Slobodna Bosna - 893 - 19.12.2013

I
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-890:ISPRAVNA-oglasi.qxd 26.11.2013 14:36 Page 1
SUKOB NA BH. LJEVICI
KOM[I]EV DF UVE]AO PREDNOST
NAD LAGUMD@IJINIM SDP-om
Posljednjih mjesec dana politi~ku scenu
BiH obiljeìo je rat saop}enjima
Lagumdìjinog SDP-a i Kom{i}evog DF-a.
Slobodna Bosna otkriva stvarne razloge
zbog kojih se lider Demokratske fronte
@eljko Kom{i} posljednjih dana na{ao na
meti èstokog udara SDP-a
PROFILI DR@AVNIH
KADROVA (II)
STRU^NI SAVJETNICI U
PREDSJEDNI[TVU BiH
Pola godine nakon {to su ~lanovi
Predsjedni{tva BiH usuglasili novi
Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta
zapo~ela je procedura imenovanje
stru~nih savjetnika i suradnika; poslije
internog natje~aja koji je predstavljao samo
puku formalnost, na najatraktivnije pozicije
ve} su imenovani dràvni slu`benici ~ije su
reference, najblaè re~eno, sumnjive
MLIJE^NI PUT BiH
DALEKO JE EVROPA
Za mjesec dana inspektori iz Ureda za
hranu i veterinarstvo EU-a (FVO) izvr{it
}e procjenu bh. kontrolnog sistema za
sigurnost hrane i donijet }e kona~nu odluku
o tome da li BiH moè izvoziti mlijeko u EU.
Eksperti smatraju kako nije realno o~ekivati
da BiH dobije zeleno svjetlo za izvoz
mlijeka i mlije~nih proizvoda u EU, a
profesor Jasmin Ferizbegovi} za na{ list
obja{njava ko su krivci za to
OPERACIJA PRETIS
MILIJUNSKI KREDITI ZA
FANTOMSKE PROJEKTE
Federalni ministar energije, rudarstva i
industrije ERDAL TRHULJ najavio je
po~etkom godine veliki povratak posrnule
tvornice namjenske industrije PRETIS iz
Vogo{}e na svjetsko trì{te i potpisivanje
ugovora o proizvodnji granata vrijednog 12,
5 milijuna KM; dokumentacija do koje je
do{la SB potvr|uje da Pretis, kojim preko
formalnog direktora HAJRUDINA PEZE
upravljaju BAKIR ALISPAHI] i ENVER
MUJEZINOVI], nije do kraja realizirao niti
jedan najavljeni projekat, iako je VLADA
FBiH kreditirala sve njihove izvozne poslove
KAKO SE KALIO [KRBI]
RASKOPÂVANJE MITA O
DODIKOVOM KUMU
Nevladina organizacija Slobodna
Republika krajem pro{le nedjelje u
Beogradu je organizovala proteste ispred
Ambasade BiH, kako bi javnosti u regionu
skrenula pa`nju na kriminal iza kojeg stoji neka-
da{nji ministar zdravstva RS-a i sada{nji bh.
ambasador Ranko [krbi}; na{a novinarka pi{e o
unosnim tajnim poslovima i imovini ~ovjeka koji
je kumovao propasti zdravstvenog sistema RS-a
PREKOPAVANJE MASOVNIH
GROBNICA PO SRBIJI
IMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJE
ZA ISTRAGU SVIH ZLOÎNA
Pro{le nedjelje u okolini Ra{ke otkrivena je
masovna grobnica nekoliko stotina ubijenih
Albanaca o kojoj je Srbija {utjela punih pet-
naest godina; istovremeno u Beogradu je
otvorena izlo`ba troje mladih Albanaca koji
su preìvjeli strijeljanje [korpiona, ali njihovi
najbliì nisu. Ova dva doga|aja otvorili su
pitanje da li u Srbiji postoji politi~ka volja da
se otkriju svi zlo~ini koje su po~inile srbijan-
ska vojska i policija tokom devedesetih
ISTORIJA JEDNE POVIJESTI
FRANJO FERDINAND, NADVOJVODA
Ovih dana se navr{ilo 150 godina od
ro|enja nadvojvode FRANJE
FERDINANDA, austrougarskog
prijestolonasljednika, koji je tragi~no
zavr{io ìvot u Sarajevu, 1914. Na{
saradnik istraìo je intrigantnu biografiju
prijestolonasljednika
19.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12
16
20
38
24
30
34
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 19.12.2013 1:02 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 19.12.2013. 4
PODJELA VLASTI NA
RAVNE ÂSTI
Lagumdìja i
Lijanovi}i
dogovorili
podjelu
preostalih
pozicija u
upravnim
odborima javnih
preduze}a
Nakon {to je svog nekada{njeg asisten-
ta na Ekonomskom fakultetu Elvedina
Grabovicu postavio za generalnog
direktora Elektroprivrede BiH, ministar
vanjskih poslova Zlatko Lagumdìja
nedavno je zbrinuo i savjetnika Mirzu
Sendijarevi}a. Ministrov je doskora{nji
savjetnik za ekonomsku diplomaciju
koncem novembra izabran za novog
direktora BH Gasa, budu}i da je resorni
federalni ministar energije, industrije i
rudarstva Erdal Trhulj (SDA) dao
suglas nost za Sendijarevi}evo imeno-
vanje. Kako nezvani~no doznajemo,
Zlatko Lagumdìja se, u me|uvremenu,
uspio dogovoriti i sa bra}om Mladenom
i Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em
oko raspodjele mjesta u nadzornim
odborima javnih poduze}a Ceste i
Autoceste Federacije, koje }e popuniti
kadrovi SDP-a i Narodne stranke
Radom za boljitak.
(S.M.)
Mjesecima se po banjalu~kim kulo ari -
ma pri~a da predsjednik SNSDa i RS-a
Milorad Dodik namjerava smijeniti
Slobodana Gavranovi}a sa mjesta grado -
na~elnika glavnog grada Republike Srpske.
Naime, sada je potpuno jasno da se ova
partija sve vi{e dijeli, te da se jedan dio
partijske organizacije potpuno oteo kontroli
nekada neprikosnovenog lidera Milorada
Dodika. Duboki jaz u odnosima Milorada
Dodika i predsjednika Narodne skup{tine
RS-a Igora Radoji~i}a, koji je prisutan ve}
dugo vremena, produbljen je nedavnim
javnim Radoji~i}evim protivljenjem poku -
{aju izbacivanja iz stranke Darka Toma{a,
direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a.
Banja Luka je, kao {to je poznato, izborom
Gavranovi}a za gradona~elnika stala na
Dodiku suprotstavljenu stranu - Neboj{e
Radma nov i}a, ~lana Predsje dni{tva BiH.
Gavranovi} je navodno, svjestan da
Dodik poku{ava da ga smijeni pa je svojim
prijateljima poru~io da ako im {ta treba da
mu se obrate do Nove godine, jer nije
siguran da }e poslije mo}i i{ta vi{e uraditi
za njih.
Njegov grijeh je {to je u banjalu~ko
Okru`no tuìla{tvo, kako nezvani~no
saznaje Slobodna Bosna, poslao krivi~nu
prijavu protiv biv{eg gradona~elnika i
Dodikovog pulena Dragoljuba Davidovi}a.
Iako je Gavranovi}eva prijava ve}
proslije|ena banjalu~kom Tuìla{tvu, ono
je jo{ nije ni zaprimilo jer ne znaju {ta }e s
njom zbog imena koja se veù uz
Davidovi}a (prijatelji i ro|aci Milorada
Dodika). Prethodni gradona~elnik Banje
Luke se, navodi se u ovoj prijavi, ogrije{io
o nebrojeno mnogo zakona od 2000. godine
pa sve do 2012., do kada je vladao
neprikosnoveno gradom sa budètom od
skoro 300 miliona maraka, tako da
optu`nica ima vi{e od deset ta~aka. One se
odnose uglavnom na nepo{tovanje Zakona
o javnim nabavkama BiH te zloupotrebu
slu`benog poloàja.
No, Dodiku predstavlja problem kako
sada smijeniti Gavranovi}a. Prema Statutu
Grada, za to mu u Skup{tini treba
dvotre}inska ve}ina koju nema. Ali, postoji
mogu}nost referenduma. Ako se pokrene
inicijativa za smjenu gradona~elnika
najve}eg i najbogatijeg grada u Republici
Srpskoj, sasvim je dovoljno da se potpi{e tri
tisu}e gra|ana i raspi{u vanredni lokalni
izbori.
N. Dikli}
Sprema li Dodik smjenu
gradonaelnika Banje Luke
Slobodana Gavranovia?
BANJALUKI REBUS
MINI MARKET
NEPODOBNI GRADONAÊLNIK
Milorad Dodik zamjerio je Slobodanu Gavranovi}u podizanje krivi~ne prijave protiv njegovog
prethodnika Dragoljuba Davidovi}a
Zlatko Lagumdìja
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 19.12.2013 3:09 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]
19.12.2013. I SLOBODNA BOSNA
5
NE, NEMOJ ME PRE]I
Vlada RS-a lije
krokodilske
suze jer je
ministar Bahilj
ugrozio
jedinstveno
trì{te BiH
Iz Republike Srpske ve} desetak dana
stiù pani~na upozorenja da je federalni
ministar trgovine Milorad Bahilj
ozbiljno ugrozio jedinstveno trì{te
BiH i da }e RS biti primorana uzvratiti
recipro~nom mjerom ako Vlada FBiH
ne povu~e spornu odluku.
Rije~ je o odluci koju je nedavno potpisao
ministar Bahilj, a kojom je izri~ito naredio
da samo ona roba koju su pregledali fede -
ral ni inspektori moè biti plasirana na
trì{te Federacije BiH.
Dràvni Zakon o nadzoru kvaliteta
proizvoda donesen je jo{ davne 2003.
godine i njime je propisano da inspekcij s -
ke poslove obavljaju nadle`ni organi
entiteta i Br~ko Distrikta sve dok se ova
oblast preciznije ne uredi posebnim podza-
konskim aktima. To se me|utim nije desilo
ni deset godina nakon usvajanja pomenu-
tog Zakona, zbog izri~itog protivljenja
Republike Srpske koja bi uspostavom
jedinstvene inspekcijske kontrole izgubila
znatan dio sredstava koja ubire njena
inspekcija smje{tena na carinskim prelazi-
ma. Potpuno je jasno da jedinstveno trì{te
BiH nije ugrozio federalni ministar Bahilj,
nego vlasti RS-a koje se protive uspostavi
jedinstvene inspekcijske kontrole i usmjera-
vanju prihoda na jednistveni ra~un dràve.
Nije RS zabrinuta za jedinstveno triì{te
BiH nego je brine {to }e inspekcija RS-a
ostati bez ekstra prihoda (oko 5 miliona
KM godi{nje) jer }e ubudu}e kontrolirati
samo robu koja se plasira na trì{te
RS-a.
(M.A.)
MINI MARKET
MARIO ILII
Put u Brazil
AUTOR ANTOLOGIJE
Fotoreporter Slobodne Bosne
Mario Ili~i}
IZVRSNO JE!
Mario u dru{tvu Muhameda Konji}a,
nekada{njeg reprezentativca BiH
[VABO I MAESTRO
Ivica Osim i Ivica [ari} sa zanimanjem
prelistavaju fotomonografiju Put u Brazil
Milorad Bahilj
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 19.12.2013 0:48 Page 5
ETVRTAK,
12. DECEMBAR
Morat }e{ ne{to napisati o na{em
zajedni~kom poznaniku PERICI KOBLA -
RU, navodi me prijatelj. [to, kako, kojim
povodom? Umro. Kako, bolan umro?!
Uh, uh, uh, po hiljadu puta uh!
Pericu sam upoznao u ratu, opri~ao mi
je barem desetak puta nevjerojatnu pri~u,
osobnu dramu, kako je kao pripadnik
Armije BiH zarobljen na Igmanu, pro{ao
kroz stravi~na mu~enja i na koncu,
neobja{njivo, vratio se u Sarajevo. Iza rata
je radio na Fakultetu politi~kih nauka.
Ozbiljan i odgovoran je Perica ~ovjek
bio, fin, odmjeren, pametan, ali sam
njegovu zarobljeni~ku dramu dugo uzimao
sa rezervom - sve dok je nije ponovio, od
rije~i, do rije~i, u sudnici u Haagu na
su|enju ~etni~kom vojvodi VOJISLAVU
[E[ELJU. Sve je [e{elj kapacitete i
gabarite upregnuo da omalovaì, dis -
kreditira, pojeftini svjedoka Koblara, malo,
ili nimalo je uspio. Do u detalje je Perica
ispri~ao koji su ga, imenom i prezimenom,
pripadnici paravojnih [e{e ljevih ~etnika
predvo|eni BRANI SLA VOM GAVRI LO -
VI]EM BRNE TOM, predratnim
narkodilerom, uhapsili, mu~ili i na koncu
razmijenili.
To je jedna tu`na, tragi~na epizoda, da
ne kaèm epopeja, jednoga, kaù,
Slovenca, Perice Koblara koji se borio za
pravednije, normalnije, tolerantnije dru { -
tvo... Sa nedopustivim zaka{njenjem, pokoj
mu dobroj du{i uz antifa{isti~ku budnicu
Sa Ov~ara i Koblara...
PETAK,
13. DECEMBAR
Te{ki su, mu~ni, iscrpljuju}i pregovori,
~itavu godinu traju, koje usmjerava i
moderira EU izme|u oficijelne srbijanske
vlasti u Beogradu i, tako je standardiziran
taj jezi~ki aksiom privremene vlasti u
Pri{tini koju privremeno predstavlja
privremeni premijer Hashim Thaci.
ûdna je ta matrica, kojom se jezi~kim
dosjetkama ma{tovitim po~esto, priznajem,
maskiraju dubinski problemi regije; Biv{a
Bosna i Hervegovina, kako je tvrdoglavo
po svim mirovnim konferencijama trubio
Slobodan Milo{evi}, takozvana Crna
Gora, privremene vlasti u Pri{tini
arsenal je jezi~kih zamki u koje ozbiljan,
ulju|en svijet ne vjeruje; dapa~e prezire,
nadilazi taj mentalni okvir.
SUBOTA,
14. DECEMBAR
Nimalo ugodan zahtjev stiè mi od
zabrinutog oca - mogu li mu k}erki posuditi
itav bogovetni dan
pokuavam amortizirati,
umanjiti, utiati bijes,
prezir, razoarenje nakon
pogromakog teksta
kojeg je na brutalan,
nepristojan, koijaki
neuviavan nain
napisao i, to je jo gore,
potpisao vlasnik, urednik
E-novina PETAR
LUKOVI. Izvrijeao je,
ba onako ilkoki,
neselektivno,
seksistiki nadmeno
moju kolegicu
NIDARU
AHMETAEVI
Sudbonosni razgovor sa
legendom narodne glazbe
Harisom Dìnovi}em:
OTET SAM TI U KAFANI
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 3:23 Page 6
knjigu Drama ateizacije autora profesora
ESADA ]IMI]A. Nije tata kupio knjigu na
vakat, prije ~etrdeset godina, pa se sjeti iz
razloga obiteljskog mira da djetetu priu{ti
knjigu koje on nema, nego imam ja.
Ozbiljna je stvar, te je tako treba i tretirati,
ne biti histeri~ni improvizator - pi{e
profesor ]imi} u knjizi koja je u tisku da je
za sve narode u BiH opstojnost od vitalnog
nacionalnog interesa, samo je za Bo{njake
ta drama od biolo{kog zna~aja i interesa.
NEDJELJA,
15. DECEMBAR
îtav bogovetni dan poku{avam
amortizirati, umanjiti, uti{ati bijes, prezir,
razo~arenje nakon pogroma{kog teksta
kojeg je na brutalan, nepristojan, ko~ija{ki
neuvi|avan na~in napisao i, {to je jo{ gore,
potpisao vlasnik, urednik E-novina
PETAR LUKOVI]. Izvrije|ao je, ba{
onako |ilko{ki, neselektivno, seksisti~ki
nadmeno moju kolegicu NID@ARU
AHMETA[EVI], zbog u~e{}a na nekoj od
mnogobrojnih uzaludnih novinarskih
konferencija (organiziranih i pla}enih od
provjerenih boraca za slobodu medija
STANKA SUBOTI]A, BEBE PO PO VI -
]A, MILA \UKANOVI]A...). Uvredljiv,
gadan, nedopustiv jezik koji se ne koristi u
pristojnim familijama. Trebalo bi nadugo i
na{irokom natenane, Peri sa onog svijeta
Lukovi}u, po~asnom gra|aninu Sarajeva,
obja{njavati kako je kolegica Nidàra u
te{koj obiteljskoj tragediji te{ko i trajno
ranjena u prvoj ratnoj sarajevskoj godini i
da treba biti dobro obazriv, uvi|avan,
odmjeren da se sa njom {ega~i{, vrije|a{ je,
poniàva{. Imam ja podosta, rasnih, so~nih,
za prste polizati ùto-tabloidnih, vjerovatno
provjerivih tra~eva o po~asnom gra|aninu
Sarajeva Lukovi}u. Solidarnost i u~tivost
me limitiraju, obavezuju na samozatajnost.
Dobro je rekao jedan moj usputni drug,
prevejani ~ar{ijski mudrac u oblasti sive
ekonomije: îm sam ~uo da je Francois
Mitterand, predsjednik Francuske, dobio
klju~eve Grada Sarajeva - ja sam
promijenio bravu...
PONEDJELJAK,
16. DECEMBAR
Izvrstan povod, vrhunsko dru{tvo...,
sve se kako treba poklopilo na promociji
va`ne knjige, fotomonografije Put za Brazil
redakcijskog kolege MARIJA ILIÎ]A.
IVICA OSIM, naravno, briljira, dominira,
nadmo}an je, moè mu se. Napada me,
blago ali konstruktivno, zbog toga {to sam
uop}e pisao o njegovom problemu sa
stambeno-komunalnim kerefekama, liftom
koji su mu stanari, ve}inom glasova,
osujetili, uskratili; neki dan me ukori kolega
sa jedne televizije {to nismo vi{e prostora
posvetili tom prvorazrednom skandalu.
[vabo me strogo ukori {to sam uop}e njegov
porodi~ni problem uturio u medije i u~inio
javno dostupnim. Znate li, Profesore,
pitam oprezno genijalnog Majstora, za
neprimjernu provalu u mom stanu: do{ao mi
jaran i cijelo ve~e mi pri~ao provale...
Ogromnih smo se {ega napri~ali
ve~eras, frcale su dosjetke na sve strane,
uozbilji se filozof Ivica Osim, pa priupita:
A kako na}i mjeru izme|u humora i
ozbiljne pri~e? Eh, ba{ je na{ao glas
razuma koga }e pitati i ko }e ga,
objektivno i nepristrasno, posavjetovati.
UTORAK,
17. DECEMBAR
Nije ti ba{ najbolji, najsretniji naslov
oko GORANA BREGOVI]A i njegove
odluke da svoja nov~ana sredstva prebaci u
bosanske banke, jer bosanskih banaka
nema, veli mi krajnje precizni, bankarski
veteran kojem moram vjerovati, htio-ne
htio, jer te poslove ima u malom prstu.
Objasni mi, dobro me prore{etao oko tih
{altersko-bankarskih, da prostite, zavrzlama
kakve su kamate, na poloèna sredstva,
pribliì mi taj fantomski, meni stran svijet.
Svaka sugestija, s pogotovo kada je dobro -
namjerna, dobrodo{la je, ali mi nedostaje
konstruktiuvan prijedlog. Fino uslika{ Bregovi}a
ispred jedne od tri-~etiri banke i napi{e{, ako
smije{: EVO BANKE, CIGANE MOJ.
SRIJEDA,
18. DECEMBAR
A {ta vi mislite o kazni JOSIPU
[IMUNI]U, pita jutros sa srbijanskog
javnog televizijskog servisa voditeljica
NATA[A MILJKOVI] kolegu iz Hrvatske
ALEKASANDRA STANKOVI]A. ûpa
se Aco, kaè da prezire nogomet, ne ide na
utakmice, izbjegava svaku javnu
manifestaciju te vrste, ali da se, kao sav
normalan svijet, gnu{a svakog fa{izma.
Mislim da sam nekada u te{kim ratnim
godinama, te{ko se sjetiti tih mikro -
toponima, prolazio kroz selo u {irem rejonu
Fojnice, iz kojega je obitelj [imuni} iselila
u Australiju. Zaba~eno selo, nikakvu
perspektivu ne nudi, ima ne{to malo, ali
nedovoljno, {umskih resursa. Sve {to je
va`no napisano je o potpuno besmislenom,
glupom, neodgovornom ekscesu nogo -
meta{a, dapa~e reprezentativca Hrvatske.
Ovo, mo`da nije, a vjerojatno jeste: vu~e
Mujo u prikolici u brdima iznad Fojnice
dva-tri metra drva i sretne Josipa [imuni}a.
Za dom!, kategori~an je, narogu{en i
strog [imuni}. Nije, buraz, nego za
vikendicu, priznade prepla{eni Mujo...
19.12. 2013. I SLOBODNA BOSNA 7
CVIJE]E, CVIJE]E, KUPITE CVIJE]E
Predsjednik NSBiH/FSBiH Dino Begi}, Ivica Osim i
ministar kulture Kantona Sarajevo Ivica [ari}
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 3:24 Page 7
www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh
ZAR I TI, SON SORENSON
Nik{i}
zahvalio
Peteru
Sorensenu za
nesebi~ni dopri-
nos u oboranju
zakona o suzbij a -
nju korupcije i
organiziranog
kriminala
Nakon {to Predstavni~ki dom
Parlamenta Federacije BiH nije podrào
Vladin predloèni zakon o suzbijanju
korupcije i organizovanog kriminala,
federalni premijer Nermin Nik{i} je nov-
inarima kazao da je time zaustavljen
najve}i dosada{nji antikorupcijski pro-
jekt u Federaciji BiH.
Nik{i} je odbacivanje zakona ocijenio
kao lo{u poruku kriminalcima da i
dalje mogu biti mirni a posebno se
zahvalio zastupnicima SBB-a
Fahrudina Radon~i}a koji su bili naj-
glasniji protiv predloènog zakona, ali i
specijalnom predstavniku Evropske
unije u BiH Peteru Sorensenu, koji je
dao nemali doprinos u zaustavljanju
najve}eg reformskog procesa u FBiH!
MINI MARKET
Od dolaska u Haag Radovan Karadì},
optuèni ratni zlo~inac i ratni predsjednik
Republike Srpske, dobio je ~ak 20 kilogra-
ma. Karadì}, tvrde na{i izvori iz
Tribunala, propagira zdravu ishranu i
zatvorenicima dijeli iste savjete koje je
godinama davao svojim pacijentima
kao dr. Dragan Dabi}. Savjetuje im, naime,
uzimanje obroka sa ìtaricama uz puno
te~nosti tokom dana. Sam Karadì} ne
konzumira zatvorsku hranu, ve} kupuju
namirnice u balkanskoj kantini, a potom
sprema obroke u kuhinji. Isti izvor tvrdi da
je Karadì} prili~no lo{ kuhar i da sprema
uglavnom jednostavna jela. Karadì} tvrdi
da je kilograme nabacio jer se kona~no
oslobodio stresa koji ga je godinama pratio
zbog straha da }e biti uhap{en. Omiljena
slastica su mu [e{eljevi pala~inci sa
eurokremom.
(M.D.)
HRANA JE NAJBOLJA ISHRANA
Karadi u hakom zatvoru
nabacio 20 kilograma
Premijer Srbije,
ministar policije i pred-
sjednik SPS-a Ivica
Da~i} tvrdi da je njego-
va priroda ~esto u
sukobu s politi~kim
funkcijama koje ima.
On se ne stidi da zapje-
va, javno se {ali na svoj
i tu|i ra~un, a voli i da
se veseli u kafani.
Volim da pevam,
ali nikad se ne grabim
za mikrofon. Pevam
samo ako me neko
zamoli. A kad to
uradim, onda pri~aju
kako je to neozbiljno za
jednog premijera. Ali i
pored toga, stalno me
zovu da pevam, od
novogodi{njih progra-
ma do Pesme Evrovizije, ispovijedio se
Da~i} otkrv{i da }e za svoj 50. ro|endan, 1.
januara 2016., napraviti koncert u Sava cen-
tru. Zva}e se Ivica Da~i} i prijatelji pevaju
za vas.
I peva}emo, moji prijatelji peva~i,
glumci i ja. Ve} sam
dao zadatak @eljku
Joksimovi}u da to
osmi sli. Peva}e i Haris
Dì novi}, Halid Be{i},
Ceca
Da~i} kaè da voli
da pjeva i da uvijek
pjeva iz du{e.
Pevam iz du{e,
politi~ar sam koji zlo ne
misli. Kada sam bio u
Sarajevu, pozvao me je
Halid Be{i}. Bili smo u
kafani i pevali smo
Miljacku. Sutra se u
Srbiji pojave komentari
kako je premijer, eto,
pevao. A {ta je trebalo?
Da pucam? Da ispalju-
jem granate na Sar a -
jevo? Tada bih ne ki ma
verovatno bio dobar premijer. Kada mi
do|u gosti iz inostranstva, uvek je muzika
tu, jer dobra atmosfera pomaè na{im
odnosima. Jednom me je predsednik Gr~ke
zamolio da mu otpevam partizansku pesmu.
I ja pevam, a on pla~e.
S. B.
KO PJEVA ZLO, NE MISLI
Ivica Da~i}
Peter Sorensen
Dai e proslaviti roendan
u Sava centru, pjevae sa
Dinoviem, Beliem,
Cecom
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.12.2013 2:02 Page 10
PRO ET CONTRA
Nasuprot njima, pohvalio je zastupnike
Stranke za BiH koji su glasali za usva-
janje predloènog zakona, {to je
Nik{i}a o~ito jako iznenadilo, s obzirom
da je ne tako davno protiv cijelog vrha
Stranke za BiH podnio krivi~nu prijavu
za poku{aj plja~ke energetskih resursa
dràve. Prijava je kasnije odba~ena kao
neosnovana, no ~elnici SBiH mjeseci-
ma su morali dokazivati da su optuèni
pravi-zdravi, samo zbog toga {to je
Nik{ i}u trebala legitimacija neprikosno -
ve nog borca protiv korupcije i krimi-
nala.
Iz istih motiva Nik{i} je lansirao nedavno
i cijeli set antikoruptivnih zakona- ne sa
ciljem da zakoni budu usvojeni nego da
budu odba~eni, kako bi se SDP pred-
stavio kao posljednji i jedini borac protiv
korupcije i kriminala.
(M.A.)
LIDIJA SPORNA, VESNA
IZVJESNA
Vesna Budmir
najobiljnija
kandidatkinja
za sudiju
Ustavnog
suda FBiH
Aktualna {efica Posebnog odjela za
ratne zlo~ine Dràvnog tuìteljstva BiH
Vesna Budimir najozbiljnija je kandi-
datkinja za budu}u sutkinju Ustavnog
suda Federacije BiH. Za razliku od
njezine sestre Lidije Kora}, koju su
~lanovi Visokog sudskog i tuìteljskog
vije}a BiH prije dvije godine ocijenili kao
moralno nepodobnu, tuìteljica Vesna
Budimir je dobila visoke ocjene kolega.
No, kandidaturu Vesne Budimir za
sutki nju Ustavnog suda FBiH jo{ treba
podràti i njezin ro|ak, predsjednik
Federacije BiH @ivko Budimir.
(S.M.)
MINI MARKET
@ARKO PAPI]
Ekonomski
analiti~ar
NE
Ne podràvam prijedlog zato
{to je jasna namjera da je
ne{to {to bi trebala biti investi-
cija namijenjeno za zatvaranje
budètskih rupa. Najbolji
dokaz za to je da se zbog
ka{njenja sljede}e tran{e
MMF-a u RS-u izdaju trezorski
zapisi preko 20 miliona mara-
ka, a u Federaciji je napravlje-
na lista prioritetnih pla}anja u
decembru, iz koje su isklju~eni
grantovi kantona. Pri
isklju~ivanju grantova kantoni-
ma najsiroma{niji stanovnici
BiH ozbiljno }e biti pogo|eni.
HANKA VAJZOVI]
Poslanik u
Parlamentu
FBiH
NE
Mi{ljenja sam da niko zdrave
pameti u ovoj situaciji ne}e
podràti ovaj zahtjev da se iz
Elektroprenosa BiH uzme
100 miliona KM za
entitetske budète jer po
vaè}em zakonu taj novac
se mora uloìti u razvoj kom-
panije. Cijena ovog zahtjeva
za gra|ane u budu}nosti bi
mogla biti preskupa.
ESAD HRVAÎ]
Advokat
NE
Odluku da se novac uzima iz
efikasnih investicija da se
napune budèti neefikasne
vlade koju predvodi SDP sma-
tram neprihvatljivom. Ako se
ovaj prijedlog prihvati, to }e
imati dalekose`ne posljedice
za sve gra|ane BiH.
ALEKSANDAR
TRIFUNOVI]
Urednik
portala BUKA
NE
Ne podràvam bilo kakvo
finansiranje lo{e politike
budètskim sredstvima
odnosno sredstvima koje
{teti gra|anima ove zemlje.
ADNAN TERZI]
Potpredsjednik
SBB-a BiH
DA/NE
Stru~no pitanje je u {ta }e,
preko entitetskih budèta, ta
sredstva biti utro{ena. Ako }e
biti utro{ena u ono za {ta su
namijenjena kroz Elektroprenos
BiH, onda to podràvam, a ako
}e biti utro{ena u javnu
potro{nju koja nema veze sa
djelatno{}u Elektroprenosa,
onda sam apsolutno protiv toga.
AMARILDO GUTI]
Urednik na
FTV-u
DA
Podràvam zahtjev SDP-a i
SNSD-a da se iz
Elektroprenosa BiH uzme
100 miliona KM za entitetske
budète jer moè biti i gore,
da se sa ra~una
Elektroprenosa uzme i pre-
ostalih 200 miliona KM.
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
Podravate li zahtjev SDP-a i SNSD-a da se
iz Elektroprenosa BiH uzme 100 miliona
KM za entitetske budete?
Priredila: Ma{a ]osi}
Vesna Budimir
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.12.2013 2:03 Page 11
L
ider Demokratske fronte i
predsjedavaju}i Predsjedni{tva
BiH @eljko Kom{i} na{ao se
tokom posljednjih dvadesetak
dana na meti èstoke vatre iz
prakti~no svih oru|a kojim raspolaè
njegova biv{a partijska organizacija, SDP
BiH. Biv{e partijske kolege utrkuju se u
optu`bama da je politikant, te{ki
neradnik, demagog, a povrh svega,
Predsjedni{tvo SDP-a Kom{i}a je u
zvani~nom saop}enju optuìlo i za
poku{aj destabilizacije fiskalnog sistama
dràve jer navodno nije blagovremeno
dostavio prijedlog budèta institucija BiH
za 2014. godinu. A ta optu`ba u ranijem
sistemu socijalisti~kog samoupravljanja
ekvival entna je krivi~nom djelu podriv -
anja ustavnog poretka, za koje se nekada
izricala vi{egodi{nja zatvorska kazna i
moralno-politi~ka sankcija neprijat eljs -
kog djelovanja protiv dràve i naroda.
KOM[I] UGROZIO TAP
Mada se kasnije ustanovilo da budèt
dràvnih institucija nije kasnio zbog
namjerne opstrukcije @eljka Kom{i}a, kako
su prvobitno tvrdili u SDP-u, nego zbog
nemara dràvnog ministra finansija Nikole
[piri}a, koji je nacrt dràvnog budèta
dostavio s 40 dana zaka{njenja, ali i zbog
Denisa Be}irovi}a, pre sjeda vaju}eg
Parlamenta BiH, koji se usred rasprave o
dràvnom budètu otisnuo na vi{ednevnu
bliskoisto~nu turneju (!), Lagumdìjin SDP
nije smanjio nego je dodatno poja~ao napad na
svog nekada{njeg partijskog kolegu Kom{i}a.
Uslijedila je nova, jo{ teà optu`ba
SDP-a prema kojoj je Kom{i} svojim
ne~injenjem doveo u pitanje sudjelovanje
BiH u multinacionalnom energetskom
projektu TAP (Trans Adriatic Pipeline)
kojim bi se plin iz Azerbejdàna dopremao
do zapadnoevropskog trì{ta. U Bakuu,
glavnom gradu Azerbejdàna, upravo je
potpisan Memorandum o suradnji izme|u
dràva zainteresiranih da se jedan krak
plinovoda TAP usmjeri prema trì{tu
Balkana. Memorandum su potpisali
predstavnici svih zainteresiranih dràva
(Albanija, Crna Gora, Hrvatska) osim BiH.
Niko iz BiH ne}e prisustvovati
sastanku predsjednika i premijera dràva
17. decembra u Bakuu, jer Predsjedni{tvo
BiH nikoga nije ovlastilo da prisustvuje i
potpi{e Memorandum, navodi se u
saop}enju pristiglom iz Ministarstva
vanjskih poslova BiH kojim rukovodi
Zlatko Lagumdìja. U saop}enju MVP-a
navodi se cijeli niz diplomatskih akcija koje
je ministar Lagumdìja poduzimao prote -
klih mjeseci kako bi se i BiH priklju~ila
ovom velikom infrastrukturnom projektu. I
ba{ kada je sve bilo sre|eno, kada je jo{
samo trebalo staviti potpis na zavr{ni
Memorandum u Bakuu, isprije~ilo se
Predsjedni{tvo BiH na ~elu s pred sjed ava -
ju}im Kom{i}em, koje je svo j im
nedjelovanjem poni{tilo vi{e mje se ~ni trud
ministra Lagumdìje uloèn u energetski
megaprojekat TAP.
U saop}enju se, naravno, ne spominje
notorna ~injenica da je sudjelovanje BiH u
projektu TAP potvr|eno odlukom Pred sjed -
Pi{e: ASIM METEILJEVI]
Najpopularniji politi~ari u FBiH Kom{i}, Tihi}, ôvi},
Radon~i} i Lagumdìja
Zanimljiva je ~injenica da je Kom{i}eva

