Slobodna Bosna - 898 - 23.01.2014

JA DEEN SAM TVOJ: ZAIM BACKOVI] PROVJERAVA KVALITET VODE ZA 10 MILIONA
www.slobodna-bosna.ba
MINISTAR CIVILNIH POSLOVA BiH BIO [EF SDB-a U BiH JE
NIJEMCI TRA@E
IZRUÊNJE
SREDOJA NOVI]A?!
NIJEMCI TRA@E
IZRUÊNJE
SREDOJA NOVI]A?!

ISPRAVNA-oglasi sedmica-898:ISPRAVNA-oglasi.qxd 21.1.2014 14:18 Page 1
SLUÂJ PERKOVI] U BiH
UBISTVO ANTE \API]A U
NJEMA^KOJ
U tjednu kada je Vrhovni sud Republike
Hrvatske donio odluku da se JOSIP
PERKOVI] izru~i u Njema~ku, tim inspektora
Federalne uprave policije iz Sarajeva boravio
je u Minhenu, gdje su se sastali s
predstavnicima bavarske policije i pravosu|a
koji vode istragu o mu~kom ubojstvu
hrvatskog emigranta porijeklom iz Livna ANTE
\API]A; na{a novinarka je razgovarala sa
sestrom ubijenog \api}a, koja je otkrila da
njezin brat nije smio biti ni sahranjen u BiH i
analizirala tko je sve 1989. mogao i morao
odlu~ivati o likvidaciji Ante \api}a
POLITI^KA RE@IJA
BUD@ETSKE PLJA^KE
ZAIM BACKOVI] ZAGI U SUKOBU
INTERESA
Rekonstrukcija pre~ista~a otpadnih voda
Sarajeva povjerena je sarajevskoj firmi
Unioninvest, ~iji je jedan od najve}ih
pojedina~nih dioni~ara Zaim Backovi} Zagi,
zastupnik u Skup{tini Sarajevskog
kantona, od ~ijeg glasa zavisi opstanak
aktuelne vladaju}e koalicije
POLICIJSKA PA@NJA
KEBO SAD MILION MARAKA
Prema Uredbi Vlade FBiH na popisu
{ti}enih osoba u Federaciji nalazi se
deset visokopozicioniranih du`nosnika,
ali su se samo ministar i direktor Federalne
policije PREDRAG KURTE[ i DRAGAN
LUKA^ odrekli policijske pratnje; na{a
novinarka otkriva koliko je novca iz
federalnog prora~una u pro{loj godini
potro{eno za paradiranje federalnih
politi~ara sa svitom tjelohranitelja
OTKRIVENA MISTERIJA
ARKANOVOG @IVOTA
SVIREPI UBICA NA FILMSKOJ
TRACI
Senzacionalni film o @ELJKU
RA@NATOVI]U ARKANU, najve}em evrop-
skom kriminalcu, koji je ubijao istaknute
~lanove jugoslovenske migracije po cijeloj
Evropi, ratnom zlo~incu kojeg je stvorila
DB, a Radovan Karadì} koristio kako bi se
suprotstavio Ratku Mladi}u, za mjesec dana
}e snimiti beogradski novinar MILOMIR
MARI]; on za na{ list govori o potpuno
nepoznatim detaljima iz ìvota najve}eg
ubice kojeg je Srbija imala, a koji je skoro
~itav svoj ìvot bio na zadatku SDB-a
TURSKA I BiH
IZME\U DVIJE VATRE
Borba dvije konzervativne struje uo~i pred-
sjedni~kih izbora u Turskoj prelila se i u
Bosnu i Hercegovinu nakon javnog istupa
federalnog ministra SALMIRA KAPLANA.
Kao zabrinuti gra|anin, Kaplan je upozorio
na ono {to smatra negativnim uticajem stru-
je koju on, o~ito, ne podràva. Na{a novina -
rka analizira {ta je uzrok sukoba sljedbeni-
ka propovjednika FETHULAHA GLLENA i
premijera RECEPA TAYYIPA ERDOANA,
te na koji na~in su oni prisutni na Balkanu
SLUÂJ ERONET
STRAH OD NADLE@NOSTI
Istrage koje se posljednjih mjeseci vo|ene
u Austriji, Sloveniji i BiH razotkrile su
marketin{ki model izvla~enja novca iz
javnih preduze}a: kako je to izgledalo u
slu~aju mostarskog Eroneta i
marketin{kog kralja NEVENA
KULENOVI]A, vidljivo je iz istraìva~kog
teksta kojeg SB ekskluzivno objavljuje
UKRADI MI SVE [TO ZNA[
NOVI LOPOVSKI TRENDOVI
Kra|e i provale u privatne objekte, tr`ne
centre, banke postale su na{a
svakodnev nica, plja~ka{i u BiH ne biraju
pa ~esto kradu sve {to im padne pod ruku;
na{a novinarka istraìla je {ta su naj~e{}e
mete bh. lopova
23.1.2014. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12
16
20
38
24
28
32
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 23.1.2014 1:10 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 23.1.2014. 4
AJD OD AVDE, BRE
Premijer Nik{i}
traìo da Vlada
raspravlja o
presretnutim
razgovorima
@ivka Budimira i
novinara Avde
Avdi}a
Federalni premijer Nermin Nik{i}
nije uspio u namjeri da kao posebnu
ta~ku dnevnog reda uvrsti raspravu o
sadràju presretnutih telefonskih raz-
govora izme|u predsjednika Federacije
Bosne i Hercegovine i urednika
Redakcije informativnog programa FTV-a.
Ve}ina federalnih ministara stala je na
stanovi{te da Vlada Federacije BiH nije
nadle`na za tu oblast, budu}i da je
osniva~ FTV-a federalni Parlament.
To je, dakako, formalni izgovor zbog
kojeg ve}ina federalnih ministara nije
podràla premijera Nik{i}a. Stvarni
razlog je posve drugi, i bez imalo pret-
jerivanja moglo bi se re}i da je prinicipi-
jelne naravi.
Naime, prije nekoliko mjeseci, kada
je na internetu procurio snimak na
kojem lider SDP-a Zlatko Lagumdìja
diktira uredniku FTV-a Darjanu Babi}u
sadràj priloga u centralnom dnevniku
(apsolutno, aposolutno!) Nik{i} nije ni
pomislio da taj problem otvori na sjedni-
ci federalne Vlade.
(S.B.)
Sve su prilike da }e i zakonodavna i
izvr{na vlast na federalnoj razini
~etverogodi{nji mandat okon~ati u istom
sazivu u kojem je i preuzela vlast nakon
izbora 2010. godine, kada je formirana
~etvero~lana koalicija nazvana po
Platformi, zajedni~kom programskom
dokumentu. êlnik SDP-a Zlatko
Lagumdìja i v.d. predsjednika SDA Bakir
Izetbegovi} sjeli su za pregovara~ki sto i
dogovorili uùrbanu obnovu mostova
izme|u dvije partije koji su poru{eni u
sumanutom me|ustrana~kom ratu tokom
posljednje dvije godine. Ne{to ranije,
izgla|eni su odnosi izme|u strana~kih
ministara SDP-a i SDA u Vladi Federacije
BiH, a Lagumdìji i Izetbegovi}u preostalo
je jo{ samo da u narednih desetak dana u
federalnom Parlamentu obnove i prvobitnu
platforma{ku ve}inu.
Mada to javno nikada ne}e priznati,
obnovom partnerstva sa SDA, Lagumdìja
i njegov SDP pretrpjeli su teàk politi~ki
poraz koji }e ih skupo ko{tati na
parlamentarnim izborima u oktobru ove
godine. Skoro punih 17 mjeseci
Lagumdìja je nepovratno pro}erdao u
poku{ajima da po vlastitoj zamisli kreira
vlast na dràvnoj razini, a jo{ dvije godine
potro{io je u bezuspje{nim poku{ajima da
rekonstruira vlast u Federaciji BiH, s
primarnim ciljem da u opoziciju preseli
najsna`niju bo{nja~ku partiju SDA, ~ak i po
cijenu da paktira sa svojim arhi-
neprijateljem Fahrudinom Radon~i}em,
kojeg je upravo Lagumdìja uveo u visoku
politiku, prepu{taju}i mu mjesto dràvnog
ministra sigurnosti umjesto smijenjenog
SDA-ovog ministra Sadika Ahmetovi}a. Iz
rata SDP-a i SDA najve}u korist izvu}i }e
upravo Radon~i} i njegova partija SBB,
kojoj je prijetio potpuni raspad nakon
te{kog poraza na lokalnim izborima 2012.
godine. Zahvaljuju}i Lagumdìji, Rad on -
~i} se dokopao iznimno va`nog resora
sigur nosti a njegova partija SBB promo -
virana je kao dostojna zamjena za SDA.
Obnovu creveno-zelene koalicije
nesumnjivo je potaknuo pre{utni savez
@eljka Kom{i}a i Fahrudina Radon~i}a i
njihovih partija koje godinu pred
parlamentarne izbore pucaju od
samopouzdanja i najavljuju juri{ na izbornu
pobjedu. Na ruku im idu i rezultati
istraìvanja javnog mnijenja prema kojima i
Kom{i}evom DF-u i Radon~i}evom SBB-u
raste podr{ke glasa~a, mada u zbiru ove
dvije partije jo{ uvijek stoje lo{ije od saveza
SDP-a i SDA.
(A. Metiljevi})
Izetbegovi i Lagumdija u etiri oka
MINI MARKET
OBNOVA CRVENO - ZELENE KOALICIJE
Izetbegovi} i Lagumdìja popravljaju poru{ene mostove izme|u dvije stranke
Obnova platformake koalicije
Nermin Nik{i}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.1.2014 1:37 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]
KOZARA^KO KOLO
Nadzorni odbor
Centralne banke
BiH dostojno se
revan{irao
guverneru
Kozari}u
Aktuelni guverner Centralne banke
BiH Kemal Kozari} predloìo je, a
Nadzorni odbor te institucije podrào
prijedlog, da se guverneru bez
umanjivanja pla}e i naknade odobri
skra}eno radno vrijeme u Centralnoj
banci BiH. Ova odluka vjerovatno je
produkt brojnih ustupaka Kozari}a
~lanovima Upravnog odbora Centralne
banke BiH. Podsje}anja radi, ne tako
davno, supruga Radomira Boì}a,
~lana Upravnog odbora, unaprije|ena je
na rukovode}e radno mjesto u
Centralnoj banci, a supruga Fikreta
âu{evi}a je ekspresno postala
rukovoditelj Slu`be za monitoring i platni
promet. Guverner Kozari} posljednjih
mjeseci, koriste}i svoju poziciju, kao i
poznanstva sa biv{im dekanom
Ekonomskog fakulteta Veljkom
Trivunomi sada{njim @eljkom [ainom,
obezbijedio je mjesto u okviru nastavnog
procesa na spomenutom fakultetu.
(M.F.)
MINI MARKET
Sjednica Parlamenta BiH
Sejdi-Finci bez rezultata
Kemal Kozari}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.1.2014 1:23 Page 5
ETVRTAK,
16. JANUAR
Dnevni avaz danas objavljuje skandaloznu
instrukciju, dokument, koju su medijski
stratezi SDP-BiH uputili svojim strana~kim
egzekutorima da po internetskim portalima
spontano i ciljano razvaljuju primarne
strana~ke neprijatelje, Radon~i}evu Stranku
za bolju budu}nost i Kom{i}evu Demokratsku
frontu. Da sam imao priliku, a jesam, nikada
taj dokument ne bih objavio, obnarodovao -
ne postoji niko u SDP-u ko je toliko vispren,
pa i pismen da bi tako plasti~no, pregnantno
na stranici teksta uobli~io predizbornu
medijsku strategiju te bezidejne, nema{tovite
i slabo pismene stranke... U Avazu jo{
uvijek ima takvih kreativaca...
PETAK,
17. JANUAR
U Bosanskom [amcu danas je otvorena
obnovljena rodna ku}a ALIJE IZET BEG O -
VI]A. Otvaranju Izetbego vi}eve rodne
ku}e, pored sina BAKIRA IZETB EGO -
VI]A, nazo~ilo je i visoko izaslanstvo
Turske predvo|eno zamje nikom premijera
te zemlje EMRU LLAHOM ILEROM,
koji je u nadahn utom govoru biv{eg
predsjednika Predsjedni{tva Bosne i
Hercegovine nazvao kraljem mudrosti.
Izetbegovi}eva rodna ku}a je, poznato
je, obnovljena turskim novcem, ne zna se
ta~no koliko je para ko{tala ta obnova.
Iskreno, ne razumijem djecu Alije
Izetbegovi}a, k}erke Sabinu i Lejlu i sina
Bakira. Sve troje su nakon rata sagradili
rasko{ne porodi~ne ku}e, vile, pokupovali
goleme stanove, sve troje su vi{e nego
dobrostoje}i, pri parama, a nisu se bili u
stanju dogovoriti da zajedni~ki, svojim
parama obnove babinu rodnu ku}u u
[amcu, nego su morali ispruìti ruku,
moljakati prijateljsku Tursku da taj ne
pretjerano skup poduhvat plati. Recimo,
samo od para koje je legalno zaradio na
pretvorbi biv{e sarajevske Robne ku}e
Sarajka u BBI centar sin Bakir je mogao
isfinansirati obnovu babine rodne ku}e.
Ima na jednom sarajevskom groblju/
mezarju ni{an pored kojeg nikada, ma kako
tuàn povod bio, ne pro|em a da ne prasnem
u nezadrìv smijeh: Ni{an podiù zahvalne
k}erke, pa se pobrajaju imena k}erki, i
dodaje: sin Ramiz nije banke dao.
SUBOTA,
18. JANUAR
Poru~io mi je ju~er preko kolegice iz
redakcije MOMÎLO KRAJI[NIK da bi
volio sa mnom porazgovarati i blago me
ukoriti zbog toga {to, po njegovom
mi{ljenju, ne radim dovoljno na pomirenju
izme|u naroda, nego stalno otvaram stare
rane. Kada vam to poru~i ~ovjek takvog
moralnog kredibiliteta i politi~kog
digniteta, koji je zbog svoje misije
Poruio mi je juer preko
kolegice iz redakcije
MOMILO KRAJINIK
da bi volio sa mnom
porazgovarati i blago me
ukoriti zbog toga to,
po njegovom miljenju, ne
radim dovoljno na pomiren-
ju izmeu naroda, nego
stalno otvaram stare rane.
Kada vam to porui ovjek
takvog moralnog
kredibiliteta i politikog
digniteta, koji je zbog svoje
misije pomirenja naroda,
zatvaranja starih
(i otvaranja, dodue, novih)
rana bio spreman robijati
po bjelosvjetskim zatvorima
punih deceniju i pol, onda
ne moete biti ravnoduni
ÛDO TRANZICIJE
Bakirova Robna i Alijina
rodna ku}a u tranzicijskom
humanitarnom preporodu
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 23:44 Page 6
pomirenja naroda, zatvaranja starih (i
otvaranja, dodu{e, novih) rana bio
spreman robijati po bjelosvjetskim
zatvorima punih deceniju i pol, onda ne
moète biti ravnodu{ni.
Danas sam iz novinskih ~itulja saznao
da je u Danskoj u 95. godini umrla
HAD@ERA ]ATOVI]-BIJEDI]. Rah me -
tli Hadèra je jedina preìvjela stra{ni
~etni~ki zlo~in nad muslimanima Bile}e u
ljeto 1941. godine kada je nekoliko stotina
muslimana pobijeno i pobacano u bezdan
jame âvkarica. Hadèra ]atovi} je bila
tetka moje majke, blizak rod smo bili,
dakle, ali nikada, sve negdje do 1990.
godine, kada se povjerila probisvijetu, {atro
novinaru Tahiru Pervanu nije èljela
govoriti o uàsu koji je preìvjela u
âvkarici. Sve to, bezbeli, u ime
pomirenja naroda i neotvaranja starih
rana. Onda su je u ljeto 1992. godine djeca
zlikovaca sa âvkarice, lojalni prvoborci
Kraji{nikovog SDS-a, protjerali iz sela
Gran~arevo pored Trebinja u Dansku...
NEDJELJA,
19. JANUAR
Moji prirodni saveznici, prodava~i na
pijaci Markale gun|aju kako ih dràva,
inspektori, inspekcije, veterinarske kontrole
gu{e, kako nikakvog smisla nema njhovo
prodavanje krvavo ste~enih mlije~nih
proizvoda po neekonomskim, dampin{kim
cijenama. Evo ja konkretno ovaj sir i
kajmak prodajem samo da imam ne{to
raditi, zarade tu nema, o~ajava snajka iz
padinskog dijela Sarajeva. Nemoj, bona,
pred njim, on }e to objaviti, upozorava je
jaranica sa Vu~ije Luke. Ma {ta me briga,
ja bih isto rekla i Dodiku, da mi ga je
vidjeti. A ja do{ao da kupim pola kile
organskog sira iz Republike Srpske i
uvjerim se: SIR GLADNOM NE VJE RU -
JE!1
PONEDJELJAK,
20. JANUAR
Redovnu pla}u od 5,5 hiljada maraka
koju je primao u Kantonalnom fondu za
javno zdravstvo, otkriva Federalna tele vi -
zija, dr. FARIS GAVRAN KAPE TANO VI]
je nadzi|ivao, dogra|ivao s isto toliko novca
po osnovu rada u nekakvih petnaest komisija
koje je li~no osnovao i tako inkasirao
nekoliko stotina hiljada maraka u dvije
godine koliko je bio na toj du`nosti.
Godi{nja budètska izdvajanja za Fond
javnog zdravstva prelaze tristo miliona
maraka. Gavrankapetanovi} je smijenjen s te
funkcije, ali je tuìo kantonalnu Vladu koja
ga je smijenila. Ministar zdravstva u
Kantonu ELDAR LOKMI] kaè da nije
siguran da li je Gavrankapetanovi}evo
poslovanje zako nski utuìvo, ali da je sa
moralnog stanovi{ta sporno. Lokmi}eva
kupovina stana na Jadranu (pola miliona
maraka) sa moralnog stanovi{ta bes prijek o -
rna je i odgovorna jer ga je prep i sao na
suprugu Naimu.
Blago me ukori danas nakon snimanja
emisije Reflex na OBN-u AHMED
KARABEGOVI], generalni sekretar
Zimskih olimpijskih igara 1984. godine,
rizni~ar svih para i drugih dobara koja su se
prije trideset godina slila u Sarajevo, {to
sam, ko biva, bio blag prema poslaniku u
kantonalnoj Skup{tini ESADU RADE LJA -
[U. Mi koji smo iznijeli Olimpijadu
nismo znali za menadèrske ugovore, sve
donacije i poklone stavljali smo u isti sef,
pa ih kasnije raspodjeljivali.
Amaterska, socijalisti~ko-komunisti~ka
posla, nisu vodili ra~una o menadèrskim
ugovorima zagarantiranim otpremninama.
Od tih donacija tranzicijska elita, `rtve
komunisti~ke represije, komunisti~ki
kolektivni stradalnici Izetbegovi}i, Gavran -
ka pe tanovi}i, Bi~ak~i}i, Bukvi}i, Kasu -
magi}i, Silajdì}i su mogli ~uda (za sebe)
napraviti!
