Ljudska prava

to znai pojam ljudska prava?

"Svi ljudi roeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima" tako poinje lan 1 "Ope
deklaracije o ljudskim pravima". To znai da svi mi od trenutka roenja posjedujemo odreena
prava koja se nazivaju ljudskim pravima. judska prava su zajamena svakom ovjeku na
temelju nje!ova postojanja kao ovjeka i ona su neotuiva, "to znai da ne mo!u nikome biti
oduzeta. #vije su tipine definicije ljudski$ prava%
1. judskim pravima smatraju se zajamena prava pojedinca na za"titu od dr&ave, prava
koja mu pripadaju na temelju nje!ova postojanja kao ovjeka, prava koja u svakom
sluaju ostaju odr&iva i dr&ava i$ ne mo&e o!raniavati.
'ez!ri ljudski$, odnosno osnovni$, prava pripadaju%
( dostojanstvo ovjeka,
( pravo na razvoj osobe,
( jednakost pred zakonom i ravnopravnost,
( sloboda reli!ije i rasuivanja, sloboda uenja,
( sloboda mi"ljenja,
( sloboda tiska i in)ormacija,
( sloboda okupljanja, sloboda ujedinjavanja, sloboda kretanja,
( sloboda izbora zanimanja i sloboda rada,
( nepovredivost stana, jamstvo privatno! vlasni"tva, jamstvo prava na nasljedstvo,
( pravo na azil i peticiju...
*. + politikom rjeniku pojam ,ljudska prava, oznaava cjelokupnost prava na slobodu
koja pojedinac mo&e za$tijevati na temelju svo! postojanja kao ovjeka i koja mu
zajednica mora pravno jamiti iz etiki$ razlo!a. + tom smislu rije je o -prirodnim.,
-nedr&avnim., -uroenim. ili -neotuivim. pravima, kroz ije se po"tivanje i osi!uranje
le!itimira neka politika zajednica /...0
Najvaniji dogaaji u povijesti razvoja ljudskih prava
1*11. Magna Charta Libertatum 2 3n!leska ( od kralja iznuena
odreena prava
14*5. Petition o !ights ( zajamena je nepovredivost !raanina
1467. "abeas#Corpus#$kte ( odluujui preokret za usidrenje ideje o
ljudskim pravima u konkretnom dr&avnom pravu
1664.
%irginia &ill o !ights /+S80 2 sadr&i popis prava koja su
pro!la"ena neotuivim ljudskim pravima i od tada sainjavaju
jez!ru ljudski$ prava%
9ravo na &ivot, slobodu i privatno vlasni"tvo
Sloboda okupljanja i sloboda tiska
Sloboda kretanja i pravo na peticiju
9ravo na pravnu za"titu :lasako pravo
'()'*)+,,*)
8meriko pro!la"enje nezavisnosti "/...0 Mi smatramo da su ove istine
1
same po sebi razumljive, da su svi ljudi isto nastali, da su od njihovog
stvaraoca "opremljeni" posebnim neotuivim pravima u koje spadaju ivot,
sloboda i tenja k srei; da su radi osiguranja ovih prava stavljene vlade
meu ljude, koje izvode pravnu vlast iz suglasnosti onih nad kojima se
vlada; da je uvijek kada ove vlade tete ovim svrhama pravo naroda da
promijeni ili ukine postojee vlade ili da imenuje novu vladu (!"
(Pogledati film "acionalno blago.)
1657. Povelja o ljudskim i graanskim pravima /;rancuska
revolucija0 2 proitaj 9rilo!
*4. lipnja 17<1. 9ovelja +jedinjeni$ naroda
1=. prosinca 17<5. -p.a deklara/ija o ljudskim pravima Proitaj prilog
171=. 3uropska >onvencija o ljudskim pravima
1744. ?nternacionalni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

?nternacionalni pakt o !raanskim i politikim pravima
1761. >S@3(zakljuni akt iz Aelsinkija
1751. Banjul ( 9ovelja o ljudskim pravima i pravima naroda /8)rika0
1751. Opa povelja o ljudskim pravima u islamu
177*. Objava iz Cija o okoli"u i razvoju /Cio(#eclaration0
177D. Svjetska kon)erencija o ljudskim pravima /Be0
Kako su se razvila ljudska prava?