partija najdublje korijenje pustila u
gradskim centrima Federacije BiH -
Sarajevu, Zenici, Tuzli, Biha}u - u kojima je
koncentriran najve}i broj lijevo orijentiranih
glasa~a. Primjerice, SDP je na vlasti u
Tuzli ve} punih 20 godina, u op}ini Centar
Sarajevo 12 godina a tradicionalno je prva
ili druga partija u svim ostalim gradskim
op}inama Sarajeva, te Biha}a, Travnika,
Zenice... upravo u onim gradskim
op}inama u kojim sna`no raste podr{ka
Kom{i}evom DF-u.
To je dodatni razlog za sukob
nekada{njih prijatelja i najbliìh suradnika,
Zlatka Lagumdìje i @eljka Kom{i}a.
BITKA ZA LIJEVE GLASAÊ
DF najjai u tradicionalnim
uporitima SDP-a
Posljednjih mjesec dana politiku scenu BiH obiljeio je rat saopenjima
Lagumdijinog SDP-a i Komievog DF-a. Slobodna Bosna otkriva stvarne
razloge zbog kojih se lider Demokratske fronte eljko Komi posljednjih dana
naao na meti estokog udara SDP-a
KOM[I]EV DF PREUZEO
GLAVNINU LIJEVO
ORIJENTIRANIH BIRAÂ
asim:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 0:37 Page 12
KOM[I]EV DF UVE]AO PREDNOST NAD LAGUMD@IJINIM SDP-om
NEDOSTI@NA PREDNOST
Lider DF-a Kom{i} trenutno je prvi, a lider SDP-a
trenutno je peti na listi najpopularnijih politi~ara u FBiH
ni{tva BiH, i to dvije godine prije nego je
Lagumdìja preuzeo Ministarstvo vanjskih
poslova BiH! Prvi ugovor s konzorcijem
TAP popisan je jo{ po~etkom februara
2011. godine, dakle osam mjeseci prije
nego {to je konstituiran aktuelni saziv
Vije}a ministara BiH a Lagumdìja se u
akciju lobiranja uklju~io tek u maju 2012.
godine, nakon {to ga je Predsjedni{tvo BiH,
na sjednici odrànoj 21. maja 2012. godine,
ovlastilo da u ime dràve potpi{e
Memorandum o razumijevanju s ostalim
dràvama zainteresiranim za projekat TAP.
Sudjelovanje BiH u projektu TAP ni na
koji na~in nije ugroèno, pored ostalog i
zbog ~injenice da je rije~ o obostranom
interesu - i BiH kao krajnjeg korisnika
plina, ali i konzorcija TAP kao distributera
plina koji je po prirodi stvari zainteresiran
za {irenje plinskog trì{ta.
PAD PODR[KE SDP-u
U pozadini te{kih optu`bi kojima SDP
posljednjih dana zasipa @eljka Kom{i}a o~ito
se kriju neki drugi razlozi. Upu}eni tvrde da
je SDP-ova ofanziva protiv Kom{i}a po kre -
nuta nakon {to su procurili posljednji
rezultati internog istraìvanja javnog
mnijenja, prema kojima Lagumdìjina partija
i dalje na zamjerke gubi podr{ku glasa~a.
Nasuprot tome, podr{ka Kom{i}evom DF-u
dodatno je porasla tokom posljednjih {est
mjeseci i trenutno se DF pozicionirao kao
druga partija po snazi na prostoru Federacije
BiH, s neznatnim zaostatkom iza vode}e
partije SDA.
Povrh svega, lider DF-a @eljko Kom{i}
uvjerljivo je najpopularniji politi~ar u
Federaciji BiH, s deset posto vi{e glasova od
drugorangiranog lidera SDA Sulejmana
Tihi}a i skoro 30 posto vi{e glasova od
trenutno petorangiranog lidera SDP-a Zlatka
Lagumdìje, ispred koga su pozicionirani i
Dragan ôvi} i Fahrudin Radon~i}.
Ako bi se sutra odràli parlamentarni
izbori, uvjerljivu pobjedu u Federaciji BiH
- vi{e od 50 posto glasova - odnijele bi tri
partije: SDA, DF i HDZ.
Propagandna akcija SDP-a protiv
Kom{i}a o~ito je usmjerena prema lijevo
orijentiranim glasa~ima, koje SDP po ku {a -
va uvjeriti da je Kom{i} zapravo prosje~an
op}inski na~elnik koji se u politi~ki vrh
nije vinuo zahvaljuj}i osobitom politi~kom
talentu, prijegornom radu i liderskoj
harizmi, nego prije svega zahvaljuju}i
organizacijskoj sposbnosti i vje{tini SDP-a
da od prosje~nog op}inskog na~elnika
izgradi dràvnika. Kom{i} bez SDP-a je
nesposobni i neodgovorni demagog,
poru~uju iz SDP-a, navode}i kao ilustraciju
Kom{i}evo neodgovorno drànje kod
usvajanja budèta i njegovo nedjelovanje
kod potpisivanja memoraduma na kapitalni
energetski projekat TAP.
Razmjenu te{kih me|ustrana~kih

optu`bi pokrenuo je vrh SDP-a, sao p} e -
njem povodom Kom{i}eve opstru k cije
usvajanja budèta dràvnih instit ucija BiH.
SDP BiH nije ni najmanje za~u|ena
upornim poku{ajima @eljka Kom{i}a, da za
posljedice vlastitog nerada, neodgovornog
i politikantskog pona{anja optuì sve one
koji svojim radom nastoje za{tititi najugro -
è nije kategorije stanovni{tva u BiH iako je
svjestan da }e sa ili bez stand-by
aran`mana ~lanovi Predsjedni{tva i dalje
primati velike plate i uìvati u raznim
pogodnostima dok u pitanje dovode isplate
penzija, invalidnina, bora~kih naknada i
drugih socijalnih davanja najugroènijim
kategorijama stanovni{tva, navodi se,
pored ostalog, u saop}enju SDP-a.
Dan kasnije, uslijedila je reakcija
prozvanog DF-a.
Demokratska fronta nije za~u|ena
koordiniranim i gotovo identi~nim reakcijama
SNSD-a i SDP-a na situaciju u vezi sa usva-
janjem budèta institucija BiH. Smatramo da
ovakva reakcija govori samo kakva je pani-
ka zahvatila dva diktatora na ~elu tih partija!
U prilog tome rje~ito govori njihovo pozivanje
na ukidanje Ustavnog suda BiH,
nepoznava nje i nepo{tivanje zakona, pozi-
vanje na sirotinju dok su njihovi ra~uni sve
deblji a nekretnine, kako u BiH tako i u
inostranstvu, sve brojnije, pozivanje na
sve, izuzev na Ustav BiH i vaè}e
zakone.
ME\USTRANA^KI RAT SAOP]ENJIMA
Identina reakcija dva diktatora
KA[NJENJE BUD@ETA
U jeku rasprave o dràvnom budètu
predsjedavaju}i Parlamenta Denis
Be}irovi} otisnuo se na
Bliskoisto~nu turneju
KA[NJENJE BUD@ETA
U jeku rasprave o dràvnom budètu
predsjedavaju}i Parlamenta Denis
Be}irovi} otisnuo se na
Bliskoisto~nu turneju
USPON
KOM[I]EVOG
PROJEKTA
Prema posljednjim
rezultatima ispitivanja
javnog mnijenja
Kom{i}ev DF zauzima
drugu poziciju u FBiH
U
~enici, studenti i profesori iz BiH
ostat }e uskra}eni za mogu}nost
da se besplatno {koluju ili
volontiraju u nekoj od evropskih
zemalja jer BiH nije ni aplicirala
za u~e{}e u najve}em evropskom programu
za obrazovanje Erasmus+ vrijednom 14,7
milijardi eura. Istu sudbinu podijelit }e i
univerziteti, preduze}a i druge organizacije
iz BiH koje ne}e mo}i aplicirati za grantove
u okviru najve}eg evropskog programa za
istraìvanje, razvoj i inovacije Horizon
2020 vrijednog 70 milijardi eura!
Zbog neu~e{}a BiH u Erasmus+
programu Demokratski omladinski pokret
pozvao je studente da 21. decembra iza|u
na ulice i iskaù svoj bunt, a vi{e od 6.000
potpisa prikupljeno je na online peticiji za
uklju~enje BiH u Erasmus+. A kako }e i da
li }e uop}e reagovati nau~noistraìva~ke
institucije u BiH zbog nemogu}nosti u~e{}a
u programu Horizon 2020, ostaje tek da se
vidi. Naime, BiH spada u red zemalja koje
najmanje ulaù u nau~noistraìva~ki rad,
svega 0,05 procenata bruto nacionalnog
dohotka, {to je najmanje u Evropi.
Evropski parlamentarci su, podsjetimo,
novi program Evropske unije za obra zova -
nje, obuku i podr{ku mladima Erasmus +
usvojili na sjednici koja je odràna 19.
novembra u Strasbougu, a za njegovu je
implementaciju izdvojeno ubjedljivo
najvi{e novca do sada. Ovim programom
EU-a predvi|eno je da vi{e od ~etiri
miliona mladih u Europi u narednih sedam
godina (od 2014. do 2020.) kroz u~enje,
usavr{avanje, rad i volonterski anga`man u
inostranstvu dobije priliku za sticanje
znanja i vje{tina.
Komentari{u}i odluku Komiteta Evropske
unije za IPA fondove o uskra} ivanju 45
miliona eura BiH predsjednik Republike
Srpske Milorad Dodik je izjavio kako za tim
sredstvima ne treba àliti, jer su bila
namijenjena za formiranje ili ja~anje novih
institucija na nivou BiH. Me|utim, upravo iz
tih uskra}enih IPA fondova BiH je trebala
izdvojiti 4,6 miliona eura koliko je ko{tala
ulaznica za na{u zemlju u program Horizon
2020 ~iji budèt }e iznositi ~ak 70 milijardi
eura. Dakle, jasno je da Milorad Dodik
ponovo dezavui{e bh. javnost. Sa u~e{}em od
4,6 miliona eura, nau~noistraìva~ke
institucije u BiH, i javne i privatne, prema
nekim ra~unicama iz programa Horizon 2020
mogle bi povu}i preko 200 miliona eura
nepovratnih sredstava. Me|utim, kao i u
slu~aju pristupa BiH Erasmus+ programu, i za
implementaciju programa Horizon 2020
vjerovatno bi trebalo postojati neko
koordinaciono tijelo na nivou dràve, {to
Dodik i njegovi trabanti iz RS-a te{ko da }e
prihvatiti.
15
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
FONDOVI DOLAZE, FONDOVI PROLAZE
Nakon neulaska BiH u program Erasmus+,
naa zemlja nee ui ni u EU-ov program
Horizon 2020 za istraivanje, razvoj i inovacije
iji budet iznosi 70 milijardi eura!
[TA KO[TA, DA KO[TA
Predsjednik RS-a Milorad Dodik apsolutno
je protivnik otvaranja novih, a nisu mu
drage ni postoje}e institucije na nivou BiH
Skandal:Skandal.qxd 18.12.2013 22:47 Page 15
N
ije pro{lo ni pola godine otkako
su ~lanovi Predsjedni{tva BiH
@eljko Kom{i}, Bakir Izetb ego -
vi} i Neboj{a Radmanovi}
usuglasili Pravilnik o unutarnjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
a imena novih dràvnih slu`benika na
atraktivnim pozicijama ve} su manje-vi{e
poznata. Interni je natje~aj za imenovanje
osam stru~nih savjetnika i suradnika
raspisan 7. novembra, razgovori s prijav lje -
nim kandidatima obavljeni su 29.
novembra (petak), da bi se cijela procedura
okon~ala za samo tri dana (u ponedjeljak, 2.
decembra), kada je kompletirana kadrovska
{ema, ~iji je autor doskora{nji generalni
tajnik Predsjedni{tva BiH Ranko Ninkovi}.
Prethodno je Ninkovi}, koji je na du`nosti
generalnog tajnika ostao skoro tri godine
poslije zvani~nog isteka mandata, za sebe
izmislio a potom i isposlovao novo radno
mjesto - samostalnog izvr{itelja za pitanja
obrane i civilne komande nad Oruànim
snagama BiH.
I mada se jo{ u samom startu znalo da
su interni natje~aji u Predsjedni{tvu BiH
puka formalnost, te koji su dràvni
slu`benici favorizirani kada je posrijedi
njihovo promaknu}e, posve je neo~ekivano
na osam upra`njenih pozicija konkuriralo
devet kandidata.
U PROTOKOL MIMO PROTOKOLA
Deveta kandidatkinja koja se, mimo
protokola, prijavila za dvije pozicije:
stru~nog savjetnika za protokolarne
poslove i me|unarodnu suradnju i stru~nog
savjetnika za protokolarne poslove za
regionalnu suradnju u Slu`bi za protokol i
ceremonijal bila je profesorica engleskog
jezika Sanela Cvjetkovi}. Profesorica
Cvjetkovi} je, da situacija po kadrovika
Ninkovi}a i njegove suradnike bude jo{
gora, u odnosu na svoje protukandidatkinje,
imala ubjedljivo najbolje reference. No,
budu}i da nije zadovoljila stroge kriterije
tro~lane interne Komisije u kojoj su, pored
predsjedavaju}eg Mate Zeke (novoiza bra -
nog zamjenika generalnog tajnika Pred sjed -
ni{tva BiH), bili i {efica Slu`be za op}e
poslove Mirza Holjan i Ranko Ninkovi},
Sanela Cvjetkovi} je uloìla àlbu.
Prema informacijama iz izvora bliskih
Tajni{tvu dràvnog Predsjedni{tva, kandi -
dat kinja Cvjetkovi} je cijeli rat provela u
BiH, rade}i za Ujedinjene narode kao
prevoditeljica. U njezinoj biografiji pi{e da
je, izme|u ostalih, prevodila francuskom
generalu Philipu Morillonu, da je nakon
rata, kao prevoditeljica u hrvatskoj
kompaniji Hidroelektra-niskogradnja, bila
angaìrana u pregovorima s konzorcijem
Bechtel-Enka. Od marta 2002., kada se
zaposlila kao stru~na suradnica-pre vo di te -
lji ca u Predsjedni{tvu BiH, Sanela
Cvjetkovi} je prevodila za pokojnog Jozu
Kriànovi}a, Dragana ôvi}a, Ivu Miru
Jovi}a... Kolege je opisuju kao vrsnu
prevoditeljicu, koja je godinama obavljala
protokolarne poslove, ~ime se njezine
protukandidatkinje te{ko mogu pohvaliti.
Umjesto Sanele Cvjetkovi}, na funkciju
stru~ne savjetnice za protokolarne poslove i
me|unarodnu suradnju postavljena je
Dragana Brklja~i}, dok je pozicija stru~ne
PROFILI DR@AVNIH KADROVA (II)
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Nova stru~na savjetnica za protoko-
larne poslove u Predsjedni{tvu BiH je
Dragana Brklja~i}, prevoditeljica
koja je na svim slu`benim sastancima
padala u nesvijest
IZGUBLJENA U
PRIJEVODU
Pola godine nakon to su lanovi Predsjednitva BiH
usuglasili novi Pravilnik o sistematizaciji radnih
mjesta zapoela je procedura imenovanje strunih
savjetnika i suradnika; poslije internog natjeaja koji
je predstavljao samo puku formalnost, na najatrak-
tivnije pozicije ve su imenovani dravni slubenici
ije su reference, najblae reeno, sumnjive
suzana:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 17:52 Page 16
savjetnice za protokolarne poslove za
regionalnu suradnju dopala Adisi Josi po -
vi}. Dodajmo tome da je, i u pore|enju sa
godinama radnog iskustva u Predsjedni{tvu
BiH novih stru~nih savjetnica u Slu`bi za
protokol i cere mo nijal, Sanela Cvjetkovi}
nadma{ila i Draganu Brklja~i} i Adisu
Josipovi}. Dok je Sanela Cvjetkovi}
prevodila ~lanovima Predsjedni{tva BiH,
organizirala slu`bene posjete, samite,
konferencije, Adisa Josipovi} je pisala
priop}enja Narodne stranke Radom za
boljitak, a Dragana Brklja~i} predavala
engleski jezik u Katoli~kom {kolskom
centru u Tuzli?!
HONORARNI PORED
SLU@BENIH PREVODITELJA
Premda je posao u Odjelu protokola
Predsjedni{tva BiH dobila 2008., kao
najbolja kandidatkinja na natje~aju,
ubrzo se pokazalo kako je, zapravo,
Dragana Brklja~i} briljirala pred
STRU^NI SAVJETNICI U PREDSJEDNI[TVU BIH
SAVJETNICE ZA PROTOKOLARNE
POSLOVE I ME\UNARODNU SURADNJU
U PREDSJEDNI[TVU BiH
Adisa Josipovi} (lijevo), ranije glasnogovornica
NS Radom za boljitak, i Dragana Brklja~i} (desno),
biv{a srednjo{kolska profesorica iz Tuzle
Komisijom za prijem. Tada{nji ~lanovi
Komisije, naime, nisu ni slutili da je
njihov kolega Sr|an Mitrovi}, slu`benik
u Direkciji za europske integracije, u
ljubavnoj vezi s mladom profesoricom
Brklja~i}, pa ~ak ni kada je inzistirao da
joj on osobno uru~i pismeni zadatak za
prijevod teksta.
Romansu su Sr|an Mitrovi} i Dragana
Brklja~i} (u me|uvremenu su se vjen~ali),
dakako, obznanili tek kada je
prevoditeljica dobila stalni posao u
Predsjedni{tvu BiH. Tada se otkrilo i kako
je znanje engleskog jezika koje je Dragana
Brklja~i} pokazala na prijemnom testu
(nakon {to je, prethodno, od svog dragana
dobila zadatak) neuporedivo skromnije, i
da ta profesorica nije dorasla zahtjevnim
zada}ama prevo|enja na susretima
~lanova Pred sjed ni {tva BiH sa stranim
zvani ~ni ci ma. No, dovitljiva je
prevoditeljica brzo na{la rje{enje - po~ela
je naglo gubiti svijest usred slu`benih
sastanaka.
Prva se neugodna scena dogodila jo{
dok je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH
bio Haris Silajdì}, potom je Dragani
Brklja~i} pozlilo i kada je pozvana da
prevodi @eljku Kom{i}u. U kona~nici je
Predsjedni{tvo BiH, pored dobro pla}ene
slu`bene prevoditeljice, honorarno anga ì -
ralo profesionalne prevoditelje.
Njima je za svaki sat prevo|enja
pla}ano u prosjeku po 70 KM, {to je na
godi{njoj razini bio iznimno veliki i
bespotreban tro{ak, na koji su upozorili i
dràvni revizori, poslije kontrole
poslovanja Predsjedni{tva BiH.
PROFILI DR@AVNIH KADROVA (II)
Pored novih stru~nih savjetnica za