UTORAK,
21. JANUAR
Ve~eras sam ~itavih petnaest minuta (u
poluvremenu utakmice Roma - Juventus)
gledao RTV Republike Srpske. U udarnom
terminu javnog televizijskog servisa
gostuje neki za~udni lik, namrgo|eni brko
o{tra pogleda i proro~anskog drànja koji
arhai~nim jezikom govori da je latinski
jezik nastao iz starog srpskog jezika,
otkriva da se u Dejtonskom sporazumu
uop{te ne spominje Bosna i Hercegovina,
te da sa jezi~kog stanovi{ta pojam
Bo{njaci ima zna~enje zadrti Srbi.
Naknadno saznam da se taj veseli svat zove
PETAR A[KRABA ZAGORSKI, da je
samostalni nau~nik-istraìva~ i da je
objavio jedanaest knjiga, od kojih mu se
posljednja zove Istine. U njoj, kako pi{e
jedan ugledni profesor-recenzent, A{kraba
Zagorski pro{iruje tematsko podru~je do
same Vaseljene.
Kako ne bih znao ko je Petar A{kraba
Zagorski?! Po~etkom osamdesetih se
vrzmao po knjièvnim, dodu{e margi nal -
nim krugovima po Sarajevu kao samouki
pjesnik-amater. Mislim da mu je pseu -
donim Zagorski iz zajebancije prika~io moj
(a i njegov) kolega novinar i pjesnik Zoran
O. Milanovi}, koji je tokom 90-ih imao
grotesknu, ali va`nu ulogu u informat -
ivnom sustavu desni~arske medijske scene
u Hrvatskoj. A{kraba Zagorski, sirovi,
neizbru{eni pjesni~ki talenat, bio je moj
privatni Dobrislav, pjesnik-amater, glavni
lik u to vrijeme kultne, vaseljenski
duhovite knjige srpskog pisca Milovana
Danojli}a Kako je Dobrislav protr~ao kroz
Jugoslaviju o trgova~kom putniku,
samoukom pjesniku Dobrislavu koji je
napisao, objavio i prodao gomilu knjiga u
tada{njoj SFRJ.
Pasionirano sam tada obilazio sve
knjièvne ve~eri na kojima je nastupao Petar
A{kraba Zagorski; luksuz je bilo to propustiti.
Sva{ta sam pozaboravljao va`nog, ali otkud
mi pravo da se ne sjetim njegovog lirskog
vapaja: [ta je ìvot bez ljubovi, nego nijemi
stubovi (ne znam kako su to, dvadesetak
stolje}a ranije, prepjevali stari Latini). Na
tu`nu vijest da je umro Josip Broz,
samostalni istraìva~ A{kraba Zagorski
imao je spreman pjesni~ki odgovor: Suze
teku niz obraze, suze teku, ne prolaze...
Sve je dobro {to se moè okrenuti na
{egu. îme se vi bavite?, pitaju Muju u
policiji. Ja sam po vokaciji i osje}anju
pjesnik. Pjesnik? Aha. Amater?
Ne, mater mi je doma}ica...
SRIJEDA,
22, JANUAR
Ako postoji ne{to {to bi se moglo
nazvati svjetlo na kraju na{eg
beznade`nog, bezizlaznog, korumpiranog,
politi~ki dir i gi ranog pravosudnog tunela,
to je bez dileme i ostatka, aktivnost
Tuìteljstva Unsko-sanskog kantona. Mic
po mic, dokaz po dokaz, moè se samo
pretpostaviti uz koje sigurnosne rizike i
politi~ke opstrukcije, kraji{ko, kantonalno
biha}ko Tuìteljstvo u zadnjih je godinu-
dvije dana, uz adekvatnu pomo} lokalnih i
federalnih policijskih agencija, raspetljalo
nekoliko te{kih zlo~ina koji su godinama
optere}ivali cjelokupan federalni
sigurnosni prostor. Srpskog povratnika
Cvijana Radi}a mu~ili su i na kraju ubili
legalni policijski du`nosnici. Uhap{ena je
banda predvo|ena opasnim prestupnikom
Eminom Pivi}em koja je, iz obijesti ili
koristoljublja, ko }e ga znati, porokala
~etvoro ljudi u Biha}u. Prikupljeno je
navodno dovoljno dokaza koji potvr|uju
da je generala HVO-a VLADU [ANTI]A
odradio ratnik i sportski radnik
HAMDIJA ABDI] TIGAR s ekipom
svojih simpatizera - kako god bilo, kako se
god na koncu ispostavi, kapa dolje
kraji{kom Tuìteljstvu i sram i stid bilo
njihove sarajevske kolege, koji ni{ta, ali
ba{ ni{ta ne rade! Ne bih da pogrije{im,
neka mi se slobodno javi po{teni nalaza~
koji se moè sjetiti ijednog ozbiljnog
pravosudnog procesa u kojem su
sudjelovali klju~ni tuìtelji u Sarajevskom
tuìteljstvu, decentna mediteranska dama
Nives Kanav~ev prije svega. Ili
provincijski tuzlanski zavodnik parader
GORAN SALIHOVI] odnosno bes misl e -
na, nepotrebna, nedorasla kuma Zlatka
Lagumdìje, nekakva Jadranka Lokmi}-
Misira~a; ma {ta to zna~ilo...
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 23:44 Page 7
DA SE VLASTI
NE DOSJETE
IDDEEA
poni{tila tender
za nabavku 1,4
miliona paso{a
Agencija za identifikacione doku -
mente, evidenciju i razmjenu podataka
(IDDEEA) poni{tila je me|unarodni
tender za nabavku 1,4 milijuna bh.
paso{a, jer je stigla ponuda samo jedne
firme. Na me|unarodni je tender,
vrijedan oko 29 milijuna KM, kako
nezvani~no doznajemo, konkurirala
samo njema~ka kompanija Muhlbaeuer,
budu}i da jedina u Europi ima
tehnologiju na kojoj je inzistiralo
Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Slobodna Bosna je prije dva mjeseca
upozorila kako uvjete iz tendera za
nabavku kontingenta bh. paso{a, koji je
raspisan prema uputama ministra
Sredoja Novi}a, moè zadovoljiti samo
firma iz Njema~ke, kojoj je ve} povjerena
izrada osobnih iskaznica i voza~kih
dozvola. Budu}i da su sredstva za
kupovinu novih bh. paso{a osigurana u
ovogodi{njem prora~unu, te da se
njihova nabavka ne moè unedogled
odugovla~iti, ra~una se da }e uskoro biti
raspisan jo{ jedan me|unarodni tender.
Kako }e, me|utim, ponovno sti}i samo
jedna ponuda, posao }e u kona~nici
dobiti kompanija Muhlbaeuer, koja je u
Banjoj Luci ve} izgradila tvornicu za
izradu osobnih isprava!
(S.M.)
MINI MARKET
Stanko Koji}, biv{i pripadnik Desetog
diverzantskog odreda, koji je na su|enju
Francu Kosu i drugima osu|en na 32
godine zatvora zbog strijeljanja
Srebreni~ana, bi}e saslu{an povodom
ubistva novinara beogradskih Ve~ernjih
novosti Milana Panti}a. Ministarstvo
pravde BiH dalo je saglasnost da
srbijansko tuìla{tvo i policija saslu{aju
Koji}a (nekada Savanovi}a) u fo~anskom
zatvoru zbog ubistva Panti}a. Sumnja se
da su Koji} i jo{ jedan pripadnik Desetog
diverzantskog odreda, iz Bijeljine,
zajedno ubili Panti}a 11. juna 2001. na
ulazu u zgradu u Jagodini. Za drugog
osumnji~enog traèno je odobrenje od
jedne evropske zemlje, gdje trenutno ìvi
sa porodicom. Koji}, koji je tokom
su|enja u Sudu BiH simulirao da je
du{evni bolesnik, povodom ubistva
novinara Panti}a bi}e saslu{an u narednih
mjesec dana.
(M.D.)
FOANSKI DOPISI
Pripadnici Desetog
diverzantskog odreda
sumnjie se za ubistvo
novinara Veernjih novosti
Milana Pantia!?
Uprava za indirektno oporezivanje 16.
januara ove godine imenovala je Zorana
Cvjetinovi}a za pomo}nika direktora
Sektora za carine u toj instituciji. No, istog
dana, na tu funkciju je imenovan i Nenad
Lali}, a njegovo imenovanje potpisano je u
Agenciji za dràvnu slu`bu, i to na temelju
provedenog konkursa na kome je Lali} bio
prvoplasirani a Cvjetinovi} drugoplasirani
kandidat prema broju osvojenih bodova.
U Upravi za indirektno oporezivanje ne
priznaju imenovanje Lali}a, no isto tako u
Agenciji za dràvnu slu`bu ne prihvataju
imenovanje Cvjetinovi}a!
Dilema ko je imenovan za pomo}nika
direktora bi}e razrije{ena nakon isteka
àlbenog roka, a kako smo doznali i
Cvijetinovi} i Lali} àlili su na kr{enje
konkursne procedure!
(A.M.)
DVA DIREKTORA POD JEDNIM KROVOM
Zoran Cvjetinovi i Nenad
Lali imenovani u isto vrijeme
na isto radno mjesto
Sredoje Novi}
Miro Dàkula
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 23.1.2014 1:38 Page 10
PRO ET CONTRA
PORESKA OAZA
Savjetnik
Milorada Dodika
Dragan Vu~eti}
na ime PDV-a
duguje 400
hiljada KM
Na popisu najve}ih du`nika PDV-a u
Republici Srpskoj na{ao se i Dragan
Vu~eti}, ìvopisni savjetnik
predsjednika Milorada Dodika i direktor
Javnog preduze}a Nikola Tesla. Taj
ro|eni Nevesinjac, koji je svojedobno
pompezno najavljivao posao stolje}a -
proizvodnju elektri~nih automobila u RS-u,
duguje gotovo 400.000 KM poreza i
posve je nejasno kako }e izmiriti
obaveze. Poreski su du`nici Vu~eti}eve
dvije firme - Hladnja~a i Plantaà vo}a u
Berkovi}ima, koje su prema priznanju
samog vlasnika, davno propale.
(S.M.)
MINI MARKET
DAMIR MILJEVI]
Ekonomski
analiti~ar
NE
Mi{ljenja sam da BiH ne treba
pokrenuti me|unarodni spor uko-
liko Pelje{ki most ne ugroàva
normalno funkcio ni sanje Neuma
i potencijalne luke u Neumu.
ALMIR TERZI]
Novinar
Oslobo|enja
DA/NE
Ne vjerujem u mogu}nost da
vlasti BiH pokrenu takav postu-
pak. Prvenstveno zbog neposti-
zanja suglasnosti jer treba imati
na umu da su u Vije}u mini sta -
ra BiH predsjedatelj i dva minis-
tra iz HDZ-a BiH i HDZ-a 1990
koji }e se zasigurno tome
usprotiviti. No, vjerujem kako
}e, ne samo zbog Pelje{kog
mosta ve} i zbog otvorenih
pitanja me|udràvne granice
izme|u BiH i Hrvatske i ostal-
ih, neminovno do}i do
me|unarod ne arbitraè.
BERIZ BELKI]
Poslanik
Stranke za BiH
NE/DA
Smatram da ne treba i da
ne}emo do}i u tu fazu te da
}emo u okviru bilateralnih raz-
govora i dogovora ekspertnih
grupa do}i do obostrano kori -
snog rje{enja. U krajnjem
slu~aju, ako to bude ugroàvalo
bh. pristup me|unarodnim
vodama i me|unarodni spor
bude jedino rje{enje problema,
onda smatram da treba.
ZVONKO JURI[I]
Predsjednik
HSP-a
NE
Mislim da ne treba pokrenuti
me|unarodni spor jer smatram
da se dvije dràve, Republika
Hrvatska i BiH, mogu i trebaju
prijateljski dogovoriti. Hrvatska
gradi most preko svog prostora,
ali je najva`nije da se nes-
metano moè uploviti u
Neumski zaljev.
AMIR ZUKI]
Generalni
sekretar SDA
DA
Bosna i Hercegovina treba
pokrenuti me|unarodni spor
jer me|unarodni suverenitet,
pravo na pristup me|unarod-
nim vodama, mogu}nost
razvoja i morske plovidbe ne
smiju biti ugroèni.
TANJA TOPI]
Politi~ka
analiti~arka
NE
BiH ne treba
pokrenuti me|u narodni spor
protiv Hrv a t ske u slu~aju
izgradnje Pelje{kog mosta jer
smatram da trebaju biti
iscrpljena sva druga mogu}a
sredstva. Sud mi je krajnja
opcija kad govorimo o
odnosima sa prvim su sje -
dima.
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
Treba li BiH pokrenuti meunarodni
spor protiv Hrvatske u sluaju
izgradnje Peljekog mosta?
Priredila: Ma{a ]osi}
Dragan Vu~eti}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 23.1.2014 1:39 Page 11
T
im inspektora Federalne uprave
policije (FUP) otputovao je
po~etkom ovog tjedna u njema~ki
grad Minhen, gdje }e se sastati s
predstavnicima bavarske policije
i tuìteljstva koji vode istragu o ubojstvu
hrvatskog emigranta Ante \api}a. Premda
}e vi{e informacija biti poznato kada se
federalni policajci vrate sa slu`benog puta,
sve su prilike da je njema~ko pravosu|e, u
i{~ekivanju da optuèni za likvidaciju
nekada{njeg direktora Ine Stjepana
\urekovi}a budu isporu~eni, intenziviralo
istragu o misterioznoj smrti Ante \api}a.
\api} je, podsjetimo, prona|en mrtav u
svom stanu u Nirnbergu, 29. juna 1989.,
{est godina poslije ubojstva svog suradnika
\urekovi}a, koji je usmr}en u blizini
Minhena. Iako su ~lanovi njegove obitelji i
bliski prijatelji godinama tvrdili da je
\api}, kao aktivista vi{e hrvatskih
emigrantskih udruga, smaknut po nalogu
tada{nje Slu`be dràvne bezbjednosti,
njema~ka policija nije nikada otkrila
izvr{itelje i nalogodavce tog zlo~ina.
UBOJICA KODNOG IMENA KARLO
Otvaranje nove istrage o ubojstvu Ante
\api}a prvi je inicirao njegov imenjak i
brati}, biv{i predsjednik Hrvatske stranke
prava u Hrvatskoj Anto \api}. Nakon deset
godina potrage za tajnim dosjeima iz arhiva
SDB-a, \api} je do{ao do dijela
dokumentacije koju je predao policiji u
Minhenu, budu}i da u Hrvatskoj i BiH nije
bilo spremnosti za procesuiranje
odgovornih za seriju likvidacija hrvatskih
emigranata. Prema izvje{}u Vije}a za `rtve
dràvnog terora u inozemstvu (koje je
formirao Hrvatski sabor), od 68 hrvatskih
emigranata koji su ubijeni nakon Drugog
svjetskog rata, njih 26 bilo je porijeklom iz
BiH.
Pored imena mog strica Ante \api}a
bilo je upisano ime An|elka Hrgi}a,
djelatnika SDB-a u Livnu, a likvidaciju je
obavila osoba pod kodnim imenom Karlo.
U slu`benim dokumentima SDB-a je pisalo
da moga strica treba li{iti slobode do
studenog 1989., a on je ubijen u lipnju iste
godine. Hrgi} je bio zaduèn za mog strica
i on sigurno zna tko je naredio, a tko obavio
njegovu likvidaciju, izjavio je pro{le
godine Anto \api}.
No, iako je \api} prvi put optuìo
An|elka Hrgi}a da je sudjelovao u pripremi
ubojstva njegovog strica jo{ 1992., na
skupu u Kino-dvorani u Livnu, i godinama
uporno ponavljao iste tvrdnje, slu`beno
otvaranje istrage protiv aktualnog
pomo}nika direktora Dràvne agencije za
istrage i za{titu (SIPA) za Kriminalisti~ko-
istra`ni odjel aktualizirano je tek pro{le
godine, kada je slu~aj Josipa Perkovi}a
potresao susjednu Hrvatsku. Nakon {to je,
podsjetimo, zbog ubojstva Stjepana
\urekovi}a, 2005. godine u Njema~koj na
doìvotnu robiju osu|en suradnik SDB-a
Krunoslav Prates i poslije svjedo~enja
agenta Vinka Sindi~i}a, njema~ko je
pravosu|e optuìlo Josipa Perkovi}a,
nekada{njeg {efa Odjela za emigraciju
SDB-a Hrvatske, njegovog nadre|enog
Zdravka Musta~a, te na~elnika biv{e Druge
uprave Saveznog sekretarijata unutra{njih
poslova (za emigraciju) Ivana Lasi}a.
Premda se i njegovo ime nalazi na tjeralici
koju je raspisala njema~ka policija (zajedno
s Perkovi}em i Musta}em), Lasi} jedini ne
treba strahovati od izru~enja, budu}i da ve}
godinama ìvi u rodnom selu Uzari}i
pokraj [irokog Brijega.
Sude}i, me|utim, prema dosada{njim
nalazima istrage koje je o ubojstvu Ante
\api}a otvorila Federalna uprava policije,
(pred)ratni agent SDB-a u Livnu An|elko
Hrgi} jo{ uvijek nije saslu{an. I mada nema
sumnje da Hrgi} ima sve informacije o
ubojstvu \api}a i da bi stoga mogao biti
najdragocjeniji svjedok u sasvim izgled -
nom nastavku istrage, jasno je da u to
vrijeme nièpozicionirani djelatnik SDB-a
u Livnu nije mogao sam donijeti odluku o
likvidaciji hrvatskog emigranta.
LEX NOVI]
Kao {to je, naime, istraga o smrti
Stjepana \urekovi}a njema~ke istraìtelje
dovela do Josipa Perkovi}a, Zdravka
Musta~a i Ivana Lasi}a, tako bi i zapovjedni
lanac u slu~aju ubojstva Ante \api}a
mogao do}i do tada{njeg na~elnika Druge
uprave u Livnu Tomislava Kokora,
podsekretara SDB BiH Sredoja Novi}a i
U tjednu kada je Vrhovni sud Republike Hrvatske donio odluku da se

JOSIP PERKOVI izrui u Njemaku, tim inspektora Federalne uprave policije
iz Sarajeva boravio je u Minhenu, gdje su se sastali s predstavnicima bavarske
policije i pravosua koji vode istragu o mukom ubojstvu hrvatskog emigranta
porijeklom iz Livna ANTE APIA; naa novinarka je razgovarala sa sestrom
ubijenog apia, koja je otkrila da njezin brat nije smio biti ni sahranjen u BiH i
analizirala tko je sve 1989. mogao i morao odluivati o likvidaciji Ante apia
NIJEMCI TRA@E IZRUÊNJE
SREDOJA NOVI]A?
An|elko Hrgi} je bio zaduèn za pra}enje i hap{enje
Ante \api}a, o njegovoj sudbini je odlu~ivao {ef SDB-a
u BiH Sredoje Novi}
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
ante:TEKST osnova.qxd 23.1.2014 0:12 Page 12
UBISTVO ANTE \API]A U NJEMA^KOJ
UDBA KAO SUDBA
Aktualni ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} do
rata je bio najmo}niji bosanski obavje{tajac, nakon rata
je obavljao du`nost ministra policije i {efa SDB-a RS-a,
a od 2002. direktora SIPA-e
republi~kog sekretara za unutra{nje poslove
Muhameda Be{i}a, koji je 1988. zamijenio
Du{ka Zgonjanina. Kao ~etvrti visoko ran -
girani obavje{tajac koji je, tako|er, bio
upu}en u sve tajne operacije obra~una s
neprijateljskom emigracijom, spominje se
Jovo Tadi}, ranije {ef Zgonjaninovog
kabineta. (Tadi}, prema posljednjim
informacijama, ìvi u Derventi i pov re me -
no se sastaje sa Novi}em.)