?deja o ljudskim pravima ima svoje korijene u !rkoj )ilozo)iji antike i u reli!iji% Svi ljudi su
pred Bo!om jednaki. Cazvoj ove ideje mo&e se podijeliti u tri koraka%
1. korak: 0ilozoski korijeni 1univerzalno pravo2
2. korak: Politiko ostvarenje u sklopu na/ionalnih drava
3. korak: Politiko ostvarenje s univerzalnim pravom u 3jedinjenim narodima
2
1. korak% 0ilozoski korijeni
Ee u staroj !rkoj )ilozo)iji, dakle prije vi"e od *=== !odina, razvila se ideja o jednakosti svi$
ljudi, ideja o prirodnom pravu koje pripada svakom ovjeku. Ta tradicija prirodno! prava
do&ivjela je svoj daljnji razvoj u ranom kr4.anstvu i dru!im reli!ijama% Sve ljude Bo! je
stvorio jednakima i po uzoru na samo! sebe. Te dvije niti ine korijen ideje o ljudskim
pravima. 8li ipak, one tada nisu imale mno!o zajedniko! s politikom realno"u. Cadilo se o
)ilozo)skim promatranjima koja su za$tijevala univerzalno pravo, ali koja su u svijet politike i
prava bila prenesena postupno tek poetkom novog doba.
@a )ilozo)a 5ohna Lo/kea nepromjenjiva uroena prava ovjeka su &ivot, sloboda i privatno
vlasni"tvo. Svr$a svake dr&ave je da "titi ta prirodna ljudska prava. #akle, dr&ava je obavezna
za"titi ljudska prava. Tako se apstraktna ideja o ljudskim pravima poela ostvarivati u sklopu
dr&ave. Te zamisli pri$vatili su ustavotvorci u 3n!leskoj i Sjedinjenim 8merikim #r&avama te
i$ u!radili u ustave svoji$ dr&ava.
*. korak% Politiko ostvarenje u sklopu na/ionalnih drava
+stavno(pravno ostvarenje ideje o ljudskim pravima krenulo je velikim zaletom iz ;rancuske u
kontinentalnu 3uropu. ;rancuska revolucija iz 1657. sa svojom parolom FlibertG, G!alitG,
)raternitGH izvr"ila je izniman utjecaj. #ana *4. kolovoza 1657. pri$vaena je I9ovelja o
ljudskim i !raanskim pravima" /proitati 9rilo!0. Ona sadr&ava uzvi"eni poku"aj na!la"avanja
univerzalne va&nosti ljudski$ prava. 8li ponajprije je rije o tome da se u pojedinim
nacionalnim ustavima ljudskim pravima osi!ura znaenje osnovni$ prava, "to se tijekom 17.
stoljea i do!odilo u !otovo svim europskim dr&avama.
Jo, sada dolazi do novo! problema. judska prava iziskuju univerzalnu va&nost, a
obvezuju.e jamstvo za nji$ bilo je o!ranieno na uski okvir nacionalni$ dr&ava. >ako
prekoraiti o!ranienja pojedini$ dr&avaK Tako se rodila ideja o nadnacionalnoj instituciji koja
e osi!urati pravno ostvarenje ljudski$ prava bez obzira u kojoj se dr&avi ovjek nalazio.