protokolarne poslove, me|unarodnu i
regionalnu suradnju, u stru~nog savjetnika
za pravne poslove promoviran je Sead
Be}irbegovi}, dok je Evelina Pjano nova
vi{a stru~na suradnica za medije. Ivana
[aravanja, koja je radila u Slu`bi za
odnose s javno{}u, bit }e preraspore|ana
u Tajni{tvo Predsjedni{tva BiH, na posve
novo radno mjesto stru~ne savjetnice za
analizu i mi{ljenja. Promaknu}e u slu`bi
Predsjedni{tva BiH dobili su i Du{an
Timotije, bliski prijatelj Ranka Ninkovi}a,
kao i Snjeàna [ilj, za koju se tvrdi da je
ro|aka dugogodi{njeg generalnog tajnika
Predsjedni{tva BiH.
NOVA KADROVSKA [EMA
Promaknue za prijatelje i roake
Ranka Ninkovia
Ranko Ninkovi}
MLIJE^NI PUT BiH
Za mjesec dana inspektori iz Ureda za hranu i veterinarstvo EU-a (FVO) izvrit e
procjenu bh. kontrolnog sistema za sigurnost hrane i donijet e konanu odluku o
tome da li BiH moe izvoziti mlijeko u EU. Eksperti smatraju kako nije realno
oekivati da BiH dobije zeleno svjetlo za izvoz mlijeka i mlijenih proizvoda u EU,
a profesor Jasmin Ferizbegovi za na list objanjava ko su krivci za to
Najve}u cijenu nerada federalnog Ministarstva
poljoprivrede i Ureda za veterinarstvo BiH platit }e
20 hiljada farmera i prera|iva~a mlijeka
BH. MLIJE^NA INDUSTRIJA
BEZ ZA[TITE
KRAVLJA POSLA
Inspektori za hranu i veterinarstvo EU-a (FVO)
iz Dublina u BiH stiù 20. januara 2014. godine
VETERINA:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 0:26 Page 20
Z
a mjesec dana inspektori iz Ureda
za hranu i veterinarstvo EU-a
(FVO) izvr{it }e procjenu bh.
kontrolnog sistema za sigurnost
hrane i donijet }e kona~nu odluku
o tome da li BiH moè izvoziti mlijeko u
EU. Nasuprot optimizmu direktora Ureda
za veterinarstvo BiH Drage Kalabe i
nadle`nih entitetskih ministarstava, koji
o~ekuje da }e mljekari iz BiH dobiti
pozitivnu ocjenu inspektora za hranu i
veterinarstvo EU-a (FVO) iz Dablina,
veterinari smatraju kako nije realno
o~ekivati bilo kakav napredak, {to zna~i da
}e proizvo|a~i mlijeka ostati uskra}eni za
izvoz u EU. Mi{ljenja sam da inspektori
FVO-a ne mogu dati zeleno svjetlo za izvoz
milijeka jer ne samo da ni{ta nije ura|eno,
nego je sve uni{teno, komentar je prof.
Jasmina Ferizbegovi}a, predsjednika
Veterinarske komore FBiH i direktora
Veterinarske stanice Tuzla.
PUTUJ, EVROPO!
Odgovorno tvrdim da takav odnos,
takav nemar i takav kriminal inspektori
FVO-a nigdje ne}e zate}i, kao {to }e zate}i
u federalnom Ministarstvu poljoprivrede,
vodoprivrede i {umarstva. Mislim da ni{ta
bolja situacija nije ni u RS-u, a {to se ti~e
Ureda za veterinarstvo BiH na ~elu sa
Dragom Kalabom, mislim da nije napravio
niti jedna pomak u pozitivnom pravcu,
kaè Ferizbegovi} navode}i kako je
direktoru Kalabi predlagao da se u ovim
te{kim vremenima za BiH formira
veterinarsko savjetodavno tijelo, {to je
predvi|eno i zakonom, koje bi okupilo
najve}e autoritete u struci. Me|utim,
direktor Kalaba to ignori{e i odbija. Ured za
veterinarstvo BiH je dovoljan sam sebi i
zbog toga }emo platiti ogromnu cijenu,
navodi Ferizbegovi}. A, po svemu sude}i,
prvu cijenu platit }e 20 hiljada farmera i
prera|iva~a mlijeka koji zavise od te
proizvodnje i izvoza. Naime, pretpostavlja
se da bh. izvoz mlijeka i mlije~nih
proizvoda na godi{njem nivou iznosi 90
miliona KM, od ~ega je 43 miliona KM
izvoz u Hrvatsku. Ove brojke najbolje
ilustruju mogu}u katastrofu ukoliko
inspektori FVO-a ne dadnu zeleno svjetlo za
izvoz mlijeka i mlije~nih proizvoda u zemlje
EU-a, za {to BiH, prema mi{ljenju
Ferizbegovi}a, apsolutno nije spremna.
Vjerujte mi da sam sebi postavljam pitanje
da li }e i zbog ~ega bi inspektori FVO-a uop}e
posjetili BiH u januaru naredne godine, kaè
Ferizbegovi} koji ve} godinama vodi tihi rat
sa federalnim Ministarstvom poljoprivrede,
vodoprivrede i {umarstva.
Prema njegovim rije~ima, od trenutka
inauguracije Nade Rajkovi} na mjesto
pomo}nika ministra za veterinarstvo, po~elo
je razaranje veterinarskog sis te ma. O
svemu sam uredno obavje {tavao relevantne
institucije, me|utim ni{ta se nije mijenjalo.
Ministri su prolazili, ona je ostajala. Sada
odgovorno tvrdim da je ona uni{tila
veterinarski servis, kaè Ferizbegovi}.
KRIMINALNO TROJSTVO
Prema Ferizbegovi}evin rije~ima, naj -
ve }i poslijeratni kriminal napravljen je u
federalnom Ministarstvu poljoprivrede na
tri stvari - ozna~avanju sitnih preìvara,
nabavci vakcine protiv bruceloze i usva ja -
nju i primjenjivanju pravilnika koji su u
potpunoj suprotnosti sa vaè}im Zako nom
o veterinarstvu FBiH.
Prije pet godina tada{nji ministar Damir
Ljubi}, koji sada obna{a du`nost ministra
za ljudska prava i izbjeglice u Vije}u
ministara BiH, zajedno sa svojom
pomo}nicom Nadom Rajkovi}, suprotno
vaè}em zakonu na nivou BiH formira
Agenciju za ozna~avanje sitnih preìvara,
ovaca, koza i svinja sa sjedi{tem u
Agromediteranskom zavodu u Mostaru.
Naime, jedina ustanova u BiH koja moè
raditi na poslovima registracije, kodif ika -
cije i izdavanju paso{a za ìvotinje je
dràvna agencija sa sjedi{tem u Banjoj Luci
koja djeluje pod patronatom Ureda za
veterinarstvo BiH. To nije smetalo
ministru Ljubi}u i pomo}nici Rajkovi} da
{tampaju i distribuiraju ilegalne markice za
obiljeàvanje. Podaci o stoci, koja je bila
obiljeèna takvim markicama, nisu ulazili u
centralni registar u Banjoj Luci. Drugim
rije~ima, ta stoka nije postojala, {to je i{lo
na ruku velikim privatnim mesno -
prera|iva~kim kompanijama, navodi
Ferizbegovi} kojem nije jasno kako se
jedna ilegalna, paralelna institucija na
nivou FBiH mogla finansirati parama
poreskih obveznika.
Nakon formiranja ilegalne Agencije
ministar Ljubi} i pomo}nica Rajkovi} su
2009. godine, prema Ferizbegovi}evim
DALEKO JE EVROPA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
TIHI BORAC
Jasmin Ferizbegovi},
predsjednik Veterinarske
komore FBiH i direktor
Veterinarske stanice Tuzla
rije~ima, preko no}i, ignori{u}i struku,
donijeli odluku o nabavci preventivne
vakcine preìvara protiv bruceloze. Naime,
federalno Ministartvo poljoprivrede i Ured
za veterinarstvo BiH 2009. godine izvr{ili
su nabavku, odnosno uvoz vakcine REV1
(Ocurev) te omogu}ili njenu upotrebu za
preventivnu vakcinaciju preìvara protiv
bruceloze, a da za navedenu vakcinu nije
postojao dokaz o registraciji u zemlji
porijekla [paniji. Za nabavku ove vakcine
izdvojeno je 5,6 miliona KM, a ista vakcina
se i dalje uvozi. Siguran sam da su se u taj
iznos ugradili i ministar Ljubi} i njegova
pomo}nica Rajkovi}, a stru~nog mi{ljenja
sam da ta vakcina nije adekvatna i da ima
{tetne posljedice, kaè Ferizbegovi}
navode}i da trenutno niko ne zna kakva je
situacija sa brucelozom jer se
dijagnostikom vi{e niko ne bavi, a svi se
bave vakcinisanjem.
Posljednje (zlo)djelo dvojca Ljubi}-
Rajkovi} bilo je dono{enje pravilnika i
rje{enja koja su u potpunoj koliziji sa
vaè}im federalnim zakonom o
veterinarstvu. [tavi{e, prema rije~ima
Ferizbegovi}a, Ljubi} je sebi dao za pravo
da ignori{e i zakon o PDV-u. Naime,
spornim pravilnicima Ministarstvo
poljoprivrede je, nau{trb Veterinarske
komore FBiH, preuzelo {tampanje i
distribuciju obrazaca - potvrde 2A i 2B i
svjedod`be o zdravstvenom stanju
ìvotinja, kao i na~in raspodjele sredstava
za obavljene veterinarsko-zdravstvene
preglede, kao i raspodjelu naknada za
svjedod`bu o zdravstvenom stanju
ìvotinja. Prema vaè}em Zakonu o
veterinarstvu FBiH, to je u nadle`nosti
Veterinarske komore FBiH, o ~emu
svjedo~e i presude nadle`nih sudova. A
zamislite da je spornim pravilnikom
federalni ministar poljoprivrede sebi dao za
pravo da se od 100 posto napla}enih
pruènih usluga, 10 posto uplati FBiH, 20
posto kantonima, a da se PDV obra~una
samo na 70 posto napla}enih sredstava koja
pripadaju veterinarskim slu`bama koje su
pruìle uslugu, obja{njava Ferizbegovi}
navode}i kako je ministarstvo poljoprivrede
sporni pravilnik poku{alo progurati kao
novi Zakon o veterinarstvu FBiH, a kada im
to nije pro{lo, sada sporni pravilnik nastoje
proturi kroz izmjene i dopune dràvnog
Zakona o veterinarstvu.
MLIJE^NI PUT BiH
Jasmin Ferizbegovi} je protiv biv{eg
ministra Damira Ljubi}a i aktuelne
pomo}nice ministra Nade Rajkovi} 2010.
godine podnio krivi~ne prijave, a po tom
osnovu izjavu je dao inspektorima
federalne Uprave policije. Oni su
provjerili sve moje navode i doku -
mentaciju, i to su proslijedili nadle`nom
Katonalnom tuìla{tvu u Sarajevu. Ja
sam bio u kontaktu sa glavnim
tuìocem Nives Kanev~ev, koja mi je
rekla da se radi po tom predmetu.
Slao sam dopise, kontaktirao sam i
VSTV, ali ni od koga nisam dobio
povratnu informaciju, kaè
Ferizbegovi}.
KRIVI^NE PRIJAVE
Na potezu Kantonalno tuilatvo
Sarajevo
SVJEDOÊNJE
Izjava Jasmina Ferizbegovi}a data
inspektorima FUP-a 2010. godine
POLITI^KO-POSLOVNI DVOJAC
Nadu Rajkovi}, pomo}nicu ministra za
veterinarstvo, i aktuelnog ministra
poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva
Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a veè
dugogodi{nja poslovna saradnja
POLITI^KI USPON
Damir Ljubi} je sa mjesta ministra
u Vladi FBiH, degradiran
mjestom ministra za ljudska pitanja
i izbjeglice u Vije}u ministara BiH
I
ako su dugovi tvornice namjenske
industrije Pretis Vogo{}a jo{ koncem
pro{le godine prema{ili 30 milijuna
KM, ministri u Vladi Federacije BiH
odobrili su nedavno menad`mentu tog
poduze}a novi kredit u iznosu od 5,6
milijuna maraka. U obrazloènju odluke
Vlade, koja je donesena 31. oktobra,
navedeno je da su kreditna sredstva (sa
ra~una revolving fonda Projekta lokalne
inicijative) isklju~ivo namijenjena za
financiranje ranije dogovorenih izvoznih
poslova, unato~ ~injenici da Pretis proteklih
godina nije do kraja realizirao niti jedan
zapo~eti projekat. Prema dokumentaciji
kojom raspolaè Slobodna Bosna, federalna
Vlada je za financiranje projekata namjenske
industrije u Vogo{}i od 2009. do prolje}a
ove godine plasirala vi{e komisionih kredita
~iji iznos prelazi 7,5 milijuna KM.
KREDITI BEZ POKRI]A
I mada je do sada vra}eno jedva 2,5
milijuna KM, federalni premijer Nermin
Nik{i} i resorni ministar energije, rudarstva i
industrije Erdal Trhulj odobrili su u
posljednjih pola godine menad`mentu
Pretisa dodatne kredite bez pokri}a, u
ukupnom zbiru od oko 13 milijuna maraka?!
Ako se otvori istraga u Pretisu, to }e
biti jedna od najve}ih afera u BiH,
upozorava sugovornik SB, koji je dobro
upu}en u tajne poslovanja aktualnog
menad`menta i otkriva da je dokumentacija
o fiktivnim ugovorima i izvla~enju
milijunskih sredstava iz tvornice u Vogo{}i
ve} proslije|ena nadle`nim policijskim
agencijama. Prema tvrdnjama istog izvora,
glavni me{etar iz sjene u pregovorima oko
kreditnih aran`mana izme|u federalne
Vlade i Pretisa je ratni ministar policije
RBiH Bakir Alispahi}, koji je kontrolu nad
poduze}em preuzeo u ljeto 2011. Tada je,
podsjetimo, upravo na Alispahi}ev
prijedlog, za generalnog direktora Pretisa
postavljen Hajrudin Pezo, dugogodi{nji
financijski direktor u njegovoj privatnoj
kompaniji AC Quattro. Istodobno je Bakir
Alispahi} u federalno Ministarstvo
OPERACIJA PRETIS
Foto: MARIO ILIÎ]
i MILUTIN STOJÊVI]
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije ERDAL TRHULJ najavio je
poetkom godine veliki povratak posrnule tvornice namjenske industrije PRETIS
iz Vogoe na svjetsko trite i potpisivanje ugovora o proizvodnji granata vri-
jednog 12,5 milijuna KM; dokumentacija do koje je dola SB potvruje da
Pretis, kojim preko formalnog direktora HAJRUDINA PEZE upravljaju BAKIR
ALISPAHI i ENVER MUJEZINOVI, nije do kraja realizirao niti jedan najavljeni
projekat, iako je VLADA FBiH kreditirala sve njihove izvozne poslove
Otkako su ratni obavje{tajci Bakir Alispahi} i Enver
Mujezinovi} stavili pod kontrolu tvornicu namjenske
industrije u Vogo{}i, federalna Vlada odobrila Pretisu
preko 20 milijuna KM kredita
BOSANSKI PRETIS LONAC
BIZNISMENI OPASNIH NAMJENA
ALISPAHI]EV POVJERENIK
ZA NAMJENSKU INDUSTRIJ
Aktualni direktor Pretisa Hajrudin
Pezo godinama je bio prvi ~ovjek z
financije u kompaniji AC Quattro,
vlasni{tvu Bakira Alispahi}a
pretis:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 21:49 Page 24
energije, rudarstva i industrije instalirao
svog nekada{njeg najpouzdanijeg ope rati -
vca iz tajne bo{nja~ke slu`be AID-a En ve ra
Muje z inovi}a, koji je imenovan za
savjetnika za namjensku industriju ministra
Erdala Trhulja. Godinu i pol dana kasnije,
31. decembra 2012., direktor Pezo je
prikazao kreditna zaduènja u iznosu od 32
milijuna KM, s iskazanim godi{njim
gubitkom od 5,3 milijuna maraka. Samo je,
primjerice, Elektroprivredi BiH Pretis
duàn vi{e od milijun maraka.
No, katastrofalni poslovni rezultati nisu
sprije~ili menad`ment Pretisa da
dvjestotinjak preostalih radnika, Vladu
FBiH i medije obmanjuju la`nim inform -
aci jama o navodnim velikim izvoznim
poslovima i projektima. Prema pregledu
komisionih kredita koje je federalna Vlada
preko Razvojne banke Federacije BiH
dodijelila Pretisu, financiranje izvoznih
poslova po~elo je u junu 2009. Prvi kredit
od 4,5 milijuna maraka potro{en je za
isplatu pla}a radnicima (1,5 milijuna KM),
realizaciju ugovora o isporuci naoruànja
Vladi Malezije (1,8 milijuna KM), otplatu
ranijih kreditnih zaduènja (blizu 200.000
KM), dok je preostalih milijun maraka
predvi|eno za pokri}e garancija i
kontragarancija od strane Razvojne banke.
Naknadno je utvr|eno da je ranije potpisan
ugovor s malezijskom Vladom realiziran
samo djelomi~no, tijekom 2006. i 2007.
godine, i da se blizu 1,4 milijuna ameri~kih
dolara jo{ vodi u obvezama Pretisa za
primljene avanse.
No, menad`ment Pretisa je u dopisima
MILIJUNSKI KREDITI ZA FANTOMSKE PROJEKTE
ENIK
TRIJU
rudin
vjek za
ttro, u
i}a
POSLOVNI UZLET RATNOG [PIJUNA
Enver Mujezinovi}, savjetnik za namjensku
industriju u federalnom Ministarstvu
energije, industrije i rudarstva
upu}enim Vladi FBiH tvrdio da polufa bri -
kati koji su bili namijenjeni za finalnu fazu
proizvodnje nisu isporu~eni u Maleziju, jer
tvornica Binas iz Bugojna nije osigurala
upalja~e.
DEVET MILIJUNA KM ZA
POSAO S MALEZIJCIMA
Kada se, me|utim, pa`ljivo analizira
kompletna dokumentacija, posve je jasno
kako je izvozni ugovor s Vladom Malezije
od samog po~etka bio financiran iz
sredstava avansa (2,6 milijuna ameri~kih
dolara) i kredita Razvojne banke u iznosu
4,5 milijuna maraka, koji je odobren tri
godine prije nego {to je odlukom Vlade
Federacije BiH poduze}u Pretis dodijeljen
komisioni kredit (dodatnih 4,5 milijuna
KM) za financiranje istog projekta. Budu}i
da dogovoreni posao s Malezijcima za koji
je Pretis dobio 9 milijuna KM ipak nije
ispo{tovan do kraja, dio naoruànja }e,
prema navodima menad`menta Pretisa, biti
prodat novim kupcima iz Ukrajine i
Pakistana.
I mada nikada nije utvr|eno kako su i
gdje potro{ena milijunska sredstva koja su
ranije dobijena za financiranje ugovora s
Malezijcima, u aprilu 2012. Vlada FBiH
namjenskoj industriji Pretis odobrava jo{
jedan kredit od 2,5 milijuna KM. Namjena
kredita je, ponovno, vra}anje kreditnih
zaduènja, isplata pla}a radnicima i obveza
prema dobavlja~ima. Istom odlukom
federalne Vlade, a kao garancija za
vra}anje kredita, na nekretnine Pretisa je
stavljena hipoteka, da bi se kasnije
pokazalo da je ista imovina ve} bila
predmet sudskog spora koji je pokrenula
Razvojna banka, zbog nevra}anja ranijih
kredita?! înjenica da menad`ment Pretisa
SLOBODNA BOSNA I 19.12.2013.
26
OPERACIJA PRETIS
Pored direktora Razvojne banke FBiH

Ramiza Dàferovi}a, federalnog premijera
Nermina Nik{i}a i ministra Erdala Trhulja je
na milijunska dugovanja Pretisa u martu
ove godine upozorio i direktor BBI-ja Amer
Bukvi}. U pismu upu}enom Vladi FBiH
direktor Bukvi} obavje{tava Nik{i}a i
Trhulja da je BBI banka odobrila ponovno
produènje garancija za Pretis po ugovoru
s Ministarstvom obrane Pakistana i otkriva
kako su Pakistanci, zbog ka{njenja u
ispunjavanju obveza, poslali garancije na
naplatu kod Albaraka banke. Navode}i da
dugovanja tvornica Pretis Vogo{}a i
Tehni~ki remontni zavod Hadì}i prelaze
devet milijuna KM, direktor BBI-ja je
naglasio kako nevra}anje kredita izravno
utje~e na profitabilnost te banke.
UPOZORENJE FEDERALNOJ VLADI
Dugovanja Pretisa ugrozila profit
Bosnia Bank Internationala
ÎJE INTERESE [TITI
FEDERALNA VLADA
Resorni ministar Erdal Trhulj i
federalni premijer Nermin Nik{i}
odobrili su Pretisu milijunska
kreditna sredstva za financiranje
sumnjivih poslovnih projekata
MILIJUNSKA DUGOVANJA
Kreditna zaduènja poduze}a iz Vogo{}e
do kraja 2013. prema{it }e 40 milijuna KM
ne vra}a dugove i da su imovinu poduze}a
zaloìli nekoliko puta nije, me|utim,
utjecala na federalnog premijera Nik{i}a i
ministra Trhulja (a obojica su u
prijateljskim odnosima s Alispahi}em) da
lobiraju kako bi Pretis u februaru ove
godine dobio jo{ jedan kredit - novih pola
milijuna maraka. Znakovito je, tako|er, da
je direktor Hajrudin Pezo uputio Razvojnoj
banci FBiH ugovor o isporuci naoruànja
ukrajinskom kupcu, vrijedan preko 9,4
milijuna ameri~kih dolara, iako Pretis
uop}e nije imao dozvolu za izvoz od
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH. Prema posljednjim inform acij -
ama, firma iz Ukrajine je pod
me|unarodnom istragom, zbog sumnje u
{verc oru`ja. Po~etkom aprila menad`ment
Pretisa {alje Razvojnoj banci zahtjev za
reprogramiranje svih komisionih kredita
koji su, uz obra~unatu redovnu i zateznu
kamatu, prema{ili 8,1 milijun maraka i
traè jo{ 12,8 milijuna KM. I pored
protivljenja direktora Razvojne banke
FBiH Ramiza Dàferovi}a, koji je vi{e puta
upozorio premijera Nermina Nik{i}a i
ministra Erdala Trhulja da rukovodstvo
Pretisa niti vra}a kredite, niti ima
realiziranih projekata, Vlada Federacije
ipak odlu~uje da propalu tvornicu
sufinancira s dodatnih skoro 13 milijuna
maraka.
PROVIZIJA ZA AGENTE-POSREDNIKE
Iako su direktor Pezo i njegovi
mentori najavili da }e kreditna
sredstva koja su dobili u posljednjih
pola godine biti iskori{tena za
financiranje izvoznih ugovora s
Vladom Saudijske Arabije, vrijednih
vi{e od 16 milijuna maraka, po svoj je
prilici posrijedi jo{ jedan magloviti
aran`man.
U vrijeme kada su traìli novac,
menad`ment Pretisa, naime, nije imao
izvozne dozvole Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao ni
odobrenje Uprave za indirektno
oporezivanje. Pored toga, kontrola je
ustanovila da se rokovi za navodnu
isporuku robe bitno razlikuju u planu
realizacije ugovora i u zaklju~enom
ugovoru, te da bankovne garancije za
izvr{enje posla u korist Saudijske Arabije
nisu izdate. Zahtjev za izdavanje garancije
je, ina~e, upu}en Bosna Bank
Internationalu, koja je Pretisu ranije dala
garancije po ugovoru za izvoz municije za
Ministarstvo obrane Pakistana.
Prema predo~enoj dokumentaciji, neto
zarada poduze}a Pretis nakon realizacije
ugovora s inozemnim partnerima iznosila je
ne{to vi{e od pola milijuna maraka. U isto
je vrijeme agentima-posrednicima u
sklapanju poslova ispla}eno preko 1,7
milijuna KM, ali nije poznato gdje je novac
od provizije na koncu zavr{io.
MILIJUNSKI KREDITI ZA FANTOMSKE PROJEKTE
Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir
S
ude}i prema posljednjim infor -
macijama iz izvora bliskih Kanto -
nalnom odboru SDA u Sarajevu,
sukobima koji ve} mjesecima
potresaju sarajevsku organizaciju
te stranke jo{ se ne nazire kraj. Premda su u
prvoj rundi pretrpili teàk poraz od mla|ih
strana~kih protivnika (o ~emu je Slobodna
Bosna detaljno pisala prije mjesec dana),
veterani SDA okupljeni oko Bakira
Alispahi}a, Nedàda Ajnadì}a i Farisa
Gavrankapetanovi}a posljednjih dana u
tajnosti spremaju kontraudar. Njihova je
misija da, nakon {to je definitivno izgubio
podr{ku strana~kih kolega u Vladi Kantona
Sarajevo, sa~uvaju Gavrankapetanovi}a na
poziciji direktora kantonalnog Zavoda
zdravstvenog osiguranja. Kako nezvani~no
doznajemo, pobunjeni su SDA-ovci u
me|uvremenu na{li jakog saveznika u Aliji
Budnji, koji je, opet, iznimno blizak strana -
~kom lideru Sulejmanu Tihi}u.
TENDERSKE I KADROVSKE KOMISIJE
Na nedavno uprili~enom strana~kom
sijelu, koje je organizirao Faris Gavran -
kape tanovi}, v.d. direktora Zavoda zdrav -
stve nog osiguranja, obe}ao je strana~kim
kolegama izda{nu podr{ku, dakako,
ukoliko isposluju produènje njegovog
mandata. Navodno je Bakiru Alispahi}u
kazao da sprema novi tender za nabavku
automobila za potrebe Zavoda zdrav -
stvenog osiguranja, teàk 200.000 KM. Dio
novca - oko 56.000 KM ve} je potro{en za
kupovinu luksuznog Passata, koji je
nabavljen u kompaniji AC Quattro, s tim da
je Gavrankapetanovi} poduzetnom Alispa -
hi}u obe}ano dio kola~a na tenderu za
nabavku opreme za informatizaciju
zdravstvenih ustanova (500.000 KM).
Tender za kupovinu informacijske opreme
ve} je raspisan, ba{ kao i tender za izbor
najboljeg ponu|a~a usluga za banjsko
lije~enje, za koje je izdvojeno 600.000 KM.
U tom smislu nije te{ko pretpostaviti da }e
najprihvatljiviju ponudu dati Hoteli Ilidà,
~iji je vlasnik Alija Budnjo. Jednako je
primamljivu ponudu Faris Gavranka peta -
novi} dao i Nedàdu Ajnadì}u - spominje
se trogodi{nji ugovor nabavke materijalnih
i drugih sredstava za kantonalni Zavod
zdravstvenog osiguranja vrijedan 150.000
KM, koji bi dopao firmi Ajnex.
AJNAD@I] TRA@I BRZO DJELOVANJE
No, u slu~aju da lobiranje za ostanak
Gavrankapetanovi}a na direktorskoj funkciji
ne polu~i o~ekivani rezultat, policajac
Alispahi} i general Ajnadì} skovali su i
plan B. Rezervna je operacija usmjerena
protiv kantonalnog premijera Suada
Zeljkovi}a, kojem su jo{ ranije po~ele
pristizati prijetnje. Kako je, naime, planirano
najprije bi Bakir Alispahi} i Alija Budnjo,
zajedno s Adilom Osmanovi}em, na sjednici
Kadrovske komisije SDA pokrenuli pitanje
smjene Zeljkovi}a, a potom bi Nedàd
Ajnadì} alarmirao bora~ka udruènja na
ustanak protiv premijera. U slu~aju da
padne Suad Zeljkovi}, sljede}a bi faza bio
obra~un sa kompletnom kantonalnom
organizacijom SDA, na ~elu s
predsjednikom Denisom Zvizdi}em.
Dodajmo tome kako je Nedàd
Ajnadì} inzistirao na brzom djelovanju,
upozoravaju}i kolege da je zdravstveno
stanje predsjednika Sulejmana Tihi}a lo{e i
da }e, budu li oklijevali, potpunu kontrolu
nad SDA preuzeti kadrovi Bakira
Izetbegovi}a.
No, kako god da se okon~a unutars -
tran a~ ki obra~un sarajevskih SDA-ovaca,
~injenica je da je Faris Gavran kap e tan ovi}
za pola godine dire ktor skog mandata u
Zavodu zdravstvenog osiguranja zaposlio
52 nova radnika; trideset je slu`benika
dobilo stalno zaposlenje, a 22 su angaìrana
po ugovorima o djelu. Gavrankapetanovi}
je, bez suglasnosti ~lanova Upravnog
odbora i bez provedene procedure javnih
nabavki, nezakonito sklopio 24 ugovora,
vrijedna preko 20 milijuna maraka. Za
predsjednika tenderske komisije Zavoda
zdravstvenog osiguranja postavio je brata
Ismeta Gavrankapetanovi}a, nakon ~ega su
bratski sklopili poslove nabavke inzulina
i ortopedskih pomagala, za koje je pla}eno
pet milijuna KM.
NEMOGU]A MISIJA: SPA[AVANJE GAVRANKAPETANOVI]A
Na stranakom sijelu koje je nedavno organizirao FARIS GAVRANKAPETANOVI,
direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo obeao je svojim
saveznicima BAKIRU ALISPAHIU, NEDADU AJNADIU i ALIJI BUDNJI
izdanu financijsku podrku ukoliko isposluju produenje njegovog mandata
OBRAÛN U SARAJEVSKOJ
SDA, DRUGA RUNDA
GUBITAK STRANA^KE PODR[KE
Bra}a Faris i Ismet Gavrankapetanovi} ve} mjesecima ratuju s kantonalnim rukovodstvom
SDA
suza22:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 0:30 Page 28
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo prostornog
ureenja i zatite okolia
N
edavno postavljeni direktor
Klini ~kog centra Banja Luka
Du{ko Ra~i} pro{le nedjelje je, sa
jo{ ~etiri ljekara Klini~kog centra
Banja Luka, saslu{an u Okru` -
nom tuìla{tvu u Banjoj Luci u okviru akci-
je Loto, usmjerene na otkrivanje
umije{anih u nelegalno odobravanje inva -
lid s kih penzija.
Nakon {to su pu{teni da se brane sa slo-
bode Ra~i} je rekao da, kao ljekar, nikada
nije uzeo novac od pacijenta, niti napisao
la`ni nalaz i utvrdio da je cijela ova pri~a
izreìrana iz otu|enih politi~kih i ekonom-
skih centara mo}i. Me|utim, nije èlio
odgovoriti o kome je ta~no rije~. Ra~i}a i
ostale zaposlene iz KBC-a koji su bili na
saslu{anju podràla je na~elnica neurologi-
je Klini~kog centra Banja Luka Aleksandra
Domjenovi}, navode}i da je rije~ o uzornim
stru~njacima i po{tenim zdravstvenim rad-
nicima.
Oni su osumnji~eni da su uzimali mito i
u~estvovali u izradi falsifikovane medi-
cinske dokumentacije koja je kasnije
kori{tena u postupku ostvarivanja prava na
invalidsku penziju. Nekoliko dana ranije u
sklopu iste akcije uhap{ene su i saslu{ane
dvije daktilografkinje Fonda PIO RS-a
Drenka Petrovi} i Nada Kukavica, koje su
jo{ u pritvoru.
Opozicija u RS-u je slo`na u ocjeni da
Akcija Loto nije ni{ta drugo nego vje{to
reìran pozori{ni komad za {iroke mase i da
bi ceh za crnu rupu u zdravstvu, koju je
napravio biv{i resorni ministar Ranko
[krbi}, trebalo da plati nekoliko medicin-
skih radnika.
TAJKUNSKI IMID@ RANKA [KRBI]A
Ranko [krbi}, biv{i ministar zdravlja
RS-a i kum predsjednika RS-a Milorada
Dodika, dovodi se u vezu sa vi{emilionskim
aferama u zdravstvenom sektoru RS-a.
Nevladina organizacija Slobodna Republika krajem prole nedjelje u
Beogradu je organizovala proteste ispred Ambasade BiH, kako bi javnosti u
regionu skrenula panju na kriminal iza kojeg stoji nekadanji ministar
zdravstva RS-a i sadanji bh. ambasador Ranko krbi; naa novinarka pie
o unosnim tajnim poslovima i imovini ovjeka koji je kumovao
propasti zdravstvenog sistema RS-a
Demonstriraju}i borbu protiv korupcije u zdravstvu
Milorad Dodik uhapsio pet ljekara i dvije daktilografkinje
umjesto kuma Ranka [krbi}a, koji je u zdravstvu
napravio minus od pola milijarde maraka
LAKI KOMAD ZA VUÎ]A
DODIK UHAPSIO DVIJE
DAKTILOGRAFKINJE
Pi{e: MIRHA DEDI]
BLISKI SUSRET TRE]E VRSTE
Pred dolazak vicepremijera Aleksandra Vu~i}a
u Banju Luku Dodik organizovao akciju Loto
hapsenja za vucica:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 2:09 Page 30
ôvjek koji je uni{tio zdravstveni sistem
ovog entiteta i doveo ga u bezizlaznu
situaciju iz zgrade Vlade RS-a iza{ao je kao
najbogatiji ministar otkako Vlada RS-a
postoji. Vi{emilionsko bogastvo, stanovi u
Be~u, vila na Mediteranu, limuzine, dio su
bogatstva [krbi}a diplomate.
Poznato je da farmaceutske ku}e obr}u
milione i da saradnja s njima svakom
funkcioneru koji je u prilici da odlu~uje o
nabavci lijekova i medicinskog materijala
donosi zna~ajnu materijalnu korist.
Godinama unazad se spekulisalo da klju~ni
ljudu u zdravstvu RS-a zgr}u ogromne
sume novca, a u posljednje dvije godine su
u javnosti isplivali podaci o enormnom
boga}enju biv{eg direktora Fonda
zdravstvenog osiguranja Gorana Kljaj~ina i
biv{eg ministra [krbi}a.
Omiljeni hobi u vrijeme ministrovanja
[krbi}u je bilo upravo druènje sa stranim
farmaceutima. Navodno, zbog uspje{ne
poslovne saradnje jedan od vlasnika farma-
ceutske ku}e [krbi}u je kupio vilu u
Francuskoj, {to on nikada nije demantovao.
Dokle je sve [krbi} spreman da ide,
pokazalo se i nakon ostavke Gorana
Kljaj~ina kojeg je, nakon {to je ojadio Fond
zdravstva i upao u privatne skandale
te najavio povla~enje iz zdravstvenih razlo-
ga, [krbi} proizveo u svog savjetnika.
Godinama unazad se ispotiha, a kasnije sve
glasnije govorilo o nabavci preskupe medi-
cinske opreme na kojoj niko u Klini~kom
centru Banja Luka nije ni znao da radi,
zatim o malverzacijama kod javnih nabavki
lijekova, medicinskog materijala i opreme,
sve u saradnji sa Fondom zdravstvenog
osiguranja RS-a na ~elu sa Goranom
Kljaj~inom i njegovim nasljednikom
Darkom Toma{em. [krbi}, kao resorni min-
istar, bio je upu}en u skandalozno poslovanje
Fonda. Me|utim, tim povodom ni{ta nije
poduzimao. Nedoma}inski odnos i krajnje
rasipni{tvo budètskih sredstava, sude}i
prema medijskim izvje{tajima, motivisano je
time {to se novac dobrim dijelom prelivao i u
[krbi}eve dèpove.
Njegovo postavljanje na mjesto
ambasadora BiH u Beogradu upu}eni u pri-
like su tuma~ili Dodikovim nastojanjem da
ga skloni s o~iju javnosti kako bi se do izbora
2014. godine zaboravilo na njegove mutne
poslove.
Osim {to je zdravstvo RS-a za dva man-
data zaduìo za vi{e od pola milijarde
maraka, [krbi} }e me|u novinarima ostati
upam}en i po tome {to nikada nije deman-
tovao ni jedan tekst o sebi. Prepri~ava se
anegdota kako je nazvao jednu od banja -
lu~kih novinarki nakon kriti~ki intoniranih
tekstova i pitao je: Kakav sam ispao na
fotografiji?
Istraga protiv Ranka [krbi}a, zbog
zloupotrebe prilikom nabavke opreme za
RASKOPÂVANJE MITA O DODIKOVOM KUMU
KUM NIJE DUGME

