebe mi se odgoju djece 99
Recite jebe mi se samokontroli i disciplini 112
Recite jebe mi se planovima i ciljevima 117
Planovi i ciljevi su super 118
Planovi i ciljevi su srnee 120
Pokuamo skinuti ruke s volana 122
Recite jebe mi se elji da popravite svijet 126
Recite jebe mi se klimatskim promjenama 128
Recite jebe mi se svojim problemima 131
Recite jebe mi se onom to drugi misle o vama 135
Recite jebe mi se strahu 147
Recite jebe mi se i budite sebini 153
Recite jebe mi se svojem poslu 159
Recite jebe mi se svojoj dravi 164
Recite jebe mi se traganju 166




4 Uinak izgovaranja jebe mi se

Kad mu kaete jebe mi se, ivot reagira 173
Uinak rijei jebe mi se na vau percepciju 178
Uinak na vae tijelo nakon to ste rekli jebe mi se 185

5 Formula jebe mi se"

Korijeni formule jebe mi se" 191
Sjedee poze s naslonom 195
Sjedee uspravne poze 200
Stajae poze 204
Pokretne poze 210


Postkoitalni dim

Meni je bilo lijepo
Zbog ega je jebe mi se najuzvieniji duhovni put (isto u sluaju da niste obraali panju a
elite imati temu za avrljanje u kafiu)
Htio bih vas ponovno vidjeti (ako se slaete)
































Predgovor


Jebe mi se. Napisat u togod mi padne na pamet. Promislivi pomno, elei najbolji mogui
predgovor, jer svaka knjiga to zasluuje, poeo sam intelektualno, pimplavo, odjednom
shvativi da piem predgovor knjizi sa smjelim i neozbiljnim naslovom jebe mi se - dakle zato
bih trebao biti promiljen?

Kljuevi oslobaanja su univerzalni i u sutini jednostavni: valja se rijeiti svih pria koje ste
sebi ranije utuvili o ivotu,
o tome tko ste ili to biste trebali biti dok ste ivi, te spoznati se odjednom kao boanski
svemono, nezaustavljivo i basnoslovno bie.
Da biste to ostvarili potrebna je volja za oputanjem i preputanjem, ne samo jednom nego
uvijek. Posebice onaj dio vae svijesti koji je navikama sklon, koji se identificira s njima poput
lukave lije i koji e se boriti na svaki mogui nain za svoje stare navike.

Da biste se prepustili, morate izdati naredbu vaoj svijesti, naredbu s kojom se ona moe
identificirati a koja izaziva spontani osjeaj slobode.

A koja je bolja naredba od jebe mi se" jerbo u trenutku izgovaranja ovih profanih, sonih rijei
postajete jedno sa svakim buntovnikom koji je ikada ivio, sa svim velikim osloboditeljima
svijeta, s kriteljima novih staza koji su stvarali trendove - slobodni ste - i u svojoj slobodi time
prirodno velianstveni.

John i ja smo srodni duhovi - sasvim sam inspiriran njime, kao i njegovom sjajnom knjigom
Jebe mi se - vjerujem da je rije o znaajnom doprinosu ljudskoj vrsti.


Bosonogi Lijenik
























Predigra


Test: Odmah recite jebe mi se neemu!

Kaete li jebe mi se, oslobaate se svog grevitog hvatanja za neto - obino za neto to vam
zadaje bol.
Kada kaete jebe mi se, preputate se tijeku ivota - prestajui raditi ono to ne elite, konano
poevi raditi ono to ste zaista eljeli; prestajete sluati druge i ponete sluati sebe.
Rei jebe mi se oznaava duhovni in (zapravo konani in), zato jer diete ruke od problema,
ostavljate se neeg, prestajete se protiviti i vraate se natrag u prirodni tijek ivota (drugaije
znanog i kao Tao, Bog itd.).
Kaete li jebe mi se, prestajete brinuti (openito), prestajete neto eljeti (uglavnom) i konano
postajete sretnim injenicom da postojite kao takvi u ovome trenutku (ako ste imali sree).
Stoga prije no to zajedno skoimo, drei se za ruke, u bazen jebe mi se mudrosti, probajte
odmah. Recite jebe mi se neemu! To moe biti neto maleno (proeite do hladnjaka i pojedite
onaj komad torte) ili neto veliko (proeite do te svinje koju nazivate partnerom i recite mu
nek uhvati maglu).
Recite jebe mi se neemu... bilo emu! Osjetite slobodu i olakanje koje taj iskaz donosi.
Umnoite deset puta, zamislite takav osjeaj veinu vremena i onda ete stvoriti predodbu o
tome u to se ovdje uputate.
jo jedna stvar, prije nego to skoimo, zajedno UZVIKNIMO...
Jeeeeebee miiii seeeee!



Poruka autora


Dakako, cijela ova knjiga je jedna autorska poruka. Ali ovo je posebna poruka od konvoja koji
u izvidnicu alje svoj bicikl da vas susretne i pripremi za dolazak same poruke.
Dakle, biciklist skida svoju kacigu (majko mila!). Cereka se. Kad se malo pribere kae vam
zato se smijao.
Poruka e vas obino nalaziti u prostodunom formatu. Stvari se obino lake progutaju i
svare na taj nain. Kao to je slavna guru-vjetica 60-ih Mary Poppins jednom rekla: "lica
eera pomae da se proguta lijek." Posebice to lica lijeka/eera koju ete kuati moe imati
okus kakav god poelite: kao to su to bile jagode za Michaela, a pun od ruma za samu Mary
Poppins.

Dakle, izaberite okus koji vam se najvie svia i pokuat u vam udovoljiti.
Stvar je u tome da je itava poruka vezana uz ne-ozbilj-nost. Dakle, lijek sam po sebi je sto
posto eer (naravno, s vrijednou E za taj poseban okus po vaem izboru).

Na je ivot sainjen od vanih stvari. Na vrijednosni sustav naprosto su stvari koje smo
odabrali kao vane (ili su nam bile takvima nametnute naim odgojem i odrastanjem). A stvari
koje su nam vane su stvari koje obino shvaamo ozbiljno.

Kada kaemo jebe mi se (a obino to kaemo kada su stvari koje su nam vane otile k vragu),
shvatimo da stvar koja nam je bila vana zapravo i nije ba bila toliko vana. Drugim rijeima,
kroz bilo koju nesretnu okolnost, mi prestanemo ozbiljno shvaati neto to obino shvaamo
vrlo ozbiljno.

Vane su stvari ozbiljnost sama. Nevane su zemlja smijeha i lakoe.

Dobro, va mozak zuji naokolo kao muha u kutiji za cipele nadraena mirisom porkog mesa.
Mogunost da stvari moda nisu ba tako vane, djeluje malo zbunjujue. Ali za veinu nas
postoji i neodoljivi parfem slobode, onda kad shvatimo da stvari naposljetku moda nisu
toliko vane.


Zato rei jebe mi se predstavlja duhovni in?

Kad kaemo jebe mi se stvarima koje nas se tiu (stvarima koje su nam isuvie vane), mi tada
izvodimo jedan duhovni in. jebe mi se je savren zapadnjaki izraz istonjakih duhovnih
ideja o preputanju, odustajanju i oputanju naeg grevitog pritiska na stvari (privrenost
stvarima).

Naravno, moemo se svaati do povratka spasitelja (hm, zar upravo ne oboavate tu frazu?), o
tome to duhovno zapravo znai. iroko shvaeno, obino se definira kao neto nematerijalno:
u bilo kojem ne-obliku. Ali niti ovo nas previe ne zadovoljava. Jer ja mogu osjeati "duhovno"
i za najfizikije, najobinije stvari. Stoga nemojmo previe gubiti glavu oko aktualne definicije;
dovoljno je rei "duhovno". Po mojem iskustvu, kad god se duboko opustimo i prepustimo, mi
se tada otvorimo prema duhovnom.

Kada kaete jebe mi se bilo emu, onda se ve odmaknete od napetosti i privrenosti krenuvi
ka oputenosti i slobodi. Sve filozofije, religije, duhovne discipline, pruaju isto obeanje:
slobodu.
Problem je u tome da je sloboda teko obeanje za ispunjenje.
Zapravo, bilo koja filozofija koja bi mogli ispuniti to obeanje, postala bi konanom
filozofijom... stoga, dobrodoli u jebe mi se filozofiju.
Problem za veinu nas na Zapadu, tako duboko pod stresom, tako ukoene, anksiozne i
opsjednute kontrolom kakvi ve jesmo, jest da nama treba jedna fraza puna muda, poput jebe
mi se, da nas prebaci u jedno oputenije stanje.
Ona takoer ima dodatnu prednost jer u sebi ne sadrava niti jedno od navedenog, jer nije (ili
ne zahtijeva):

* Molitva
* Pjevanje
* Meditacija
* Noenje sandala
* Pjevanje pjesama uz akustine gitare
* Stvaranje uvjerenosti da ste vi u pravu a svi ostali u krivu
* Ubijanje
* Jedenje graha
* Noenje naranaste boje
* initi ono to ne elite initi
* Pravila
* Praviti se sretnim kada to zapravo niste
* Govoriti Amen, osim ako to zaista mislite

Amen.



Zbog ega Jebe mi se ima takav naboj?

Jer sadri rije jebi"

Knjiga poput ove kontroverzna je naprosto stoga to sadri rije jebi". Smijeno, zapravo.
Prvo stoga jer filozofija iza svega zapravo je stvar anarhije, a ne same rijei. No, poglavito radi
toga jer treba proi puno vremena da jedna takva rije izgubi svoju mo.

Rije jebi" je prekrasna.

Krasna je stoga to u slangu oznaava seks. To je po sebi ve ini zabavnom, jer se i njezino
znaenje proirilo. Odjebi" zapravo znai Idi i seksaj se" to zapravo nije uvreda, ve dobra
sugestija, jebi se" je zapravo Seksaj se sam sa sobom" to svakako nije uvreda, vie jedan
poziv. Jebemga" je zapravo 0, super seks" to, u trenutku frustracije i nije loa stvar na koju
valja misliti.
Takva rije okira. Na neki nain moe se shvatiti vrijeme kada je bila rijetko koritena, kada je
bila jedva izgovorena u veini drutvenih krugova. Ali tijekom 80-ih i 90-ih ona je procurila i
utekla u jezik. Prela je barijere klasne, rasne, dobne, kao jedna odabrana psovka. Njezina
fleksibilnost je zaudna: toliko da moe biti koritena kao bilo koji dio svakodnevna govora.
Pogledajte:
Pomislio sam jebime (glagol), u trenutku kad se jebeno (prilog) izvukla iz jebenog (pridjev)
automobila. Naprosto, ista jebada (imenica), mislim ono, jebemliga (veznik), morao sam
jebeno (prilog) to pojebat (glagol) (mizogina uporaba neodreene imenice, ali naprosto jebeno
prostaka)."
Jebi" tako nekima posta svaka druga rije u reenici.
Zapravo udi, usprkos svoje sposobnosti da se iri poput virusa, da ova rije uspijeva zadrati
dobar dio svoje snage.
Svakako, danas je mogue staviti je na naslovnicu knjige na nain na koji se to ne bi moglo jo
prije dvadesetak godina. Ali upravo ta jedna rije privui e pozornost mojoj knjizi.


Rije je o anarhiji

Rei jebe mi se je kao pokazati srednji prst svijetu smisla, konvencija, autoriteta, sustava,
uniformnosti, reda. A to je zapravo anarhija. Anarhija doslovno znai biti bez vladara.
Anarhisti predlau dravu slobodnu od vladalaca i voda. ire znaenje anarhije je odsutnost
bilo kakvog zajednikog standarda, svrhe ili znaenja.
A to je klju anarhinom biu jebe mi se filozofije. U ivotu sve podupire nau neumornu
potragu za znaenjem, za zbirkom ulananih znaenja, lako nam ta ista znaenja prouzrokuju
bol, sve oko nas podupire ovaj proces gomilanja znaajnog.
Da bismo ivjeli skladno, pokuavamo dogovoriti se oko standarda, svrha i znaenja ivota.
Stoga bilo to to ugroava neka od ovih kolektivnih znaenja, ove svete krave naeg
semantikog svemira, predstavlja nam veliku prijetnju. Anarhizam, tj. odsutnost znaenja ili
svrhe, je dakle najvea prijetnja.
Ua politika konotacija anarhizma, svrgavanje drave, nije nita u usporedbi s disruptivnom
moi njezina pravog znaenja: zbacivanje zajednike percepcije onoga to je bitno i svrhovito.
Anarhizam u ovome smislu je najrazornija, najradikalnija filozofija koju ovjek moe domisliti.
Kad kaete jebe mi se, napipali ste filozofiju koja svakoga strai do balaka.
Jebe mi se je krcata s dvije vrste eksploziva: rije jebi" sama po sebi ima jedan impresivan i
uvredljiv naboj; a sama fraza napipava filozofiju iste anarhije.
No, prije no to se uplaite i prestanete itati, pomislivi: Anarhija me ne zanima", evo jedne
zanimljive filozofske fusnote skrivene unutar etimologije rijei Anarchos (da, usput budi
reeno, sve to potjee od Grka) - to je opis koji je esto bio primijenjen na Boga - biti bez
uzroka" i bez poetka, smatralo se biti boanstvenim.
Veliki trenutak. Trenutak kada itavi stadioni (ili sladio ako znate latinski), ustanu,
aplaudiraju, bodre. Tvrdim kako je jebe mi se: konani duhovni nain (usput, on to doista i
jest), i argumentiram da je u sutini isti anarhizam, a zatim otkrivam kako Bog, BOG ni manje
ni vie - kako se on definirao upravo kao Anarchos.

Sveta Majko Boja, i Oe takoer, pa ovo su dobre vijesti. Bilo tko bi dakle moda pomislio da
postoji jedan Bog koji me ovdje vodi kroz predstavljanje njegove konane filozofije. Dragi
Boe, alim sluaj, ali itav koncept Tebe je samo jedno zajedniki shvaeno znaenje - stvar
kojoj anarhino moram rei jebe mi se.

Oprosti, Boe.




Kako itati ovu knjigu

Veina vas na Zapadu e imati tendenciju da ita ovu knjigu od poetka (sprijeda) do kraja
(straga), osim ako niste jedan od onih koji ita celebrity-asopise pa radije prelista neto od
kraja prema poetku. Tek da znate, to vam nee biti od pomoi na kraju (uostalom, na
naslovnici ve stoji: jebe mi seje konani duhovni nain).
Ako ste iz zemlje u kojoj normalno itate knjige od kraja, samo izvolite, makar rijei nee imati
mnogo smisla, zato je moda najbolje priekati da se knjiga prvo prevede (ve se pripremam
za razliite pogrene prijevode naslova, posebice na primjer Seks s njima; pronaite svog boga
seksajui se s nepokretnim objektima).
Ali, evo jednog super naina itanja knjige za sve (Zapad i Istok): pokuajte je otvoriti nasumce
i vidite to e ondje ispasti. Kao da se koristite tarot-kartama. Tko zna zato i kako, ali izgleda
da ova metoda funkcionira. Probajte odmah isto da ovo potvrdite (i iznenadite se). Zatvorite
knjigu. Duboko udahnite i usredotoite se na neto to vam treba sada, danas. Zatim otvorite
knjigu nasumce. Hajde, uinite to. To je sjajna metoda itanja. Ako to radite redovito, a stalno
vam se pojavi ista stranica, znai trik jo uvijek pali: savjetujem vam izdaleka, valja se
usredotoiti na taj aspekt vaega ivota.
jo jedan super nain itanja ove knjige je proitati ulomak, zatim izai van i rei drugima
koliko vam se knjiga dopadala, kako se va ivot mijenja upravo u tom trenutku. Na taj nain
koristite sebi (dobra karma zbog irenje preporuke), drugima (kojima koristi poruka) i meni
(koji koristi prihode od prodaje knjige da napravi kuu od okolade koju e polako pojesti, a
zatim zatraiti puni iznos od osiguranja kad otkrije termite, pa u zatim poeti itavu vraju
stvar ispoetka).



I
Zato kaemo jebe mi se


Kaemo Jebe mi se kada prestanemo
raditi neto to ne elimo

Svakoga tjedna istite prozore svoje kue/stana/rijenog tegljaa. To inite religiozno,
predano. Ali sada vam ve ide na ivce. To radite zato jer vam je majka uvijek govorila da
prozori govore dosta toga o vlasniku. Netko s prljavim prozorima, mislila je, svakako mora da
je i sam prljav.
Ali tlaka pranja svakoga tjedna je nedavno postala takva da ste jednog ponedjeljka naprosto
rekli jebe mi se i umjesto pranja prozora gledali televiziju s okoladom u ruci. Super osjeaj.
Kako prolaze tjedni, uivate vidjeti kako prozori postaju sve prljaviji. Oni postaju simbol vae
novosteene slobode. Kada postane kroz njih teko gledati, onda ete unajmiti peraa prozora.
Jo ste sretniji s vaim novim jebe mi se stavom ako je pera mlad i zgodan... jo vam se pije i
limenka Diet Coke, takoreku.
Kada stvari za koje smo mislili da su vane ponu postajati tlaka, moemo doi do toke kada
emo rei jebe mi se. Tada ih prestanemo raditi i umjesto njih traimo neto zabavnije. Dakle:

* kaemo jebe mi se pokuaju da budemo fit i umjesto toga gledamo telku.
* kaemo jebe mi se pokuaju da budemo ljubazni prema ljudima koji nam se ne dopadaju
i umjesto toga ih ignoriramo
* kaemo jebe mi se dolasku na posao tono u sekundu i umjesto toga kasnimo
* kaemo jebe mi se spremanju i umjesto toga unajmimo spremaicu
* kaemo jebe mi se bogu i umjesto njega oboavamo vraga


Zapravo, kazat emo jebe mi se kad god odustanemo od neega to nam uzrokuje bol.
Moemo to rei i odustati od toga da smo netko tko ne elimo biti. Moemo to rei i naprosto
prestati brinuti oko neega za to smo vjerovali da moramo brinuti.
Kaemo jebe mi se i svim obvezama koje osjeamo: prema obitelji, prijateljima, poslu, drutvu,
itavom svijetu tamo negdje. Pritisak koji svatko na nas stavlja, da budemo ovakvi i onakvi, da
inimo odreene stvari, ponekad naprosto postaje nepodnoljiv.
Onda kaemo jebe mi se i radimo po svome.


Kaemo Jebe mi se kada napokon uinimo
neto za to nismo vjerovali da moemo uiniti

Dakle, napokon inimo svoju stvar. Iz bilo kojeg razloga, obino prestanemo raditi mnoge
stvari koje bismo zapravo htjeli jer vjerujemo da ne bismo trebali. U ovome trenutku ima ljudi
koji e rei jebe mi se, a zatim:

* napokon pristupiti mladiu/djevojci koji im se dopadaju otkrivi im svoja osjeaje
* napustiti posao koji im je dojadio i umjesto toga putovati svijetom
* konano rei to im je na umu prijatelju ili lanu obitelji
* po prvi puta u svojoj karijeri otii na bolovanje
* zaviriti u eninu garderobu i probati taj zgodni komad odjee za tulum
* govoriti naglas u knjinici
* pojesti itavu tortu od okolade
* pokazati srednji prst drugom vozau, a onda ubrzati
* leati na travi i satima zuriti u nebo

To je sloboda. Konano raditi to doista elite raditi. Rei jebe mi se svijetu i tomu to ljudi o
vama misle. Krenuti po svome.

To je onaj aspekt prie kada e vam zatrebati jedan rock soundtrack. Stvar iz onih starih Levi's-
reklama: kad ete dojuriti u ured na motoru, pokupiti djevojku i odjahati s njom u suton.
Dakle, punim gasom naprijed, zapjevajmo:
Get your motor runnin' Head out on the highway Lookin' for adventure And whatever comes
our way Yeah, Darlin' go make it happen Take the world in a love embrace Fire all of your
guns at once And explode into space Born to be w...i...l...d.


Kaemo Jebe mi se kad nam je ivot
isuvie vaan

U sreditu svakog jebe mi se iskaza nalazi se na odnos spram smisla u naim ivotima. Istina
je, oni su isuvie smisleni. to je zapravo lijepa kozmika ala. Mi volimo misliti kako je na
ivot borba nalaenja nekog smisla; elimo pronai smisao u stvarima; brinemo oko smisla
ivota; brinemo se oko besmisla. A zapravo je upravo gomilanje smisla ono to uzrokuje tu
istu bol kojoj emo na kraju rei jebe mi se.
Prestali smo prati prozore jer je tlaka pranja prozora postala vea od smisla koji smo pridodali
istim prozorima (zbog u nas usaene ideje od strane roditelja).
Otisnuli smo se na autocestu zato jer je privlanost otvorenog puta konano prevladala nad
besmislom striktno zacrtane karijere, hipoteke na kuu i widescreen televizora.
Dakle, zavirimo malo u povijest znaenja (i boli).

Kako smislom punimo svoje ivote

K vragu, gle, tko se odjednom pojavio! Eamonn Andrews (ili Michael Aspel, ovisno o vaem
uzrastu). Provalio je u WC i uhvatio vas na djelu kako itate ovu knjigu... ili se popeo na
autobus... ili iskoio iz ormara u vaoj sobi rekavi: Ovo je va ivoti .

I tako, dignete se, krenete gdje god se ve nalazite s njim. Zatim rez, i evo vas u studiju punom
ljudi iz vaega ivota, s velikim ekranom u pozadini i vaom slikom na njemu. Pojavite se s
Eamonnom, kao da su sagradili filmski studio ba pokraj vae kue. Kreemo: roeni ste 1965.
u pristojnom predgrau, u obitelji Jean i Dereka Mayhewa... itd. Itd.

To ste vi. Dakle, vratite se datumu svojeg roenja. Pridruit emo vam se dok se borite za zrak
izlazei iz divnog, mranog i toplog mjesta gdje ste proveli proteklih devet mjeseci. Kakav
uas... sva ta svjetla i ljudi... nema vie tekuine u kojoj se moe plutati; samo prostor, samo
zrak.

Tu ste. U prostoru koji za vas nema nikakva smisla. A to vas se, u ovom trenutku, uope ne
tie. Na neko vrijeme bit ete sretni s jednostavnim smislom: majina dojka koja znai hranu i
pie i, dobro, majina dojka koja vas hrani i napaja. Svi ti ljudi koji u vas zure i ine smijene
zvukove ne znae vam nita.
Smisao stvari prirodno se uveava. Obino naprosto u smislu da li te stvari uzrokuju
zadovoljstvo ili bol. Dojka je radost. udni osjeaj u trbuhu je bolan. Sada Eamonn okrene
stranicu, vama su ve etiri godine i igrate se. Sjeate li se kako ste se osjeali? Sjeate li se
zadovoljstva u najobinijim stvarima? Gledajui kako kapi kie klize niz prozorsko okno. Izali
biste van i gledali u nebo, s kiom na licu. Oboavali ste miris kie na suhom betonu. Ponekad
bi vam na pamet palo kako biste htjeli poi negdje drugdje ili raditi neto drugo. Ali uglavnom
biste bili ba sretni tu gdje ste se nali: uranjajui u teksturu svega oko vas.
Smisao stvari se razvijao; mnoge stvari su vam pruale zadvoljstvo a neke su vam poele
uzrokovati bol. Sada ste ve postali prilino svjesni istih, do te mjere da ste ponekad
pokuavali zamijeniti neke od bolnih stvari s nekim od ugodnih. Dok listate stranice svojeg
ivota, gledajui se kao tinejdera, prirodna potraga za smislom nastavlja se...
Sada nam neto predstavlja imati prijatelje i sviati im se; da ih privlaimo; da nas vole; da
nam ide dobro u koli, u sportu ili da dobro sviramo neko glazbalo.
Na svijet smisla postaje sve sofisticiraniji; ponekad je naprosto rije o tome da se dobro
provedemo; ponekad da su nas drugi prihvatili; ponekad o tome da smo ispunjeni onim ime
se bavimo; ponekad je rije o pomaganju drugim ljudima.
Listajui stranice ivota, kroz studentske dane, prvi posao, ljubavne veze, moda kroz
stvaranje obitelji, vidimo tapiseriju smisla od kojeg se na ivot sastoji, a koja postaje sve
sloenija. Poput izviaa koji skuplja znake na rukavu, i mi tako polako ali sigurno dodajemo
popisu stvari koje nam neto znae.
A to je, za veinu ljudi, ivot.
A to je, vrlo vjerojatno, va ivot.
Mi stvaramo ivot od stvari koje imaju smisla za nas: stvari koje su nam bitne. Mogli bismo
rei da su te stvari nae vrijednosti, ili stvari koje mi u ivotu drimo vrijednim.
to smo bolji uposlenici, to nam na posao vie znai.
to smo bolji partner, to nam vie znai naa veza.
to smo bolji graani, vie nam znai dobrobit drugih.
Stvari su vane. Veini nas i jako vane.
Sve u ljudskom drutvu potvruje nam da bi stvari trebale biti vane... tako da ih nikada ne
dovodimo u pitanje. Ali kako idemo kroz ivot, lista postaje sve dulja. I dok Eamonn gura
svoja pokretna kolica sjeanja u sadanje vrijeme, zagledajte se u to to vam je u ivotu vano.
Vjerojatno ete moi otpisati dobar dio nabrojanih stvari koje su vam bitne:

* kako izgledate: da li ste predebeli ili prestari, preniski ili previsoki
* koliko ste uspjeni u tome emu ste posvetili svoj ivot
* ljudi oko vas: obitelj, partner, prijatelji
* inite li svijet boljim mjestom: pomaete li drugima ili inite neto to mijenja stvari
nabolje
* novac: naprosto imati ga dovoljno, ili doi do toke u kojoj ga imate i previe
* imati plaene raune
* provesti lijepe praznike svake godine
* biti iskren
* initi pravu stvar kad god je to mogue
* biti pouzdan
* biti nasmijan
* htjeti neto od sebe napraviti
* Bog/Buddha/Muhamed itd.
* vae zdravlje
* pronai pravoga sebe
* pronai svrhu svojem ivotu
* pronai unutarnji mir
* doi na vrijeme na posao
* ispunjavati rokove
* pruati dobar primjer
* ne psovati pred djecom
* ne dovoditi u pitanje opa mjesta
* imati svoje stavove
* imati slobodno vrijeme
* vrtlarstvo
* glazba
* biti u tijeku sa Eastenders/Coronation Street/Big Brother
* biti pri ruci kada vas ljudi zatrebaju
* imati lijep automobil - ili naprosto imati automobil koji e vas odvesti od toke A do toke
B.

Naravno, mogli bismo nastaviti s ovim popisom unedogled. Stoga to postoji beskonano
puno smislova u ovome svijetu... bezbrojne potencijalne stvari koje su nam bitne.
Zato sada, na trenutak, usporedite popis koji imate s prizorom sebe kao etverogodinjaka.
Pfu, odgovornosti odrasloga ovjeka, ha? Praktiki bez da ste to primijetili, stvorili ste jedan
konvoj stvari koje su bitne.
Burt Reynolds je naprijed u kamionu koji vam zaista najvie znai. A iza njega imate sve ostale
kamione/prikolice/motore stvari koje su vam takoer bitne. A konvoj ima ogromnih
potekoa odrati se na cesti. Poruka primljena.


ivot ima drugih zamisli

Sputamo se autocestom kroz Arizonu. ZZ Top je odvrnut do daske. Imam fine, muke
brkove. Kraj mene sjedi plavua u jeans-hlaicama iz 70-ih. to ovjeku vie treba?
Ali ovaj je konvoj moja odgovornost. Konano, ja sam ga izveo na cestu. Bez obzira na to
koliko Chuck servisirao vozila (i dame, hm)... s toliko opakih strojeva na cesti, uvijek postoji
mogunost nekog mehanikog kvara.
Moe doi do probuene gume na jednom od otvorenih kamiona. To e nas usporiti na neko
vrijeme, ali nas nee zaustaviti.
Moe puknuti pogonski remen na jednom od kamiona, ali onda u naprosto maznuti neije
hulahopke i time privremeno srediti ovaj problem. Ali mi imamo 34 osovine, 34 vrua brtvila!
Da ne spominjemo injekcijske sustave, diferencijale s ogranienim proklizivanjem i klipnjae
(trebali biste vidjeti moju; bilo kakav mehaniki problem ondje i odmah biste imali hrpu
nezadovoljenih ljubavnica).
Onda je tu i vrijeme. I to kakvo! Poplave. Tornada. Tue koje mogu ubiti ovjeka.
Takav je i svijet nama bitnih stvari. Svaka bitna stvar nas izlae elementarnom ivotu. Svaka
bitna stvar je kao imati plan za ivot od kojeg oekujemo da se on toga plana i pridrava.


Ali ivot ima drugih zamisli.

Ma koliko nastojali da ostanemo zdravi, ponekad emo biti bolesni.
Koliko god pokuavali stii na vrijeme na posao, ponekad emo zakasniti.
Koliko god pokuali uiniti pravu stvar, ponekad se napije-mo i napravimo neto glupo.
Ma koliko eljeli dopasti se drugima, ponekad je zbilja naprosto drukija... nitko nas ne zove,
osjeamo se uasno.
Ponekad ivot ima drugih zamisli o stvarima koje su nam bitne.
Ponekad ivot ima drugih zamisli od onih nekoliko stvari koje jesu bitne.
Ponekad ivot ima drugih zamisli o svemu.
to vei ovaj na konvoj stvari koje su bitne, vea je mogunost da e se ivot umijeati u nae
planove i poteno ih promukati.
Smisao znai bol
Sve to nam neto znai, sve to neto znai uope, u sebi ima potencijal da nam nanosi bol.
Smisao je areno obojena kutija s boli unutra. Ponekad, bez da to elimo, poklopac naprosto
prsne, a bol pone navirati.
Problem je u tome to smisao, stvari koje imaju smisla, znai vezanost. A sve ono emu smo
privreni u sebi ima potencijal da se okrene protiv nas i ugrize nas.
Budisti su usredotoeni na pitanje vezanosti. A moemo vidjeti i zbog ega. To je njihov
ekvivalent grijeha. Biti slobodan od vezanosti moe nas povesti dobrim dijelom puta do
potpunog oslobaanja. U stvari, moda je to zapravo sam put. Tvrda podloga. Uz sve malene
restorane kraj puta. Pa moda ak i usputni mobilni zahodi na odmaralitima, iako u ovo
nisam sasvim siguran. To bi znailo da ipak moda malo pretjerujemo.
No sada nastupa problem: pokuavate se rijeiti svojih vezanosti, izbaciti svoje udnje, no to
ba nije lako. Ne, to je kao recimo da trite jednu milju za rekordnih trideset sekundi. Vrlo
vjerojatno to nije mogue. Ikada.
Ali, opet, nastavimo s argumentom, ne elim vas previe potititi. Barem ne jo. Dovoljno je za
sada rei da je smisao u bilo kojem obliku vezanost sama. A vezanost u sebi nosi vrstu
napetosti. Kada smisao nestane, onda nestane vezanosti. A time i napetosti.
Perspektiva stvari nas ui o smislu.
Toga se moda sjeate iz jednog Bondova filma, ili moda jednog od onih asopisa koji
predviaju ivot li budunosti (naravno, nikad nee biti ba takav): prizor ovjeka koji se
uspravan, drei dvije poluge, odlijepi od tla i leti naokolo, ler-pogon za jednu osobu.
Povuete li polugu mjenjaa unatrag, dodate li malo gas i ve ste gore, stotinu stopa u zraku.
Nazovimo ovo vaim strojem za perspektivu stvari.
Recimo, lutamo umom ivota, gledajui drvee. A drvee su sve one stvari koje su nam bitne.
Neke nam se dopadnu i o njima se brinemo... druge padnu ravno ispred nas. Poneka ak i na
nas. jer stvari ponekad ozbiljno krenu u pogrenom smjeru. Dogode se uasne stvari, ili se
dogode negdje oko nas. Netko blizak umre; upleteni smo u nesreu; saznamo da imamo
ozbiljnu bolest, i tako dalje. Kada se dogode ovakve stvari, stroj za perspektivu proleti kroz
umu i krene u nebo. Sve one stvari koje su nam toliko znaile, otuda jedva da moemo
zamijetiti.
Osoba koja dozna da ima rak odjednom ne moe razumjeti zbog ega se toliko brinula o toliko
trivijalnih stvari; in-tray polica na poslu; plaanje komunalnih poreza; da se fakat udebljala u
tijeku posljednjih nekoliko godina. U trenu, sve stvari koje su neto znaile odjednom znae ili
vrlo malo ili nita.
Lebdei tako u svojem stroju za perspektivu, jo uvijek moete vidjeti umu ispod vas, ali
drvee je sada bitno smanjeno. Sada moete vidjeti i druge ume i polja naokolo, shvativi da
je nae drvee prilino nebitno.
S vijestima o 9/11, 7/7 ili o tsunamiju, veina nas poletjela je gore u svojim strojevima za
perspektivu. Odjednom su sve one male stvari kojima smo bili obuzeti izgledale patetino
nevanima. Bilo je bitno da smo ivi, mi i naa obitelj. To je bilo sve to je bilo bitno.
Sve to moe poslati na stroj za perspektivu u visinu, od osobne do svjetske tragedije i susreta
s neim nad ime emo se zamisliti, znai rei jedan veliki jebe mi se normalnim brigama u
naim ivotima:
Jebemu, zbog ega sam se toliko brinuo?"
Jebiga, zaista bih trebao ivjeti umjesto da zaglavljujem u malenim stvarima."
Jebe mi se, pomoi u ljudima i time napraviti razliku."
Naravno, mogli bismo poi i kroz misaoni proces koji e tako ponijeti na stroj za perspektivu
u stratosferu.
Ovako nekako: samo sam jedan izmeu 6.5 bilijuna ljudi na ovom planetu u ovome trenutku.
Tj. jedna osoba meu 6,500,000,000 ljudi. Puno je to punih stadiona na Wembleyju, a jo vie
sendvi-autobusa (kao standardni britanski nain mjerenja brojanosti stvari). ivimo na
zemlji koja se vrti 67,000 milja na sat kroz prostor oko Sunca koje je centar naeg solarnog
sustava (dok se na solarni sustav vrti oko centra Mlijenog puta brzinom od 530,000 milja na
sat).
Samo na solarni sustav (zapravo malena mrljica unutar itavog svemira) je zapravo jako
prostran. Da je zemlja zrnce papra, a Jupiter jedan kesten (standardne amerike mjere), morao
bi ih razdvojiti stotinu metara da bi dobio osjeaj prave udaljenosti meu njima.
A ovo je samo jedan od mnogih svemira. U stvari, izgledi su da tamo negdje postoji mnogo,
mnogo naseljenih planeta poput naeg, u drugim svemirima.
A to je jo uvijek samo prostor.
Pogledajte vrijeme. Ako ste imali dva dobra poluvremena, boravit ete nekih 85 godina na ovoj
zemlji. Vrsta broji tu negdje oko 100,000 godina, dakle vi ete provesti tek 0.00085 posto
povijesti ovjeanstva na ovom planetu. A ovjekov boravak na zemlji je vrlo kratak u
kontekstu ivota na zemlji (koja je stara 4.5 bilijuna godina); da je zemlja bila tu kao ekvivalent
jednoga dana (s Big Bangom koji je grunuo u pono), ljudi se ne bi pojavili sve do 23:59:58 sati.
Znai tu smo negdje tek u zadnje dvije sekunde.
ivot proe u trenu. Relativno je malo onih koji su ovdje bili prije 100 godina. Kao to ete i vi
otii (relativno) skoro.
Dakle, s najpovrnijim pogledom na prostorni i vremenski kontekst naih ivota, totalno smo
nevani. Kako se stroj perspektive die toliko visoko iznad uma zaboravljamo to ta rije i
znai, vidimo samo jo jedno svjetlo koje se kree. Prelijepo je. Malo, blago ljeskajue svjetlo.
Krijesnica izgubljena negdje u svemiru. A krijesnica, na zemlji, ivi samo jednu no. Prekrasno
bljesne, zatim nestane.
Tamo gore, visoko u naem stroju perspektive stvari shvatimo da su nai ivoti zapravo ba
kao krijesnice. Samo to je zrak ispunjen s 6.5 bilijuna krijesnica. One divno sjaju za jednu no.
Zatim nestaju.
Dakle, jebemu, barem tada moete ZAISTA sjati.
Eto nas ponovno. Jeste li je kuali? To je bio kratki okus slobode. Ponekad ne traje dugo. Ali
ima nezaboravan okus.
Osobno sam ga uvijek kuao kada bih promiljao totalnu beznaajnost svoje egzistencije. Taj
nalet slobode ima dobar okus: ako moj ivot ve znai tako malo onda, jebi-ga, barem mogu
dobro u njega uroniti i nasmijati se.


to se dogaa kad ima previe smisla

Povest emo stroj za perspektivu toliko visoko u svemir, da e se rastopiti poput eera u
vruoj alici aja.
Moda se vama to nikad ne dogaa, ali ivot ponekad skrahira. Kao jedan od onih
spektakularnih krahova iz trilera s kraja 70-ih kada automobil poleti ravno pa navie kroz
barijeru na uglu koja se, kako se ispostavi, nalazi na najstrmijoj strmini koju ste ikad vidjeli,
zatim lupi o stijene, smrskavi se, odskoi niz strminu, razbije se u dijelove dok pada, zavrivi
u kanjonu dolje kao smrskana olupina. Slijedi kratka pauza. Zatim plamena eksplozija.
To je moglo zapoeti s jednom od onih velikih stvari o kojima smo ranije govorili: jedne od
onih koje vam normalno prue dosta dobar uvid u stvari. A te stvari ne uine uvijek da nam
ivoti skrahiraju. Ljudi su zadrali svoju prisebnost kroz najnevjerojatnija iskuenja i tragedije.
Ali ivoti obino krahiraju kada neke od stvari u koje su ljudi uloili puno znaenja, krenu po
krivu.
Ali, takoer, ivoti ponekad krahiraju bez nekog oitog razloga.
Kada ivot skrahira vi, i svi oni oko vas, to znate. Nije rije o lekciji iz perspektive. Nije rije o
bilo kakvoj lekciji. Samo o dubokoj, mranoj praznini oaja. Kada ljudi vjeruju da su doli do
dna, a i dalje propadaju.
Iskuao sam jedan krah i sam prije nekoliko godina. Ne toliko karambol niz strmu padinu
koliko jedan ozbiljan udes. jedan od onih koji e vam zadati sunkovite ozljede dovoljno
ozbiljne da plate tjedan dana privatne kole djeci vaeg osteopata.
Da vam predoim scenu ove svakodnevne kolizije. Mjesecima smo lutali Europom s kamp-
prikolicom gotovo bez ikakvih briga. Ljeto se inilo beskrajno. Posebno to smo jo uvijek bili
na obali, kupali se u Jadranskom moru, na jugu Italije, koncem listopada. No, dolo je vrijeme
da se vratimo u London i zaradimo neto love za sljedei izlet (gdjegod to ve bilo).
Krenuli smo za London petog studenog. Obino dan umjerenog uzbuenja za mene, u
usporedbi s aktiviranjem dinamita, ispisivanjem vlastita imena petardama ili nalaenja
komadia aluminijske folije od peenog krumpira medu zubima. U roku tri dana preli smo od
sunca, mora i valova do mranih, rominjavih, turobnih ulica Balhama. Sve ovo, kao i izvjesnost
odlaska na posao, uz moje naglo narueno zdravlje, ozbiljno mi je naruilo raspoloenje.
No kasnije, prepirui se oko toga kako izvui neki prokleti madrac iz kamp-prikolice u na
novi dom, majuni stan na Balham High Road, puknuo sam. Izvukao sam prikolicu na
prometnu cestu, zaustavio pola prikolice na ploniku a drugim dijelom preprijeio itavu
prometnu traku. Izaao sam, poao do jarka i tu naprosto legao. S obzirom na prilinu koliinu
kie koja je padala nemilice, jarak je bio kao rijeka. Legao sam u jarak i skupio se kao mali
djeak, poevi zavijati.