D. >orak% 3niverzalno politiko ostvarenje ljudskih prava # 3jedinjeni narodi
Stra"ni zloini tijekom #ru!o! svjetsko! rata potaknuli su ljude na razmi"ljanje kako bi se
mo!lo osi!urati va&enje ljudski$ prava diljem svijeta. Ono "to se do!odilo nije se smjelo vi"e
ponoviti. Trebalo je osi!urati da svi ljudi na svijetu imaju osnovna prava i slobode. To je bio
jedan od najva&niji$ motiva za osnivanje +jedinjeni$ naroda. Sporazumom svi$ dr&ava ljudska
prava vi"e nisu bila stvar pojedini$ dr&ava ne!o su postala pitanja zajednice dr&ava. To je
sadr&ano u kljunom u!ovoru izmeu dr&ava, u "9ovelji +jedinjeni$ naroda", koja je usvojena
*4. lipnja 17<1.
+ njoj se istie da se sve dr&ave lanice obvezuju da e i zajedno i svaka posebno suraivati s
Or!anizacijom u smislu za"tite ljudski$ prava. Svaka dr&ava lanica +jedinjeni$ naroda, a to su
danas !otovo sve zemlje svijeta, obvezuje se na po"tivanje ljudski$ prava. #a bi bilo precizno
utvreno "to su ljudska prava sastavljena je "-p.a deklara/ija o ljudskim pravima", koja
je usvojena 1=. prosinca 17<5. Ona predstavlja listu ljudski$ prava. /9roitati u 9rilo!u.0
"Opa deklaracija o ljudskim pravima" oznaava poetak poku"aja univerzalne politike i
pravne provedbe ljudski$ prava. Jjome se &ele ukinuti proturjenost izmeu univerzalno!
za$tjeva i nacionalno! znaenja ljudski$ prava. #o potpuno! ostvarenja ti$ prava jo" je du!
put, pa se osnivaju institucije koje nad!ledaju realizaciju ljudski$ prava u pojedinim dr&avama.
+koliko se kr"e osnivaju je posebni sudovi...
>onani cilj bi trebao biti 6vjetski etos koji bi trebao ujediniti i dr&ave i reli!ije i kulture.
3
Koja ljudska prava postoje?
judska prava su uroena prava i jednaka su za sve ljude na svijetu. Svaki ovjek ima pravo
na nji$ na temelju samo! svo! Fpostojanja kao ovjekaH, neovisno o nje!ovoj pripadnosti
nekom narodu, neovisno o tome u "to vjeruje i neovisno o nje!ovu spolu. #akle, ljudska prava
su neotuiva, "to znai da vrijede uvijek i ne mo!u nikome biti oduzeta. Jji$ova najva&nija
)unkcija je da "tite !raanina od dr&ave.
judska prava obu$vaaju mno!o razliiti$ podruja ljudsko! su&ivota. @ato i$ se mo&e
podijeliti u vi"e !rupa%
Grupa 1: -sobna prava
Grupa 2: Politika i /ivilna prava
Grupa 3: 6o/ijalna i ekonomska prava
Grupa 4: Prava tre.e genera/ije
7rupa +8 -sobna prava
Osobnim pravima pripadaju prava ovjeka na za"titu od napada svake vrste i na to da
nje!ovo ljudsko dostojanstvo ostane netaknuto. 9rimjer za to je pravo na &ivot, "to je osnova
za sva ostala prava, i pravo na slobodan razvoj osobe. Lto znai imati osobno pravo na &ivot,
mo&emo vidjeti i po tome da je i u ovom stoljeu, ak i u demokratskim zemljama, bilo
dopu"teno neko!a tjelesno kazniti zbo! prekr"aja. 9rije samo nekoliko desetljea bilo je ak
sasvim normalno da uitelj svoje uenike ka&njava udarcima zbo! lo"e! pona"anjaM Osobna
prava su jez!ra ljudski$ prava, nji$ nalazimo u svim dokumentima i katalozima o ljudskim
pravima.