Dodikov kum Ranko [krbi}
iz Vlade RS-a iza{ao je kao
najbogatiji ministar otkad
Vlada postoji
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
Klini~ki centar Banja Luka, bolnicu u
Bijeljini, kao i zbog nabavki lijekova preko
firmi iz Srbije, navodno se vodi u Austriji.
Naime, austrijski Vamed, preko kojeg je
nabavljao medicinsku opremu za bolnice u
RS-u, u ve}inskom je vlasni{tvu njema~kog
Freseniusa, jedne od najmo}nijih farma-
ceutskih grupacija u Evropi.
Ka da je [krbi}ev nasljednik Slobodan
Stani} otvorio Pandorinu kutiju malverzaci-
ja u zdravstvu RS-a, Dodik ga je ekspresno
smijenio. Upu}eni izvori tvrde da je nje-
govoj smjeni kumovao upravo [krbi} koji
se upla{io da Stani} ne otkrije previ{e infor-
macija o poslovanju iz prethodnih godina i
da ne zatraì odgovornost za ono {to se
godinama unazad de{avalo u Fondu i u
Klini~kom centru Banja Luka. Me|u
Stani}eve gijehe spada i to {to je nizom
restriktivnih mjera prepolovio nabavku
citostatika i jo{ nekih skupih medikamenta.
Tim mjerama [krbi}evi unosni ugovoreni
poslovi postali su ugroèni.
Pored toga, Stani} se sa pozicije minis-
tra zdravlja protivio potpisivanju ugovora
sa mostarskim Inel medom, ~iji je vlasnik
Marko Tadi}. Tadi} je osoba od velikog
povjerenja Dragana ôvi}a, predsjednika
HDZ-a i bliskog politi~kog prijatelja
Milorada Dodika.
Veliku prepreku potpisivanju ovog
ugovora predstavljala je istraga koju vodi
Specijalno tuìla{tvo RS-a protiv Tadi}a i
jo{ nekoliko osoba, zbog falsifikovanja
dokumentacije na tenderu za ortopedska
pomagala, koji je raspisao Fond zdravstva
RS-a. De{avanja oko ortopedskih pomagala
nisu prvi posao Ranka [krbi}a i Inel
meda. Dodikov kum je navodno oprao
mili one maraka preko ove mostarske firme.
[KRBI]EVI TALOVI
Svjedo~e to de{avanja sa tenderom koji
je Fond zdravstva 2008. godine raspisao za
dijalizatore i potro{ni materijal kojima je
trebalo snabdjeti centre za dijalizu u
Zvorniku, Doboju, [amcu i Prijedoru.
Nabavljeno je 86.000 dijalizatora, {to je
koli~ina koja je tim centrima dovoljna za
narednih 20 godina. Na tenderu je
pobijedila firma Intermed Banjaluka,
k}erka kompanije Inel med iz Mostara, u
vlasni{tvu Marka Tadi}a.
[krbi} je ve} tada bio u vi{egodi{njem
talu sa ovom firmom i favorizovao je u
mnogim poslovima. Sporno u cijeloj pri~i
je da dijalizatori, vrijedni 4,3 miliona
maraka, uop{te nisu bili potrebni.
I prethodni direktor Klini~kog centra
Banja Luka Mirko Staneti} smijenjen je jer
se oglu{io o nekoliko zahtjeva ministra
[krbi}a, a koji su se ticali upravljanja finan-
sijama. Me|u najve}e grijehe Staneti}u je
stavljeno da nije iznalazio najbolja poslov-
na rje{enja, da je zbog njegove lo{e
poslovne politike i arogancije zna~ajan broj
poznatih stru~njaka i doktora medicine
napustilo Klini~ki centar. Staneti} je, po
direktivi [krbi}a, protjeran iz KBC-a, kao i
mnogi ljekari prije njega.
Direktor KBC Banja Luka Du{ko
Ra~i}, tako|er je, kako saznajemo, odbio da
se povinuje nekim zahtjevima iz partijske
centrale SNSD-a. To je i klju~ni razlog
zbog kojeg je prije nekoliko dana priveden.
Posljednja de{avanja potvr|uju da [krbi} i
nakon odlaska sa mjesta ministra nastavio
da vu~e konce iz sjene, odnosno da nipo{to
ne èli ispustiti zdravstvo iz svojih ruku.
Iako se spekulisalo da }e [krbi}a od even-
tualne istrage spasiti diplomatski imunitet,
koji je stekao imenovanjem na funkciju
ambasadora BiH u Beogradu, pravnici
tvrde da je to ipak nemogu}e. Ova vrsta
imunititeta ne {titi retroaktivno, pa [krbi}
moè odgovarati pred zakonom zbog djela
koje je po~inio prije nego {to je imenovan
na ambasadorsku poziciju. [krbi} bi, tvrde
upu}eni izvori, mogao krivi~no da odgo-
vara i u Srbiji, s obzirom da ima i dràvl-
janstvo Srbije.
KUMOKRATIJA UNI[TAVA RS
Nevladina organizacija Slobodna
Republika, ~iji je predsjednik Nikola
Dronjak, krajem pro{le nedjelje u Beo gra -
du je organizovala proteste ispred
PROTESTI PROTIV [KRBI]A U BEOGRADU

Demonstranti iz RS-a koje je predvodio Nikola Dronjak poku{ali se beogradskoj javnosti ukazati na [krbi}ev kriminal
[KRBI] DIPLOMATA
[krbi} ve} godinama uz Dodika gradi
imid` bogatog i uspje{nog ~ovjeka
ambasade BiH, kako bi javnosti u regionu
skrenula pa`nju na kriminal iza kojeg stoji
ambasador Ranko [krbi}. Na granici sa
Srbijom Dronjka je dva sata pretresala poli-
cija i to po dojavi MUP-a RS-a, da demon-
stranti, navodno, kod sebe imaju narkotike.
Jedna stra{na ljaga je pala kada smo
zaustavljeni na granici pod sumnjom da sa
sobom imamo narkotike. Ljudi na granici
su nam se, poslije svega, izvinili. Protiv
mene je u banjalu~kim novinama bliskim
reìmu pokrenuta velika medijska har a -
nga. Napisali su da sam davao po sto eura
beogradskim klo{arima da se pojave na
protestima koje smo organizovali u
Beogradu. Me|utim, vlast RS-a je
bezuspje {no poku{ala da nas kompromitu-
je, jer su gra|ani RS-a odu{evljeni {to su
omladinci imali hrabrosti da ukaù na krim-
inal u vrhu vlasti. Zdravstvo Republike
Srpske je pred kolapsom, i to ne zbog
ekonomske krize ili nekih drugih faktora
ve} isklju~ivo zbog ~ovjeka kojeg je
postavio Milorad Dodik jer mu je kum. To
mu je bila jedina referenca. [krbi} je odnio
milione maraka iz budèta RS-a, stekao
ogromno bogatsvo, postao multimilioner, a
mi obi~ni gra|ani RS-a ostali smo sa
zdravstvom u kolapsu. Mi ne moèmo mirno
posmatrati uru{avanje institucija RS-a, jer }e
slijede}e na redu mo`da biti obrazovanje,
zatim energetski sektor... Mi ho}emo da
ukaèmo ljudima o ~emu se ovde radi i sve
dok se gra|ani ne pobune i ne dignu neki
ustanak, promjena u RS-u ne}e biti, kaè
za Slobodnu Bosnu Nikola Dronjak.
Na{ sagovornik tvrdi da je ambasador
Ranko [krbi} u vrijeme protesta u
Beogradu ispred Ambasade BiH bio u
banjalu~kom kafi}u Black u hotelu Bosna.
Beograd je napustio kada je iz Banje Luke
dobio informaciju da mu se ispod prozora
spremaju protesti. Dronjak tvrdi da je od
ljudi iz Beograda koji ozbiljno i
profesionalno istraùju kriminal dobio
informacije o velikoj kriminalnoj aferi ~iji
je glavni akter Ranko [krbi}.
Dobili smo konkretne dokaze da [krbi}
stoji iza velikih poslova sa nekoliko farma-
ceutskih ku}a iz regiona i da ima veze sa
jednom off shore kompanijom iz [vaj-
carske. Osim toga, dovoljno je pogledati
revizorski izvje{taj Ministarstva zdravstva u
vrijeme kada je njim upravljao [krbi}, a koji
je bio negativan. Pojedini poslanici iz NS
RS-a predlagali su da se taj izvje{taj uputi u
MUP RS-a, me|utim na to nije reagovala ni
jedna nadle`na institucija u RS-u. Rije~ je
plja~ki ogromnih razmjera, koja u raznim
zdravstvenim oblastima traje ve} sedam i po
godina. Kada se samo vidi koliki su krediti
podignuti, a kolika su sredstva ulagana u
pojedine zdravstvene ustanove, odnosno
koliko je realno ostvarivo, onda je jasno da
se s tim novcem ne{to desilo. Za{to neko iz
vlasti gra|anima ne objasni za{to nema
lijekova za leukemiju i pacijente koji se
nalaze u kriti~nom stanju, i za{to nisu
realizovani krediti koji su Republiku Srpsku
uveli u du`ni~ko ropstvo, a neke ljude uveli
u klub milionera, kao {to je to Ranko
[krbi}. Kako to da se jo{ niko od njegovih
strana~kih kolega iz SNSD-a, njegovih
najbliìh saradnika, kao i njega samog nije
o~itovao povodom medijskih napisa da je
vlasnik brojnih vila u elitnim mjestima
{irom Evrope, kolekcije skupocjenih satova,
stanova u Banjoj Luci... O njegovom
imovinskom kartonu jo{ niko javno nije
govorio. On za to treba da odgovara,
navodi Dronjak.
I dok je zdravstvo RS-a u potpunom
kolapsu vlast RS-a za to krivi nekoliko
ljekara i provodi akciju Loto, koja je prema
ocjeni na{eg sagovornika, ~ista farsa.
Oni misle, ukoliko uhapse dvije
daktilografkinje i privedu generalnog
direktora Klini~kog centra Du{ka Ra~i}a,
da u borbi protiv kriminala mogu stati u
ravan sa Srbijom. Profesor Ra~i} bio je moj
profesor. Izuzetno ga cijenim i po{tujem, i
smatram da je on ne stoji iza onog za {ta ga
optuùju. Me|utim, prof. Ra~i} je duàn da
iza|e pred javnost i precizno kaè {ta se
ta~no krije iza njegove re~enice da iza
svega ovog stoje otu|eni politi~ki i ekonom-
ski centri mo}i. On mora precizno da kaè
po ~ijem nalogu je priveden i za{to, a ne da
govori u nekim metaforama. Samo na taj
na~in moèmo se izboriti protiv glavnih
aktera kriminala u RS-u, kaè Dronjak.
RASKOPÂVANJE MITA O DODIKOVOM KUMU
Ambasador Ranko
[krbi} u Monte Carlu
posjeduje vilu vrijednu
nekoliko miliona eura,
koju je stekao u vrijeme
ministrovanja u Vladi RS-a.
Upu}eni izvori tvrde da je
proslavljeni srbijanski
teniser Novak \okovi}
bio zgranut kada je sreo
[krbi}a u ovom monden-
skom mjestu i od
zajedni~kog prijatelja saz-
nao da je [krbi} vlasnik
veleljepne vile, dok on ima
samo stan, koji je daleko
jeftiniji, za koji se zna kako
ga je stekao.
[KRBI]EV KOMAD RAJA
Ranko krbi i Novak okovi
komije u Monte Carlu
Novak
\okovi}
O
vih dana o~i brojnih porodica
ubijenih Albanaca sa Kosova
uprte su u iskopavanje masovne
grobnice u srcu Srbije. Rije~ je o
Rudnici kod Ra{ke, gdje su
zakopana tijela preko 250 Albanaca, a
preko nje postavljen asfalt.
Pro{le nedjelje su na toj lokaciji
prona|eni posmrtni ostaci pet osoba, a za
po~etak iskopavanja zasluàn je satelitski
snimak na osnovu koga je uo~eno pomjer-
anje tla, {to je ukazalo na postojanje
masovne grobnice.
Odavno postoje indicije da su na to
mjesto, jedno od nekoliko takvih u Srbiji,
prenijeta tijela ubijenih Albanaca 1999.
godine u poku{aju da se sakriju ratni
zlo~ini. Nekoliko puta su zapo~injana
istraìvanja i svaki put je javnosti saop{teno
da ni{ta nije prona|eno. Sada je iskopavanje
po~elo na osnovu satelitskih snimaka i
izjave za{ti}enog svjedoka date pripadnici-
ma EULEKS-a, a u kojoj je tvrdio da je u
junu 1999. uo~io kamion sa le{evima koji je
bio parkiran na lokaciji koja se sada
istraùje, biv{em kamenolomu. Pretpo sta -
vlja se da su tijela kosovskih Albanaca
preba~ena tokom povla~enja srpskih snaga
sa Kosova u junu 1999. i da su akcijom
rukovodili pripadnici tada{nje Posebne
jedinice policije.
Istraìvanje grobnice se ovih dana obavlja
najsavremenijom i pouzdanom metodom
tzv. arheolo{ke forenzike. Na licu mjesta su
predstavnici Beograda, Pri{tine, Euleksa.
Ina~e, u Srbiji su otkrivene tri lokacije
sa masovnim grobnicama u kojima su
prona|ena tijela kosovskih Albanaca: u
Peru}cu, Batajnici i Petrovom Selu.
Policijski general Vlastimir \or|evi},
koji je u ha{kom Tribunalu osu|en na 28
godina zatvora zbog zlo~ina na Kosovu,
nedavno je priznao da je znao za masovne
grobnice u Srbiji i za grobnice ubijenih
Albanaca u Batajnici kod Beograda.
Dvanaest godina ovaj zlo~in niko nije
prizna vao, a u javnosti se izbjegavalo
spominja nje masovne grobnice u vojnoj i
policijskoj bazi u Batajnici gdje su pohra -
nje na tijela ubijenih Albanaca.
Da, bio sam ume{an kada su kamioni
sa telima stizali u Batajnicu, ali nisam znao
kada, gde i na koji na~in su zlo~ini izvr{eni.
Nisam se usprotivio prikrivanju zlo~ina.
Nisam preduzeo mere, iskreno se kajem
zbog toga, izjavio je \or|evi}.
Otkrivanje potencijalne masovne grob-
nice u Rudnici otvara pitanje postoji li u
PREKOPAVANJE MASOVNIH GROBNICA PO SRBIJI
Pi{e: MIRHA DEDI]
Masovne grobnice {irom Srbije kriju
tijela jo{ 1.721 Albanaca koje su na
Kosovu likvidirali pripadnici
srbijanske vojske i policije, a koji
ni do danas nisu procesuirani
Prole nedjelje u okolini Rake otkrivena je masovna grobnica nekoliko stotina
ubijenih Albanaca o kojoj je Srbija utjela punih petnaest godina; istovremeno u
Beogradu je otvorena izloba troje mladih Albanaca koji su preivjeli strijeljanje
korpiona, ali njihovi najblii nisu. Ova dva dogaaja otvorili su pitanje da li u
Srbiji postoji politika volja da se otkriju svi zloini koje su poinile srbijanska
vojska i policija tokom devedesetih
TOMINA SRBIJA NA
MASOVNIM GROBNICAMA
grobnica kod raske:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 22:35 Page 34
Srbiji politi~ka volja da se istraè sve
lokacije za koje postoji sumnja da su na
njima pokopana tijela kosovskih Albanaca,
u poku{aju da se sakriju ratni zlo~ini.
Na pitanje da li je iskopavanje u
Rudnici znak da se prekida dugogodi{nji
zastoj u otkrivanju masovnih grobnica u
Srbiji, Nata{a Kandi} iz Rekoma kaè da je
iskopavanje u Rudnici pokazuje koliko je
Tuìla{tvo za ratne zlo~ine odugovla~ilo taj
posao jer je za tu lokaciju znalo jo{ od
2010. godine, te da je otvaranje grobnice
posljedica Briselskog sporazuma.
Pominjale su se i druge lokacije koje se
nikada vi{e nisu pominjale niti kao predmet
posebnih istraga i ekshumacija poput
Ma~katice, @elezare Smederevo Sartid,
Obili}a, neidentifikovano mesto uz autoput
prema Novom Sadu. Pominjala su se jo{
neka mesta gde su bili i boravili povremeno
tokom rata na Kosovu pripadnici Jedinice
za specijalne operacije, odnosno ranije
Crvene beretke, ali nikada nije ta~no identi-
fikovano gde se to nalazi, uglavnom se
pominjala lokacija u {umama iznad Ni{a i
da bi tih mesta bilo u delu oko Kon~ulja,
kaè Nata{a Kandi}.
Kandi}eva podsje}a na {okantne detalje
vezane za masovne grobnice koje je javnost
~ula u vrijeme dok je na ~elu Vlade Srbije
bio Zoran \in|i}.
O~evici su videli kako policajci stavlja -
ju oko vrata plutaju}ih tela kamenje kako bi
le{evi potonuli na dno jezera Peru}ac u
blizini Bajine Ba{te. Na policijskom terenu
u Batajnici su spaljivana tela, kako bi ih {to
vi{e stalo u iskopanu grobnicu... To je
stra{no {ta se tu oko nas doga|alo.
SISTEMATSKO PRIKRIVANJE ZLOÎNA
Nakon pronalaènja prve tri lokacije
masovnih grobnica, u kojima je pokopano
na stotine Albanaca sa Kosova, nastaje zas-
toj, kaè Kandi}eva, iako su u to vrijeme
pominjana mjesta {irom Srbije.
Javnosti je poznat i slu~aj hladnja~e sa tije-
lima koja su isplivala iz Dunava 1999. godine.
Povremeno, u medijima su se pojavljivali
detalji o pojedina~nim slu~ajevima, kao
naprimjer izjava svjedoka koji je u julu ove
godine pred Tuìla{tvom za ratne zlo~ine tvrdio
da je bio svjedok spaljivanja tijela kosovskih
Albanaca èna i djece, u Rudarsko-
topioni~arskom bazenu Bor 1999. godine.
Do sada su u masovnim grobnicama u
Srbiji, prema podacima Fonda za humani-
tarno pravo, prona|ena tijela 806 Albanaca.
Zamjenik tuìoca za ratne zlo~ine
Dragoljub Stankovi} nedavno je rekao da
se za grobnicu u Batajnici saznalo gotovo
slu~ajno, jer je ~ovjek zaduèn za prevoz
le{eva otkrio lokaciju zato {to je bio
razo~aran jer nije dobio dvosoban stan koji
mu je, kao kompenzacija, za taj posao bio
obe}an. Taj ~ovjek se, ogor~en zbog propa-
IMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJE ZA ISTRAGU SVIH ZLOÎNA
MASOVNA GROBNICA
KOSOVSKIH ALBANACA
Pritisnut Briselskim sporazumom,
Aleksandar Vu~i} otkriva zlo~ine
srbijanske vojske i policije
PREKOPAVANJE MASOVNIH GROBNICA PO SRBIJI
I dok zvani~ne srbijanske
institucije o zlo~inima nad
Albancima {ute, kulturne su
odlu~ile da progovore.
Ovih dana se u beograd-
skim medijima kriti~ki pominje
izlo`ba koja se odràva u
Beogradskom kulturnom cen-
tru, u Knez Mihailovoj ulici, u
centru grada. Ve~ernje novosti
o ovoj izlo`bi govore kao o
albanskoj provokaciji u centru
Beograda, dok Kurir donosi
naslov Albanska propaganda.
Izlo`ba Bogujevci vizuel-
na istorija, oma` svim
porodicama i `rtvama rata
umjetni~ki je projekat Fatosa,
Jehone i Sarande Bogujevci
koji su kao djeca preìvjeli
masakr u Podujevu. Kao i
mnogi drugi umjetni~ki projekti,
ona ima politi~ki kontekst. Ali,
prije svega je to pri~a o li~noj
tragediji, koja rekonstrui{e
doga|aj iz marta 1999., kada
su [korpioni pobili 14 ìtelja
mjesta na sjeveroistoku
Kosova.
Izlo`ba predstavlja njihovo
porodi~no stablo i crno-bijele
fotografije onih kojih vi{e
nema. Ubijeni su u jednom
danu kada su pripadnici [kor-
piona upali u dvori{te ku}e u
kojoj su se krili.
Za ovaj zlo~in u Podujevu
Specijalni sud u Beogradu
dosudio je dugogodi{nje kazne
zatvora pripadnicima [korpi-
ona koji su strijeljali nedu`ne
Albance.
[korpionima nije bilo va`no
{to je najmla|e dijete bilo beba
od dvadeset jednog mjeseca,
ni to {to je najstarija èna
imala 72 godine. U gomili
tijela, leàlo je ~etrnaestero
mrtve djece i èna. Dvije
devoj~ice, Saranda i Jehona,
koje su tada imale 13 i 11
godina, preìvjele su masakr.
Njihove majke, dva brata, ses-
tra, baka i sedmero porodi~nih
prijatelja nisu. Kao i Fatos i jo{
dvoje djece iz {ire porodice
Bogujevci, bile su ranjene.
Vojska koja je potom do{la
odvezla ih je u vojnu bolnicu u
Pri{tini, gdje su bili izloèni
nehumanom tretmanu doktora
i medicinskih sestara, koji su ih
izgladnjivali i traìli od njih da
{ute o ubistvima pred stranim
novinarima.
Izlo`ba sadrì autenti~ne
bolni~ke krevete u kojima su
djeca leàla do kraja rata na
Kosovu. Zatim, veliku fotografi-
ju Sarande iz tog perioda koja
oslikava traumu, jad i strah tri-
naestogodi{nje djevoj~ice koja
je prisustvovala ubijanju njene
porodice i pri tome izre{etana
sa {esnaest metaka. Po
ulasku NATO snaga, uz pomo}
britanskih ljekara, ovo troje
djece evakuisano je u
Manchester.
Uz pomo} Fonda za
humanitarno pravo, novinara
BBC-ja Pare{a Patela i
humanitarne organizacije
Manchester Aid Kosovo,
zapo~eli su borbu za pravdu za
njihove najmilije. Ovo im nije
prvi put da su u Beogradu.
Dvije hiljade i tre}e godine, u{li
su u istoriju kao prva djeca koja
su ikada svjedo~ila na su|enju
za ratne zlo~ine, obezbje|uju}i
dokaze u Beogradu protiv
nekada{njeg ~lana [korpiona
Sa{e Cvjetana, koji je za ovaj
zlo~in osu|en na dvadeset
godina zatvora. Iste godine u
Kanadi po~inju kampanju za
privo|enje jo{ jednog pripadni-
ka [korpiona. Dejan
Demirovi} postao je prvi ratni
zlo~inac u istoriji Kanade koji je
izru~en drugoj zemlji. Vratili su
se Beograd 2008., da bi svje-
do~ili protiv Demirovi}a i jo{
~etvorice ~lanova [korpiona.
Demirovi} je postao svjedok
saradnik, dok su ostala ~etvori -
ca optuèna i osu|ena na po
dvadeset godina zatvora.
Najava izlo`be, koja je
otvorena 18. decembra, bila je
dovoljan osnov za kritike u
medijima, te{ke rije~i, pozivanje
na o~uvanje nacionalnih intere-
sa.
Mia David, v.d. direktora
Kulturnog centra Beograda,
kaè da je ova izlo`ba u
Beogradu planirana dvije
godine.
înjenica da ovu
izlo`bu planiramo ve} dve
godine govori da ne{to nije
u redu. Jer za{to bi ina~e
stalno imali ose}aj da nije
trenutak? Odgovor je jed-
nostavan. Zato {to nije. I
nikada ne}e biti. Dok ne
po~nemo da govorimo. I da
se slu{amo. Svaki gra|anin
ima pravo da zna i drugu
stranu. Istina, bar u ovom
slu~aju, ni po ~emu nije
sporna. Desio se zlo~in nad
albanskom porodicom na
Kosovu. Zlo~in je po~inio
~ovek sa imenom i prezi-
menom, su|eno mu je u
Srbiji i osu|en je. Za{to je
onda ovo pipava tema? Kako
moè bilo kakva slojevitost i
kompleksnost istorije, i poli-
ti~ke i socijalne, da bude
va`nija od ljudskih ìvota? I
ko je taj ko ima pravo to da
odlu~i? Izlo`ba Bogujevci
vizuelna istorija ne sme biti
sporna. Ona je umetni~ki
projekat inspirisan li~nom
tragedijom. înjenica da je
porodica Bogujevci spremna
da posle svega {tu su
preìveli, do|e u Beograd,
pogleda nas u o~i, sedne i
razgovara sa nama najbolje
govori o tome da nije ~itav
narod kriv. Ova izlo`ba je
mogla da se desi u Centru za
kulturnu dekontaminaciju ili
u Reksu, u prostorima o~eki-
vanim za ovakav projekat.
Va`no je da se desi u
zvani~noj instituciji, da kao
dru{tvo pokaèmo da smo
spremni na dijalog. Jer ni
jedna politika nije va`nija od
ljudskih ìvota, kaè Mia
David.
IZLO@BA KOJA JE PODIJELILA SRBIJU
Hrabri Albanci usred Beograda svojom izlobom
svjedoe kako su preivjeli strijeljanje korpiona
IZLO@BOM DA TI KA@EM
Albanka Saranda Bogujevci koja je
preìvjela strijeljanje i zadobila 16
rana otvorila je izlo`bu u Beogradu
log dogovora, vratio svojim svakodnevnim
aktivnostima. U Batajnici, nekoliko kilo-
metara od centra Beograda, na inicijativu
\in|i}eve vlade, nakon ~etiri mjeseca
iskopavanja na|eno je preko 750 le{eva
civila, kosovskih Albanaca, me|u kojima je
bilo vi{e stotina djece i starih. Me|u
prona|enim predmetima bilo je cucli, klik-
era, nakita, tranzistora, telefonskih imenika,
lijekova, mu{tikli
Istraga u vezi sa masovnom grobnicom
na|enom u jezeru Peru}ac kod Bajine
Ba{te, po rije~ima zamjenika tuìoca
Stankovi}a, pokazala je da su se tokom
transporta vrata kamiona u kojem su bili
le{evi otvorila, pa su tijela po~ela da
ispadaju po putu. Voza~a kamiona zaus-
tavili su lokalni seljaci, ukazali mu na
problem i pomogli mu da sa kolovoza
ispale le{eve izgura u rijeku. Voza~ je zatim
nastavio dalje, prema jezeru, a seljani nazad
na svoje njive, kao da se ni{ta nije desilo.
JEZERO PERU]AC GROBNICA ZA
BO[NJAKE I ALBANCE
Ina~e, na lokalitetu jezera Peru}ac na
teritoriji BiH prona|ena su 372 dijela skele-
ta, a na dijelu srpske obale 77 skeleta
Bo{njaka koji su ubijeni tokom agresije na
BiH. Procjenjuje se da Peru}ac krije jo{
najmanje 200 tijela ubijenih Bo{njaka.
@rtve sa bosanske strane dovezene su iz
Vi{egrada, Srebrenice i Sjeverina. Na srbi-
janskoj strani ovog jezera prona|eni su
ostaci Albanaca ubijenih na Kosovu krajem
devedesetih.
Otkri}a lokacija masovnih grobnica,
me|utim, ne govore punu istinu o nalogo-
davcima i izvr{iteljima ovih zlo~ina, o
organizaciji i mehanizmima koji su bili
neophodni za ovakve nezamislive poduh-
vate. U ubistvima, pripremi terena za ukop
ubijenih, deportaciji le{eva u primarne,
sekundarne pa tercijarne grobnice, zata{ka -
va nju svih tragova, spaljivanju tijela u
Trep~i ili topionicama RTB Bor prema
sudskim presudama iz Haaga i iz procesa
pred doma}im sudovima, stajala je dràva
Srbija, njena policija i njena vojska, sa svim
svojim resursima i pomaga~ima, od kojih
neki i danas obavljaju javne funkcije. Tu
dràvu, policiju i vojsku danas predstavlja-
ju gotovo isti ljudi koji su je predstavljali u
vrijeme ovih zlo~ina.
Nedavno otkri}e masovne grobnice u
blizi Ra{ke u Srbiji tretirano je kao
pronalazak nekog ne tako zna~ajnog arheo-
lo{kog nalazi{ta. Tuìla{tvu za ratne
zlo~ine nije poduzelo niti jedan korak kako
bi pokrenulo istragu o po~iniocima.
Fond za humanitarno pravo na svom sajtu
je objavilo dosje 125. motorizovane brigade
Vojske Jugoslavije, koje daje uvid u djelo-
vanje ove jedinice Vojske Jugoslavije tokom
rata na Kosovu i zlo~ine koji su se dogodili u
njenoj zoni odgovornosti a u kojima je ubi-
jeno 1.813 civila kosovskih Albanaca.
Dokument je nastao na osnovu izjava
preìvjelih zlo~ina, ~lanova porodica
`rtava, vojnih dokumenata, forenzi~kih
izve{taja, svjedo~enja vojnika i oficira VJ
pred Me|unarodnim krivi~nim tribunalom
za biv{u Jugoslaviju i druge relevantne
gra|e. Do danas, ni jedan po~inilac ovih
zlo~ina nije ka`njen niti procesuiran.
Arsim Grxhaliu, direktor Odjeljenja za
sudsku medicinu Kosova, kaè da postoji
sumnja da pored prona|ene, na jo{ dvije
lokacije u Ra{koj postoji masovna grobnica.
Jo{ uvijek imamo 1.721 nestalu osobu
i nadamo se da }e se taj broj smanjiti.
Me|utim, ne moèmo da govorimo o broje-
vima, ali imamo podatke koji ukazuju da se
tu nalazi masovna grobnica u kojoj ima od
250 do 450 `rtava, kazao je Grxhaliu.
IMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJE ZA ISTRAGU SVIH ZLOÎNA
U IME OTADBINE:
U ubistvima, deportaciji
leeva, zatakavanju svih
tragova, spaljivanju tijela
u Trepi ili topionicama
RTB Bor, prema sudskim
dokazima, stajala je
drava Srbija
DJECA KOJA SU PRE@IVJELA STRIJELJANJE [KORPIONA
Fatos, Jehona i Saranda Bogujevci, koji su kao djeca preìvjeli pogubljenje, beogradskoj
javnosti su kroz svoju izlo`bu otkrili patnje kroz koje su pro{li
38
Ovih dana se navrilo 150 godina od roenja nadvojvode FRANJE FERDINANDA,
austrougarskog prijestolonasljednika, koji je tragino zavrio ivot u Sarajevu,
1914. Na saradnik istraio je intrigantnu biografiju prijestolonasljednika
FRANJO FERDINAND
PORTRET NADVOJVODE
P
ostoje ljudi koje istorija u rijetkim
i velikim prilikama zna obasjati
posebnim svjetlom, sna`nijim
nego {to objektivno zasluùju.
Dvije takve li~nosti istorija je
ujedinila u jednom sarajevskom trenutku.
To su Gavrilo Princip, mladobosanac koji je
ubrzao istoriju svijeta, i sin mla|eg brata
habzbur{kog cara, nadvojvoda Franjo
Ferdinand. Ro|en prije 150 godina, 18.
decembra 1863. nadvojvoda je bio istinski
originalna i neobi~na li~nost. Tokom
{kolovanja najve}i pe~at na njega ostavio je
profesor istorije Onno Klopp koji je svom
u~eniku usadio vjeru u boànsku misiju
Austrije i dinastije Habzburga u Evropi.
Ova svijest, koja }e biti duboka i ~initi
crvenu nit nadvojvodine politi~ke filozofije
tog izuzetno pobo`nog ~ovjeka, udvo stru -
~i}e se kad 1896. postane prijestol o na -
sljednik. Franjo Ferdinand se okrenuo
vojnoj karijeri, {to za Habzburge nije bilo
neuobi~ajeno.
AJA SOFIJA
@ivotnu prekretnicu doìvio je u 31.
godini, na jednom balu u Pragu, kad je
upoznao budu}u suprugu. Ro|ena 1. marta
1868, Sofija Chotkov je odgojena u strogo
katoli~koj porodici. Bila je pobo`na,
nenametljiva i skromna, a to su karakte ris -
tike koje su nadvojvodu privukle, {to
mnogo govori o njemu. Njena tanana
silueta lijepog obrisa, vedro lice i duboke
sme|e o~i u~inile su ostalo. Sofija je
pripadala staroj i uglednoj ~e{koj
germaniziranoj plemi}koj familiji iz XIV
vijeka, no nije se nalazila na listi porodica
koje imaju pravo sklapati brak s
Habzburzima, po principu jednakosti po
ro|enju (Ebenbrtigkeit). Kad je Franjo
Josif saznao za njihovu vezu, zahtijevao je
da se odmah raskine, zbog niskog
plemi}kog ranga budu}e carice. Odlu~nost
s kojom je Franjo Ferdinand saop{tio caru
da }e sigurno oèniti Sofiju i nijednu drugu,
ma kakve posljedice zbog toga trpio, bila je
dovoljna da car osjeti kamenu snagu
karaktera svog zaljubljenog ne}aka. Tek
poslije godinu dana car je pristao na
morganatski brak koji onemogu}ava djeci
pravo naslje|a prijestola. Ceremonija
odricanja odràla se u Hofburgu, carevoj
rezidenciji u Be~u, u nedjelju 28. juna
1900, a dva dana kasnije Sofija i Franjo
Ferdinand su se vjen~ali van Be~a, kako bi
se tom doga|aju dao {to manji zna~aj. Na
ceremoniji odricanja bili su svi sa Dvora, na
vjen~anju niko.
Narednih ~etrnaest godina, sve do smrti,
uz stalne vojne obaveze oficira K.u.K.
Armije, nadvojvoda se veoma aktivno
pripremao za preuzimanje carske krune.
Oni koji su ga upoznali pamtili su ga po
prijekoj naravi i strogo}i, ali i ozbiljnosti,
iskrenosti i neizvje{ta~enosti. Uobi~ajena
dvorska gluma bila je neprilagodljiva
njegovom spontanom liku. Glasno je
izgovarao ono {to bi mnogi pre}utali.
Austrijski predsjednik vlade tako bi znao
biti savr{eni kreten, a ma|arski sme}e.
Ministar vojni je babetina bez ki~me, a
cijeli kabinet ogoljele mumije kojima
rukovodi duh. Tokom razgledanja izlo`be
slika koju je u Be~u priredio slikar Oskar
Kokoschka 1911, Franjo Ferdinand je,
kre}u}i se od platna do platna, neprestano
glasno i ljutito gun|ao: svinjarija, da bi,
pred predsjednikom Hagenbunda koji ga je
drhte}i pratio, kazao kako autoru treba
polomiti sve kosti. Nije mu bila po volji
deviza ispisana na zgradi be~ke secesije
svakom dobu njegova umjetnost,
umjetnosti sloboda (Der Zeit ihre Kunst.
Der Kunst ihre Freiheit) pa se li~no
pobrinuo da neka velika imena be~kog
Fin-de-si cle ne postanu profesori
na Akademiji, kako ne bi
kvarili omladinu. Ne treba
se onda ~uditi kad Otto
Bio je plahovit, isklju~iv, neodmjeren, brak sa Sofijom
ga je potpuno promijenio
Pi{e: Prof.dr SLOBODAN [OJA
FATALNA POSJETA
Iako je upozoravan da je pojeta
Sarajevu opasna po njega, Franjo
Ferdinand nije èlio odustati od
odlaska u glavni grad BiH
ferdinand:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 22:53 Page 38
Wagner kaè da je smr}u Franje
Ferdinanda bila uklonjena jedina velika
prepreka razvoju i afirmaciji moderne
arhitekture u posljednjih petnaest godina.
Franjo Ferdinand je pravio neprijatelje
skoro svaki dan. Nije volio slobodu misli,
antiklerikalizam, naprednja{tvo, revolucije,
republike, ustave, modernu umjetnost,
slobodne zidare, liberale, ulizice, la`ljivce,
pangermane, Jevreje, Francuze, Italijane... i
iznad svega Ma|are. Car Franjo Josif ~esto
je bezuspje{no upozoravao svog ne}aka da
on cijeni njegovu iskrenost i otvorenost, ali
da mora biti odmjereniji i dovesti u sklad
li~ne animozitete i op{ti interes. Franjo
Ferdinand ga nije mogao poslu{ati jer nije
bio ~ovjek kompromisa. Postavlja se zaista
pitanje {ta bi se dogodilo da je postao car.
Osim {a~ice njemu bliskih ljudi, ogromna
ve}ina drugih, na svim stranama, imala je
razlog da se ozbiljno zabrine. Kad ja
postanem vrhovni komandant, radi}u ono
{to mi je volja i te{ko onome ko se tome
bude protivio: sve }u ih dati postrijeljati,
govorio je nadvojvoda. Sigurno je da bi
promijenio mnogo toga jer nije znao
mirovati, ali svoju narav te{ko. I zato su
mnogi u Habzbur{kom carstvu odahnuli
kad je ubijen. Me|u nekima }e istorija
jednog dana mo`da prona}i i nevidljivog
sau~esnika u organizaciji atentata.
@ivot Franje Ferdinanda u Sofijinoj
blizini, me|utim, iznjedrio je jednog
sasvim drugog i blagog ~ovjeka: Najbolje
{to sam u ìvotu uradio je brak sa Sofijom.
Ona mi je sve, supruga, savjetnica, lije~nik,
drug, moje blaènstvo. Njihova zajedni~ka
smrt je logika sudbine koju su neodvojivo
spojili. Koliko je nadvojvoda u spoljnom
svijetu bio eksplozivan, toliko je taj vulkan
znao utihnuti u intimi porodi~nog ognji{ta i
raju koji je sam stvarao i stvorio: Kad se
vratim u porodi~ni krug poslije dugog i
mu~nog radnog dana i kad vidim svoju
ènu kako {ije okruèna djecom koja se
igraju, svaka najmanja briga ostane iza
vrata. Tek tada osjetim pravu sre}u koja me
okruùje. Zato je stalno s njima i poklanja
im svu pa`nju i ljubav. Djeca ga se sje}aju
39

