DODATNA PITANJA ZA PPS- Predavanja- 01.02.

2014
1. Drava A je usvojila zaon o iz!jena!a i do"una!a o "orezu na dodanu vrijednos#.
Poduze#a a#ivnos# "reds#avlja$
a. Privredno sistemsku mjeru
%. &ono!so "oli#i'u !jeru
'. Poduze#a a#ivnos# nije eono!so "oli#i'o( ara#er
2. De)ini*i radni odnos sa as"e#a ele!ena#a "rivredno( sis#e!a.
- +adni odnos je odnos iz!edju "oslodav'a i u"oslenia oji nas#aju na radu i u vezi
s
rado!. "oslodava' i "oslo"ri!a'
,. Privredne o!ore ao nosio'i eono!se "oli#ie svoja javno- "ravna ovlas#enja
#e!elje islju'ivo na $
a. -(ovor o zasnivanju
%. -s#av
'. Zakon
d. Nijedan "onudjen od(ovor
4. .lada drzave / je "orenula "rojea# na o%ala!a rijee D. -lanjanje o#"ada vrsi# 'e
"reduze'e "od nazivo! 0&o s#ar1 oje je u vlasnis#vu oso%a A i 2. Da li se "o!enu#a
a#ivnos# !oze s!a#ra#i ao o"era#ivna3
a. Da
%. Ne, jer drugi sektor obavljanja ekonomskih funkcija drzave koji se odnosi na
njen operativni angazman u tokovima privredjivanja, pretpostavlja da se ista
drzava X tu pojavljuje u ravni kao i ostali privredni subjekti, odnosno,
preciznije receno, da neka drzavna institucija (preduzece) obavlja konkretnu
privrednu djelatnost, u ovom slucaju, uklanjanje otpada. obzirom da to radi
preduzece u vlasnistvu osoba ! i " ovo nije operativna aktivnost drzave.
4. O%jasni#e s#a "odrazu!ijeva!o "od or(aniziranos'u #rzis#a ao )un'ionalno( ovira
eono!si5 #oova6
- Prije sve(a7 #rzis#e #re%a da o%ez%jedjuje djelovanje eono!si5 zaoni#os#i. 8Da
%i #rzis#e )un'ioniralo i "reds#avljalo adeva#an !e5aniza! za o"#i!alno
oris#enje resursa i e)iasan "rivredni razvoj7 nuzna je od(ovaraju'a drus#vena
a#ivnos#7 odnosno ve'e ili !anje "risus#vo eo- "oli#i'i5 !jera oje u"o#"unjuju
ovaj !e5aniza!. Sa!i! #i!7 ono #re%a da o%ez%jedi i!"le!en#a'iju sa!i5
eono!si5 zaonis#i9.
- .e' s"o!enu#a drus#vena a#ivnos# i!a u osnovi o(rani'ene do!e#e7 a #o je
do"una i ore'ija dejs#va #rzisno( !e5aniz!a "o "o#re%i8 u s!islu osi(uranja
nei5 ele!ena#a razvoja oji se ne !o(u "os#i'i "u#e! #rzis#a9.
- Taodjer7 #rzis#e #re%a da o%ez%jedi 0)er "lej17 odnosno "ravednu onuren#su
%or%u "reduze'a7 i da one!o(u'i svau zlou"o#re%u !ono"ola.
:. De)inisi#e #ranzi'iju "rivredno( sis#e!a ao oso%enos# "rivredno( sis#e!a 2i;6
- Poj!ovno7 #ranzi'ija o%u5va#a "ro'es "rijelaza sa !odela so'ijalis#i'e 8ne#rzisne9
eono!ije na !odel #rzisne eono!ije7 odnosno od drzavno( 8ad!inis#ra#ivno(9
re(uliranja na sa!ore(uliranje "rivredni5 #oova uz #rzisni !e5aniza!. Pra#i'no7
naon "lane#arno( slo!a so'ijalis#i'i5 eono!ija7 (o#ovo sve %ivse so'ijalis#i'e
ze!lje u ve'e! ili !anje! in#enzi#e#u nalaze se u ovo! slozeno! "ro'esu.
Dru(i! rije'i!a7 #ranzi'ija "rivrede i drus#a u ovo! s!islu se javlja ao iznudjen
"ro'es7 iz eono!si57
so'ijalni5 i "oli'i5 razlo(a.