To je bio glavni dogaaj toga tjedna.

Po prvi puta u ivotu izgubio sam osjeaj da stvari imaju smisla. Bilo mi je mrsko ivjeti. Svaki
tren bio je bolan. Kad vas neto boli, obino na neki nain moete pobjei. Makar uzeli jake
tablete. Ali sinula mi je strana istina da je rije o boli od koje ne mogu pobjei, jer je naprosto
bol ivljenja.
Dobro, naravno, postojao je nain da se pobjegne od te boli takoer... ne bivajui iv. Ali iako
sam doista shvatio zato se ljudi ubijaju, to nije bilo neto to bih ozbiljno uzeo u obzir.
Moja partnerica je bila puna razumijevanja. Ali na neko vrijeme nije mi se moglo pomoi.
Zajedno smo otili na workshop. Ona me uvjerila da e to biti sigurna zona u kojoj mogu biti
svoj i gdje ljudi mogu slobodno komunicirati. Kako se na metro pribliavao odreditu u
sjevernom Londonu, poeo sam osjeati neto novo. Shvatio sam da sam toliko potiten... da
mi je tako malo toga bilo vano... da mi uope nije bilo stalo do toga to e bilo tko o meni
misliti. Nevjerojatno. Nije mi bilo stalo to e putnici misliti o meni dok sam pognute glave
povremeno ridao.
Kad smo doli do udobne kue na sjeveru Londona, gdje se odravao teaj, shvatio sam da
sam mario koliko za truli bubreg psa dinga o tome to e tko od ovih pristojnih ljudi o meni
misliti. Novi osjeaj za ovjeka koji se brinuo o tome to ljudi o njemu misle... tijekom cijelog
ivota bilo mi je jako bitno kako me drugi vide.
Tako da sam iskoristio ovaj sigurnosni, terapeutski prostor do maksimuma. Pri uobiajenom
"predstavljanju" na poetku, neki su se odmah otvorili i malo plakali. Svi su s njima suosjeali i
grlili ih. Ranije, u slinim situacijama i ja bih malo plakao i svi bi sa mnom suosjeali,
prepoznavi u meni zapravo mukarca koji dolazi u dodir sa svojom enskom stranom, a onda
stavljali ruke oko mojeg ramena, grlei me.
No, brbljao sam kao beba. Nitko nije mogao doprijeti do mene. Nita nije bilo od pomoi. Bio
sam u sreditu divne terapeutske vjebe koja bi mi zapravo trebala pomoi. Ali bio sam u
istom praznom, mrtvom i dosadnom prostoru kao i ranije. Nauio sam neto o terapeutskim
grupama: strpljenje za ljude s problemima nije ba previe duboko... posebice ako terapeutske
metode koje se nude nemaju neki uinak. Ljudi su zapravo postali bijesni jer sam bio toliko
potiten. A za to me isto bolio kurac.
Jo se sjeam novog osjeanja koje sam iskuao toga dana. U mranom oaju ive boli, osjetio
sam takoer osjeaj slobode kakav nikad nisam ranije osjetio: slobode da se za nita ne mari. U
svojem nihilistikom beznau naprosto sam rekao jebe mi se svemu oko sebe.
Tamni je oblak proao. Polako sam se vratio "normalnom" pogledu na stvari. Ali neto je
ostalo: osjeaj da stvari nisu bile toliko vane kao ranije. Ili radije, da sam izgubio neto to se
nee nikad vratiti: osjeaj da je sve ba prokleto vano.
Sljedeih godina itao sam dosta spiritualne literature. Dobro, zapravo to je jedino to sam
itao. Sve to bih naao o taoizmu, budizmu, amanizmu... sve boje New Age spiritualnosti.
itao sam sve od najutjecajnijih suvremenih uitelja. Ali, dok sam itao o ovim modernim
uiteljima, neto je odmah privuklo moju panju: mnogi od njih kazivali su svoju ivotnu
priu, bile su vrlo sline... o krahovima koje su iskuali u svojim ivotima.
Stoga, molim, stupite naprijed: Brandon Bays, Eckhart Tolle i Byron Katie.
Brandon Bays. Nakon godina rada u podruju zdravstva, skrahirala je kad su joj pronali
tumor. No, uspjela je ostvariti zaudni i munjeviti oporavak. Osamnaest mjeseci kasnije
pogodila ju je serija nevolja. Njena divna kua u Malibuu izgorjela je do temlja. Zatim je sve
njezine prihode uzela porezna sluba, tako da je ostala bez sredstava. Zatim je njezina
oboavana ki Kelley, njezina srodna dua, napisala da s njom vie ne eli komunicirati.
Naposljetku, mu joj je otkrio da ima ozbiljnu vezu s drugom enom. Bang. Usred svega,
probudila se: vrijeme je stalo a ona je odluila stvari prihvatiti kakve jesu. Istog je asa bila
obuzeta potpunim osjeanjem ljubavi - osjeajem da je ljubav posvuda. Brandon Bays "se
probudila" i, kasnije, napisala nadahnutu knjigu The journey.
Eckhart Tolle je, do svoje tridesete, ivio u gotovo stalnom stanju anksioznosti i depresije, a
onda, jedne noi -

Probudio sam se rano pun tjeskobe. Mnogo puta ranije budio sam se s takvim osjeajem, ali
ovoga puta bio je jai nego ikad ranije... Sve se inilo stranim, neprijateljskim, besmislenim
tako da je u meni stvorilo duboku mrnju spram svijeta.


U tom trenutku njegova "duboka udnja za nitavilom, za nebivanjem", raspukla se i
pretvorila u neto drugo. Imao je uvid u svoju egzistenciju, u "sebe" s kojim je imao problem
suivota, a koje je potpuno paraliziralo njegovu svijest. Doavi sebi, njegova percepcija svijeta
bila je odjednom transformirana. Vidio je u svemu odjednom ljepotu, poevi ivjeti, od
trenutka do trenutka, u spokoju i blaenstvu. Eckhart Tolle se "probudio" i napisao bestseler
The Power of Now.

Vie od deset godina ivot Byron Katie je polagano, spiralno, iao nadolje. Pala je u depresiju,
bijes, paranoju. Ponekad nije mogla izai iz kue, ili se okupati, ak niti oprati zube. Vlastita su
je djeca izbjegavala zbog straha od njezinih ispada. Konano je zavrila u bolnici, na odjelu za
ene s anoreksijom. Tu je bila razdvojena od drugih rezidenata koji su je se pribojavali. Ubrzo
nakon toga, leei na podu, probudila se ne znajui tko je. "Nije me bilo", kae. Osjetila je
radost i prihvaanje. Kad se vratila kui, svi su mislili da je rije o nekoj drugoj osobi.
"Buenje" Byron Katie kasnije je proizvelo krasnu knjigu Loving What Is.
Sve tri navedene ideje/procesi imaju veliku koliinu vrijednog u sebi. Ali neto nedostaje, zar
ne? Zalaenje duboko u emotivne slojeve (The journey), ivljenje u ovome trenutku (The
Power of Now), postavljanje etiri pitanja o tome to nas dovodi do bijesa (Loving What Is),
nemaju nieg zajednikog s onim to ova tri sluaja ujedinjuje:

* Svi su doivjeli veliki krah a zatim im se neto dogodilo
* Svi su rekli najvei jebe mi se koji su ikada rekli a zatim se neto promijenilo

Dakle, ne bi li nas to trebalo neem nauiti? Nije li rije o procesu?
Znam da ne bi moda bio ba toliki bestseler, ali zar ne bi trebao proces zapravo biti o tome
velikom krahu u vaem ivotu... o toki kad razmiljate da se ili ubijete ili kaete jebe mi se pa
se onda zaista neto veliko dogodi u nainu na koji sagledavate stvari?
Naravno, trebat e vam puno ivotnog osiguranja da bi se ovaj proces nauio, ali ja sam
spreman pomoi.
Dakle, upisali ste Preokrenite si ivot, recite jebe mi se i probudite se teaj, jednomjeseni teaj
e vas stajati 10,000 funti. Naa grupa strunjaka je spremna skrahirati vam ivot:

* Na impersonator zove vaeg efa, pravei se da je uposlenik konkurentne firme... tvrdi da
ste im prodali povjerljive informacije za ozbiljne novce.
* Na deparo ubacuje 2,000 funti u banknotama u ladice vaeg radnog stola toga jutra.
* Na ovjek koji izgleda poput Hugh Granta pone slijediti vau enu i uspijeva "sluajno"
na nju naletjeti. U roku tri dana ona je iznenada na slubenoj konferenciji. Posao je,
naravno, tip koji izgleda kao Hugh Grant.
* Na haker iskoristio je detalje koje ste nam dali za bankovni debit, uao u va bankovni
raun i ukrao vam sav novac
* Na kradljivac identiteta ukrao je ime s vlasnikih papira za vau kuu, kao i s
registracijskih papira vaeg automobila BMW 5
* Na ovrhovoditelj preuzima vau kuu
* Ostavi (praktiki) bez iega i ikoga, na ploniku ispred vae (sad bive) kue, na majstor
borilakih vjetina u kapuljai, orobi vas otevi vam runi sat marke Tag Heuer
* U tome trenutku, ne garantiramo, ali barem jedno 78 posto naih stranaka rei e jebe mi
se. Pet minuta kasnije, probudit e se.

Posao obavljen.

Ali, zbilja, to naravno nije neto to bih vam preporuio. Dakle, molim, nemojte me tuiti ako
izazovete kakav ivotni krah, a stvari sluajno ne upale. To znai da ste naprosto eprtlja. Ako
se eprtlje ikada probude, i dalje su eprtlje, stoga zato biste uope ovako neto i poinjali?
Ono to doista preporuam jest da iskoristite duhovni proces jebe mi se i time ponete
smanjivati pritisak na sva znaenja koja vam potencijalno mogu prouzroiti puno boli.









2
Osnovne jebe mi se metode


Ovih pet metoda pomoi e vam da zaivite jebe mi se ivotom. U stvari, toplo preporuam da
si ove metode istetovirate na prste. Tako ih neete zaboraviti. Nekim lijepim, elegantnim
tipografskim slovima - premda, ja ih ne bih stavio u kurziv jer ete izgledati kao seoska birtija.
Kako ete uskoro primijetiti, metode se pretau jedna iz druge i jedna o drugoj ovise. Dobro, to
je pomalo kao sklopiti aku s vaim tetoviranim prstima koji su pripravni smrviti va
ablonski ivot i pokoriti ga.


Oputanje

Veina nas niti ne zna koliko smo napeti. Vi niste? Vi ste zapravo oputeni? Ok, da vidimo.
Dok sjedite i ovo itate, ponite se koncentirati na svoja ramena: vjerojatno osjeate kako se
ona sputaju dok ih oputate. Preite na vrat, osjetite oputanje napetosti. Zatim vilica: neka
vilica bude mlohava dok je oputate. Zatim elo i miii oko oiju.
Natrag na ramena. Vrlo je vjerojatno da su se ponovno stisnula: dakle probajte ih ponovno
opustiti.
Tako to zapravo ide. Nalazimo napetost tamo gdje smo mislili da je nema, a im odvuemo
svoju panju ona se vraa. Moe to isprva biti malo uznemirujue, stvoriti naviku da u tijelo
ulazite svjesno; jer dojam je da ste zapravo prilino napeti (dok je prijanje neznanje bila neka
posebna vrst blaenosti).
Ako ignorirate napetost u tijelu, ono e uiniti ono to djeca (i poneki odrasli) rade kad ih se
ignorira: ponu vikati, vritati i openito, loe se obnaati. Ovo loe ponaanje dolazi u obliku
ukoenog vrata, glavobolje, boli u leima itd. Dakle, pokuajte osluhnuti svoje tijelo prije nego
to ono pone vikati za pozornost.
Zapamtite, mi smo vrlo jednostavna bia; nastojimo izbjei bol i uveati svoje zadovoljstvo. Do
sada smo govorili o izbjegavanju boli. Pokuajte onda, takoer, pronai zadovoljstvo u
relaksaciji. Pokuajte pronai toliko zadovoljstva u relaksaciji koliko u ai vina, u poljupcu
vaeg partnera ili_____________(umetnite svoju omiljenu ugodnu aktivnost ovdje, ali budite
malko oprezni u sluaju da netko ne zaviri u knjigu; ne elim da izraz poput ugodne
aktivnosti, ironino, postane za vas bolan).

To nazivam "unutarnjim traenjem ugode". Kako je jedan mudrija na nekom teaju koga sam
poduavao napomenuo, sva ugoda je unutarnja. Dobro, da, svakako. Ali sada govorim o
pronalaenju izvora ugode u nama radije nego izvan nas. To nam obino ne padne na pamet.
Oajno pokuavamo stimulirati tu unutarnju ugodu (inae, poznatiju kao "zadovoljtinu"),
kroz vanjsku potragu.

Zapiite stvari koje vas privlae na margini ako vam se to dopada (ako pak napunite ovu
knjigu sa suvie margina onda e ona izgledati vie kao vjebanica a iste su mi mrske, pa emo
poeti primati pisma tipa "Kupio sam vau knjigu oekujui neki korisni savjet a samo sam
dobio margine! Sljedei puta kupit u obini isti papir u knjiari, puno je jeftiniji."). Ako
moete nai izvor ugode unutar sebe nikad vam nee biti dosadno, postat ete samo-odr-ivi i
vrlo jeftini za ljubavne domjenke. Ali najvea je korist to ete time poboljati svoje zdravlje
koje vodi dugom ivotu, srei i moguem prosvjetljenju, a zatim ete to, mnogo izvjesnije,
nastojati initi redovito.
Dakle, samo naprijed, povucite se u sobu, zatvorite vrata i malo eprkajte kroz svoja unutarnja
zadovoljstva. Nakon toga, pokuajte nai neku zaista duboku ugodu, jednostavno se opustivi.
Uivajte u rukama koje golicaju dok se oputate. Uivajte u osjeaju vaeg cijelog tijela dok
postaje gnjecavo i vodenkasto kao sladoled koji se topi u vruem ljetnom danu.


Preputanje

Moda stoga to nam je uroeno znati nestalno, mi zato tako oajniki svemu prianjamo. Ali
doista prianjamo. Znamo, naa mladost nestaje, mi i nai voljeni jednoga dana moraju nestati,
sve to smo nakupili na lagan nain moe nam biti uzeto, jednoga dana nee vie biti potrebne
za nae vjetine, jednoga dana naa ljubav nee biti uzvraena. A mi i dalje prianjamo.
Gdje god se okrenemo suoavamo se s nestalnou. Piui ovo poetkom listopada, gledam i
suoavam se s prirodnim godinjem podsjetnikom da sve stvari blijede.
to vie prianjamo, naravno, osjeamo vie boli jer stvari blijede, nestaju, umiru oko nas. A
ponekad to vie prianjamo, to se one vie dogaaju. Zamislite nekoga u ve/i tko je, da, tijesno
privren drugoj osobi. Dri se voljenog ili voljene eljeznim zahvatom, ljubomoran je
najmanjim povodom, provodei vrijeme u strahu od kakve uasne stvari koja se moe
dogoditi umjesto uivanja u vezi kakva jest. Kako se osjea druga osoba? Koliko dugo takva
veza moe potrajati? (Osjea se loe. Ne dugo. isto u sluaju da negdje sjedite i ekate glavu
traei odgovor.)
Klju otputanja svega za to se grevito hvatate je u spoznaji da emo biti OK i kad to neto ne
budemo imali. To je istina. Zgodna vjeba: proite kroz sve stvari koje grevito elite u svojem
ivotu - partner, posao, zdravlje, smisao za humor, obitelj i prijatelji, sapunica na telki - onda si
recite da biste zapravo bili OK i bez njih. Moe se preivjeti s malo toga. Pa makar odlazak
ljudi i stvari moe biti bolan, preivjet ete vi to.
Ako vam se da, ponovite nekoliko puta: "OK sam s injenicom da stvari prolaze i blijede u
mojem ivotu. Bit u OK bez obzira na to to se meni i mojima dogodi. Preputam svoj greviti
zahvat i putam da ivot prosto plovi oko mene i kroz mene." Upalite svijeu i sprite si obrve.
Neeee. Ovo posljednje nemojte initi!
Ali, opustite se (prst broj 1), prepustite se (prst broj 2), pripremite se prihvatiti stvari onakvim
kakve jesu (prst broj 3).


Prihvaanje

Danas smo u uasnoj situaciji. Stvari doista postaju sve gore. Ne moe ui u autobus a da ne
pomisli kako e ga moda neki ekstremist dignuti u zrak. Ako autobus uope i doe. S
vladom koja sve daje privatnim tvrtkama, kojima je novac na prvom mjestu, nitko se s vama
nee baviti ako u svemu ne miriu novac. Dakle, tipino, stajati na kii i ekati autobus koji
nee doi usred srpnja. ini li se to samo meni ili je sve vie kie ljeti? Potpuno sranje, ovo
tobonje globalno zatopljenje. Dapae, sve je hladnije, vlanije, jo jedan razlog da nam sole
pamet kako trebamo ivjeti. Uostalom, ako je sve toplije, zato su onda moji rauni za plin sve
vei? Ne bi li trebali postajati manji ako ga koristim manje? Nazvao sam ih i upitao; neki
mladi u Indiji mi je odgovorio. Bio je pristojan ali naravno nije imao pojma ni o emu. Barem
je bio pristojan, to vie nije svakidanja stvar. Bez pristojnosti nema potovanja.
Znate li koliko se mi u Velikoj Britaniji alimo na sve? Dobro, kaem "mi", trebao bih rei "vi",
s obzirom da sada ivim u Italiji gdje se ljudi gotovo uope ne ale (OK, jo postoje kvizovi u
kojima stari muki voditelji promjeravaju itavu pozornicu punu djevojaka u bikinima... Ha,
moda je to jedan od razloga... Gledajte, BBC: vratite nam kvizove 70-ih s Bruceom
Forsytheom i komadima u bikinijima... to e sigurno uzrokovati da se deki prestanu aliti,
barem na neko vrijeme... Onda se barem sve moe uravnoteiti s nekim kvizom koga bi vodila
Germaine Greer a s gomilom krasnih mladia u kupaim gaama, i sve bi bilo u reci u: onda e
i cure prestati kukati.) Sada to primjeujem i vie iako dolazim samo povremeno u domovinu.
Svi su tako utegnuti i skloni kuknjavi. Uvijek loe vijesti na telki; ljudi u sapunicama kukaju i
deru se jedni na druge; u Big Brotheru zabadaju i kukaju; novine su sretne kad zapaze kako se
divni taj i taj malo udebljao ili je ta i ta previe mrava. Beskrajni napisi ovoga ljeta o Posh
Becks kako je premrava; kako jede samo unutarnju stranu kore od banane, kako lie sol na
ipsu tijekom svakog obroka. Razvikali su se kako je to uasan primjer svakoj mladoj curi.
Dobro, alim sluaj, ali nije li one krasan primjer mladim curama? Ako jede manje od male
ptice osjetljiva trbuha onda poinje nalikovati maloj ptici osjetljiva trbuha. Da, cure drage, ta
enska nije lijepa. Nije zgodna nama dekima. Molim vas, osjetite se slobodno, malo vie
zagrizite, jedite vie sladoleda, onda e vas vie nas, preavi plesni podij, zapitati za ples... ili
togod se ve danas radi.
Zato stalno kukamo, zabadamo i kritiziramo: ne osjeamo se previe dobro iznutra i
pokuavamo nai razloge izvan sebe za ovaj osjeaj nelagode. Kako se ponete osjeati bolje
iznutra (rekavi jebe mi se, oputajui se, preputajui se), dopast e vam se taj osjeaj; nee
vam biti vie tako lako kukati o svemu i svaemu. Nakon nekog vremena, poet e vam ii na
ivce jer e initi da se osjetite gore, a ne bolje.
Vidite, najbolje je pokuati prihvatiti stvari oko sebe kakve jesu (to e biti lake kad izgubite
potrebu da stalno traite isprike za svoja bolna osjeanja). Istina je (ao mi je to to moram
otvoreno rei), da obino ne moemo uiniti apsolutno nita o veini stvari koja nas dovode do
bijesa. Ne moemo puno uiniti glede autobusa koji kasni, glede terorista i nesposobnih
politiara koji nas uvode u lane ratove, glede mladih koji psuju i ponaaju se bez repekta...
ak i stvari blie vaoj situaciji: va ef je siledija, partner je sebian, djeca su vam lijena.
Svakako, moete dati otkaz, ostaviti vaeg partnera i izbaciti djecu na svjei zrak da se igraju.
Ali sve dok niste spremni uiniti sve ove stvari, prestanite k vragu kukati i prihvatite stvari
onakve kakve jesu.
Prihvatiti sve, kakvo jest, je divno stanje kojemu naginje-mo. Osjetite ga: kako bi bilo sebe
prihvatiti onakvim kakvi jeste, ni tanji ni vii ni boljeg izgleda, ba kakvi ste sada? Kako bi bilo
prihvatiti svoj ivot kakav jest: posao, obitelj, prijatelji, seks, perspektive stvari, itav vraji
ivot, ba kakvi jesu u ovome trenutku? Kako bi bilo prihvatiti svijet - sjeban, kaotian,
zagrijan, razoren ratom, zakren pohlepom - kakav ve jest?
Pokuajte danas. Prihvatite stvari koje ne idu prema planu; ljude koji vas ne tretiraju onako
kako biste htjeli; loe kao i dobre vijesti. Ponite se osjeati dobro iznutra. Zapamtite, ne
morate stalno kukati i kritizirati. Pa ako i osjeate ugavost (kao to je svi osjeamo ponekad),
nastojte prihvatiti taj osjeaj takoer, ne traei izvanjskoga krivca.


Nepristrano promatranje

Promatra nije neki perverznjak iza navuenih zastora koji zuri u gospou Tardywells dok ista
kasno nou otkopava svoj korzet (prije nego to e zavodljivo provui konac za zube, na
svjetlu mjeseine). Ne, to je ono to mi koji jedemo grah kao dio svojeg posla, zovemo
sposobnost da se vidi to se odigrava u vlastitoj glavi i tijelu, bez pristranosti. To se ponekad
naziva "svijest" ili "biti svjestan" (obje rijei koritene u uem smislu od strane jedaa graha, a
ne filozofa). Ali, zadrimo se kod
Promatraa.
Sjednete li nepokretno na neko vrijeme (obino se to zove, malice odbojno, meditacija), to je
dobra prilika da stupite u kontat s vaim unutarnjim Promatraem. Vidite li kako mu ve to
veliko slovo P daje neku vanost u vaem ivotu? Sjedite i dok se misli ponu kotrljati, kao to
e se to neizbjeno dogaati, razvijte osjeaj promatranja svojih misli (odozgo ako to elite),
kao da nisu vae. Nemojte se s njima petljati. Nemojte suditi. Prihvatite ih. Moe vam pomoi
da naprosto promatrate misli na jedan nepristran nain bez donoenja sudova, npr: "Aha,
znai ubiti deka koji me vara s dobro izotrenom sjekirom" ili: "OK, tako sam gladan da bih
mogao oderati svoju maku i staviti je na rotilj, ba zanimljivo".
Evo vam jo jednog prizora. Zamislite ovog Promatraa kao jednu CCTV-kameru na zakrenoj
javnoj prometnici. Kamera vidi sve. Ona ne intervenira niti vie: "Hej, nosonja, izgleda
smijeno u tom sakou!" Ona samo promatra. Ustvari, izgeda da nitko i ne gleda taj ekran s
nosonjom i njegovim sakoom. Kamera je naprosto komad bedaste mainerije promatranja
(najvjerojatnije i snimanja, isto da se nade pri ruci). Kamera koja promatra, a ne sudi niti
kritizira. Znate li efekt ove male, neive mainerije? Ljudi se ponaaju bolje. A to e se dogoditi
i u vaoj glavi/tijelu. to vie nepristrano promatrate, prihvativi ono to vidite naprosto za
ono to jest, to e se bolje vaa glava/tijelo ponaati. Naravno, ne mora se bolje ponaati; nema
tajne policije koja prati snimke vaih zloestih misli. Ali istina je da kada prihvatite svoje misli i
emocije onakvima kakve jesu (kroz Promatraa), tada sve kao da se malo smiruje.

Probajte i provjerite.

Ako vam to predstavlja problem, naime staviti razmak izmeu vas i vaih misli/emocija, ujte
sljedee. Prije nekoliko godina ivjeli smo u malom stanu u Balhamu. Svake veeri sjedio sam
ukrtenih nogu, tiho, po pola sata (oko ponoi). Stan je bio dio ogromnog stambenog bloka
tako da se neprestance moglo uti buku koju ljudi prave: voda u wc-u, lupanje vratima,
dreanje televizora, pla beba. Kad bih se smjestio i moja glava se poela usporavati, postao
bih svjestan glasova u susjedstvu. Muki glasovi, moda dvoje, brbljajui o besmislenim
dnevnim trivijalnostima. Mogao sam uti o emu kad bih se ba napregnuo. Sjeam se svojeg
iznenaenja da su tako razgovarali, glasno, u ovo doba noi. Sluao sam i dalje. Pomislio sam
kako nikad ranije nisam uo ove susjede u razgovoru; znao sam samo da jedan sredovjeni
samac ivi preko puta ali nikad nisam uo kako s nekim razgovara. Oslukivao sam. Onda
sam naglo shvatio da glasovi nisu uope bili susjedni: bili su u mojoj glavi. Sluao sam tijek
svojih misli (aave i trivijalne kakve ve jesu), ali kao da sam bio sasvim od njih odvojen.
Pokuao sam se ponovno ukljuiti. arolija je nestala. okirao sam se. Zaista sam bio uvjeren
da su dva glasa dolazila iz susjedstva. Shvatio sam (moda prvi put), da sam vie od svojih
misli. Postoji neto drugo, u mojoj glavi ili negdje drugdje, odvojeno od mojih misli.
Neki bi rekli da sam se, u tom trenu, spojio s izvorom, ili s bogom, ili s univerzalnim biem,
nemam pojma. Ali bio je to dobar osjeaj. Nisam od tada pokuavao ponoviti iskustvo, ali
ponekad imam sline bljeskove, obino dok vozim.
Kako u sebi razvijate Promatraa, svoju vlastitu CCTV-kameru, imate lagani osjeaj da se misli
naprosto dogaaju, da ne morate u njih ulaziti. Ne morate vikati "hej, nosonja", nego samo
promatrati arenu gomilu koja prolazi vaom glavom, s potpunom nepristranou.


Svjesno disanje

Svijest o vlastitu disanju je lagana i mona. Stoga za sve ljenijeg i bezbrinijeg jebe mi se
praktiara, tu nema previe posla.
Disanje je divna stvar za igranje. Za veinu nas, disanje je neto o emu nikad ne mislimo (a
bogme niti ne moramo). Nakon nekoliko tekih poetnih udisaja nakon poroda, izgleda
diemo prilino komotno ostatak naih ivota bez da o tome pretjerano razmiljamo.
Naravno, ako imamo astmu ili neki drugi problem s pluima, bit emo vrlo svjesni svojega
disanja. Ali za veinu ljudi, jedino kada o svojem disanju misle je kada su bolesni ili kada im
mama kae dii duboko" (i stavi glavu meu koljena).
Disanje je jedno od udesnih, automatskih funkcija naega tijela: kao i pumpanje krvi iz srca,
razmjena kisika i ugljinog dioksida, regeneracija stanica, probava, ienje tjelesnih otrova,
ravnotea tjelesne kiselosti i lunatosti i tako dalje.
Naa tijela idu svojim poslom bez nas. A to je jako dobro. Bilo bi stvarno neugodno probuditi
se svakog jutra i morati provjeriti listu stvari koje valja obaviti:

* Disanje?
* Pumpanje srca?
* Putanje korektnih hormona?
* Odnos kisika spram ugljinog dioksida 2:1?
* Ph razina 8.5?
* Dvadesetpostotna obnova stanica?
* Koritenje desne strane mozga?
* Putanje adrenalina za poetak briga oko tekueg dana?

U tome je dakle stvar. Velika. Od svih ovih brojnih funkcija koje su automatske veinu
vremena, disanje je upravo ono s kojim se vrlo lagano moemo igrati, mijenjajui ga.
Svakako, ako ba elite, moete usporiti broj sranih otkucaja. Ali to nije tako lako. Dok sada,
sjedei gdje ve jeste, itajui, moete disati dublje ili bre, ili zadrati svoj dah. Sve to sa
svojim dahom radite svjesno imat e efekt na vae tijelo (i glavu).
Zato je svjesno disanje tako cool.

Ako sjedite, svjesno i duboko diui nekoliko minuta, osjetit ete se mirnije, a u vaem e se
tijelu poeti dogaati itav niz stvari:

* usporit e se broj otkucaja vaeg srca
* poslat ete vie krvi u svoje unutarnje organe
* poslat ete vie kisika svojim stanicama
* isputat ete manje adrenalina, na taj nain poputajui pritisak na preoptereene bubrege
* slat ete poruku svakoj stanici koja kae "hej, opusti se malo, stari, stvari nisu ba tako
loe"

Postoje dvije strane svjesnog disanja: postati svjestan svoga disanja sada i mijenjati ga svjesno.
Jednostavno biti svjestan svoga disanja omoguuje vam da upoznate svoj dah. Dobra je ideja
to poeti raditi. Svakako, im ponete razmiljati o disanju, ono se malo promijeni. Teko ga je
doista nabrzaka uloviti da biste vidjeli to ono radi dok ga se ne gleda. Ne postoji mrani
ormar u kojem se moete sakriti i zaviriti u to kako se die dok se na disanje ne obraa panja.
Vaa plua uvijek znadu kad ste u ormaru, ma koliko malena bila rupa kroz koju virili.
Ali, probajte. Primijetite kako vam se dah ini dok ulazi u va nos (ili usta). Primijetite kako se
kree kada diete. Diete li grudima ili trbuhom? Brzo ili sporo? Ima li prekida? Osjeate li
uinak u drugim dijelovima vaeg tijela?

Koncentrirajte se jako na ruke; dogaa li se neto s njima dok udiete i izdiete?
Zapazite kako diete kad ste oputeni. A kako kad ste na sastanku ili kad ste s vaim
ljubavnikom. Upoznajte svoj dah, kako radi, kako se mijenja. Ponite uiti obrasce i naine
disanja. To je prva strana svjesnog disanja.
Druga strana je kad se ponete s dahom igrati - mijenjati disanje i obrasce disanja, pratei to se
dogaa s vaim tijelom. Vrijedi neto znati o tome kako disanje funkcionira.
Udah je (oito) kada stvari uvlaimo, irei se. Uvlaimo kisik. Uvlaimo energiju. Nae se
tijelo iri. Grudi ili trbuh se ire, kao i ostatak tijela. Kad doista upoznate svoj dah, osjetit ete
irenje u svakom dijelu svojega tijela, zato jer se svaka stanica u njemu iri.
Izdah je kada stvari putamo van, oputajui se. Putamo ugljini dioksid. Putamo napetost iz
naeg tijela. itavo se tijelo umeka i opusti, kao da malo spadne kada izdahnemo.
Rije je o energiji". Moda imate puno iskustva s energijom, ali moda nemate pojma o emu
govorim. Energija, tj. chi ili qi, ili prana, ili ivotna sila, ili energija ivota je neto o emu se na
Istoku puno govori, ali to smo mi ovdje na Zapadu do nedavno vie-manje ignorirali.
Prvo, energija postoji. Ona nije neka ezoterina ideja. Ona postoji i ona je ivot. Da nemamo
energije u svojim tijelima bili bismo mrtvi. Energija je pokretna, kakljiva, magnetina sila koja
se kree kroz naa tijela (i tijela svega ivueg). Kineska je medicina itava vezana uz pitanje
ravnotee energije i stvaranja uravnoteenog tjelesnog sustava.
Za sada, ako znate vrlo malo o njoj, naprosto budite otvoreni spram mogunosti osjeanja
neeg novog u vaem tijelu. Ili moda dati ime neemu to ste ve osjetili. Najbolje vrijeme da
se energija osjeti jest kad ste zaista oputeni. Prvo, kad ste oputeni, ona tee. Drugo, kad ste
oputeni to vam omoguava da je osjetite na pravilan nain.
Upozorenje, poeti osjeati vlastitu energiju moe biti vrlo zarazno. Osjeaj je prekrasan. Kao
kupanje u svjetlu. Moe biti ekstatian osjeaj, naprosto sjediti i osjeati ovu ivotnu silu dok
zuji kroz vae tijelo. Moete se naviknuti na taj osjeaj i poeljeti ga uveati. (Ali nema tetnih
efekata u ovoj navici; samo ete se osjeati jo bolje.)
Najbolji nain da uveate osjeaj chijaze naravno rei jebe mi se svemu i disati.
Svjesno disanje je savreno pomagalo jebe mi se praktiaru.
Ponimo sa jebe mi se izdahom. Ako je rei jebe mi se stvar u tome da se oslobodimo stvari
koje su bitne i stvaraju napetost, onda je sporo izdisanje najbolji nain da pomognete ovom
procesu. To je ono to je izdisaj zapravo: oslobodite se neeg to ne elite, izbacite sve tetne
plinove i otrove, sve napetosti koje nisu dobrodole u vaem tijelu.