CARSTVO OSUENO
NA PROPAST:
Nimalo statini
konzervativac, Franjo
Ferdinand bio je savren
simbol jednog carstva
koje je ulazilo u XX vijek,
a funkcionisalo kao da
vrijeme ide unatrag
NERASKIDIVA VEZA
Uprkos protivljenju cara, Franjo
Ferdinand oènio se Sofijom, s
kojom je imao skladan brak
kao primjernog oca kakav se samo poèljeti
moè. Prema bliskim ljudima bio je ina~e
veoma briàn. Svome glavnom slugi uo~i
polaska za Sarajevo dao je zlatan sat, uz
molbu da dobro pazi na Sofiju i djecu ako
se njemu ne{to dogodi. Kad je pucao u
Franju Ferdinanda, Gavrilo Princip nije ni
slutio da je ubio ~ovjeka koji je bio iskren,
principijelan, odlu~an i nepokolebljiv kao
on i mladobosanci. Obojica su tako|e bili
nesalomivi individualisti koji ~vrsto vjeruju
u ono {to rade i koji nikad ne razmi{ljaju o
posljedicama svojih djela po njih li~no.
OJ, NADVOJVODO FERDINANDE
Ljubav i porodi~na toplina bile su
ujedno najbolji lijek za sve udarce koji su
~ekali Sofiju i Franju Ferdinanda. âk i
njihovoj sahrani 1914, kao i na vjen~anju
1900, prisustvovalo je tek nekoliko ljudi.
Visoko aristokratsko dru{tvo nikad nije
oprostilo nadvojvodi {to se oènio osobom
koju voli. Na svim javnim manifestacijama
u Hofburgu morali su biti odvojeni. Isto
tako, kad idu u Operu ili Burgtheater, Sofija
nije mogla sjediti u carskoj loì. Ova
okrutna odijeljenost mo`da obja{njava one
retke koje je ispisao Stefan Zweig: êsto
sam ga posmatrao u pozori{tu. Sjedio bi u
svojoj loì, krupan i snaàn, hladnih,
uko~enih o~iju, ne uputiv{i gledali{tu ni
jedan jedini ljubazan pogled, niti ohrabriv{i
umjetnike srda~nim pljeskom.
Nimalo stati~ni konzervativac, Franjo
Ferdinand bio je savr{en simbol jednog
carstva koje je ulazilo u XX vijek, a
funkcionisalo kao da vrijeme ide unatrag.
Zato je Austro-Ugarska u istorijskom
smislu na Balkanu predstavljala anomaliju i
anahronu tvorevinu koja je brojnim
nacijama oduzimala slobodu i pravo na
vlastiti ìvot. êsto se govori kako bi
Franjo Ferdinand, da je postao car,
pretvorio Dvojnu Monarhiju u trojnu, gdje
bi tre}u jedinicu ~inile ujedinjene Slovenija
i Hrvatska. O ideji trijalizma nadvojvoda je
sporadi~no i povr{no razmi{ljao prvih
godina XX vijeka. Ideju nije naknadno
razradio, a 1910. definitivno ju je napustio.
Nije ostalo do kraja jasno da li bi tu bila
priklju~ena i BiH. Koliko mi je poznato,
ona nije bila predmet posebnih nad vojvo -
dinih razmi{ljanja i analiza, ali je zato
Franjo Ferdinand danas u BiH predmet
mnogih rasprava i sporova na koje se ovdje
moramo osvrnuti jer vi{e nego {to mislimo
odre|uju na{ dru{tveni ìvot.
Istina je da je austro-ugarska ~etrdeseto -
godi{nja (1878-1918) uprava ostavila Bosni
i Hercegovini respektabilno naslje|e.
Istorija je ve} zabiljeìla to dobro djelo. Ali
sve {to je Austro-Ugarska kod nas izgradila
i unaprijedila, uradila je isklju~ivo sebi i
zbog sebe. Sa~uvala je kmetske odnose i
tako mnogima oduzela dostojanstvo
~ovjeka. Svjesno je zatrovala na{e
me|ureligijske odnose kako bi lak{e
ukorijenila svoju kolonijalnu vlast.
Provodila je prozelitizam tre}e po brojnosti
religije u BiH, a dvije ostale {ikanirala.
Zabranjivala je {to je stigla, a pobune i
{trajkove krvavo je gu{ila. Slobode nije bilo
ili se do nje mu~no dolazilo, a jo{ manje je
Franjo Ferdinand uglavnom nije

podràvao ideje armijskih krugova o
vojnim napadima na Italiju ili Srbiju. To,
ipak, ne zna~i da je bio pacifista. Bio je
protiv rata, ali sve dok se carska armija
potpuno ne reformi{e i opremi. Kao
~ovjek britka i bistra uma, imao je smisla
za sintezu i povezivanje stvari. Predvidio
je fatalnost velikog sukoba pa je zato
1913. kazao: Nikad ne}u ratovati s
Rusijom. Sve }u uraditi da ga
izbjegnem jer bi takav rat zavr{io
ru{enjem dinastije Romanova ili
Habzburga, a vjerovatno i jednih i
drugih. Ili koji mjesec kasnije: Zar
carevi Austrije i Rusije moraju jedan
drugog da uklanjaju s prijestolja i
otvaraju put u revoluciju?!
RAT I MIR
Ne smije se ratovati protiv Rusije
POSMRTNA POVORKA
Franjo Ferdinand i njegova
supruga Sofija pokopani su
zajedno u dvorcu Artstetten
u Austriji
bilo pravde. To je po~etkom XX vijeka
prirodno izazvalo revolt dijela mlade
generacije svih vjera u BiH. Onda{njoj
omladini koja nije nasjela na austro-
ugarsku politiku njegovanja netolerancije i
mr`nje mnogo vi{e su zna~ili sloboda,
pravda i bratski odnosi nego elektri~ni
tramvaj, bajne palate i zvuci valcera, ma
kako oni divni bili. Omladina koja je tu|ina
doìvljavala upravo kao tu|ina propagirala
je oslobo|enje, dijalog i saradnju u BiH, te
duhovno i politi~ko povezivanje na
jugoslo venskoj teritoriji.
Spontano osje}anje srodnosti i bratstva
tada{nje mladeì ne{to je {to danas ne
postoji u BiH, a tome navodno o~ajni~ki
teìmo. Pa za{to onda bacamo kamenje na
one koji nam danas mogu i moraju biti
model me|ureligijske bliskosti? Da li zbog
potrebe odràvanja unutra{nje politike koja
se zasniva na podjelama ili zbog
iracionalne potrebe dodvoravanja na{im
nekada{njim okupatorima koji su nas
zavadili i ubijali na{u djecu? Nismo jo{
svjesni koliko je odnedavna austro -
nostalgija u BiH jedan lo{, nedostojan i
poguban politi~ki projekat, te koliko se ona
uklapa u dezintegrativni ton koji u na{oj
zemlji prevla|uje ve} 20 godina. Tako je i
ideja obnavljanja vi{e od osam metara
visokog spomenika Franji Ferdinandu
projekat nemudrih i nedobronamjernih
glava. Da je an|eo i svetac, Franjo
Ferdinand ne moè imati spomenik u
Sarajevu jer nas ni~im nije zaduìo. Kad bi
kod nas postojao gram dràvni~ke pameti i
mudrosti, umjesto spomenika Franji
Ferdinandu, podigli bismo zajedni~ki
spomenik Gavrilu Principu, Muhamedu
Mehmedba{i}u i Ivanu Kranj~evi}u. Oni su
primjer tri mladobosanska brata koji nikad i
nigdje nisu pravili ni vidjeli razliku me|u
sobom. Naprotiv. I umjesto da se s
ponosom sje}amo ovih sjajnih mladi}a i
duha koji su oni izgradili, duha koji nas
moè spasiti, mi ih luda~ki ubijamo drugi
put. Dodu{e, da bismo bili svjesni
vrijednosti onda{nje omladina, morali
bismo biti barem malo bolji nego {to
jesmo.
Iza Sofije i Franje Ferdinanda ostalo je
troje djece, ro|enih 1901. (Sofija), 1902.
(Maksimilijan) i 1904. (Ernst). Ako ni{ta,
onda zbog ubistva oba roditelja nedu`ne
maloljetne djece, nije primjereno Gavrila
Principa nazivati herojem. To je, uostalom, i
jedan od razloga za{to je sam Princip traìo
da ga niko takvim ne smatra, jer to {to je
uradio bilo je mnogo vi{e hrabrost nego
herojstvo. Poslije mnogo godina, sudbine
nadvojvodine djece i Principa su se
povezale u vrtlogu novih svjetskih nemira.
Kad su marta 1938. Hitlerove trupe pripojile
Austriju njema~kom Rajhu, Gestapo je,
nimalo slu~ajno, za manje od 24 sata odveo
Maksimilijana i Ernsta u Dachau, oduzev{i
im imovinu. Znalo se da su ostali vjerni
nesimpatiji prema pangermanima njihovog
slavnog oca i to su morali platiti. A kad su
Hitlerove trupe u{le u Sarajevo 1941,
odnijele su mu kao poklon za ro|endan
tablu na kojoj je pisalo Na ovom istorijskom
mjestu Gavrilo Princip navijesti slobodu na
Vidov-dan 15. (28.) juna 1914.
HITLER, NADVOJVODINI SINOVI
Princip je isti, sve su ostalo nijanse
BROJNE KONTROVERZE:
BiH nije bila predmet
posebnih nad vojvo dinih
razmiljanja i analiza, ali
je zato Franjo Ferdinand
danas u BiH predmet
mnogih rasprava i
sporova
HAP[ENJE ATENTATORA
Gavrilo Princip i ostali atentatori
pohap{eni su vrlo brzo nakon atentata
CUM GRANO SALIS
HRABRO OKREÛ]I NOVU STRANICU @IVOTA
Damir Mulaomerovi} imenovan je za trenera OKK Sloboda u
trenucima kada je ovaj veliki ko{arka{ki klub bio drugoliga{
kosarka:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 16:53 Page 42
S
portska Tuzla opet je na nogama!
U dvorani SKPC-a Mejdan i -
bukvalno. Jer, Sloboda se budi,
nakon vi{egodi{njeg sna. Mislimo
na ko{arka{ki klub iz grada na
zrnu soli, koji se zbog nagomilanih
dugova i nestru~nog rukovo|enja prije
nekoliko godina morao ugasiti da bi se
ponovo upalio, zato {to drugog rje{enja,
naprosto, nije bilo. Registrovali su se kao
OKK Sloboda, nekada su bili KK Sloboda
Dita, i krenuli sa dna. Odnosno, ponovo su
po~eli u segmentu takmi~enja koji se
odvajkada zvao fildàn liga. Ove sezone
Sloboda je trebala igrati u drugoj, odnosno
A-1 ligi Bosne i Hercegovine, ali im je
Brotnjo iz îtluka, iz nekih svojih razloga,
da sada ne ulazimo u to, ustupio svoje
mjesto u prvoliga{koj konkurenciji. Na
posljednjoj utakmici koju su odigrali u
Mejdanu, prije desetak dana, pobijedili su
prvoplasiranu Mladost iz Mrkonji} Grada,
a utakmici je prisustvovalo pet hiljada
posjetilaca. Golemo!
ZA POÊTAK - BOSNA
I ~ast svima, ali za bu|enje iz
vi{egodi{njeg sna i kluba i publike, pa ako
ho}ete i tog grada, najzaslu`niji je trener
Slobode Damir Mulaomerovi}, tuzlanska
sportska legenda, playmaker koji je igrao u
nekim od najva`nijih evropskih klubova.
No, kasnije }emo u ko{arka{ku
Evropu, neka nas jo{ malo ovdje.
Konkretno, u pizzeriji Heartland u
Tuzli, kod Damirovog prijatelja
Ibrahima Popare, dan prije nego
{to }e Sloboda u Kaknju odigrati
utakmicu 9. kola sa istoimenim
timom, i opet pobijediti. Trenutno su
Tuzlaci u Ligi 12 drugi na tabeli. Kada
smo igrali protiv Mladosti publika se i
definitivno digla na noge. Na kraju krajeva,
u Mejdan je do{lo pet hiljada ljudi. A nama
je, naravno, i{la u prilog ta atmosfera.
Ostvarili smo mo`da i najbitniju pobjedu u
ovoj sezoni, jer pobijedili smo najbolji tim
u dosada{njem dijelu Lige 12. Ku}i ih
rijetko ko moè dobiti, a u gostima su do
sada pobje|ivali sve osim nas. To je spoj
mladosti i iskustva koji je stopljen u jednu
finu pri~u. I meni nije iznena|enje njihov
dosada{nji rezultat. Imaju u ekipi, recimo,
Aleksi}a, izuzetno talentiranog ~lana
kadetske reprezentacije BiH, koji sa
{esnaest godina igra vrlo zrelo. Ako sve
bude i{lo po nekom planu, ~eka ga ozbiljna
ko{arka{ka karijera, obja{njava Mulao me -
ro vi}, a mi ga onda pitamo kakav Sloboda
ima spoj i {ta je on zatekao u tom klubu
kada ga je preuzimao u pauzi izme|u pro{le
i ove sezone, mada je na nagovor
predsjednika OKK Sloboda Aida Bebi}a u
ovaj projekat bio uklju~en jo{ od ljeta
pro{le godine kao savjetnik: Aid Bebi} je
bio hrabar. Svi smo mi bili vezani za taj
klub, kojeg nije bilo lako ugasiti, podvu}i
crtu, a zatim krenuti u neku novu pri~u. A
ove godine stvari su se kod nas
odvijale ekspresnom brzinom. Ja
sam fakti~ki imenovan trenerom
drugoliga{a. A onda su nam ljudi
iz Brotnja dali svoje mjesto u
Ligi 12, na ~emu im se ovom
prilikom javno zahvaljujem!
Morali smo brzo reagovati, dovesti
neke igra~e, poslagati kockice... Sigurno
nismo razo~arali, a rezultati koje smo do
sada postigli i puna dvorana definitivno su
dokaz da smo povla~ili dobre poteze.
Sada{nja ekipa Slobode je talentovana,
vrijedna i ve}inom je sastavljena od igra~a
sa ovog na{eg, tuzlanskog podru~ja.
Prosjek godina je 24, 25. S tim da imamo i
nekoliko klinaca koje polako ubacujemo u
igru.
Pro{le sedmice Goran Bregovi} nam je
govorio o fenomenu rodnog grada, te kako
jo{ nije pro~itao da je nauka objasnila
patologiju ~iji je uzrok mjesto ro|enja,
dok su posljedice trajne. Damir
Mulaomerovi} se pro{le godine vratio u
Tuzlu. Znam o ~emu Bregovi} pri~a. Ja
nikada nisam ni oti{ao iz Tuzle. Moji
roditelji su ovdje, rodbina, prijatelji, imam
stan u Tuzli, tako da sam stalno dolazio.
Vjerovatno u ovom trenutku ne bih ni
prihvatio projekat koji se ne de{ava u mom
rodnom gradu. Moji Tuzlaci su mi ponudili
da radim i potpuno su stali iza mene.
Pogotovo {to sam od prolje}a pro{le
godine, kada sam prestao igrati, razmi{ljao
o tome {ta bih mogao raditi, a da je direktno
vezano za ko{arku, s obzirom da je taj sport
POD TUZLOM SE ZELENI MERAJA...
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV SB
Najvei krivac to se koarka vratila u Tuzlu na velika vrata, i to ona u SKPC-u

Mejdan, je nekadanji vrhunski koarka a danas trener OKK Sloboda DAMIR
MULAOMEROVI; posjetili smo ga u rodnom gradu i razgovarali s njim o igrakoj
karijeri i trenerskim ambicijama
Kada sam dobio poziv da igram za reprezentaciju
BiH bilo je ve} kasno; nakon utakmice BiH - Hrvatska
29. novembra 1997. u grad me izveo
Ismet Bajramovi} ]elo!
DAMIR MULAOMEROVI
NJEGOV GRAD, NJEGOV KLUB:
SLOBODA TUZLA!
moje ìvotno opredjeljenje. @elio sam,
jednostavno, ostati u ko{arci. Bilo je nekih
kombinacija, me|utim ni{ta {to bi
zadovoljilo moje ambicije. Pa sam
prihvatio da u Slobodi prvo budem
savjetnik, a sada i trener. Neiskusan sam u
trenerskom poslu, tek po~injem, tako da
sam okrenuo neku svoju novu ko{arka{ku
stranicu. Ali, nisam tu odluku donio preko
no}i. Dugo smo sjedili, razgovarali,
analizirali. Me|utim, to {to sam kasnije
doìvio, tu atmosferu i emociju u Tuzli,
dokaz je da sam ispravno postupio. A to je
najmanje {to mogu dati svom klubu i svom
gradu. Gradu gdje je i po~eo trenirati
ko{arku... Nakon {to je prvo trenirao
fudbal, {to je za bosanskog dje~aka i
normalno. Fudbal sam po~eo igrati ispred
moje {kole Dèmal Mani}. Pa, onda okolo,
na raznim terenima, znate kako to ide. Ali,
tek kad sam do{ao do ko{arke shvatio sam
da je to - to, moja strast, ljubav. Dakle, sve
ono {to ide uz svakodnevne treninge,
utakmice, uli~ne baskete..., veli Damir
Mulaomerovi}.
Kadet i junior Slobode na{ sagovornik
je bio u najslavnijem periodu tuzlanske
ko{arke. @enski ko{arka{ki klub Jedinstvo
Aida bio je 1989. prvak Evrope, a Sloboda
Dita je bila dobro organizovan klub sa
odli~nom ekipom, u kojoj su igrali
Stojkovi}, Lisica, Videka, Vukovi},
Mitrovi}... sa trenerom Borom \akovi}em
na klupi. Bila je to sjajna ekipa! A ja sam
imao sre}u da ~lan te ekipe budem jo{ kao
junior. Prihvatili su me i pomogli mi. Bio
sam najbolji junior Bosne i Hercegovine
dva puta, 1991. Sloboda je bila juniorski
prvak Jugoslavije, dodu{e bez Hrvatske i
Slovenije, a ja sam bio progla{en najboljim
igra~em, pa me je zbog toga Boro \akovi}
i pozvao u prvi tim. A prvu utakmicu za
Slobodu sam odigrao u Tuzli protiv Bosne,
u sezoni 1991./1992., kada smo u punoj
dvorani pobijedili. âst mi je {to me
trenirao ~ovjek koji je imao hrabrosti da na
prvoliga{ki parket po{alje sedam nae -
stogodi{njeg ko{arka{a. Boro \akovi} je
bio izvrstan pedagog i ko{arka{ki stru~njak,
to nisam rekao ja ve} Aca Nikoli}, otac
moderne ko{arke, i vje~no sam mu
zahvalan. Sje}am se, kada mi je rekao da
u|em u igru protiv Bosne, problijedio sam.
Vidimo se s vremena na vrijeme i
prisje}amo tih divnih godina. Moram
spomenuti i ljude koji su se brinuli o
omladinskom pogonu Slobode: Omer Kabil
i Sead @uni}, koji naàlost vi{e nisu me|u
nama, kao i Pajo Jovanovi} i Esad
Karamovi}, kaè Damir.
U Tuzli je do~ekao i po~etak rata, {to je
44
CUM GRANO SALIS
Damir Mulaomerovi} ro|en je u Tuzli,