7rupa 98 Politika i /ivilna prava
#ru!u !rupu ine politika i civilna, odnosno !raanska prava. Ona bi svakom ovjeku trebala
jamiti neometano sudjelovanje u politikom &ivotu u sklopu nje!ove zajednice, bez stra$a da
e zbo! to!a biti neopravdano ka&njen. @a ova prava sloboda mi"ljenja i sloboda tiska imaju
va&nu ulo!u jer se u njima o!ledaju stavovi ljudi prema nji$ovoj vlasti i nji$ovo zadovoljstvo s
njom. Neutim, ako se ti stavovi vi"e ne mo!u izrei bez cenzure, onda vlada !ubi pravo da
zastupa interese svoji$ !raana.
7rupa :8 6o/ijalna i ekonomska prava
Socijalna i ekonomska prava, koja ine ovu !rupu, u prvom redu osi!uravaju da svaki ovjek
bude opskrbljen barem osnovnim stvarima, da bi u najmanju ruku mo!ao pre&ivjeti. Neutim,
ovim pravima pripada i pravo svako! ovjeka na obrazovanje. 8ko polazimo od to!a da &ivotu
dostojnom ovjeka pripada ne"to vi"e od samo Ine biti !ladanF, onda je neop$odno za svako!a
stvoriti polaznu osnovu, nakon koje bi ne"to mo!ao postii.
7rupa (8 Prava tre.e genera/ije
+z pravo na razvoj, koje bi trebalo pomoi smanjenju jaza koji vlada izmeu bijede i bo!atstva
diljem svijeta, u prava tree !eneracije ubraja se prije sve!a pravo na za4titu okoli4a. To
pravo predstavljaju jamstvo da prirodni ovjekovi &ivotni prostori nee biti previ"e o"teeni, ili
ak potpuno uni"teni. Jakon >on)erencije na vr$u o za"titi okoli"a, odr&ane u Ciju 177*., prava
poput ljudsko! prava na zdrav okoli" sve vi"e dobivaju na va&nosti 2 posebno kod dolazei$
!eneracija.
4
Ova prava tree !eneracije tek se odnedavno ubrajaju u ljudska prava. #akle, vidimo da
ljudska prava nisu utvrena jednom za sva vremena ne!o se dopunjuju kako se pojave novi
problemi i potrebe.
9rava iz dviju zadnji$ !rupa ( esto nazivana i "solidarna prava"( i nisu neosporna. Ona
se kvalitativno razlikuju od prava iz prvi$ dviju !rupa, koja se moraju uvijek i svu!dje
odr&ati. Socijalna i ekonomska prava uvelike ovise o ekonomskoj situaciji pojedini$
zemalja ali i o razvijenoj svijesti nji$ovi$ !raana.
,Opa deklaracija o ljudskim pravima,, roena od strane Skup"tine +jedinjeni$ naroda,
odra&ava &idovsko(kr"ansku kulturu. + njoj se osjea tendenciju da tu kulturu promatra kao
univerzalnu. 8li, postoje i dru!e kulture /8zija, 8)rika, 'apan...0 Svaka kultura daje ne"to.
Svaka kultura osjea% "8ko ne"to preuzme" od mene, i ja u se od!ovarajue pona"ati." @ato
se sadr&aj ljudski$ prava mora dopunjavati i mijenjati.
;oja je razlika izmeu ljudskih i osnovnih prava?
judska prava, koja su potekla iz )ilozo)ije u 16. stoljeu, na"la su svoje mjesto u dr&avnim
ustavima kao temeljna prava. Ona su u odreenoj mjeri pretoena u vrstu )ormu i zajamena
!raanima kao konkretna osnovna prava. $pstraktni ovjek, kao )ilozo)ski pojam, postao je
konkretnim graaninom ustavotvoraca. Osnovna prava imala su )unkciju za"tite !raana od
dr&ave i bila su sredi"nji dio vladajue mislilake "kole liberalizma.
No&emo rei da se osnovna i ljudska prava ne razlikuju sadrajno, ne!o da je mno!o vea
razlika u formalnom podruju.
-snovna prava su prava koja svaka dr&ava jami svojim !raanima i prava koja su sadr&ana
u ustavima pojedini$ dr&ava. Ja temelju nji$ !raanin se mo&e obratiti sudu.