Najbri nain oputanja je da zaista usporite svoj izdisaj. Zaista ga rastegnite. Ponite osjeati
kako se vae tijelo oputa. Moete pojaati ovaj uinak i vie ako izdisaju dodate i uzdah.
Uzdah je udesno pomagalo samo po sebi. Uzdahnete kada ste na kraju nekog tekog i
napornog posla. Kad ste zavrili posao, natoili si whiskey i sjeli na kau da biste pogledali
epizodu Poldarka, tada uzdahnete. Uzdah govori vaem tijelu: "To je to, sad se opusti i
prepusti." Uzdah je va nain kazivanja jebe mi se. Bez obzira na to to se danas dogodilo, sad
je moja prigoda da se malo opustim."
Ako dakle elite zavarati vae tijelo kako bi pomislilo da je itav posao obavljen i da se moe
odmoriti i opustiti, onda UZDAHNITE.
Probajte kombinirati neke jebe mi se misli s ovim uzdasima. Odaberite ono emu elite rei
jebe mi se u lom trenutku, izgovorite ga, a onda duboko uzdahnite kroz svoj izdisaj. Kratko
upozorenje: ako ovo itate na javnome mjestu, moda je najbolje priekati da budete sami. Ili
da naprosto to malo umjerite... promrmljajte svoju jebe mi se dionicu, zatim sporo izdahnite.
Pardon, naprosto ne elim da imate kakvih neugodnosti.
Vidite, ne elim dobiti pisma koja bi glasila:

Dragi g. Parkin,
itao sam vau knjigu za vrijeme prilino dosadnog recitala Brahmsova Petog koncerta u
mjesnoj koncertnoj dvorani. Marljivo sam izveo vjebu disanja rekavi: jebemise za
suprugove duge poglede spram zamanih oblina gde Thrimble... jebemise", a zatim sam
izdahnula dugim uzdahom kako ste preporuili. Da skratim dugu priu, postala sam
nepoeljna na pristojnim drutvenim domjencima Thricket Windona... smrtonosna rana za
enu mojeg drutvenog poloaja...

Ne, ne elim takva pisma.

isto da znate, u sluaju da do toga doe, elio bih ovakva pisma:


Dragi g. Parkin,
proitala sam vae rijei s jedva suspregnutim uitkom; mislim da imate sve to me privlai
do sri. Mogu li biti toliko drska i predloiti domjenak sljedee srijede naveer kod "Prita i
krhotine"? Neete me moi Mati: na rever u prikvaiti crvenu ruu kako bih pokrila svoje
zamane obline.
Vaa Hilary Thrimble


Tek da znate.

No, dobro, vratimo se disanju. Gdje smo ono stali? Da, onaj jebe mi se izdah.
Pokuajte.
Kaem jebe mi se boli u leima"... uzdahnite i izdahnite.
Kaem jebi se svojem efu silediji"... uzdahnite i izdahnite. I tako dalje.

Kad god stvari postanu previe vane. Kad god ste napeti, anksiozni ili uplaeni. Samo recite
jebe mi se, uzdahnite i izdahnite. Radi kao ura.
Ali nemojmo zaboraviti niti jebe mi se udisaj. Dok je jebe mi se izdisaj stvar preputanja i
oputanja, govorenja ne stvarima, jebe mi se udisaj je stvar uvlaenja energije, snage, govorenja
da stvarima.
Jebe mi se udah je stvar usisavanja energije kako biste uinili ono to morate uiniti. A to je
barem pola igre u nainu jebe mi se ivljenja. Ako elite ustati od stola, proetati do i
proavrljati sa svojim zgodnim novim raunovoom, duboko udahnite, recite jebe mi se i
uinite to. Ako elite poi na daleki put, duboko udahnite, recite jebe mi se, dajte otkaz i
bukirajte svoje letove. Ako ste umorni od zamorne veze, duboko udahnite, recite jebe mi se i
dovedite je do kraja. Danas.
Energetski govorei, jebe mi se izdisaj jest yin... oputen, mekan, preputen.
Dok je jebe mi se udisaj yang... energetian, entuzijastian, grlei.
Ako znate neto o taoizmu, znate i to da vam je potrebna dobra ravnotea yanga i yina kako
biste ivjeli skladno u ovome svijetu.
Problem za veinu nas je taj to ivimo negdje na pola puta izmeu dobroga yang i dobroga
yin ivota. Ne poseemo za stvarima dovoljno duboko, ne prigrlimo ivot toliko energino
koliko bismo mogli. Niti se oputamo niti se istome dovoljno preputamo.
A ovo se replicira u naem disanju. Sve u naem ivotu je replicirano u naem disanju. Ako
pogledate neiji izdisaj i udisaj, mogu vam se uiniti slinim. Jebe mi se udisaj je dodue pun
energije: pokuajte, zaista se napunite i uvucite tu energiju. A jebe mi se izdisaj je ba suprotan.
Ne bi trebalo biti nikakvog napora u isputanju zraka... naprosto preputanje i oputanje.
Dva daha ne mogu biti razliitija. Svaki dah nudi dvije strane jebe mi se ivljenja.
Ponite vjebati disanje na sljedei nain. Uivajte u aktivnom usisavanju energije koje
predstavlja jebe mi se udisaj. Onda uivajte u apsolutno pasivnom preputanju koje je jebe mi
se izdisaj. Poet ete uivati u nainu na koji ovo ima utjecaja na va ivot.
Stvorit ete jebe mi se energiju jebe mi se udisaja i s njom zaista moete krenuti za onim to
elite u ivotu: raditi to zapravo elite raditi, bez obzira na to to ljudi o tome mislili.
Pruit ete sebi i jebe mi se sposobnost jebe mi se izdisaja kad vas zaista zaboli kurac za stvari
koje su vas do tada muile i titile.
Dakle, pogledajmo sada kako moemo rei jebe mi se nekim specifinim podrujima u naim
ivotima...






3
Recite jebe mi se raznim stvarima


Recite Jebe mi se hrani

Nedavno sam itao o pretilosti u Americi. Navodno je tamo 99 posto puanstva pretilo. Jedini
ljudi (jedan polo) koji nisu pretili ive u Los Angeiesu, glumci su na filmu ili TV-u. Ako ne
moete glumiti, znai debeli ste. to naravno doma stvara probleme:
Chuck, opet si jeo krafne?"
Ne, Joline, ako misli na krem krafne s komadiima cimeta, kunem se, nisam."
Hrana je problem razvijena svijeta. (Naravno, nedostatak hrane je vei problem svijeta u
razvoju ali...) Ako se ve ne borimo s pitanjem tjelesne teine, borimo se s tim kako jesti
pravilno: s mnotvom intolerancija i alergija, s razliitim savjetima koji dolaze iz svih
smjerova.
Posljednjih godina veletrgovine su razvile cijele asortimane hrane koja ne sadri ono to
mislite da bi trebala sadrati, tako danas imamo:

* tjesteninu bez glutena
* okoladu bez kakaa
* zaslaivae bez eera
* kruh bez brana
* sladoled bez mlijeka
* torte bez eera
* biskvite bez masnoe
* kobasice i burgere bez mesa

Smijeno. Pomalo se pripremam za sljedee: HRANA BEZ HRANE. Jedva ekam kuati kakvu
ne-hranjive lasagne, nehranjivu pizzu, nehranjiv tirani i su. To e doi kao oluja. Ba kao sve te
stvari bez glutena i eera za koje su nam rekli da ih ne bismo smjeli jesti, iako ljudi ne mogu
podnijeti ivot bez jela kakva su poznavali; tako e moda hrana bez hrane biti pravljena za
ljude koji su na dijeti ili koji ele jesti manje ali je ipak i dalje kupovati u supermarketu,
otvarajui ovitke i onda ih bacati u smee.
Nehranjive lasagne su moj favorit. Zapakirane su u posudu za mikrovalnu penicu. Probuite
dakle plastini poklopac vilicom, zatim ubacite u mikrovalnu na nekoliko trenutaka.
Gotovo. Otvorite poklopac a unutra su samo ostrugani ostaci lasagna. Odmah moete baciti
kutiju u smee. I zaista, osjetite kao da ste proli itavo iskustvo jedenja obroka.
Vidite, to je problem s postom. Uz injenicu da ete biti dovoljno gladni i biti u stanju pobiti
suputnike u podzemnoj i pojesti ih, proputate i itavu stvar vezanu s obrokom. Kada
nakratko prestanete jesti stvara se puno slobodnog vremena. Tako da ne znamo to bismo s
njime. Vrijeme koje provedemo mislei na hranu je vrijeme kada ne jedemo. Dakle, valja
razmrljati tanjur s keapom i oprati ga... uvidjet ete, va post je sada puno uinkovitiji.
Zato ove ale? Zato jer nas hrana i sve u vezi s njom naprosto opsjeda. A to mi se ini jako
smijenim. Na ovaj ili onaj nain provedemo toliko vremena mislei na hranu. Mukarac sam a
puno razmiljam o hrani. Moda sam mukarac koji razmilja kao ena. Ali kako ujem, ene
navodno misle na hranu puno vie od mukaraca.
Ako o seksu razmiljamo svakih deset sekundi, ini mi se da o hrani razmiljamo barem
svakih sedam sekundi. Nevjerojatno je da se uope stigne neto i napraviti na radnom mjestu.
A alim se zato jer je to prvi korak u jebe mi se smjeru.
Naa opsesija hranom naprosto je luda. Urnebesna.
Hrana (kao ljubav i seks) je jedno od glavnih podruja onoga to za nas ima smisla, lako veina
nas to vjerojatno negira. Ako bi nas pitali da navedemo stvari koje nam doista neto znae,
vjerojatno ne bismo ukljuili hranu. A obino je ona jedna od najvanijih stvari.
Prvo, dakle, treba postati svjestan hrane. Ponite primjeivati koliko o njoj razmiljate. O tome
to se dogaa kad o njoj razmiljate. Primijetite kako vam je dok jedete. Primijetite kako se
osjeate kad jedete dobru hranu za koju mislite da biste je trebali jesti. Primijetite kako se
osjeate kad jedete lou hranu za koju mislite da je ne biste smjeli jesti. Kako vam je kad
gledate druge ljude koji jedu izuzetno dobru ili izuzetno lou hranu. Kako se osjeate kad vas
stalno propitkujem kako se osjeate? Naprosto ponite uviati koliko vam hrana zapravo
znai.
Onda se u sebi malo nasmijte, inae ete zaplakati.
Hrana nam toliko znai iz mnogo razloga.
Prvo, ona je velika utjeha. Ako vam je neto neugodno, onda nema nieg utjenijeg od
okolade, keksa ili kolaa. Mnogi od nas danas provode puno vremena osjeajui se neugodno
ali nastojimo izbjei te osjeaje.
Osim to nam daje energiju i osjeaj sree (na primjer, serotonin se otputa kada jedemo
okoladu), hrana nas ispunjava. Toliko da vie ne moe stati u nas. Toliko da nam postane
slabo. Trpamo se zato jer to vie to radimo, manje osjeamo. Ako se osjeamo loe, to je ono
to elimo izbjei. Natrpamo se hranom dok ne otupimo. Tako da vie nema mjesta za bilo to
drugo.
Drugo, hrana utjee na nae zdravlje. Mnoge bolesti uzrokovane su hranom koju jedemo. S
modernom dijetom naa tijela su previe zatrovana, postajui prava plodna polja za boletine.
Nije ni udo da stalno pokuavamo jesti ovu ili onu zdravu" hranu i rijeiti se ostale. Ako ste
bolesni i vjerujete da je uzrok vaa prehrana, jest ete hranu bez glutena, eera, mlijenih
proizvoda, soli, mesa, svakako u kutku svoje sobe i bez smisla za humor.
Tree, hrana utjee na oblik vaega tijela. Za razliku od oigledno pozitivnog i neposrednog
uinka hrane kao tjeitelja, negativan uinak tjelesne teine je odloeni uinak. Moete se
natrpavati tjednima a uinak na vae tijelo e biti relativno postupan. Ali uinak je neminovan.
Ako previe jedete, udebljat ete se. A mi ivimo u strahu od toga. Kad se udebljamo onda
stalno pokuavamo jesti manje. U borbi s hranom, faktor vremena nas uvijek na kraju sustigne:
kad se prederemo, uitak je trenutaan ali je bol odloena. Kad pokuamo jesti manje, bol je
neposredna, dok se uitak odlae.
Kad jednom bolje shvatite svoj odnos prema hrani, to je onda dobar trenutak da ponete
mrmljati jebe mi se".
jebe mi se znai prihvatiti stvari kakve jesu. Kako bi bilo prihvatiti sebe i kad je rije o odnosu
prema hrani? Bitka se izgleda vodi oko toga da jedemo ili pogrene stvari ili previe stvari, a
onda slijedi osjeaj krivnje. Stoga kada se prederete sljedei put, nemojte zbog toga lupati
glavom o zid. Recite jebe mi se, uvijek ovo radim, koliko god pokuavao suprotno, naprosto
moram to prihvatiti kao dio svoje osobe."
ak i u trenutku kada morate donijeti odluku, u trenutku kada se osjeate potiteno, kada se
borite s time da li da prekrite dijetu i obeanja koje ste sebi dali... oslobodite se pritiska. Recite
jebe mi se i onda to ili pojedite i prihvatite, ili ne pojedite i nastavite sa svojim ivotom. Ali
nemojte od toga praviti slona. Prestanite praviti slona od hrane. Ako ste ostali bez posla i
ostavila vas je cura, onda zgrabite tu vraju okoladu. U stvari, krenite taksijem do tvornice
okolade, razgledajte je, tu moete zagrabiti istu akama i trpati u usta ili je ak ponijeti sa
sobom dok se jo nije poteno niti ohladila.
Osjeat ete se bolje. A to je dobro.
Jebe mi se, prestanite praviti tako veliku stvar od hrane.
Bolest, kao to vjerojatno znate, je nedostatak lakoe u tijelu, osjeaj napetosti. Napetost koju
osjeate kad jedete pravu ili pogrenu hranu vjerojatno jednako pridonosi vaoj bolesti kao i
sama hrana.
Htio bih na sebe staviti bijelu kutu i napraviti eksperiment da sve ovo pokaem na djelu. U
labosu imamo dvoje ljudi u jednakom zdravstvenom stanju. I bolest za koju vjeruju da je
uzrokovana hranom. Stavio sam ih pod hipnozu i sad u im dati neto hrane.
Prva osoba, nazovimo je prva osoba (radi anonimnosti), dobiva okoladni clair (moda se ne
sjeate claira, moda su samo ostatak 70-ih, ali u stvari rije o je o hot dogu napravljenom od
tijesta, okolade i kreme). Prvoj osobi je reeno (zapamtite, pod hipnozom) da e joj hrana biti
jako korisna, da e se odmah osjetiti bolje, moda ak i izlijeiti.
Drugoj osobi, nazovimo je B, radi stvaranja zbrke, dat emo salatu s orasima i sjemenkama.
Njoj utuvimo u glavu da ne moe odoljeti jer je ta hrana vrlo ukusna, ali e bez sumnje imati
negativan uinak na njezino zdravstveno stanje.

Prva osoba i osoba B su prikopane na hrpu strojeva s brojanicima i stvarima koje bipaju;
promatrajmo ih kad ponu jesti.
Prva osoba je potpuno oputena ali jede neto to bi trebalo odmah utjecati na njezino zdravlje.
No, apsolutno nema nikakvog bipanja i skakanja kazaljki na strojevima.
Osoba B je jako napeta, ona pravi "mmmm" zvukove dok mljacka svoju salatu. Nakon prvoga
zalogaja, stvari ponu bipati, kazaljke skau i njezino se stanje odmah pogorava.
Promatramo prvu osobu i osobu B est sati nakon jedenja i obrazac je zapravo jednak:

* Konzumiranje okoladnog claira nema nikakva utjecaja na zdravlje prve osobe. Stanje
njezine svijesti je sasvim ponitilo oekivane tjelesne reakcije.
* Konzumiranje zdrave salate s orasima je prouzroio da se osoba B razboli.

Vidite li? Znanost. Imam bijelu kutu, stvari bipaju, znai mora biti istina.
Ali vrijedi o tome razmisliti kad pokuate odoljeti slasnom kruhu, i kada ste u agoniji jer se
bojite da ete naruiti svoju malo produljenu probavu.
Izgled tijela, velika stvar. Toliko je toga napisano o raznim dijetama a one jedva da imaju
uinka. Ljudi konzumiraju dijete jednako prodrljivo kao to troe hranu koju im knjige o
dijeti preporuuju da je ne jedu.
Dobro, vrijeme je da odjebemo dijetu.
Sve knjige o dijeti su beskorisne i pridonose razaranju svjetskih uma. Stoga bacite ih sve u
koaru za recikliranje i umjesto toga zasadite drvo. U stvari, voku, a onda pojedite voe.
Izgubit ete na teini ali i pomoi svijetu.
Kao i sa zdravljem, napetost stvara probleme.
Prvo, prihvatite stvari kakve jesu: moda ste bucmasti, moda ste pravo prase, ali prihvatite
sebe kakvi jeste. Na nekoliko minuta barem... onda se vratite samopreziru sve dok prihvaanje
ne postane malo trajnije. Pokuajte.
Prihvatite svoje navike jedenja kakve jesu. Vi znate da je za vas jedenje poput ringipila.
Nakon to ste neko vrijeme jeli manje, posrnut ete i pojesti itavu policu keksa (govorimo o
polici supermarketa a ne polici u vaem kuhinjskom ormariu).
Takoer, vrijedi do izvjesnog stupnja prihvatiti da ste, kao bilo koje ljudsko bie koje hoda
ovom zemljom, u biti sjebani. Imate emotivne probleme, anksioznost, neuroze, strahove, niski
stupanj samopouzdanja... to god jest, niste previe sretni sa sobom i zato jedete da biste se
osjeali bolje.
Veina nas je takva. Veina to nee priznati. Ali pogledajte rije veina, u tome niste sami.
Dakle, sjebani... da, ljudsko bie.
Sve ovo prihvaanje imat e definitivan uinak oputanja.
Recite stoga jebe mi se svojoj dijeti. I jebe mi se kada se pojave protivni glasovi. Kako bi bilo
rei jebe mi se i jesti ono to vam se jede za sljedei obrok? Recite jebe mi se poslije kad se
ponete osjeati loe. Probajte i vidite kako je. Ako se malo udebljate, recite: jebe mi se!
Kladim se da ete imati manje problema s hranom.
Kladim se da kada jednom jedete to zaelite, neete morati trpati cijelu roendansku tortu u
usta u jednom potezu jer ete znati da moete pojesti ostatak kasnije, ak i sutra ako vam se
tako prohtije.
Bez toliko napetosti koja se vrti oko dobre" i loe" hrane, kladim se da ete moda poeljeti
jesti vie hrane za koju ste mislili da je dobra" ali je bila odve neprivlana. Dopast e vam se.
No, nemojte poeti misliti da je dobra", nego naprosto jedite to hoete.
Kladim se, poet ete gubiti na teini. Ako i dalje izgovorite jebe mi se naprosto ne morate vie
previe brinuti. Ako vam znai manje da se debljate, onda neka vam znai manje i kada teinu
gubite. Naravno, poastite se malim osmijehom kad vaga ispod vaih stopala radi za vas... ali i
dalje moete rei jebe mi se, pa si uzeti okoladu kako biste proslavili.
Zajebite dakle dijetu i ponite govoriti jebe mi se. Prihvatite stvari kakve jesu i kakvi ste jer sve
je OK kakvo ve jest - neka hrana i vae tijelo znae manje. Primijetite o emu su toliki zen-
tipovi tako dugo meditirali: kada za neim prestanete udjeti, to je trenutak u kojem to isto
ponete dobivati.


Recite jebe mi se vaim vezama

I tako, ulazimo u minsko polje. Ovo je moda najtee podruje ivota za shvatiti jer rei jebe
mi se" na bilo koji nain moe izgledno sjebati vau postojeu vezu. Da vidimo zato.
Odnosi su kao Piccadilly Circus vaeg grada koji se sastoji od vanih stvari.
Zaista vanih. Veze su centar zbivanja, sva akcija, sva vaa panja tu je usredotoena, gdje
dolazi i do srazova. Druga podruja vaeg grada vanih stvari su vie predvidljiva: va posao
je vie predvidljiv, vai prijatelji (openito govorei), vae zdravlje itd, itd.
Ali u vezama, ono to je vano doista je vano. Znaenje svega toga je neto to ima vrlo
dubok utjecaj na sve nas. Biti u vezi pitanje je nas samih... na najintimniji nain kako se
nosimo s vanjskim svijetom. Ulozi su ovdje poveani. Sve je uloeno u ovu investiciju:

* ako je izreeno neto muno, to osjeamo duboko
* ako mislimo da nas ne uju, osjeamo se kao djeca
* ako mislimo da ih vie volimo nego oni nas, osjeamo bol
* ako mislimo da nas vie vole nego mi njih, osjeamo krivnju
* ako nas uzbudi netko van nae veze, zbunjeni smo
* ako se oni uzbude van nae veze, osjeamo ljubomoru

Ako je ivot kakav ivimo veza izmeu nas i vanjskog svijeta, onda je odnos s naim
partnerom najfinija nit u loj vezi.
U vezi smo beskrajno odani elji za uspjehom i beskrajno pogoeni njezinom propau. Zato
jer u vezi sve izgleda tako vano, potencijal za bol je beskrajan. Mnogi od nas ive prilino
konstantnu bol od naih veza. To znai da oni poetni dani, tjedni i mjeseci veza esto znaju
biti najturbulentniji, jer stvari nam tada toliko puno znae.
Nakon godina u vezi, stvari kao da znae manje, ulozi su manji a potencijal za bol umanjen je.
U vezama, okoli znaenja moe se naglo izmijeniti. To se obino zove zaljubiti se. Kad se
zaljubite, ostale stvari postanu manje vane. Ponekad je jedina vana stvar osoba koju volimo.
Sve vae normalne predodbe o svijetu odlete kroz prozor. Bilo kakav racionalan pristup koji
imamo u ivotu moe se istopiti.
Ljudi koji se zaljube obino ostave obitelji koje su ranije oboavali, ostave poslove i poloaje,
izgube svoje prijatelje, promijene vjerovanja, izgube osjeaj za odijevanje, izgube zdrav razum,
ponu sluati glazbu za koju su ranije mislili da je oajna.
Ljubav ini smijene stvari ljudima. Trilijun pjesama napisan je upravo o tom efektu.
Romantina je ljubav, dakle, oito kljuni izazov jebe mi se nainu ivota, jer ljubav se najee
sastoji u znaaju neke druge osobe za vas, te u posljedinom vezivanju i ovisnosti o toj osobi.
Vjerujemo da su te kvalitete sastavni dio onoga kada nekoga volimo.
Rei jebe mi se" stoga moe imati neke iznenaujue uinke. Problem je u tome to je jako
teko vidjeti to jebe mi se moe uiniti u nekoj vezi. Kako neto dobro moe proizai iz toga
da se partner osjea manje vezan za vas ili vas osjea manje kao sredite njegova svijeta? Mi
tako volimo svu tu ovisnost i vezivanje u naim vezama.
jeste li ikada igrali igru ljubavne redukcije s nekim? Ide ovako nekako:

Da li bi me jo uvijek volio da sam zaista debela? Da, naravno.

Da li bi me jo uvijek volio da sam unakaena u nesrei? Da, naravno.

Da li bi me jo uvijek volio da nemam nogu? Da, naravno.

Da li bi me jo uvijek volio da nemam ruku? Da, naravno.

Da li bi me jo uvijek volio da ne vidim? Da, naravno.

Da li bi me jo uvijek volio da ne ujem? Da, naravno.

Da li bi me jo uvijek volio da nemam zube? Da, naravno.

Da li bi me jo uvijek volio da ne mogu misliti, da sam u bolnici, u vegetativnom stanju? Hm,
da, naravno.

Da li bi me jo uvijek volio da sam mrtva? Da, naravno, draga.

Zar zauvijek? Da, zauvijek, draga.


Jako smijena igra. Dirljiva. Dobro funkcionira ako stalno kaete da. Ali to je zapravo druga
osoba pitala? Da li bi me jo uvijek volio da sam svedena do toke nepostojanja... da li bi me i
tada volio? Hm, eto pritiska: Da, da te uope nema, u bilo kojem smislu, volio bih te jo
uvijek."
U ljubavi elimo mnogo. elimo svu panju. elimo da traje vjeno. elimo da bude savrena.
Sve to imamo mi bacamo u ove elje.
A to znai vezivanje i ovisnost. Tu je oigledno i veliki potencijal za bol.
Mogunost da kaemo jebe mi se je kao pria o dvodimenzionalnim ljudima.

Zamislite ljude koji ive u dvodimenzionalnom svijetu: ovdje nita nema trodimenzionalan
oblik, sve je u crtama i sjenama. Stanovnici naprosto ne mogu zamisliti trodimenzionalni
svijet... To je van njihova dosega. Ako biste pokuali objasniti, ne bi vas mogli razumjeti. Ali
povedete li ih u taj novi svijet, pustite li ih neka ive u njemu neko vrijeme, odmah e ga
skuiti, uvidjevi koliko je zaudan u usporedbi s njihovim starim 2D svijetom.
Slino je i kad kaemo jebe mi se stvarima. Posebno u naim vezama. Iz vae situacije u
ljubavnoj vezi s nekim, teko je vidjeti kako biti manje vezan moe poboljati stvari. Ali
pokuajmo.
Sjetite se veze u kojoj ste bili duboko zaljubljeni u nekog: bili ste njime oarani (a to naravno
moe biti vaa sadanja veza). Sjetite se vezanosti: njegova panja, izgled... ekanje na
telefonski poziv... uivanje u vremenu provedenom zajedno vie od bilo ega drugog. Sjetite se
nalija: anksioznost, da li i on/ona vas voli kao i vi njega/nju... ljubomora... frustracije zbog
vlastite ovisnosti.
Zamislite kakva bi veza bila da ste stvari shvatili malo manje ozbiljno. Da ih niste uzeli toliko
osobno. Da niste brinuli hoe li veza trajati vjeno. Zamislite da ste se manje oslanjali na vezu i
dopustili drugoj osobi da die. Zamislite da vam je on ili ona znaila malice manje. Zamislite
da vi niste bili ulog u toj vezi.
A onda evo udne stvari: ne znai da tu osobu volite manje. U stvari, upravo tu moda
definicije ljubavi ponu biti kao tijesni psei remen. Jer tijesno prianjanje uz romantinu ljubav
koju mi, kao i sve u naem drutvu, drimo za ljubav" moe se pretvoriti u drugu vrst
ljubavi" kad se prestanemo oajniki za nju drati.
Neoekivan rasplet, ali kad je ljubav manje bitna, ona se uveava. Pokuajte, to je kao 3D svijet
za ljude koji su normalno bili 2D.
Dio razloga za to su, naravno, napetost i relaksacija. Kad ste vezani i ovisni, postoji ogromna
napetost u vezi. Tu nema mjesta za kretanje. im se neto poremeti, stvari ponu pucati, kao
vrlo tijesno navijena opruga koja naprosto pukne.
Kada sve popustite, kada se opustite van svoje vezanosti i ulaganja u vezu, odjednom imate
vie prostora. Kako chi struji lake u oputenom tijelu, tako i ljubav lake tee u oputenoj vezi.
Stoga ako ste uplaeni da e va ovjek/ena pobjei s nekim - jebe mi se! - postoji masa
drugih mukaraca/ ena.
Koje god probleme imate, skuenost u vaoj vezi, pogledajte kako se osjeate kad izgovorite
jebe mi se. Izgovorite svoj problem sada. Zatim recite jebe mi se i vidite kako se osjeate.
Ne mislim da sam joj jo uvijek onako privlaan kao ranije... A jebe mi se, to sad."
I tako dalje.

U kojoj god bili fazi vae veze, zastanite na tren i pogledajte kako je to kada stvari nisu ba
toliko vane. Onda nastavite ivjeti i vidjet ete to e se dogoditi.
Kao i energija koja tee kroz novo oputeno tijelo, ljubav i energija mogu poeti tei lake kroz
vas i vau vezu. Moe se dogoditi sljedee:

* novi ivot ulazi u vau vezu i die vas na drugu razinu
* shvatite da je ova veza pogrena i prekinete je
* ljubav u vaoj vezi raste a istovremeno shvatite da elite ljubav drugih ljudi

Trea toka je moda najkonfuznija (i najinteresantnija). Moda vam se uini da je viak ljubavi
koji osjeate teko odrati (u vaoj vezi). Moda ete poeti traiti neto poput otvorenije"
veze. Ovo se jo zove imati cijelu tortu ali je ujedno i pojesti". Prepoznajte stalne i proturjene
porive koje veina ljudi ima: biti s jednom osobom zauvijek... ali biti i sa svim ostalima takoer
(obino za bitno krae vrijeme, na primjer jednu no).
Ovo izgleda kao teak i opasan put. No, jesu li monogamne veze lagane i sigurne?
Ako vas itava ova ideja uasava, recite jebe mi se i nastavite svojim putem, jednoga dana
moda se, hm, da ga jebe, moete vratiti i ponovno proitati ovaj odlomak.


Recite jebe mi se bolestima


Puno ljudi silom prilika krene u svijet alternativne terapije, uz prikljune duhovne aspekte,
vodeni eljom da se izlijee od raznih bolesti. Ili je konvencionalna medicina bila nemona ili
ponu tragati ire za lijekom, ne vjerujui u konvencionalnu medicinu od poetka.
Alternativna medicina moe pruiti puno toga. ini se da od vrtoglavog broja ponuenih
terapija, jedna mora biti dobra i za nas. Problem je, dodue, zbunjujua ponuda. Iskuenje je
veliko, ako bolujete od bilo ega, krenuti kroz listu sve dok sebi ne pronaete jednu alternativu
koja e magino, uiniti udo za vas.
U tom pogledu, razlika izmeu konvencionalne i alternativne medicine je fascinantna.
Ironino je da je pristup alternativne medicine holistian, ali je njezin odgovor razmrvljen.
Tako da nas veina terapeuta tretira u cijelosti: glava, tijelo i duh, svi povezani, svi fiziki
simptomi su dakle samo jedan indikator ope neravnotee zdravlja. No, odgovor je necjelovit i
razmrvljen: postoji recimo 50 razliitih komplementarnih naina da se bavite svojom opom
neuravnoteenou.
Dok je u konvencionalnoj medicini pristup razmrvljen ali je odgovor uniforman. Veina
doktora lijeit e va bolesni dio tijela esto ignorirajui druge faktore "cjelovitog" bia. Ako
imate problema s oima, ii ete kod okulista. Odgovor je zatim uniforman. Problem s vaim
oima e vjerojatno biti tretiran na isti nain kod bilo kojeg onog specijalista bilo gdje u
svijetu.
Dakle, alternativna medicina je obrnuta verzija konvencionalne.
Ako jeste, ili ako ste bili, kronino, akutno, ili umjereno bolesni, pretpostavljam da ste probali
niz alternativnih terapija. Tako da prepoznajete izazov koji predstavlja beskonana lista
mogunosti. Gdje poeti? to je najbolje za vas?
Ovdje u Italiji alternativna medicina je krenula drugim smjerom. Mnogo je jednostavnija. Plan
konvencionalne medicine naprosto u sebi sadri i holistiku sliku u obliku homeopatije.
Naravno, ima mnogo drugih terapija u priuvi, ali za veinu izbor je jednostavan: ili
konvencionalno lijeenje, ili prirodno, homeopatski. Homeopatska konzultacija je kao kod
obinog lijenika (dodue lijekovi su skuplji): u stvari, esto je rije i o konvencionalnom
lijeniku u jednoj te istoj osobi. Mnoge ljekarne, ak i u najmanjim selima, nude homepatske
lijekove.
Makar znanstvene studije i dalje demonstriraju da nema nieg u homeopatskoj medicini
(doslovno), ovdje je to ogroman posao. Dobrodola i lagana alternativa za ljude koji su
razoarani konvencionalnom medicinom.
Ako jeste, ili ste bili, bolesni, poznat vam je oaj elje da sebi pronaete lijek. Oni koje zanima
alternativna terapija ovo osjete jo dublje.

Stvar funkcionira na nekoliko razina.

Prvo, oigledno, ako vae stanje uzrokuje bol, nelagodu, smutnju, onda oajniki elite to
ispraviti. Ako ne moete spavati, ili ste stalno umorni, ako vam je teko mokriti, ako vam je
koa iritirana, va trbuh nadut, ako imate perut ili vam se tresu ruke... zaista se elite rijeiti tih
simptoma. Spremni na sve ne biste li to doveli u red, jedete neku komino striktnu dijetu;
svakoga dana radite vjebe disanja koje smiruju; kuhate smrdljive trave; pristajete da netko
zabode deset finih igli u osjetljive dijelove vaeg tijela; pokuat ete razne joga-poloaje, znai
morate moda zakvaiti petu iza uha; kupujete skupe lijekove koji u sebi ne sadre lijekove".
Znate, mislim da je to razumljivo, ak i pohvalno. I sam sam bio takav, sve sam to proao.