Prema metodologiji rada biv{e SDB,
operativac An|elko Hrgi} koji je bio
zaduèn za pra}enje dràvnog neprijatelja
Ante \api}a izvje{}a je dostavljao svom
{efu Tomislavu Kokoru, koji je o svemu
obavje{tavao podsekretara SDB-a Sredoja
Novi}a i republi~kog sekretara za
unutra{nje poslove Muhameda Be{i}a.
Potom su sve informacije upu}ivane u
sjedi{te Druge uprave u Beogradu (Ivanu
Lasi}u), odnosno Savezni SUP, na ~ijem je
~elu od 1989. bio Petar Gra~anin i gdje su
se donosile klju~ne odluke o akcijama
protiv neprijateljske emigracije. Procjene o
svakom emigrantu, koje su podra zu -
mijevale i prijedlog odluke o postupanju,
dolazile su iz sjedi{ta jugoslavenske SDB
({ef Zdravko Musta~), mada su one ra|ene
i u republi~kim slu`bama. Kona~ne je
odluke donosio Savjet za za{titu ustavnog
poretka SFRJ, u kojem su sjedili najvi{i
predstavnici svih republika i savezni
ministar policije.
Navodno da je otvaranje istrage o
ubojstvu Ante \api}a jednako zabrinulo i
An|elka Hrgi}a i njegovog dugogodi{njeg
predratnog {efa Sredoja Novi}a, koji ga je u
vrijeme direktorskog mandata u SIPA-i i
zaposlio u toj agenciji. Hrgi} je, prije
mjesec dana, nakon {to je direktor FUP-a
Dragan Luka~ potvrdio da je istraga
otvorena, u intervjuu za Federalnu
televiziju prvi put progovorio o optu`bama
za ubojstvo Ante \api}a, negiraju}i bilo
kakvu povezanost s njegovom likvi da -
cijom. U tre}em mjesecu 1986. dolazim u
SDB i godinu dana odra|ujem pripravni~ki
sta`, 87. polaèm stru~ni ispit i od tada
sam aktivni pripadnik. Od 1981. do 88.
tada{nja Slu`ba nije zabiljeìla nijedno
politi~ko djelovanje Ante \api}a. On nije
bio interes ni prioritetna obrada Slu`be,
radilo se o ~ovjeku nièg obrazovanja, koji
nije imao neki zna~aj u hijerarhiji me|u
emigracijom i nije predstavljao nikakav
stepen dru{tvene opasnosti. Zbog svega
toga je 1988. stavljen na spisak onih kojima
se Slu`ba vi{e ne}e baviti, obja{njavao je
novinaru FTV-a An|elko Hrgi}.
Od bliìh ~lanova obitelji pokojnog
Ante \api}a, u Livnu danas ìve njegove tri
polusestre i ro|ena sestra Vera Bara}, koja
se u rodni kraj vratila iz Zagreba. U
razgovoru za Slobodnu Bosnu Vera Bara}
je otkrila da je inspektori federalne policije
jo{ uvijek nisu kontaktirali, premda kod
sebe ~uva dokument do koje je njezina
obitelj do{la 1991. godine. U tom
dokumentu pi{e da je An|elko Hrgi} bio
zaduèn za pra}enje i li{avanje slobode
mog pokojnog brata u Njema~koj, ali ja ne
mogu tvrditi da je on zaista ubio mog brata.
ANTO API: Pored imena mog strica Ante apia

bilo je upisano ime Anelka Hrgia, djelatnika SDB-a u
Livnu, a likvidaciju je obavila osoba pod kodnim
imenom Karlo
TAJNA ÛVANA DVIJE DECENIJE
An|elko Hrgi} je kao operativac SDB-a u Livnu
1989. trebao uhapsiti Antu \api}a
An|elko Hrgi} je nedavno izjavio da je
pra}enje Ante \api}a prestalo 80- ih
godina, {to nije to~no. Nama je do 1987.,
svake godine na Badnji dan dolazila
policija i pretresala ku}u, traìli su nekakve
dokaze da se brat javlja iz Njema~ke. Da
moj pokojni brat, kako Hrgi} tvrdi, nije bio
interesantan za Slu`bu i da nije bio pra}en,
onda se nama ne bi doga|ale takve stvari,
obja{njava \api}eva sestra i dodaje kako
njezinog brata nisu ostavili na miru ni
poslije smrti.
OBITELJI ZABRANJEN ODLAZAK NA
SPROVOD
Tada{nja vlast nam nije dozvolila ni da
ga sahranimo ovdje, a sestri i meni nisu dali
da odemo na sprovod u Njema~ku. Tada
smo obje ìvjele u Zagrebu i nisu nam htjeli
izdati putovnice. Ako moj brat, kako
izjavljuje An|elko Hrgi}, vi{e nije bio
dràvni neprijatelj, za{to mu onda ~ak ni na
sprovod nismo mogli oti}i?, pita se
najmla|a \api}eva sestra, koja nikada za
ìvota nije vidjela svog brata. Posmrtni
ostaci Ante \api}a su tek 2000. godine
prevezeni u Livno, gdje je sahranjen.
Na na{e pitanje da li se ikada obratila
An|elku Hrgi}u i zamolila ga za pomo}
kako bi obitelj kona~no saznala za{to je
\api} ubijen, Vera Bara} ogor~eno
odgovara da Hrgi}a nikada ni za {to ne bi
pitala.
Osobno poznajem An|elka Hrgi}a,
premda me u posljednje vrijeme ne
pozdravlja, jasno je da me izbjegava. âk
smo i rodbinski vezani, preko obitelji
muèva moje dvije polusestre, napominje
na{a sugovornica i podsje}a da je njezin
brati} Anto \api} optuìo Hrgi}a za
ubojstvo strica jo{ 1992. Zamislite da
nakon tako te{kih optu`bi An|elko Hrgi}
nikada ni{ta nije poduzeo. Mislim da se
svih ovih godina osje}ao prili~no sigurno i
komotno, zaklju~uje Vera Bara}. Kada
smo \api}evu sestru pitali moè li
pretpostaviti za{to je njezin brat likvidiran,
kada ~ak i biv{i operativac SDB-a iz Livna
zaduèn za hrvatsku emigraciju negira da je
predstavljao opasnost po biv{u dràvu, Vera
\api} je rezignirano odgovorila: Istina je
da moj brat nije bio opasan ~ovjek. Poslije
svega mislim da su oni vje`bali ubojice na
niìm emigrantima, da su ih spremali za
likvidacije krupnijih riba.
Ante \api} je ubijen 29. juna 1989., kao
posljednja `rtva obra~una biv{eg reìma s
hrvatskom politi~kom emigracijom u
Njema~koj. Njegovo tijelo su prona{li brat
i brati} Anto \api}, koji je kasnije
svjedo~io kako je njegov stric mu~ki
likvidiran - glava mu je bila smrskana od
udaraca ~eki}em, a na tijelu su prona|eni
ubodi noèm. Anto \api} je ubijen mjesec
dana nakon umirovljenja, ali osim otkri}a
da su u njegov stan upala najmanje dva
napada~a, njema~ka policija im nikada nije
u{la u trag. Ubijeni se \api}, prema
tvrdnjama njegovog brati}a, zalagao za
politi~ku borbu u emigraciji i svojedobno je
osnovao malu demokr{}ansku organizaciju
u Bavarskoj. Sura|ivao je i sa Stjepanom
\urekovi}em i njegovim sinom Damirom,
koji je umro ~etiri godine nakon o~eve
smrti - prema slu`benoj verziji ubio se iz
lova~ke pu{ke u svom stanu u kanadskom
gradu Calgariju.
UBISTVO ANTE \API]A U NJEMA^KOJ
Anto \api} je u Drugom svjetskom ratu
bio pripadnik Usta{ke mladeì, podmlatka
Usta{kog pokreta, ali je 1945. godine
ostao ìvjeti u BiH. Premda je kao mladi}
bio usta{a, \api} se poslije rata oènio
Stankom Radeta, Srpkinjom iz sela Guber
pokraj Livna, sa kojom je imao dvije
k}erke, Mariju i Zrinku. \api} je do
hap{enja 1954. ìvio u Zenici i radio u
@eljezari. Nakon {to je izvjesno vrijeme
proveo u zeni~kom zatvoru, preba~en je
na Goli otok, odakle je, prema navodima
njegovih ro|aka, uspio pobje}i u
Njema~ku. Supruga i k}erke su kasnije
preselile u Dalmaciju, u Omi{ kod Splita,
gdje i danas ìve. Iako su do kraja ìvota
bili razdvojeni, Stanka \api} se nikada nije
zvani~no razvela od supruga, s kojim je
odràvala tajne kontakte sve do njegove
smrti.
DOK NAS SMRT NE RAZDVOJI
Anto api je do hapenja radio u
zenikoj eljezari, sa suprugom
Srpkinjom i dvije kerke je tajno
kontaktirao sve do smrti
OBRAÛN S DR@AVNIM
NEPRIJATELJIMA
Zdravko Musta~, biv{i {ef jugoslavenske SDB
R
ekonstrukcija pre~ista~a otpadnih
voda Sarajeva spada u red
najve}ih ekolo{kih projekata
glavnog grada BiH nakon rata,
dok upravo okon~ani izbor
izvo|a~a radova za ovaj eko-poduhvat
spada u red najbezo~nijih plja~ki
budètskog novca u reìji aktuelne vlasti
Sarajevskog kantona. Rekonstrukcija
pre~ista~a Butile, umjesto planiranih 40
miliona KM, ko{tat }e najmanje deset
miliona KM vi{e, koliko iznosi razlika
izme|u najpovoljnije ponude - austrijske
firme Strabag, koja je traìla 40 miliona KM,
i najnepovoljnije ponude - sarajevske firme
Unioninvest, koja je za isti posao traìla i
dobila 50 miliona KM. Pored Strabaga, jo{
dvije evropske firme istaknule su niù cijenu
od Unioninvesta: gr~ka firma Aktor bila je
spremna izvesti posao za 42 miliona KM, a
italijanska firma Termomeccanica za ne{to
vi{e od 46 miliona KM. No, sve tri navedene
firme od kojih je svaka iza{la s povoljnijom
ponudom od Unioninvesta, i to u rasoponu od
4 do ~ak 10 miliona KM, eliminirane su zbog
formalnih, uglavnom nebitnih razloga, da bi
posao po svaku cijenu pripao Unioninvestu i
njihovom partneru iz Njema~ke.
JEZIÂK NA VAGI
Upu}eni tvrde da bi Unioninvest dobio
posao ~ak i da je zara~unao jo{ koji milion
vi{e, jer se na tenderu pojavio s mo}nim
politi~kim adutom u rukavu: jedan od
suvlasnika Unioninvesta Zaim Backovi}
zvani Zagi ujedno je i zastupnik u Skup{tini
Kantona Sarajevo, i upravo je njegov glas
POLITI^KA RE@IJA BUD@ETSKE PLJA^KE
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Zaim Backovi} Zagi, suvlasnik Unioni n -
ve sta i aktuelni zastupnik BPS-a u
Skup{tini Sarajevskog kantona, u kratkom
roku od petnaestak godina promijenio je
nekoliko strana~kih dresova.
Bio je gorljivi aktivista SDA, potom se
priklonio Stranci za BiH koja ga je
svojevremeno imenovala za ministra privrede
u Vladi Sarajevskog kantona, a naposlijetku
je potpisao za BPS Sefera Halilovi}a, koji ga
je na izborima 2010. godine kandidirao za
kantonalnog zas tup nika.
U posljednje vrijeme, osobito nakon
smjene SDP-ove i uspostave SDA-ove
Vlade Kantona Sarajevo, Backovi} se
na{ao na meti èstokih napada iz tabora
SDP-a. Svojevremeno ga je SDP-ov
kolega zastupnik Nedàd Fazlija
optuìo da je {i}ardìjski demagog,
ilustriraju}i to tvrdnjom da je suprugu i
sina zaposlio u BH Telecom a svog
starijeg sina kvaziumjetnika Fuada
Backovi}a Dina stavio na platni spisak
Kantona.
POLITIKA KO DA VI[E
Backovi tri puta mijenjao
stranaki dres
Rekonstrukcija preistaa otpadnih voda Sarajeva povjerena je sarajevskoj firmi
Unioninvest, iji je jedan od najveih pojedinanih dioniara Zaim Backovi
Zagi, zastupnik u Skuptini Sarajevskog kantona, od ijeg glasa zavisi opstanak
aktuelne vladajue koalicije
VLADA SARAJEVSKOG KANTONA
ZA 10 MILIONA KM KUPILA GLAS
ZASTUPNIKA ZAIMA BACKOVI]A!
Rekonstrukcija pre~ista~a otpadnih voda Butile umjesto
40 ko{tat }e 50 miliona KM
NA PLATNOM SPISKU
KANTONA
Sinu Zaima Backovi}a Fuadu,
kao zaslu`nom umjetniku
Vlada Kantona Sarajevo pla}a
penziono i zdravstveno
osiguranje
asim:TEKST osnova.qxd 23.1.2014 0:33 Page 16
ZAIM BACKOVI] ZAGI U SUKOBU INTERESA
UCJENA KANTONALNE VLADE
Posao Unioninvestu vrijedan 50 miliona KM osigurao je
Zaim Backovi}, ~lan vladaju}e skup{tinske ve}ine
presudan za opstanak tijesne parlamentarne
ve}ine koju predvodi SDA. Backovi} je
jedini zastupnik BPS-a u aktuelnom sazivu
Skup{tine Sarajevskog kantona, no njegov
glas vrijedan je zlata jer donosi prevagu
jednom od dva zara}ena politi~ka tabora -
SDA i SDP-a - koja se svako malo
smjenjuju na vlasti u Sarajevskom kantonu.
Skup{tinska ve}ina u Sarajevskom
kantonu, okupljena oko SDA, stoji na
klimavim nogama i ve} neko vrijeme opstaje
samo zbog ~injenice da rivalski tabor SDP-a
(za sada) ne uspijeva pridobiti mininimalan
broj zastupnika za ru{enje postoje}e i
formiranje nove parlamentarne ve}ine. U toj
ravnoteì nemo}i, svaki glas zastupnika
vrijedi zlata, a pogotovo je vrijedan glas
zastupnika iz onih partija koje poput BPS-a s
lako}om mijenjaju koalicione partnere. Partija
Sefera Halilovi}a, BPS, u kojoj je Backovi}
jedan od najistaknutijih kadrova, ostvarila je
vrlo skroman rezultat na parlamentarnim
izborima 2010. godine, no naglo je dobila na
zna~aju nakon {to je u prolje}e 2012. godine
pukao savez SDP-a i SDA, {to je rezultiralo
u~estalim preslagivanjem vlasti na svim
razinama unutar Federacije BiH. U tim
preslagivanjima, BPS je nerijetko bio
odlu~uju}i jezi~ak na vagi, ne samo u
Skup{tini Sarajevskog kantona, nego i u
Tuzlanskom, Gora`danskom i Zeni~ko-
dobojskom kantonu.
O[TE]ENE FIRME PRIJETE TU@BAMA
BPS-ov zastupnik u Skup{tini Sara jevs kog
kantona Zaim Backovi} odigrao je va`nu,
skoro odlu~uju}u ulogu kod ru{enja
prethodne kantonalne vlade SDP-ovog
premijera Fikreta Musi}a i kasnije, kod
formiranja nove kantonalne vlade na ~elu s
SDA-ovim premijerom Suadom
Zeljkovi}em. Zastupnik Backovi} je ina~e
stalni zaposlenik Unioninvesta, ali i jedan od
pet najve}ih pojedina~nih dioni~ara ovog
preduze}a, a kako se kao investitor
rekonstrukcije pre~ista~a Butile pojavljuje
Javno preduze}e VIK u vlasni{tvu Kantona
Sarajevo, a Vlada Kantona kao garant kredita
koji je za ovaj projekat odobrila Svjetska
banka, to prakti~no zna~i da je zastupnik
Backovi} debelo u sukobu interesa i da bi ve}
zbog te ~injenice tender za izbor izvo|a~a
radova morao biti poni{ten. Pogotovo bi
morao biti poni{ten zbog ~injenice da je
cijena Unioninvesta na tenderu za 25 posto
ve}a od cijene prvorangirane kompanije,
austrijskog Strabaga.
Posve je o~igledno da je Vlada
Sarajevskog kantona preko posla dodije lje -
nog Unioninvestu kupila podr{ku Bac ko -
vi}a kako bi zadràla na okupu aktuelnu
skup{tinsku ve}inu koja doslovno zavisi od
jednog glasa. Za o~uvanje parlamentarne
ve}ine, premijer Zeljkovi} platio je visoku
cijenu: Backovi}evom Unioninvestu
dodijeljen je posao vrijedan 50 miliona
KM, iako je taj posao austrijski Strabag bio
spreman izvesti za 40 miliona KM, a gr~ki
Atos za 42 miliona KM.
Tri prvorangirane inostrane firme, potpuno
neosnovano eliminirane iz utrke za ovaj
posao, najavile su pokretanje sudskih sporova,
a dvije od tri firme ve} su uputile su prigovor
Svjetskoj banci koja je u ovom projektu
pojavljuje kao kreditor pa je i obevezna
osigurati zakonitost tenderske procedure.
Ni opozicija u Skup{tini Sarajevskog
kantona ne sjedi skr{tenih ruku: ve} na
prvoj narednoj sjednici zatraìt }e od Vlade
detaljnu informaciju o cijelom slu~aju.
SLOBODNA BOSNA I 23.1.2014.
18
POLITI^KA RE@IJA BUD@ETSKE PLJA^KE
Ugovor s privatnim preduze}em

Unioninvestom o rekonstrukciji pre~ista~a
otpadnih voda Butile potpisan je sredinom
januara ove godine, samo nekoliko dana
nakon {to je okon~an me|unarodni tender
na kojem se o~igledno unaprijed znao
pobjednik. Ugovor s Unioninvestom
potpisan je i prije formalnog isteka àlbenog
roka, {to je o~igledan dokaz da je Vlada
Sarajevskog kantona namjeravala {to prije
zatvoriti slu~aj kako bi o{te}ene sudionike
tendera odvratila od podno{enja tu`bi.
UGOVOR PO HITNOM POSTUPKU
Ugovor s Unioninvestom potpisan
prije isteka albenog roka
TIJESNA VEINA:
Skuptinska veina u Sara -
je v skom kantonu, okuplje-
na oko SDA, stoji na kli-
mavim nogama i ve neko
vrijeme opstaje samo zbog
inje nice da rivalski tabor
SDP-a (za sada) ne uspije-
va pridobiti mininimalan
broj zastupnika za ruenje
postojee i formiranje nove
parlamentarne veine
PLJA^KA BUD@ETA
Rekonstrukcija pre~ista~a Butile
ko{tat }e 10 miliona vi{e nego
{to je bilo planirano
ODLUÛJU]I GLAS
BPS Sefera Halilovi}a skupo
je naplatio podr{ku aktuelnoj
vlasti u Kantonu Sarajevo
U
poslenici Fondacije Sanela
Redèpagi} nedavno su dobili
obavje{tenje da moraju iseliti iz
prostorija Avazovog tornja u
Sarajevu, gdje su kao zakupci bili
protekle ~etiri godine. Prema rije~ima Safeta
Redèpagi}a, odluku o raskidu ugovora o
zakupu donijela je Uprava Avaz-roto pressa
nakon manjeg poàra u njihovom prostoru koji,
kako tvrdi Redèpagi}, nisu izazvali aktivisti
Fondacije, nego ~lanovi Saveza za bolju
budu}nost BiH.