Ljudska prava su u izvjesnoj mjeri osnovna ideja koja le&i iza osnovni$ prava. #o sredine *=.
stoljea njima se izra&avao moralni za$tjev na prava de)inirana dr&avnim redom. #akle,
ljudska prava su prirodna prava. "Opom poveljom o ljudskim pravimaF +jedinjeni$ naroda
)ilozo)ska ideja se poku"ava konkretizirati, a prava se poku"avaju smjestiti pod svjetska
mjerila, kao "to je to uinjeno s osnovnim pravima na nacionalnoj razini.
#ija!ram poja"njava razliku izmeu ljudskih i osnovnih prava.
5
5esu li ljudska prava i demokra/ija povezani?
Eidjeli smo da se ljudska prava u modernim demokratskim ustavima pri$vaaju kao
elementarna osnovna prava. Ja to se nadovezuje pitanje jesu li demokratske strukture
neop$odni preduvjeti za provedbu i realizaciju ljudski$ prava i dostojanstva ovjeka. ?li
obrnuto% je li uope mo!ua demokratska dr&ava bez ostvarenja ljudski$ prava i dostojanstva
ovjekaK
Ljudska prava< raspodjela vlasti i demokra/ija
Cealna uinkovitost ljudski$ prava pretpostavlja nji$ovu pravnu valjanost, a ono pretpostavlja
raspodjelu vlasti. 'er, jedino onda kad je dr&avni monik obvezan pravu, mo&e biti obvezan i
ljudskim pravima. 8li u sustavu raspodjele vlasti on je obvezan pravu samo ako izvr"na vlast
ne raspola&e pravom niti !a mo&e kr"iti, samo ako je tu izvr"nu vlast propisao ustavotvorac i
zakonodavac i samo ako neovisni suci nad!ledaju odr&anje prava.
Cazvoj ljudski$ prava pretpostavlja demokraciju, odnosno slobodu naroda na samoodreenje
svoji$ zakona i na javnu kontrolu svi$ triju oblika vlasti. Tako se zatvara kru!. Caspodjela
vlasti i demokracija proizlaze iz ideje ljudski$ prava i zavr"avaju u njoj. Trojstvo ljudski$
prava, raspodjele vlasti i demokracije ini pravno(institucionalno jedinstvo. 9olitiko
ostvarenje to! jedinstva uvjet je $umanosti i pravednosti te slobode i dostojanstva svako!
ovjeka. 8ko jedan od elemenata iskoi iz to! kru!a, prestaju postojati i ostala dva."
6
Tko nadgleda ljudska prava?
judska prava ne po"tuju se uvijek. Nno!o je te&e nad!ledati ljudska prava ne!o nacionalne
zakone. Tko ispunja ovaj te"ki zadatakK
Ja no!ometnoj utakmici postoje glavni suda/ i dva linijska su/a, koji se brinu o tome
da se po"tuju pravila i!re. Jaravno, oni ne mo!u sprijeiti prekr"aje, ali !lavni sudac
prema pravilima i!re mo&e odrediti kaznu za nji$. 8ko !lavni sudac previdi neki prekr"aj,
linijski sudac mo&e mu na nje!a skrenuti pozornost, tako da on unato svom previdu
mo&e odrediti kaznu. #a bi upozorio !lavno! suca na nje!ov previd, linijski sudac ma"e
zastavicom /ili mu to dojavi radio vezom0. On sam, dakle, ne mo&e odrediti kaznu, nje!ov
je zadatak da !lavnom sucu uka&e na prekr"aj.
:lavni sudac ima te&ak zadatak% Bez obzira na to "to uini, u svakom sluaju nije omiljen
kod jedno! od dva tima i kod navijaa to! tima. Oesto je u oima pora&eno! tima
"de&urni krivac". Ee tijekom same i!re na nje!ove postupke zvi&de navijai obaju
timova.