Pove'anje s#o"e "oreza sa 1< na 24 = &>ONO?S>O-PO@. ?J&+A
Zaon o "orezu na dodanu vrijednos# P+I.+&DNO-SIST&?S>A ?J&+A
Pove'enje "roizvodnje el. &ner(ije 8ne!a
"riva#no( vlasnis#va9
OP&+ATI.NA ?J&+A
S!anjenje eson#ne s#o"e &>O.-PO@. ?J&+A
<. Navedi#e i "ojasni#e !odele "riva#iza'ije6
- - osnovi "ro'es "riva#iza'ije7 nezavisno od isus#va %ivsi5 so'ijalis#i'i5 drzava7
svodi se na #ri "ris#u"a$ !odel "rodaje "u#e! in#erni5 i es#erni5 dioni'a7 sa ve'i!
ili !anji! "o"us#o!7 odnosno %ez iavo( "o"us#aA !odel "renosa i!ovine
)izi'i! li'i!a 8 svi! "unolje#ni! (radjani!a ili sa!o za"osleni! li'i!a9 i
ins#i#u'ionalni! "ravni! li'i!a 8 "r. Penziono- invalidsi )ond9 i o!%inirani
!o#od oji! se u razli'i#i! varija'ija!a nas#oje o!%inira#i i ele!en#i "rijenosa i
"rodaje.
B. -ra#o o%jasni#e razliu iz!edju "oj!ova eono!si i "rivredni sis#e!6
- Pod "rivredni! sis#e!o! naj'es'e se u"o#re%ljava uu"nos# drus#veni5 odnosa
oji se )or!iraju u vezi sa "roizvodnjo!7 ras"odjelo! i raz!jeno!7 odnosno
ins#i#u'ionalna s#ru#ura7 s#o se odnosi na ara#er i vrs#e "rivredni5 su%jea#a7 i
)un'ionalni ovir "rivredjivanja7 unu#ar oje( se vise ili !anje e)iasno
or(aniziraju "rivredni #oovi.
- &ono!si sis#e!7 %as ao izraz u vezi s "rivredjivanje! o%u5va#a7 s jedne s#rane
"roizvodnju ao jedins#vo !a#erijalno- "roizvodni5 "ro'esa i odnosa u svezi s #i!7
a na dru(oj7 uu"nos# drus#veni5 odnosa7 ins#i#u'ija i !e#oda or(aniziranja i
us!jeravanja #oova re"rodu'ije.
C. De)inisi#e !ini!u! au!ula'ije6
- P.S. >olio ja zna!7 #o su one de!o(ra)se inves#i'ije odnosno !ini!u!
au!ula'ije oju svaa ze!lja nas#oji o%ez%jedi#i da %i odrzala is#i 2DP "er 'a"i#a
u odnosu na "re#5odni "eriod. Sire re'eno7 !ijenjaju nivo au!ula'ija sao%razno
naras#aju s#anovnia.
10. Izvori au!ula'ije se dijele na$
# osnovne i dodatne.
11. - odnosu na os#ale )a#ore au!ula'ija i!a 2 #e!eljne ara#eris#ie3$
- ona je izved%eni )a#or oji zavisi od os#ali5
- s#avlja u )un'iju "o#en'ijalne resurse.
12. De)inisi "roizvedena %o(a#s#va$
Proizvedeno %o(a#s#vo 'ine ona do%ra oji!a da#a drus#vena zajedni'a ras"olaze7 a oja su
rezul#a# rada7 odnosno djelovanja ljudi u "ro'esu "roizvodnje.
1,. >ada je u "i#anju eono!si razvoj odredjene drzave7 za eono!so so'ijalnu s#ru#uru
s#anovnis#va se aze da je %i#an "oaza#elj 'e(a3
a. eo- so'. S#ru#ura s#anovnis#va je %i#an "oaza#elj dina!ie i s#ru#ure "rivredno( razvoja
%. ona je %i#an "oaza#elj s#ru'ne i vali)ia'ione osnove radno( "o#en'ijala7 i s#o(a "olazis#e
za de)iniranje s#ra#e(ije "rivredno( i eono!so( razvoja.