Ta~nije, jedna mlada ~lanica Foruma èna
SBB-a BiH Op}ine Novi Grad slu~ajno je
izazvala poàr baciv{i neuga{en opu{ak cigarete
u kantu za sme}e, nakon ~ega se u zgradi
aktivirao protivpoàrni sustav. Nasre}u, radilo
se samo o manjem poàru i nije bilo nikakve
materijalne {tete. Me|utim, Uprava Avaz roto-
pressa za to je okrivila Fondaciju Sanela
Redèpagi} i naredili su nam da u roku od tri
dana moramo iseliti iz tog prostora, kaè Safet
Redèpagi}.
Redèpagi} nagla{ava kako je godinama bio
jedan od najurednijih zakupaca u Avazovom
tornju, te da su mu vlasnici Avaza, Azra i
Fahrudin Radon~i}, uvijek izlazili ususret.
Gospo|a Azra Radon~i} angaòvala se da
Fondacija kao zakupac ima odre|ene pogodnosti
tako da smo pla}ali manju zakupninu nego
drugi, a Fahrudin Radon~i} mnogo mi je
pomogao jo{ dok je moja Sanela bila ìva u
njenom lije~enju i to mu nikada ne mogu
zaboraviti, kaè Redèpagi} i dodaje da mu
upravo zato nije jasno zbog ~ega sada Fondacija
pla}a ceh za ne{to {to nije njihova krivica.
Kako saznajemo, prostor od 32 kvadratna
metra koji su iznajmljivali u Avazovom tornju
predstavnici Fondacije Sanela Redèpagi} u
po~etku su pla}ali 1.200 KM, da bi im
zakupnina kasnije bila smanjena na 400 KM.
Privremeno sam prenio sve dokumente i
materijale Fondacije u stan u Sarajevu i sada
smo u potrazi za novim prostorom, zaklju~uje
Safet Redèpagi}.
O cijelom slu~aju poku{ali smo dobiti izjavu
i od Azre Radon~i}, koja nas je uputila na
direktoricu Dru{tva Avaz roto-press Hasenu
Hajri}. Hajri}eva nam je kazala da nije ta~no
utvr|eno ko je izazvao poàr, ali da je u svakom
slu~aju Safet Redèpagi} bio isklju~ivo
odgovorna osoba za prostor koji iznajmljuje.
Jako nam je ào {to je do{lo do raskida
ugovora, ali zbog tog poàra dovedeni su u
pitanje ìvoti svih uposlenika u Avazovom
tornju, a prekr{eno je i pravilo o zabrani pu{enja
u zgradi. Nismo mogli pre}i preko toga i iz tih
razloga smo odlu~ili da raskinemo ugovor sa
Fondacijom, kaè Hasena Hajri}.
Podsjetimo, humanitarna Fondacija Sanela
Redèpagi} osnovana je 2009. godine u
Sarajevu, nakon {to je mlada operska umjetnica
ro|ena u Zenici preminula u 37. godini od raka
dojke. Osnovni cilj Fondacije je briga o zdravlju
èna u Bosni i Hercegovini, odnosno ukazivanje
na va`nost preventivnih pregleda dojke {to
omogu}ava blagovremeno i kvalitetno lije~enje i
uspje{nu rehabilitaciju nakon dijagnosticiranja
karcinoma. Cilj Fondacije je i da ukaè na
problem u~estalog obolijevanja èna u BiH od
raka dojke, kao i ignorantski odnos nadle`nih
organa BiH koji u opisu posla imaju zdravstvenu
za{titu stanovni{tva, u konkretnom slu~aju
prevencije i lije~enja èna od ove opake bolesti.
^lanovi porodice koji su osnovali Fondaciju
kaù da je Sanela Redèpagi} prerano umrla
zbog neadekvatnog dijagnosticiranja bolesti i
zaka{njelog tretmana u Klini~kom centru
Univerziteta Sarajevo, kao i nesavjesnog odnosa
osoblja Fondacije Salvatore Maudjeri iz Pavie
(Italija), gdje je upu}ena na operaciju nakon
ciklusa kemoterapije koju je primila u KCU
Sarajevo.
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
KO JE ZAPALIO TORANJ
Humanitarna fondacija Sanela Redepagi
nakon deloacije iz Avazovog tornja
privremeno prestala sa radom
ZA SVE JE KRIVO PU[ENJE
Safet Redèpagi} tvrdi da je poàr
izazvala mlada ~lanica Radon~i}evog
SBB-a, a ne aktivisti Fondacije
Skandal:Skandal.qxd 22.1.2014 20:03 Page 19
N
a osiguranje predsjednika Fed e ra -
cije BiH @ivka Budimira i
dvojice potpredsjednika Mirsada
Kebe i Svetozara Pudari}a pro{le
je godine potro{eno vi{e od 1,3
milijuna KM, koliko je ko{tala mnogo broj -
na policijska svita, zaduèna za njihovo
cjelodnevno pokrivanje. Fede ralni je
prora~un ubjedljivo najvi{e ko{tao @ivko
Budimir, za ~ije je osiguranje izdvojeno
oko 740.000 maraka, vi{e nego za obojicu
potpredsjednika, budu}i da predsjednika
Federacije BiH ~uva ~ak 14 policajaca. Po
~etiri pripadnika Sektora uniformirane
policije federalnog MUP-a zaduèna su za
sigurnost Budimirove ku}e u Mostaru i
slu`benog stana u Sarajevu, dok se u
njegovoj neposrednoj za{titi nalazi
dodatnih {est policajaca. Federalni su
policajci, sve po zakonu, ~uvali obiteljski
dom @ivka Budimira ~ak i vrijeme dok se
{ti}eno lice nalazilo u pritvoru. Za putne
i tro{kove prijevoza Budimirove slu`bene
pratnje je, samo u prvih {est mjeseci pro{le
godine, pla}eno vi{e od 80.000 KM.
Bez policijske za{tite i automobila s
rotacijama nigdje se ne kre}e ni pot -
predsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, u
~ijem je osiguranju angaìrano osam
policajaca - ~etvorica za neposrednu za{titu
i ~etvorica za ~uvanje mjesta stanovanja.
ROTACIJA ZA KEBU
Poja~ane su sigurnosne mjere, na
kojima je inzistirao Mirsad Kebo, stajale
preko 300 tisu}a maraka, {to je znatno vi{e
od tro{kova za{tite Svetozara Pudari}a.
Pored ~etvorice pripadnika Federalne
uprave policije (FUP), koji osiguravaju
ku}u drugog, skromnijeg potpredsjednika
FBiH, Svetozara Pudari}a prati samo jedan
policijski slu`benik. Stoga je i za{tita
Svetozara Pudari}a bila jeftinija - oko
180.000 KM na godi{njoj razini. Prema
zvani~nim podacima, federalnog premijera
Nermina Nik{i}a ~uva petnaest policajaca.
Trojica su raspore|ena u njegovu pratnju,
osam policijskih slu`benika osigurava
Nik{i}ev ured u Sarajevo i jo{ ~etvorica u
Mostaru, kada se sjednice Vlade Federacije
BiH odràvaju u Hercegovini. Sve skupa,
godi{nji tro{kovi osiguranja federalnog
premijera iznose 300.000 KM. Ra~un bi,
dakako, bio umnogome ve}i da policija ~uva
20
POLICIJSKA PA@NJA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
Prema Uredbi Vlade FBiH na popisu tienih osoba u Federaciji nalazi se deset
visokopozicioniranih dunosnika, ali su se samo ministar i direktor Federalne
policije PREDRAG KURTE i DRAGAN LUKA odrekli policijske pratnje; naa
novinarka otkriva koliko je novca iz federalnog prorauna u proloj godini
potroeno za paradiranje federalnih politiara sa svitom tjelohranitelja
TRI MILIJUNA MARAKA ZA
SIGURNOST FEDERALNIH
POLITIÂRA
Policijsko osiguranje @ivka Budimira
i Fehima [kalji}a ko{talo vi{e
od milijun KM, policija ~uvala
Budimirovu ku}u i dok je on
bio u pritvoru!!!
osiguranje:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 21:20 Page 20

KEBO SAD MILION MARAKA
23.1.2014. I SLOBODNA BOSNA
MOE I DRUGAIJE:
Budui da je za
njegovo osiguranje
godinje planirano skoro
400.000 KM, odricanjem
od skupe pratnje koja
federalnim politiarima
slui samo za paradiranje,
ministar Predrag
Kurte je tijekom
mandata utedio
najmanje milijun KM SIGURNO JE SAMO [TO JE OSIGURANO
U pratnji predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH @ivka Budimira i Mirsada Kebe
angaìrana su 22 policajca za ~ije se tro{kove godi{nje izdvaja vi{e od milijun KM
i Nik{i}eve stanove, jedan u Konjicu i dva u
Sarajevu (premijer je, navodno, u zgradi
Uniprometa nedavno kupio jo{ jedan stan).
TRINAEST POLICAJACA
ÛVALO FEHIMA [KALJI]A
Kako, me|utim, prema Uredbi
federalne Vlade, koja je donesena u ljeto
2007., pravo na stalnu policijsku za{titu
imaju i dva dopremijera, tro{kovi sigurnosti
Nermina Nik{i}a, Jerka Ivankovi}a Lija no -
vi}a i Desnice Radivojevi}a prema{ili su
400.000 maraka. Federalnog ministra
prostornog ure|enja Desnicu Radivojevi}a
~uvaju dva policajca - jedan je u
neposrednoj za{titi a drugi osigurava radno
mjesto, {to godi{nje ko{ta blizu 70.000
KM. Drugi dopremijer i federalni ministar
poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva
Jerko Ivankovi} Lijanovi} ima samo jednog
pratioca, za kojeg se pla}a oko 34.000
maraka.
Vi{e od 418.000 KM ko{tala je u pro{loj
godini za{tita predsjedavaju}eg Za stu pni ~ -
kog doma Parlamenta Federacije BiH
Fehima [kalji}a koji je, mjereno prema
tro{kovima osiguranja, bio me|u
najza{ti}enijim federalnim politi~arima!
[kalji}evu su ku}u u Sarajevu ~uvala ~etiri
pripadnika FMUP-a, osam policijskih
slu`benika osiguravalo je njegovo radno
mjesto u federalnom Parlamentu, dok je
trinaesti policajac i{ao u njegovoj pratnji.
Za razliku od Fehima [kalji}a, sada ve}
biv{eg predsjedavaju}eg Doma naroda
Parlamenta FBiH Radoja Vidovi}a (koji je
ostavku dao 17. decembra 2013.) ~uvao je
samo jedan policajac. U pore|enju sa
skupim [kalji}evim osiguranjem, izdva ja -
nja za Vidovi}evu za{titu bila su deset puta
manja - nepunih 40.000 maraka.
Premda po funkcijama koje obavljaju
spadaju u najrizi~niju skupinu, policijske
su se za{tite odrekli i federalni ministar
policije Predrag Kurte{ i direktor FUP-a
Dragan Luka~. U osiguranju ministra
policije je trebalo biti angaìrano 12
policijskih slu`benika, ali Predrag Kurte{
ima samo voza~a, koji je ujedno i njegov
pratilac. Budu}i da je za njegovo
osiguranje godi{nje planirano skoro
400.000 KM, odricanjem od skupe pratnje
koja federalnim politi~arima sluì samo za
paradiranje, ministar Kurte{ je tijekom
mandata u{tedio najmanje milijun KM.
Jednako tako policijsku za{titu izvan
zgrade federalnog MUP-a nema ni
direktor policije Dragan Luka~. Iako bi ga,
prema Uredbi Vlade FBiH, policijski
slu`benici trebali pratiti u stopu i ~uvati 24
sata njegov slu`beni stan u Sarajevu i
obiteljsku ku}u u Domaljevcu, direktor
FUP-a Dragan Luka~ nema nikakvu
pratnju.
POLICIJSKA PA@NJA
Sude}i prema dosada{njoj praksi, osim

na slu`bena putovanja, federalni du`nosnici
ni privatno nigdje ne putuju bez tjelohranitelja.
Tako se, primjerice, federalni premijer Nermin
Nik{i} hvalio da je na gostuju}e utakmice
nogometne reprezentacije BiH putovao o
svom tro{ku, ali nije spomenuo koliko je
federalni prora~un ko{tala njegova policijska
pratnja. Nezvani~no doznajemo da su
tro{kovi hotelskog smje{taja, avionske karte i
dnevnica Nik{i}evog policijskog tjelo hra -
nitelja, za svako privatno putovanje
premijera, u prosjeku iznosili oko tri tisu}e
maraka.
BOD KOD KU]E, DVA NA STRANI
Nermina Nikia policija pratila i na
gostujuim utakmicama
reprezentacije BiH
22 SLOBODNA BOSNA I 23.1.2014.
NIGDJE BEZ
TJELOHRANITELJA
Nermin Nik{i} se nikada ne
odvaja od pratioca
POLICIJSKA PODR[KA
Ku}u biv{eg predsjedavaju}eg
federalnog Parlamenta Fehima
[kalji}a danono}no su ~uvala
~etiri policajca
M
ilomir Mari}, poznati beograd-
ski novinar, ovih dana pripre -
ma dokumentarac o @eljku
Ra`natovi}u Arkanu, krimi-
nalacu, agentu Dràvne bezb-
jednosti za koju je ubijao po Evropi, vo|i
Srpske dobrovolja~ke garde, ratnom
zlo~incu, politi~aru i predsjedniku nogo -
met nog kluba Obili}.
U senzacionalnom dokumentarcu o
Arkanu, prvi put }e govoriti njegovi pri-
jatelji iz mladosti i ratni drugovi koji }e
otkriti razne misterije koje su pratile njegov
ìvot, ali i sam Arkan, koji je svoju ìvotnu
OTKRIVENA MISTERIJA ARKANOVOG @IVOTA
Pi{e: MIRHA DEDI]
Senzacionalni film o
ELJKU RANATOVIU
ARKANU, najveem
evropskom kriminalcu,
koji je ubijao istaknute
lanove jugoslovenske
migracije po cjeloj Evropi,
ratnom zloincu kojeg je
stvorila DB, a Radovan
Karadi koristio kako bi
se suprotstavio Ratku
Mladiu, za mjesec dana
e snimiti beogradski
novinar MILOMIR
MARI; on za na list
govori o potpuno
nepoznatim detaljima
iz ivota najveeg ubice
kojeg je Srbija imala,
a koji je skoro itav svoj
ivot bio na zadatku
SDB-a
ARKAN SE PREDSTAVLJAO
KAO MUSTAFA GOLUBI]
OTKRIVEN TAJNI ARKANOV @IVOT
@eljko Ra`natovi} Arkan decenijama je plja~kao
banke i ubijao emigraciju u inostranstvu po
narud`bi Dràvne bezbjednosti
arkan:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 19:59 Page 24
ispovijest dao novinarki Maji Lukovi},
prvoj èni Milorada Ulemeka Legije, koja
je ìvjela u Kanadi.
Ona je bila zgodna èna, Arkanu se
dopadala i on je èlio da je impresionira.
Pri~ao joj je o svom ìvotu svetskog man-
gupa, kriminalca koji je krao i ubijao po
Evropi. Imam 120 sati materijala gde on
li~no govori. Iskreno, nisam sav materijal
ni pogledao, ali mogu slobodno re}i da o
Arkanu imam apsolutno sve. O njegovim
operacijama po [vedskoj, gde je imao tri
oruàne plja~ke i 12 kra|a, zatim Briselu,
Amsterdamu, ko je bio s njim u zatvoru...
Prvu plja~ku sa trinaest godina Arkan je
izveo u zlatari preko puta zgrade Politike, u
centru Beograda. Ta zlatara i danas postoji,
a druga, kada je imao 14 godina bila je u
predstavni{tvu Turisti~ke agencije Kvarner
express, ~iji je direktor bio Vladimir
Cvetkovi}, kasnije predsednik Crvene
Zvezde. Dok je Arkan bio vo|a Delija,
Cvetkovi} nije pojma imao da je on
oplja~kao njihove poslovnice. Zbog obijan-
ja trafika i dèparenja 1969. godine osu|en
je na tri godine maloletni~kog zatvora.
Roditelji su ga upisali u Pomorsku {kolu u
Kotoru, me|utim on je brzo stigao do
Italije. Pao je u Zagrebu, a punoljetstvo
do~ekao u zatvoru u Poàrevcu. Kada je
iza{ao na slobodu, odmah je oti{ao za
Englesku , pri~a za SB Milomir Mari}.
Od Arkanovog ubistva pro{lo je 15
godi na, me|utim njegov ìvot i dalje budi
radoznalost ne samo u regionu. Njegova
pri~a pokazala se toliko puta zanimljivom
za strane medije i filmadìje da je ~ak bri-
tanski reìser Guy Ritchie, poznat i kao
odli~an poznavalac londonskih East End
geng-storija, poèlio prije nekoliko godina
da snimi film upravo o komandantu ~ije
sefove po beogradskim bankama popisuju
ovih dana.
Milomir Mari} }e u svom dokumentar-
cu prikazati kompilaciju uglavnom do sada
nepoznatih ìvotnih epizoda @eljka Ra` -
nato vi}a. Ina~e, njihov odnos devedesetih
bio je proèt neprijateljstvom, ali Mari}
tvrdi da u svom filmu o Arkanu ne}e biti
osvetoljubiv:
Niko od mene ne bi o~ekivao da
napravim film o Arkanu, kao o simbolu
jednog vremena, s obzirom na to da svi
znaju {ta sam sve proìvljavao u vreme nje-
govog ìvota. Bio sam prvi novinar koga je
Ra`natovi} napao. Njegovo pismo ~itala-
ca nalazi se jo{ kao utisnuti oìljak iznad
moje obrve. Osudio me je ~ak i na smrt.
Dao mi je {est meseci ìvota i na svaki
mesec odbrojavao koliko je ostalo do mog
kraja..., pri~a ovaj beogradski novinar.
NAJKONTROVERZNIJE UBISTVO
U HISTORIJI JUGOSLAVIJE
Arkan se ovih dana dovodi i u vezu sa
Stjepanom \urekovi}em, hrvatskim
disidentom kojeg je jugoslovenska tajna
policija Udba ubila 28. juna 1983. godine
kod Minhena. \urekovi} je bio istaknuti
privrednik komunisti~ke Jugoslavije i jedan
od direktora naftne industrije Ina, ali je
1982. godine emigrirao u SR Njema~ku i
povezao se sa hrvatskom usta{kom emi-
gracijom. Udba ga je optuìvala da je ukrao
veliku koli~inu nafte od Ine i da je
sara|ivao sa usta{kim emigrantima uz
pomo} njema~ke tajne policije.
\urekovi} je ubijen godinu dana po
emigriranju. Postoji nekoliko verzija tog
doga|aja, a u jednoj se kao direktni
izvr{ilac pominje poznati ~lan beogradskog
podzemlja @eljko Ra`natovi} Arkan.
Arkan je prvi poku{ao da ubije \ure-
kovi}a u jednoj {tampariji pored Minhena,
ali nije uspeo. Imam imena svih ljudi koji
su ubijali za Udbu. Prvo ubistvo je izvr{io
neki Bora Blagojevi}, ~etni~ki vojvoda iz
Fo~e koji je ubio Ivana Gorana Kova~i}a. U
gotovo svim plja~kama u inostranstvu s
Arkanom je bio izvjesni Bosanac Abdulah.