Jaravno, no!ometna utakmica bila bi najbolja onda kad bi i!rai sami od sebe prestali
praviti prekr"aje, ali je dosada"nje iskustvo pokazalo da sami apeli za )air(plaP nisu
dovoljni.
3 kakvoj je to vezi s ljudskim pravima?
Jajbolje bi bilo kad bi svi ljudi i dr&ave na svijetu po"tovali osnovna pravila i!re, odnosno kad
bi se pridr&avali ljudski$ prava. Jo iskustvo pokazuje da to, na &alost, ni ovdje nije tako. Sami
apeli za po"tovanje ljudski$ prava nisu dovoljni. @bo! to!a nam je 2 kao i u sluaju s
no!ometnom utakmicom i nad!ledanjem pravila i!re 2 i u podruju politike potreban sudac za
nad!ledanje ljudski$ prava, i to sudac koje! e podr&avati linijski suci.
6uda/ su 3jedinjeni narodi /+nited Jations, 3N0, unija praktino svi$ dr&ava svijeta,
osnovana 17<1. Ta svjetska or!anizacija stvorena je nakon stra$ota #ru!o! svjetsko! rata, da
bi preuzela )unkciju ouvanja mira i po"tivanja ljudski$ prava.
9od okriljem +J(a )ormulirana su pravila i!re. :odine 17<5. dr&ave koje su zastupljene u toj
svjetskoj or!anizaciji usvojile su "Opu deklaraciju o ljudskim pravima" koja se od tada
kontinuirano razvija. Jaravno, ni +jedinjeni narodi, kao ni no!ometni sudac, ne mo!u sprijeiti
da doe do prekr"aja, dakle, da doe do kr"enja ljudski$ prava, ali mo!u poku"ati, koliko !od
je to mo!ue, da djeluju protiv ti$ prekr"aja. Te"koa koja se pojavljuje pri tome je sljedea%
+jedinjene nacije ne rade sa obinim i!raima, ne!o sa suverenim dr&avama. @bo! to!a je +J(
u mno!o te&e ouvati pravila i!re. #ono"enjem svake odluke +J postaje neomiljen kod jedne
od umije"ani$ strana, prima zvi&duke u!lavnom od sviju i naravno, on je "de&urni krivac".
Tko obavlja du&nost linijskih suda/a, tko +J upozorava na prekr"aje "ma$anjem zastaviceFK
Tu du&nost obavljaju meunarodne nevladine organiza/ije /=N7-s Q =nternational Non(
7overnmental -r!anizations0. One odr&avaju mre&e za"titnika ljudski$ prava svuda po svijetu
i objavljuju izvje"taje o kr"enju ljudski$ prava.Eeoma su cijenjene diljem svijeta i od nji$
stra$uju mno!e vlade. #a bi javnosti otkrile neiste radnje, te or!anizacije koriste ?nternet jer
je u njemu nemo!ua cenzura.
#akle, ?J:Os upozoravaju na prekr"aje, "to je nji$ov najva&niji zadatak. One mo!u staviti
dr&ave pod pritisak javnim spoitavanjem kr"enja ljudski$ prava, ali ne mo!u za to odrediti
nikakve sankcije. >ao i u no!ometu, za to je zadu&en samo !lavni sudac, +jedinjeni narodi.
+jedinjeni narodi su radi nad!ledanja ljudski$ prava )ormirali razliite komisije, potkomisije i
odbore. Tako, primjerice, postoji odbor za prava djece ili odbor koji bi trebao sprijeiti
7
diskriminaciju &ena. Tu su i ostale institucije +J(a bave se ljudskim pravima. 9rimjer za to je
+J?R3;, u ije podruje djelovanja spadaju prava djeteta.
@bo! kr"enja ljudski$ prava mo!ue je neko!a izvesti pred sud. + sluaju pojedinaca za to su
zadu&eni posebno osnovani sudovi za ratne zloine. 8ko su prekr"aje pak poinile dr&ave, za
nji$ je zadu&en meunarodni tribunal u #en Aaa!u.