Drugo, itav holistiki svijet sadri neto to nas stalno vue spram cilja: "zdravlja". Ako je
zdravlje cjelovitost, onda bolest to nije. Ako nismo sasma dobro, ako nismo puni ivahnosti,
onda na neki nain nismo cijeli. A to je veliki teret, s obzirom na to da mnogi od nas itavo
vrijeme nisu najbolje. Da, znam, simptomi i bolest smatraju se oblicima ienja i purifikacije
tijela... tijelo se prirodno samo kree prema ozdravljenju, tako da bolest u tome smislu moe
biti smatrana kao "dobra". Ali, na kraju, ista stvar: bolest je dobra samo stoga to je privremeno
sagledana kao sredstvo koje opravdava cilj, a to je zdravlje. Dobra je zbog toga emu vodi.
U holistikoj medicini postoji vezanost za cjelovitost i zdravlje: cilj potpunosti koji zrcali
spiritualni put, primjerice, jogi-na koji trai duhovno "jedinstvo".
To je tako.
Znate to? Dosadno mi je. Svaki oblik vezanosti jednom postane dosadan. Dosadno je i
zamorno lutati od jedne terapije do druge, doi do raznih razina uspjeha. Ako jedna terapija
zaista funkcionira, vae nade porastu. Zatim izgleda kao da prestane imati uinak i postanete
deprimirani. Svaka je terapija evanelje nueno od nekog tko je bio izlijeen" i tko vjeruje da
e i vama pomoi. Moda i hoe, ali obino to nee biti taj lijek.
Naravno, moda je u pravu. Moda ba to vrue kamenje ispod vaih vjea moe izlijeiti va
sindrom skvrenih noktiju.
Ali ja bih radije razmotrio jednu drugu mogunost.
Neki ljudi se toliko zamore od pokuaja, od utroka puno novca i energije da naprosto
odustanu od svega. Izgovore jedan veliki jebe mi se i konano prestanu eljeti biti cjeloviti,
dobri i savreni. I dalje osjeaju bol i nelagodu kao i ranije ali naprosto kau jebe mi se, i
prepuste se. Ionako nema veze, stoga emu trpjeti dodatnu bol nadanja da e se osloboditi
svoje muke?
Sasvim se prepuste svojem stanju. Sasvim se predaju muci. Odustanu od elje da budu
drugaiji od toga kakvi jesu. Moda ponu jesti neto to nisu jeli dugo vremena, ili ponu piti
i puiti. Ono to sigurno ine: OPUSTE SE. Stvar koju ete zacijelo uvijek uiniti kad kaete
jebe mi se, opustit ete se.
Znate li to se onda dogaa? Moda ne odmah. Moda ne u dogledno vrijeme. Ali odjednom,
oni se osjete bolje. To ih iznenadi jer su prestali imati potrebu za tim. Ali postane im puno bolje
i oni dobiju ono to su oduvijek eljeli. Jedino to sad nisu vie zabrinuti za svoje zdravlje koje
im nije toliko bitno, sada kada su odjednom sasma zdravi.
Opisujem prirodni proces: prirodni nain da se kae jebe mi se. Ako itate ove rijei, postoji
velika vjerojatnost da ste umorni, dosadno vam je, spremni ste odustati. Nemojte rei jebe mi
se da biste prevarili bogove, a tajno ipak brinuti o svojem zdravlju mislei da je to vrlo lukav
nain ozdravljenja. Trenutak kada prestanete toliko brinuti o svojem zdravlju, upravo je onaj u
kojem e se stvari poeti mijenjati.
Kada manje brinete, ili moda uope ne brinete, to ne mora znaiti da ete prestati dobro jesti,
vjebati, meditirati, ii na akupunkturu, ali oajanje i oekivanje uda od ovih stvari nestaje.
Ja jedem dobro jer zaista uivam u ukusu svjeeg povra i voa. lako isto tako volim okus
sladoleda, koji takoer jedem.
Vjebam zato jer zaista volim osjeaj da mogu vikati sa svojeg brdskog bicikla kad idem
nizbrdo, kao i osjeaj zamora u tijelu, a ne zato to e mi to (jednom) donijeti optimalno
zdravlje.
Meditiram zbog energije koja se iri kroz moje tijelo kada to inim, ali to nije toliko razliito od
energije koja se iri mojim tijelom kada sam ljut.
to se napokon dogodilo? Kao i obino, sve se svodi na relaksaciju. Kao i mnogi drugi, odavno
sam shvatio mo relaksacije. Vjebao sam Tai Chi i Chi Kung kako bih koristio pokret, disanje i
chi u svrhu totalnog oputanja. Pokuao sam gotovo svaku postojeu metodu relaksacije.
Odavno znam neto to mnogi ne uviaju: kada ste potpuno oputeni problemi nestaju.
Tjelesni, mentalni, emotivni, duhovni problemi ne mogu nita protiv stanja potpune
oputenosti.
Tolike stvari sam uio. Vjebao sam razne tehnike do visokog stupnja. A opet, vrlo se malo
toga izmijenilo. Zato? Zato jer sam jo uvijek imao cilj, vezanost, tisue znaenja. A ovi svi
zapravo oznaavaju napetost. Tu je kvaka: ako elite biti zdravi, ako koristite ak i najbolju
tehniku relaksacije koju elite dosei, upravo vaa elja za zdravljem stvara napetost koju e
tehnika teko moi slomiti.
Dakle najbolja metoda relaksacije koju ete pronai nije brinuti se i neto vie ne eljeti... nego
rei jebe mi se.
Odustanite od svojih elja. Onda e sve krenuti k vama (ali naravno ne moete tako neto
eljeti!).


Recite Jebe mi se novcu

U naem svijetu vanih stvari, novac znai puno. Naravno, nije istina za sve ali openito
govorei jest:

* ako ga nema dovoljno, htjeli bismo ga imati tako da sve nae brige oko novca nestanu
* ako ga ima dovoljno, dovoljno da ne brinemo oko rauna i praznika, sanjamo ga jo vie,
kako bismo kupili bolji auto ili ivjeli u veoj kui
* ako smo bogati, jo uvijek elimo vie, da bismo bili financijski neovisni ili da imamo
kuu za odmor u stranoj zemlji
* ako smo prokleto bogati, bojimo se da emo moda sve izgubiti u sljedeem financijskom
krahu


Ako bogati nismo, obino zavidimo onima koji jesu: sudimo onima koji se novcem razbacuju,
mislei: "Novac vas nee uiniti sretnim" jer znamo da "ne moe ga ponijeli sa sobom na onu
stranu", i mislimo kako je novac "vulgaran".
Ako smo bogati, moemo postati prilino krti: moe nam postati bitno da smo ga "krvavo
zaradili", da nismo ba tako bogati (u usporedbi sa zaista bogatim ljudima) te da se moemo
namjerno ne razbacivati njime kupivi osrednji auto a ne neki luksuzni.
Dakle, bez obzira na to jeste li u besparici ili krcati perjem, novac donosi svoje probleme. Vi
vjerojatno imate svoje stavove u vezi novca. Moda mislite da je OK biti "dobrostojei" ali da je
nemoralno imati previe.
Dobro, jebe mi se. Kako bi bilo ne imati stav o novcu i prihvatiti stvari kakve jesu?
Novac je samo jedan apstraktan nain razmjene, naposljetku. To je deko koji raznosi poruku u
dealu izmeu vas i svijeta. Znate to kau za nositelja poruke: nemojte ga ubiti.
Rije je naprosto o razmjeni. Ako to to imate za ponuditi vrijedi dovoljno drugima, oni e vam
pruiti dosta stvari zauzvrat. Dakle, na trenutak, zamislite kako novac ne postoji. Kad bi
dovoljno vas proitalo moju knjigu, mogli bi mi naprosto dati neto zauzvrat. U ovom
trenutku ne treba mi posebno cvijee za vrt. Makar mi svi dajete cvijee. to vie vas ovo
proita, dobijem vie cvijea. Do sljedeeg ljeta moj e vrt biti prepun cvijea i izgledati
arobno. To znai biti bogat. Nudim vam neto to vam se dopada i vi mi dajete neto
zauzvrat. Sretan sam jer sam vam dao neto vrijedno. Sretan sam da je moj nekad pust vrt sada
prepun cvijea. Lijepo: nema nieg prljavog i nemoralnog u tome, zar ne?
Vidite, slino je s vaim radom. Kada radite (ili togod ve inite da biste zaradili novac),
zamislite da naprosto nudite neto od vrijednosti svijetu i da svijet to cijeni i neto vam prua
zauzvrat. Svijet vrednuje to to radite i plaa vae raune, kupuje vam odjeu, izvodi vas na
veeru, alje vas na praznike i pojavljuje se pred vaom kuom u novom autu.
Naprosto, u stalnom ste procesu razmjene svoje vrijednosti sa svijetom. to vie svijet vrednuje
to to radite i to pruate, to vam vie daje zauzvrat.
Kada se dogodi da vie sebe vrednujete, vie i svijet vrednuje vas i takoer neto prua
zauzvrat.
Dakle, ponite sami sebe vrednovati. Posluajte korporativnog gurua L'Oreal: Zato jer to
zasluujete.
Uivajte u procesu razmjene: velikom ili malom. Ako vas usreuje biti skromnima i
ogranienima, onda uivajte u malim stvarima koje vam svijet prua zauzvrat za stvari koje
mu nudite.
Ako elite iskoraiti i zaista ponuditi neto nevjerojatno, upijte njegovu panju i cijenite to to
e vam zauzvrat biti prueno.
Ne zavidite onima kojima je dato mnogo za to to su svijetu ponudili. Uivajte u injenici da je
svijet dovoljno dareljiv te da prua onima koje cijeni.
Nemojte ograniavati to to mislite da vam svijet treba pruiti. Ako ljudi i dalje budu itali ovu
knjigu i nastave mi davati cvijee, nastavit u ga primati i puniti svoj vrt. Problem je da moda
neu imati dovoljno vode odrati ga na ivotu. Tako da u evenutalno morati zakljuiti, makar
jo uvijek volim cvijee, da bih vie volio neto to zahtijeva manje vode. Da mogu izgraditi
poseban vrt kaktusa.
Kada se ovaj napuni, znat u da sam tada i zvanino prokleto bogat.
Recite jebe mi se nekim od svojih problema s novcem, dakle, zamislite ga naprosto kao va
odnos razmjene sa svijetom. Ali isto tako recite jebe mi se i u potpunosti. Novac zaista nije
toliko vaan. Mnogo napetosti zbog novca je zapravo strah od nemanja istog.
Dakle, dobra je ideja zamisliti kako bi bilo da ga nemate, tako da se s tim strahom moete
suoiti oi u oi. Zamislite da ste izgubili sav novac i sve to imate. to biste uinili? U drutvu
poput naeg mislim da e veina moi zamisliti kako se s tim suoiti. Moda ete dobiti
socijalnu pomo dok posao traite. Ali kada naete nekakav posao, pa opet imate dovoljno
novca za iznajmiti stan... itd, itd... ponovno ste u igri.
Makar sve izgubili, neete umrijeti.
Dakle, oslobodite se straha od gubitka novca. Svijet e i dalje vrednovati to imate za ponuditi
i ponovno e vas zasuti darovima. Bilo kakva vezanost za novac, naravno, znai napetost.
Vezanost uz elju da se ima vie, vezanost uz elju da se zadri ono to se ima. Sve to stvara
napetost.
Jebe mi se nas oslobaa od napetosti, ostavljajui mekou i relaksaciju. Kao to smo vidjeli u
drugim podrujima ivota, stvari poinju tei kad se opustimo. Isto je i sa razmjenom
vrijednosti koju zovemo novac. Kada nismo grevito vezani uz novac, stvari ponu tei
prirodnije. To znai da stvari imaju tendenciju tei prirodno u oba smjera. Zato nemojte biti
toliko zabrinuti i ukoeni oko gubitka novca, moete poeti vie troiti, investirati, biti
dareljiviji. A to potie njegov protok. Odjednom e vie novca poeti tei u vaem smjeru.
Svia mi se teorija novca koja tvrdi da ga valja drati u optjecaju. Dodue, alim to sam
podijelio tu ideju sa svojom partnericom. Ona se esto vrati kui s vreama punim garderobe,
govorei: Naprosto ostavljam novac u optjecaju". Tresem glavom, diem obrve i obino
kaem jebe mi se".
Novac. Ako ga nemate, recite jebe mi se, uivajte u ivotu kakav jest. Ako ga imate, recite jebe
mi se i ponite uivate u injenici da vas ljudi cijene. Ako ga imate u velikim koliinama, recite
jebe mi se, te ponite uivati u plodovima svijeta koji misli da ste tako posebni kad ve baca
toliko love u vaem smjeru.


Recite jebe mi se vremenu

Cerekam se kad se ljudi ale na vrijeme.
Svaki dan okrueni smo stvarima koje nam nisu po volji. Pas koji laje u stanu do nas, nain na
koji nas partner jutros ignorira, prometni ep na putu na posao, novi projekt s kratkim
deadlineom, gnjavaa od gnjavatora na poslu...
Vjerujemo da moemo donekle kontrolirati stvari koje nas tlae: da moemo upucati psa, rei
partneru da obrati vie panje na nas, da moemo krenuti ranije na posao, odbiti projekt ili rei
gnjavatoru u uredu da ode masirati nekog drugog.
Harmonian nain ivota u udnom svijetu bio bi u tome da ili pokuamo promijeniti to nas
uzrujava ili naprosto prihvatiti stvari kakve jesu.
Ako ne poduzmemo nita u vezi s onim to nas uzrujava ali ni ne prihvatimo ivot kakav jest,
uistinu si oteavamo... provodimo dane uzrujani zbog stvari u vezi s kojima nismo spremni
nita napraviti. A tako veina nas svakodnevno ivi.
Ako ovo zvui donekle disfunkcionalno, onda je po meni sasvim smijeno aliti se na vrijeme,
jer to je jedna stvar na koju zaista ne moemo nikako utjecati. Barem ne danas. Dugorono,
moete preseliti u inozemstvo i kupiti neku drugu vrst klime, ali za sada, to je to.
aliti se na vrijeme je najapsurdniji primjer odbijanja svijeta kakav jest.
Stoga recite jebe mi se vremenu, kakvo god ono bilo. Posebice u zemlji poput Velike Britanije,
opustite se. Gledajte u sivo nebo i mislite kako je to pomalo kao ivjeti u sivom plastinom
kontejneru. Uivajte u zvuku kie na krovu automobila. Privucite se blizu vatre u lokalnom
pubu. Upijte sunce kad proviri kroz oblake.


Recite jebe mi se unutarnjem pacifistu

Dugo vremena htio sam biti spokojna, staloena osoba. Sjeam se kako sam prije desetak
godina sastavio listu stvari koje sam najvie elio. Na vrhu liste bio je spokoj (ako vas zanima,
odmah ispod toga bio je originalni Chopper motocikl).
Proveo sam godine traei spokoj: vjebajui Chi Kung i meditaciju svakoga dana,
pokuavajui proi kroz probleme koje su me inili nemirnim, upoznajui ljude koji su
izgledali kao da umiju ivjeti mirno. Pronaao sam dosta spokoja uz vjebu, posebice Chi
Kung. Zamiljao sam da u, uz vie vjebe, eventualno zavriti u nekom trajnom Chi Kung
stanju (stanje laganog transa kada ste potpuno oputeni i kada chi tee jednakomjerno kroz
vae tijelo).
Zamiljao sam sebe kao hladnu planinu: lagana aktivnost na povrini, a stjenovitost duboko
ispod nje.
Zamiljao sam se kao taoistikog sveenika koji blago i spokojno provodi dan u svojim
aktivnostima mira i obazrivosti.
Zamiljao sam sebe kao svog prijatelja Richarda koji je pribran i miran bez obzira na to to se
oko njega dogaa.
Zamiljao sam da jedino ako budem radio jo predanije na tome da postanem spokojan, da u
to eventalno i dosei.
Ali bez obzira na to koliko se trudio, koliko vjebao, koliko se bavio svojim problemima,
nalazio sam na jedan veliki problem na mojem putu ka spokoju: sebe. ak i kad bih meditirao
tri sata, na kraju bih se opet vratio u sebe.
Zacijelo, i to sam ja, mogu biti spokojan i staloen, dareljiv i blag, usredotoen i uravnoteen.
Ali mogu takoer biti pod stresom i anksiozan, ljut i agresivan, uplaen i nervozan, sebian i
hladan.
Shvatio sam, terapeutski, da je bitno iz sebe ispustiti i negativne" emocije. Mislio sam da ako
se s njima suoavam , dovoljno dugo, ako ih praznim dovoljno dugo (naravno, u nekom
zdravom ambijentu), da e one naposljetku biti ispranjene i okonane.
Onda sam jednoga dana shvatio da ono to radim nije bilo toliko razliito od onog to je moja
majka uvijek inila, a ja sam kritizirao: kao kranin ona je smatrala svoju dobru" stranu svetu
i od boga, a svoju lou" stranu grijenu, a grijeh je toboe od vraga. Uvijek mi je bilo teko
shvatiti kako netko moe gledati na sebe i svoje osobine vjerujui da dolaze od neke mrane,
zle sile.
Kada je previe jela ona je to smatrala grijehom prodrljivosti. Za veinu nas to je neugodnost,
a za nju grijeh. Stoga provodi svoj ivot borei se protiv mrane sile svojim svijetlim maem
mira nadahnutim bogom. Ali Darth Vader grijeha je uvijek negdje u prikrajku: esto u obliku
peene piletine ili kakve torte.
Kao odgovor na ove stalne epizode kranskih Ratova zvijezda, slavio sam mo cijelog
ljudskog bia. Od najranijih nogu volio sam biti ja u ma kojem obliku. A onda sam nekako
upao u furku spokoja. Da, jednoga dana shvatio sam da ova elja da budem spokojan, poput
redovnika, osuuje one dijelove mene koji to nisu. Na svoj nain postajao sam oputenost,
spokoj, dareljivost, pravednost, svetost. A u stvari poeo sam sebi stvarati stres, osjeati
ljutnju, sebinost, nepravdu, nesvetost.
Zatim sam rekao jebe mi se pokuaju da budem neto to u tom trenutku nisam bio. Prestao
sam sebe prosuivati. K vragu, kakvo olakanje. Kakvo je to samo olakanje!
Svaka emocija je apsolutno OK onakva kakva jest. Osjeam ljubav i spokoj, isto kao kad
osjeam strah i zebnju. To je ono to "prihvaanje" i "ne suditi" zapravo znae. Ne moete rei:
OK, neu biti toliko potiten zato to sam ljut. Naravno bolje je biti spokojan. Ne. Jedno i drugo
su ista stvar. To znai ne suditi.
Postoji fantastini dopunski uinak ovog prihvaanje sebe kakvim ve jeste: ponete prihvaati
i druge ljude kakvi jesu. Moda se ne dogodi odmah, ali se definitivno pone dogaati.
Dogodi se iz vrlo jednostavna razloga: im sudite druge to naprosto znai da ne prihvaate
sebe u svim svojim dijelovima.
Isus je sam poeo aludirati na ovo rekavi: "Volite se kao to volite sami sebe." Dobro, znam da
nije imao privilegiju treninga u gesfa/r-psihoanalitikoj teoriji, ali nije nita veliko propustio:
naime, veina ljudi sebe uope ne vole. A zato to sebe ne vole, onda su tako zasrani i spram
svih drugih.
Pardon, Isuse, ali mogu li sugerirati jednu bolju tezu: "Deki, volite prvo sebe, onda ete poeti
voljeti druge a onda se svi skupa moemo nai na nekom velikom festivalu slobodne ljubavi,
skinuti sandale i milovati jedni drugima brade. Mir i ljubav, deki dragi."
Moda je Isus to i rekao ali ukoeni starmali Mate, Marko, Luka i Ivan su izostavili dobre
dijelove. Juda je vjerojatno sjedio tamo puei travu i mrmljao: "Deki, a to je s onim gdje
pria o festivalu slobodne ljubavi? To je bila prava stvar."
A Mate se okrenu i zviznu ga.
Juda se pobuni: "Sranje, ovjee, bila je to samo pomisao." I Luka usta i maznu ga jako u jaja.
Juda nakon toga zaepi.
Moda i vi elite biti staloena, mirna osoba. Moda dobra, dareljiva osoba. Ili moda elite
biti bezobzirni i hladni. Kad postavite granicu toga to elite biti, oznaujete drugi dio sebe
"pogrenim", a to znai da ste na nemoguem putu. ak i osoba koja eli biti nemilosrdna i
hladna ponekad e osjetiti ljubav i toplinu, ali morat e se opirati tim osjeajima.
Stoga recite jebe mi se emu god elite postati. Budite to to jeste. Ne trebate biti nita drugo.
Nema potrebe za samorazvitkom, za napretkom. Nema potrebe biti kao drugi.
Ba kakvi ste sada, u redu ste. Osjetite to. Svi vai dijelovi koji vam se ne dopadaju, kojih se
sramite, takoer su u redu. Vaa najgora strana je jednaka vaoj najboljoj strani. Kad ste ljuti,
anksiozni, ljubomorni, nemilosrdni, sve je to jednako onom kad se osjeate staloeni, mirni,
dareljivi i ljupki.
Zato to ste sve to vi. I ja. Kao i svi ostali na ovom planetu. Pretvarati se da je sve suprotno
znailo bi morati zaeti jednu novu religiju koja bi se znakovito zvala: "Znate, samo sam ovo a
ne i ono drugo. Doista."
To je u sutini svake religije. Samo to dodaju i drugu floskulu koja me uvijek potiti tako da
cjelina ispadne ovako nekako: "Ja sam samo ovo a ne ono, znate. Doista. A ako ste vi ono za to
mislim da ja nisam, onda ste u krivu. I zbog toga ete gorjeti u paklu."
Valja biti holistian" u punom smislu te rijei. Kao cjelovita bia mi smo mnogostrani. U
stvari, kao cijela osoba, mi smo sve. Kao cijela osoba osjeam emocije koje su osjeali svi,
oduvijek. Ponekad ih osjetim sve u jednome danu. Mogu ih osjetiti ak i kad gledam dobru
epizodu serije Coronation Street.


Recite Jebe mi se odgoju djece

Ako nemate djece, moda bi vrijedilo preskoiti ovo poglavlje, s obzirom na to da u se
direktno obraati roditeljima. Moda e vam biti dosadno. Kao to vam je dosadno kad god
neki od vaih prijatelja s djecom jedino misle na pelene, cijepljenje, u koje vrtie upisati svoje
bebe te kako je slatka njihova beba kada kaki. Odmah odustanite i krenite na sljedee
poglavlje, molim vas. Ne mogu podnijeti da vas kroz ovo provlaim.
I to je zapravo odgoj u najkraim crtama. Oni koji nemaju djecu ne razumiju kako je to imati
djecu, zar ne? Nemogue je za nas roditelje prije nego to ih imamo, shvatiti kako je to imati
djecu.
Mogu vidjeti kako je itav proces smiljen tako da vas olako uvue u ideju o tome da si
napravite djecu. Naposljetku, dobit ete devet mjeseci - devet itavih mjeseci, praktiki godinu
ivota da se ponete privikavati. Ima mnogo aspekata trudnoe koji doputaju da ponete sebi
stvarati predodbu roditeljstva: ena je stalno bolesna tako da se priviknite na njen miris;
pone hrkati, pa se priviknete na nemirne noi; ne smije raditi nita riskantno, tako da se
priviknete i ostanete kui gledajui telku umjesto da izlazite u klubove i drogirate se; ona se
napokon toliko uvea pa se priviknete na manje mjesta u krevetu.
Ali nita, ak niti tih devet mjeseci, ne mogu vas pripremiti za to to znai imati djecu. Mi
imamo dvojajane blizance, zovu se Arco i Leone. Prve noi nakon to su se rodili, u etiri
ujutro, mijenjajui pelene po stoti put... udno iskustvo po sebi jer mi nitko nikad nije rekao da
bebe nee kakiti kaku nego nekakvu rastopljenu okoladu. Dakle, eto mene u aneminom
svjetlu ranoga jutra, privikavajui se na novu rutinu brisanja kake s tijela moje bebe, stavljajui
opet plastine pelene spremne za sljedee izbacivanje.
Pogledam naokolo i pomislim: ,,OK. Ja to mogu. Da, umoran sam. Ali mogu izdrati." Onda
sam shvatio da neu to morati izdrati samo tu jednu no. Da ovo nije bilo kao pisati u
posljednji as svoju zadau na faksu nou, da bude gotova prije roka u deset ujutro, a potom
lijepo na miru odspavati nekoliko dana. Ne, gospode. Ovo sigurno nije bilo samo jedna no.
Bilo je to: noas i sutra i no nakon, pa jo jedna, i tako dalje i tako dalje.
Uzdahnuo sam.
Onda se jedan od mojih djeaka nasmijao. Pa sam se rastopio.
Tijekom sljedeih nekoliko tjedana nauio sam kako je sve zamiljeno tako da bude u savrenoj
ravnotei. Potpuni pakao prvih nekoliko tjedana, uglavnom prouzroen nedostatkom sna,
savreno se uravnoteio s apsolutnim rajem imanja tako nevjerojatnih bia odjednom postavi
najvanija stvar u mojem ivotu.
Odgoj djece naprosto je zapanjuju. Nemogue je opisati ljubav koju osjeate za vlastitu djecu.
To ide van okvira bilo ega to sam osjetio ranije. Vlastita djeca vas stalno podsjeaju na to o
emu se zapravo radi. Znam da je to klie, koji emo obraditi uskoro, ali istina je.
Nai djeaci sada imaju etiri godine i jo ih uvijek gledam u udu. Do sada su uglavnom
priali talijanski. Ali ba ovoga tjedna jedan od njih mi se poeo obraati na engleskom. Pria
na engleskom i to je jedno udo. Moje se srce topi svaki put kad neto kae. Dananji razgovor:
Tata, to radi, tata?
Piem knjigu.
Knjigu, tata? A gdje je ona?
Tu, unutra.
U kompjutoru, tata?
Da, jednog dana e biti prava knjiga.
Mogu je vidjeti, tata?
Da, evo, ovdje. Gdje, tata? Ovdje, unutra...
Ovoga tjedna dobio sam poklon koji veina roditelja nije: jedno od moje djece govori mojim
jezikom, jezikom koji mu nije materinji, odjednom vjeto. Ne maca", peso", tata", mama",
nego: Ja bio na moru, tata, i igrao se na drvetu, tata." Nevjerojatno.
Moja djeca puno mi znae. Moda sve.
Dakle tu smo, u knjizi jebe mi se, govorei o tome kako znaaj stvara bol i kako stvari nisu
zapravo toliko bitne koliko mislimo... a onda se sudarimo s velikim, neporecivim znaajem
djece u naim ivotima.
Dakle, ajmo neto shvatiti pravilno: znaaj nije neto krivo. Neke stvari e uvijek vama i meni
neto znaiti. Ne treba se osjeati loe zato jer vam vaa djeca znae vie od itavog svijeta.
Ali djeca pruaju dodatan uvid u svijet vanih stvari. Nije mogue pretpostaviti kako je to
imati djecu jer je nemogue predvidjeti koliko se va svijet znaenja moe promijeniti.
Nekoliko tjedana nakon vaeg prvog djeteta ne moete vie zamisliti kako je bilo kad ih niste
imali. Ne moete zamisliti prethodni ivot. Zato ste brinuli o stvarima o kojima ste brinuli.
Imati djecu je ogroman stroj za promjenu perspektive. Stvari koje su vam ranije bile bitne,
ponizno padnu na koljena i apologetski se oduljaju kroz vrata prepoznajui velebno,
superiorno znaenje novopridolica.
Sve se mijenja. to dokazuje da znaenja stvari nisu fiksna. Da se mijenjaju i pretvaraju. U roku
prvog mjeseca nakon roenja svojih sinova rekao sam jebe mi se karijeri koja mi je bila jako
vana. Odjednom nije mi znaila nita. I to sam prihvatio.
Dakle, roditeljstvo u sebi nosi jednu prirodnu razinu jebe mi se. Prirodno mislimo jebe mi se o
nekim stvarima koje su nam ranije bile bitne. ene ranije opsjednute time kako izgledaju i to
nose, mogu se vidjeti u lokalnom kafiu u vreastim vestama s tragovima od povraanja.
Ugledni biznismeni s ozbiljnom reputacijom odjednom se mogu vidjeti po parkovima
zabavljajui nasmijanu djeicu giligiligili zvukovima i pravei udne face, uope uzevi
izgledajui kao budale.
Biti roditelj prua jedinstven uvid u to kako je to kad se veli jebe mi se mnogim stvarima u
ivotu.
A samo roditeljstvo?
Prvi fenomen roditeljstva je taj da je sve odjednom novo i teko. Brinuti se o djeci je vrlo teak
posao. Za nj se ne ide na koled gdje biste nauili svoju vjetinu. ak nema niti veernjeg
teaja. Samo antinatalni. (Zato kao prvo ne promijeniti ime? To odmah moe zbuniti ljude:
Za ime boje, zato bih iao na teaj koji vode ljudi koji su antinatalni? Nije ba dobar
poetak, zar ne?"

Ovi teajevi, dodue, razmatraju trudnou i roenje. Najvie to dobijete je ubrzani naputak u
tome kako preivjeti prvoga dana: npr. kako mijenjati pelene i kako drati bebu.
Pomalo kao astronauti koji idu na veernji teaj pred polijetanje gdje bi ih nauili sve o tome
kako se pripremiti za polet: Sad upamtite: poletjeti moe biti teko za sve vas, morate si
pomoi, brinuti jedni za drugog. Ne zaboravite ni vreicu za polijetanje u sluaju da vam pozli.
Takoer, ne zaboravite pidamu, donje rublje i tablete protiv gravitacijske bolesti. Glavno je
uivati. Letjeti je divan proces koji ete pamtiti cijelog ivota."
to je sve super, ali to e se dogoditi kad se jednom nau u svemiru?
"Houston, ujete me? Ovdje Apollo 21, ponavljam Apollo 21."
"ujemo vas jasno i glasno, Apollo 21. Kakvo polijetanje! Svi smo ovdje totalno smotani od
silnog ampanjca i grljenja..."
"Dobro, Houston, ali..."
"Da, Apollo 21...."
"Ali to sada valja raditi?"
"Hmm, na to ciljate, Apollo 21?"
"Na primjer, ovdje je neka hrpa kazaljki, poluga i drugih stvari, a svaki put kad skinem svoj
sigurnosni pojas ponem letjeti naokolo. Ne mogu niti kakati a da kakica ne pone plutati
naokolo kao u nekom sci-fi filmu... to se zapravo ovdje dogaa, Houston?"
Nakon nekoliko dana kaosa odjurite u veliku knjiaru po pomo. Sreom, ovo se ve dogodilo
i ranije, pa je netko obazriv napisao knjigu koja se zove Jebote, sad kad sam postao roditelj, to
sad? Stranice ove knjige laminirane su, tako da knjiga bude zatiena od mokrae, povraanja i
tekue kakice.
itate dakle knjigu, osjeate se izgubljeno. Onda se dogodi sljedee: kad god smo nesigurni
glede neega, stvori se praznina. Osim ako ne ivite u znanstvenom laboratoriju gdje je
mogue stvoriti vakuum u staklenim epruvetama isisavajui iz njih zrak prije nego to se
hermetiki zatvore, onda e ovaj vakuum pokuati usisati va osjeaj nesigurnosti.
Znate to? itav svijet eli ispuniti va vakuumski prostor. Zato jer svatko misli da zna neto o
roditeljstvu. A svakako misle da znaju daleko vie od vas koji ste previe umorni.
Ponete primati savjete iz svakog mogueg kutka.
Od roditelja, drugih majki, ljudi na ulici, lijenika, vlade (ovih dana posebice oko cjepiva), ak i
crkve.
Vjerujem da je davanje neeljenih savjeta novim roditeljima neka vrst siledijstva, jer kad je
netko zapravo najranjiviji, vi ih onda bombardirate informacijama.
Ali to je zato jer vakuum tako funkcionira, on privlai stvari koje ga ele zatrpati.
Tako da bi bila dobra ideja ili hermetiki ga zatvoriti ili barem na njega staviti filter kroz koji se
u nj stvari usisavaju.
Ako ga zatvorite hermetiki, morate uiniti sljedee: morate shvatiti kako je svaki roditelj
proao kroz ovo razdoblje kad su mislili kako nita ne znaju. Zato vrijedi opustiti se. Shvatiti
da znate dobar dio osnovnih stvari: znate promijeniti pelene, utjeiti bebu, nahraniti je,
odjenuti. A to je, barem na poetku, sve to valja znati.
Ostalo moete domisliti. Recite jebe mi se gomili savjeta i raznim formulama, o nainima
spavanja, uinite ono to mislite da je najbolje za vau bebu. Savjeti o itavoj gomili stvari u
vezi "beba" samo su trenutni modni savjeti. Ve sljedeeg mjeseca biti e drugaiji. Nemojte
podvrgnuti sebi najdrae teoriji koju e uskoro odmijeniti neka druga. Nas dvoje smo vjerovali
da je u nedoumici bolje vjerovati instinktima nego ekspertima. To je istinito u svim podrujima
ivota: najbolji ekspert u cijelom svijetu su vai instinkti.
Ako elite staviti filter na to to se uvlai u va vakuum nesigurnosti, onda molim, morate
imati povjerenja u filter. On je tu kako bi vam dopustio provjeriti ono to vam je reeno od
onoga to vi mislite da je u redu.
Ako vam se savjet da bebin pla nou sprijeite dajui im Calpol ili Nurofen ini lo, nemojte
to onda niti raditi.
Za mlade roditelje bolest male djece moe biti zastraujua. Ali kad smo mi trebali savjet od
lijenika a oni bi prepisali neki lijek, obino smo uvijek pitali: "to e se dogoditi ako ga ne
koristimo?" Odgovor je obino bio neto poput: "Malo vie nelagode u sljedeih nekoliko
dana." Ili: "Moda e trajati dulje dok ne ozdravi." Koristite, dakle, taj filter mudro.
Razlog zbog kojeg ste toliko zabrinuti oko novoroenih, naravno, jer su tako ranjivi, je i razlog
zbog kojeg morate biti vrlo oprezni ime ih hranite. Ako imate dvojbi, vjerujte samo sebi.
Problem u tome jest, naravno, da ako ste u krivu onda ne moete kriviti nikog drugog. Ali to je
zapravo pitanje samo-odgovornosti.
Veina ljudi voli prepustiti odgovornost o sebi i svojoj djeci drugima tako da mogu kriviti
druge ako neto poe po zlu.
Na kraju, krivei nekog drugog nee vam pomoi osjeati se bolje. Nigdje vas nee dovesti;
osjetit ete se glupo to ste nekome vjerovali samo zato to nose bijelu kutu. Ako to moe
pomoi, onda radije sebi kupite bijelu kutu i vjerujte u sebe.
Sljedea stvar e vas moda iznenaditi: veina roditelja se plai svoje djece. Ne mislim u smislu
Damiena iz filma The Omen. Ne elim time rei da se roditelji pitaju nisu li zaeli kakvog
glasnika podzemlja.
Ne, ovaj strah proizlazi iz iskustva, dakle iz predvianja boli. A briga oko djece za roditelje
nosi puno boli. Mnogo je straha na poetku. Ali o tome smo ve dosta rekli. Pogledajmo sada
na odgoj, kad su djeca prela fazu nekontroliranog kakanja.
Pogledajte zato e vas djeca straiti, te to ona mogu uiniti kako bi vam prouzroila bol:

* upadnu u divlja, prevrtljiva raspoloenja
* kad ih zamolite da neto uine oni kau "ne"
* ne ponaaju se pristojno u restoranu i na drugim javnim mjestima
* kad trebate mir oni prave buku
* uvijek ele da im kupite neto novo

Svjesno ili ne, razvijete nekakav strah od vlastite djece.
Reagiramo ovako: pokuamo ih kontrolirati. Uspostavimo disciplinu i "granice"; stavimo im
do znanja da je neto OK, a neto drugo ne. Natjeramo ih da mirno sjede u restoranu. Da budu
tiho dok tata ita novine. Na njih viemo kad su u svom filmu, dok vie nisu u svom filmu.
Prijetimo im kad rade neto to nam nije po volji.
itavo drutvo podrava ovakav disciplinarni pristup odgoju djece. Zato jer svi imaju strah od
toga to djeca mogu napraviti.