To ime mu je bilo pseudonim. Ja ve}
mesecima poku{avam da do|em do njegov-
og identiteta i prona|em ga. Zajedno su u
akcijama bili u Geteburgu, u [tokholmu,
Briselu... Abdulah mu je dugo bio najbolji
prijatelj. Ra`natovi} je za svoja dela u
nekoliko evropskih zemalja osu|en na 25
godina zatvora, ali je iza re{etaka proveo
tek ne{to vi{e od mesec dana. Uvek je uspe-
vao da pobegne. Recimo, dok je bio u
zatvoru u Belgiji, zaveo je socijalnu radnicu
koja ga je prevaspitavala. Imao je
ljubavnu aferu s njom i ona mu je
omogu}ila da pobegne iz zatvora.
Svih ovih godina nije bilo opipljivih
dokaza da je Arkan bio ume{an u crne
operacije protiv emigranata, ali na kraju
krajeva u tim slu~ajevima dokaza nikad i ne
bude... A to je bio slu~aj na njegovom
su|enju u Palati pravde, kada je njegov otac
Veljko Ra`natovi} u prepunoj sudnici
uzviknuo: Reci, @eljko, reci svima {ta si
radio za Jugoslaviju tamo napolju, reci da te
svi ~uju!, pri~a Milomir Mari}.
Prije nego {to }e sebi dati ime Arkan, po
~arobnjaku iz omiljenog mu stripa, zvali su
ga Hibrid, jer je imao veliku glavu, a sitno
tijelo. Arkan ve} osamdesetih godina dobi-
ja velike zadatke u tada{njoj SFRJ.
Tada{nji ministar unutra{njih poslova i
siva eminencija Crvene zvezde Radmilo
Bogdanovi} poslao je Arkana da sredi nav i -
j a~e tog kluba. Postao je vo|a Delija. Ideja
je bila da tu nezadovoljnu mladost upregne
za novo, Slobino doba... Tako je i zapo~ela
Arkanova uloga narodnog heroja. Poslat je
i na Kosovo. Bio je predsednik FK Pri{tina,
kontrolisao hotel Grand. Albanci su ga se
pla{ili i ~ak voleli. I njegov otac je bio ratni
SVIREPI UBICA NA FILMSKOJ TRACI
Milomir Mari}, autor filma o Arkanu

[OKANTAN FILM O ARKANU
Milomir Mari}, beogradski novinar i autor
dokumentarca o Arkanu
UBICA, PLJA^KA[, CASANOVA
Arkan je bio opsjednut lijepim ènama,
jednoj od njih ispri~ao je svoju ìvotnu
pri~u bez zadr{ke
komandant na Kosovu.
Mari} je prvi put sreo Arkana 1983.
godine na otvaranju ~uvenog beogradskog
kluba Akvarijus.
Na ulaznim vratim susre}em ~oveka u
belom odelu i s belim {alom oko vrata, kaè
mi: Dobro ve}e, ja sam Mustafa Golubi}.
U to vreme je izlazio moj feljton o ovom
pripadniku NKVD-a, koji je likvidirao
naro dne neprijatelje {irom sveta. Arkanu se
dopala ta pri~a o Golubi}u kao junaku, pre-
poznao se u njoj. Pitao sam ga da li bi
pri~ao o sebi, rekao mi je: kako da ne! U
me|uvremenu je vjerovatno pitao svoje
{efove koji su mu to zabranili i od na{e
pri~e nije bilo ni{ta.
Mari} tvrdi da je @eljka Ra`natovi}a za
rad u tajnoj slu`bi vrbovao Crno go -
rac Vladan Kekovi}, jedan od {efova DB-a,
te da je za istu slu`bu radio Arkanov ro|ak
Pero Ra`natovi}, koji je bio blizak sa
Kekovi}em.
Arkan je radio za Slobu Milo{evi}a i u
to vreme mrzeo je Vojislava [e{elja. Jovica
Stani{i} mi je pri~ao da je ~ak nameravao
da ubije [e{elja i to zbog jednog duela na
TV Politika u kojem mu je [e{elj u lice
rekao - ti si ubica Udbe, ti si kriminalac.
Taj deo }u pustiti u filmu. Cela zemlja je
drhtala pred njim, i onda ga je [e{elj
ponizio pred milionima gledalaca. Stani{i}
je za{titio [e{elja od Arkanove egzekucije,
me|utim kad god je govorio o njemu bio je
ìvotnoj opasnosti, pri~a Mari}.
[E[ELJ OTKRIO DA GA JE ARKAN
CINKARIO TRIBUNALU
Po~etkom nedjelje glavni srbijanski
tuìlac za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi}
kazao je da je ovo tuìla{tvo dalo nalog da
se u Komercijalnoj banci pretresu dva
otkrivena sefa @eljka Ra`natovi}a, kao
komandanta Srpske dobrovolja~ke garde,
radi prikupljanja dokaza o izvr{enim ratnim
zlo~inima.
U ha{koj optu`nici podignutoj 1997.
Ra`natovi} se tereti za zlo~ine koje je nje-
gova paravojna formacija Tigrovi izvr{ila
u Sanskom Mostu septembra 1995. godine,
uklju~uju}i i dva masovna ubistva.
Pod Ra`natovi}evom komandom i kon-
trolom, Tigrovi su, prema navodima
optu`nice, masovno ubistvo izvr{ili 20.
septembra 1995. Tog dana su 12 musliman-
skih civila iz Sanskog Mosta odvezli na
izolovanu lokaciju u selu Trnovo i pucali u
njih. Strijeljanje je preìvio samo jedan
~ovjek, koji je tom prilikom te{ko ranjen.
Dan kasnije Arkanovi Tigrovi su u selu
Sasina izveli na strijeljanje 67 mu{karaca i
jednu ènu, starih izme|u 18 i 75 godina.
Svi su tako|er bili iz Sanskog Mosta, a
masakr je preìvjelo dvoje.
U optu`nici su bila navedena djelovanja
Arkanovih Tigrova u isto~noj Slavoniji
1991. i isto~noj Bosni 1992. godine, ali za
to Ha{ko tuìla{tvo nije teretilo Ra` na to -
vi}a. Tuìla{tvo za ratne zlo~ine je od
Tribunala dobilo dokaze koji su bili pred-
met optu`nice protiv Ra`natovi}a i, prema
rije~ima Vuk~evi}a, uskoro }e se biti poz-
nato da li }e biti pokrenut krivi~ni postupak
vezan za doga|aje koji su bili predmet
Ha{kog tuìla{tva.
Milomir Mari} tvrdi da je Arkan aktivno
sara|ivao sa Tribunalom i ovom sudu ustu-
pao klju~ne dokaze protiv pojedinih osum-
nji~enih ratnih zlo~inaca. Nudio se i kao
svjedok saradnik poku{avaju}i da sebi
obezbijedi bolju poziciju prilikom su|enja i
to je, po Mari}u, zapravo njegov najve}i
grijeh zbog kojeg je ubijen.
To je otkrio Vojislav [e{elj jer je video
da u optu`nici protiv njega postoje neki
misteriozni dokazi za koje nije znao kako
su se tu na{li. Traìo je da se oni ne uvrste
u optu`nicu dok ne otkrije ko je dao te
dokaze. Do{ao je do saznanja da je Arkan
stupio u kontakt s ha{kim istraìteljima i
sara|ivao s njima, kako bi dobio odre|ene
privilegije. Posle je to u svojim memoarima
u Podgorici objavio Vlado Kekovi}. Kada
sam ja to rekao, Arkanov stariji sin koji ìvi
u Americi je pobesneo i kazao kako je to
meni neko podmetnuo. Me|utim, o~ito da
mu je to njegovo tajno svedo~enje zbog
kojeg je [e{elj u Tribunalu optuèn i
do{lo glave. Slu`ba ga je pustila niz vodu
i ubrzo je ubijen, navodi ovaj poznati
publicista.
OTKRIVENA MISTERIJA ARKANOVOG @IVOTA
@eljka Ra`natovi}a Arkana jedno

vreme tokom rata u BiH koristio je
Radovan Karadì}, kao mo}no oru`je pro-
tiv Ratka Mladi}a. Arkana je, ina~e, gener-
al Mladi} proterao sa teritorije koju je u to
vreme dràla Vojska bosanskih Srba i nije
mu dao da stupi na nju. U vreme akcije
Oluje Arkan je bio u Sanskom Mostu i mal-
tretirao oficire Vojske RS. Mladi} se u toj
meri naljutio na njega da je hteo da ga
ubije. Biljani Plav{i} se me|utim dopadao
Arkan, rekla mi je nedavno dok sam je
intervjuisao da je on za nju bio izuzetno
zgodan mu{karac.
DRUGA STRANA RATA
Arkana je tokom rata u BiH koristio
Karadi u sukobu sa Ratkom
Mladiem
Radovan
Karadì}
i @eljko
Ra`natovi}
Arkan
DA BI SE SPASIO SU\ENJA, ARKAN OTKUCAO [E[ELJA
Optu`nica je teretila Arkana za masovna ubistva muslimana u Sanskom Mostu
zbog ~ega je on odlu~io da bude svjedok saradnik
TURSKA I BiH
PUSTO TURSKO
ERDOGANOVCI PROTIV GULENOVACA
Koliko se BiH ti~e otvoreni sukob izme|u dvije konzervativne
turske partije-pokreta, odnosno njihovih lidera premijera
Erdo
ana i islamskog propovjednika Glena?

Borba dvije konzervativne struje uoi predsjednikih izbora u Turskoj prelila
se i u Bosnu i Hercegovinu nakon javnog istupa federalnog ministra SALMIRA
KAPLANA. Kao zabrinuti graanin, Kaplan je upozorio na ono to smatra
negativnim uticajem struje koju on, oito, ne podrava. Naa novinarka
analizira ta je uzrok sukoba sljedbenika propovjednika FETHULLAHA GLENA
i premijera RECEPA TAYYIPA ERDOANA, te na koji nain su oni
prisutni na Balkanu
turci:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 22:15 Page 28
J
avni istup federalnog ministra kulture i
sporta Salmira Kaplana, u kojem je
govorio o pokretu Dèmat Nur, ili
nurdìje ili gulenovci, predstavljaju}i
ih kao potencijalnu opasnost (Oni
odvode na{u djecu. Niko od bh. zvani~nika
koji je do{ao s njima u doticaj nije svjestan s
kim ima posla i zato skre}em pa`nju svima
dok ne bude kasno.), isprovocirao je dio
bosanskohercegova~ke javnosti da se uklju~i
u debatu o tome ko su i {ta rade u BiH sljed-
benici propovjednika Fethulaha Gllena i
sada{njeg turskog premijera Recepa Tayyipa
Erdoana i njegove Partije pravde i razvoja
(AKP), pokazuju}i simpatije prema jednoj
ili drugoj struji. Obje su izuzetno konzerva-
tivne i religiozne, te motivisane jakim
ekonomskim interesima, a njihov uticaj
o~igledno posljednjih godina ja~a u BiH.
GLEN VS. ERDOAN
Me|unarodni mediji su tokom pro{le
godine, kada su po~ele masovne demon-
stracije u Turskoj, u vi{e navrata pisali o
sukobu izme|u dvije struje u toj zemlji, te
njihovom uticaju i interesima na Balkanu.
Istraìvanja o tome radili su i neki akademi-
ci u Europi ukazuju}i na to koliko je taj uti-
caj jak, ali i na potencijalne probleme zbog
njega ne samo u na{oj regiji, nego i {ire.
Svi se slaù konstatuju}i kako su Glen
i Erdoan godinama bili saveznici koji su
uspijevali prona}i dovoljno zajedni~kih
interesa, prije svega ekonomskih, kojima su
mogli prevazi}i sve razlike. No, Glen se
ne slaè sa AKP politikom prema Bliskom
istoku, kao ni odnosom prema takozvanom
kurdskom pitanju.
Erdoan èli imati {to vi{e uticaja na
Bliskom istoku, {to je poku{ao uklju~iv{i se
sna`no u pronalaènju rje{enja za sukob u
Siriji, u ~emu mu se pridruìo dio bosan-
skohercegova~kih politi~ara, uklju~uju}i
Zlatka Lagumdìju. Propagiraju}i me|u na -
rodnu vojnu intervenciju u Siriji, Erdoan
je ~esto poredio tamo{nju situaciju s onom
u BiH tokom rata, {to je ve}ina me|unaro-
dne javnosti odbacila nalaze}i malo veza
izme|u dva sukoba.
Erdoan tako|er èli pregovore sa
Kurdima, dok je Glen protiv toga, no sma-
tra da im trebaju biti garantovana osnovna
kulturna prava. I jednima i drugima Balkan
je interesantan kao podru~je koje je nekada
bilo pod Osmanlijama. Turski uticaj se
poja~ava kako zemlje regije ulaù vi{e
napora da se priklju~e EU. Premijer
Erdoan, tradicionalista i turski nacional-
ista, kao i Glen, èle svoju zemlju u EU,
ali ne samo da se ne èle odre}i tradicije i
nacionalizma nego se trude ih prenesu i u
druge zemlje koje }e u}i u EU, {to zna~i
prije svega Balkan.
Ovaj uticaj se najvi{e odnosi na na~in
prakticiranja religije, te promociju tradi-
cionalnih shva}anja o na~inu obla~enja i
mu{karaca i èna, zabranu konzumiranja
alkohola, promovisanje zna~aja porodice
te, generalno, davanje va`ne uloge religiji u
ìvotu.
Va`no je napomenuti da i Glen i
Erdoan zagovaraju sekularnu dràvu, ali
sa jakim religijskim aspektom.
Kaplan se u svojim javnim istupima nije
usprotivio generalnom konzervativizmu
koji dolazi s uticajem iz Turske, naro~ito u
oblasti obrazovanja ili kulture, nego se kon-
centrisao samo na napade na Glenove
sljedbenike i sam pokret. Pri tome je iznio
niz nejasnih tvrdnji o na~inu djelovanja
pokreta, njihovim ciljevima, optuùju}i da
pokret ima pristalice i sljedbenike u BiH.
UTRKA ZA DOMINACIJU
Ni Glen ni Erdoan nisu osobe koje
uìvaju veliku podr{ku opozicije u Turskoj,
naro~ito onog dijela koji sebe ne smatra
zatvorenim u tradicionalne norme, te onih
koji promoviraju vladavinu ljudskih prava.
Nedavno je Stranka za mir i demokratiju
(BDP) poru~ila kako Erdoanova partija i
Glenov pokret trebaju zaustaviti svoju
utrku za dominacijom u turskom dru{tvu,
a sli~no im je poru~eno i iz krugova bliskih
demonstrantima.
Nesporazum izme|u pokreta i AKP je
krucijalna debata za pravu demokratiju u
Turskoj. Ne mora nam se nametati da
moramo birati izme|u pokreta na jednoj
strani i AKP-a na drugoj. Mi smo protiv i
jednih i drugih, rekao je lider ove partije
Selahattin Demirtas novinarima u novem-
bru pro{le godine nakon {to je Erdoan
odlu~io zatvoriti sve privatne {kole u
Turskoj, ~ime je direktno ugrozio rad
Glenovog pokreta koji je koncentrisan na
obrazovanje.
IZME\U DVIJE VATRE
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
NI JEDNI NI DRUGI
Progresivna opozicija u Turskoj
protivi se konzervativnim stavovima
gulenovaca i erdoganovaca
OBRAZOVNE INSTITUCIJE
Obje struje poku{avaju pro{iriti svoj uticaj kroz
obrazovanje i institucije koje grade biznismeni bliski
turskim konzervativcima
Modeli demokratije koje nudi Pokret i
AKP uop}e se ne baziraju na slobodi,
rekao je Demirtas podsje}aju}i da su Pokret
i Partija godinama sara|ivali, te da je to bio
period u kojem je uhap{eno oko 10.000
ljudi.
U svom ~lanku iz oktobra 2013., anli-
ti~ar Bayram Balci pi{e kako je Erdo an -
ovo vodstvo od 2002. promijenilo Tursku.
Reforme koje je pokrenula ova konzerva-
tivna vlade sa islamskim korijenima su
dovele do pasivne revolucije - istinski su
uticali na modernizaciju turskog dru{tva,
oja~ali ekonomiju, te je zemlja sada 16.
najja~a u svijetu po BDP. On nagla{ava da
to nije uspjeh samo Erdoana, neko i bro-
jnih politi~kih organizija kao i utjecajnih
religijskih i dru{tvenih snaga koje su
oja~ale ulogu Turske na regionalnom i
me|unarodnom planu, i tu ukazuje na ulogu
Glenovog pokreta koji se jo{ naziva
dèmat (zajednica) ili hizmet (servis).
AKP i Pokret su u savezu od 2002.
godine. Ono {to ih povezuje jeste
zajedni~ka èlja da oslabe centralnu ulogu
vojske u zemlji i da stvore novu, konzerva-
tivniju i vi{e muslimansku Tursku. Svaka
strana je u ovaj savez unijela ono {to im je
najvrednije - AKP svoj politi~ki aktivizam,
a Pokret uhodan na~in kori{tenja obra-
zovnih institucija, te dru{tvenog aktivizma
u svrhu promocije zajedni~kih ciljeva. No,
tvrdi Balci, oduvijek postoji puno ìvih
sukoba izme|u dvije snage, ali im on ne
prognozira rastanak, jo{ uvijek. U savezu
}e ih odràti, tvrdi, èlja za vla{}u {to je,
tvrde brojni analiti~ari, osnovni razlog
sada{njeg sukoba, ali su mogu}e i ja~e ten-
zije sve do marta kada su zakazani izbori.
FORMIRANJE MI[LJENJA
Me|unarodni mediji Glena opisuju
kao vjerski autoritet koji se pojavio u
Izmiru, sedamdesetih godina, da bi brzo bio
prepoznat kao duhovni vo|a. Krajem
devedesetih seli se u SAD, u dobrovoljno
izgnanstvo, djelom zbog svog zdravstvenog
stanja, dijelom zbog neslaganja sa tada { nj om
politikom. Neko vrijeme su ga turske vlasti
poku{avale dovesti u vezu sa nekim nele-
galnim radnjama, ali su sve optu`be
odba~ene.
Me|unarodni mediji ga opisuju kao
nacionalistu koji èli da Turska bude jaka
me|unarodna sila, promotorom islama i
duha kapitalizma.
Glen je poznat i po tome {to za promo-
ciju svojih ideja koristi obrazovanje, odnos-
no {kole i univerzitete koje gradi po cijelom
svijetu, uklju~uju}i i Balkan gdje djeluje
niz koledà koji su povezani s njegovim
Pokretom. U Sarajevu je najve}a takva, ali
ne i jedina, institucija Burch univerzitet.
Istovremeno djeluje i Me|unarodni uni-
verzitet Sarajevo, koji je, smatraju upu}eni,
mnogo bliè Erdoanu. Vremenom, i jedna
i druga struja po~ele su korisiti iste ili sli~ne
metode {irenja uticaja - oba univerziteta su
sekularna, nude obrazovanje na vi{e jezika,
ali promoviraju konzervativne poglede na
svijet i na~in ìvota.