Budui da je u sklopu +J(a toliko razliiti$ institucija koje se bave ljudskim pravima, 177D.
uvedena je unk/ija visokog povjerenika za ljudska prava. Jje!ov je zadatak da "to vi"e
ljudi i dr&ava uvjeri u ispravnost ideje o ljudskim pravima. Ona u odreenoj mjeri reklamira
ljudska prava. On je prvi je partner za raz!ovor u $itnim sluajevima kr"enja ljudski$ prava.
@a je tu priliku postavljena posebna vrua )aS(linija. #vadeset etiri sata dnevno na broj u
Lvicarskoj TUenevaT <1(**(716(==7* mo!u se javiti &rtve i nji$ovi bli&nji kojima treba pomo
+J(a.
Povrede ljudskih prava
>r"enja ljudski$ prava nisu o!raniena ni na kontinente niti na odreene politike sustave,
dru"tvene norme ili reli!ije. :otovo da ne postoji dr&ava u kojoj u jednoj !odini ne doe do
kr"enja ljudski$ prava.
"9ojam povrede ljudski$ prava nije ni"ta dru!o ne!o uljep"ani izraz za najte&e zloine koje
dr&ava vr"i nad !raaninom. 9ovrede ljudski$ prava kao zloini koji se vr"e po nalo!u, s
odobrenjem, odnosno trpljenjem, ili pod za"titom vlade u!ro&avaju u najveoj mjeri unutarnji
kao i vanjski mir svake dr&ave. 9okazalo se da je zbo! kontrole monopola vlasti dr&ave putem
podjele vlasti na zakonodavnu, izvrsnu i pravosudnu, kao i putem slobodni$, opi$ i tajni$
izbora koji se periodino ponavljaju, stvoren jedan prikladan pravno(dr&avni instrument.
#r&ave u kojima vlada diktatura ne poznaju ovaj instrument, ba" zbo! to!a povrjeuju ljudska
prava i !eneralna su opasnost za svjetski mir. One truju politiku klimu u kojoj ljudska prava i
mir imaju slabe "anse za ostvarenje."
VAelmut ;renz, judska prava @a$tjev i stvarnost, u% :isela >lent(>ozinoWski /?zdava0, 9ravo na postojanje kao ovjek,
Baden(Baden 1755., *1X
'esu li ljudska prava samo lijepa idejaK
8ko ve ima toliko kr"enja ljudski$ prava, je li to pokazatelj da su institucije zadu&ene za
nad!ledanje ljudski$ prava zakazaleK Ostaju li ljudska prava samo lijepa idejaK
+ obranu od!ovorni$ institucija najprije moramo istaknuti da bi bez nji$ bilo jo" vi"e sluajeva
kr"enja ljudski$ prava i da veina ti$ prekr"aja vjerojatno nikad ne bi do"la na svjetlo dana.
+J(u i ?J:Os, s kojima +J surauje, moramo za$valiti da uope doznajemo za kr"enja
ljudski$ prava. To je prvi va&an korak u sprjeavanju prekr"aja. Jaravno, ostaje jo" mno!o
to!a "to treba uiniti. Tek smo na poetku procesa djelotvorne i cjelokupne za"tite ljudski$
prava. Jo ako po!ledamo "to se sve ostvarilo od #ru!o! svjetsko! rata 2 dakle, za relativno
kratko vrijeme 2 onda mo&emo optimistiki promatrati budunost. judska prava su danas
ne"to vi"e od puke lijepe zamisli i mno!o se radi na tome da "to vi"e ljudi u&iva u njima.
9ritom je od presudne va&nosti da svi djelujemo u ostvarenju to! cilja. Svatko od nas treba
po"tovati ljudska prava i dostojanstvo ljudi koji &ive oko nas da bismo tako na samom poetku
sprijeili kr"enje ljudski$ prava. Svatko od nas mo&e dati svoj doprinos u svojoj okolini ili
podr&avanjem ili sudjelovanjem u kampanjama ?J:Os.
8