Kao da su djeca monstrumi (koliko puta ste uli: Ah, on je mali monstrum"?) koji se mogu
dii protiv nas i pojesti nas u bilo koje doba. Djeca su divna, nevina i ista bia. to god dijete
uini nije krivo. Problem je to to mi mislimo kako je ono to ine krivo. Dijete doslovce ne
moe uiniti nita krivo.
Dakle, vrijeme je (napokon) rei jebe mi se ovom strahu. Zbog sljedeeg:

* to manje pokuate kontrolirati svoju djecu, bolje e se sama o sebi brinuti

* to ih manje disciplinirate, openito govorei, bolje e se poeti ponaati


Ovo je divan nain brige o djeci jer zahtijeva mnogo manje napora. Ako ste pokuali nauiti
djecu da mirno sjede za stolom, znate i sami kako je teko kontrolirati" ih. Djeca su sirova
ivotna sila. Ponekad ele trati naokolo i igrati se, ponekad se ele odmarati. Takav je ivot.
No i dan. Odmor i igra. S djetetom, kao i ivotom, ako pokuate nametnuti mirno sjedi" a
oni se hoe naokolo kretati, imat ete problema.
Puno je lake slijediti njihov ritam nego pokuati nametnuti svoj.
Kad im ne smetate, djeca vrlo brzo shvaaju:

* dijete koje se ostavi na miru brzo prestaje vikati i postane tiho

* dijete koje se ostavi na miru brzo prestaje biti hirovito i postaje smireno

* dijete koje se ostavi na miru brzo prestaje juriti naokolo restorana, prie stolu i ponovo
pone jesti

Kad kaem na miru" mislim, naravno, da ih se ostavi na miru bez vae elje da ih kontrolirate
umjesto da ih doslovce ostavite same".
Probajte metodu manje je vie". Ako ih namjeravate sprijeiti u neemu, suzdrite se, pitajte
se je li vrijedno reagirati, priekajte i vidite to e se dogoditi.
Zbog ovakvog pristupa manje napora i intervencije neki e vas neminovno kritizirati. Netko e
vas postrance gledati u restoranima i duanima. Odluite li je to njihov problem" ili zaista
moda imaju pravo (npr. sigurno je prilino uznemirujue ovdje u Savoyu ako djeca skau od
stola do stola odjeveni kao Spiderman).
Mislite li: Svakako, zvui divno u teoriji, ali sigurno je nona mora u praksi", ujte, na kraju
krajeva, kao roditelji mi zapravo ne znamo, mi samo moemo osjetiti. A na osjeaj kao
roditelja itavo vrijeme bio je ostaviti djecu na miru.
Nai su djeaci proveli godinu dana u vrtiu. U srpnju, kad smo pravili zabavu s leteim
papirnatim zmajevima, sjeli smo s njihovom uiteljicom i ona nam je rekla:
"to vi radite s Arcom i Leonom?"
"Kako to mislite?"
"U emu je vaa tajna?"
"Nastavite..."
"Pa, oni su djeca koja se najbolje ponaaju u cijeloj koli. Nikad nemamo problema s njima. ak
nas podsjete kad je vrijeme da neto treba raditi."
To je bilo iznenaenje za nas. Nismo vezani uz njihovo dobro" ili loe" ponaanje.
Pokuavamo ne suditi kakvi su u bilo kojem pogledu. A opet, netko ih, eto, hvali za njihovo
dobro" ponaanje.
Dakle, nemojte se plaiti svoje djece, prihvatite ih u potpunosti, neka budu slobodna.
Djeca se mogu kontrolirati onoliko koliko i ivot. Drugim rijeima, ne mogu (na jednostavan
nain).
Rei jebe mi se odgoju djece znai prepustiti se djeci kakva ve jesu. Kao to rei jebe mi se
ivotu znai prepustiti se ivotu kakav ve jest. Dvije praktiki jednake stvari. Djeca su ista,
neuprljana ivotna energija. Kad se naviknete rei jebe mi se tomu kakva su, sa svim svojim
igrama, mrgoenjem, bukom i njenou, vrlo brzo nauit ete rei jebe mi se ivotu.


Recite jebe mi se samokontroli i disciplini

OK, danas u pisati o samokontroli i disciplini.
Ali prvo u poi u etnju, pa na plivanje. Potom u jesti voe za doruak. Danas neu jesti
kruh. Moda niti za veeru. Da, postit u sutra do ruka. Tako u izgubiti malo ovog sala.
Mislio sam, ako uspijem plivati svakog dana do svojeg roendana, moda 50 duljina bazena
svakog dana, izgledat u bolje u svojem roendanskom odijelu. Ili, moda e to biti malo
naporno, svaki dan ista stvar. Dobro, etat u svakoga dana jedan sat, a svakog drugog plivati.
A jedan dan u ostaviti slobodan. I zaista pokuati ustati prije sedam svakoga jutra. Prvo u
popiti alicu vrueg limuna. To navodno isti jetru. Moda ako se drim jedne ae vina nou
moda e i to pomoi proistiti jetru.
Sranje. Skoro sam zaboravio... O emu je rije u ovom poglavlju? Samokontrola i disciplina?
Hmm, to ja znam o tome?
Ono to znam jest da ljudska svijest voli ideju samokontrole i discipline. Volimo ideju
popravljanja sebe, unaprijediti se, biti u boljoj kondiciji, mraviji, pametniji, vjetiji.
Stoga mislimo kako su samokontrola i disciplina uvijek pravi nain. Takve su nam glave.
Gornji monolog je ono to se tipino odigrava u mojoj glavi, lako bih u ovim godinama morao
biti ve malo mudriji, moja glava i dalje vrti iste stvari. Naprosto oboava ideju neto raditi u
odreeno vrijeme, stalno, svakoga dana, sve dok se ne dogodi neka tobo vidljiva promjena.
jebe mi se ovoga svega sastoji u tome da e se neto slino, vjerojatno, u vaoj glavi odigravati
ad infinitum. Moda ete leati u bolnikom krevetu, 87 godina stari, nepokretni, okrueni
vreicama za mokrenje i kakanje, mislei: "Kad bih samo mogao jednom dnevno proetati do
kantine, mogao bih se mrdnuti. Mogao bih se oporaviti do Boia. Moram prestati jesti onu
eernu tortu i umjesto nje uzeti vonu salatu. Tako u oistiti svoju probavu i ponovno e
proraditi. Moda bih takoer trebao pitati Dereka da mi donese one francuske CD-e, bilo bi
lijepo nauiti strani jezik."
A moda i ne. Moda je to dobro u vezi starosti. Moda nauimo ono to smo trebali nauiti
mnogo ranije: nije bitno i nije vrijedno toliko brige.
Za sada, dodue, pretpostavimo da mozak radi ovako dobar dio vremena. Stoga recite mu jebe
mi se, pa neka radi to hoe. Zamislite da je rije o psiu koji se igra loptom u kutu vaeg vrta -
neka ga, neka se igra. Ako se pokaka na vae begonije, dobro ga izgrdite, ali ostavite ga neka
se igra.

Razmislite:
problem samokontrole i discipline je upravo ono to obino ne funkcionira najbolje (barem ne
za veinu nas... ako ste bili u specijalcima onda pretpostavljam da ste u tome dobri i da su isti
za vas vrlo dobri - moda moete preskoiti ovo poglavlje? ao mi je to sam vas gnjavio;
molim vas nemojte se nai uvrijeeni, to je samo za nas slabija ljudska stvorenja, doista.
Pardon.)
Ne moram vam rei kako to zapravo djeluje. Bit e vam dovoljno poznati brojni naputeni
planovi vjeba, dijeta, veernjih teajeva.
Neki ljudi dobro profitiraju od injenice da koritenje samo-kontrole i discipline zapravo ne
funkcionira.
Uvijek sam htio zaviriti u poslovni plan nekog velikog fit-ness-centra kao to je Holmes Place
(vrijedan sam saaljenja). Volio bih znati postotak ljudi koji se ulane u sijenju svake godine, a
u centru ostanu do lipnja. Zapravo fantastina poslovna ideja. Nagovori svakog da se ulani
na mjesenoj osnovi (i da potpie direktan debit s bankovnog rauna, to je najbolji nain), u
vijeme kad su svi zauzeti oko planova kako si poboljati zdravlje za novu godinu. U roku
mjesec dana za 80 posto njih ivot ini svoje i jedva ete ih vidjeti nakon toga.
Zaposlite viak osoblja za sijeanj, unajmite viak strojeva za veslanje i sve je spremno.
Nastavite lijepo uzimati 100 funti mjeseno s njihova bankovnog rauna.
Ljepota, ak potpuna genijalnost, ovoga posla je u tome da 80 posto ljudi prije sredine veljae
ve misli: Jebem se blesava, svake godine isto... ponem s najboljim namjerama i u roku etiri
tjedna nikad vie ne zavirim u fitness-centar. Danas u otkazati svoje lanstvo i nikad vie
neu
biti toliko glup da tamo ponovno odem. Ako mi se zaista vjeba mogu izai van i proetati se."
A govore si sljedee: "Moram u centar sljedei tjedan. Nisam bio ve dva tjedna. Ne smijem
zapostaviti svoj plan. Ne smijem odustati. Trebam otii triput tjedno, prestati jesti... bla, bla,
bla."
Vrlo malo ljudi stopirat e svoj mjeseni debit od 100 funti jer ne ele priznati da su napravili
pogrean korak. Ne ele priznati da nemaju niti samokontrolu, niti disciplinu. Skup nain da
se osjeate malo bolje glede injenice da ste prestali vjebati. Kao da ste kupili la: lan sam
fitness-centra, znai sigurno u tome ima neega."
Radije u kupiti bed za 1.50 funti koji mogu nositi stalno, a na kojem pie: Vjebam, kao to
vidite". To je jeftiniji nain kupovanja lai.
Prije pet godina sretno rekoh zbogom fitness-centrima. Trenutak jo vrlo iv u mojem
pamenju. Naao sam se na jednoj od onih sprava za hodanje. Odlazio sam ve oko dva tjedna
i postajao dosta spretan na toj spravi. Sve bolje vrijeme. Uskoro u, mislio sam, za svakog
objeda, penjati se na ekvivalent Mount Everesta.
Onda, odjednom, dolo je do kratkog spoja u ffrness-centru, ba na mojem stroju za hodanje,
spoj je proao kroz moje tijelo. Pogledao sam naokolo i progledao. Sve mi se uinilo smijeno:
tipovi koji se pretvaraju da veslaju ili tre, penju se, diu brvna. Svi zurei u televiziju,
praznei svoje mozgove od apsurdne zbilje kojom su se u tom trenutku bavili.
Pritisnuo sam na STOP.
Dvije poluge za noge na stroju njeno potonu ka zemlji. Digoh svoju boicu s vodom i mirno
pooh u svlaionicu. Uivao sam u tuu, svjestan da nikad vie neu kroiti na ovo apsurdno
mjesto.
Niti sam kroio.
Ovaj ulomak nije sponzoriran od strane Holmes Place fitness-centra, usput budi reeno. Makar
se koristim njihovim imenom. Ne podravam njihovu stvar. Ipak, imam visoko miljenje o
njihovu poslovnom planu.
Svaki pokuaj kontrole koji inimo... uspostave discipline na sebi... moe stvoriti napetost.
Stvara pritisak kojem naprosto neemo biti dorasli. A razoaranje koje slijedi kad nismo dorasli
svojim oekivanjima je jo napornije od uestalosti naih promaaja.
Stoga recite jebe mi se. Radite to god vas volja. Pokuajte ne odrediti dnevne zadae sebi kako
biste bili u boljoj kondiciji, vitkiji, pametniji (iako emo svi nastaviti po starom, naravno). Kad
jednom nestane napetosti ovih oekivanja, osjetit ete se slobodnije. Kad se osjetite
slobodnima, onda ete znati bolje to vae tijelo trai:

* vjebat e vam se kad se osjetite energino
* trulit ete pred telkom kad vam se ne vjeba
* ponekad e vam se jesti zdrava hrana
* ponekad e vam se jesti junk
* ponekad ete prestati jesti kad ste siti
* ponekad ete jesti dok vam ne pozli

Takav je ivot. Prepustite se.
Zaudna stvar je sljedee: kad se prepustite prirodnom tijeku ivota, vjerojatno ete vjebati
vie nego dok ste bili lan frfness-centra. Vjerojatno ete jesti zdraviju hranu nego kad ste
posjeivali nutricionista. Vjerojatno ete jesti manje nego da ste na nekoj smijenoj dijeti.
To je nain kako ja ivim. U boljoj sam kondiciji. Iste sam teine. Svega se prihvaam kao
dijete. Sistem funkcionira.
Ali ne elim da slijedite moj primjer. To vam nee uope pomoi.
elim da slijedite svoj ivot.


Recite jebe mi se planovima i ciljevima

Planovi i ciljevi. Cilj je analni brat blizanac plana. Plan sanja o tome to eli; cilj se zatim doista
usredotouje i postavlja neke rokove planovima. Vrlo popularna momad, mnogo ljudi ih voli
i slui se njihovim uslugama.


Planovi i ciljevi su super

Ja sam uvijek bio pristaa pravljenja planova i odreivanja ciljeva. Uvijek sam bio za liste
stvari koje moram napraviti i ciljeva za razne stvari u svojem ivotu.
Kad odluite da neto elite, togod to jest, dobro je izraditi plan kako to dobiti, odrediti neke
rokove. To dobro funkcionira.
Problem za veinu ljudi je taj to ne znaju to zapravo ele. Imaju neodreene elje: raditi
neto "kreativno" ili "imati vie novca" ili "biti slobodni", ali ne mogu ba precizirati to je to to
zapravo ele. Tako da plutaju od jedne stvari do druge, uivajui u trenucima, mrzei druge,
nikad zapravo ne nalazei ispunjenost ili uspjeh u neem (to god to ve njima predstavlja).
Ne znati to elite u ivotu je kao ui u trgovaki centar, stajati meu policama a ne znati zbog
ega ste uli. Lutate naokolo, onda idete na alter za informacije. ekate dok vas netko
konano ne upita: "Mogu li vam pomoi, gospodine?" Gledate prazna pogleda. Kaete,
"hmmm... traio sam... hmm... nadao sam se... hhmm... ne znam zapravo to elim... da li mi
moete moda neto preporuiti?"
Zvui apsurdno. Ali to je zapravo tono onako kako veina ljudi ivi svoje ivote. ena na
alteru onda ne samo da e stati iza razglasa i obznaniti: "Pozor, osoblje, ovdje imamo L.
Udaka na informacijama, ponavljam L Udaka na informacijama. Moe li mi netko pomoi,
molim?" Ne moe.
Ona zapravo gleda na vas sa simpatijom. Kae: "Dobro, da sam ja vi, poela bih moda s
bojom i etkom za bojanje. Malo uljepajte stan, a onda se moete vratiti po builicu i police."
Kad zapravo ne znate to elite, svijet zna biti vrlo suosjeajan i pruati razliite sugestije. Ali
esto ove nemaju nikakve veze s onim to vam treba, jer nitko niti ne zna to zapravo elite
(kao ni vi sami).
Zato je teko voditi uspjean ivot (to god to za vas znai) kada ne znate to hoete. Vrlo
neodreena poruka je poslana u svijet; onda dobijete i neodreen, nedefiniran odgovor.
Druga stvar je, naravno, kad odete do altera i izvadite listu; "Dobar dan, molim vas, moete
mi pokazati gdje drite vijke veliine dva ina, bone spojnice, dijelove za builicu-generator,
uz dodatak zelene maskirne boje?" (Pogodite tko je sam-svoj-majstor? Strpljenja, molim.)
Pretpostavimo da ove stvari u vaem centru za kuu i vrt imaju, ali nakon to je imala posla s
L. Udakom, osoba na alteru je sretna da vas moe uputiti kako biste nali sve to vam je
potrebno.
A to je kako svijet zapravo funkcionira. Kad ste usredotoeni na ono to vam treba, svijet vam
obino ide na ruku kako biste traeno i dobili.
Ne kae li se u Bibliji: "Pitaj i dat e ti se"? Dakle, pretpostavivi da taj arhajski r/'znai upravo
vas a ne tamo nekog kota na brdu, oekuje vas dobra zabava im ponete praviti planove (i
imati ciljeve).
Naravno, Biblija takoer kae: "I koza e ivjeti s ovjekom i ovjek e biti sretan", ali kome
danas trebaju koze kako bi bio sretan? U dananje vrijeme moemo biti sretni s kozama na
napuhavanje. (Puno su ie, sve dok ne pasu blizu bunova s trnjem, a oekuje vas veza bez
problema).
Dakle nemojte sve to Biblija propovijeda uzimati za ozbiljno. Niti to ja propovijedam.
Odaberite. To je put mudrosti.

Da biste vodili uspjean ivot, dakle, dobro je prvo poraditi na tome to zaista elite. Onda
napravite neke planove. Postavite si ciljeve. Ima puno knjiga na ovu temu. Moda e va prvi
plan biti kupiti jednu od istih. A va prvi cilj je ove subote kupiti je a proitati do sljedee.
Ali, prvo proitajte sljedee.

Planovi i ciljevi su smee

Planovi i ciljevi dobri su za va ivot, ali su istovremeno i problem. Kad nainite plan i
postavite si cilj, va ivot ima tendenciju kretanja u tom smjeru. Postanete vrlo usredotoeni na
ono to elite ostvariti. U vaem globalnom pokuaju dosezanja cilja iskljuite sve druge
mogunosti.
Zamislite kako na kompjutoru gledate fotku Trafalgar Squarea punog ljudi. Sunani je dan i
ini se kako svi uivaju. Ali odjednom vam u oi upadne jedan detalj: ponete uveavati sliku i
fokusirati se na jednu osobu... ovjek koji gleda u jednu od fontana. Izgleda izgubljeno i kao da
je nesvjestan svega to se oko njega dogaa. Nastavljate uveavati sve do njegove desne ruke.
Tu spazite tetovau i neki udan simbol. Gledate u simbol i udite se to li on znai. Isprintate
uveanu sliku i stavite je na zid da biste o njoj promislili.
To je ono to radimo kad se na neto fokusiramo. Bez obzira na to koliko je stvar u fokusu
fascinantna, mi nuno iz prizora iskljuimo sve ostalo. Niste stali prouiti to su drugi ljudi
radili toga dana. Niste primijetili odsjaj svjetla na vodi fontane. Niste primijetili izlobu pasa
koji mogu lebdjeti (svjetska premijera!), niste primijetili svoju enu u strasnom zagrljaju s
vaim najboljim prijateljem!
Svaki trenutak u sebi sadri beskrajan potencijal. Svaki novi trenutak za vas sadri mogunosti
koje ne moete niti zamisliti. Svaki je dan prazna stranica koju moete ispuniti najljepim
moguim crteima.
Problem s planom je taj da punite praznu stranicu novoga dana s listom planova i prije nego
to je dan otpoeo. Ako niste oprezni, u njemu nee biti mjesta za nita drugo.
Plan, osobito onaj detaljan, suava budue mogunosti na samo nekoliko stvari: iste se planu
ili prilagode ili ne prilagode (pa ste onda razoarani). To je, naravno, zato mnogi od nas prave
planove: bojimo se beskrajnih mogunosti i radije ivimo s onim to poznajemo, to nam prua
osjeaj sigurnosti.
Ali ako moete rei jebe mi se svojem strahu od mogunosti, od nepredvidljivog (v. Recite jebe
mi se strahu, stranica 147), va se ivot doista moe otvoriti.
Nain na koji ivimo je takav da u svaki novi trenutak vuemo neko sranje iz prolosti, kao i
naa ograniena oekivanja od budunosti. Vuemo u ovo sada sve nae strahove, sudove,
zapreke, ogranienja (svoja i tua), kao i prethodno pravljene planove.
Bez njih, trenutak je naprosto otvoren i zreo. Slobodni smo unutar slobodna i obilna svijeta koji
na nau slobodu odgovara neoekivanim darovima i blagoslovima.
Da, naravno, ovo poglavlje je upravo u opreci s prethodnim. Prvo elim praviti planove, ak
vas ohrabrujem da kupite knjigu... a onda vas uvjeravam da se ostavite planova kako biste
imali slobodan ivot. Vjerujte mi, ja sam ovdje voza. I znam kamo smo krenuli. Stoga nemojte
poeti vikati ako predloim da...


Pokuamo skinuti ruke s volana

Vrijeme je za priu, kao to se nekad govorilo na djejem programu... Sjeate se? Obino su
znali rei Vrijeme je" -onda bi prikazali animaciju hrpe satova i ura - "za priu".
Na dopustu smo, na obali mora. Imam etiri godine. Na nebu sam. Sjedim na pisti u malom
autu u stilu 1930-ih, spreman krenuti. Ima tako nekih momenata u ivotu kada se tono sjeam
to sam u datome trenutku mislio, to osjeao. Ovo je jedan od njih.
Poinje utrka, vonja, kreemo. Uzbuen sam. Vozim auto, ba kao i moj tata. Drim se volana
spreman pokazati svoju vjetinu kao voza. Dolazim do prvog ugla, otri okret udesno, stoga
pomno i precizno okrenem volan udesno. Dolazim do sljedeeg zavoja, lijevog ovaj put,
okreem volan lijevo.
Blaen sam, vozim. Dobro to radim izgleda, s obzirom na to da sam prvi puta na pisti.
Ali onda jedna misao proe mi glavom. Malena misao isprva. Ali kako prilazim sljedeem
zavoju, nadesno, ona raste. Odluim testirati svoju misao. Kad doe do trenutka kada valja
vjeto okrenuti volan udesno, ja ga vjeto okrenem u lijevo, jasno sagledavi rizik leta kroz
ivicu i u marinu, ali bez obzira na to preuzimam ga...
to se onda dogodi?
Auto, naravno, nastavlja voziti sljedei desni zavoj.
U oku sam. Vrti mi se. Poinjem okretati volan lijevo-desno u frustraciji. Na ravnoj sam
dionici, volan se okree slobodno u mojim rukama, apsolutno bez ikakva uinka.
Osjeam se nevjerojatno prevarenim. Zato nemaju povjerenja? Ne mogu shvatiti. Taj osjeaj se
brzo ponovio s otkriem da Djeda Mraz ne postoji. Onda ubrzo nakon toga da je Isus bio samo
ovjek s bradom i sandalama iz prolosti, izmiljen od strane ljudi s bradama i sandalama iz
sadanjosti.
ivot je pun nevolja. Htio bih potedjeti ove traume svoju djecu (etiri godine), koja su ba u
ovom trenutku usred ume u svojem jeepu.
Veina nas ve se vozi u tom autu nekih 30 ili 40 ili__
(molim upiite svoju dob minus etiri ili pet godina). Veina nas je vozila tom pistom, marljivo
okreui na svakom zavoju, mislei da imamo kontrolu nad volanom. Nismo jo pokuali dii
od njega ruke. A sad smo toliko umorni da stajemo na ravnim dionicama i malo si ispruimo
noge pripremajui se za nove zavoje. Nastavljamo jer vjerujemo da moramo, inae e na auto
skrahirati.
Ali sad je vrijeme da pokuamo dii ruke s volana. I ubrzo, da uvidimo, kao to sam ja uvidio
kad sam bio mali, da auto ide sam od sebe. Samo vi, budui da ste toliko strano umorni,
neete biti uope razoarani, dapae, bit ete presretni.
Vrijeme je da dignete ruke s volana vaeg ivota! Doista, otkrit ete kako on ide sam od sebe,
sretno, bez potrebe da bilo to radite. Vrijeme je za odmor, ispruite noge, naslonite se, za
promjenu uivajte u vonji.
Doista, nevjerojatna stvar. A jedino ete je shvatiti ako to doista uinite. Onog trena kad
prestane pokuavati kontrolirati stvari i siliti ih, sve se odjednom pone dogaati savreno i -
neovisno o vama.
U stvari, na povrini, malo e se toga promijeniti. I dalje ete se baviti dnevnim poslovima. Jo
uvijek ete (oigledno) donositi odluke da uinite ovo ili ono. Ali imat ete ovaj pravi osjeaj
kako se stvari dogaaju same od sebe.
U taoizmu to znai prepustiti se prirodnom tijeku tao. U crticu Scooby-Doo, Shaggy bi rekao:
"Pusti se niz struju, ovjee."
Stvarnost je takva da doista nemamo izbora u tome to se dogaa oko nas. ini nam se da
imamo, ali nemamo.
Sjajne vijesti.
To znai da se moemo konano naprosto nasloniti i prepustiti stvarima koje slijede svoj
prirodni tijek. itava napetost misli kako "moram ostvariti ovo ili uiniti ono sa svojim
ivotom" ishlapjet e. Zbilja je takva da e se, bez obzira na to to vi neto htjeli ili ne htjeli, to
dogoditi (ili nee).
Dakle, pravite planove ili ih ne pravite. Zaista u tome nemate nikavog izbora. Moda kupite
knjigu o tome kako postavljati ciljeve i proitate je do sljedee subote. A moda i ne. Nemate
izbora. Naprosto, dogodit e se jedna od dvije stvari. Vrijedi naprosto promatrati to se
dogaa s vaim ivotom kad dignete ruke s volana.
Ja sam digao ruke s volana prije dosta vremena. Knjiga koju sam pokuao napisati nekoliko
godina... za koju sam sebi postavljao planove i ciljeve... u redu, poela se pisati sama od sebe.
Piem ovo jer ne znam raditi nita drugo. Ma koliko pokuavao, ne znam raditi nita drugo. U
stvari, to je samo fraza, jer ja u stvari niti ne pokuavam raditi neto drugo. Naprosto ivim. A
stvari se dogaaju prirodno. Ukljuivi pisanje ove knjige. Uivam pisati je (barem za sada) i
nadam se da vi uivate itati je.
Ponekad pravim planove i ciljeve, ponekad ne. Ponekad ih ostvarim, ponekad ne. Ako ne,
ponekad se razljutim.
Ponekad ne. Takav je tijek ivota. Bez obzira na to to radio, ivot e tei sam od sebe.
Vjerujte.
To je kao onaj dio Biblije koji kae "pitaj i dat e ti se" umjesto "seksaj se s kozama i budi
sretan".
Dodue ako u blizini ima koza i zavrite u seksanju s njima, moete se kasnije tjeiti kako niste
imali apsolutno nikakva izbora. Naprosto se dogodilo.
Takav je, prijatelju koji volite koze, ivot.
Dakle, recite jebe mi se ciljevima i planovima. Ako ste za njih, jo uvijek ete ih praviti. Ako
niste, moda ete ih tek onda poeti praviti. Ali prepoznajte stvari kakve jesu, bez obzira na to
to s njima pokuavali napraviti.
Dignite ruke s volana i vidite to e se dogoditi. A tek da vam ivot bude jo zanimljiviji,
pritisnite na papuicu s gasom.


Recite jebe mi se elji da popravite svijet

Nemogue je razdvojiti duhovne ljude od onih koji ele popraviti svijet. Naravno, ima mnogo
ljudi koji nisu duhovni a koji ele popraviti svijet, ali nema puno ljudi od duha koje to ne
zanima. Dakle, svi radimo na tome da dobro prevlada nad zlom, da mir zavlada svijetom, da
se izbriu glad i terorizam.
Ali niste li neto primijetili?
Bez obzira na to koliko snano ljudi pokuavali, prividna ravnotea izmeu dobra i zla,
izmeu mira i sukoba i rata, uvijek ostaje prilino ujednaena. Uvijek je bilo "dobrih" ljudi.
Uvijek je bilo "loih". Posljedice dobrih djela u svijetu su fenomenalne. Kao i posljedice loih.
Ove druge samo imaju vie mjesta na vijestima. U stvari, ove druge kao da jedine imaju mjesta
mjesta na vijestima. Posljedica toga je da uglavnom imamo tendenciju misliti kako je svijet
straan i da ga moramo popraviti.
Kao fusnota ovoj stvari s vijestima, postoje novine kojima je cilj ispraviti ovu neravnoteu u
vijestima. U stvari, zovu se Pozitivne vijesti. Rade ono to oglaavaju, jeste ih itali? Ako niste,
probajte pronai primjerak. Moe se nai u svim dobrim vegan-kioscima novina. itajte.
Pokuajte ne zaspati. Posegnut ete za svojim normalnim dnevnikom punim zlosretnih
dogaaja prije nego to uspijete izgovoriti pedofil" ili pedofil diler crac/c-kokaina umjean u
teroristiki zavjeru".
Ne podcjenjujem sve one koji se mole za mir, koji se bore protiv zla i pokuavaju pobijediti zle
momke. Ne podcjenjujem ni one koji se mole za destrukciju, bore se otro i pokuavaju
pobijediti dobre momke. Jedni na druge navaljuju zubima i noktima, i to e initi dok postoji
ljudska vrsta.
Ponekad izgleda kao da pobjeuju dobri deki. Ponekad loi. Na koncu, sve zavri na isti
nain: nekako uspostave ravnoteu jedni s drugima.
Evo jedne udne stvari: dobro nikad nee nadvladati zlo i obrnuto. Prihvatimo stvari kakve
jesu... ba kakve su u ovom trenutku. Recimo jebe mi se ovoj bitci. Nije zapravo vana. Vijesti
su iste svakoga dana. Samo s drugim imenima. Dosadne su.
Dakle, osjetite kako je to odustati od bitke, na ijoj god bili strani. Neete pobijediti. Neete
napraviti nikakvu razliku u svijetu. Jer konani je rezultat uvijek nerijeeno, to je, ako vas
zanimaju kladionice, izvrsno. Odustanite od elje da svijet bude bolji i bavite se umjesto toga
klaenjem.
Kako se osjeate? Da, ini se da kao da ste oputeniji. Kao kad malo prilegnete. Gubi se va
greviti stav prema ivotu. Vaa elja da stvari budu drugaije od onog kakve jesu. Napokon
se prepustiti stvarima kakve jesu je velika stvar. To je mo reenice jebe mi se.
Kao i sve ostalo, jednom kad ponete izgovarati jebe mi se, posljedica je oigledna. Kad
odustanete od elje da poboljate svijet, moete zapravo poeti raditi neto to doista na ovaj
svijet ima utjecaja.
Komplicirano, zar ne? Ali s obzirom da vjerojatno poinjete kapirati, izgleda da je istina. Ako
jo ne kapirate, nije bitno, jebe mi se.


Recite jebe mi se klimatskim promjenama

Kako se suoavate s problemom klimatskih promjena?
Problem uzrokovan naim pritiskom na sustav star 4.5 bilijuna godina a koji ubrzano postaje
sve bolesniji.
Pretpostavljam, pokazujete jednu od sljedeih reakcija (kao to i mi ostali to uvijek radimo):
bori se ili bjei. U ovom sluaju, umjesto da se s tigrovima suoite ili, primjerice, od njih
pobjegnete, borba znai da ste potpuno svjesni opasnosti, da razmiljate o tome to ona znai i
to osobno moete uiniti suoivi se s opasnou; bijeg pak znai da naputate problem
negirajui da on postoji (usput budi reeno, postoji), oajavajui kako nita vie ne moemo
uiniti (a moemo) u ovoj bitci, a zatim nastavljajui s normalnim ivotom.
lako opcija bijega izgleda apsurdna, veina ljudi jo uvijek tako razmilja.
Zapravo teko je biti potpuno svjestan problema klimatskih promjena. Jedan problem koji
veina ima je nedostatak mate i sposobnosti da zamislimo to se dogaa. Veina nas uope
nije svjesna toga kako e promjena direktno utjecati na nas (osim krasnih toplih ljeta).
Mi smo poput onog apca koji, ubaen u vrelu vodu, iz nje iskoi. A ubaci li ga se u mlaku
vodu, on se onda polagano kuha, pa se skuha na smrt.
Dakle, voda poinje vreti.
to uiniti? Naravno, rei emo jebe mi se promjeni klime. U ovom kontekstu to znai opustiti
se. Naposljetku, panini strah je ono to nas baca u modus bijega". Opustite se. Duboko diite
iako je zrak oko vas zagaen. Opustite se i onda odluite imati hrabrosti. Suoite se s
promjenom svakoga dana. Duboko razmislite o emu se radi, koja je vaa uloga u odnosu na
promjenu klime.
Kad se suoite s problemom, nemojte se osjetiti dunim uiniti bilo to. Taj osjeaj obveze je
kao da ste ostavili otvoren prozor kroz koji e ui jedna nasrtljiva tenzija. Ne moram ponavljati
to initi. Nemojte da vas bilo tko prisili initi bilo to. Ne osjeajte se krivim zbog toga to
neto jeste ili niste uinili... to kao ljudska vrsta jesmo ili nismo napravili.
Recite jebe mi se i zaponite novi dan oputeni, osloboeni pritiska, krivnje, a onda djelujte,
uinite malu ili znaajnu stvar, ali djelujte.
Ako i dalje zbog sveg ovog oajavate i upadate u modus bjeanja, mislite na sljedee: dananja
tehnologija dovoljno mona da uniti ljudsku vrstu (i itav na planet), moda je jedina stvar
koja nas povezuje. Reakcija prirode na industrijalizaciju (u obliku prirodnih katastrofa), mogla
bi biti toliko razorna da neemo imati izbora nego ostaviti po strani sve razlike i zajedno se
pozabaviti problemom. Vjerojatno emo shvatiti da smo vezani jedni za druge, kao to smo
vezani za ovaj planet i njegove ekosustave.
U trenutku kad svi ponemo tonuti, moda emo shvatiti da smo svi skupa dio neeg veeg -
to svi gurui i uitelji ve odavno tvrde. Ironino, doista, jer nas je upravo percepcija
odvojenosti (jednih od drugih kao i od prirode) dovela u situaciju u kojoj jesmo.
Dakle, molim vas, zgrabite osobu do vas za ruku, uskliknite jebe mi se i konano uinite neto
za ovaj bolestan planet Zemlju.


Recite Jebe mi se svojim problemima

Moj odgoj je bio tipino engleski. Engleski i kranski do korijena.
Uvijek smo bili jedna sretna kranska obitelj bez problema, konflikta i spornih pitanja. Barem
smo tako mislili.
Ispod povrine, naravno, krkao je itav jedan spektar emocija i iskustava: nesrea, zebnja,
ljubomora, udnja, bol, slomljena srca, aljenje, strahovi i tako dalje. Ali u obitelji nije bilo
mjesta niti za jednu od ovih sjena". Morali smo svi biti sretni i zadovoljni, kao dobri primjeri
kranskog ivljenja. To ne znai da ponekad nismo bili sretni, zadovoljni, radosni i puni
ljubavi, jesmo. Ali ne uvijek.
To sam uvidio dok sam odrastao. Znao sam da neto nije u redu. Da to nije bilo sve, nego samo
dio mene. Kad sam odrastao, razmiljao sam o toj dinamici. Evo to sam dokuio:
Prirodno je i ljudski teiti zadovoljstvu i izbjegavati bol. U stvari, vrlo je zdravo naglaavati
pozitivno i reducirati negativno. Problem nastupa kad je bol ve u nama. Kada je negativno
ve u naim stanicama. Bez ozbira na to koliko to izbjegavali, ona nee nestati. U biti, ona trai
vie panje to je vie ignoriramo.
Izgleda da bol eli da je ujemo na razne naine, a jedan od naina je bolest. U svijetu
holistikog lijeenja, svaka bolest ima emotivni korijen. Dakle mora prvo doi do lijeenja
emotivnog korijena bolesti prije lijeenja tijela. U svijetu medicine, prepoznata je potreba da se
pone od emotivnog korijena boli. Do potrebe da se tako postupi dolazi u onom trenutku kad
bol postane prevelika, a bolest preteka. Prirodni impuls izbjegavanja boli je u pro-turavnotei
s boleu koja se ne moe ignorirati. Onda poinje put ka izljeenju.
Dugo vremena se bavim terapijom i svjedoim mnogim izljeenjima. No, zapazio sam da taj
put moe postati kao ovisnost. Kad jednom skupi hrabrosti souiti se s boleu, s razliitim
razinama bolesti unutar sebe, proces ienja postaje konstantan:

* kroz emotivne terapijske procese gledamo u prolost i elimo to zalijeiti
* kroz tjelesne procese elimo izlijeiti tijelo od otrova i bolesti
* kroz energetski proces terapije pokuavamo oistiti energetski sustav tijela i osloboditi
blokade


Lako je postati opsjednut s time to valja proistiti:

* postanemo opsjednuti traumama s kojima se jo nismo suoili
* opsjednuti s boleu i nelagodom koju jo uvijek osjeamo
* s naim neistim energetskim sustavima

Put k izljeenju, put u cjelovitost, postaje beskonaan. Dodajmo i druge ideje, kao to su:

* ienje karme proteklih ivota
* oslobaanje od duhovnih prepada vaeg duevnog "tijela"
* potraga za besmrtnou

- eto jednog paklenskog putovanja.