14. Poli#ia za"osljavanja "reds#avlja !jesavinu iz!edju$
a. 8eono!ije9 eono!si5 zaoni#os#i
%. "rin'i"a solidarnos#i
1:. -ra#o o%jasni#e ao o%razovna s#ru#ura u#je'e na eono!si razvoj$
>vali)ia'iona s#ru#ura se odnosi na o%iljezja s#anovnis#va u "o(ledu o%razovanja7 odnosno
s#ru'ne vali)ia'ije radno a#ivno( s#anovnis#va. +ije' je o zna'ajnije! vidu s#ru#ure
s#anovnis#va7 jer s#ru'na os"oso%ljenos# radnia nije sa!o "re#"os#ava za savre!eni
"rivredni razvoj oji ara#erisu u%rzane #e5ni'o- #e5nolose "ro!jene7 ne(o i "re#"os#ava
za e)iasnije oris#enje os#ali5 )a#ora "rivredno( razvoja. Dale7 "roizvodne !o(u'nos#i
jedne ze!lje su ve'e uolio i!a vali)i'iraniju radnu sna(u.
1<. De)inisi radno a#ivno s#anovnis#vo6
- +adno a#ivno s#anovnis#vo 'ini onaj dio uu"no( s#anovnis#va oje je s"oso%no za
"rivredjivanje i iz oje( se )or!ira "onuda radne sna(e. - de!o(ra)si! analiza!a radno
a#ivno je s#anovnis#vo iz!edju 14 i :4 (odina 8sa izuze'i!a9. Sa s#anovis#a eono!so(
razvoja javljaju se u )un'iji "roizvodja'a i "o#rosa'a.
1B. De)inisi "asivnoDizdrzavano s#anovnis#vo6
- +ije' je o dru(oj a#e(oriji s#anovnis#va 8 u "ravilu is"od 14 ili iznad :4 (odina9. Oni z%o(
svoje s#arosne do%i ili %oles#i ne !o(u %i#i ulju'eni u "ro'es "rivredjivanja. Javljaju se sa!o
u ulozi "o#rosa'a.
1C. O%jasni#e ulo(u radno a#ivno( ili "asivno( s#anovnis#va s as"e#a "roizvodnje i "o#rosnje
u jednoj drzavi6
->ao je ve' re'eno7 radno a#ivno s#anovnis#vo sa s#anovis#a eono!so( razvoja se javlja i
u )un'iji "roizvodja'a ali i "o#rosa'a7 do se izdrzavano s#anovnis#vo javlja sa!o u ulozi
"o#rosa'a. ?edju#i!7 sa!a 'injeni'a da nea li'a ulaze u radni on#in(en#7 ne zna'i da #a li'a
zais#a i u'es#vuju u "ro'esu "roizvodnje7 jer je u svi! drzavni! zajedni'a!a7 i u "rivredno
razvijeni! i u nerazvijeni!7 u ve'oj ili !anjoj !jeri "os#oji neu"oslenos# dijela radno
a#ivno( s#anovnis#ava. Dale7 radno a#ivno s#anovnis#vo !oze %i#i za"osleno 8os#varuje
sreds#va za zadovoljenje "o#re%a- "rivredjuje9 i liseno #e !o(u'nos#i7 i "ored zelje za
za"oslenje!. Dale7 sa s#anovis#a "ro'esa drus#vene re"rodu'ije7 dijelu "asivno(
s#anovnis#va se "rilju'uje i dio radno a#ivno( s#anovnis#va oje je neza"osleno z%o( ne!o'i
drus#vene zajedni'e i eono!se "oli#ie.
20. O%jasni#e ao %rojno s#anje s#anovnis#va u#i'e na eono!si razvoj odredjene drzave 6
- 2rojno s#anje s#anovnis#va i visina do5o#a oju ono os#varuje u osnovi o"redjeljuje i
veli'inu #rzis#a7 s#o zna'i da u"ovna !o' s#anovnis#va7 odredjuje o%i! i s#ru#uru
"roizvodnje u oviru jedne ze!lje. Po#rosa'i "o#en'ijal u odredjenoj drzavi7 ao
"re#"os#ava "rivredno( razvoja7 je de#er!iniran %rojnos'u s#anovnis#va i drus#veno!