Jo{ jedan na~in za {irenje uticaja jesu
poslovne veze. U Glenovom slu~aju,
vjeruje se da je cilj njegovog pokreta
izgradnja nove generacije u cijelom svijetu
koja }e svoja uvjerenja bazirati na skrom-
nosti, patriotizmu, globalizaciji i kojima }e
biti bitan ekonomski uspjeh. Ta nova
konzerva tivna elita trebala bi imati klju~nu
ulogu u kreiranju modernije, otvorenije
islamske Turske. Obje struje se slaù i u
ovim planovima.
Poznato je da Pokret ohrabruje svoje
studente da se angaùju u dràvnom
aparatu, te da imaju uticaj na medije i
klju~ne institucije. Sam Glen, prema listu
Washington Post, ne negira uticaj na svoje
simpatizere. Ja sam u biti sin Anadolije
za dobro moje zemlje normalno je da
kaèm svojim simpatizerima da postanu
policajci, diplomate, vojnici, pravnici,
rekao je Glen.
Mnogi Glenovi sljedbenici danas su na
va`nim pozicijama u oblasti obrazovanja,
pravosu|a i ekonomije. Pokret negira da je
ovo dio njihove strategije, ali ne negira da
postoji puno njihovih simpatizera u organi-
ma vlasti. Nagla{avaju da djeluju isklju~ivo
religijski i dru{tveno, a ne politi~ki. No, u
praksi je to ~esto druga~ije. Ipak, ne èle se
otvoreno svrstavati na stranu bilo koje par-
tije da ne bi time razjedinili ~lanove, kako u
Turskoj tako i u drugim zemljama u kojima
djeluju. Ba{ na taj na~in uspjeli su osigurati
veliku podr{ku i oja~ati politi~ki, prodiru}i
u razne stranke i institucije, {to je, tvrde
analiti~ari, dovelo do saveza sa AKP-om.
Savez funkcioni{e na taj na~in da AKP nudi
politi~ku podr{ku za pokret, podràvaju}i
njihove inicijative u obrazovanju, a Pokret
ulaè svoje dru{tevene mreè i medije.
Njema~ki list Stern je nedavno tako|er
analizirao djelo i lik Glena i ciljeve
Pokreta koji nema formalno sjedi{te, dok
sljedbenici o njemu ne govore javno. List
konstatuje i kako dio javnosti Pokret smatra
sektom, dok neki vjeruju da je rije~ o tajnoj
organizaciji udruènoj kako bi preuzela
vlast u Turskoj.
ONI SU SVUDA!
U jednoj od depe{a koje su objavljene
na WikiLeaksu, a koju prenosi Stern, stoji
da ameri~ke diplomate opisuju Glenov
Pokret kao najja~u islamisti~ku grupaciju
koja kontroli{e glavne biznise, trgovinu i
izdava~ke aktivnosti, i koja je duboko pro-
drla na politi~ku scenu u Turskoj. Dio
javnosti u Njema~koj smatra da je ovo
najva`niji i najopasniji islamisti~ki pokret u
toj zemlji. Ekspert u oblasti islamskih studi-
ja Ursula Spuler-Stegemann za Stern kaè:
Oni su svuda.
Stern ukazuje na ~injenicu da Pokret
promovira me|ureligijski dijalog pomaù}i
u osnivanje institucija koje rade na ovome.
U Njema~koj tako postoji Forum za
me|ureligijski dijalog. U BiH pak godina-
ma djeluje Me|ureligijsko vije}e na ~ijoj se
web stranici, u nekoliko tekstova, ukazuje
na vezu s Glenom putem Bosna Sema
Internationala, krovne organizacije za obra-
zovne ustanove u vlasni{tvu Pokreta.
Prema zvani~noj web stranici BSI, u
BiH djeluje 15 obrazovnih institucija, i to u
Sarajevu, Biha}u, Tuzli i Zenici. Svrha
Bosna Seme je razvijanje produktivnih
stavova pojedinca, prijateljstva, zajednice,
rada i {kole. Po{tuju}i porodicu i dru{tvo,
uzoran u~enik Bosna Sema }e cijeniti
mogu}nosti ìvota i izraziti spremnost da se
`rtvuje u ime zajedni~ke koristi, stoji na
web stranici.
Stern {kole koje vodi Pokret u
Njema~koj opisuje kao moderne, sa motivi-
ranim nastavnicima koji ~esto ne znaju ni
ko je Glen, djecu koja dobijaju dobro
TURSKA I BiH
SALMIR KAPLAN
Oni odvode na{u djecu
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
obrazovanje, ali u istom tekstu navode kako
Pokret ima jedno vanjsko i jedno unutra{nje
lice, te da se finansira od donacija bogatih
biznismena, ali i ostalih ~lanova koji imaju
obavezu davati najmanje 10 posto svoje
zarade zajednici. Na isti na~in funkcioni{u
u BiH.
BBC pak pi{e kako Pokret moè pre-
rasti u najve}u svjetsku muslimansku
mreù. Oni koji podràvaju Pokret vide ga
kao lice islama koje je moderno i plemeni-
to, dok Glena opisuju kao najcitiranijeg i
najpopularnijeg islamskog teologa dana -
{nji ce. List Foreign Policy ga je 2008.
godine ubrojao me|u 100 najutjecajnijih
ìvih mislilaca na svijetu.
KULT LI^NOSTI - ALIJIN AMANET
Nasuprot Glenovom pokretu su simpa-
tizeri premijera Erdoana i njegove partije
koja je svojevrsna nasljednica partije
Refah, koja je bila zabranjena 1998. godine,
te se ponovo pojavila pod imenom Partija
vrlina (Fazilet) da bi bili ponovo zabranjeni
2001. godine. Nakon te zabrane, partija se
dijeli na dva krila, od kojih je jedno AKP.
AKP zagovara sekularnu dràvu, sa
puno religijskih sloboda, {to se poklapa s
Glenovim vi|enjima.
I do pobjede Erdoana 2002. godine,
Balkan je bio vaàn za Tursku, koja je
u~estvovala u mirovnoj misiji i obnovi,
prije svega spomenika kulture iz osman-
skog perioda. Nakon 2002., Balkan postaje
jedan od prioriteta turske vanjske politike, a
ovda{nji politi~ari uticaj koji dolaze iz
Turske ~esto veli~aju. Samo jedan od prim-
jera moè se na}i u rije~ima Sulejmana
Tihi}a, koji je sa strana~kom delegacijom u
kojoj je bio i Kaplan, gostovao na posljed-
njem kongresu AKP-a, te se obratio li~no
Erdoanu rekav{i: Hvala Vam {to ~uvate
amanet rahmetli Alije Izetbegovi}a koji
Vam je ostavio svega nekoliko dana prije
svoje smrti! Mi danas nismo sami, sa nama
su nebrojeni bosanski {ehidi i branioci
Bosne i Hercegovine na ~elu sa kraljem
mudrosti, rahmetli Alijom Izetbegovi}em!
SDA i mi smo ba{tinici i ~uvari njegove
ideje.
ûvati amanet Izetbegovi}a za
sada{nju tursku vlast zna~i i graditi skoro
pa kult li~nosti, veli~aju}i njegova djela
~esto mnogo vi{e nego {to je to ikada
~injeno u BiH.
Kulminacija sukoba izme|u AKP i
Pokreta desila se nedavnom velikom akci-
jom sudstva protiv korupcije u kojoj su
uhap{eni brojni visoki zvani~nici ili njihova
djeca. Odmah nakon te akcije, Erdoan je
po~eo sa velikom ~istkom u policiji, ali i
drugim institucijama. Smatra se da se veli-
ki broj Glenovih pristalica nalazi ba{ u
sudstvu i politici.
TURSKA NAM JE MATI
Struje koje danas imaju uticaj na
Balkanu sljedbenici su neosufija, pokreta
koji je po~eo ja~ati po~etkom devedesetih
u Turskoj, stvaraju}i veze sa biznismenima
koji su i me|unarodno poznati i koriste}i
njihov uticaj u svijetu. Jaka struja unutar
ovog pokreta promovira neoosmanlije i
vidi Tursku kao centar islamske civilizaci-
je koja se proteè od Centralne Azije do
Balkana. Oni svoj uticaj na Balkanu {ire
prevashodno putem islamskih zajednica,
dok svoje ciljeve i rad formuli{u kroz
Euroazijsko islamsko vije}e osnovano
1995. u Ankari. Te godine gost sa Balkana
je bio sandà~ki muftija Muamer Zukorli}
koji je, pored ostalog, obra}aju}i se skupu
kazao kako je Osmansko carstvo donijelo
islam na Balkan, ali su onda muslimani
Albanije, Kosova, Bosne, Makedonije i
Sandàka ostavljeni kao siro~ad. Njihova
majka ih je ostavila. Okre}emo se ka
Turskoj ne samo emocijama, nego sa
pravom djeteta koje se obra}a majci.
@elimo re}i da je vrijeme da Turska
pomogne svoju djecu.
Nau~nica Ann Ross Solberg se bavila
istraìvanjem uticaja i interesima Turske na
Balkanu. U svom istraìvanju tvrdi da je taj
uticaj jo{ uvijek limitran, ali da moè
oblikovati razvoj islama u regiji, kroz
ja~anje Turske i lokalne muslimanske
zajednice, te zajedni~kog identiteta Turske i
Balkana.
Ona tako|er pi{e o uticaju neosufija na
Balkanu napominju}i da je prisutno vi{e
struja, me|u kojima je Glenov pokret
me|u najja~im. Svi djeluju sli~no, putem
medija, obrazovanja, finansijskih institucija,
fondacija i udruènja promovi{u}i tursku
islamsku duhovnost i kulturu. Ona tako|er
spominje da sve struje kao jako bitan aspekt
djelovanja vide borbu sa selefijama, te uticaj
na oblikovanje europskog islama.
IZME\U DVIJE VATRE
Salmir Kaplan, govore}i o uticaju i
prisutnosti Glenovog pokreta u BiH, tvrdi
i da su njegovi sljedbenici duboko prisutni
u strukturama vlasti u BiH, i to ne samo u
Federaciji nego u u Republici Srpskoj.
Tako|er tvrdi da su se uvukli u politi~ke
partije u BiH, te isti~e stranku @eljka
Kom{i}a, Demokratsku frontu.
Kaplan kaè da je odlu~io progovoriti
javno zato {to ne moè gledati kako neko
rovari po mojoj zemlji, te tvrdi da Glenovi
sljedbenici u BiH èle isti scenario kao
Turskoj, odnosno razjedinjavanje.
Ina~e, sam Kaplan je jedno vrijeme kao
student postdiplomskog studija boravio u
Turskoj, uz stipendiju tamo{nje vlade.
Kako je rekao, sljedbenici Glenovog
pokreta poku{ali su ga vrbovati.
Na pitanje za{to se Bosne ti~u previ-
ranja u Turskoj, Kaplan kaè da je razlog
za to jer je Turska do{la da pomogne
BiH, te spominje ulaganja u oblasti kul-
ture, obrazovanja. Kaplan ne ostavlja
mjesta sumnji na ~iju se stranu on svrstao,
nazivaju}i AKP partijom spasa, a Glenov
pokret sektom.
NA STRATE[KIM MJESTIMA NJIHOVI LJUDI
Glenovi ljudi u Komievoj
Demokratskoj fronti
GLENOVCI SU ME\U NAMA
Kaplan tvrdi da su se glenovci uvukli u
Demokratsku frontu
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
D
ok dràvna tuìla{tva Austrije i
Slovenije vode krivi~nu istragu
protiv tri dràvljanina Bosne i
Hercegovine zbog krivi~nog
djela pranja novca, u samoj BiH
ne znaju ni ko je nadleàn za istragu.
Tuìla{tvo BiH se jo{ u februaru 2012.
godine proglasilo nenadle`nim i izvje{taj
SIPA-e protiv Nevena Kulenovi}a, Stipe
Prli}a i Zorana Bakule proslijedilo u
Kantonalno tuìla{tvo u Mostar. Dvije
godine poslije, mostarsko tuìla{tvo se i
samo proglasilo nenadle`nim i poslalo
cijeli predmet Sudu BiH.
Mi smo zatraìli od Suda BiH
mi{ljenje u vezi stvarne nadle`nosti u
postupanju po navedenom predmetu koje je
dràvnom tuìla{tvu dostavila SIPA protiv
Nevena Kulenovi}a, Stipe Prli}a i Zorana
Bakule. Kompletan predmet sa zahtjevom
je dostavljen kurirom Sudu BiH u Sarajevu.
Mi mislimo da nismo nadle`ni za ovaj
slu~aj i da nemamo resurse za takvu istragu.
Tuìla{tvo BiH se ranije izjasnilo da nije
nadle`no i stoga smo mogli samo da
zatraìmo od Suda BiH da se izjasni ko je
nadleàn. Mislim da je trebalo izraziti takav
konflikt nadle`nosti odmah po dobijanju
predmeta i meni nije jasno za{to moj
prethodnik Predrag Tomi} nije postupio na
taj na~in, kaè Spomenko Juki}, postu pa -
SLUÂJ ERONET
Pi{u: ESAD HE]IMOVI] (Sarajevo,
Mostar), BLA@ ZGAGA (Ljubljana)
i HERVIG G. HOELER (Graz)
Istrage koje su posljednjih mjeseci voene u Austriji, Sloveniji i BiH razotkrile su
marketinki model izvlaenja novca iz javnih preduzea: kako je to izgledalo u
sluaju mostarskog Eroneta i marketinkog kralja NEVENA KULENOVIA,
vidljivo je iz istraivakog teksta kojeg SB ekskluzivno objavljuje
ERONET
MI PRIKRIVAMO SVE
eronet:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 17:51 Page 32
ju }i tuìlac u mostarskom Kantonalnom
tuìla{tvu.
Naredba za provo|enje istrage protiv
Stipe Prli}a, direktora Hrvatskih tele ko mu -
nikacija Eronet Mostar, Zorana Bakule,
direktora mobilne mreè HT Eronet, i
Nevena Kulenovi}a, direktora i osniva~a
niza marketin{kih agencija, bila je napisana
jo{ sredinom oktobra ove godine u
Kantonalnom tuìla{tvu u Mostaru, ali je
postupaju}i tuìlac Spomenko Juki} tada
nije potpisao pozivaju}i se na tehni~ke
razloge, jer nije imao adrese svih
svjedoka, kojima nije èlio da dostavi
pozive na radna mjesta u mostarsko sjedi{te
Eroneta. Juki} je ~etvrti tuìlac u BiH koji
je preuzimao i ostavljao slu~aj Eronet. Prije
njega su o slu~aju odlu~ivali tuìoci Ismet
[u{ki} u Posebnom odjelu za organizirani
kriminal Tuìla{tva BiH; Predrag Tomi} i
Nijaz Mehmedba{i}, glavni tuìlac u
Kantonalnom tuìteljstvu u Mostaru.
ISTRAGE U TRI DR@AVE
Na slu~aju su se do sada angaìrale
policijske agencije iz Austrije, Slovenije i
BiH, Slu`ba za spre~avanje pranja novca iz
Slovenije, Dràvna agencija za istrage i
za{titu BiH, Federalna uprava policije,
Finansijska policija Federacije BiH.
Nacionalni uredi Interpola u Sarajevu i
Ljubljani razmijenili su vi{e od 100 akata u
me|usobnoj komunikaciji o ovom slu~aju.
Ured za reviziju institucija Federacije BiH
ve} godinama daje negativnu ocjenu o
poslovanju dva javna preduze}a iz ovog
slu~aja: Javnog preduze}a HT Eronet i
Javnog preduze}a RTV Federacije BiH,
dovode}i u pitanje transparentnost i
zakonitost njihovog finansijskog i
marketin{kog poslovanja.
Iza stola mostarskog tuìtelja Spo men -
ka Juki}a nalaze se dva uredska ormari}a
puna dokumentacije o slu~aju Eronet, ali
osobe osumnji~ene u istragama koje se
vode u Ljubljani i Grazu i dalje nisu
formalno osumnji~ene u Bosni i Herce gov -
ini. Oni i dalje obavljaju va`ne poslove na
kojima svakodnevno sara|uju s najva`nijim
medijskim ku}ama u Bosni i Hercegovini
kao veliki ogla{iva~i i kao agenti koji
odlu~uju o zakupu vremena za reklame ili
objavljivanju reklama u novinama. Iako i
sami angaòvani tuìtelji off the record
kaù da je rije~ o klasi~nom primjeru
me|unarodnog organiziranog kriminala,
zbog izostanka slu`bene istrage, ~itav
slu~aj se u samoj javnosti u BiH svodi na
nedokazane glasine i biznis se nastavlja
na isti na~in.
Vidite, ne mogu ja ili bilo ko drugi u
upravi neke televizije re}i: Evo ne}u ja
sredstva od neke agencije zato {to su neke
novine napisale da je on kriminalac. Imaju
ozbiljni organi u ovoj zemlji koji rade
kako-tako svoj posao - SIPA, FUP i tako
dalje, odgovorio je direktor Federalne
televizije Dèmal [abi} u emisiji Po{teno
koja je emitovana 11. novembra pro{le
godine na pitanje direktorice programa
Federalne Televizije Du{ke Juri{i} da li je
ta~no da ova televizija daje popuste i do 80
i vi{e posto na svoj cjenovnik ogla{avanja.
GRAZ ÊKA SARAJEVO
Kriminalisti~ke istrage postoje u BiH,
Sloveniji i Austriji, potvr|eno je od strane
brojnih slu`benih izvora u ovom
prekograni~nom novinarskom istraìvanju.
Po~ele su prijavom sumnjivih transakcija
od strane Volksbank u Grazu (Austrija),
tako da je i ovo istraìvanje zapo~eto
posjetom banci. Poslije vi{ednevnog
odga|anja, glasnogovornica Rosemarie
Lang je odgovorila da zvani~nici banke ne
mogu da govore o ovom slu~aju.
Hansjorg Bacher, voditelj odnosa sa
javno{}u Dràvnog tuìla{tva Republike
Austrije u Grazu, obja{njava: Povodom
dojave o mogu}em pranju novca u jednoj
austrijskoj banci zapo~eta je policijska
istraga. Nakon {to je austrijska
kriminalisti~ka policija dostavila izvje{taj
Tuìla{tvu, poslan je u junu 2013. godine
zahtjev Dràvnom tuìla{tvu u Sarajevu
zbog preuzimanja gonjenja dvojice
osumnji~enih. Me|utim, jo{ uvijek nismo
dobili odgovor od Tuìla{tva BiH, dodaje
Bacher. Neven Kurtovi}, {ef Odsjeka za
me|unarodnu pravnu pomo} i saradnju u
krivi~nim stvarima u Ministarstvu pravde
BiH, potvrdio je da je zahtjev iz Graza
stigao i da je proslije|en u julu ove godine
u Tuìla{tvu BiH. U Tuìla{tvu BiH su
potvrdili da je zamolba primljena i da }e
javnost biti informisana nakon {to
postupaju}i tuìtelj donese odluku. Rije~
je o krivi~nom gonjenju Stipe Prli}a,
direktora HT Eronet Mostar, i Zorana
Bakule, direktora mobilne mreè HT
Eronet. Kao krivi~no djelo navodi se
pranje novca koje je opisano u ~lanu 165.
Krivi~nog zakona Austrije.
Tuìoci iz Graza i Sarajeva komu ni -
ciraju posredno, putem Ministarstava
Sarajevo i Mostar nisu, ali Ljubljana i Graz

jesu nadle`ni za procesuiranje kriminala - pranja
novca iz Eroneta!?