Putovanje koje moe potrajati ne samo kroz ovaj nego i budue ivote, a to je u to neki ljudi
vjeruju. K vragu, koliko napora! Uasno naporno.
Svijet reagira na nae potrebe. Ako elimo krenuti na put izljeenja, svijet e nam onda
ponuditi bezbroj naina da na taj put i krenemo.
Na jednoj vrlo temeljnoj razini, na razini vaeg djetinjstva, moete svoje probleme pokuavati
lijeiti bez prestanka (kao to velik broj ljudi zaradi puno novca "pomaui" vam na taj nain).
Da, prijatelji, vrijeme je da izgovorite jebe mi se ovim bolnim temama. Recite jebe mi se putu u
izljeenje i cjelovitost. Bio sam na tom putu i pomalo znam neto o njemu. Ispod svakog
problema krije se jo jedan. Pa jo jedan. I jo. Bunar bez dna ako vam je do skakanja.
Dakle, postoje dvije paradigme, dva naina gledanja na ovo nae ivotno putovanje:

1. usredotoiti se na zadovoljstvo, te ignorirati bolest pod svaku cijenu
2. usredotoiti se na bolest i zaboraviti sve o zadovoljstvu.


Postoji naravno i trei nain, kad prihvatimo da je ivot zapravo jedan ples izmeu jednog i
drugog. Ako bolest ignoriramo, sama od sebe nee otii. Ako je pokuamo lijeiti, jo e je biti.
Bolest je dio ivota.
ivot je pun boli i zadovoljstva u jednakoj mjeri.
Smijeno. Kad konano ovo prihvatite, prestajete imenovati jedno ili drugo. Kad prestanete biti
opsjednuti jednom ili drugom paradigmom, moete naprosto ivjeti i uivati u iskustvu.
Moete prestati bjeati amo-tamo. Naprosto budite.
Shvatite da je ivot naprosto ivot. Znam jednu pjesmu o tome, hajd'mo svi zajedno zapjevati:

Na nah nah nah na, Life is Life, Na nah nah nah na, Life is Life.
Na nah nah nah na
Na nah nah nah na, Life is Life, Na nah nah nah na, Life is Life.
Na nah nah nah na.


Evo na plai sam jednog grkog otoka, boli me glava i crven sam od sunca.
Englez sam koji je imao engleski kuni odgoj. Life is Life.



Recite jebe mi se onom to drugi misle o vama

Zbog ega brinemo o tome to drugi misle o nama


Neki od nas brinu mnogo o tome to drugi misle o nama. Dok odrastamo izgleda kao da je
nuno traiti potvrivanje izvana. Ovo zapaam u svojoj maloj djeci: vole kad ih netko vidi
dok neto rade, kad se smijem kad rade neto smijeno, kad im estitam kad urade neto
posebno; ako djeci pruimo pozornost i priznanje koje trae, ini se da ona u sebi razviju
osjeaj samovrijednosti i samopotovanja. Drugim rijeima, kad se razvije osjeaj priznanja od
vanjskog svijeta, time se razvije i njihov osjeaj samo-potvrivanja.
ini se da smo, kako odrastamo, definirani tom razinom samopotvrivanja koju imamo. Ako
je naa ranija potreba za potvrivanjem ostala neispunjena i imamo nisku razinu
samopouzdanja, onda emo nastaviti traiti priznanje od vanjskoga svijeta.
Ako je nae okruenje u djetinjstvu bilo puno ljubavi i stvorilo visoku razinu samopotovanja,
onda emo kao odrasle osobe zacijelo imati manju potrebu stalno traiti potvrdu od drugih.
Naravno, veina nas nai e se izmeu ova dva ekstrema. Nismo mahniti u privlaenju
pozornosti na sebe, ali smo takoer osjetljivi na to kako nas drugi vide.
Usput budi reeno, nemam neki poseban sud o svemu ovome. To je tema koja me oduvijek
fascinirala, posebice u odnosu na uspjeh. Oni s niskim stupnjem samopouzdanja mogu biti
motivirani za visoke razine uspjeha zbog svoje naglaene potrebe za vanjskim odobravanjem
koje vjerojatno nikad nisu imali kao djeca. Zamislite neku nabrijanu, superuspjenu filmsku ili
pop-zvijezdu koja izgleda kao da ima beskrajnu energiju za nove uloge i nove naine da
privue iroku svjetsku publiku. Pomislite na nekog poput Marilyn Monroe. Imala je svijet
pod svojim nogama. ak i predsjednika jedne superdrave (dobro, moda ne pod svojim
nogama), a opet je bila poznata po nesigurnosti, sumnji u sebe, nedostatku samopouzdanja.
Poimo u drugom smjeru. Na primjer, jedno mlado bie s visokom razinom samopotovanja
ali kojem nedostaje poriv da neto "napravi"... zadovoljstvo nalazi naprosto u zujanju naokolo,
uivanju u ivotu.

Nama je stalo to drugi o nama misle, ponajprije zato jer elimo njihovu potvrdu: to vie ako je
sami sebi ne dajemo.
Takoer, ue nas da je vano to to drugi o nama misle. Ue nas da ovjek da bi uspjeno
funkcionirao u drutvu mora biti obazriv spram drugih, da ne treba druge uznemiravati, da
im treba pomagati i initi onako kako nam se kae (primjer ranih pouka koje smo dobili u
djetinjstvu).
I tako nauimo da je doista bitno to drugi o nama misle jer u to vjeruju drugi koji nas
okruuju: nai roditelji, uitelji, prijatelji.
Drugi razlog zato je bitno to to drugi o nama misle jest taj da mi esto ne znamo to zapravo
hoemo. Ako osoba ima vrlo vrst cilj u ivotu, primjerice, braniti gol za Englesku
reprezentaciju, oni esto nastave s ispunjenjem toga cilja bez obzira na sve. Zato jer znaju to
hoe, i pouzdaju se da to mogu ostvariti, oni imaju snage odbiti sve kritike koje e im se nai
na putu: mora vie uiti, mora misliti o pravom poslu, gubi vrijeme itd. Kad znamo to
hoemo, to o nama drugi misle postaje manje bitno u potrazi za naim ciljem.


Opasnija strana brige o tome to drugi o vama misle

Na neke ljude briga o tome to drugi o njima misle oito pozitivno djeluje. Drugima ta briga
sputava ivot. Ako ste okrueni sreenim, konzervativnim ljudima, ako vam je stalo o tome
to o vama misle, teko da ete se pomaknuti van sreenih, konzervativnih granica koje oni
postavljaju vlastitu ivotu. Bez obzira kako se osjeate, bez obzira na vae elje, osjetit ete
slijepi strah pri pomisli da ete uznemiriti ljude oko sebe:

* tako gayevi zavre u braku
* tako talentirani pjevai zavre kao raunovoe
* tako komiari zavre kao odvjetnici
* tako odvjetnici zavre kao barmeni

Svi mi imamo hrpu potencijala. Runija strana brige o tome to ljudi misle je da ete raditi
samo stvari koje vam se ine sigurnima", stvari koje oni ele da radite. Svatko naprosto
projicira vlastite strahove i al za proputenim na svakog drugog: kad ovjek pristane na
ogranienja, gotovo smo sigurni da e ii naokolo ograniavajui druge (obino u vrlo
moralistikom smislu) kako bi pokuao ublaiti duboku bol koju osjea zato to ne radi ono to
bi htio.
to nas vodi do sljedeeg:


Drugi to nikad ne misle osobno

Kad se zaista brinete zbog toga to drugi misle o vama, esto sve uzimate vrlo osobno. Mogue
je tako razviti jedan iskrivljeni pogled na svijet usredotoen iskljuivo na to to drugi misle o
vama. udite za potvrivanjem, a kad ga dobijete, onda ste sretni. Kada ste dua zabave,
centar panje, sretni ste kao da ste Larry (makar nisam sasvim siguran tko je taj Larry; nadam
se da je to zaista neki sretan tip, inae e ova usporedba biti besmislena).
Ali sve to vam mirie na bilo to osim priznanja, izbacuje vas iz ravnotee. Ako vam netko
zaboravi rei "dobro jutro", moda ete se pitati zato? Ako vas se ne pohvali za novi izvjetaj,
potiteni ste (vie u smislu "potisnuti" nego "turobni"). Ako vas neka atraktivna osoba ne
primijeti, ponete se brinuti da ste runi. Trgovac je drzak i neljubazan, to vas razljuti. Neki
auto se ugura ispred vas na cesti, a vi pojurite za njim sa eljom da ubijete vozaa.
Va donekle paranoidan pogled na svijet, kad sve ponete shvaati osobno, moe postati
komino pretjeran. Znam neke ljudi iji se ivot vrti oko stalne borbe s nepristojnim ljudima i
bezveznjacima (koje niti ne poznaju).
Moda je osoba koja je zaboravila rei dobro jutro" uinila to iz osobnog razloga, moda vas
doista ne voli. Ali je vrlo teko povjerovati da vas je osoba na cesti izdvojila da bi vas
maltretirala zato jer joj se nije dopala vaa faca (ili, bolje rei, stranji branik vaeg auta).
Istina je pak da ak i oni koji su oito mislili neto osobno, zapravo nisu mislili nita osobno.
Pogledajmo primjer. Cheryl ita vijesti za lokalnu TV. ita ih zajedno s Keithom koji je deset
godina stariji, jednog dana Keith odlui "istresti" nekoliko istina i postati osoban:
"Gledaj, Cheryl, teko mi je ovo rei ali mislim da moram, moda e ti na koncu pomoi. Vidim
kako se ponaa s drugim mukarcima u studiju. Ne bih htio biti nepristojan, ali ini mi se da
ih naprosto sve obrauje. Naravno, nema nieg loeg u tome, ali naprosto ne izgleda dobro.
Nije profesionalno. A da bi se dolo do vrha, valja biti profesionalan. Dakle, Cheryl, na tvojem
mjestu malo bih se suzdrao. Lijepo se suzdri i sve e biti u redu."
Zbilja je takva da je Cherly sama i naprosto je imala sudar s dvojicom tipova iz studija. Nikad
zapravo nije imala dugu vezu, a pomisao da netko o njoj misli kao o "lakoj eni" joj je upravo
okantna. Stoga je to to joj je Keith rekao duboko pogodi. Bilo je osobno i ona to duboko
osjea. Vrlo je uzrujana i provodi dosta vremena u suzama.
Ali, u prijevodu, Keith je zapravo rekao: "Gle, Cheryl, teko mi je ovo rei ali mislim da
moram, moda e ti na kraju i pomoi. (Gle, Cheryl, htio bih zaista rei neto to moram, ali
me plai to e o meni misliti.) Stvar je u tome da gledam kako se ponaa s drugim
mukarcima u studiju. (to me ini ludo ljubomornim.) Ne bih htio biti nepristojan, ali ini mi
se da ih naprosto obrauje. (Zato do avola ne misli na mene? Ja sam taj koji te voli.)
Naravno, nema nieg loeg u tome (nije u redu, mrsko mi je zato jer elim da bude moja), ali
naprosto ne izgleda dobro izvana (dovodi me do ludila!). Nije profesionalno. (Moram smisliti
kako te od njih skloniti.) A da bi se dolo na vrh, valja biti profesionalan. (Ako odabere mene
onda u ti pomoi da tamo dospije.) Dakle, Cheryl, na tvojem mjestu bio bih suzdraniji
prema njima i primijetio mene... MENE). Lijepo se suzdri (predivna si, Cheryl!) i bit e sve u
redu (uzmi me u svoj naruaj i sve e biti u redu. Volim te.)"
Ono to je toliko uzrujalo Cheryl, bila je zapravo serenada.
Negativne rijei proizlaze iz Keithovih strahova, nesigurnosti i predrasuda.
Kad su ljudi oito "osobni" prema vama, oni obino prazne neke svoje negativne emocije.
Moda zrcalite njihovu tamnu stranu: onaj dio njih koji sebi ne mogu priznati. Moda su
naprosto na vas ljubomorni iz nekog razloga. Moda su naprosto loe volje i ele se isprazniti
na nekome. injenica je da faktiki svaki puta kad netko s vama postane osoban, gotovo uvijek
je rije vie o njima nego o vama.
Dakle, ne treba nita uzimati previe osobno, zato jer je malo vjerojatno da se radi o vama.
Naravno, ako imate 200 kila pa sjednete na svog susjeda u ali, te se on pone guiti i kaljati:
"Mar s mene, debelo kopile, ubit e me, masni glupane", u tom sluaju je uistinu rije o vama,
i va je susjed u pravu, ja bih se u tom sluaju s njega skinuo, poao kui i pokuao osjetiti se
bolje pojevi itavu kantu sladoleda i gledajui Prljavi ples.


Ne moete svima udovoljiti

Ako vam je doista vano da vas svi podravaju, neminovno ete se suoiti s jednim stranim
problemom koji je injenica: ne moe se udovoljiti svim ljudima sve vrijeme.
injenica. Bez obzira na to koliko se ljudima ugibali, neke ete uvijek razoarati, uzrujati, a
neke i totalno razgnjeviti.
Zato to je svatko razliit. Svaka osoba ima jedinstveni GSK, iliti genetski sjebani kod. Veina
ljudi su sjebani ali njihove su sjebanosti posve razliite naravi. to znai da ete kod svake
osobe, ma koliko joj pokuavali udovoljiti, naletjeti na jednu ili dvije od njihovih mranih
strana i zbog toga nastradati.
ak i kad to doista elite, ne moete drati mnogo ljudi sretnima i zadovoljnima dugo
vremena. Zato jer ljudima ne ide od ruke da budu sretni. I ne mogu se zadovoljiti time da
naprosto druge puste na miru". Radije e u vama pronai neto to im ide na ivce, neto to
vas po njihovom miljenju ini inferiornima u odnosu na njih... a to e privremeno uiniti da
se osjete malo bolje.
Dakle, briga o tome to drugi misle o vama ini vas oajnima.


elite li svakoga uiniti nezadovoljnim?

Ako su vai rani pokuaji da udovoljite roditeljima i ljudima oko vas
neslavno propali, postoji mogunost da ete biti jako nadrkani. A to obino znai da ete
eksplodirati kad postanete tinejder.
Proveli ste toliko dugo vremena elei da vas ljudi vole, a da vam nitko nije rekao neto lijepo.
Onda odluite uzvratiti udarac. Evo vas, govorite svijetu: "OK, elio sam vau panju. Ako mi
je niste htjeli dati zbog svih dobrih stvari koje sam uinio, sada neete imati izbora. Neete me
vie ignorirati, jadna kopiladi. Bomba sada mora eksplodirati."
To je vrijeme kada stvari krenu u pogrenom smjeru. Kad deki i cure, mukarci i ene,
izazovu frku i konano na sebe privuku pozornost.
Stvari zavre tako da sve oko sebe uplae i uine nesretnima, a sve to su htjeli bila je ljubav...
samo to su se stvari usput malo zakomplicirale.
Dakle, kad govorimo o tome kako se treba manje brinuti o tome to ljudi o vama misle, ne
mislim da trebate nositi "irokezicu", iarati grafit "murjaci su drkaroi" na auto svog oca ili
zapaliti lokalnu crkvu.


Rijei jebe mi se doista mogu nabrijati ljude

Vrijedi razmisliti o tome koliko vas brine to drugi o vama misle, jer u trenutku kada kaete
jebe mi se raznim stvarima u ivotu, zaista ete neke ljude nabrijati. A za to se vrijedi
pripremiti.
Prije nego to ste poeli itati ovu knjigu, s ljudima oko sebe dijelili ste miljenje o vanim
stvarima. Svi ste pridavali relativno uobiajena, slina znaenja stvarima u ivotu: imali ste
zajednika iskustva o stvarima koje su u ivotu bitne. Takoer, odlino se uklapate u svoje
mjesto u svijetu: vai roditelji od vas oekuju da neto postanete, od vas oekuju odreeno
ponaanje (u odnosu na to kako gledate na razliite bitne stvari); isto tako i prijatelji, kolege na
poslu, ef, kao i ostatak svijeta, ukljuivi dravu (ona i dalje oekuje da je vano da osoba
poput vas plaa poreze, na primjer). Onog trenutka kad se va svijet bitnih stvari pone malo
mijenjati, onda poinjete remetiti ravnoteu. Onog trenutka kad se ponete oslobaati
uobiajenih vezanosti i znaenja govorei jebe mi se odreenim stvarima, trenutak je kad ete
ljude poeti iritirati.
To je zato jer svi oko vas, duboko u sebi, znaju da su tisue vanih stvari uzrok svih njihovih
problema. OK je prihvatiti stvari kakve jesu kad svi ostali rade isto. Ali im im pokaete da
moda postoji drugaiji nain, postat e vrlo ljubomorni. Negdje duboko u sebi prepoznat e
slobodu za kojom su oduvijek udili i poeljet e je. Ali nee pristojno doi na vaa vrata ili do
vaeg radnog stola i pitati da li biste bili ljubazni i podijelili s njima mudrost koja vas je
prosvijetlila, nego e vas napasti, kritizirati i misliti kako ste grozni.
To je stoga to svatko tko pokae znakove istinske slobode, podsjeti sve ostale na zatvor u
kojem ive. A zatvori, posebice ovih dana, izgledaju kao mjesta iz kojih se prilino teko
izvui.
Recimo da ste doista propitali svoje osjeaje i strepnje glede smrti i da je za vas smrt sada
manje strana. U svakom sluaju, rekli ste jebe mi se smrti. Smrt nema vie neki golem znaaj.
Kad netko blizak umre, proete kroz razdoblje alosti jer vie ne moete biti s tom osobom.
Sjetite se dobrih zajednikih trenutaka. Ali to traje relativno kratko. Brzo se vratite u
koloteinu. Ljudi oko vas, vaa obitelj, misle da je vae ponaanje udno, ak okrutno. Ne
upleete se u dramu smrti. Niste ispunili oekivanu kvotu pokazivanja boli.
Ljudi vas kritiziraju.
Strah od smrti stvara oekivane reakcije. Ako ovo oekivanje ne ispunite, kritizirat e vas. Na
kraju, ljudi jednostavno to shvate osobno: Dobro, izgleda da ti nije toliko stalo do te osobe; da
li isto osjea i prema meni? Hoe li i mene tako brzo zaboraviti kad umrem?"
Kada se pone umanjivati mo vanih stvari, to je izazov svima iji su ivoti jo uvijek puni
znaenja. Dakle u trenu kad ljudi ponu reagirati na to kakvi ste doista, nasmijeite se i tiho
recite: jebe mi se.
Vrijeme je da kaete jebe mi se tome to drugi o vama misle.
Odobravanje je kao i sve drugo u ivotu: moe uzrokovati bol ako vam puno znai, ako ste za
njega vezani.
To ne znai da ne treba uivati u tome to se ljudi bacaju pod vae noge govorei vam kako ste
divni i krasni. Ali ako vjerujete da neete biti sretni sve dok vas i posljednji vraji itelj ove
planete ne oboava, imat ete velikih problema.
Dakle, ponite govoriti jebe mi se za to to drugi o meni misle.
Evo jedne male vjebe: ako vam se da, izgovorite ili zapiite to mislite da drugi sada o vama
misle a nakon toga napiite jedno veliko JEBE Ml SE:

* tetka Mabel misli da kradem njezine slatkie. Jebe mi se.
* Gale Cranthorpe misli da se upucavam njezinoj sestri. Jebe mi se.
* Gospodin Hopkins misli da sam lijen. Jebe mi se.
* Bog misli da sam beznadni grenik. Jebe mi se.


Doista nije bitno to drugi o vama misle. Sve je to zapravo posve nevano.


* uivajte na vlastitom putu
* uivajte ii cik, kada ostali idu cak
* uivajte initi javno neto to inae ne biste napravili (usput, ovo nije poziv na
egzibicionizam!)
* uivajte ljudima rei istinu umjesto da ih naprosto pokuavate initi sretnima
* uivajte zakasniti na posao iako obino uvijek dolazite na vrijeme
* uivajte biti nepristojni s nekim tko vas je razbjesnio

Vrijeme je brinuti manje o tome to drugi o vama misle. Vrijeme je za rijei jebe mi se i osjeaj
slobode.


Recite jebe mi se strahu

Strah i ljubav

Postoje dvije suprotne sile koje upravljaju naim ivotima. Ne, nisu to dobro i zlo, ve ljubav i
strah. Tono, suprotnost ljubavi nije mrnja, nego strah.
Prihvaanje i ljubav prema ivotu - to je pravo znaenje libida. Svia mi se ta rije. Uglavnom
stoga to veina ljudi misli da je rije o snazi vaeg spolnog nagona. Kad kaete da, imam jak
libido", misle da ste neka vrst ovisnika o seksu, i da bi vas trebalo staviti u zamraenu sobu s
Michaelom Douglasom. Ali libido je naprosto ljubav prema ivotu. Ako imate jak libido,
naprosto osjeate jaku ljubav, ak pohotu, prema ivotu.
A ta je glad za ivotom, osim to je tema sjajne pjesme lggyja Popa, izvrsna stvar. Kad ivotu
pristupimo s ljubavlju, potpuno smo otvoreni.
Suprotan model je da se prepustimo strahu (umjesto ljubavi). U strahu se zatvorimo prema
ivotu. U strahu ostajemo skrivati se od ivota. elimo se povui i zaprijeiti nova iskustva.
Veina nas stalno se kree izmeu ova dva pola, kao u djejoj igri koja se zove zmije i ljestve.
Penjemo se ljestvama ljubavi, punim pluima udiui ivot. Onda naiemo na strane zmije i u
strahu se pritajimo, kao da se povlaimo od ivota. Dobra analogija, jer jedna stvar koje se
mnogi od nas strano boje su upravo zmije. to zgodno vodi do sljedee teme.





Razumno je bojati se nekih stvari

Postoje stvari u ivotu kojih se razumno bojati. Strah od zmija i pauka je prilino prirodan, jer
oni esto mogu biti jako opasni. Ako imate uroeni strah od zmija, kad ih ugledate adrenalin
e vam poeti pumpati i natjerati vas da djelujete brzo i uinkovito.
Neki ljudi plae se krvi to je opet prilino normalno, jer kad ugledamo krv, to znai da su
stvari prilino ozbiljne.
Problem s ovim vrlo prirodnim strahovima" je u tome da se oni lako mogu oteti kontroli.
Strah od krvi moe vas dovesti do toga da se onesvijestite im je ugledate umjesto da brzo
djelujete i zaustavite je kad ikne.
Treba biti svjestan opasnosti umjesto biti uplaen. Vano je biti svjestan da je opasno voziti
automobil, ali ne bojati se vonje. Pomae svijest o tome da prelaenje prometnice u sebi nosi
izvjestan rizik, ali ne treba se bojati prijei cestu. Mudro je biti svjestan kako skijanje niz
mranu padinu usred snjene vijavice moe biti izuzetno opasno, ali ne valja se radi toga bojati
skijanja.

Prirodno je da se bojimo stvari koje nam potencijalno mogu prouzroiti bol, ak i smrt: to je
uzrok straha u nama.


Izvor straha

Strah" u nama nije neto monolitno. On je vie poput vree pune stvari koje smo skupljali
cijeloga ivota. Strah raste zbog iskustva boli. Kad jednom iskusimo bol, vrlo je prirodno da je
ne volimo i ne elimo ponovno iskusiti. Stoga iskustvo boli stvara strah.
Primjerice, moemo mirno i zadovoljno svakoga dana sjeckati mrkvu omiljenim noem, sve
dok jednoga dana ne odreemo komadi prsta. Bol e onda stvoriti strah od otrih noeva.
Dodali smo tako jo jedan strah u nau vreu.
Moda volite govoriti na sastancima. Sve dok jednoga dana - kad se moda niste najbolje
osjeali - usred jedne sjajne misli sasvim ne izgubite nit. Posrnete i ponete ton Liti. Nemate
pojma o emu ste priali. Ispriate se, potonete u nitavilo. Neopisiva neugodnost. Muka vam
je cijeli dan. Na sljedeem sastanku odjednom se bojite javnog nastupa, jo jedna sjebana lopta
straha u vaoj vrei.
Problem ivota, kao to znamo, jest da sve to nam neto znai u sebi ima potencijal nanoenja
boli. Zato je mogue razviti strah od bilo ega i svaega. Neki ljudi boje se zaljubiti zato jer su
prethodno iskuali muku ljubavi. Ljudi se boje initi to ele jer im je neto prethodno krenulo
po zlu. Neki se boje napustiti svoju kuu jer su doivjeli neto neugodno im su iskoraili
izvan svoje kue.
Ne zaboravimo, sve je to normalno. ak i oito beskrajno uveanje vree straha je sasvim
prirodno. Zasniva se na naelu koje svi poznajemo: osjeaj boli, a potom strah od boli.
Zato starost sa sobom nosi poveani osjeaj straha. Vrijeme nekim ljudima jednostavno nudi
vie prilika da iskuaju bol i razviju strahove. To je jedan razlog zato stariji ljudi mogu
djelovati uplaeno i povueno.
S druge strane, svi znamo ljude koji djeluju apsolutno neustraivo. Pustolovni i samouvjereni,
tamo negdje u svijetu uivaju u ivotu. A opet, i oni su zasigurno iskuali jednako toliko straha
kao i svi ostali: u stvari, vjerojatno su iskuali vie straha, s obzirom na injenicu da su skijali
niz strmu padinu usred meave ili pretjecali na opasnoj krivini.
Dogaa se sljedee. Naa kvota straha ne ovisi o koliini straha nego o tome kako na njega
reagiramo. Ajmo na poetak. Do roenja. Ajmo potvrditi ideju kako ivot znai i bol i
zadovoljstvo, jer nae roenje je bolno (i ugodno). Nae prvo iskustvo svijeta izvan majine
utrobe je bolno. Teko je doi do prvog daha. Svijet nije poput tekuine na koju smo bili
navikli. Vjerojatno je previe svjetla i, najvjerojatnije, ne toliko toplo koliko bismo htjeli.
Ali nije bol roenja ono to e na nas ostaviti trajan dojam, nego okolina u kojoj je ona
doivljena. Ista razina stvarne boli imat e razliit uinak ovisno o tome kako razliiti ljudi oko
vas na nju reagiraju. Ako ste roeni okrueni uplaenim, uspanienim ljudima, to e imati
sasvim drugaiji efekt nego ako ste roeni okrueni mirnim, obazrivim ljudima.
Tako su nas uili tumaiti bol rano u ivotu. Kada ga iskusimo, reakcija ljudi oko nas ui nas
kako da se ponaamo prema njemu. Ako smo kao dijete bolesni a ljudi oko nas osjeaju se
tjeskobno i uplaeno, onda nauimo da je to nain reakcije na takvu tegobu. Ako se poreemo
ili opeemo kao dijete i odrasli oko nas oko toga prave veliku strku, onda emo nauiti da je to
nain reakcije na slinu nevolju.
Veina nas naui" reagirati na odreene situacije od svoje okoline. To je nae nasljee. Nai
roditelji su vjerojatno bili slino poduavani od svojih roditelja i to onda direktno prenose na
nas.
Svodi se na sljedee: ili smo nauili da je u redu i da nije strano osjetiti bol ili pak nismo.


U redu je osjeati bol

Veina nas nauila je da nije u redu niti je normalno osjeati bol. A to je ono to generira
strahove s kojima ivimo svakoga dana. Dakle, vrijeme je da proanaliziramo kako reagirate na
bol. Vjerojatno prvo malo paniarite (ili puno). Bilo da poreete prst ili imate prehladu, kad
ujete neto to niste htjeli uti, vjerojatno ete primijetiti kako paniarite.
U tom sluaju prvo trebate rei: nema razloga panici. Igrao sam igre afirmacija i ranije i one
mogu biti prilino djelotvorne. Ovo je jedna od mojih omiljenih: Siguran sam, bez obzira na to
to osjeam".
Divno. Jer rije je o samoponitavajuoj afirmaciji. Oito se ne osjeate sigurno, ali sebi kaete
da je sve u redu makar i nije.
Vrijedi pokuati.
S obzirom na to da je naa reakcija na bol u sreditu naeg straha, ovo poglavlje bi se moglo
nazvati Kako rei jebe mi se boli". Zato jer im bol naprsne, prsnut e i strah od nje.
Dakle nauite govoriti jebe mi se boli. Kada na nju samo reagirate onda je rije o uvjetovanom
refleksu. Pokuajte radije s drugaijim pristupom. Kad vas neto boli, odmah protuslovite
vaoj reakciji s jebe mi se".
Sigurni ste. Na koncu, nije vano. Prepustite se boli i onda se moete prepustiti ivotu.
Kad ponete govoriti jebe mi se boli, primijetit ete nekoliko stvari. Va strah e poeti slabiti i
zamijenit e ga libido: ljubav i udnja za ivotom.
Ovaj proces sadri formulu: to se manje bojite, vie udite za stvarima koje su vas ranije
plaile. to vie udite, vie se izlaete, shvaajui da moete napraviti jo i vie.
Prije nego to dvaput promislite, svirat ete gitaru na gradskome trgu, upravljati kajakom na
divljim vodama, dati otkaz i pisati scenarij za film ili naprosto rei kolegi na poslu da mislite
da je odista zgodan i pozvati ga da pogleda film za koji ste napisali scenarij.
Dakle, recite jebe mi se boli i time ete rei jebe mi se svojem strahu.


Recite jebe mi se i budite sebini

Vjerujemo da po mudrost moramo ii guruima, uiteljima i sveenicima. Ali svaki put kada
avionom letite k njima, jedan dio bezvremene mudrosti prohujat e iznad vaih glava. Moda
ne sluate stjuardesu dok ita sigurnosne upute. Razumijem i zato ne sluate: cjenik skupih
parfema i satova mnogo je zanimljiviji od toga kako ostati na ivotu, zar ne? (Ne, u pravu ste,
ljudi naprosto rijetko preive avionske nesree, pa bar moemo mirisati lijepo i nositi lijepi sat
da provjerimo vrijeme asak prije pogibije.)
OK, proputate sljedee: ,,U sluaju pada pritiska u avionu, maske za kisik past e iz otvora
iznad putnika. Molimo vas, privrstite masku za kisik sebi prije nego to se pobri-nete o djeci u
vaem skrbnitvu."
Bam. Uvijek me ovo pomalo okiralo, ak i prije nego to sam imao djecu. Naravno, kad malo
razmislim, to je posve logino. Naposljetku, neete im biti od koristi mrtav, to se moe
dogoditi dok se batrgate a sami ne moete disati.
Ali, opet je pomalo ok primiti slubenu uputu da se prvo pobrinete za sebe, prije bilo koga
drugog, posebice ako je rije o vaoj djeci.
Pozadina nae ok-reakcije na ovu poruku je sljedea:

* Dobro je biti nesebian
* Loe je biti sebian

Ako na vijestima ujete da je netko postupio nesebino, obino mu se divite. Ako ujete od
svoje cure da je netko bio sebian, to vam ne zvui najbolje.
Na vijestima nikad neete uti da nekoga hvale zbog sebinosti. Nikad od svoje cure neete
uti da je netko nesebina hulja.
tota u ivotu prolazimo bez da se pitamo zato, no ovaj puta obratite pozornost, posebno
ako vas zanima duhovni put jebe mi se.
Pogledajte svoj ivot. Iskreno razmislite o tome kako se ponaate u kontekstu
sebinosti/nesebinosti (moete koristiti neke druge rijei slinog znaenja). Da li su vai
postupci motivirani vlastitom koriu ili namjerom da pomognete drugima?
Vjerojatno radite kako biste zaradili novac za sebe (i time sebi dali osjeaj vrijednosti a
ponekad si priutili i uitak); zacijelo puno vremena provodite u toj potrazi za uitkom; idete
na dopust da biste joj udovoljili itd. Da, poteno. Tako ivi veina nas.
Ako imate obitelj, jasno, inite mnogo stvari za nju, ali pitat u vas: zato ste uope osnovali
obitelj? Niste li to uinili zbog vas samih? Ne prua li vam ona uitak u potpori i vremenu koje
s njom provodite? Ako je odgovor potvrdan, onda ste, dakle, to uinili zbog sebe.
Kao normalna, dobra" ljudska bia, stalno imamo na umu vlastiti interes. Ljudi su u osnovi
sebina bia. A opet, dok piem tu rije, u njoj je implicirano sljedee:

Zaboga, ali mi nismo takvi, zar ne? Dobro, ja nisam, jer uvijek doputam da me na ulici
zaustavljaju ljudi koji ele da im potpiem doivotni debit na iznos koji si mogu dopustiti -
po njima nekih pet funti mjeseno, to naravno ne zvui kao mnogo ali, znate, malo po
malo nakupi se tijekom ivota; teko je, znate, s direktnim debitom, jer moja banka bi
radije da se koristim izravno njihovim uslugama. Jednom sam pokuao dati neki novac
dobrotvornoj organizaciji. Rekao sam im: gledajte, ne mogu vam trenutno dati ek ali evo
vam deset funti u gotovini. A oni, ao nam je, ali ne moemo uzeti novac, samo ekove.
Pomislio sam, sjajno, dobrotvori koji ne mogu uzeti moj novac, to se to dogaa s ovim
svijetom? Molim vas, gospodine, umirem od gladi moete li molim potpisati ek? Svijet je
poludio: danas ne moete dati direktno novac nekome tko ga treba...


Odakle ovakvo rasuivanje? Vjerojatno, kao i obino, zbog straha. Zbog straha da ako ne
ustoliimo koncept nesebinosti u samo srce svoga moralnog koda, onda neemo mariti ni
trunku za druge ili, jo vanije, nitko nee dati ni trunku kad nama neto bude trebalo.
itava ideja nesebinosti je u mogunosti pomaganja drugima. Ljudi daju novac dobrotvornoj
ustanovi jer se zbog toga dobro osjeaju. Oni pomau onima koji su manje sretni jer ih to ini
ispunjenima. To im daje osjeaj da njihovi ivoti imaju svrhu.
To naravno ne umanjuje kvalitetu onoga to dobri" ljudi ine za druge. Naprosto to sadri
neto to veina ljudi ne primjeuje.
Ovo valja imati na umu kad morate skupiti novac za dobrotvorne svrhe. Ljudi oklijevaju slati
novac za neto to nema izravne veze s njima ili njihovim obiteljima.
Kampanje za pomo afrikoj djeci dobro funkcioniraju. Dobijete fotku djeteta kome pomaete
a ono vam napie hvala". Odlino, zaista nekom pomaete, ali to vam ujedno donosi
zadovoljtinu.
No na dobroinstvo, barem u veini sluajeva, odlazi samo mali dio naeg novca i vremena.
Vratimo se obitelji da vidimo kako sebinost i nesebinost djeluju na dnevnoj osnovi.
Jedino vrijeme koje bih nazvao nesebinim jest ono kad zbog svoje obitelji radim neto to
zapravo ne elim raditi.
Ako sam mrtav umoran a moji se djeaci u tom trenutku ele sa mnom igrati, onda bih
nastojanje da im udovoljim mogao nazvati nesebinim".
To to veinu vremena provodimo s obitelji nije stvar nesebinosti. Ako radim kako bih ih
mogao uzdravati onda to inim zato jer ih elim uzdravati. Ako se igram sa svojom djecom
na plai, to radim koliko zbog njih toliko i zbog sebe, dakle nimalo nesebino.
ini se - barem u mojoj obitelji - da je rije o inu nesebinosti samo onda kad inimo neto to
nam teko pada. Sve ostalo, oni sretni, ispunjeni, nasmijani trenuci su samomotivirani jer onda
svi dobijemo ono to elimo.
Biti nesebian znai rtvovati neto to eli u korist neeg to netko drugi eli ili mu treba.
Na poslu neko je bilo moderno govoriti o win-win situaciji. To je samo jedan (poeljni) ishod
od nekoliko moguih u pregovorima izmeu dviju stranki.
Recimo, ja prodajem hotdog, a vi ste vlasnik nogometnog kluba. Prodavati hotdog izvan
stadiona je strogo zabranjeno. Policija vas je zamolila da kao vlasnik kluba pomognete to
iskorijeniti. Sada pregovaramo. Vi morate pomoi policiji, ja moram ivjeti prodajui
hotdogove navijaima koji ih vole. Kaete, imate tandove unutar stadiona. Kaem, navijai ih
vole jesti dok ekaju da uu na stadion, dok ekaju prijatelje, ili stojei u redovima. Kaete da
e vam policija biti na vratu sve dok se ne dogovorimo. Ako im popustite, onda u ostati bez
posla. Navijai e isto izgubiti ono to im je drago.
Razmislimo. Moj je hotdog dobre kvalitete. Moj tand je ist. Imat u sanitarni pregled svaki
tjedan. Moda me moete uzeti za svojeg slubenog dobavljaa. A vi ete na to: to bi trebalo
zadovoljiti policiju, jer moraju udovoljiti navijaima, ali to je s gubitkom na prodaji hotdogova
unutar stadiona? (Gotovo win-win situacija, ali elite svoj komadi torte.)
OK, kaem, ako postanem sluben", podii u cijene za pet posto a vama dati viak. Molim,
mora biti u gotovini. Vjerujte mi, ja sam prodava hotdogova.
Dogovoreno, kaete.
Rukujemo se. Upravo smo demonstrirali pregovore u jednoj win-win situaciji.
U bilo kojem pregovoru, vrijedi doi do win-win situacije. U tome se slaem sa svojom obitelji.
To je kao kada ste dobrotvor sa slikom siroeta na svojem radnom stolu. A takvo moe biti
svako podruje u vaem ivotu.
Nije potrebno rtvovati ono to biste vi eljeli za ono to drugi ele ili trebaju:

* u vaoj vezi?
* u vaoj obitelji?
* na poslu?
* u odnosu s vaim prijateljima?
* u odnosu s ljudima koji imaju manje od vas?