19. septembra 1974. godine. Bio je ~lan
~etiri evropska ko{arka{ka prvaka:
Cibone, Reala, Olympiakosa i Pana thin ai -
k o sa i ~etiri puta uzastopno je igrao na
Final Fouru.
Sa Panathinaikosom je 2002. postao
prvak Evrope, a sa Cibonom je osvojio pet
titula prvaka Hrvatske. Igrao je
Mulaomerovi} jo{ i za Slobodu Ditu,
naravno, potom za Fortitudo, Efes Pilsen,
Snaidero, PAOK, Panellinios i Bruesu, a
karijeru je na prolje}e pro{le godine
zavr{io u KK Zagrebu.
U Tuzli ima sportske i porodi~ne, a u
Zagrebu trenutno samo porodi~ne
obaveze. Oènjen je Melisom Hadì -
mustafi}, nekada{njom ko{ar ka {icom
Jedinstva Aide, sa kojom ima dvoje djece:
Farah i Zoi.
IMPRESIVNA KARIJERA
lan etiri evropska koarkaka
prvaka
KAO FENIKS IZ PEPELA:
Svi smo mi bili vezani za
Slobodu, koju nije bilo
lako ugasiti, podvui crtu,
a zatim krenuti u neku
novu priu; a ove godine
stvari su se kod nas
odvijale ekspresnom
brzinom
I ON JE BIO REALOVAC
Damir Mulaomerovi} pored svog dresa
u pizzeriji Heartland u Tuzli
zvani~no bio 15. maj 1992. godine. Tu
ostaje sve do 10. oktobra iste godine.
BIO I OSTAO PROFESIONALAC
U njegovoj biografiji, koja se moè
pro~itati na Wikipediji, pi{e da iz Tuzle
odlazi u Zagreb i potpisuje za Cibonu. [to i
jeste ta~no, ali ne pi{e da je taj put vodio
preko Splita. Trebao je potpisati za KK
Split, nekada{nju Jugoplastiku i Pop 84,
gledali su ga na jednom turniru prije rata u
tom gradu Spli}ani, ~ak je Damir imao i
neku vrstu ~etverogodi{njeg ugovora s
njima. Me|utim, sve {to vrijedi u miru u
ratu se uglavnom ne po{tuje. Od @enevske
konvencije pa do ko{arka{kih ugovora.
Dva dana putovanja, gasi svjetla, pazi
snajper, ma ne znam ni ja vi{e kojim smo
sve putevima do{li do Splita. Trebalo bi mi
puno vremena da vam sve to ispri~am. Na
kraju, nakon velikih peripetija, stièmo u
Split. Poznati jugoslovenski ko{arka{ki
sudac Zdravko Kurili}, koji je iz Tuzle,
posredovao je u tom dogovoru. Me|utim,
mojim dolaskom tamo ne{to se zaista
~udno desilo. Kasnije sam i saznao {ta, ali
ne bih sad o tome. Uglavnom, moj otac i ja
ostali smo na ledu, ni naprijed ni nazad, a
~elne ljude Splita nismo ni vidjeli. Ipak,
imao sam poziv i od Pepsija Boì}a, da
do|em u KK Zagreb. ôvjek koji nas je
vozio trebao je putovati u Osijek, pa nas ja
dovezao do Zagreba. I to je bilo jedno te{ko
putovanje. U me|uvremenu je Zdravko
Kurili} nazvao predsjednika Cibone Boù
Mili~evi}a i rekao mu: Imam jednog malog
za Tebe. Do{ao sam na trening Cibone,
odigrao jedan na jedan s nekim Anti}em,
poderao ga valjda iz revolta, a oni su mi
samo rekli: Ti mali ostani u Ciboni,
prisje}a se Mulaomerovi}. I, malo je ostao,
{est sezona! U Ciboni su ga trenirali
Aleksandar Petrovi}, Sre}ko Medvedec,
Jasmin Repe{a. Bilo je tu svega! Puno
treninga, neprospavanih no}i, rata u
Bosni... Zagreba~ki ko{arka{ki radnici u
tom ratnom periodu, pisali smo o tome
nedavno, maloprije spomenuti Mili~evi},
Petrovi}, Boì}, ali i aktuelni predsjednik
HDZ-a i tada{nji predstojnik Ureda
predsjednika Sabora Republike Hrvatske
Stipe Mesi}a i dopredsjednik KK Zagreb
Tomislav Karamarko, te ~lan Hall Of
Famea Mirko Novosel pruìli su, malo li je
re}i, nesebi~nu podr{ku Ko{arka{kom
savezu BiH, pa tako i Mulaomerovi}u.
Stoga se ne treba ljutiti na Damira {to je
pristao igrati za reprezentaciju Hrvatske,
pogotovo zato {to od KS BiH nikada nije
dobio zvani~ni poziv za nastup za
reprezentaciju na{e dràve. Jeste, ali tada je
bilo kasno. Bilo je to, blago re~eno, te{ko
vrijeme. Pa je tako do{ao i taj 29. novembar
1997., kada su reprezentacije Bosne i
Hercegovine i Hrvatske u Skenderiji
odigrale kvalifikacioni me~ za odlazak na
Evropsko prvenstvo u Francuskoj, dvije
godine kasnije. A Damir je u kultnoj
sarajevskoj dvorani do~ekan... Znate ve}
kako. Ja sam tu pri~u davno ispri~ao i vi{e
se ni ne èlim vra}ati na to. Nikome ni{ta
ne zamjeram. Bio sam profesionalac i radio
sam i igrao najbolje {to sam mogao. Ali, ne
ide uvijek sve onako kako bi ~ovjek nekada
èlio i volio. A ono {to se tu no} de{avalo u
Skenderiji bilo je samo u kontekstu tog
vremena. Bilo je i puno toga {to nije za
novine. Jo{ jednom }u re}i: bio sam i ostao
profesionalac. Ipak, nije bilo lako, jer sam
pored svega prehranjivao i svoju porodicu u
Tuzli. Me|utim, sve sam to arhivirao,
tvrdi Damir Mulaomerovi}. Nakon {to je
utakmica u Skenderiji zavr{ena repre -
zentativci Hrvatske vratili su se u Hotel
Holiday Inn. Me|utim, Damir je tu no}
vi|en u diskoteci Senator u Strossm -
ayerovoj ulici: Po mene i mog saigra~a i
prijatelja Slavena Rimca do{ao je rahmetli
Ismet ]elo Bajramovi}, da nas izvede u
grad. I, bilo mi je lijepo tu no} u Sarajevu,
moram vam priznati! Zadovoljan je igrom
reprezentacije BiH na Evropskom prven -
stvu u ko{arci koje je u Sloveniji odigrano
ove godine: Mislim da igramo ~ak i bolje
nego {to neki ljudi misle. Pogotovo {to
dolaze neki novi igra~i. Recimo, Jusuf
Nurki} ve} sad treba da participira u ekipi.
Kada po kvalitetu izdvaja ko{arka{e
koji su igrali na njegovoj poziciji, a to je
jedinica, na prvom mjestu je Sa{a
\or|evi}, a zbog Draèna Petrovi}a je
po~eo igrati ko{arku. Ipak, Mulaomerovi}
pro{le godine kraj svoje igra~ke karijere
nije ozvani~io spektaklom kao {to je to
prije nekoliko godina priredio \or|evi} u
Beogradu, mada je Tuzlak igrao u ve}em
broju slavnih evropskih ko{arka{kih
klubova od Beogra|anina. Da je Damir na
opro{taj pozvao barem pedeset posto
igra~a sa kojima je zajedno igrao u svojoj
karijeri, bio bi to istinski ko{arka{ki
praznik. No, umjesto opro{taja vratio se u
Tuzlu i krenuo u novu avanturu. Trener je
Slobode, koja treba biti u bosansk o -
hercegova~kom ko{arka{kom vrhu. Zato
poèlimo sre}u i njemu, i njegovom klubu,
i njegovom gradu. Tuzli, gradu sporta. U
kojem je, uostalom, ro|en i Mirza
Deliba{i}.
POD TUZLOM SE ZELENI MERAJA...
U sezoni 2002./2003. Damir
Mulaomerovi} je bio ~lan u Reala iz Madrida.
Po dolasku u glavni grad [panije i
potpisivanju ugovora za najslavniji od svih
klubova, na press konferenciji je njihovu
novu akviziciju predstavio sportski direktor
Jorge Valdano, slavni igra~ Reala i
reprezentacije Argentine: Na press
konferenciji sam rekao da sam u Real do{ao
poslije dva najbolja evropska igra~a ikad -
Mirze Deliba{i}a i Draèna Petrovi}a. Mislim
da su se u tom trenutku svim prisutnim
zacaklile o~i. I jo{ sam rekao da sigurno ne
mogu dosti}i njihovu slavu, ali je sigurno da
se mogu truditi. Ne vjerujem da }e ijedan
igra~ u Realu dosti}i slavu Mirze Deliba{i}a!
Kin|eta su u Madridu, naprosto, oboàvali.
Za mene je impozantna ~injenica to {to je pri
odlasku iz Reala izjavio da je, lupam,
postigao dvadeset i osam poena protiv,
valjda, Granade, i da zbog toga vi{e nije
igra~ za Real. Ta re~enica je toliko
jednostavna, a opet toliko te{ka. Jer, on je za
Real postizao po ~etrdeset i vi{e poena. I
Draèn je kao i Mirza bio genijalac,
boànstvo, ali malo manje od Kin|eta!
KIN\E I DRA@EN
Dva genijalca, dva madridska
boanstva
REALOVI
GENIJALCI
Mirza Deliba{i} i
Draèn Petrovi}
P
ro{lo je dvadeset godina otkako je
knjièvnik i dramski pisac, Trav -
ni ~anin Rusmir Aga~evi}, na pis -
ao svoju prvu pripovijetku o
jednom Sefardu iz njegovog
rodnog grada. Zvao se Moses Chavio i
pri~a o njemu prva je od ukupno dvanaest o
travni~kim Jevrejima, koliko ih je u knjigu
Snovopri~e o Sefardima i A{kenazima
travni~kim uvrstio Aga~evi}.
NA PUPKU ÛDESNE BOSNE
Knjiga koja je objavljena prije mjesec i
po u izdanju KDBH Preporod iz Zagreba
do sada je ve} imala desetak promocija u
Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a nedavno
i u ê{koj Republici. Njen autor kaè nam
da mu nije lako odgovoriti na sve pozive za
~itanja koje posljednjih sedmica dobija iz
gradova i dràva {irom svijeta... I to s
razlogom, jer rije~ je o zaista
vrijednom, zanimljivom i ne obi -
~ nom djelu u kojem, kroz
pri~e u kojima se prepli}u
stvarnost i ma{ta, istorija
i fikcija, san i java,
po prvi put otkrivamo detalje iz ìvota
travni~kih Jevreja izme |u dva svjetska rata
i njihove ìvopisne povijesti.
Cijelog ìvota sam slu{ao pri~e,
anegdote o Jevrejima iz mog grada, odrastao
sam uz njih, tako da mi je nekako i prirodno
do{lo da pi{em o tome, kaè Rusmir
Aga~evi}. @ivio sam u jednoj mahali koja
se zvala Glavica i porodi~no smo imali veze
s Jevrejima. Supruga mog amidè je bila
Jevrejka, a moja baka Aurora Simoni bila je
udata za Jevreja ~ija je obitelj do{la u Bosnu
iz Poljske. Tako sam se od bake i djeda u
djetinjstvu naslu{ao mnogih pri~a. U gradu
Travniku, Bo{njaci, Hrvati i Srbi bili su so,
bra{no i voda za kruh, a Jevreji su
bili }urekot na tom
kruhu..., pri~a
Aga~evi}.
I nakon {to je prije dvije decenije
napisao prvu pri~u, druge su se nekako
po~ele same od sebe otkrivati... Ipak, put do
nastanka knjige trajao je dugo i nije bio
nimalo lagan. Trebalo je otkriti brojne
detalje iz ìvota junaka svake pri~e,
provjeriti ih po nekoliko puta, istraìti
arhivsku gra|u, prona}i brojne bliè i
daljnje ro|ake, razgovarati sa staro sjedi oci -
ma Travnika, istori~arima...
Jednim dijelom sam podatke
prikupljao iz dostupnih
arhiva, pa sam onda slao
RUSMIR AGAÊVI]
Pi{e: MAJA RADEVI]
U izdanju KDBH PREPOROD iz Zagreba objavljena je knjiga SNOVOPRIE O
SEFARDIMA I AKENAZIMA TRAVNIKIM, autora RUSMIRA AGAEVIA koji u
dvanaest pripovijetki opisuje ivot Jevreja iz Travnika u periodu izmeu dva
svjetska rata; o ovom jedinstvenom, nesvakidanjem djelu koje je nastajalo pune
dvije decenije, za SB govori dramski pisac i knjievnik Rusmir Agaevi
OBITELJSKI ALBUM
TRAVNIKIH JEVREJA
snovo price:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 17:38 Page 46
upite raznim ljudima koji se bave
odre|enim temama, traìo adrese ro|aka i
potomaka... Recimo, kad sam pisao
pripovijetku o jednom doktoru, dobio sam
adresu njegovog praunuka u Tel Avivu i on
mi je dao dosta informacija, a i kad se
pro~ulo da pi{em knjigu, ljudi su mi se sami
po~eli javljati, govori Aga~evi}. Bio je to
prili~no mukotrpan posao, jer svaku
informaciju sam provjeravao iz najmanje tri
izvora i u knjizi su samo oni podaci u koje
sam bio sto posto siguran. Konsultovao sam
i stru~njake, istori~are kako bih saznao {to
vi{e o ìvotu Jevreja tog doba - od ~ega su
ìvjeli i ~ime su se bavili i kakva se hrana
na njihovim ognji{tima kuhala, pa do toga
koje su ìvotinje na Vla{i}u obitavale u tom
periodu... Mislim da sam uspio otvoriti
mnoge spoznaje, vrata i pendère prema toj
na{oj pro{losti.
Sefardi koji su do{li u Bosnu, protjerani
iz [panjolske, uglavnom su bili zanatlije, a
negdje u osvit Prvog svjetskog rata u
Travniku su se pojavili i A{kenazi. Oni su
uglavnom bili intelektualci, ljekari...
Aga~evi}eve pri~e, premda se temelje se na
istorijskim ~injenicama i stvarnim doga -
|aji ma, zamotane su u jednu fantaz ma -
goriju koja ih i ~ini tako nesvakida{njim,
pomalo misti~nim i nadrealnim, ali
istovremeno iskri~avim, dje~je ma{tovitim
i emotivnim. Odatle i naziv snovopri~e,
koje su ne{to poput poezije u prozi,
obja{njava autor.
Snovopri~e Rusmira Aga~evi}a pred ta -
vljaju jedinstven obiteljski album
travni~kih Jevreja, ali i puno {ire, jer nije
mogu}e ni jedan bosanski narod
dijakronijski promatrati bez spominjanja
zajedni~kih kulturolo{kih i inih, uglavnom
ìvotodajnih interakcija, zapisao je u
predgovoru urednik izdanja, Filip Mursel
Begovi}: Ovo nije samo knjiga o
bosanskim Jevrejima, ovo je knjiga i o
travni~kim Bo{njacima i Hrvatima i
Srbima. Ovo je knjiga o svim Travni~anima
i vezirskom gradu podnu Vla{i}a gdje je
po~etkom 20. stolje}a bilo hiljadu dvjesto
malih ku}a, gdje se 6.790 stanovnika na
pupku ~udesne Bosne odmara, i potrbu{ke
leì u gradi}u nalik izgraviranoj dèzvi i
oslu{kuje zvukove koji }e im bez ikakve
ùrbe, zijevaju}i donijeti potih i naravan...
U razdoblju o kojem pi{e Aga~evi},
izme|u dva svjetska rata, u Travniku je po
imenu bilo registrirano oko 450 Jevreja. To
je, dakle, bilo negdje oko 70 familija,
odnosno oko 60 prezimena Sefarda i
A{kenaza. Iza njih je u Travniku i me|u
Travni~anima ostalo bezbroj zna~ajnih
uspomena, ali i gra|evina, fabrika, poput
prve bosanskohercegova~ke tvornice {ibica
Alkalaj i comp. Dolac koju je osnovao Isak
Salom, u Travniku poznat kao {e{-be{
Babo ({e{-be{ - igra tavle, op.a.). Isak
Salom bio je najbogatiji Sefard kojeg je
Travnik zapamtio, a ostao je upam}en po
tome {to je kao radnike u svojoj tvornici
zapo{ljavao siroma{ne pomaù}i im na taj
na~in da zarade za ìvot, nimalo se ne
osvr}u}i kojem narodu pripadaju i u kojeg
Boga vjeruju, od njih je o~ekivao samo
marljivost i ~estitost. Tu su i vje{te
zanatlije, travni~ki limari Abraham i Jishak
Altarac, pa Mo{ko Salom, sin Mordehajev,
koji je imao kroja~ku radnju u Parizu, i Izak
Abinon, zanatlija koji je izra|ivao ogledala,
a kada su mu nacisti pokucali na vrata da ga
odvedu u koncentracioni logor, sakrio se u
jedno od svojih ogledala i, u Aga~evi}evoj
pri~i, pre{ao u svijet onostranog...
Jedna od najinteresantnijih je i pri~a o
Leopoldu Firtelu, jastrebu Oktobarske
revolucije, koji je uo~i po~etka Prvog
svjetskog rata iz Travnika oti{ao na
{kolovanje u Sarajevo. Kada je izbio rat,
splet okolnosti odveo ga je u Rusiju, gdje je
stekao status pravog narodnog heroja. Bio je
partijski organizator u Crvenoj armiji, onda
godinu dana {ef Prve sovjetske bolnice, pa
politi~ki rukovodilac specijalnih jedinica u
borbi protiv kontrarevolucionarnih snaga u
guberniji aktjubinskoj, bore}i se u
gradovima Akmolinsk, Kok~etov i Petro -
plav sk, pi{e Aga~evi}.
Poslije desetak godina provedenih u
Rusiji poèlio je da se vrati ku}i, u Bosnu.
Ali zbog toga {to je htio da istupi iz Partije,
zatvorili su ga i 17 godina je proveo u
tamnici. Kad je iza{ao iz zatvora, vi{e
nikoga nije imao od porodice me|u ìvima,
osim jedne sestri~ne.
Knjiga Snovopri~e o Sefardima i
A{kenazima travni~kim zavr{ava pripov -
ijetkom o doktoru Rosenzweigu i njegovoj
SNOVOPRIÊ IZME\U STVARNOSTI I MA[TE
U gradu Travniku, Bo{njaci, Hrvati i Srbi bili su so, bra{no

i voda za kruh, a Jevreji su bili }urekot na tom kruhu
(SNOVO)PRIÊ, DA SE NE ZABORAVI
S travni~ke promocije knjige Rusmira Aga~evi}a
supruzi, koji su bili plemi}kog porijekla i za
vrijeme Drugog svjetskog rata su skrivali
Sarajevsku Hagadu od nacista.
Iz Muzeja su je iznijeli dvojica
Travni~ana - jedan Hrvat i jedan Jevrej - i
taj Jevrej ju je odnio na Vla{i}, kod
Rosenzweigovih, gdje je ostala na
sigurnom do zavr{etka rata, pri~a na{
sagovornik.
KOM[ILUK, BRATSTVO I JEDINSTVO
Knjiga je do sada promovirana u
Zagrebu, Travniku, Pragu, a ve} su stigli
pozivi iz Be~a, Budimpe{te, Jeruzalema,
Beograda, Novog Sada, Rijeke, Pule...
Sve su to gradovi u kojima su sna`ne
jevrejske zajednice, a mnogo je i na{eg
svijeta tamo, bosanskih Jevreja koji su oti{li
odavde {to poslije Drugog svjetskog rata,
{to za vrijeme ovog posljednjeg rata.
Imamo toliko poziva da je te{ko uskladiti
datume. Nekoliko godina sam traìo
izdava~a i na kraju, zahvaljuju}i Preporodu
u Hrvatskoj i Beharu, kona~no smo je
objavili. Svaka promocija koju smo do sada
organizovali bila je pred prepunim
dvoranama i primijetio sam da to ljude ova
tematika zaista interesira. Uvijek mi traè
da ~itam vi{e od jedne pri~e, koliko sam
planirao, kaè Aga~evi}. Mislim da je
ova knjiga mo`da i najva`nije {to sam do
sada uradio. Ja sam prvenstveno dramski
pisac, ali evo, èlio sam se oprobati i u
pisanju pripovijetki i sretan sam jer je do
sada to nai{lo na jako dobre reakcije.
Ako bismo govorili o nekoj zajedni~koj
niti koja je utkana u svih dvanaest
Aga~evi}evih pri~a, to bi vjerovatno bila
misao urednika izdanja Filipa Mursela
Begovi}a: Nema ~istih identiteta u zemlji
u kojoj je vazda bilo ispreplitanja.
To je ono {to svi mi, Bosanci i
Hercegovci, nosimo u sebi, kada govorimo
o kom{iluku. To je ono {to je najsna`nije
karakteriziralo ìvot u Bosni i Herce -
govini, kaè Rusmir Aga~evi}. Nekada se
govorilo o bratstvu i jedinstvu, ali to je
zapravo pri~a o kom{iluku, razli~itim
identitetima koji se neizbje`no prepli}u,
bez obzira na ime ili porijeklo, i ~ine na{e
ìvote. Desetlje}ima smo ìvjeli jedni
pored drugih i po{tivali sve obi~aje,
tradicije, praznike, druìli se u ~ar{ijama i
mahalama i pomagali se me|usobno. U
mojoj knjizi nema imena i prezimena
nekoga ko je na ove prostore donio zlo. Zlo
je zlo i samo tako se moè zvati, a ova
knjiga govori o ljudima koji su jedni
drugima nesebi~no pomagali u vremenu
zla. I drago mi je kada vidim da ljudi imaju
tako emotivne reakcije na pri~e koje sam
napisao.
Danas, naàlost, u Travniku vi{e nema
Jevreja. Donedavno je postojao jevrejski
templ, a sada je ostalo samo groblje na
kojem su posljednje po~ivali{te prona{li
travni~ki A{kenazi i Sefardi. Ostale su i
(snovo)pri~e koje }e, zahvaljuju}i ovoj
knjizi, mo`da zapamtiti i naredne
generacije...
RUSMIR AGAÊVI]
Siroma{ni ljudi imaju najljep{e snove.

U njima se kruh pe~e u {poretu, miri{i
zrelim ìtom po kojem se propinje `drebad
i ima tvrdu ispucalu koru kao dlan ~estitih
o~eva.
I u njima se kajmak na skuhanom
mlijeku uvijek pu{i, ùt i tako tvrd da po
njemu razdragan vrabac moè gaziti.
I u njima su tepsije pune krupnog
pirin~a na maslu s debelom koko{i.
I duboki tanjur guste ~orbe s velikom
limenom ka{ikom.
I mala }asa sluzavog pekmeza od
{ljiva neoguljenih, rukom ubranih.
I barem krnjav fildàn slatkog {erbeta.
Uri i Mazalta bili su siroma{ni kao
{umske vjeverice na snijegu.
Kao sitni poljski mi{evi u gradu, kao
spori jeèvi u kamenolomu.
âk nisu ni najobi~nije prezime imali.
Bili su kao noktima izrezbaren par od
prepe~enog staklenog {e}era.
Ona je bila nje`na poput badem-grane
i imala je crne usne kao
krv na zrnu soli.
Golu`drav i krakat kao da se na
zvijezde porezao Uri je imao purpurni
osmijeh koji mu nije nikada skliznuo s
lica izbrazdanog èravicama sunca,
solju snjegova, znojem voda mrzlih i
otkosima vjetrova zalutalih.
Njeni su tabani bili zeleni od korijenja
gorkih trava.
Kao da je satkana od srebra i pepela,
ogrnuta baldahinom tuge i grimizom
patnje, prtila je ìvotnu stazu zauvijek
se drè}i za ruku sina Ezre...
(Odlomak iz pripovijetke Uri, Ezra i
Mazalta, prvonagra|ene na natje~aju za
kratku pri~u Simha Kabiljo na
Festivalu Bejahad 2012)
URI, EZRA I MAZALTA
Siromani ljudi imaju najljepe
snove...
SEFARDSKO NASLIJEE:
Iza Jevreja je u Travniku
ostalo bezbroj znaajnih
uspomena, ali i graevina,
fabrika, poput prve bh.
tvornice ibica Alkalaj i
comp. Dolac koju je osno-
vao Isak Salom, u
Travniku poznat kao
e-be Babo
BEJAHAD 2012. U ZAGREBU
Knjièvnik Predrag Matvejevi} uru~uje
nagradu Aga~evi}u za najbolju pri~u
U
jesen 1979. na II programu Radio
Sarajeva pokrenuta je emisija
Primus, {to je bila skra}enica od:
Pri~a i muzika subotom. Godinu i
po kasnije, oko emisije se
sakupila grupa saradnika koja }e dobiti
petnaestominutni blok nazvan Top lista
nadrealista, iz ~ega }e kasnije nastati pokret
nazvan Novi primitivizam. Sve {to }e u
bosanskohercegova~koj popularnoj kulturi
biti bitno u narednih desetak godina sretalo
se u uskim hodnicima dvospratne zgrade u
ulici Danijela Ozme, i u podrumu kafane
San, ~ije ime definitivno oslikava njezin
sadràj, ali je za one koji ovo ~itaju bolje da
nisu nikada vidjeli njezin enterijer. Elem,
po~etkom sljede}e godine navr{ava se
trideset godina od snimanja i izlaska dva
najva`nija albuma rock and rolla u novijoj
povijesti Sarajeva: Das ist Walter -
Zabranjenog pu{enja kojeg je objavio
zagreba~ki Jugoton, i Mitovi i legende o
kralju Elvisu grupe Elvis J. Kurtovich &
His Meteors, u izdanju Zalo`be kaset in
plo{~ Radio Televizije Ljubljana. Neki od
glavnih protagonista te pri~e koja je obojila
nadolaze}e decenije otvorili su svoje srce.
PODVUÊNO @UTIM
Prva slika koja mi pada na pamet kad
razgovaramo o Walteru je ona kad ja svoju
opremu snosim s Ko{eva na rukama tamo
negdje kod Katedrale, gdje je bio studio
Pa{e Ferovi}a, govori Sejo Sexon,
utemeljitelj, autor i kasniji frontman
Zabranjenog pu{enja: Oznojen, kucam i
zvonim pola sata na vrata puna cedulja na
kojima pi{e: Otpu{ten si! Nikad vi{e s
tobom!, i onda sam shvatio da su stihovi
pjesme grupe AC/DC - Its a way to the
top/ if you wanna rock and roll, na{li svoje
prave junake, koje sam ja prona{ao u
obli`njem Express restoranu, kako uredno
tamane svoje velike pive. Mislim da je u
pri~i o tim albumima, definitivno,
najva`nija ljubav, da se radi o bliskim
ljudima koji sli~no misle, a nemaju velika
o~ekivanja, i da se, u krajnjem, ni{ta nije
dogodilo i da nisu uspjeli, negdje u sebi
znaju da je to bilo iskreno, da su tada
nastale neke neponovljive hemije.
No, iako su tada postojali kako tehni~ki,
tako i proizvodni, {to zna~i materijalni
uvjeti da te plo~e iza|u u Sarajevu, to se
SEKVENCE IZ KOKUZLUKA
Svako kome ita znai rock and roll na ovim prostorima na svoj e nain obiljeiti
trideset godina promocije albuma Das Ist Walter i Mitovi i legende o
kralju Elvisu; naravno, govorimo o grupama Zabranjeno puenje i
Elvis J. Kurtovich, a na saradnik ulazi i u sutinu
MITOVI I LEGENDE O
PUENJU I ELVISU
Pi{e: AHMED BURI]
Foto: ARHIV OSLOBO\ENJA,
ARHIV SB
SEJO SEXON: I Walter i Mitovi
su tehniki neispravne ploe
elvis i pusenje:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 0:41 Page 50
nije desilo. Sarajevo je uvijek znalo
(u)gu{iti svoje talente, pa je Walter iza{ao u
zagreba~kom Jugotonu, a Mitovi u
Ljubljani. Sexon nudi svoje vi|enje: Taj
unutra{nji faktor je uvijek postojao u
Sarajevu. I kasnije se to doga|alo da su
grupe kao {to su i Letu {tuke i Skroz, i jo{
puno bendova, morale po afirmaciju oti}i u
Zagreb ili Ljubljanu da bi na{le svoje
mjesto pod suncem u Sarajevu. Izgleda da
grad u kojem pozdrav gdje si, legendo
podrazumijeva ~injenicu da se status
zvijezde i legende ne priznaje. I uvijek si
imao te neke obavje{tajno komesarske
tipove koji su tekstove podvla~ili ùtim i
nisu ti dali naprijed. Nama se dogodilo da
nikako nismo mogli do}i na neku veliku
scenu, jer je Neko uvijek stopirao da, ne
znam, budemo predgrupa nekom ve}em u
Domu mladih ili u velikoj Skenderiji,
nismo mogli dobiti ni da budemo predgrupa
Idolima. I onda smo se okrenuli nastupima
na toj, uslovno kazano, studentskoj sceni u
KUK-u, na Filozofskom, u AG-u, u
Steleksu, i na taj na~in sebi probijali put.
Ljudi su ~uvali svoje guzice, odnosno
stolice, i na{a je sudbina bila da tek od
1987. snimamo i objavljujemo u Sarajevu.
Jer, zanimljivo je da su isti ljudi
zatvarali vrata Diskotona, ve} tada stasale
izdava~ke ku}e, grupama kao {to su Jutro
(kasnije Bijelo dugme), Elvisu, Pu{enju i
Plavom orkestru. No, bili su i neki koji su
riskirali, i koji su znali sti}i i ute}i i na
bitnu mjestu postojati. Ljudi poput Bore
Konti}a, dana{njeg direktora sarajevskog
Mediacentra, novinara i slobodno se moè
kazati gurua cjelokupne scene. On, u duhu
~injenice da su najve}i obi~no i naj skro m -
niji, iz tog vremena izvla~i jednu anegdotu
u kojoj se vide entuzijazam i stanje
hroni~nog kokuzluka u kojem su se nalazili
tada{nji (anti)heroji scene: Zabranjeno
pu{enje je dugo vremena imalo snimljen
demo, ali je trebalo na}i na~ina da se to
profesionalno snimi. Ja sam u to vrijeme
koristio dva velika termina na Radio
Sarajevu za snimanje priloga za Primus.
êtvrtkom i petkom po tri sata od 7 do 10
nave~e. Obi~no sam ranije snimao rock
prevode i Top listu, tako da u petak ostane
vremena za zavr{nu montaù. I sad ne znam
kako, ali jedne sam ve~eri trebao snimiti
razgovor sa Mi}om Vuka{inovi}em u isto
vrijeme kada su i Nadrealisti snimali svojih
15 minuta. Mi}a je, ina~e, poznat kao
nagodan gospodin, tako da nije bio
problem da prvo sa~eka dok oni zavr{e pa
onda da snimimo njega. To se snimanje
oduìlo i kad je sve bilo gotovo i dalje smo
svi bili na okupu i gdje bi nego u prvu
kafanu. Tada je odmah uz Radio Sarajevo
(u to vrijeme u Danijela Ozme ulici) bio
otvoren i novi restoran Maèstik, sa
plemenitom idejom da bude onako ugodno
mjesto za ve~ere i tihe razgovore. Jedina
mana je bila {to se nalazio neposredno
pored zgrade Radija, tako da su gospoda
novinari vrlo brzo pokvarili koncept. Ali, to
je druga pri~a. Ubje|ujemo mi tako Mi}u
da poslu{a demo kasetu Zabranjenog
pu{enja i pomogne da se snimi plo~a.
Dodu{e nije ga trebalo puno ni ubje|ivati,
on je odmah rekao da }e u~initi sve da to
stigne gdje treba, ali nekako smo osje}ali
potrebu da u to ime popijemo par tura pi}a.
Svi su na standardnim kafama ili pivama
osim Mi}e, koji najprirodnije poru~uje
viski. Pitam ja, kasnije, onako diskretno,
ima li iko para i prema njihovim vi{e nego
ljubaznim odgovorima zaklju~ujem da su
standardno {vorc. Ja sam kod sebe imao
neki ostatak od plate, ali ne ba{ dovoljno.
Pogledam okolo po restoranu i ugledam
poznat lik Sude Hadìomerovi}a, tada
zaposlenog u radijskom marketingu. Kud
}u, {ta }u, pri|em i upitam da li bi mogao
pomo}i jednu krajnje humanitarnu akciju
pla}anja na{eg ra~una. Trebalo je znati
Sudu koji je uvijek imao gard vrhunskog
{armera pa da odgovor uop{te ne iznenadi:
Kolega, koliko je potrebno. Trebala je
otprilike jedna tre}ina od recimo 70 hiljada
ili miliona dinara, ko bi se danas sjetio.
Jer, sarajevsko subotnje srednjo{kolsko
jutro po~etkom osamdesetih je izgledalo,
otprilike, ovako: na park u Dìdìkovcu
pada sunce i probija se kroz prozore
roditeljskog stana na prvom spratu, a ti
traì{ crnu tipku na radiokasetofonu
Grundig C 6000, gdje je uredno pode{ena
frekvencija II programa. Nikada ti nije
uspjelo da se probudi{ ta~no u 8, na po~etak
emisije, i ve} bi te stigao umiljati glas
~ovjeka koji se zvao Boro Konti}. Desetak
godina kasnije, on }e postati tvoj prvi
PRVIH 30 GODINA JE NAJLJEP[E
ELVIS J. KURTOVICH: Puenju je Brega

