Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
36Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
encyclopedia licnosti (lz)

encyclopedia licnosti (lz)

Ratings: (0)|Views: 4,182 |Likes:
Published by dino_s2000
veoma korisna i bogata informacijama enciklopedija licnosti. od glumaca do avijaticara. 2 dio.
veoma korisna i bogata informacijama enciklopedija licnosti. od glumaca do avijaticara. 2 dio.

More info:

Published by: dino_s2000 on Nov 19, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/09/2013

pdf

text

original

 
 LABAT [lab'a], Jean-Baptiste, franc. dominikanac i istraživa
č
; r. 1663, u. 1738. Misionarna Antilima. Istraživao otoke Srednje Amerike. Osniva
č
grada Basse-Terre na otokuGuadeloupe; 1703. na
č
elu crnaca u obrani otoka Martinique protiv Engleza.LACAILLE [lak'a:j], Nicolas Louis de, franc. astronom; r. 1713, u. 1762. Od 1741.
č
lanFrancuske akademije u Parizu. Izveo je mjerenje meridijanskog luka od Dunkerquea doPerpignana (1739-40). Rukovodio je astron. Ekspedi-cijom (1750-54) koju je Akademijauputila na Rt dobre nade radi promatranja neba juž. hemisfere. L. je tom prilikom odrediopoložaj više od 10 000 zvijezda juž. neba, odredio 14 zvij
đ
a i dao im imena koja i danasnose. Pored ostalog izmjerio je dužinu jednog meridijanskog luka u juž. Africi. God. 1758.objavio je Sun
č
eve tablice u kojima su prvi put uzete u obzir i smetnje što ih uzrokujuplaneti. Izmjerio je Sun
č
evu i Mjese
č
evu paralaksu.LA CALPREN
È
DE [la kalpren'
ê
d], pravo ime Gautier de Costes de la C., franc. pisac; r.oko 1610, u. 1663. Bio kraljev dvorjanin. Pisao tragedije i romane (obnovio tzv. viteškiroman). Na njega se oborio Boileau. Djela: tragedije Mitridatova smrt; Grof od Essexa;romani: Kasandra; Kleopatra.LACÉP
È
DE [lasep'
ê
d], Bernard Germain Étienne de la Ville, comte de, franc.prirodoslovac, politi
č
ar i histori
č
ar; r. 1756, u. 1825. Suradnik Buffonov,
č
ije je djeloPrirodopis životinja (Histoire naturelle des animaux) dopunio prirodopisom gmazova, riba,i kitova. Pristaša revolucionarnih ideja. Od 1789. aktivno sudjeluje u polit. životu. 1799.senator, 1801. predsjednik senata, 1804. ministar. Napoleonu se priklju
č
uje u vrijeme tzv.Sto dana. Gl. djela: Op
ć
a povijest Evrope; Prirodopis
č
ovjeka; Razdoblje prirode.LA CHAISE ili LA CHAIZE [la š'
ê
:z], Francois d'Aix, poznat kao P
è
re La Chaise, franc.isusovac; r. 1624, u. 1709. Ispovjednik Luja XIV. Isto
č
no od Pariza imao vilu i vrt, koji je1804. pretvoren u poznato parisko groblje P
è
re Lachaise.LA CHALOTAIS [la šalôt'
ê
], Louis René de Caradeuc de, franc. pravnik; r. 1701, u. 1785.Prokurator bretonskog parlamenta. Njegova brošura, uperena proti isusovaca, u znatnoj jemjeri pridonijela dokinu
ć
u rada u Francuskoj. Napisao: Esej o narodnom odgoju iMemoare.LACLOS [lakl'o], Pierre Choderlos de, franc. književnik i general; r. 1741, u. 1803.Sekretar vojvode Filipa Orleanskog, protivnika kraljeva apsolutizma. U vrijeme Revolucije
č
lan jakobinskog kluba i urednik novina Journal des Amis de la constitution. S FilipomOrleanskim zatvoren je i Laclos. God. 1794. primljen u vojsku i pod Bonaparteom postajegeneral artiljerije. - U romanu Opasne veze (1784) prikazao je duhovnu pustoš, frivolnost iparazitizam tzv. »boljeg društva«, koje
ć
e uskoro nestati pod ruševinama Revolucije.LACY [1'asi], Franz Moritz, grof, austr. feldmaršal; r. 1725, u. 1801. Od 1743. u austr.službi. Sudjelovao u Sedmogodišnjem ratu (1756-63); za zasluge u bitki kod Lobositza(1756) postao general. Kao predsjednik Dvorskog ratnog vije
ć
a (1766-73) proveo važnereforme u vojsci. Vrhovni zapovjednik u ratu protiv Turske 1788. U operaciji u Banatudoživio je neuspjeh te ga je 1789. zamijenio Laudon.
 