Ako elite, moete poeti izmiljati nove izraze poput prosvijeena sebinost" ili prava
nesebinost".
U duhovnim krugovima ljudi govore o tome kako djelovati i govoriti iz svoje istine". To je
kao kad rasprimo osvjeiva zraka preko rijei sebinost" nadajui se da nitko nee
primijetiti.
Zato vrijedi rei jebe mi se nesebinosti. Ako ponete osjeati kako se rtvujete u korist nekog
drugog, onda morate poeti otriti svoje vjetine pregovaranja.
Nesebinost je lose-win situacija. Na kraju nikad ne funkcionira. Zavrit ete razoarani i ljuti,
a to nije dobro za osobu koja je izgledala kao da moe pobijediti. Puno je bolje ako mislite da
ete i vi neto dobiti iz te veze.
Najbolje to moete za druge uiniti jest sebe staviti na prvo mjesto. Recite jebe mi se
drutvenom pritisku da se bude nesebian i budite sebini.
U plesu ivota prvo stavimo vlastitu masku za kisik, onda duboko udahnimo, pa pomozimo
ostalima. Ostali e nam, vjerujte, biti zahvalni za to.


Recite jebe mi se svojem poslu

Prije nego to ponemo o tome kako je raditi usrano, promislimo na trenutak koliko je veina
nas sretna da uope i ima posao.
Mogu osjetiti kako se polagano pomalja rije nezapamena", jeste li spremni? Da, ivimo u
doba nezapamene slobode na radnom mjestu. Naravno, ovo ne vrijedi za sve i svugdje: ali za
mnoge od nas na Zapadu, postoji iskustvo nove slobode na radnom mjestu. Malo je danas
radnih mjesta koja su ograniena: na primjer, samo mukarci, ljudi s ispravnim naglaskom,
diplomci Oxbridgea i si. Ako ste dobri, ako ste talentirani, moete se okuati u bilo emu.
Pogledajte, primjerice, kako se moja obitelj promijenila. Prei u preko obiteljskih granica dok
nasumice biram primjere... moji prapradjedovi su bili sluge u nekoj velikoj vili u Midlandu.
Moji pradjed i prabaka radili su u tekstilnim tvornicama, esto nou, cijelog ivota. Moj otac je
od svojeg oca dobio izbor karijera: "Moe raditi ili za gradsku plinaru ili kao raunovoa."
Odabrao je raunovodstvo (to je glede novca bio pametan izbor). Nitko od njih nije imao
savjetnika za zapoljavanje koji bi spojio njihove jake strane i sposobnosti s traenim poslom.
Nisu ili na sajmove zapoljavanja za studente gdje se moe cuclati na vimenu stotinu
korporacija. OK, savjetnici su i mene pokuali nagovoriti da postanem raunovoa ili
menader-savjetnik... ja sam moda prvi u obitelji koji se zapravo bio odvaio upitati to
zapravo elim raditi?" Odgovor je bio, neto kreativno", a to sam i napravio.
Naravno, stvari mogu biti tegobne, ali ako odluite ne ovisiti o lokalnom centru za
zapoljavanje, onda, vjerujem, postoji nezapamen broj mogunosti da se iz toga izvue-te i
postanete uspjeni s neim drugim.
Ali, ali, ali. Sva ova sloboda, sve ove mogunosti, itavo bogatstvo a veina nas i dalje su
nesretni. Mnogi od nas ne vole svoj posao ili kompaniju za koju rade. Kako je posao to to
uglavnom radimo u ivotu mnogi od nas su fundamentalno nesretni s time to radimo izmeu
devet ujutro i sedam naveer. Uvijek ima problema s poslom.
Prvi razlog nezadovoljstva je taj to uvijek previe oekujemo. Radno mjesto je zatrpano
nerealnim oekivanjima, kao i grubim kliejima. Pomislite na oekivanja koja okruuju vas i
va posao, od vaih roditelja, prijatelja, drutva, poslodavca, vaih radnika, dioniara, vlade...
Radimo to to radimo zato jer mislimo da bi nas trebalo ispunjavati, da postoji mogunost
ostvarivanja svih onih materijalnih potreba i ciljeva koje imamo. Oekujemo puno od posla.
Radno mjesto je vjerojatno najvanija zajednica kojoj pripadamo. Na posao prua nam mnogo
u pogledu oekivanja, ali problem je u tome to su mnoga od njih oprena: vai roditelji ele
neto ime se mogu hvaliti na zabavama; va partner eli visoku plau; va poslodavac duge
sate i visoku produktivnost; a vi elite vie slobodnog vremena u parku gdje moete na miru
itati.
Vrijeme je da sortirate svoja oekivanja. Razradite to drugi od vas oekuju, da li vam to zaista
neto predstavlja? to od sebe oekujete i da li vam to doista neto znai? Recite jebe mi se
stvarima koje vam nisu ba toliko bitne. Skoncentrirajte se na onih nekoliko koje jesu, zbog
kojih se osjeate dobro. Proli tjedan iao sam pogledati jednog velikog komiara u London. Po
profesiji je ranije bio lijenik ope prakse. Rekao je jebe mi se i postao komian
Upotrijebit u svoj clich: ne moete stalno svima udovoljiti. Nemojte ni pokuati. Pokuajte
ugoditi sebi i vidjeti to e se dogoditi.
to vodi drugom razlogu: preniska oekivanja. Ako se dovoljno opustite i doista osjetite to
biste htjeli raditi a to ne moete podnijeti, onda vrijedi imati neka oekivanja i kako sebe
dovesti u red. Ako ne podnosite svoj posao, oekujte neto bolje u roku mjesec dana. Oekivati
pozitivnu promjenu (posebno je korisno znati specifino od ega se ona treba sastojati) je
realno. Nemojte previe brinuti oko donoenja odluka. Kad doista znate to elite, promjena e
se dogoditi sasvim prirodno. Moda dan nakon to ste shvatili da je va posao oajan netko
nazove s ponudom za drugi posao. Osloboeni toga to od sebe oekujete, ponite se odmarati
od vlastitih oekivanja.
U kontekstu posla to ne znai naprosto dati otkaz. Moda, kad se opustite, shvatite da vam se
va posao zapravo dopada. Moda je prihvaanje toga to imate najbolji nain da kaete jebe
mi se. Moda su vaa nezadovoljstva uzrokovali drugi ili vlastita nerealna oekivanja. elite li
zaista biti direktor ili to ve mislite da biste morali postati? Morate li doista skoiti na sljedeu
razinu i raditi jo vie, ili moda moete uivati u onom to imate, radei manje?

Jedna od najeih izjava o poslu koju ujem je: Jo zapravo ne znam to elim raditi". To od
ljudi u 30-ima i 40-ima, ne samo 20-ima. Neki to govore godinama. To je jedina artikulacija
koju imaju o dubljem osjeaju da neto nije u redu s njihovim poslom. Odabrali su posao kao
artikulaciju svoje nelagode ali razlozi za nju su vjerojatno kompleksniji. Ono to kau zapravo
je: Ne poznajem sebe ali ini mi se da neto u svemu ne tima".
Ako se u tom prepoznate, prestanite se skrivati iza rijei: Ne znam to zapravo elim raditi".
Recite jebe mi se i imajte hrabrosti upoznati sebe. to zaista elite uiniti od sebe i za sebe?
Naite nekog tko e vam pomoi da kroz ovo proete ako elite, ali velike su anse da nije
rije samo o poslu ve o cijelom vaem ivotu. Problem je ono s ime se veina nas suoava:
ima u nama dosta kompetitivnih (obino nepoznatih) sila koje se meu sobom nadmeu.
Ovaj fenomen primijetio sam za zadnjeg boravka u Engleskoj: svi bi htjeli biti sve. Toliko je
pritiska da se bude sve tako da je teko tomu se odupirati. Svi ele biti uspjeni na poslu,
eksperti u kuhinji, vrtu, sam svoj majstor, ele biti marljivi na poslu, dobri i brini partneri,
roditelji, kuevlasnici, ljudi s novcem. ele ivjeti ekoloki svjesno, biti mentalno i kulturno u
toku dogaanja, oputeni i mirni, putujui svijetom bez previe letova. Sve se ubrzava u
kulturi u kojoj se sve mjeri uspjehom. ak i ljudi na teaju joge gledaju naokolo pitajui se
koliko e im trebati da i oni mogu izvesti ovu teku asanu, ili moe li pranayama vjeba unijeti
spokoj u svako podruje njihova ivota.
Ve piui o tome osjeam napetost.
Naravno, teko je vlastite elje provui kroz sito i reeto. elite biti financijski osigurani, ivjeti
u inozemstvu, ali i raditi manje na manje stresnom poslu. Neke od elja mogu stajati jedne uz
druge, ali druge se medu sobom potiru. Ponite ih razlikovati.
ja? Obino ne radim nita. Radim ono to mi se svia. Vie mi se ne da pisati o poslu, tako da
idemo dalje.


Recite jebe mi se svojoj dravi

Lani se veina Britanaca preselila u Francusku, a veina Poljaka u Britaniju. Diljem svijeta ljudi
kau jebe mi se i sele u drugu dravu. Po meni bilo bi puno lake kad bismo mogli naprosto
mijenjati drave kao to mijenjamo kue. Mogli bismo mijenjati na deset godina pa se onda, na
primjer, vratiti. Bilo bi, nakon svega, ljepe kad bi i Poljska mogla ponuditi neke od svojih
razbacanih rustinih kua (kao Francuska), blizinu mora (kao panjolska), i talijansku hranu
(kao Italija), tako da bi svi Britanci umorni od utrke takora naprosto mogli razmijeniti
domove s onim Poljacima koji ne ele nita drugo nego crniti i zaraditi puno novca, te troiti
ga na ono to prave drugi koji takoer zarauju.
Istina je, nakon deset godina, ponekad manje, ponekad vie, Britanci e se zaeljeti akcije
(kultura, rasko i neto grozno na to se mogu stalno aliti), dok e Poljacima dojaditi utrka
takora i dopast e im se neka ladanjska kua na suncu, uz talijansku hranu.
Promijenio sam drave. Sada ivim u toplijoj, oputenijoj, sretnijoj, manje kompetitivnoj
zemlji, u Italiji, ime sam zadovoljan. Kad se vratim u Britaniju nalazim da je u jednakoj mjeri
inspirirajua, motivirana, ivahna, puna muvanja, ali prenapuena, prekompetitivna, naporna,
kaotina, ukoena i neurotina.
Drugi oblik moderne slobode jest taj da mnogi od nas danas imaju mogunost preseliti se bez
da su na to natjerani zbog rata, gladi i si.
Ako vam je puna kapa, elite sunca, to da ne? Recite jebe mi se, sjednite na avion ili, bolje, na
vlak ili, moda jo bolje, put pod noge. Ali prvo upamtite; kamo god idemo nosimo i sebe.
To je, naravno, oigledno. U doslovnom smislu, jer ne moemo nego ponijeti sebe sa sobom.
Nemamo listu stvari koje valja ponijeti a koja bi sadravala: putovnicu, karte, kostur,
unutarnje organe, miie, kao i ono izmeu njih. Ali obino sa sobom nosimo sve nae
probleme za koje smo mislili da su uzrokovani naom okolinom. Ako mislite da ste nesretni
zbog kie, ljudi, posla, suzdranih mukaraca... to god bilo to od ega mislite da ete pobjei...
promislite ponovno. Izgledi su da se sve nezadovoljstvo nalazi unutar vas samih. Kamo god
poli, u koji god pronaeni raj, svo to nezadovoljstvo e prije ili poslije ponovno prodrijeti na
povrinu. Naravno, moda ete morati od svega odustati i ivjeti drugdje da to doista shvatite,
lako vam to sada kaem a vi mi ne vjerujete. U tom sluaju je najbolje ostvariti to ste naumili
kako biste sebi dokazali da je istinito pa onda moete konano krenuti naprijed sa svojim
ivotom.
Sve to znam kroz iskustvo. Pomogao sam trojici krupnih mukaraca utrpati u kamion nae
stvari. Mislio sam, vodim brigu; pazim da se neto vrijedno ne polomi, da neto ne ostane iza
nas, da ne pokupimo neto to ne elimo. Ali nekako su negdje u tom kamionu ostali skriveni
svi moji problemi, anksioznost, ljutnja, loe navike, iracionalni preokreti u raspoloenju.
Dakle, sada sam tu, na mjestu koje bi vam se moglo uiniti poput raja, ali s puno istog sranja.
No, za mene je sam proces shvaanja da kamo god poao ostajem u svim tim stvarima bio vrlo
oslobaajui. Moda ne bih krenuo na svoj put osloboanja da sam ostao sjediti za uredskim
stolom negdje u Londonu.
Opustite se, prepustite se, razmislite da li se doista morate seliti. Ako biste radije ostali, onda
prihvatite svoj ivot i svoju dravu kakvi ve jesu. Najgore je ne uiniti nita pa provesti
ostatak ivota u dragom vam zaviaju jadikujui.


Recite Jebe mi se traganju

Svi smo mi tragai. Uvijek tragamo za vie smisla. Potraga je tijekom veine ivota uglavnom
nesvjesna. Traimo smisao u vezama, u prijateljstvu, u poslu, novcu, u hobijima, u misijama"
pomaganja drugima.
Mi na Zapadu imamo sree, jer mnogi ljudi imaju neusporedive mogunosti dobivanja onoga
to ele. Imamo vie slobode promjene posla, kretanja, vjere, seksualnosti nego ikad ranije.
Dakle, u traganju za smislom i zadovoljstvom, moete relativno brzo doi do eljenog. Za one
koji vjeruju da su pravi smisao i zadovoljstvo u idealnom poslu, idealnom ljubavniku ili
BMVV-u... ako doista tome prionu, to obino mogu i ostvariti.
Obino se dogaa da kad neto ostvarimo, kad ono postane nae, onda elimo neto drugo,
sljedeu stvar. Pa sljedeu. Pa jo jednu.
Ako se to dogaa dovoljno esto, ljudi dou do toke kad pomisle: ,,U ivotu mora biti vie od
ovoga." Onda postaju duhovni. Krasno. Zato je tako lijepo biti bogat i uspjean... jer to znai
bre doi do toke kad se shvati da bogatstvo i uspjeh ne znae mnogo od onih koji nisu
bogati.
Ovo, naravno, ne znai da samo bogati i uspjeni imaju mogunosti da otkriju duhovno. Ovo
je samo jedan primjer podruja traganja. Ako vjerujete da su smisao i zadovoljstvo u potrazi za
ljubavi i njezinu nalaenju, onda ste blagoslovljeni ako ste evili puno ljudi ili imali dovoljno
vanih" veza kako biste konano shvatili da ,,u ivotu mora postojati neto vie od ovog."
Ako vjerujete da su smisao i zadovoljstvo vaeg ivota u poznavanju satnice svakog vlaka u
Britaniji, jednog za drugim, (drugim rijeima trainspotting), onda je blagoslov u tome da ih to
je bre mogue sve zapamtite prije no to konano shvatite da sigurno ima i drugih stvari u
ivotu osim gledanja vlakova".
Iz nekog razloga ljudi ini se postanu duhovni pred kraj svoje potrage za smislom.
Danas duhovno" oznaava jedan cijeli supermarket moguih dobara i usluga. U Engleskoj je
ranije postojao samo jedan duan, i to na uglu vae ulice, koji je svima prodavao istu stvar
...mesni narezak. Kranstvo je bilo taj mesni na-rezak prolosti. Naravno, moemo naresku
dodati druge stvari i dobiti malo drugaiji okus... narezak s ipsom, s jajima, s pire-
krumpirom, narezak s nareskom. Ba kao to postoje protestanti, katolici, kao i Jehovini
svjedoci. Ali svi su jo uvijek mesni narezak razliitog okusa.
Dan-danas rije je o ogromnom uvoznom poslu koji nudi sve vrste hrane svim moguim
ukusima... etniku, gotovu, smrznutu itd. Tako da moemo birati - od raznih organiziranih
religija: kranstvo, islam, hinduizam - do onih koje izgledaju kao religije (budizam) pa sve do
onih koje su strukturirane ali ne nalikuju religijama: joga, amanizam, taoizam.
Ono to veina ljudi obino radi je to da odu do pulta i tamo odaberu. Uzmu na primjer licu
joge, dodaju malo budizma, malo taoizma, kao i prstohvat posljednje mudrosti koja je u
modi... neto malo The Power of Now, pa New age filozofije izobilja, karme i tako dalje.
Naravno, izostavit e meso a ponekad i mlijene proizvode, kao i kruh (evo me opet, brkam
metafore), ali eto ih ispred blagajne s punim koaricama.
Danas duani prodaju stvari koje ranije nisu nikad: odjea, knjige, DVD-ovi. Svijet alternativne
terapije. Od obine masae do kineske medicine, reikija i homeopatije, sve ove posebne stvari
imaju svoju duhovnu stranu koja postaje dio vaeg novog sustava vjerovanja... makar i vrlo
elementarnog tipa masaa me, vjerujem, smiruje".
Nekad se u duanu na uglu mogla kupiti samo konzerva nareska i krumpir... usporedivo s
vjerom i religijom, svi smo konzumirali manje-vie isto. Danas, u duanima prepunim
udnovatih namirnica, niti dvije koarice nisu iste.
Danas je to tako s onim u to vjerujemo, stvari se razlikuju i relativno su komplicirane, ali na
osnovnoj razini nita se nije izmijenilo: vjera i duhovnost su vrlo znaajni. Za mnoge ljude one
su zapravo sve.
Ve znamo kako smisao stvara napetost i muku kad se suoi sa realnou. Dakle, to je dublja
naa vjera, to je ona potencijalno bolnija:

* ako vjerujete da je pogreno biti gay, onda e vas homoseksualci initi napetim i punim
predrasude
* ako ne vjerujete da je seks prije braka u redu, onda e vas svaki trenutak poude dovoditi
do ludila
* ako vjerujete u izobilje, onda ete, ako ne dobijete desetorostruki povrat na va uloeni
novac, biti totalno razjareni
* vjerujete li u mir, uznemirit e vas ratovi
* ako vjerujete u to da e krotki posjedovati zemlju onda e vas razljutiti bogati i jaki koji
se u meuvremenu zabavljaju
* ako vjerute da se ena mora zabraditi od glave do pete, onda e vas izloeno ensko meso
naljutiti
* vjerujete li u boga i njegov skori dolazak, onda vam se ba ne svia ova sadanjica
* vjerujete li da sile zla moraju biti unitene, onda ete moda morati initi zlo" da ga
unitite
* vjerujete li u ivot iza smrti, proputate odgovore u ovom ivotu
* vjerujete li u prole ivote, moete odustati od odgovornosti u ovome
* vjerujete li da e se Isus vratiti kako bi vas spasio, zaboravljate da vas nema od ega
spasiti
* vjerujete li da je put spokoja put bez rasuivanja, onda vam svako rasuivanje stvara
osjeaj krivnje i boli

Dakle, jo jedna kozmika ala: potraga nas vodi pokuaju nalaenja smisla izvan onoga to
nai ivoti jesu. Ljubav, novac, naa ostvarenja nisu nam ba dovoljna, tako da traimo jo. To
traimo u duhovnom, to obino znai nevidljivom".

A odgovor na sve moda lei u sljedeem: ne traiti vie smisla, nego traiti manje. Kad
ogolimo stvari koje su ve smislene, onda emo nai spokoj i boanstveno. ala je u sljedeem:

* bog nije vie od onoga to znamo, nego manje od toga
* kad manje tragate, vie ete nai
* kad manje elite, vie dobijete
* kad manje gledate, vie vidite
* kad ste manje vi" vie stvari jesu"


Ako je bog potraga za vie, onda duhovnost nije neki rezervat samo za vjernike. Sve je kako
jest. Svatko je duhovan, sve je duhovno. Sve to inimo moe biti duhovno i boansko, ak i:


* ako ste uznemireni i ljuti
* ako ste ljubomorni
* ako ste gladni
* ako elite Porsche
* ako elite zadaviti svojeg efa

Ne postoji nita to nije duhovno.

Nema nieg to valja uiniti da postanete posebno dobri". Ne morate ii nikamo, ne morate
nita posebno ostvariti. Moete naprosto rei jebe mi se cijeloj stvari i jo uvijek biti duhovni.
Nemogue je ne biti duhovan.



4

Uinak izgovaranja jebe mi se



Kad mu kaete Jebe mi se, ivot reagira

Izveli ste djecu u kineski resotran. Pet im je i sedam godina. Umorni ste. Peena patka nikako
da stigne, djeca su nemirna. Djeak stavlja salvetu na glavu i pone isputati zvukove uuuuu,
uuuuuu" kao da je duh. Djevojica mu se pridrui prije nego to ste rekli ijednu rije.
Uuuuuuu" naglo raste u glasnosti. Kaete djeci da prestanu: ,,U restoranu smo, smetate
ljudima". Drugi ljudi poinju unezvijereno pogledavati naokolo.
Va poetni nagovor nema utjecaja. Sad morate uiniti sljedee:

1. postati nepopustljivi i uporabiti uobiajene metode za kontrolu svoje djece u rasponu
od podmiivanja tipa ako prestane dobit e sladoled" do utjerivanja straha tipa
ekaj samo dok doemo doma"
2.
ne biti uope nepopustljiv nego frustriran jer djeca vas ne sluaju a to obino zavri
nekim vaim ispadom
3. prepustiti se stvarima

Prva metoda je u redu ako ste dovoljno strogi. Ponekad funkcionira, ali djeca su djeca pa osim
ako nemate zaista veliki autoritet, stalno e vam izmicati kontroli.
Druga znai niti pokuati kontrolirati, niti odobravati. Beznadna situacija koja stvara puno
stresa.
Trea je najtea i najriskantnija jer ide protiv svega to se roditelje pouava o disciplini.
Zamislite sad sljedee: stavite salvetu na svoju glavu i takoer ponete isputati zvukove
uuuuuu". Djeca to vole i neko vrijeme odgovaraju svojim uuuuuu". Znate to e se dogoditi?
Uskoro e im sve dojaditi i neto e ih drugo privui, obino neto to je tie i manje naporno
drugima. Gosti e brzo zaboraviti smetnju.
Uzmimo stoga djecu kao metaforu ivota.
Veina nas, kao to smo uoili, pokuava kontrolirati svoje ivote do najmanjeg detalja. Imamo
vrlo sofisticirane metode za kontroliranje ivota, ustvari ba kao roditelj koji je koristio metodu
broj jedan.
Moda ste uoili neke od ovih metoda kod svojih roditelja. Roditelji su majstori pokuaja da se
ivot kontrolira. Roditelji, obino uz pomo vie financijskih sredstava nego kad su bili mlai,
pokuavaju eliminirati sve vrste nemira iz svojih ivota. Oni stvaraju rutinu komfora, pune
kue komfornim ukrasima, obloenim zahodskim koljkama, govore o stvarima koje nikog ne
ugroavaju, kako najbolje doi do... ili kako sam napraviti garau. Jedu izdanu hranu (bogatu,
prenu, peenu) i gledaju TV-programe koje oduvijek gledaju.
Ali kako njihove metode postaju sve sofisticiranije, (zapravo sve oajnije), ivot kao da se sve
vie poigrava s njihovim planovima. Netko im provali u kuu, prsnu cijevi, razbole se, blinji
ponu umirati.
Kontrolirani, "komforni" ivot nije put mudrosti i sree, bojim se. Ali to nije niti polupeeni
pokuaj kontroliranja ivota metodom broj dva.
Broj dva je usrani nain ivljenja. Onaj koji kontrolira ima barem neku energiju, neki smjer. Ali
ako pokuavate kontrolirati a niste ba u to sigurni, naprosto se koprcate na olujnom moru
ivota. Bijesni ste ali nedovoljno da se pokrenete i neto zapravo napravite.
To je put u bijedu.
Kad se ivotu prepustimo, kad kaemo jebe mi se na bilo kojoj razini, ponemo jahati na valu
ivota. Kad stavite tu salvetu na svoju glavu dogodi se nekoliko stvari:

* ponete zapravo uivati, jer igra je dobra i prestali ste joj se odupirati
* djeca vas zbog toga vole i moda e pamtiti taj dogaaj ostatak svojih ivota - bez
uobiajena roditeljskog opiranja onom to rade, prestali su to raditi prije nego to bi se
oekivalo


Dakle, oprostite to vas guram kroz metafore, posebice kad su tako bliske... ali isto je u ivotu.
Kad mu se predamo, stvari se dogode:

* ponete uivati, jer igra je dobra i prestali ste joj se odupirati
* ivot kao da voli kad mu se prestanete odupirati i sve vie vam poinje izlaziti u susret
* plima i oseka ivota tee vrlo prirodno sama od sebe. Ako udarite o neto jako runo, to
ubrzo biva prirodno nadomjeteno neim jako lijepim.

Naravno, ova druga tvrdnja e vas moda najvie zauditi. To ide protiv intuicije. Stalno nas
ue da za postizanje bilo kojeg cilja u ivotu moramo naporno raditi i tomu stremiti. Moramo
si postaviti ciljeve i njima stremiti. Moramo napraviti plan onog to nam je bitno i onda ga
uporno slijediti. Vjerujemo da ako stvarima doista ne teimo, da ih tada neemo niti dobiti.
Ali, mogue je da je upravo suprotno istina.

Ako smognemo hrabrosti i smanjimo na pritisak na stvari... ako prestanemo eljeti stvari tako
jako... prestanemo raditi tako naporno i teiti neemu toliko uporno... ako odustanemo od
nekih stvari koje su nam bitne... dogodi se neto magino:

* prirodno poinjemo dobivati ono to smo htjeli na poetku, ali bez
ikakvog napora

Sad, ovo je vrlo zen i potencijalno vrlo zbunjujue: da biste dobili to elite prvo morati
odustati od elje.
No gledajte na to ovako: bilo koji oblik udnje i tenje u sebi nosi oblik napetosti. Kad se
oslobodite udnje, nestane i napetosti. Oputanje koje tada nastupa pone privlaiti dobre
stvari u va ivot.
Vratimo se metafori o djeci: kad prestanete eljeti toliko toga vaem djetetu - da bude najbolje
u razredu, u sportu, da ide u najbolju kolu i nae najbolji posao - kad doista odustanete od
ovih udnji i ostavite vae dijete na miru, ono osjeti apsolutno slobodu.
I zaudo, taj osjeaj slobode odjednom e ga potaknuti da bude uspjeno u svemu ime god se
pone baviti. Tako ete dobiti ono to ste htjeli, upravo zato jer ste to prestali eljeti. Kad
odustanete od htijenja da sve bude kako treba, kada kaete jebe mi se, ivot e vam biti toliko
zahvalan da e vas obasuti svojim blagoslovima.
Ako se to ne dogodi molim vas piite nam na sljedeu adresu:

The University of Fuck It
Localita Cirfalco
Via Ca'Loreto, 3
61029 Urbino (PU)
Italia

- i vratit emo vam va novac.


Uinak rijei jebe mi se na vau percepciju

Ponete primjeivati ljepotu u neoekivanim
stvarima


Jeste li ikada promatrali malo dijete u igri? Sjeate se to vam se vrzmalo po glavi kad ste bili
mali? ja mogu odgovoriti potvrdno i na jedno i na drugo. Prvo zato jer imam malu djecu.
Drugo zato jer kad se doista opustim mogu se sjetiti kako mi je bilo kad sam bio mali.
Ako legnem i pogledam u modro nebo, sluajui zvuk udaljena zrakoplova, on mi neizbjeno
nosi uspomenu na djetinjstvo. Zato? Zato jer kako odrastamo prestanu nas fascinirati obine
stvari. Pa kad pokadto uivam jednostavno u svemu oko sebe, to me podsjeti na vrijeme kad
sam to esto radio: kad sam bio mali.
To ine djeca. Oni doista uspijevaju iskusiti udo postojanja. Sve im je novo i fascinantno.
Mogu uivati u umatanju poklona kao I u samom poklonu... u pipi koja curi kao i u
prekrasnom jezeru... u mirisu kie koja pada na suhi beton, kao i mirisu kruha koji se pee.
Nema pravila to je dobro a to loe, to je bolje od neeg drugog, to je vrednije. Nema
prosuivanja: stvari naprosto dolaze... veina njih je fascinantna.
Kako rastemo tako se uimo luiti, diskriminirati, filtrirati. Imamo tendenciju odbacivanja
obinih stvari u korist neobinih i izvanrednih. Ustvari, veinom smo toliko izgubljeni u
mislima o prolom i brigama o buduem da nemamo vremena cijeniti stvari oko sebe. A kada
ih i cijenimo" to su onda obino stvari za koje odrasli misle da su vrijedne: stvari od ukusa,
krasne, zanimljive, skupocjene stvari.
Negdje na tom putu osjeaj drvenog poda pod naim stopalima, zvuk putanja vode u zahodu
stana iznad nas, osjeaj vjetra na licu... sve to nestane s liste stvari koje smo cijenili: umjesto
toga, troimo puno novca na putovanja, na odlazak u kazalite ili na veeru i time treniramo
miie kojima neto cijenimo.
Kad kaemo jebe mi se svemu oko sebe onda se znaenja ponu mrviti u prah. Kako stvari koje
imaju smisla gube svoje znaenje, svijet se pone ponovo otvarati. Bez diskriminacije i
filtriranja kojima su nas uili dok smo odrastali, svaka pojedina stvar ponovno stjee potencijal
da bude cijenjena. Sve je ponovno krasno.
Ako se ovo dogodi odjednom, to moe zapravo biti gotovo doslovno razorno po nau svijest.
A upravo to se dogaa veini ljudi koji su "progledali". Kad ponemo uoavati ljepotu u
apsurdnim stvarima, pomislimo da poinjemo gubiti razum. Ili barem onakav razum koji je
nauen traiti smisao samo u ogranienom broju stvari.
Promatrajte svaki trenutak kao neto to u sebi ima beskrajni potencijal za ljepotu. Imamo
tendenciju sve svoje predrasude, svoje okolnosti i ogranienja prenositi iz prolosti u
sadanjost. A to onda saima svaki tren u neto vrlo ogranieno. Ako ostavite neke od svojih
sudova postrani i gledate na stvari kao malo dijete, poinje vas obuzimati divan osjeaj -
osjeaj olakanja pomijean s nekom vrstom udnje. Potonja raste iz vrlo dubokog dijela nas,
dijela koji se sjea kako je to bilo stalno gledati na stvari takvim oima.
Kad kaemo jebe mi se, okreemo kazaljke unazad. Odvikavamo se od znaenja i unitavamo
stvari za koje smo mislili da neto znae. Regresiramo u jedno prirodnije stanje gdje stvari
nemaju osobito znaenje, ali su prokleto divne i krasne.


S vremenom nestaje anksioznosti

Kad bilo to do ega vam je stalo krene po zlu, postajete anksiozni i stresni. U stvari, i sama
mogunost da stvari do kojih vam je stalo pou po zlu ini vas stresnim.
S obzirom na irok dijapazon stvari koje su nam bitne, postoji paklenski broj mogunosti za
anksioznost. To e vas, kao i stres, vrlo vjerojatno uiniti bolesnim. Stoga vrijedi odustati od
istih, a umjesto njih koristiti zakrpe.
Kad ponete govoriti jebe mi se stvarima, zebnja nestaje. Kasnite na posao pa ste stresni?
Kaite Jebe mi se za to" i stres odmah nestaje.
to ee kaete jebe mi se, vie shvaate da veina stvari nije zapravo toliko bitna. S
vremenom e nestati osjeaja zebnje.
Sigurno, jo uvijek e vas neke stvari brinuti. Ali takav je ivot. Briga u pravom kontekstu
moe biti korisna reakcija. Ako vozite niz seosku cestu i na zavoju na vas naleti slon, dobro je
osjetiti se malo anksiozno. Va adrenalin poet e pumpati, pruajui vam itav niz posebnih
moi i tako vam pomoi da se s opasnou od slona u naletu uspjeno nosite.
Ako adrenalin nije dovoljan, a jedini mogui scenarij je biti smrvljen od strane navedenoga
slona, barem prije kraja svakako nastojte rei: jebe mi se.
Moda e to vonju na nebo uiniti malo lakom. Naravno, sve ovisi o stupnju vjere, pa biste
tako zbog same uporabe rijei jebe mi se" moda mogli, po nekim vjerovanjima, zavriti u
paklu.


Vai pogledi se mijenjaju postajui manje rigidni

Uvijek sam pomalo alio politiare. Netko mora, zar ne? Vjeruju da moraju rijeiti svaki
problem ispod sunca - teka stvar sama po sebi -as time su onda zaglavili ostatak svojih ivota.
Tijekom cijele politike karijere ima vrlo malo mjesta za manevriranja. Svaka promjena stava
se obino kritizira kao kretanje u suprotnom smjeru. Dobro, sve dok ne ugroavam druge aute
u prometu, ja sam za kretanje u suprotnom smjeru. Ako ste krenuli u pogrenom smjeru,
mnogo je bolje pritisnuti konice, zakripati gumama i okrenuti u suprotnom smjeru kako to
ve ine u amerikim filmovima.
Nikad neete uti politiara kako kae: "Gledajte, doista sam o ovome promislio i shvatio da
sam bio potpuna budala. Sad o istoj stvari mislim upravo obrnuto nego ranije. ao mi je."
Zajedno s naom bjesomunom akumulacijom znaenja, takoer akumuliramo i poglede na
stvari. A ovi imaju tendenciju postati fiksni kako starimo. Pogledi, naravno, dolaze u svim
oblicima i veliinama, ali jo uvijek su samo pogledi.
Moda imate stavove o velikim temama: nitko ne bi trebao biti gladan, ne bi trebalo biti
politikog proganjanja, treba se nuklearno razoruati. Kao i o malim temama: Sue na kraju
ulice bi trebala izbaciti Micka na ulicu nakon to je petljao s Mandy; radnja na uglu morala bi
ponovno prodavati onu staru okoladu; nova cura na veernjim vijestima ne bi trebala nositi
tako kratke suknje.
Ali to su jo uvijek samo vai pogledi. Svi pogledi vezani su uz neto to je bitno. Kad ponete
govoriti jebe mi se, stvari ponu znaiti manje a vi ponete gubiti svoje omiljene poglede.
Konano, kad nita ne bi imalo znaenja onda uope ne bismo imali nikakve stavove! Ne
bismo imali nikakvu poziciju, nikakav stav, nikakav argument. Naprosto bismo reagirali na
stvari kako dolaze: potpuno svjee i bez predrasuda.
Kad stvari ponu manje znaiti, vai stavovi mogu se promijeniti. Zacijelo e postati manje
rigidni.
Ljudi koji kau jebe mi se, mogu odjednom prei s vegetarijanstva na mesoderstvo, od
aktivista postati pasivisti, od pacifista apatisti. Pa ako sam par ovih rijei i izmislio, isto zbog
ritma, hej, jebe mi se.
Neko sam vjerovao da engleski jezik treba korektno rabiti, da ne valja poeti reenicu
veznicima ,,i" ili "ali", na primjer. No, jednog sam dana rekao jebe mi se. Sada poinjem svaku
drugu reenicu s veznicima. Koristim jebemu i jebe mi se u svakoj drugoj rijei, i jo izmiljam
nove otkvaene rijei.
Neko sam imao unaprijed spremno miljenje o svemu. Tuno je priznati, no kad bi
politiarima postavljali pitanja na radiju ili televiziji, zamiljao sam to bih ja odgovorio da
sam na njihovom mjestu. Danas je moj jedini pogled ono to moje oi vide u ovome trenutku.