"roizvodnos'u rada7 s#o svoj izraz i!a u visini do5o#a odnosno drus#veno( "roizvoda "o
s#anovniu7 do je s#ru#ura "o#rosnje7 odnosno #rzis#a uslovljena ras"odjelo! do5o#a s#o
o%u5va#a u'es'e vrijednos#i "ojedini5 slojeva i (ru"a'ija s#anovnis#va. - %i#i7 "ove'anje! se
"ove'ava a(re(a#na #raznja. -olio je "ove'ana "roizvodnja7 "ove'ana je i za"oslenos#7 a #o
!ani)es#ira "oras# 2DP-a.
21. Navedi#e naj"ozna#ije #eorije "rivredni5 'ilusa6
S#r C1$ < i B )oo#no#e. 8nji(a9 ili 121. i 122. Pi#anje u sri"#i.
22. 2erze u 2i; su re(ulisane$
a. drzavni! zaono!
b. entitetskim zakonom
'. an#onalni! zaono!
PS. To va! je ina'e Zaon o vrijedonosni! "a"iri!a E2i;.
2,. Pre!a "red!e#u djelovanja !edjunarodne or(aniza'ije se dijele na$
a. !edjunarodne or(aniza'ije i #ijela s#o svoji! s"orazu!i!a i onven'ija!a7 "re"orua!a i
dru(i! a#i!a 0nor!iraju1 !edjunarodne eono!se odnose7 odnosno s#varaju "ravne
ovire i "re#"os#ave za nas#ajanje onre#ni5 "oslovni5 aranz!ana sa !edjunarodni!
"redznao!.
%. !edjunarodne or(aniza'ije i ins#i#u'ije 'iji je "re#ezan dio djela#nos#i us!jeren na
o"era#ivno u'es'e u raznovrsni! "oslovni! aranz!ani!a.
24. Pre!a or(aniza'iono! us#rojs#vu i do!e#u !edj. Or(aniza'ije se dijele na$
a. o"s#e
%. re(ionalne
Privredni sistem - najcesce se upotrebljava za ukupnost drustvenih odnosa koji se formiraju u vezi sa
proizvodnjom raspodjelom i razmjenom odnosno instirucionalnom strukturom, sto se odnosi na karakter i vrste
privrednih subjekata i funkcionalni okvir privredjivanja unutar kojeg se vise ili manje efikasno organizuju privredni
tokovi.
Ekonomski sistem - obuhvata s jedne strane proizvodnju kao jedinstvo materijalno proizvodnih procesa i odnosa
u cezi s tim. A na drugoj ukupnost drustvenih odnosa, institucija i metoda organizovanja i usmjeravanja tokova
reprodukcije.
Radno aktivno stanovnistvo sa aspekta ekonomskog razvoja se javlja i u funkciji potrosaca i proizvodjaca, dok se
pasivno javlja samo u ulozi potrosaca. Medjutim, sama cinjenics da neka lica ulaze u radni kontingent ne znaci da
ta lica zaista i ucestvuju u procesu proizvodnje, jer u svim drzavama, razvijenim i nerazvijenim, postoji
nezaposlenost dijela radno aktivnog stanovnistva. Radno aktivno stanovnistvo moze biti zaposleno i liseno te
mogucnosti bez obzira na zelju za zaposlenjem, Sa aspekta procesa drustvene reprodukcije, dijelu pasivnog
stanovnistva se prikljucuje i dio radno aktivnog stanovnistva koje je nezaposleno zbog nemoci drustvene
zajednice i ekonomske politike.
Obrazovna stukrura se odnosi na obiljezja stanovnistva u pogledu obrazovanja odnosno strucne kvalifikacije
radno aktivnog stanovnistva. Rijec je o znacajnijem vidu strukture stanovnistva jer strucna osposobljenost radnika
nije samo pretpostavka za savremeni privredni razvoj koji karakterisu ubrzane tehnicko-tehnoloske promjene
nego i pretpostavka za efikasnije koristenje ostalih faktora privrednog razvoja. Proizvodne mogucnosti zemlje su
vece ukoliko ima kvalifikovanu radnu snagu.
Antidamping- oblik zastite domace proizvodnje od konkurencije inostrane robe cije su cijene nize od troskova
proizvodnje
Dvije operativne mjere ekonomske politike ? one koje se odnose na pojedine djelatnosti i oblasti privrede i one
koje se odnose na ogranicen broj pravnih sujekata (obrazovanje, osposobljavanje, zaposljavanje)