ODOLIJEVA SVIM DOMA]IM I ME\UNARODNIM ISTRAGAMA
Stipe Prli}, dugogodi{nji direktor Eroneta
pravde u dvije dràve: Sa BiH svaka
komunikacija ide preko odre|enog ministra
pravosu|a, dakle Dràvno tuìla{tvo u
Grazu {alje izvje{}a u Ministarstvo u Be~u,
koje onda ta izvje{}a {alje vlastima u BiH i
ministru pravosu|a koji to proslijedi
Tuìla{tvu BiH i natrag. To zna~i da je taj
put malo komplikovaniji nego u podru~ju
[engena, gdje primjerice sa Tuìla{tvom
Njema~ke dràve moèmo direktno da
komuniciramo. Na pitanje da li zna kada
moè o~ekivati odgovor iz Sarajeva,
Bacher kaè: Ja li~no nemam iskustva sa
kontaktima u BiH, ali pretpostavljam da se
ovdje radi o spektakularnom postupku za
BiH, tako da se nadam da }emo relativno
brzo dobiti odgovaraju}i odgovor vezan za
ovaj proces. Bacher obja{njava da }e u
slu~aju da Tuìla{tvo BiH preuzme krivi~ni
progon Prli}a i Bakule, austrijski postupak
biti zamrznut do okon~anja postupka u
BiH. U slu~aju da Sarajevo odustane od
ovog krivi~nog procesa, postupak }e biti
nastavljen pred Okru`nim sudom u Grazu.
SLOVENAC U MOSTARU
U Sloveniji je sudska istraga pokrenuta
u maju 2013. na Okru`nom sudu u
Ljubljani na zahtjev Specijaliziranog
dràvnog tuìla{tva Republike Slovenije,
koje je nadle`no za organizovani, klasi~ni i
privredni kriminal, terorizam i korupciju.
Istraga je pokrenuta protiv jedne pravne i
jedne fizi~ke osobe zbog osnovane sumnje
da su po~inili krivi~no djelo pranja novca,
obja{njava Harij Furlan, {ef slovena~kog
Specijaliziranog dràvnog tuìla{tva. Kao
fizi~ka osoba u ovom slu~aju se navodi
Neven Kulenovi}, direktor i osniva~ vi{e
marketin{kih agencija iz BiH i u
inostranstvu. Specijalizirano dràvno
tuìla{tvo Slovenije, u odgovoru na
direktno pitanje o budu}nosti ovog procesa
u Ljubljani, nagla{ava da je su|enje u
odsustvu vi{e izuzetak nego pravilo i da je
uvijek mogu}e upotrijebiti razli~ite na~ine
osiguranja prisustva osumnji~ene osobe.
Mogu}e je upotrijebiti prisilna sredstva
kao {to su prisilno privo|enje, me|u naro -
dna potjernica, pritvor, kako bi se osiguralo
prisustvo osumnji~enog u okviru
me|unarodne pravne pomo}i. Pravno je
mogu}e su|enje u odsustvu ako je
osumnji~eni prethodno ispitan, ako je
pozvan i ako je prisutan njegov branilac,
obja{njavaju u ovom slovena~kom
tuìla{tvu.
Ve} na po~etku istrage, slovena~ki
tuìlac Harij Furlan sa dva istraìtelja
stigao je u Mostar, gdje se nalazi sjedi{te
kompanije HT Eronet. U Kantonalnom
tuìla{tvu HNK zatraìo je, putem
me|unarodne pravne pomo}i, saslu{anje
dvojice direktora Eroneta, Prli}a i Bakule,
te direktora marketin{kih kompanija
Kulenovi}a. Osumnji~ene je saslu{ao
tuìtelj Predrag Tomi}, ali samo za potrebe
slovena~ke istrage. Tokom saslu{anja,
Kulenovi} se branio {utnjom dok su Prli} i
Bakula tvrdili da su samo pozajmili novac
od Kulenovi}a za izgradnju apartmana u
Hrvatskoj. I Prli} i Bakula su istovremeno i
dràvljani i BiH i Hrvatske. Kao osnov
uplata na ra~une u Grazu navedeni su
ugovori 24/08 i 25/08, ali izvori upoznati sa
istragama u Sloveniji i BiH kaù da niko u
istrazi nije vidio ove ugovore.
Tomi} se 21. decembra 2010. godine
odlu~uje za dodatne provjere poslovanja
HT Eroneta, na osnovu prijave iz
Nadzornog odobora HT Eronet i drugih
anonimnih prijava. Tomi} je zatraìo da
Finansijska policija Federacije BiH
prikupi dokaze i saznanja o poslovanju
HT Eroneta. Do odlaska iz Mostara, Tomi}
je ~ekao na izvje{taj Finansijske policije,
kako bi nastavio rad na slu~aju Eronet.
Tuìtelj Predrag Tomi} je odlukom
Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a od 21.
decembra 2012. godine imenovan na
poziciju tuìoca za ratne zlo~ine u
Tuìla{tvu BiH. Njegov prelazak u
Sarajevo doveo je do novog polugodi{njeg
prekida na radu na ovom slu~aju. Tomi} je
odbio da govori o slu~aju Eronet, tvrde}i da
je u~inio sve procesne radnje i da nije
nagra|en za opstruiranje imenovanjem na
du`nost tuìoca u dràvnom Tuìla{tvu.
Samo 6 inspektora Finansijske policije
u Mostaru radi na podru~ju tri kantona.
Tuìla{tvo im dostavlja 14. januara 2011. i
novu dokumentaciju koju je prikupila
Kriminalisti~ka policija iz Mostara.
Inspektori preuzimaju predmet Eronet tek
10. juna 2011. godine.
Inspektori Finansijske policije priku -
plja ju dokaze {irom BiH o nevjerovatnim
na~inima izvla~enja novca iz ovog javnog
preduze}a putem marketin{kog poslovanja
i agencija. Inspektori obavljaju kontrole u
Sarajevu, âpljini, Livnu, Ora{ju, Vitezu,
Banjoj Luci, Br~ko Distriktu, Biha}u, Tuzli
i Bijeljini. Kona~no, Finansijska policija 6.
SLUÂJ ERONET
HANSJORG BACHER
Povodom dojave o
moguem pranju novca u
jednoj austrijskoj banci
zapoeta je policijska
istraga
SLO@ENA ME\UNARODNA OPERACIJA PRANJA NOVCA
Neven Kulenovi}, kralj marketinga u BiH
maja 2013. godine dostavlja Tuìla{tvu u
Mostaru izvje{taj o djelomi~noj kontroli
poslovanja HT dd Mostar od 2007. do
2010. godine. Sredinom juna 2013. godine,
Finansijska policija podnosi izvje{taj i
prijave za po~injena krivi~na djela protiv
25 osoba iz uprave JP HT Eronet dd Mostar,
izme|u ostalog i za marketin{ko poslovanje
ovog telekom operatera sa sarajevskom
agencijom S.V.-R.S.A.
ZAKUP MEDIJA U BiH
Tuìlac Spomenko Juki} se vratio u
mostarsko tuìla{tvo u aprilu i preuzeo
predmet Eronet u junu 2013. godine. Suo -
~io se i s novom prijavom.
Istraìtelji vjeruju da izvje{taj
Finansijske policije dokazuje tezu da su
uplate na privatni ra~un direktora Eroneta
povezane sa davanjem milionskih poslova
marketin{koj agenciji mimo rezultata
tendera za javnu nabavku. Eronetova
Komisija za tendere je 12. oktobra 2007.
preporu~ila da se kao najpovoljnija ponuda
izabere ona koju je poslala agencija
McCann Ericson iz Sarajeva, ali vrlo brzo
reaguju Neven Kulenovi} u ime agencije
S.V.-R.S.A. i Zoran Bakula, kao ~lan
uprave Eroneta. Kulenovi} 15. oktobra
2007. faksom {alje dodatno tuma~enje
svoje ponude i izradu Strategije i drugih
analiza i dokumenata progla{ava bes plat -
nim. Istovremeno, Kulenovi} dostavlja i
dokumentaciju drugih tv ku}a koja dovodi
u pitanje validnost ponuda drugih
marketin{kih agencija.
Prema izvorima koji su upoznati sa
istragama kriminalisti~ke i finansijske
policije izvr{ni direktor Eroneta za
pokretnu mreù i ~lan uprave Zoran Bakula
je, na 41. sjednici Uprave dru{tva, odrànoj
24. oktobra 2007. godine, rekao da postoje
gre{ke u bodovanju Komisije za tender.
Tvrdio je da su agencije dale podatke koji
nisu istiniti, jer su TV ku}e obavijestile
koje popuste mogu dati. Izjavio je da su TV
ku}e (Neovisna TV Hayat, Televizija
Mreà Plus, Pink BH televizija) obavi jes -
tile HT da agencije, koje su se javile na
javni natje~aj i ponudile popust 60 posto i
vi{e, ne uìvaju navedene popuste kod
Prvi krak istrage u slu~aju
Eronet poti~e iz me|unarodnih
informacija koje su dobile
policijske agencije i tuìla{tva
u BiH. Na pitanje kako je SIPA
po~ela svoju istragu, policijska
slu`benica i glasno govornica
ove agencije Kristina Jozi}
potvrdila je da je rije~ o
inostranim izvorima: Dràvna
agencija za istrage i za{titu
(SIPA) u proteklom periodu
postupala je po informacijama
zapri mljenim od stranih
finansijsko-obavje {tajnih
jedinica o sumnjivim
transakcijama izvr{enim sa
ra~una jedne offshore
kompanije u korist ino-ra~una
vi{e dràvljana BiH. Kao
rezultat tih aktivnosti, SIPA je
Tuìla{tvu BiH dostavila
izvje{taj o po~injenom
krivi~nom djelu protiv tri osobe,
dràvljanina BiH, zbog
postojanja osnova sumnje da
su po~inile krivi~no djelo
primanje dara i drugih oblika
koristi, krivi~no djelo davanje
dara i drugih oblika koristi, te
krivi~no djelo pranje novca.
Tuìla{tvo BiH je 15. februara
2012. godine obavijestilo ovu
Agenciju da je navedeni
Izvje{taj proslije|en na
nadle`nost Kantonalnom
tuìla{tvu Herce gova~ko-
neretvljanskog kantona
Mostar.
Odluku o spu{tanju slu~aja
Eronet sa dràvnog na
kantonalni nivo donio je
dràvni tuìlac Ismet [u{ki},
ali niko u mostarskom
tuìla{tvu tada nije prigovorio i
time predmet vratio na
ponovno odlu~ivanje zbog
konflikta nadle`nosti. Primanje
i davanje dara je, prema
zakonima u BiH, krivi~no djelo
entitetskog, regionalnog
zna~aja dok je pranje novca
krivi~no djelo dràvnog
zna~aja. Dok su tuìoci,
policijske agencije i Slu`be za
spre~avanje pranja novca u
Austriji i Sloveniji saglasni da
je u ovom slu~aju rije~ upravo
o pranju novca, unutar BiH je
slu~aj bez prigovora sveden na
daleko niì zna~aj. Svaka nova
~injenica ili procesna radnja
bila je razlog da se slu~aj
Eronet vrati na kraj takozvane
liste ~ekanja za rje{avanje.
Drugi krak istrage poti~e iz
prijava iz Nadzornog odbora
same kompanije Eronet i
uposlenika ovog preduze}a.
Kanto nalno tuìla{tvo u
Mostaru je jo{ 25. septembra
2009. godine primilo dopis
~lanova Nadzornog odbora JP
HT dd Mostar pod naslovom
Provjera eve ntualnih prevara i
zloupotreba u JP HT dd
Mostar. Unija uposlenika JP
HT dd Mostar je jo{ 22.
septembra 2009. godine
uputila dopis o saznanjima i
nepravilnostima u poslovanju
JP HT dd Mostar.
Tre}i krak istrage poti~e iz
prijava koje su podnijele
anonimne osobe. Postoje i
drugi sporovi koji otkrivaju
razmjere kriminala u ovom
javnom preduze}u.
Finansijsko-obavje{tajno
odjeljenje SIPA-e je 4. marta
2013. godine Tuìla{tvu BiH
dostavilo izvje{taj o
po~injenom krivi~nom djelu
protiv 11 fizi~kih i 6 pravnih
osoba, zbog postojanja osnova
sumnje da su po~inile krivi~no
djelo organizirani kriminal u
vezi sa krivi~nim djelima krivo -
tvorenje slu`bene isprave,
zloupo treba poloàja i ovlasti,
davanje dara ili drugih oblika
koristi i krivi~nim djelom
sklapanje {tetnog ugovora.
Izvje{tajem je utvr|eno da su
prijavljene fizi~ke osobe
po~injenim krivi~nim djelima
stekle protivpravnu imovinsku
korist u ukupnom iznosu od
8.202.921,55 KM, izvr{ile
pranje novca u istom iznosu i
izbjegle obra~unavanje i
pla}anje poreza na dobit u
ukupnom iznosu od
820.292,15 KM za koji su
o{tetili budèt, kaè Kristina
Jozi}. Federalna uprava
policije je odgovorila da je
provodila odre|ene aktivnosti
po pre dmetnom slu~aju, po
zahtjevu Kanto na lnog
tuìla{tva u Mostaru.
TRI IZVORA ZA SLUÂJ ERONET
Dravno i Kantonalno tuiteljstvo u Mostaru umanjili
teinu kriminala u ERONETU
pomenutih TV ku}a, ~ime su grubo
prekr{ile uvjete iz ugovora. Kao maksi ma -
lan rabat (popust od cijene odobren
preprodavcu) navedeno je 45 posto.
Postojale su i druge intervencije koje su
dovele do promjene odluke.
Na osnovu izlaganja Zorana Bakule,
uprava Dru{tva odbacila je Prijedlog
Komisije o izboru agencije McCann Ericson
d.o.o Sarajevo. Umjesto da se ide na
poni{tenje javne nabave, tvrde istra ìte lji,
uprava Eroneta je dan kasnije jednoglasno
donijela odluku da dodjeljuje ugovor
vrijedan 3 miliona KM agenciji S.V.-R.S.A.
Potom je uprava dru{tva 21. maja 2008.
godine odlu~ila da potpi{e aneks ugovora u
vrijednosti od 50 posto i produì ga do
februara 2009. godine. Novim aneksima
ugovora iz 2007. i 2008. godine vrijednost
ugovora HT Eroneta i agencije S.V.-R.S.A
je pove}ana za jo{ 4,5 miliona KM.
Formalno, posao u poslovnim knjigama
opisan je kao zakup medija u BiH.
Duga je lista dokaza koji }e biti
predo~eni i svjedoka koji }e biti saslu{ani u
slu~aju Eronet, kada kona~no budu
potpisane sve naredbe za istrage u ovom
slu~aju. Istraìtelji u samom vrhu
policijskih agencija u BiH ne kriju da
ra~unaju na me|unarodnu, vanjsku podr{ku
kako bi se prekinuo lanac neka`njivosti i
istraga dovela do kraja. Kada oni vani
ne{to urade, i mi }emo, kaè jedan od
vode}ih kriminalista u BiH, upoznat sa
slu~ajem.
(Ovaj ~lanak je pripremljen uz
finansijsku podr{ku projekta South East
European Media Observatory, koji
podupire Evropska unija. Sadràj ovog
~lanka je isklju~ivo odgovornost autora i ne
predstavlja stajali{ta EU)
SLUÂJ ERONET
UHODANA SHEMA IZVLAÊNJA NOVCA I OSOBNOG BOGA]ENJA
Zoran Bakula jedan od ~elnih ljudi Eroneta
V
ic koji se posljednjih dana moè
~uti u Sarajevu glasi: Pitali Cigu
{ta misli o postavljanju pravo slav -
nog krsta na Zlati{tu, a on ko iz
topa odgovorio - nemam ni{ta
protiv, samo da bude {to ve}i, da je od
bakra i na {arafe.
Upravo su bakar i èljezo, kao i sve {to
je izra|eno od ovih metala, u posljednjih
nekoliko godina naj~e{}e mete lopova u
BiH. Da lopovi ne biraju plijen, dokazuje
podatak da su u posljednjih {est mjeseci u
Sarajevskom kantonu hit kra|e postali
elektri~ni stubovi i kablovi. Na potezu Novi
Grad - Iija{, u posljednjih pola godine izve-
deno je pet-{est kra|a elektri~nih vodova,
nakon ~ega je ~itavo naselje ostajalo bez
elektri~ne energije. Lopovi koji su se speci-
jalizirali za ove kra|e obore vod, isjeku
èljezo i kablove, a potom ih prodaju kao
sekundarnu sirovinu.
U Policijskoj upravi Kantona Sarajevo
saznajemo da lopovi kradu i podzemne i
nadzemne kablove. Odre|ene kablove na
vatri otope, nakon ~ega im ostaje bakarna
ìca koju prodaju kao sirovinu.
Plja~ka{i kradu i kompletne trafostani -
ce, a u jednoj u trafostanici, ovisno o
veli~ini, nalazi se izme|u 20 i 30 kilograma
bakra. Kako se po kilogramu dobija od
sedam do osam maraka, ra~unica govori da
po~initelji na ovakvim kra|ama mogu zara-
diti nekoliko hiljadu maraka.
Strah gra|ana Bosne i Hercegovine da im
lopovi ne zalutaju u ku}u, postao je svakod-
nevnica. Pored spektakularnih plja~ki bana-
ka, tr`nih centara, zlatara, naj~e{}e mete
lopova su privatni stanovi i ku}e.
U Sarajevu se kradu mobiteli, gardero-
ba, alat, bu{ilice, brusilice, kompresori,
kompleti klju~eva, sve ono {to se moè pro-
dati, a nije te{ko. Pored toga, iz privatnih
objekata otu|uje se garderoba, i to
uglavnom ona markirana.
U oktobru pro{le godine istraìvanje je
potvrdilo da ~ak 75 posto kriminaliteta u
Kantonu Sarajevo uklju~uje otu|ivanje
imovine. Naj~e{}e mete su trgovine,
gra|ani na ulici i kladionice, odnosno
novac, nakit i mobiteli. Policijski izvje{taj
je podnesen protiv 139 osoba, od kojih je
108 povratnika u izvr{enju djela, a ukupno
su 82 osobe uhap{ene.
Jedan od bizarnijih slu~ajeva kra|e u
Sarajevu desio se po~etkom decembra
pro{le godine kada je lopov uz prijetnju
pi{toljem oteo Passat, sa Vedranom
Dodikom, predsjedavaju}eg Op{tinskog
vije}a Stari Grad, i njegovim ~etvero go di -
{njom k}erkom. Prijete}i pi{toljem, natj er -
ao je Dodika da vozi, a potom mu je iz
dèpova uzeo dva mobitela i sav novac.
Potom je njega i dijete izbacio na Palama.
Prema podacima MUP-a Kantona
Sarajevo za period januar-septembar 2013.
godine izvr{eno je 189 djela prijetnjom
upotrebe vatrenog oru`ja, {to je 71 vi{e
Pi{e: MIRHA DEDI]
Krae i provale u privatne objekte, trne centre, banke postale su naa
svakodnevnica, pljakai u BiH ne biraju pa esto kradu sve to im padne pod
ruku; naa novinarka istraila je ta su najee mete bh. lopova
HIT KRA\E U BiH
U MODI SU BANKOMATI, TRAFIKE,
MOSTOVI, TRAFOSTANICE,
ELEKTRI^NI VODOVI...
U Sarajevu se svaki dan po~ini 15 kra|a, u Banjoj Luci
12, a u Trebinju jedna...