Izgubiti nit radnje


Ne, ne mislim da ete poandrcati. Naravno moda i hoete, ali ako i neete moda e se vaoj
okolini tako uiniti. Evo to mislim pod gubitkom niti radnje:
Zamislimo svoj ivot kao film. Njegova radnja" je ono to ste u ovom trenutku prilino dobro
osmislili ili barem tako mislite:

* imate dobru predodbu kako e glavni lik, tj. vi reagirati u odreenim okolnostima
* znate to se zbilo ranije i vie-manje vam je to razumljivo
* prepoznajete poprite svake scene
* imate prilino dobre predodbe o tome to bi se trebalo dogoditi u nastavku filma
* imate jasnu predodbu o njegovu poetku, sredini i kraju


Kad kaete jebe mi se stvarima, sve se nekako umeka i zamuti. Film sve vie pone podsjeati
na francuske filmove 1960-ih. Francuski ste zaboravili pa ne razumijete dijalog, titlovi se ine
nekako premalenima s mjesta na kojem ve sjedite. Tonije, dogaa se sljedee:

* s obzirom na to da se pravila uruavaju, postaje sve manje jasno to e on ili ona, glavni
lik, tj. vi, uiniti u datim okolnostima
* znaenje onoga to se dogodilo ranije postaje manje jasno i vaa prolost postaje nekako
manje kompaktna
* poprite svake scene odjednom postane ogromno i puno mogunosti, dok ste ranije vidjeli
jedino ono to ste htjeli vidjeti
* planirate sve manje i manje; moda izgubite osjeaj svrhe, uvidjevi da va ivot moe
krenuti u bilo kojem od bezbrojnih smjerova
* vaa percepcija vremena se pomakne i shvatite da postoji jedino srednji dio radnje: tj. ovaj
trenutak vae egzistencije.


Uinak na vae tijelo nakon
to ste rekli jebe mi se

Ono postaje meke


Napeto raspoloenje odraava se u tijelu. Kad se opustite, kaete jebe mi se, ponete oputati
napetost u svome tijelu.
Ponite s jednom stvari. Neka to bude neto to vas danas brine. Sigurno ne morate puno
tragati. Duboko udahnite, pomislite na brigu, kako vas ini napetima. Zatim, dok izdiete,
recite jebe mi se i osjetite kako se vae tijelo oputa. Ponovite.
Ako se ovo dogodi s jednom stvari u vaem ivotu, zamislite to bi se dogodilo kad biste to
mogli primijeniti na itav dijapazon stvari. Doista, kaete li jebe mi se, vae e se tijelo opustiti.
Moda isprva to neete zamijetiti, ali doista e biti tako. U stvari, drugi e to primijetiti prije
vas. Vae lice e postati meke, ljudi e moda rei da izgledate mladoliko. Vrat i ramena e se
opustiti, tako da vie neete imati glavobolje, ili bol u tim dijelovima tijela. Svi vai miii e se
opustiti i osjeati ete se snaniji.
Dok se vae tijelo oputa, ulovit ete se kako naprosto oputeno sjedite i uivate u ovim
tjelesnim osjeajima. Jedan od njih e biti chi.


Va chi tee

to ee kaete jebe mi se, vie ete se opustiti i neometanije e tei va chi. Zapamtite, chi je
ivotna sila koja tee kroz vas. Osjetit ete ga kao kakljanje i toplinu ili magnetsku energiju.
Ako ne poznajete taj osjeaj, vrijeme je da nauite svirati energetsku harmoniku. Na glavu
stavite svoju energetsku beretku, najedite se energetskog enjaka, podignite svoju energetsku
harmoniku.
Ona uiva kad je svirate lagano, vrlo lagano. Vae su ruke rairene i dre harmoniku.
Primaknite ruke. Bez dodira, samo ih polako primaknite. Kad stignu vrlo blizu, ponite
ponovno otvarati harmoniku. Nastavite s vjebom. Zatvorite oi i usredotoite se na osjeaj
izmeu svojih ruku.
Najvanije je opustiti se. Ramena, ruke. Ako ne uspijete danas, odmorite se i pokuajte sutra.
Ali ono to ete poeti osjeati danas ili sutra, to je chi. To je klju vaeg zdravlja.
Volim raditi s chijem jer ima najjednostavnije naelo: to se vie opustite, vie osjetite.
Nije nuno uiti komplicirane tehnike ili poi od poetnikih preko naprednih do najviih
stupnjeva. Ne, samo treba upamtiti sljedee: to se vie opustite, to ete vie osjetiti.
Kad kaemo jebe mi se bilo emu, oputajui napetost u tijelu omoguujemo protok chija.


Vae tijelo e ponovno nai ravnoteu

Svaka napetost u tijelu stvara energetsku neravnoteu.
Prema kineskoj medicini, ivotna energija, chi, kola u nama kroz meridijane koji odgovaraju
raznim organima u tijelu. Ako stvarate tjelesnu napetost u nekoj od zona, blokirate energiju to
ima uinak na odreeni sustav unutranjih organa.
Zamislite se na poslu. Moda ste cijeli dan pogrbljeni nad kompjutorom, cijeli dan optereeni
raznim brigama. Samo grbljenje stvara napetost u ramenima, vratu i u leima. Povrh svega
toga, brige dodaju napetost. Tako provodite sate.
Sva ta napetost blokira vitalni protok energije kroz vae tijelo. Ponete osjeati neravnoteu.
Energetska neravnotea utjee na vae emocije i zdravlje.
Kad god kaete jebe mi se i malo opustite ono to je ranije bilo napeto, energija e potei dok je
ranije bila blokirana. Va energetski sustav ponovno nalazi svoju ravnoteu.


Nestat e bolesti

S obzirom na to da bolesti nastaju zbog energetske neravnotee, povratak ravnotee dovest e
do oslobaanja od bolesti.
To se dogaa s akupunkturom. Igle se stave u toke gdje je energija blokirana i, tras bum, ona
ponovno tee.
Ako se dovoljno opustite, imat ete isti takav uinak.
Kad kaete jebe mi se neemu, to je poput ispravno ubodene igle u vaem tijelu. Osjetit ete se
bolje, imat ete vie energije u tradicionalnom smislu, a ne chi energije. Trebat e vam moda
manje odmora, manje hrane. Bolest e se povui.


ivjet ete dulje

Uinak oputanja je, konano, produetak vaeg ivota. (Naravno, izuzimajui velike nesree
koje ga mogu naglo skratiti).
Kaete li jebe mi se velikom podruju napetosti u vaem ivotu, poveat ete broj godina koje
ete provesti na ovom planetu. im se potpuno opustite, usporit ete proces starenja. Ako se
moete opustiti doista duboko, onda moete i obrnuti proces starenja.
Vjerovali ili ne, to vam ivot manje predstavlja to vie od njega dobivate.



5
Formula jebe mi se"



Rijei jebe mi se dovoljne su da svakom ovjeku pomognu srediti ivot (uostalom, rije je o
najuzvienijem duhovnom putu). Oputanjem i preputanjem moete razrijeiti bilo koji
problem, jednostavan in oputanja uinkovitiji je od bilo kojeg oblika joge ili tai chija. Istina je,
dodue, da je na um sklon oslanjati se na formule: neto za to se moemo zakvaiti, poneto
nauiti i osjetiti da radimo neto korisno za sebe. Dakle, dobrodoli do formule jebe mi se".
Formule bez formule.
To je formula koja uzima poze iz ivota (npr. pozu zavaljenosti na kauu dok se gleda telka),
malo ih modificira, doda trunak osvijetenosti (svijest o tome to zapravo radite) i veliku licu
relaksacije - sjajan recept koji e nam biti od nevjerojatne pomoi. Ovdje su precizno iznesene
dobrobiti svake od ovih poza, tako da je pred nama jo puno toga to moramo provakati.


Korijeni formule jebe mi se

Formula jebe mi se" je oblik Chi Kunga, kao to je i Tai Chi oblik Chi Kunga. Da pojasnim.
Chi Kung je kineska vjeba za obnavljanje energije, a doslovce znai ovladavanje energijom".
Dakle, svaki put kad svjesno vjebate ovladavanje energijom, vi radite Chi Kung. Ako negdje
sjedite i itate ovu knjigu, kad opustite svoje tijelo i zamislite kako chi tee kroz vae ruke,
onda radite Chi Kung.
To je ono zbog ega volim taj pristup. Ne morate ii na teaj, ne morate itati nikakve knjige,
ne morate uiti komplicirane formule, naprosto moete raditi Chi Kung bilo gdje. Mislim,
moete ako elite. Godinama sam pohaao teajeve, itao mnogo knjiga, uio komplicirane
poze, dakle samo naprijed ako vam se to svia. Ali neete stii bre do cilja ako radite sve te
stvari. ak vam jamim da ete bre stei vie energije koristei formulu jebe mi se" nego
vjebajui Tai Chi.
Da, Tai Chi je oblik Chi Kunga. Vjerojatno njegov najpoznatiji oblik. To je oblik gibanja tipian
za Chi Kung: pokreti su vrlo spori, namijenjeni uspostavljanju ravnotee u energetskim
sustavima naeg tijela. Problem je meutim u tome da Tai Chi zahtijeva puno vremena da bi se
pravilno nauio pa e proi i nekoliko godina kako biste nauili najosnovnije pokrete. A to je
prije nego to ponete uiti dubinsko ovladavanje energijom. Volim Tai Chi. Drago mi je da
sam ga dugo vjebao. Danas vjerujem da to vie ne bih mogao.
Obrazac jebe mi se" je za one koji ele osjetiti dobrobiti Chi Kunga bez napora. Uzgred, to je
izrazito taoistiki pristup: utroiti minimalan napor za maksimalan uinak.
Dakle, to je formula koja zahtijeva najmanje napora: jebe mi se. Kao i kad vjebate Ta i Chi,
kad proete" kroz itavu pozu, va cijeli energetski sustav bit e proien. Ako to radite
svakodnevno, mjesec dana, primijetit ete duboke koristi: bit ete oputeni sve vrijeme, bolje
ete spavati, imati uravnoteen apetit, a ako ste bili bolesti, bolest e se poeti povlaiti.
Kao i sve povezano s formulom jebe mi se, ni ovu vjebu nemojte shvaati isuvie ozbiljno niti
se vezati za bilo koju od moguih koristi. Vjebajte zbog osjeaja energije u svojem tijelu, i zato
jer ste jedan od prvih koji prakticiraju jednu novu svijetom rairenu energetsku vjebu.


Vjeba

Zamisao je da formulu jebe mi se uinite sastavnim dijelom vaeg uobiajenog dana. Svaka
poza je zasnovana na neemu to ve poznajete, samo morate napraviti malu preinaku u vaoj
pozi: primjerice, vaa stopala trebaju biti paralelna jedno s drugim, a vaa koljena lagano
savinuta; valja disati svjesno i postati svjestan svojeg chija i, gle, ve vjebate obrasce jebe mi
se".
Dakle, svakodnevna vjeba je vana ako elite poeti jaati svoj chi. Ako vam se danas ne da
vjebati, ljenugo, onda probajte sutra, jebe mi se.


Disanje

Disanje je od vitalna znaaja za sve poze i pokrete. Inae moete umrijeti, a to nikako ne
elimo, zar ne?
Valja poeti vjebati disanje iz trbuha. Iz trbuha? Da, disanje iz trbuha, stari moj. Ako gledate
bebu dok die, primijetit ete da se pri udisaju njezin trbuh podigne. Pri izdisaju on se spusti.
To je prirodan nain disanja.
Iz nekog razloga, u odreenom razdoblju naeg djetinjstva, vjerojatno kad se neeg jako
uplaimo, ponemo disati uglavnom iz prsa. Ako promatrate veinu odraslih dok diu,
njihova se prsa diu i sputaju a nita se ne dogaa s njihovim trbusima. Takvo disanje je
moda jako korisno u posebnim sluajevima, ali nije u svakodnevnom ivotu. To je povran
dah, a povran dah znai povran ivot.
Ako elite ivjeti dublje, morate disati dublje. Dakle, uvuci-te dah do svojeg trbuha. Pokuajte
sada udahniti i pritom izbaciti van trbune miie. Zamislite da u trbuhu imate balon i svaki
put ga morate napuhati sa svakim udisajem. Zatim balon ispuite sa svakim izdisajem.
Vjebe pravilnog disanja mogu vam promijeniti ivot. Ve i sama promjena od povrnog
prsnog disanja do dubokog trbunog moe imati ogromne fizioloke uinke. Punit ete plua
uinkovitije (s prsnim disanjem nikad neete napuniti vie od dvije treine plua). Dakle,
primate vie kisika (glavno gorivo vaeg tijela). Novi nain gibanja vae dijafragme (ona se
potisne duboko pri udisaju umjesto da se lagano podigne), omoguuje snanu masau svih
unutarnjih organa. Oni time dobiju priljev krvi, blagotvoran poput toplog tua. itav sustav
unutarnjih organa dobiva takoer dobru masau, uinkovitije pruajui vaem tijelu to mu
treba, kao i rjeavajui se onoga to mu ne treba.
Druga dobra stvar glede disanja trbuhom je ta da morate odbaciti svoju sujetu (plitko) jer ako
pravilno diete trbuhom, on e se napuhati do veliine Buddhina trbuha (a on ima velik
trbuh). Moete nadomjestiti dio svoje sujete prihvaenjem stvari (duboko) i uivati u osjeaju
zdravlja te oputanja koje donosi ta vrsta disanja.
Moda ete morati prestati nositi remen i zamijeniti ga neim elastinijim tako da se trbuh
moe neometano gibati.


Kako se poveava razina chija

to svjesnije radite sa svojim chijem, on se sve vie poveava u vaem tijelu. Zamislite da
svakoga dana svjesne vjebe s chijem stavite jednu kovanicu u svoju staklenku. S vremenom se
ona zaista napuni. Ali o ovoj staklenci brigu vodi jedan izvrstan menader. U ovom trenutku
on se brine da dobivate do 200 posto povrata na vau investiciju. S obzirom na to da
reinvestirate sav svoj profit, a da glavnica prua dodatnu godinju dividendu, ba vam sve ide
lijepo od ruke. Zamislite koliko ete biti bogati za nekoliko godina. Eto, tako funkcionira chi.
Kinezi kau: Prvo um, zatim chi, zatim krvotok." (Samo to to kau na kineskom, a kako bi
drugaije.) Saeto ali istinito.
Kad pomislite na dio svojeg tijela, na primjer dlan, onuda pone tei chi. A kad pone tei chi,
krvotok slijedi.
Zato je vjebanje chija (Chi Kung) tako mona stvar: imate sve koristi od balansiranja svojeg
energetskog sustava ali i dodatne tjelesne beneficije protoka krvi.



Sjedee poze s naslonom

Drati guje jaje

Da biste zauzeli ovu osnovnu pozu, zavalite se na kauu kao da gledate telku. Ustvari, gledajte
ako to ba elite.

Neka vaa stopala budu poloena ravno na podu, razmaknuta u irini ramena, kima
oputena i glava usmjerena naprijed (ne nagore). Opustite eljust i stavite vrh jezika na nepce,
neposredno iza gornjih zubi. Poloite ruke na trbuh, jednu preko druge. Ako ste mukarac,
prvo poloite lijevu ruku onda oputeno preko nje stavite desnu. Ako ste ena, onda prvo
poloite desnu ruku preko trbuha. Donja ruka bi trebala biti poloena tako da korijen palca
udobno poiva na pupku.
Sporo diite. Ponite osjeati kolanje chija.


Dobrobiti ove poze

U ovoj pozi usmjeravate chi u dan tien ili vae glavno spremite energije u tijelu. To oivljava
tijelo i osnovna je vjeba na kojoj bi trebalo graditi sve druge vjebe. Ako elite vjebati samo
jednu vjebu onda neka to bude ova, jer je ona blagotvorna za bubrege i umanjuje anksioznost.



Paun iri svoja krila

Kao i ranije, zauzmite osnovnu pozu na kauu. Sklopite ruke iza glave i postavite paleve
malo ispod zatiljka, tj. na koati greben pri dnu lubanje. Koristite palce za masau ovog
podruja. Diite sporo i u ovoj pozi. Osjetite kako poinje cirkulirati chi.


Dobrobiti ove poze

Protezanje ruku tonificira srani meridijan - osjetit ete se sretniji ve tijekom prve minute. Kad
gurnete unatrag ramena otvorit e vam se plua i to e vam omoguiti dublje disanje, kao i
osloboanje zastoja u cirkuliranju chija. Masiranjem stranjeg dijela glave stimulirat ete
akupunkturnu toku fengchi - odlino za smanjivanje stresa, glavobolje i onih problema.


Dranje svetog luka

Zauzmite osnovnu pozu na kauu (kao ranije). Prekriite lijevu noge preko desne; neka lijevi
lanak lagano poiva na vrhu bedra vae desne noge. Uhvatite lanak lijeve noge desnom
rukom, a lijevu ruku spustite na jastuk pokraj vas s dlanom okrenutim nagore. Diite sporo i
osjetit ete
kako chi cirkulira. Kad osjetite puni uinak ove poze promijenite nogu.


Dobrobiti ove poze

Lagano istezanje ubrzava protok energije u nogama i oivljava nemirne, umorne noge.
Meridijan ui i yin-kanali u vaim nogama su isprueni, to utjee na mentalnu jasnou i
kreativnost. Ako elite jasnou u svakoj situaciji ili da biste dobili ideju za neto, zauzmite ovu
pozu. Privucite lanak blie preponama i pojaajte korist.



Ubijen zmajevom vatrom

Zauzmite osnovnu pozu na kauu (kao i prije). Neka ruke slobodno i oputeno padaju s obje
strane tijela, s dlanovima okrenutim prema gore. Zamislite da vas je doista ubio zmaj i da sad
beivotno leite. Osjetite teinu svojeg beivotnog tijela na kauu. Odlina poza za kraj prvog
dijela vjebe, kao to je smrt dobar nain da se okona ivot.
Zamislite da je zmaj jo tamo i da na vas die vatru. Zamislite ju kao precizno usmjerenu. Prvo,
zmaj usmjeri vatru na vae srce. Osjetite toplinu i snagu kako ulaze u srce. Zmaj zatim
usmjerava vatru u va solarni pleksus. Osjetite toplinu i snagu u ovoj osjetljivoj toci. Na kraju,
on pue vatru u va trbuh, va dan tien. Osjetite toplinu i snagu kako prodiru u va dan tien,
taj primarni energetski centar vaeg cijelog bia.

Dobrobiti ove poze

Poetna poza doputa da chi potone u vae tijelo. To e vas prizemljiti. Odmah ete se osjetiti
mirniji, manje uplaeni, spremni da prihvatite ivot a ne da ga se bojite.

Zmajev oganj je vrlo mona tehnika iscjeljenja. Energija ulazi u vae tijelo i odlazi gdje je
potrebna, ne samo u toku gdje je ula. Vae srce ima koristi (radost), kao i va solarni pleksus
(otvorenost) i va dan tien (usredotoenost i energija). Energija se zatim iri u sva podruja
energetske neravnotee u tijelu.
U kineskoj medicini ova tri podruja su ekvivalent trostrukom gorioniku koji valja proistiti da
bismo imali uravnoteeni protok energije kroz tijelo. Vjebajui, osjetite kako se energija kree
spiralno kroz vae tijelo.


Sjedee uspravne poze

Zlatne ruke

Zauzmite osnovnu sjedeu pozu na bilo kojem stolcu gdje vaa lea mogu biti uspravna a
stopala ostati ravno na podu. Neka stopala budu razdvojena oko jedan pedalj, paralelna, to
znai da prsti nisu okrenuti prema unutra niti prema van. Sjedite udobno oslonjeni na
stranjicu bez naslanjanja na stolac. Zamislite zlatnu nit vezanu za vae tjeme koja podie vau
glavu, ispravljajui vam kimu. Povlaenjem zlatne niti brada e vam se lagano spustiti.
Budite svjesni postojanja dvije suprotno usmjerene sile u vaem tijelu. Zamislite vjealicu na
sipki. Na njoj visi svilena haljina. Va kostur je vjealica. Kao to je haljina objeena kukom o
ipku (sila koja vue navie) tako ste vi objeeni o zlatnu nit (sila koja vue navie). Sve drugo
u vaem tijelu moe biti poput svilene haljine koja visi s vrste podloge vjealice (sila koja vue
dolje). Svi miii, koa, unutarnji organi, itava ta oputena masa moe jednostavno potonuti
nadolje (sila koja vue dolje). Osjetite kako se preputate i poinjete tonuti. Pritom stavite vrh
svojeg jezika lagano iza gornjeg zubala, dodirujui nepce.
Ovo je sjedea poza. Sad naprosto radite razne pokrete svojim rukama.
Za vrijeme vjebe nazvane zlatne ruke" neka vam ruke oputeno vise postrance. Od ramena
nadolje ne bi smjelo biti nikakvog otpora niti napetosti u miiima. Sporo diite i poet ete
osjeati kako vam se chi skuplja u rukama. To je zlatni chi pa otuda i zlatne ruke".

Dobrobiti ove poze

Istezanje kraljenice otvorit e vani kanal du, te nam pomoi da ostanemo ivahni i puni
energije. Porast chija osnait e tijelo, dok e se um smiriti.
Osjetit ete kako se snaan chi skuplja u vaim rukama, a to e vam ujedno pospjeiti
cirkulaciju.
Moete poveati korist za svoje bubrege trljajui ih dlanovima ispunjenim chijem, prije nego
to krenete na sljedeu pozu.


Majmun eka lea

Zauzmite sjedeu pozu (kao ranije). Dok vam lijeva ruka poiva u krilu, stavite desnu iza
svojeg desnog ramena kao da ete poeati lea. U stvari moete poeti trljati lea prstima.
Trljajte obje strane: palcem jednu stranu, a kaiprstom suprotnu.
Opustite se i polagano diite u ovoj pozi. Moete nastaviti trljati kraljenicu ili naprosto
odmarati ruku na leima. Kad osjetite da eh; tee i spremni ste nastaviti, uinite isto, ali sad s
lijevom rukom.

Dobrobiti ove poze

Ova poza proiruje meridijan srca, smiruje um i omoguuje masau meridijana ui, to
naposljetku potie vitalnu energiju bubrega i pomae da vam ojaaju lea. Nije loe za malo
trljanja.


Tigrove ape

Zauzmite sjedeu pozu (kao ranije). Pustite da vam ruke poivaju u krilu s dlanovima
okrenutim nagore. Neka budu sasvim oputene. Diite sporo i poet ete osjeati kako chi tee
kroz vae dlanove. Osjeat ete kakljanje, njeno i blago, poput mekanih tigrovih apa.

Dobrobiti me poze

U ovoj pozi moemo provesti puno vremena. Sjajna poza za meditaciju. Va um e se smiriti, a
stresne misli nestati. Usredotoenost na disanje ojaava vam plua i pojaava chi u cijelom
tijelu. Usredotoenost na dlanove stimulira kljunu toku laogong. Moete ak pokuati disati
kroz dlanove: usisajte chi pri udisanju kroz ove ulaze chija, isputajui ustajali chi pri izdisaju.
Ili naprosto mirno sjedite i primijetit ete kako vae ruke postaju tople.



Stajae poze

Ratnik kop se odmara

Stajae poze su odline dok neto ekate, bilo da je to metro ili autobus ili va partner koji se
treba pojaviti u kafiu; savrena stvar za vrijeme dok naprosto stojite na mjestu.
Zauzmite osnovnu stajau pozu: vaa stopala bi trebala biti razmaknuta u irini ramena.
Stopala su paralelna, palevi nisu okrenuti prema van niti prema unutra. Ako elite biti vrlo
precizni, povucite crtu od sredine pete do sredine prstiju - to su onda crte koje moraju biti
paralelne jedna drugoj.
Koljena neka budu lagano povijena. to ih vie povijete to ete proizvesti jai chi... ali onda e
vam biti malo tee stajati. Stoga, na poetku, samo ih lagano povijte.
Zatim morate uvui rep". To znai, izbacite stranjicu a zatim je uvucite unutra. Time ste
uvukli rep. Isprva udan osjeaj, ali kao i s itavom pozom, nakon malo vremena priviknut
ete se. Uinak ovakvog stajanja, s uvuenim repom, bit e kao da ste oslonjeni o rub barske
stolice. Fiziki uinak stajanja s uvuenim repom je ispravljanje kime i pravilno i puno disanje
trbuhom.
Sada krenimo prema glavi. Zamislite zlatnu nit o kojoj vaa glava visi ovjeena o tjeme. To e
vam dopustiti da lagano opustite eljust. Neka vrh vaeg jezika dodirne nepce, odmah iza
gornje eljusti.
Ako ovo zvui pomalo komplicirano i udno, samo da bi se stajalo u mjestu, uskoro ete se na
to naviknuti jer svaka uputa ima svoje razloge (u koje sad neu ulaziti jer ne elim da mislite
kako je sve jo kompliciranije nego to zapravo jest). Morate mi naprosto vjerovati.
Dok ovako stojite, praktiki ste zauzeli pozu stojeeg ratnika. Samo morate staviti ruke u
depove. Ako ih nemate pravite se da imate te naprosto prislonite dlanove uz svoje tijelo.
Odmorite se u ovoj pozi. Diite sporo i duboko. S obzirom na to da je rije o posebnoj pozi,
budite svjesni onih dijelova tijela koji se osjeaju nelagodno i naprosto ih opustite. Vano je, na
poetku, da se nastavite oputati, nadajui se da e metro, bus ili va prijatelj kasniti zato jer je
sjajno ovako stajati i oputati se.


Dobrobiti ove poze

Ova poza, kao sve druge stajae poze koje su sr veine Chi Kung vjebi, uvelike oivljava va
energetski sustav. Nakon kratkog vremena osjetit ete duboki spokoj koji moe potrajati cijeli
dan, ili barem dok se vozite metroom ili busom u drutvu svojeg prijatelja.


Zagrijavanje nebeskog globusa

Zauzmite stajau pozu (kao ranije), a potom stavite ruke u depove jakne. Ako nemate jaknu,
ili trenirku s depom u sredini, zamislite da imate, i stavite ruke preko trbuha s obje strane
pupka.
Duboko diite u trbuh. Osjetite chi kako se nakuplja u vaem trbuhu. To e biti uglavnom
senzacija poveane topline u trbuhu, ispod vaih ruku. Nebeski globus je dan tien, sjedite
vaeg energetskog sustava. S ovom pozom vi ga doista zagrijavate.
Ovo je jedna od mojih omiljenih poza. Kupujem veste i trenirke s depovima iznad trbuha
samo da ovo mogu raditi kad god mi se za to ukae prilika.

Dobrobiti ove poze

Va um e se smiriti i stresne misli e nestati. Ojaat ete chi u vaem dan tienu (upamtite, to je
strojarnica vaeg energetskog sustava). To e pomoi u proiavanju i pospjeivanju krvotoka
u tijelu, a to je posebice korisno za menstrualne i reproduktivne funkcije u ena. Deki, ako vas
ovo ljuti (jer vi naravno elite koristi i za sebe), onda upamtite, ova vjeba takoer stimulira
chi jetre, to e umiriti bilo kakvu ljutnju koju osjetite.


Primanje mnotva darova

Zauzmite stajau pozu (kao ranije). Neka ruke oputeno vise sa strane s dlanovima okrenutim
prema naprijed. Neka ruke ostanu oputene. Dok diete osjetit ete kako chi tee u vae ruke.
Ova poza otvara vas prihvaanju energije zemlje i neba. Primite sve darove koji vam dolaze
ususret: relaksacija, inspiracija, iscjeljenje.

Dobrobiti ove poze

Ovo je moda najnepredvidljivija od svih poza. Moda osjetite svaki puta neto drugo. Moda
osjetite razliite senzacije i iskusite razliita stanja svijesti. To je najotvorenija poza, stoga
otvorite se prema onome to vam zatreba u danom trenutku. Naprosto ostanite otvoreni i
oekujte mnotvo darova.
Zauzmite stajau pozu (kao ranije). Sklopite ruke iza lea: jedna ruka podrava drugu dok su
palevi meusobno uklijeteni. Bez sumnje vidjeli ste starije ljude kako stoje ili eu u ovoj
poziciji (zadovoljna izgleda). A to je, doista,

Sova


klju duga ivota. Naprosto oboavam stajati u ovoj pozi i zuriti u lijepe prizore ili loe ljude.
Kad naokolo etam u ovoj pozi, odmah se osjetim spokojno.


Dobrobiti ove poze

Vae ruke njeno dodiruju bubrege to je vrlo blagotvorno za njihovu
energiju. Upamtite, bubrezi su vitalna sr tijela, zato o njima valja voditi osobitu brigu.
Ispruene ruke potaknut e meridijane yanga, te pomoi zagrijati tijelo.
Sve u vezi s ovom pozom je umirujue i ublaujue.



Pokretne poze

Penjanje bijelim planinama


Na Zapadu poznato i kao pranje zubiju. Paljivo pranje zubi je doista sjajna vjeba. Uglavnom
zato to o ovoj dvostrukoj dnevnoj aktivnosti tako rijetko mislimo. Obavljamo je mislei o
neem to moramo uiniti kasnije.
A moe biti tako divna vjeba promiljenosti i svijesti. Pristupite joj kao bilo kojoj jebe mi se
pozi: koljena su malo pognuta, budite sasvim oputeni, usredotoeni na disanje. Zatim doista
osjetite kako je to prati zube. Primijetite okus paste za zube, rad etkice na desnima, to u
meuvremenu radi va jezik.

Dobrobiti ove poze

Razina vae dentalne higijene e se u asu poboljati jer ete zube prati temeljitije i s vie
panje. Uzmite pastu s pepermintom i moete uveati koristi, s obzirom na to da on stimulira
chi u tijelu. Meridijan trbuha je stimuliran, dakle brinui o zubima brinete se i o trbuhu. Ako tu
i tamo zakrguete zubima, na taj nain stimulirate vitalni sustav bubrega, inae prvu rtvu
stresa i umora.


Skok u plitko Jezero

Na Zapadu poznatije kao pranje posuda. Poput penjanja bijelim planinama, i skok u plitko
jezero je jedna krasna vjeba u promiljenosti. Dok je pranje zubiju brza i automatska radnja,
pranje posua traje dulje, obino je i malo napornije. Nastojimo ga obaviti to bre moemo
pokuavajui si pritom to uinkovitije odvui panju od toga to radimo (na primjer, sluajui
radio), te jedva ekamo da se itava ta dosadna epizoda okona. Umjesto takvog pristupa
trebali bismo se to jae usredotoiti na tu aktivnost.
Promiljen znai biti paljiv i usredotoen na to to upravo radite. Umjesto da pokuavate ne
misliti o tome to upravo radite, trebali biste to obavljati to promiljenije. Usredotoite se na
sadanji trenutak (a ne, kao obino, na prolost ili budunost), na sadanji prostor, na samu
aktivnost.
Nisam prvi koji e sapunjavi svijet pranja posua iskoristiti kao vjebu u promiljenosti i
meditaciji. Budisti su sjekli drva, nosili vodu i prali Ikeine zdjele od pamtivijeka.
Dakle koristite iskustvo jebe mi se meditacije da se opustite i ponite s pranjem. Opustite noge
i ruke. Usredotoite se na iskustvo pranja posua: primijetite osjeaj tople vode (naravno da je
topla, pametnjakoviu), zvukove posuda koje se dodiruju, ljepotu svjetla koje se prelama u
mjehuriima sapunice.
Moda vam bude teko odoljeti tom iskustvu nakon nekoliko pranja. Poet ete se dobrovoljno
prijavljivati za pranje posua. Time ete zaraditi mnogo pluseva kod svojih partnera, prijatelja
i roaka. Moda ete zaraditi malo grublje ruke, zato si nabavite dobru zatitnu kremu.

Dobrobiti ove poze

Promiljenost koju ete razviti ovom vjebom vjerojatno e vam koristiti i u ostalim aspektima
vaeg ivota: pomak u vaoj percepciji i stanju svijesti mogao bi vam promijeniti itav ivot.
Stavljanje ruku u toplu vodu potie stvaranje chija u vitalnim meridijanima uzdu ruke odakle
protjee u svaki prst na ruci. Ti vitalni meridijani ukljuuju meridijan srca (bit ete sretniji),
meridijan perikardiuma (bit ete otvoreniji), i meridijan plua (bit ete slobodniji).
Uf, kad nam daju da im operemo sue, trebali bi nam naplaivati, zar ne?



Postkoitalnl dim


Uini je bilo lijepo

Hvala najljepa. Intimno iskustvo s vama je skoro okonano, ali uivao sam. Bilo mi je lijepo i
to je zapravo jedino bitno (naravno, moj se izdava nee s ovim sloili). Istina je da kad radimo
ono to nam se svia (osim naravno aktivnosti tipa serijskih ubojstava), ne udovoljavamo
samo sebi, ve i drugima. Na kraju svi elimo raditi ba ono to nam se, k vragu, hoe. A oni
koji ive svoje ivote na taj nain obino nas inspiriraju (ili nas doista razbjesne ako smo kruti i
konvencionalni).
To je sutina pristupa jebe mi se. Pljunuti u lice obvezama, oekivanjima, pravilima i regulama.
Rei jebe mi se i krenuti svojim putem.
Dakle, molim vas, sklopite ovu knjigu i krenite svojim putem.


Zbog ega je jebe mi se najuzvieniji duhovni put (isto u sluaja da
niste obraali panju a elite imati temu za avrljanje u kafiu)


ivot je duhovan. ivot naprosto tee. Niti osuuje niti kritizira. Ne odupire se onomu to jest.
ivot jest.

ivot je mekoa i oputenost. Odupiranje ivotu znai tvrdou i napetost.
Jebe mi se je kretanje od napetosti u bilo kojem obliku do relaksacije u svakom pogledu.
Jebe mi se je najprofaniji nain za iskazivanje najdublje istine: kada se opustimo i jednostavno
prepustimo tijeku ivota, tada emo osjetiti osjeaj apsolutne slobode.
Dakle, jebe mi se je stoga i najuzvieniji duhovni put.
(OK, dobro, nee moda biti tako lako sve ovo rei u kafiu... ali barem promrsite koju rije i
recite: Life is life, ovjee", a zatim: Volim te, prijatelju, doista te volim"... time ete gotovo
posve pogoditi u bit.)


Htio bih vas ponovno vidjeti (ako se slaete)

Da, uivao sam i htio bih vas ponovno susresti. Mislim da se dobro slaemo, zar ne? Zato,
valja to ponoviti.
Kao neki okvirni dogovor (molim vas slobodno sugerirajte neto drugo ako vam se to vie
svia), mogli bismo se nai u knjiari kao i proli put. Imat u jo vie zanimljivih stvari za
podijeliti s vama.
Sigurno, malo me izbacilo iz takta kad ste me gotovo odmah ponijeli na zahod, ali sam se
osjetio bolje kad ste me uzeli sa sobom u krevet (gdje smo zajedno proveli nau prvu no).
Dakle, do sljedeeg susreta, laku no, neka vas blagoslove Bog/Buddha/Lao Tsu/Lakshmi.