jednom rekao da nemaju osjeaj za lijepo
urednik na Omladinskom programu Radio
Sarajeva, sada ve} u zbog Olimpijade
napravljenoj zgradi na Alipa{inom polju.
Tada su sve te pjesme ve} bile evergreeni i
svi smo mislili da znamo ko je Selena, {ta
je rekao Babo Atif kad je oti{ao od ku}e, da
je tada{nja predsjednica Savezne vlade
Milka Planinc, zapravo, Margaret Thatcher
iz pjesme Maggies Farm, a da je ]iza
Wizard ljuta zajebancija sa dinosaurusima
rocka koji su ne znaju}i {ta bi od sebe
po~eli praviti i rock opere. Danas, trideset
godina od tih doga|aja, neki od tih
protagonista su jo{ u rnr poslu, neki na
radiju, neki vi{e nisu s nama, a oni koji jesu
postali su legende. Istina, niko nije postao
Walter, niti se on ikada vratio, ali to je
politi~ka, i tu`nija strana ove pri~e koju
}emo ovdje napustiti. Ipak, rije~ je o
velikom jubileju.
BREGIN OSJE]AJ ZA LIJEPO
Ona veselija, koja nikada ne}e
potamnjeti izgleda ovako. U sarajevskom
naselju Ko{evo, ta~nije u ulici Fuada
Midì}a, izrastala je generacija koja je
osnovno obrazovanje zavr{avala uglavnom
u {koli Ahmet Fetahagi} i nastavljala ga u
Drugoj gimnaziji Ognjen Prica, kako se
tada zvani~no zvala ta srednja {kola.
Zabranjeno pu{enje se isprva zvalo
Pseudobluz bend i nije bilo nikakve sumnje
da se furaju na Buldoèr, grupu koja je
svoju inspiraciju crpila iz vlastitog ludila, s
jedne strane, a s druge neumorno slu{ala
velikog Franka Zappu. Prva pjesma koju su
snimili zvala se Penzioneri na more idu
zimi, a njihova karijera je stopirana za
godinu dana 1981., zbog kolektivnog
odlaska u JNA. Muzi~ki i estetski, Pu{enje
danas zvu~i ne{to sirovije, i mo`da za
nijansu iskrenije, dok je Elvisov album
iskri~aviji i zabavniji. Velike zasluge za ovo
prvo pripadaju dobrom duhu sarajevske
rock scene neponovljivom Asterixu,
Mahmutu Pa{i Ferovi}u. Sam Elvis J.
Kurtovi} (alias Mirko Srdi}), danas urednik
popularne emisije Ta~no u 12 i 5 s Elvisom
na Radio Sarajevu, sebe naziva biv{om
zvijezdom koja ne putuje i nastupa, to
vrijeme danas ozna~ava ovako: Oni
(Pu{enje) su stalno pjevali o tamnijoj strani
dru{tva: robija{ima, marginalcima, jalija {i -
ma, imali su i neke pjesme o rudarima i
tako, dok je kod nas preovladavala veselija
slika svijeta, da se pjeva o kokama,
~arobnjacima u igrama na sre}u i tim nekim
stvarima. Druga stvar po kojoj se razlikuje
nastanak te dvije plo~e je da smo mi
intervercijom sina ~ovjeka koji se zvao
Vajo Milo{evi}, a koji je bio predstavnik
izdava~ke ku}e ZKP RTV Ljubljana - sin je
bio punker - do{li u razmatranje da u|emo
u njihov izdava~ki program nakon {to su
oni shvatili da ne smiju ostati po strani kad
je u pitanju rock and roll. U tu svrhu su
odlu~ili potpisati ugovor sa ~etiri benda:
ljubljanskim elektro-pop sastavom
Videosex, frakcijom legendarnog new-
wave banda [arlo akrobata koji se tada
zvao Katarina II, a kasnije }e postati poznat
kao Ekaterina Velika, zatim hard&heavy
grupom metalaca iz Ni{a nazvanom Kerber
i nama. Jednom je u stanu mojih roditelja
zazvonio telefon, digao sam slu{alicu i
za~uo glas starijeg gospodina koji je na
nepravilnom na{em jeziku rekao - da rabi
govoriti s gospodom Elvisom
Kulenovi}em. Ja sam odmah bio u folu da
se neko zajebava, a onda je glas stidljivo
progovorio da je pri telefonu Jure Robe`nik
i da èli potpisati ugovor. Onda sam se i ja
malo uozbiljio.
Da, bio je to onaj Jure Robe`nik,
ikona slovena~kog jazza i zabavne glazbe,
koji }e u povijesti ostati zapisan i po tome
{to je otkrio jo{ jednog velemajstora,
istina u potpuno drugom ànru - kralja
romske muzike [abana Bajramovi}a. Mi
smo dobili neki za ta doba pristojan avans i
sto sati studija, u kojem nas je vlasnik
odmah ubijedio da nam producent ne
treba i da }e on sve to burazeru da naduva
u finalu, da }e da zvu~i opasno. Kako su se
tanjili sati studija, mi smo shva}ali da nam
se tanji i zvuk pa smo insistirali da radi
producent Goran Vejvoda, ali nismo ba{
puno uspjeli u tome, nastavlja Elvis.
Njima (Pu{enju) je recimo jednom Goran
Bregovi} rekao da nemaju osje}aj za lijepo.
A nama je Milan Mladenovi} iz Ekatarine
52
SEKVENCE IZ KOKUZLUKA
Elvis J. Kurtovich: Kad smo ve} kod

ove latentne zafrkancije s Bregom, evo jo{
jedne anegdote. Kako je Pu{enje dugo
snimalo taj svoj album kod Pa{e Ferovi}a,
tako se znalo dogoditi da neko ko je tu
ostavio opremu do|e iskati nazad {to je
njegovo, a da bend koji tu snima ba{ i ne
zna {ta je ~ije. I dolazi tako jednom Brega u
studio po neki svoj magnetofon, i ho}e da
ga odnese u pola snimanja. I onda Nele
Karajli} i njegov brat Drale Bregi ska~u oko
nogu - nemoj treba nam, ovo - ono, pa ga
na kraju i izmole da on to ostavi. U
otvorenom pismu posljednjem jugo sla -
venskom dinosauru koje je na{ tada{nji
menadèr Malcolm Muharem objavio u
Dùboksu je bio i na{ poziv na muzi~ki
dvoboj, i to ne na na{em terenu gdje bi on
sigurno pobijedio, nego u Londonu me|u
ljudima koji znaju {ta je muzika. Za sudiju
smo izabrali nikog drugog nego Mi}u
Vuka{inovi}a, koji je svjetski ~ovjek, ìvio je
u Londonu i kao takav zna sve tajne i
smicalice ovoga posla.
LATENTNE ZAFRKANCIJE
Pozivi na muzike dvoboje pred
ljudima koji znaju ta je muzika
PONOSNI ZAUVIJEK: Danas se moe rei da ti ljudi
koji su uradili te ploe, i mi koji smo ih sluali,
moemo biti ponosni na te uratke nastale u stanju
hroninog kokuzluka i iskrene ljubavi
posudio gitaru, jer na{a nije bila dovoljno
dobra za snimanje, a Margita Stefanovi}
nam je svirala i klavijature.
I tako, nikad kraja Mitovima i
Legendama o Elvisu i Pu{enju. Danas se
moè re}i da ti ljudi koji su uradili te
plo~e, i mi koji smo ih slu{ali, moèmo
biti ponosni na te uratke nastale u stanju
hroni~nog kokuzluka i iskrene ljubavi.
Ba{ kao {to kaè Sexon: Obje te plo~e
su potpuno tehni~ki neispravne. Recimo,
kod njih ima{ situaciju da na ve}ini
albuma nema ~inele i fusa, ~ak ima i
pjesma Djevojka bez ~inela. A oni su
bili u takvom stanju, na sirupu Sanosan
koji kokuzi uzimaju kad misle da se
drogiraju, pa nisu ni ~uli da nema
bubnjeva. Ali, to potvr|uje onu
Njego{evu da boj ne bije svijetlo oru`je,
nego srce u junaka. To su dvije sli~ne
plo~e i te{ko ih je upore|ivati, a ono {to
ih veè je ljubav.
I za kraj, kralj Elvis: Njihov je
materijal bolji i kao demo, i kao finalni
proizvod. Zato i mogu re}i da je Das Ist
Walter bolja plo~a, jer je bolje snimljena.
Oni su imali puno vi{e sati snimanja kod
Pa{e Ferovi}a, ali fol je u tome {to smo
mi, ipak, bolje svirali. Jer, oni su svirali
neku komplikovanu muziku koju ba{ i
nisu znali. Danas, trideset godina
kasnije, treba se samo sjetiti. I pustiti
Abida, Anarchy all over Ba{~ar{ija, Kad
se babo vrati ku}i pijan ili Supermena, i
znati da je nekada postojalo vrijeme u
kojem se nije moglo srediti da plati{, ili
da te neko pogura pa da postane{
zvijezda. Danas, u vremenu bez pravih
zvijezda Walter i Mitovi jo{ uvijek sjaje
nepotamnjenim sjajem.
PRVIH 30 GODINA JE NAJLJEP[E
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Ministarstvo rada i socijalne politike
www.sarajevo.ba
I
mati tijelo savr{enih proporcija
imperativ je za sve koji èle biti dio
modne industrije, ali i mnogo vi{e od
toga. Vjerovatno ne postoji djevo j -
ka/èna koja bar jednom nije poèljela
da izgleda kao Viktorijin an|eo, a one
rijetke sretnice koje su na dobrom putu da u
tome i uspiju, ~eka ìvot prepun odricanja
od rigoroznih dijeta, do iscrpljuju}ih
vje`banja u teretani i po nekoliko sati
dnevno. Sli~no je i sa ja~im spolom, iako
su, barem ako je vjerovati psiholozima,
mu{karci generalno ipak malo manje
opsjednuti fizi~kim izgledom.
Ako èlite izgledati privla~no, zauvijek
zaboravite na ~okoladu, poru~uju nam
svakodnevno u medijima razni nutr icio -
nisti, fitness treneri i profesionalni modeli.
Ali, {ta se doga|a onda kada se ljudi za
vama okre}u na ulici iz sasvim drugih
razloga?
LUTKE SA GRE[KOM
Na ovo pitanje poku{ala je odgovoriti
{vicarska kompanija Pro Infirmis kroz
kampanju ~iji su glavni akteri osobe sa
te{kim fizi~kim hendikepima. U izloge
radnji centralne ciri{ke ulice Bahnhof -
strasse, poznate po luksuznim brendovima,
postavili su lutke kreirane prema ne savr {e -
nim tijelima petoro ljudi, te{kih invalida, u
povodu obiljeàvanja Me|u narodnog dana
osoba s invaliditetom. Jedna mlada èna u
invalidskim kolicima, druga sa te{kom
skoliozom, mu{karac sa deformitetima
udova, tako|er u kolicima, bili su, me|u
ostalima, modeli prema kojima su
napravljene lutke. Radnici u butiku obukli
su ih u skupa, markirana odijela i
elegantne ve~ernje toalete i postavili u
izloge. Prolaznici u Cirihu bili su nemalo
iznena|eni ovakvim prizorom: u ~udu su
posmatrali lutke sa gre{kom, neki su se
smijali, pa ~ak i izrugivali, a drugi, opet,
stidljivo skretali pogled ustranu i ùrno
prolazili pored izloga, poku{avaju}i da
izgledaju kao da ih se sve to skupa nimalo
ne ti~e.
O kampanji pod motom Jer ko je
savr{en? Pribliì se. snimljen je i kratki,
~etvorominutni film koji je reìrao Alain
Gsponer, jedan od najpoznatijih {vicarskih
filmskih autora. U filmu je zabiljeèn i
trenutak kada svaki od modela podiè
~ar{af i otkriva svoju lutku, pa`ljivo
izra|enu, jedinstvenu skulpturu kreiranu s
ciljem potpunog dru{tvenog prihva}anja
osoba s invaliditetom kao ljudi od krvi i
mesa, ~ije su èlje, nadanja i strahovi isti
kao kod bilo kojeg ~ovjeka na planeti.
Stvarno je poseban osje}aj vidjeti sebe
ovako, pogotovo kada vam je obi~no te{ko
da se pogledate u ogledalu, kaè jedna
èna u filmu.
Od 2. decembra, kada je postavljen na
servisu YouTube, video Pro Infirmisa ima
preko osam miliona pregleda. O kampanji,
koja je doìvjela izvanredan uspjeh, pisali
su i izvje{tavali brojni svjetski mediji, od
televizije RTL do britanskog Guardiana i
Daily Maila...
Jedan od modela prema kojima su
napravljene ciri{ke lutke iz izloga je mladi
njema~ki glumac bosanskohercegova~kog
porijekla Erwin Aljuki} (36). Erwin boluje
od te{kog deformiteta, takozvane bolesti
krhkih kostiju. Visok je metar i 35
centimetara i kre}e se uz pomo} invalidskih
kolica.
Nismo o~ekivali da }e kampanja
doìvjeti ovakav uspjeh. To je sada ve}
iza{lo iz okvira nacionalne kampanje, kako
je prvobitno bila zami{ljena, i pre{lo na
ERWIN ALJUKI]
Pi{e: MAJA RADEVI]
U invalidskim kolicima moète
biti i glumac, i maneken, i sve {to
poèlite - za{to ne?
Kampanjom posveenom osobama s invaliditetom vicarska kompanija
PRO INFIRMIS izazvala je ogroman interes javnosti i svjetskih medija, a njihov
kratki film na YouTubeu za samo dvije sedmice vidjelo je vie od osam miliona
ljudi; jedan od glavnih aktera ovog izvrsnog projekta je 36-godinji ERWIN
ALJUKI, jedini profesionalni glumac s tekim invaliditetom u Njemakoj,
koji za SB govori o pomenutoj kampanji, svom ivotu i radu...
ERWIN ZVANI HRABROST
KAO I SVI DRUGI LJUDI
Erwin Aljuki} ispred izloga sa svojom
lutkom u Bahnhof strasse u Cirihu
ermin aljukic:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 22:41 Page 54
internacionalni nivo. O Pro Infirmisovom
projektu pi{e se i govori {irom svijeta i svi
smo sretni zbog toga, kaè Erwin na
po~etku na{eg razgovora.
Ovo nije prvi put da Aljuki} sara|uje sa
Pro Infirmisom. I ranije je ova kompanija
poklanjala posebnu pa`nju osobama sa
invaliditetom, a njihova osnovna ideja je
prihvatanje ìvota sa svim njegovim
razli~itostima.
Bilo mi je zaista drago kada su me
ponovo zvali da u~estvujem, jer svaka
saradnja s njima je ne{to zaista posebno,
pri~a Erwin. Prvi put sam bio angaìran u
njihovoj kampanji 2001. godine i tada smo
radili plakate na kojima smo pozirali kao
profesionalni manekeni, koji su na velikim
billboardima bili postavljeni po cijeloj
[vicarskoj. Onda su me ponovo angaòvali
2008. kada je bilo Evropski prvenstvo u
nogometu u [vicarskoj i Austriji -
fotografisali smo se u dresovima dràvne
reprezentacije. Jako mi se svi|a na~in na
KOME TREBA SAVR[ENSTVO
JER NIKO NIJE SAVR[EN