LAER ili LAAR [la:r], Pieter van, niz. slikar. Živio 1626-39, u Rimu, gdje su ga zbogmalena i nakazna rasta nazivali Il Bamboccio (tal.: debeljuškasto dijete). Jedan od prvihslikara koji je realisti
č
ki prikazivao svagdašnji život puka i prizore u kr
č
mama i nazabavama. Ovaj žanr,
č
esto potenciran do groteske i vulgarnosti, dobio je po njemu naziv
bambocciata.LA FAYETTE [la faj'
ê
t], Marie Joseph du Motier, markiz, franc. general i politi
č
ar; r.1757, u. 1834. Od 1777. dobrovoljac u amer. ratu za nezavisnost, u kojem sura
đ
uje s G.Washingtonom i sti
č
e
č
in generalmajora. Vrativši se u Francusku kao predstavnik plemstvau Generalnim staležima predlaže 11. VII 1789. Deklaraciju o pravima
č
ovjeka i gra
đ
aninapo ugledu na Jeffersonovu Deklaraciju o nezavisnosti. U julu 1789. postaje komandantNarodne garde. Nakon juriša na Bastilleu predlaže da plavo- bijelo-crvena trikolora postanezastavom nove Francuske. U Ustavotvornoj skupštini zalaže se za vjersku toleranciju,oslobo
đ
enje kmetova, ukidanje plemi
ć
kih titula. Živo sudjeluje u radu konzervativno-liberalnog kluba Feuillants. Laviraju
ć
i izme
đ
u ultramonarhista i revolucionara, izazivanegodovanje i jednih i drugih. Kao komandant Narodne garde dao je na Martovoj poljani uParizu 1791. pucati na pobunjene sankilote. U ratu protiv Austrije 1792, kao komandant jedne armije, ustao je protiv svrgavanja kralja pa je proglašen izdajicom. Prebjegao je uAustriju, ali je vra
ć
en u Francusku, gdje je utamni
č
en. Oslobo
đ
en 1800. na inicijativuNapoleona; do restauracije Burbona živi u provinciji. Od 1818. ponovno poslanikSkupštine, u kojoj zastupa liberalne ideje. U julskoj revoluciji 1830. postaje komandantNarodne garde i pomaže Orleancima do prijestolja, ali doskora prelazi u opoziciju.LA FAYETTE [la faj'et], Marie Madeleine Pioche de la Vergne, comtesse de, franc.spisateljica; r. 1634, u. 1693. Ostavila zanimljivu korespondenciju, te uspomene iz životana franc. dvoru tijekom 1688-89. Romani : La Princesse de Montpensier; Za
ï 
de; Princessede Cl
è
ves.LAFFITTE [laf'it], Jacques, franc. bankar i politi
č
ar; r. 1767, u. 1844. U doba restauracije jedan od vo
đ
a liberalne opozicije i guverner Banque de France. Kratko vrijeme ministarfinancija i predsjednik vlade (1830-31).LAFITAU [lafit'o], Joseph François, franc. misionar; r. 1670, u. 1740. Niz godina proveome
đ
u kanadskim Indijancima, prou
č
avaju
ć
i njihove obi
č
aje i život. Primijenivši u svomradu komparativnu metodu, postavio prve temelje komparativne etnografije. Djela: Obi
č
ajiameri
č
kih uro
đ
enika uspore
đ
eni s obi
č
ajima najranijih vremena.LA FONTAINE [la font'
ê
n], Jean de, franc. pjesnik i basnopisac; r. 8. VII 1621. u Château-Thierryju, u. 13. IV 1695. u Parizu. Bezbrižan duh, prijatelj bogatih mecena (u ku
ć
iMadame de la Sabli
è
re proveo 20 godina). God. 1684. izabran u Francusku akademiju.Ogledao se u svim knjiž. rodovima (pjesme, novele, romani, komedije, operni tekstovi).Glavna su mu djela: Basne (Fables, u 12 knj.) i Bajke i pripovijesti u stihu (Contes etNouvelles en vers, u 5 knj.). Prvih šest knjiga Basni objavio 1668 (pod naslovom Ezopovebasne). Od ant. basnopisaca preuzima samo okosnicu; basnu prera
đ
uje i osvježujeelementima drame, satire i poezije. Njegove basne nisu štivo samo za djecu nego i zaodrasle. Životinje La Fontaineovih basni kriju pod svojom kožom sve
č
ovje
č
 je slabosti. LaF. ne voli puritanske lamentacije. Ne uzrujava se i ne zgraža nad vu
č
 jim odnosima me
đ
uljudima. U njegovim basnama
č
esto stradaju dobri (jer nisu dovoljno lukavi); a likuju
 
pametni i spretni (pa bili i zli). U Bajkama i pripovijestima daje moralnu sliku »galantnogdoba« s mnogo smjele indiskrecije (sadržaji su pozajmljeni od Boccaccia, Ariosta, Aretina,Rabelaisa i dr.). Njegov stil, živ, lak i gibak, ima sve zna
č
ajke franc. duha.LA GRANGE [la gr'anž], pravo ime Charles Varlet, franc. glumac; r. 1639, u. 1692.
Č
lanMoli
è
reove družine. Vodio 1659-85. kroniku repertoara i kazališnih doga
đ
aja (Registre),koja je gl. hist. izvor za djelatnost Moli
è
rea i pariske Com
è
die-Française (osn. 1680).LAGRANGE [lagr'anž], Joseph Louis, franc. matemati
č
ar i astronom; r. 1736. u Torinu, u.1813. u Parizu. Sa 19 godina postao profesor matematike na artiljerijskoj školi u Torinu iubrzo se proslavio svojom metodom obradbe problema iz ra
č
una varijacija uvode
ć
i pojamvarijacije
δ
y neke funkcije (1759). Tom prvom razdoblju njegova rada pripadaju iistraživanja o libraciji Mjeseca (1764) i teoriji gibanja Jupiterovih satelita (1766), za što jedobio nagradu franc. Akademije nauka. God. 1767. dolazi na položaj direktora berlinskeAkademije nauka, gdje ostaje do 1787, kada se odazvao pozivu Louisa XVI da do
đ
e uPariz. Tom berlinskom razdoblju pripadaju i istraživanja o verižnim razlomcima i njihovojprimjeni u rješavanju diofantskih jednadžbi 1. i 2. stupnja, zatim istraživanja o problemualgebarske rješivosti algebarskih jednadžbi (1770), pri
č
emu se L. služi ispitivanjemponašanja nekih racionalnih funkcija korijena promatrane jednadžbe pri me
đ
usobnompermutiranju tih korijena, utiru
ć
i na taj na
č
in putove koji
ć
e kasnije dovesti do otkri
ć
ateorije grupa (E. Galois), a 1772, L. uspijeva na
ć
i neka partikularna rješenja problema trijutijela. God. 1788 (pošto se L. preselio u Pariz) izišlo je njegovo fundamentalno djelo izpodru
č
 ja teorijske mehanike Analiti
č
ka mehanika. God. 1793. postavljen je za predstojnikaKomisije za mjere i utege u Parizu, a 1797. za profesora na École polytechnique.Nezadovoljan dotadanjim na
č
inom definiranja osnovnih pojmova infinitezimalnog ra
č
una,L. ga je pokušao izgraditi bez pomo
ć
i pojma beskona
č
no malih veli
č
ina, polaze
ć
i odpretpostavke mogu
ć
nosti razvijanja zadane funkcije u red potencija, i pomo
ć
ukoeficijenata tog razvoja definirao je derivacije razli
č
itog reda. Iako je u provedbi tih idejapokatkad manjkalo strogosti, one su se kasnije pokazale vrlo plodnima, osobito priizgradnji teorije funkcija jedne i više kompleksnih varijabli u toku XIX i XX stolje
ć
a.Lagrangeove jednadžbe gibanja, niz diferencijalnih jednadžbi 2. reda koje opisuju gibanjefizikalnog sistema (npr. sistema materijalnih
č
estica koje me
đ
usobno djeluju i nalaze sepod utjecajem vanjskih sila). Ako je polje vanjskih sila stacionarno, te jednadžbe glase:d 1.8L 1 -
đ
L=0. dt
đ
qk
đ
qkL je razlika kineti
č
ke i potencijalne energije sistema i naziva se Lagrangeova funkcija, a qki qk generalizirane koordinate i njihove derivacije po vremenu. Za rješenje problemapotrebno je poznavati ovisnost Lagrangeove funkcije o generaliziranim koordinatama injihovim derivacijama. Najop
ć
enitije Lagrangeove jednadžbe gibanja nešto su složenije.Newtonove jednadžbe gibanja samo su specijalan slu
č
aj Lagrangeovih.LA HARPE [la 'arp], Frédéric César, švic. politi
č
ar; r. 1754, u. 1838. Odgojitelj unukâ rus.carice Katarine II, Aleksandra i Konstantina, u njih usadio liberalne ideje. Zbog simpatijaprema Francuskoj revoluciji pao u nemilost. Sudjeluje u osnivanju Helvetske republike,1798-1800.
č
lan je Helvetskog direktorija. Optužen za djelatnost protiv Napoleona, živipovu
č
eno do 1814. Na Be
č
kom kongresu uspio je potvrditi nezavisnost švic. kantona Vaudi Aargau. Napisao Memoare.

Activity (36)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Dobrila Karanfilova added this note
dvojnik deva marija
kata_tomic9369 liked this
Anela Bešović liked this
Adem Gačić liked this
Lazar Popovic liked this
mojazabava liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->