Kompanija Pro Infirmis ukazuje na problem
dru{tvenog prihva}anja osoba sa invaliditetom
koji oni poku{avaju skrenuti pa`nju
javnosti na probleme ljudi s invaliditetom, a
posebno na percepciju koju prema njima
ima okolina i dru{tvo u kojem ìve. Veliki
su profesionalci, kreativni, inovativni, i
tako je bilo i sa ovom kampanjom, isti~e
na{ sagovornik.
Reakcije na kampanju uglavnom su
pozitivne, ali ima i onih koji cijelu ovu
pri~u vide malo druga~ije. Erwin kaè da je
~ak i njegov najbolji prijatelj negativno
prokomentarisao to {to su savr{ene lutke iz
izloga pretvorene u ljude s fizi~kim
nedostacima:
Njegova kritika me je u po~etku
zaboljela, ali onda sam malo razmislio o
tome i shvatio da se i kritike moraju prihva -
ti ti. Imate ljude kojima se to ne svi|a i to je
sasvim normalno. Ne moète o~ekivati da
}e se ono {to radite svakome svi|ati i
morate znati kako da se nosite i s
negativnim reakcijama.
Erwin je jedini profesionalni glumac sa
te{kim invaliditetom u Njema~koj. Punih
trinaest godina - od 1998. do 2011. - glumio
je u jednoj od najpopularnijih i
najdugovje~nijih njema~kih TV serija,
Marienhof. Kaè da je ulogu u ovoj
telenoveli dobio potpuno neo~ekivano, a to
je umnogome odredilo njegovu budu}nost.
Glumom sam se po~eo amaterski
baviti jo{ u gimnaziji, gdje sam bio ~lan
dramske grupe i to je bila neka podloga za
budu}i rad. Producenti serije su u jednom
trenutku èljeli da angaùju mladog glumca
s invaliditetom, obilazili su {kole kako bi
nekog prona{li i tako su, izme|u ostalog,
do{li i u moju {kolu. Sekretarica {kole im je
rekla za mene i tako je to krenulo...
Marienhof je bila jedna od najgledanijih
njema~kih serija, Erwinu je donijela i
njegove prve fanove, ali i brojne druge
anga`mane. Danas se s osmijehom prisje}a
kako su njegove kolege iz serije reagovali
kada su ga prvi put vidjeli: Bili su pomalo
upla{eni, suzdràni, nisu ba{ bili na~isto
kako da se postave prema meni... Ali tako
je otprilike svaki put kada se tek sretnem s
nekim. Ljudi su pomalo nesigurni, ne znaju
da li trebam pomo} ili ne... Kasnije, kada
me upoznaju, shvate da sam u su{tini isti
kao i oni, bez obzira na invaliditet. To je
ujedno i poruka kampanje koju sam radio
za Pro Infirmis - normalno je da ljudi zaziru
od ne~ega s ~im nikada nisu imali dodir, pa
~ak i da osjete strah. Ali onda vide na
primjeru drugih da to nije nikakav
problem.
SARAJEVSKE ULICE
Erwinova sre}a u nesre}i je u tome
{to je ro|en u Njema~koj gdje je, kako
kaè, osobama s invaliditetom svakodnevni
ìvot ipak mnogo jednostavniji nego,
recimo, u Bosni i Hercegovini. Sje}am se
pro{le godine, kada sam do{ao u Sarajevo,
negdje na relaciji od Ba{~ar{ije do BBI
Centra sam i nekako mogao da se kre}em u
kolicima, a poslije je gotovo nemogu}e bez
tu|e pomo}i..., pri~a Erwin. Imao sam
osje}aj kao da sam jedina osoba u
invalidskim kolicima u Sarajevu mada,
naravno, znam da nije tako. Te{ko je,
trotoari su neprilago|eni ili su automobili
parkirani na njima, tako da se prakti~no ne
moète normalno kretati, a o ulazima u
zgrade da i ne govorim...
Erwin ~esto posje}uje Bosnu i
Hercegovinu. U Tuzli ìvi cijela njegova
porodica, a posebno voli do}i u Sarajevo.
Oboàvam Sarajevo, za mene je to zaista
~aroban grad, kaè. Volio bih samo da je
bosanskohercegova~ko dru{tvo malo vi{e
senzibilizirano prema osobama s invali di -
tetom, jer vidi se da ljudi nekako nisu
navikli na to. Vi{e onako, gledaju sa strane
i ne usu|uju se, ili ne znaju kako da pri|u...
Mislim da je moj zadatak da im to
pokaèm, a ~ini mi se da dosta odgovo -
rnosti u tom smislu snose i mediji, koji
nekako {krto izvje{tavaju o problemima
sa kojima se osobe poput mene
svakodnevno susre}u. Valjda to nisu
medijski dovoljno atraktivne teme, ali
zaista je te{ko kada se ne moète ~ak ni
normalno kretati gradskim ulicama.
Pro{log ljeta Aljuki} je bio angaìran i
na projektu za podr{ku djeci sa inva lidi -
tetom ~iji roditelji nisu njema~ki dràvljani.
Kaè kako bi jako volio kada bi se
kampanja poput one u Cirihu realizovala i u
Bosni i Hercegovini.
Neko }e vjerovatno re}i da je to malo
previ{e hrabro za Bosnu, ali mislim da bi
bilo zaista fenomenalno napraviti tako
ne{to i izazvati jedan mali dru{tveni potres.
Mo`da bi to doprinijelo da se neke stvari
promijene i pobolj{aju, zaklju~uje Erwin
Aljuki}.
ERWIN ALJUKI]
PLAKATIMA PROTIV
PREDRASUDA
Erwin u kampanji
Pro Infirmisa iz 2001.
JEDINSTVENE
SKULPTURE
Poseban je osje}aj
vidjeti sebe ovako,
kaè jedna od
u~esnica kampanje
JEDINSTVENE
SKULPTURE
Poseban je osje}aj
vidjeti sebe ovako,
kaè jedna od
u~esnica kampanje
REAKCIJE
PROLAZNIKA
Jedni su za~u|eni,
drugi se smiju, tre}i
stidljivo okre}u
glavu...
KULT MARKET
MAJKE
Majke u Tvornici
Odnedavno
se na
policama
glazbenih
prodavnica
nalazi
dvostruko
izdanje
kultnog
vinkova~kog
banda Majke koji nosi naziv Majke u
Tvornici. Goran Bare i de~ki iz banda
odlu~ili su se objaviti ukupno 45
pjesama, snimljenih na prvom
povratni~kom koncertu u kultnom
zagreba~kom klubu 9. oùjka 2007. u
zagreba~koj Tvornici kulture.
BILLIE JOE ARMSTRONG &
NORAH JONES
Foreverly
Samo
naizgled radi
se o spoju
nespojivog.
Naime, Billie
Joe
Armstrong
po vokaciji je
punker, a
Norah Jones
je nje`na country-jazz pjeva~ica,
poznata i kao k}er velikog indijskog
majstora sitara Ravi Shankara koji je
preminuo to~no prije godinu dana. Billie
i Norah su snimili zajedni~ki country-folk
album pod nazivom Foreverly.
WITHERSCAPE
The Inheritance
Vijest iz
oblasti te{ke
metalurgije
glasi: grupa
Witherscape
objavila je
studijski
album pod
nazivom The
Inheritance.
Neobi~an band od samo dva ~lana ~ine
{vedski multiinstrumentalisti Dan
Swan i Ragnar Widerberg. Dan je
odsvirao klavijature i bubnjeve i
otpjevao sve vokale, dok je Ragnar na
albumu odsvirao solo, ritam i bas gitaru.
Prije to~no pet godina u emisiji
Nedjeljom u dva kod Aleksandra Stankovi}a
gostovali su alfa i omega grupe Let 3 Damir
Martinovi} Mrle i Zoran Prodanovi} Prlja.
Sve se nekako poklopilo objavljivanjem
vulgarne naslovnice i jo{ vulgarnijih
pjesama na albumu Bombardiranje Srbije i
â~ka. Stankovi} je nakon performansa u
kojem su rije~ki glazbenici lansirali ~epove
iz stra`njica po studiju, bio prisiljen po prvi
puta prekinuti emisiju, zbog kako je rekao,
bezbroj puta se ispri~avaju}i, neprimjerenog
sadràja za to doba dana na javnoj televiziji.
Naravno, taj ispad ili ako vi{e volite rije~
performans, nije ni{ta neuobi~ajno kada su
rije~ki rockeri u pitanju.
Od samog osnutka banda 1987. do
danas band je postao za{titni znak grada
Rijeke, ali i sinonim za skandale, bizarnosti
i vulgarnosti, koji su sastavni dio njihovih
pjesama i imagea. Sjetimo se samo
otkrivanja bron~anog, ~etiri metra visokog
spomenika Babin k.... 2001. u svim ve}im
hrvatskim gradovima, ali i nastupa na
kojima su se momci iz banda skidali do
gola i izazivali {ok i nevjericu kod publike.
EP K..... do vjere/Thank You Lord,
zapravo je zati{je pred buru, pred dugo
o~ekivani dugosviraju}i album, kojeg Let 3
nije objavio jo{ od 2005. godine. Album
koji predstavaljamo je zapravo kompilacija
neobjavljenih pjesama, a upakirana je kao
DVD, mp3 i izdanje na vinilu. Album
sadrì osam kompozicija, a otvara ga
pjesma Oma|ijaj me. Bozan zvoni, [uki
prdi, HU Hu HU, Jadre sere na gradele, Hi
Hi Hi, Do|e ôban pa pobere... Oni koji
revnosnije prate politi~ke prilike, znat }e
kako su akteri u ovoj pjesmi kardinal
Bozani} i garnitura HDZ-ovih politi~ara
koji su ~inili prethodnu hrvatsku Vladu.
I ostatak EP-a s pjesmama Klistir,
Kiklop i Mona ne odudara od uobi~ajenih
sadràja i tema, prepunih kontroverznih
tematika i vulgarnih sadràja, upakiranih u
odgovaraju}e ambijentalne aran`mane s
primjesama rocka. Naravno, Let 3 ne moè
a da se ne dotakne katoli~ke crkve u
Hrvatskoj, te je pjesma Hvala tebi Kriste
namijenjena upravo njima. EP K..... do
vjere/Thank You Lord, kontroverznih
rije~kih glazbenika zatvara èstoka pjesma
Niotkuda.
(M. Ili~i})
MUZIKA
K..... do vjere/Thank You Lord grupe LET 3 (EP)
Roditeljska panja!
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Riot Jazz Brass Band: Corn on the cob
2. IAMDYNAMITE: Stereo
3. Keziah Jones: Afronewave
4. The Bryan Ferry Orchestra:
Love is the drug
5. Metronomy: Im Aquarius
6. Capital Cities:
Safe and Sound (Nu Logic rmx)
7. John Newman: Cheating
8. Hooverphonic: Harmless Shapes
9. Dreadzone ft. Mick Jones:
Too Late (Cenzo Townsend radio mix)
10. Disclosure ft. Sasha Keable:
Voices (PA radio edit)
OPSKURNO I BRUTALNO
Iako nisu objavili studijski album punih osam godina, rije~ki Let 3
novim EP-ijem ponovno su {okirali javnost
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 18.12.2013 16:45 Page 58
Standing Up je ameri~ki igrani film koji je
reìrao te za koji je scenario napisao D.J.
Caruso, a koji se bazira na Brock Coleovoj
pri~i iz 1987. pod nazivom Koze. Film
Standing Up je tako|er znan i pod naslovom
Otok koza.
Ova drama u fokusu svoje pri~e ima za
glavne aktere djecu. Glavni likovi su Howie,
tuma~i ga Chandler Canterbury, koji ima
jedanaest godina i Grace, glumi ju Annalise
Basso, koja ima dvanaest godina. Radnja filma
se odvija 1984. godine. Ovo je pri~a kako djeca
zlostavljaju djecu. Naime, njih dvoje doìve
zlostavljanje od strane grupe svojih vr{njaka s
kojima su skupa u ljetnom kampu. I jedno i
drugo ta djeca su skinuli do gola te ostavili
bespomo}ne na malom otoku. Njih dvoje,
umjesto da se vrate u kamp i suo~e se s daljnjim
poniàvanjem, odlu~uju da pobjegnu drugdje.
Slijedi tri dana njihove zajedni~ke odiseje pune
suosje}ajnosti, straha, ljutnje, stida, hrabrosti,
odva`nosti, dostojanstva, ljubavi.
Ovo je film o ranom sazrijevanju, o
odrastanju, prisilnom brèm sazrijevanju.
Standing Up je iznimno dobar, zanimljiv,
zabavan i, prije svega, pou~an film za sve
uzraste. Pri~a je to o onima koji se ne uklapaju
u masu. Ovo je pri~a o zlostavljanju najmla|ih
i idealna je za razmi{ljanje ili otvaranje
diskusije na temu napu{tanja, dostojanstva,
suosje}anja te veoma bitne borbe za samog
sebe, kad jedino sam sebi moè{ pomo}i i na
sebe se osloniti. Karakteri djece u scenariju su
jako dobro ispisani, dok zamjerka ide za malo
pojednostavljeno prikazivanje roditelja.
Zanimljive su i podteme ove pri~e, tipa grijesi
dobrih, lo{e stvari u kojima u~estvuju dvoje
dobre djece. Te stvari, gledaju}i samo na njih,
pojedina~no su krive, kao {to je npr. upad u
tu|u ku}u, kra|a odje}e, no ako se sagleda {ira
slika, shvatit }emo da su bili prisiljeni, ispro vo -
cirani da spa{avaju}i se u~ine i ne{to {to
zapravo, da nije tih okolnosti, ne bi. Zanimljivo
je kako to {to se desilo toj djeci vo|e kampa
tuma~e. Njima to nije uàsno niti stra{no,
{tovi{e, to je ~ak jedna od njihovih metoda, za
dobro te djece. Bizarno. Sre}a {to je to bar
jedan od roditelja shvatio, dodu{e tek nakon {to
je njegovo dijete pretrpjelo odobreno zlo sta -
vlja nje od strane druge djece, te {to brè odveo
dijete iz takvog okruènja. Sjetimo se divnih
filmova koji se doti~u djece i odrastanja, prije
svega 400 udaraca Francoisa Truffauta, Nula iz
vladanja Jeana Vigoa, Kes Kena Loacha,
Sje}a{ li se Dolly Bell Emira Kusturice,
Moonrise Kingdom Wesa Andersona...
Smatram filmove koji se bave ovom
zna~ajnom temom iznimno bitnim, umjetni~ki
opravdanim, kriti~ki orijentiranim i dru{tveno
korisnim.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
KULT MARKET
ZVIJEZDE GLEDAJU S
NEBA
Carol Reed
Zvijezde
gledaju s
neba je crno-
bijeli film
Carola Reeda
iz 1939.
godine.
Scenarij je napisao J.B. Williams na
temelju istoimenog romana A.J.
Cronina. David Fenwick napu{ta svoje
rudarsko selo i odlazi na {kolovanje. U
filmu glume veoma voljeni glumci tog
filmskog razdoblja: M. Lockwood i M.
Redgrave. Film je svojevremeno
privukao veliku pa`nju.
Ocjena: 4
ZA SVE JE KRIV JUDA
Davide Ferrario
Za sve je kriv
Juda je
zanimljiv,
recentni
talijanski film
iz 2009.
godine.
Scenario i reìju potpisuje Davide
Ferrario. Pri~a o avangardnoj
kazali{noj reìserki, direktoru zatvora,
sve}eniku, te dvadesetak zatvorenika.
Pri~a o prihva}anju poziva da se uz
sudjelovanje zatvorenika na scenu
postavi Uskr{nja pasija. To }e nekima
promijeniti ìvot.
Ocjena: 4
SLJEPO]A
Fernand
Meirelles
Sljepo}a je
suvremeni
brazilski
film koji je
reìrao
Fernand
Meirelles,
za koji je
scenarij napisao Don McKellar prema
romanu Josea Saramaga. U gradu se
dogodi slu~aj misterioznog sljepila.
Zaraèni su izolirani. Uskoro nastaje
kaos. Tu je i supruga doktora koja
skriva ~injenicu da ona jedina vidi.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Hobit: Smaugova pusto{
(Peter Jackson)
2. Snje`no kraljevstvo
(Chris Buck i Jennifer Lee)
3. A Madea Christmas (Tyler Perry)
4. Igre gladi: Plamen
(Francis Lawrence)
5. Thor: Svijet tame (Alan Taylor)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Turbo (David Soren,
DreamWorks Animation)
2. [trumpfovi 2
(Raja Gosnell, Sony Pictures)
3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp)
4. Ovo je kraj (Evan Goldberg i Seth
Rogen, Columbia Pictures)
5. Jobs (Joshua Michael Stern,
Open Road Films)
Pobjei negdje...
OTOK KOZA
Ovo je pri~a kako djeca zlostavljaju djecu
Film Standing Up (SAD, 2013.); scenarij i reija: D.J. Caruso
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 18.12.2013 16:47 Page 59
U ÊTIRI OKA
Priredio: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Izlo`ba dje~ijih radova 165 osmijeha,
Zavoda za specijalno obrazovanje i odgoj
djece Mjedenica, otvorena je 18. decembra
u 19 sati u galeriji Facta, u ulici Hamdije
Kre{evljakovi}a 7c u Sarajevu. Pridruìte
nam se i zajedno vratimo osmijeh na lica
{ti}enika Mjedenice, kupovinom suvenira.
U velikoj galeriji Bosanskog kulturnog
centra u Tuzli otvorena je izlo`ba slika
Fikreta Ibri~i}a. Ro|en je u Tuzli 1942.,
gdje je i zavr{io Gra|evinsko-tehni~ku
{kolu, a slikarstvom se bavi od 1961.
godine. @ivi i radi u Tuzli, u svom ateljeu
koji je smje{ten u objektu Pasa`.
Bo{nja~ki institut ima i ove godine ~ast
objaviti da }e na prijemu za prijatelje i
saradnike Instituta, 19. decembra 2013.,
dodijeliti stipendiju Adil Zulfikarpa{i} za
{kolsku 2013/2014. studentu Univerziteta u
Biha}u. Ovom prilikom bi}e otvorena
izlo`ba Gizdava nit iz Etnolo{ke zbirke
Bo{nja~kog instituta, autorice Lebibe
Dèko.
Istog dana, u 19 sati u sarajevskom
Pozori{tu mladih, odrà}e se javno ~itanje
proznih i dramskih fragmenata Hi}aje o
[ejtanu Elisa Bekta{a. Bekta{ svojim
satiri~nim Hi}ajama suprotstavlja i
kontrapunktira tradicionalni sistem
vjerovanja i obi~aja u nas i savremeni
kvaziurbani duh koji danas knjièvno,
dru{tveno i politi~ki oblikuje ~ar{iju. Hi}aje
}e ~itati, i izvoditi, glumci Pozori{ta mladih
Nermin Tuli} i Edhem Husi}.
Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno
dru{tvo La Benevolencija poziva 23.
decembra u 18 sati u Galeriju Novi hram u
Sarajevu, na otvaranje izlo`be Branke
Jadri}: Slikanje na svili i nakit. Branka
Jadri} je ro|ena u Sarajevu, a trenutno ìvi
u Austinu, u SAD-u.
Jo{ nas ~etrdeset dana dijeli od velikog
koncerta ameri~kog metal benda Iced
Earth, koji }e se odràti 26. januara 2014.
u sarajevskom klubu Cinemas (Sloga); bit
}e to nezaboravan heavy metal spektakl, u
kojem }e u~estvovati i australijski Elm
Street i ameri~ki Warbringer, saop{tili su
nam organizatori u utorak.
U organizaciji dru{tva umjetnika
Mostara i Kluba Boemi otvorena je
izlo`ba dokumentarne gra|e Nelson
Mandela Madiba - ~ovjek za sva
vremena, autora Zlatka Serdarevi}a.
Autora je za ovu postavku inspiriralo
djelo Mandele, koji se cijelog ìvota
borio za ljudska prava i slobode,
preuzimamo informaciju, kao i izjavu,
sa portala: www.bljesak.info.
Mandela je ljudska i politi~ka
gromada, ~ovjek koji je za ogromne
zasluge na polju borbe protiv aparthejda i
mirnog uvo|enja tranzicije u
Ju`noafri~koj Republici svrstan me|u
dvadeset i pet najuspje{nijih politi~kih
lidera svijeta, rekao je Zlatko Serdarevi}:
Uostalom, to je potvr|eno i na njegovoj
sahrani, kojoj je prisustvovalo stotinjak
dràvnika iz cijelog svijeta. Madiba je
dvadeset i sedam godina leào u zatvoru
`rtvuju}i svoju slobodu za slobodu svoga
naroda. To mogu samo li~nosti izuzetne
snage i volje. Ono {to ga je najvi{e krasilo
jeste ~injenica da je postupao bez
osvetoljubivosti. Izbjegavao je gra|an ski
rat i `rtve za uzvi{ene cilje ve.
Prije sedam godina Centar za mir i
multietni~ku suradnju Mostar Mandeli
je dodijelio nagradu Peace Connection.
URICA TULA, gitarista i bas gitarista
banjaluke grupe Sopot
\URICA [TULA
Na{ novi album sadrì
devet muzi~kih hibrida
ZLATKO SERDAREVI, autor izlobe Nelson
Mandela Madiba - ovjek za sva vremena
Mandela, politi~ka gromada!
Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.12.2013 21:12 Page 60
Upravo je objavljen singl Svijet za nas
grupe Univerzitet Angele Merkel iz Tuzle, za
koji ste napisali muziku i tekst...
Da, a pjesma je snimana u studiju \anija
Pervana u Sarajevu, dok je mastering ra|en u
Sloveniji u studiju Tat Purusha Supersoul.
Muziku i tekst sam, dakle, napisao ja, dok
produkciju potpisuje \ani Pervan. U.A.M
su: Vedran Sijer~i} - vokal, Amel Tahirovi} -
bas, Damir Ahmetovi} - saksofon, a ja sviram
gitaru i klavir. Osnovani smo u Tuzli u prolje}e
ove godine, a zbog jedinstvene potrebe da se
oslobodimo hira, primitivizma i prostakluka
koji nas svakodnevno nagriza.
Kada }ete objaviti prvi
studijski album?
Na{ prvijenac je u fazi
pripreme, a radni naziv albuma
je Nemogu}i patriotizam.
Trebali bismo ga objaviti
tokom naredne godine.
Kako biste ànrovski
svrstali U.A.M.?
[to se ti~e samog ànra, to
je neka vrsta elektro pop-punka,
na teme dana{njice i proble mat -
ike dru{tva, me|utim, sa jednom vrstom emocije,
koja u sebi ima malu dozu nostalgi~nosti. @elimo
skrenuti pa`nju da se ne radi ni o kakvoj vrsti
patetike, ve} isklju~ivo o tome da, kada je vlast u
pitanju, svaka je ista, svaka se lati pendreka ako
je primorana na to. Svjedoci smo tih
demokratskih dru{tava {irom svijeta. Upravo se
na taj na~in poku{ava napraviti paralela, ali i re}i
da je i zapad sa dana{njom elitom itekako uticao
na smjer doga|anja u BiH, na Balkanu, tako
da doza sentimenta u soundu jeste prirodan slijed
stvari. U stvaranju neukih i agresivnih generacija
na{li smo jednu vrstu light motiva. Pjesma Svijet
za nas je do sada nai{la na razli~ite kritike, ali me
raduje to {to nam se javljaju radio stanice iz Pule,
Banje Luke, pa i [vedske,
[panjolske, gdje je jedna
emisija krenula sa ovom
pjesmom, uz poruku kako
animirati narode u BiH. Mislim
da to i jeste su{tina, ali svjesni
smo i da }e ova pjesma te{ko
na}i put do svih.
Ne znam koliko je bitno
govoriti o tome, ali bit -
no je onoliko koliko je èlja za
normalnim dru{tvom ne opho -
dna.
ADIS SELIMOVI, gitarista i klavirista grupe U.A.M. iz Tuzle
Tre}i studijski album grupe
Sopot koji se zove Sopotnik,
lansiran je 18. decembra iz
studija na svoje prvo putovanje
Energetskim morem. Album
sadrì devet muzi~kih hibrida,
pjesama nastalih mije{anjem
elektro rocka sa dru m n bas s -
om, reggaeom, dubom. Sve
numere snimljene su i fina lizi -
rane u Digital Boyler Studiju u
Banjaluci tokom ove godine,
osim bonus pjesme, koja je
2012. snimljena u Studiju MC-a
Pavarotti u Mostaru. Album je
objavila novoosnovana izda v -
a~ka ku}a Koliba, koja ovom prilikom predstavlja svoje prvo
izdanje, saop{tava \urica [tula, gitarista i bas gitarista
banjalu~ke grupe Sopot.
Pored njega, u grupi su i Petar Topalovi} (vokali, sintovi i
programiranje), Milan A}imovi} (sintovi i prate}i vokali), Dejan
Savi} (gitara) i Sa{a Predojevi} (bubnjevi). Na zvani~nim
internet stranicama i dru{tvenim mreàma benda i izdava~a,
ljubitelji Sopota mogu
premijerno preslu{ati kompletan
album, te pogledati nedavno
najavljeni video spot za pjesmu
Energetsko more. Reìju i
montaù spota potpisuju Milo{
Gojkovi} i Sta{a Tomi} iz
Beograda. S obzirom na svjetski
trend digitalizacije muzike,
fanovi svoj CD Sopotnik mogu
da naru~e na zvani~noj internet
stranici Kolibe, dok }e digitalno
izdanje za evropsko i svjetsko
trì{te biti dostupno u prodaji
po~etkom idu}e godine, na svim
zna~ajnim internet prodav ni ca -
ma, kao {to su Amazon, iTunes, Beatport, veli [tula.
Prve koncertne premijere zakazane su za 27. decembar u Klubu
studenata Banjaluka i dan kasnije u klubu Fluc u Be~u. Nakon toga
slijedi Sopotnik Turneja 2014, u okviru koje }e bend svirati u svim
ve}im regionalnim i evropskim centrima. Ukrcajte se na
Sopotnik, zaplovite Energetskim morem, kroz Beskona~nost Ere
informacija, dok se va{i Snovi pretvaraju u Ideju...
@elja za normalnim dru{tvom
Zaplovite Energetskim morem
Grupa Univerzitet Angele Merkel
Grupa Sopot
Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.12.2013 21:13 Page 61
1. Kako Bosanski kulturni centar radi zimi?
Svojom dosljednom kulturnom i umjetni~kom
orijentacijom te brojem i kvalitetom programa radi kao
reprezentativna kulturna ustanova u Sarajevu, u kojoj se
odràvaju ekskluzivni doma}i i me|unarodni programi.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?
Da usprkos svemu ustraju u nadi u sve
ono {to je pozitivno u nama i oko nas.
17. S kim
biste voljeli
otplesati
tango?
Ne znam
plesati
tango.
15. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih zatvarao institucije
kulture i umjetnosti ni
podràvao segregaciju u
obrazovnim ustanovama.
19. Tange ili badi}?
Prednost dajem
klasi~noj varijanti.
5. [ta ne
morate imati
u friìderu?
Kajmak.
7. [ta obavezno nosite na plaù?
Nov~anik, da bih ve}inu vremena
mogao provesti u obli`njem caffe baru.
11. Koliko ima istine u
izreci: Ako i jesmo bra}a,
kese nam nisu sestre?
U svakoj mudroj izreci ima
istine.
13. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno?
Ka~ket i {al.
2. A ljeti?
Sukladno latinskoj
izreci: Festina lente.
4. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Kao autohtoni stanovnik grada
Sarajeva, osje}am se svoj na svome.
16. Opi{ite
Seju Sexona
u tri rije~i?
Kreativan,
principijela,
duhovit.
20. A begova ili {kembe ~orba?
Begova ~orba.
18. Osoba koja
Vam ide na
ganglije?
Umi{ljene i
beskrupulozne
neznalice.
14. Da li je bolje biti lijep
i pametan ili ruàn i glup?
U sustavu
op}eprihva}enih
vrijednosti bolje je biti
lijep i pametan.
12. Da li je {utnja zlato?
Sve ima svoje doba, i
svaki posao pod nebom
svoje vrijeme... vrijeme
{utnje i vrijeme
govorenja.
6. Koga biste poveli na pusto
ostrvo?
Ne razmi{ljam o pustom ostrvu
kao turisti~koj destinaciji.
8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Vjerojatno profesionalni glazbenik.
by DINO BAJRAMOVIC
MARIJO PEJI,
direktor BKC-a u Sarajevu:
Ve sam kao osnovnokolac bio direktor
9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?
Ne vjerujem u reinkarnaciju.
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
3. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti direktor, ne~ega?
Ve} sam kao osnovno{kolac bio direktor lista za pionire
i omladinu naselja Grbavica II.
10. Jeste li
meteoropata?
Jo{ uvijek
nisam.
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 18.12.2013 16:48 Page 62
KLIN ÔRBA
O
va je godina i po~ela tako: ni{ta nismo vidjeli, ~ula
se samo pirotehnika i lave` pasa. Desetak minuta
kasnije, i to je utihnulo. Mogli smo se na miru
povu}i u svoje smogom osvjeène spava}e sobe i sanjati
svoje mrtva~ke snove, znaju}i ko odlu~uje o na{im
sutra{njim ìvotima. Magla svuda, svuda oko nas... Budili
smo se sa tupom glavoboljom i bez truna nade da }e nam
nova godina donijeti ikakav boljitak.
Sad, na koncu godine, letimi~na inventura kazuje da
se brdo na{ih problema u me|uvremenu vinulo nebu pod
oblake. Da li smo za sve, kao i obi~no, krivi sami ili su,
kao u slu~aju neprovo|enja presude Sejdi}-Finci,
po~initelji nepoznati, stvar je ugla iz kojeg se procjenjuje.
Za sve je kriv neko nepoznat, uvjeravaju nas stranci (ba{
kao i 92.), i vjerovati im je, jer oni uvijek i nepogre{ivo
znaju na ~emu se dunjaluk okre}e. Dodu{e, bude li izbora
krajem naredne godine, mo`da se ipak pokaè da i narod
zna prepoznati |avola s kojim je u prethodne ~etiri godine
tikve sadio. Ponekad nije zgoreg ({to se i \avolu
preporu~uje) spustiti se malo me|u narod pa osluhnuti o
~emu oni to zbore i romore. Za razliku od zlonamjernih
prislu{kivanja, telefonskih i sli~nih, oslu{kivanje je
poèljno i pametnom katkad spasonosno. Barem je meni
protekle nedjelje pomoglo uklju~ivanje u prosvjednu
skupinu pred zgradom Parlamentarne skup{tine BiH da
dodatno o svemu re~enom razmislim i donekle korigiram
vlastite stavove. Skup se na prvi pogled doista doimao
kao protest o~ajnih ljubitelja ìvotinja koji poku{avaju
sprije~iti usvajanje izmjene Zakona o za{titi i dobrobiti
ìvotinja kojima su napu{teni psi osu|eni na egzekuciju u
roku od petnaest dana po primitku u azil.
U
grupi u kojoj sam se obrela, me|utim, ubrzo je na
povr{inu isplivalo mno{tvo pitanja i podsje}anja na
krvavu historiju ~ovje~anstva, kao i na metode
kojima je vladaju}a stranka u BiH dosada rje{avala
probleme. Daleko je od ugodnog podsje}anje da je
praskozorje holokausta obiljeèno nacisti~kim geslom:
@idovima i psima ulaz zabranjen! Kao i pitanje:
Esdepeovci, ko je slijede}i na redu za eutanaziju? Kao i
licitiranje: Mo`da penzioneri? Ili invalidi i demobilizirani
borci? Ili, mo`da, Sejdi} i Finci, i njihovi sunarodnjaci?!
Mo`da svi nezaposleni? Ili svi nekonstitutivni? Potom je
neko uzviknuo: Ljudi, sjetite se ko je strpao glave tzv.
alìrske grupe u okrutne ralje Guantanama.
O
nda se jedan gospodin do mene obratio onom do
sebe: Kao vrhunski psiholog, probaj mi analizirati
psiholo{ki profil veterinara koji }e sutra biti
izvr{itelj ove zakonske odredbe, koji }e svojom rukom
usmrtiti hiljadu pasa. Pse ne}e pobiti tamo neki nepismeni
i nesavjesni {interi, nego ljudi koji su se {kolovali da
za{tite zdravlje i ìvote ìvotinja. Kolika je ta |avolja
zadrtost da se ustraje na tobo`njem rje{enju problema
kojim }e se deseci veterinara pretvoriti u pla}ene
masovne ubice pasa? I sve }emo to platiti mi, porezni
obveznici, ~ime i sami postajemo sudionici.
U produètku slijedi malo vedrija pri~a, barem za one
koji u ovoj dràvi trenutno vedre i obla~e. Tako izvorno
oslu{kujem glas naroda koji komentira netom usvojene
Izmjene Zakona o Elektroprenosu po hitnom postupku. E,
to ve} pas s maslom ne bi mogao progutati, a kamoli
ozlogla{eni esdepeovci i njihov Veliki Brat na vlasti.
Kako su samo hitri i dovitljivi kad je u pitanju rje{avanje
budètskog deficita, primje}uje jedna mlada smogovka. I
dodaje zaklju~ak: Njihovi su ugrizi nemjerljivo opasniji
po zdravlje i egzistenciju gra|ana ove zemlje nego {to su
to pse}i. A pritom nisu ni gladni ni èdni ni bolesni, niti
surovo zlostavljani. I potpuno svjesno ~ine sva zlodjela.
B
ogami, da sam kojim slu~ajem esdepeovac, pa da sam
kao takva ove sumra~ne nedjelje oslu{kivala
buntovne smogovce, dobro bih se zabrinula za svoju
fotelju. Ovako sam, tek kao najobi~nija supatnica,
definitivno shvatila da smrtna presuda nikad nije rje{enje
niti jednog jedinog problema. To je samo puka
demonstracija sile ja~ih i nadmo}nijih nad nemo}nima, nad
slabijima, u kona~nici, nad nepoèljnima. Ali, kome sve to
da se kaè? Da li mo`da nekim nepoznatim po~initeljima?
Ili ipak, kao {to to ovi smogovci poku{avaju, da se barem
kakav takav bunt usmjeri na dobro poznatu adresu: na one
koje je sila odavno obuzela pa se pona{aju kao da }e vje~no
ostati na vlasti. Ima onih koji sve njihove poteze pamte te s
vremena na vrijeme naprave inventuru, makar to bilo i pred
same izbore. Samo tad su smogovci ja~i. A njihova presuda
bi mogla glasiti: Neka ti bude po djelima tvojim!
Bogami, da sam kojim sluajem esdepeovac, pa da sam kao takva
ove sumrane nedjelje oslukivala buntovne smogovce, dobro bih
se zabrinula za svoju fotelju. Ovako sam, tek kao najobinija
supa tnica, definitivno shvatila da smrtna presuda nikad nije rjeenje
niti jednog jedinog problema
KAD SMOGOVCI UTIHNU
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Fadila:Iluzije.qxd 18.12.2013 16:49 Page 63
Audi A3 Limousine: Luksuz u pokretu!
O
ko Audijevih modela oduvijek je bilo
polemika. Neki tvrde kako automobili
koji izlaze iz tvornice u Ingolstadtu
zapravo ne vrijede ni blizu cijena na trì{tu,
dok drugi, zaljubljenici u kromirane
olimpijske krugove na maski hladnjaka,
tvrde kako je Audi mjerilo vrijednosti u
automobilskoj industriji. S ovim drugim slaù
se i na{i politi~ari, {to se vidi iz voznih
parkova ispred institucija vlasti, ali to je neka
sasvim druga pri~a. Ovoga puta ukratko
predstavljamo Audijev model A3 Limousine,
njegove karakteristike, izgled i cijene. Ve}
na prvi pogled uo~ljive su dizajnerski
precizne dinami~ke linije, elegancija i
sportski {tih koji odaje izgled karoserije
Audijeve limuzine. Dizajn je, kako kaù iz te
tvrtke, mje{avina izme|u klasi~nog tro dijel -
nog koncepta i coup filozofije. Dizajnerski
element tornado linije koji se proteè
cijelom bo~nom stranom vozila, kreira
prepoznatljivi rub koji reflektira svjetlost.
Prevjesi vozila su kratki, s me|uosovinskim
razmakom od 2,64 metra i ukupnom
duìnom od 4,46 metara. Sa {irinom od 1,80
metara, model A3 Limousine je jedanaest
milimetara {iri i devet milimetara niì od A3
Sportback modela. Stra`nji spojler je
integriran u poklopac prtlja`nika, a svjetla
nagla{avaju vodoravne linije automobila sa
svojim {iroko i nisko odrezanim rubovima.
Dizajneri Audi A3 Limousine posebnu
pozornost posvetili su detaljima. Linije i
povr{ine su ~isto dizajnirane, a duga~ki luk
se rasteè {irinom vjetrobranskog stakla.
Plo~a s instrumentima sa zaobljenim
prednjim dijelom je ugla|ena, a sredi{nja
konzola blago je zakrenuta ka voza~u.
Elektronski gadgeti su tako|er dojmljivi.
Kolo upravlja~a ima tri ili ~etiri kraka, ovisno
o izvedbi, a moète tako|er odabrati
upravlja~ s ravnim dnom, vi{enamjenskim
tipkama i ru~icama za izmjenu stupnjeva
prijenosa. Audi je za A3 Limousine pripremio
sna`ne i u~inkovite TFSI i TDI motore.
Pritom se mislilo i na udobnost: opcijski
automatski mjenja~ s dvostrukom spojkom
S tronic omogu}uje kra}e prijenose
stupnjeva gotovo bez prekida vu~ne sile.
Pored prednjeg pogona su vozila na zahtjev
dostupna i sa stalnim pogonom na sva ~etiri
kota~a, popularnim quattrom. Osnovne
zna~ajke motora 1.4 TFSI su snaga od 103
kW (140 KS) i okretni moment od 250 Nm.
Pri niskim optere}enjima motora COD
sustav isklju~uje dva cilindra. Taj 1.4-litreni
motor automobilu osigurava kombiniranu
potro{nju od 4,7 litara na 100 km. Za one
koji vole brzinu, napominjemo kako je za
ubrzanje od 0 do 100 km/h potrebno samo
8,4 sekunde, a maksimalna brzina
automobila s ovim motorom je 213 km/h.
Motor 1.8 TFSI razvija snagu od 132 kW
(180 KS) i okretni moment od 250 Nm. Taj
motor koristi bogati paket naprednih
tehnologija, uklju~uju}i zasebno ubrizga -
vanje goriva u komoru za sagorijevanje,
odnosno u usisnu granu, uz sportske
performanse, i ubrzanje od 0 do 100 km/h
za svega 7,3 sekunde i maksimalnu
brzinu od 232 km/h. Motor 2.0 TDI razvija
snagu od 110 kW (150 KS) i okretni
moment od 320 Nm. On ubrzava od 0 do
100 km/h za 8,4 sekunde te stiè do
maksimalne brzine od 213 km/h. Njegova
kombinirana potro{nja goriva je 4,2 litre
na 100 km, {to je ekvivalentno CO2
emisijama od 108 grama po kilometru. Uz
napomenu kako je za model 8V1CEC A3
1.6 TDI Ambiente potrebno izdvojiti
43.086 KM.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Auto:CRNA.qxd 18.12.2013 16:00 Page 64
Zaista si Senade Avdi}u, velikom brzi-
nom, dobacio do sedam tu`bi koje }e{
dobiti, neke ve} i jesi, radi uvreda, laì i
kleveta koje si ispisao, malo ti a malo tvoji
pot~injeni radnici, u poku{aju da ne odgov-
ori{ ni na jedan argument koji sam ti
napisao, ve} da pokaè{, na djelu, svoj vok-
abular, pun uvreda i laì o meni i mojoj
porodici, kojeg se svaki normalan ~ovjek
treba postidjeti. Me|utim, ti si novinar koji je
na najgrublji na~in izvrije|ao ~ak i Majke
Srebrenice, ~ak i Bakiru Hase~i} - koju su
~etnici silovali, pa se od tebe, nakon toga,
moè sve o~ekivati kada nisi imao milosti ni
prema majkama kojima su gotovo sve
poubijali ili prema èni kojoj je krvni~ki uzeto
dostojanstvo.
Znam da ni na jedan moj argument
nema{ valjan odgovor pa su uvrede i laì,
koje si o meni i mojoj porodici ispisao u
posljednjem broju tvoje novine na 5-6
strani ca, jedino {to ti preostaje.
Naravno da si izrekao prizemnu la`
kada si napisao da moja sestra i ja upravl-
jamo Ministarstvom za bora~ka pitanja KS i
radi toga }e{, naravno, dobiti jo{ jednu,
osmu, posebnu tu`bu jer, Avdi}u, od mene i
moje porodice ne}e{ praviti gladne skoroje-
vi}e i stavljati nas u krajnje laàn kontekst
radi politi~kih prepucavanja ili radi toga {to
ti je na moje pisanje ponestalo agrumenata.
Mi smo porodica koja je za Republiku
BiH dala {est {ehida, dvije civilne `rtve rata,
jednog ranjenog borca, dva Zlatna ljiljana i
dvanaest ~lanova na{e porodice je branilo
BiH a od nje, zauzvrat, nismo uzimali ni
stanove u centru Sarajeva, {to ti jesi, niti
smo uzimali dràvne blagodati, {to tvoja
supruga jeste odlaze}i sa mjesta tvoje
novin arke i supruge u ambasadore, niti nam
je vlast pla}ala privatni biznis, {to tebi jeste
kada su ti davali novac za osnivanje
Slobodne Bosne, o ~emu si i sam svjedo~io.
Mi ni danas nemamo privatne bora~ke
stanove, a ko ih je sve uzeo objavi}emo
jedan dan jer tu ima mnogo boraca, nismo
uzimali ni bora~ke kredite jer su oni ~esto
davani strana~kim borcima, nismo do
2012. godine nikada u{li u to Ministarstvo
koje, recimo, mojoj nani, koja je izgubila svo
troje djece u agresiji na RBiH, za {esnaest
godina nikada nije dalo niti jednu jedinu
marku iako i danas ìvi u stanu bez grijanja.
Ti Avdi}u, o jednoj takvoj èni, nikada ne}e{
napisati ni jedno slovo jer je tvoj fokus, kada
je u pitanju na{a porodica, usmjeren na
vrije|anje, verbalno pljuvanje i pisanje
notornih laì.
Tvoja potreba da od Sefera Halilovi}a
pravi{ izdajnika i kojekakvog kosovca, i
pored toga {to zna{ da je taj ~ovjek za RBiH
dao osam ~lanova svoje porodice i da su
mu ama ba{ svi punoljetni ~lanovi porodice
bili borci na{e Armije, pa se u svojim pod-
metanjima i laìma poziva{ se na izjave
~etnika, svjedoka odbrane Franca Kosa -
izvr{ioca genocida u Srebrenici, Fikreta
Muslimovi}a i notornog ubicu, saradnika
tajne slu`be i kriminalca Ramiza Delali}a,
pokazatelj je koliko je tvoja mr`nja, prema
Seferu Halilovi}u i cijeloj njegovoj porodici,
omela tvoju mogu}nost normalnog pros -
u|ivanja pa si radi te mr`nje izgubio mo}
zdravog prosu|ivanja i pre{ao na vokabular
koji zasluùje sudski tretman jer tebe }e
sedam tu`bi, ukupne vrijednosti od 150.000
KM, dobro nau~iti da razmisli{ prije nego
napi{e{ klevetu, uvredu ili la` na ra~un bilo
koga od nas.
I tebi i Fikretu Muslimovi}u bi}e ukazana
~ast da za svaku napisanu rije~ sudski
odgovarate. Tamo ponesite dokumente o
KOS-u (radi se o odvratnim laìma i pod-
metanjima Slu`be koja nas je prvo poku{a
ubiti a potom opravdati to ubistvo fabrikovanim
laìma i podmetanjima), o Ministarstvu, o
Komisijama, a ti Avdi}u ponesi i dokaze za
svaku uvredu koju si o meni napisao jer sam,
potpisuju}i protiv tebe sedam tu`bi, shvatio
da ne trebam narednu godinu raditi ama ba{
ni{ta: ìvje}u odli~no na ra~un tvog uli~arskog
vokabulara. Mo`da, nakon puta u Brazil, od
tvojih para, stignem i na ljetovanje u [paniju
jer {to ti vi{e o meni pi{e{, meni se sve vi{e
apetiti pove}avaju jer je tro{enje tvog novca
poseban uìtak. Vidimo se na sudu. Znam da
}e{ sageti glavu. To uvijek uradi{ kada me
sretne{. Tako je bilo i ljetos kada si sjedio u
kafani SDP-a. Valjda je, ~ak i tebe, sramota
kada shvati{ {ta si sve sebi dozvolio.
Semir Halilovi}
65 19.12.2013. I SLOBODNA BOSNA
Semir Halilovi} - Uredni{tvu
Prizemna je la da moja sestra i ja upravljamo
Ministarstvom za boraka pitanja KS
(Udarila vila na Halil(ovi}a);Zavjera ili izdaja, SB, br. 892)
REAGIRANJA
Fuad Ja{arevi} - Uredni{tvu
Institut za istraivanje
zloina protiv ovjenosti
za izradu monografije o
1. korpusu Armije RBiH
dobio je 54.000 KM
(Zavjera ili izdaja, SB, br. 892)
Na osnovu Zakona o informisanju,
molimo vas da, u cilju objektivnog
informisanja javnosti, objavite sljede}e
~injenice:
prvo, Institut za istraìvanje zlo~ina protiv
~ovje~nosti i me|unarodnog prava
Univerziteta u Sarajevu je, na osnovu
Sporazuma sa Ministarstvom za bora~ka
pitanja Kantona Sarajevo, za izradu mono-
grafije o 1. korpusu Armije Republike Bosne
i Hercegovine, koja je u zavr{noj fazi, dobio
sredstva u iznosu od 54.000,00 KM, i koja se
odnose na ukupne tro{kove izrade mono-
grafije, pri ~emu autorima (~lanovima
istraìva~kog tima) nije ispla}en predujam
od 54.000,00 KM (od 54.000 KM do sada je
utro{eno 19.075,59 KM);
drugo, informacija o sredstvima, u izno-
su od 240.000 KM, Institutu nije poznata;
tre}e, Institut nije prihvatio odluku minis-
tra Dàmbasovi}a, niti aminovanje minis-
tra He}e, kao ni druge pritiske, o imeno-
vanju Stru~nog tima za nastavak i
zavr{etak izrade monografije 1. korpusa
Armije Bosne i Hercegovine, {to zna~i ni
supervizora cijelog projekta, o ~emu,
pored ostalog, postoji korespondencija u
pisanoj formi;
~etvrto, istraìva~ki tim, odnosno
nau~no-istraìva~ke timove, u ovoj nau~no-
istraìva~koj ustanovi, nikada do sada nisu
imenovali niti }e imenovati bilo koji dràvni
organ i/ili politi~ke partije, niti bilo koji poje-
dinac.
S po{tovanjem,
S E K R E T A R
Fuad Ja{arevi}, dipl. iur.
Reagiranja:Reagiranja.qxd 18.12.2013 20:51 Page 65

Slobodna Bosna - 893 - 19.12.2013

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna - 893 - 19.12.2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

I

Zanimljiva je ~injenica da je Kom{i}eva

Razmjenu te{kih me|ustrana~kih

Pored novih stru~nih savjetnica za

Pored direktora Razvojne banke FBiH

KUM NIJE DUGME

PROTESTI PROTIV [KRBI]A U BEOGRADU

19.12.2013. I SLOBODNA BOSNA

Franjo Ferdinand uglavnom nije

Najvei krivac to se koarka vratila u Tuzlu na velika vrata, i to ona u SKPC-u

Damir Mulaomerovi} ro|en je u Tuzli,

U gradu Travniku, Bo{njaci, Hrvati i Srbi bili su so, bra{no

Siroma{ni ljudi imaju najljep{e snove.

ELVIS J. KURTOVICH: Puenju je Brega

Elvis J. Kurtovich: Kad smo ve} kod

JER NIKO NIJE SAVR[EN

You might also like