KO JE JAMIO ZLATO
Zlato i novac su prvi na meti bh. plja~ka{a
provale i kradje:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 17:46 Page 38
nego 2012. godine, a prijetnjom i upotre-
bom noà ili drugog o{trog predmeta 111,
{to 26 vi{e nego 2012.
Policijska statistika pokazuju da se u
BiH krade doslovno sve, pa tako lopovi,
ukoliko ne na|u novac ili zlato, kradu tele-
vizore, muzi~ke linije, satelitske antene,
meso, slatki{e ili alkohol. Na udaru lopova
~esto se nalaze {ahtovi, oluci i bakarni
limovi na ku}ama.
U REPUBLICI SRPSKOJ KRADU TRAFIKE
U Banjoj Luci su lopovi 18. novembra
pro{le godine i{~upali bankomat Raiffeisen
banke ispred robne ku}e Boska, a
potom ga strpali u auto i odvezli u
napoznatom pravcu, bogatiji za
45.000 maraka.
Me|utim, bilo je i onih bak-
suznih ~iji su poku{aji plja~ki
izazvali simpatije javnosti, a
razlog tome je nespretnost
zbog koje su pali u ruke poli-
cije. Jedan od njih je razbo-
jnik koji se prije dvije godine
spremao za plja~ku Intesa San
Paolo banke u centru Banje Luke.
Mirno je pre{ao ulicu i laganim
korakom se pribliàvao banci,
navla~e}i fantomku preko glave te
izvla~e}i pi{tolj iza pasa. Njegov lagani
hod posmatrao je radnik obezbje|enja
banke, pa mu je pred nosom zaklju~ao
vrata. Kada je poljubio vrata, razboj -
nik se uspani~io i pobjegao.
Plja~ka koja je izazvala podsmijeh
javnosti dogodila se prije dvije go di -
ne, kada su dva razbojnika u Banjoj
Luci presrela vozilo Po{ta Srpske i
oteli dva dàka. Me|utim, njihovo
prvobitno odu{evljenje ubrzo je
zamijenio bijes, kada su shvatili da
se u dàkovima nalaze pisma, a ne
novac.
Da lopovi ne biraju plijen,
dokaz je i kra|a iz augusta
pro{le godine kada je na
podru~ju Ljubinja ukraden
neregistrovan i neispravan auto-
mobil Opel kadet koji uop{te
nije bio u voznom stanju i nepoz-
nato je kako ga je lopov uop{te
odvezao. Kuriozitet ove plja~ke je
{to je lopov M.[. iz Bile}e
ukradenim vozilom izmirio dug
dvojici ljudi iz Bile}e koji su, ne
znaju}i da je rije~ o kra|i, auto-
mobil prodali osobi iz Mostara
kod koje je i prona|en.
U Bile}i su lopovi pro{le
godine ukrali trafiku! Nepo -
zna ti po~inioci sredinom
pro{le godine ukrali su kom-
pletnu trafiku s platoa autobu -
ske stanice u Bile}i i do
danas nisu prona|eni.
U neobi~ne kra|e svakako se moè
uvrstiti i kra|a mostova. Samo u posljed-
njih nekoliko godina lopovi su u BiH ukrali
~ak tri mosta, ~ije su dijelove prodali ili
namjeravali prodati na otpadima za sekun-
darne sirovine.
Posljednja takva kra|a dogodila se prije
dvije godine u br~anskom prigradskom
naselju Dizdaru{a kada je lopov ukrao
èljezni most, teàk nekoliko tona, koji je
spajao dvije obale rje~ice Zov~ica. Policija
je samo nekoliko sati nakon {to im je
prijav ljena kra|a, uspjela da u|e u trag
lopovu, koji je priznao djelo i do detalja
opisao kako je ukrao most. On je
most presjekao na dva dijela, a
potom zaka~io za traktor i
odvukao na svoje imanje u
namjeri da ga proda na
otpadu za sekundarne
sirovine.
U jesen 2011. go di -
ne na sli~an na~in
ukraden je i most teàk
{est tona, koji se nala -
zio u naselju Kriva~e
kod Donjeg Vakufa.
Lopovi su most izrezali
i prodali na otpadu za
sekundarne sirovine u
Bugojnu. Stanovnici naselja
bili su {okirani kada su vidjeli da
ne}e mo}i pri}i svojim ku}ama.
Dijelove mosta policija je prona{la
na otpadu u Bugojnu, a lopovi ni do
danas nisu otkriveni.
Bilo je slu~ajeva da su lopovi
ostavljali bez struje ili vode i po
~itava sela, zbog kra|e pumpe za
vodu, koja sluì za napajanje
vodovodnih mreà, ili bandera,
dijelova sa trafostanica.Tako su
lopovi u proteklih nekoliko mjeseci
samo na podru~ju CJB Doboj
oplja~kali preko 20 trafostanica iz
kojih su krali uglavnom bakarne
djelove i trafo-ulja, pri ~emu su
nerij etko ostavljali mje{tane bez
pitke vode ili struje. Istragom je
utvr|eno da je motiv plja~ki bilo
koristoljublje, jer su lopovi bakar i
ulja kasnije prodavali drugim lici-
ma ili na otpadima za sekundarne
sirovine.
De{avalo se, tako|er, da lopovi
ostave vlasnike ku}a bez kupatila
ili kuhinje, a neke ~ak i bez krova
nad glavom. To se obi~no de{ava
u slu~ajevima kada vlasnici ku}a
ìve u inostranstvu i rijetko obi-
laze svoja imanja.
Uo~i Nove godine u mjestu
ôvi} Polje, kod Bosanskog
[amca, provaljeno je u su{nicu

odakle je ukradeno oko 300 kg mesnih
proizvoda (slanina, kobasice...). Uvi|ajem je
utvr|eno da su provalnici u{li preko krova,
tako {to su skinuli crjepove sa krova i uvuk-
li se kroz otvor koji su izrezali. Istog dana
provalili su u ku}u vlasnice koja se nalazi na
radu u inostranstvu. Iz njene ku}e odnijeli
dva vodokotli}a, kori{teni pisoar, WC {olju,
umivaonik, tepihe, brusilice, bu{ilicu, pa ~ak
i kutne lajsne za laminat.
Iz drugih CJB iz RS-a isti~u da lopovi ne
biraju, nego nose sve: rakiju, suho meso,
{ahtove, saobra}ajne znakove, ali i doma}e
ìvotinje. Tako su, recimo, u Banjoj Luci
dva maskirana lopova 7. martu pro{le
godine iz tri cvje}are odnijeli desetine cvij -
e t nih aran`mana pripremljenih i naru~enih
za Dan èna. Pojedini lopovi, kada ih
uhvate, priznaju da kradu jer su gladni ili im
je neophodan novac za preìvljavanje.
Prema podacima MUP-a RS, samo za
deset mjeseci pro{le godine zabiljeèno je
preko 4.000 te{kih kra|a i kra|a, od kojih je
ve}ina izvr{ena provalama u ku}e ili
stanove, ugostiteljske objekte, prodavnice
ili preduze}a, {to je u prosjeku oko 12 kra|a
dnevno.
Najvi{e kra|a zabiljeèno je na
podru~ju koje pokriva CJB Banjaluka, dok
ih je najmanje bilo na podru~ju Trebinja.
VJE[TE RUKE
HERCEGOVA^KIH LOPOVA
Na podru~ju Hercegova~ko-neretvan-
skog kantona, pojedini lopovi su se speci-
jalizirali za ovakvu vrstu kriminalnih rad-
nji. U januaru pro{le godine u mostarskom
naselju Rodo~ otu|en je 105 kilograma
teàk i 2,5 metara visok bakreni kip sv.
Ivana Krstitelja. Kip je isje~en, a potom su
njegovi dijelovi prodani kao sekundarne
sirovine. Za ovo kazneno djelo policija je
privela dvoje dvadesetogodi{njaka iz Stoca.
Oni su policiji priznali da su od kipa
zaradili svega 450 maraka, dok su mje{tani
za ovaj kip izdvojili ~ak 40.000 maraka.
U Mostaru se krade sve: po~ev od zapli-
jenjenih kompjutera, cvije}a, mesa
SVAKODNEVNI STRAH OD LOPOVA: Policijska statistika pokazuju da se u BiH krade

doslovno sve, pa tako lopovi, ukoliko ne nau novac ili zlato, kradu televizore,
muzike linije, satelitske antene , meso, slatkie ili alkohol. Na udaru lopova esto se
nalaze ahtovi, oluci i bakarni limovi na kuama
U MODI SU KABLOVI
Lopovi na vatri otope kablove, nakon
~ega im ostaje bakarna ìca koju prodaju
kao sirovinu
U MODI SU KABLOVI
Lopovi na vatri otope kablove, nakon
~ega im ostaje bakarna ìca koju prodaju
kao sirovinu
U BIH SE KRADU I AUTOMILI SA VLASNICIMA
Jedan od bizarnijih slu~ajeva kra|e auta u Sarajevu desio se u decembru
kada je lopov oteo Passat, sa vlasnikom i njegovim djetetom
Naime, lopovi su u Mostaru ~ak ukrali
kompjutere koje je kladionici Derbi Bet
Shop zaplijenila Porezna uprava Federacije
BiH u postupku prinudne naplate. Iz mesare
Maksumi} u ulici Mar{ala Tita u Mostaru
pro{le godine je tokom no}i ukradena ve}a
koli~ina mesa.
Kako saznajemo iz policijskih izvora, u
posljednje vrijeme u Mostaru su u~estale
kra|e automobilskih dijelova s parkiranih
automobila uz pomo} dizalica. Naj~e{}e su
to katalizatori s podvozja automobila.
Lopovi dignu automobil na dizalicu, raz-
montiraju dio i odnesu ga. Katalizator ko{ta
oko 100 KM, a policiji je, kako kaù, u
ovom slu~aju iznimno te{ko prona}i
po~initelja. U Mostaru lopovi, uz pomo}
dizalice, s automobila kradu i to~kove.
U Hercegovini se tako|er ~esto kradu
trafostanice. Nepoznati po~initelj je u
augustu pro{le godine presjekao dovod
elektri~ne energije u trafostanicu koja se
nalazila u mjestu Lisice kod Ljubu{kog,
nakon ~ega je transformator odvojio od
trafostanice, gurnuo ga na tlo i rastavio te s
njega skinuo bakrene namotaje i prodao.
Pro{le godine je ~ak jedan maloljetnik u
okolini Posu{ja prilikom kra|e trafostanice
poginuo. On je na trafostanici uz pomo}
klije{ta i noà presjekao vi{e elektri~nih
kablova, me|utim u jednom trenutku do{lo
je do strujnog udara od kojega na mjestu
ostao mrtav.
Na meti provalnika su i vjerski objekti.
Lopovima nije bitno da li se radi o imovini
katoli~ke, pravoslavne ili islamske zajed-
nice u BiH. Zbog u~estalih napada na
katoli~ke crkvene objekte u Ljubiji, {estog
po redu pro{le godine, reagovao je i banja -
lu~ ki biskup Franjo Komarica, koji je tim
povodom uputio protestno pismo Centru
javne bezbjednosti u Prijedoru.
Prije tri mjeseca lopovi su ~ak ukrali aku-
mulatore sa pokretnog semafora na magis-
tralnom putu Tuzla - Zvornik, u tuzlanskom
naselju âklovi}i u toku sanacije potpornog
zida. Izvo|a~i radova su nove akumulatore
morali svezati lancima za semafore, kako ih
lopovi ne bi ponovo ukrali.
Me|u najbizarnije kra|e svakako se
mogu uvrstiti nestanci tabli sa upozoren-
jem na opasnost od mina, koje stoje u min-
skim poljima. Posljednja takva kra|a
zabiljeèna je pro{le godine u selu
Boderi{te na podru~ju Distrikta Br~ko,
kada su lopovi iz minskog polja iznijeli
tridesetak èljeznih stubova na kojima su
bile oka~ene table sa upozorenjem na
opasnost od mina.
Bizarnostima tu nije kraj, lopovi su prije
nekoliko godina iz minskog polja u selu
Vrse kod Uskoplja ukrali protiv pje{adijsku
minu i jednu neeksplodiranu granatu za
ru~ni baca~, koje su prethodno
pirotehni~ari obiljeìli i ostavili na tom
mjestu do dolaska osobe ovla{tene za
uni{tavanje. Me|utim, lopovi su bili brì.
41
Mo`da najzanimljiviji slu~aj kra|e izve-
den je pro{le godine u Podgorici kada je
jedan pedesetdvogodi{njak uhap{en zbog
sumnje da je ukrao kran teàk 35 tona,
ukupne vrijednosti oko 77.000 eura, i pro-
dao ga kao sekundarnu sirovinu u Nik{i}u.
Ovaj Podgori~anin je obio kapiju
ogra|enog prostora u Podgorici, koji je
vlasni{tvo kompanije Kap inìnjering, te
iznajmljenom auto-dizalicom i sa tri
kamiona prevezao vi{e metalnih dijelova
razmontiranog krana i prodao ih. Policija je
potom oduzela ukradene dijelove kako bi
ih vratila vlasniku.
PLJA^KA BEZ GRANICE
Crnogorac ukrao kran od 35 tona i
prodao ga u staro eljezo!
UNOSNE KRA\E
Lopovi kradu kompletne mostove, a od prodaje trafostanice mogu zaraditi nekoliko hiljada maraka
UKRALI KOMPLETAN BANKOMAT
U Banjoj Luci su lopovi i{~upali bankomat sa 45.000
maraka u njemu, a potom ga strpali u auto i odvezli
Z
aista ne znamo kakva je atmosfera
bila u Mnchenu 1994. na
predstavljanju Giovannija Trapa t -
tonija kao novog trenera Bayerna,
ali sigurno znamo da je Tuzla
dvadeset godina kasnije, u petak 17.
januara, novog trenera Fudbalskog kluba
Sloboda Miroslava ]iru Blaèvi}a
do~ekala velikim transparentom oka~enim
na ogradu nadvo`njaka u neposrednoj
blizini kompleksa Pannonica: Dobrodo{ao
treneru svih trenera! Trapattonija smo
spomenuli tek toliko da nam uvod bude
efektniji, ali je on skoro i vr{njak sa svojim
bosansko-hrvatskim kolegom: obojica su
djeca ro|ena tridesetih godina pro{log
vijeka - Italijan 1939., a Bosan~eros, kako
je Blaèvi} sam sebe krstio, ~etiri godine
ranije.
NEOPHODNA SINERGIJA
Jo{ sredinom pro{le godine Tuzlaci nisu
znali kada }e, i da li }e uop{te, fudbaleri i
ko{arka{i Slobode uskoro ponovo u}i u
prvu ligu. Fudbalski klub je zavr{io svoju
sezonu u 1. ligi FBiH i nije se plasirao u
najvi{i rang. A i ko{arka{ki klub je bio u
drugoj ligi, nakon {to je krenuo sa dna, iz
najnièg ranga, pa mu je i prefiks
promijenjen iz KK u OKK, a ni sufiksa
poslije imena Sloboda vi{e nije bilo. Dakle,
Dita je otputovala u istoriju. Onda im je
Brotnjo iz îtluka ustupio svoje mjesto u
Ligi 12 Bosne i Hercegovine, a za trenera je
imenovan najpoznatiji poslijeratni ko{arka{
iz Tuzle, Damir Mulaomerovi}. Sloboda je
po~ela pobje|ivati, za ulazak u dvoranu
Mejdan traìla se karta vi{e, a i cijela Tuzla
sko~ila je na noge. Samo im je jo{ ]iro
falio, mo`da je neko od Tuzlaka i
izgovorio, ne vjeruju}i, naravno, u ne mo -
gu }e. No, Azmir Husi}, predsjednik
Upravnog odbora FK Sloboda, naprotiv,
vjerovao je u, navodno, nemogu}e. Doveo
je ]iru Blaèvi}a u Tuzlu na mjesto {efa
stru~nog {taba Slobode. Kluba koji je
nakon prvog dijela sezone tre}eplasirani u
1. ligi FBiH. Jedinstvo iz Biha}a bjeì im
pet, a Bratstvo iz Gra~anice jedan bod.
Ipak, na prolje}e se maksimalno moè
osvojiti ~etrdeset i pet bodova, i Tuzlaci
sada jedva ~ekaju nastavak sezone
2013./2014.
Vi znate da je Fudbalski klub Sloboda
tu gdje jeste i zahvaljuju}i predsjedniku
Upravnog odbora kluba Azmiru Husi}u,
gradona~elniku Tuzle Jasminu Imamovi}u,
zahvaljuju}i ljudima koji èle da Slobodu
vrate na staze stare slave, okupio se novi
Upravni odbor, rekao je, izme|u ostalog, u
uvodu konferencije za {tampu odràne u
restoranu Panonski lovac, a na kojoj je
predstavljen novi trener Slobode, novinar i
~lan Upravnog odbora FK Sloboda Mato
\akovi}, da bi zatim pro~itao imena
~lanova UO-a i nastavio: @elja nam je da
postignemo sinergiju svih pozitivnih snaga
u Tuzli. @elja nam je da zavr{imo stadion
na Tu{nju, na kojem }e mo}i igrati i
reprezentacija Bosne i Heregovine. To su
planovi koje je ova uprava postavila sebi za
cilj, ali taj cilj ne moèmo i ne}emo uspjeti
ispuniti ako ne bude postojala sinergija
grada, kluba, ]ire Blaèvi}a i svih nas
ostalih. Upravo zbog toga smo u~inili sve
da dovedemo ]iru Blaèvi}a na mjesto {efa
stru~nog {taba Slobode, kako bismo mogli
da ispunimo ove ciljeve. Po~ev{i od toga da
se jo{ ove sezone izborimo za povratak u
Premier ligu BiH i da Slobodu vratimo
tamo gdje je nekad bila. Neposredno prije
po~etka konferencije za {tampu Blaèvi}u
je uru~en dres Slobode. Na le|ima pi{e:
1919, {to je godina osnivanja ovog kluba,
dovoljan povod da ga Sulejman Dori},
nekada{nji vo|a navija~a Slobode, upita je
li to godina njegovog ro|enja. Nasmijao se
]iro, ne{to opsovao i sjeo. Srda~no vas
sve pozdravljam. Ovaj do~ek me podsje}a
na 1998., kad sam bio tre}i na svijetu sa
reprezentacijom Hrvatske. Ni{ta nije bilo
uzvi{enije i moram vam re}i da sam u
stanju kao da je neka veoma bitna utakmica
ispred mene. Ali, ovaj va{ srda~ni do~ek je
za mene jedna velika hipoteka. Neka si
izgube iluzije svi oni koji misle da je ]iro
star. Ja se zahvaljujem predsjedniku i svima
onima koji su mi u~inili tu ~ast da
demantiram sve one koji misle da sam ja
pass. Ne, ja sam samokriti~an, itekako, i
uvjeravam vas da sam ju~er cijeli dan
izgubio na najdelikatnijim pregledima, jer
glava kaè - mlad si, ali ~ekaj da to i doktori
potvrde. Tako da dolazim potpuno
spreman, sa velikim entuzijazmom i
velikom ljubavi. Ovo povjerenje koje mi je
CRVENO-CRNI SU U MODI
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Trener svih trenera MIROSLAV IRO BLAEVI od
17. januara je stanovnik Tuzle; novi je ef strunog
taba Fudbalskog kluba SLOBODA, koju e do kraja
ove sezone pokuati vratiti u Premier ligu BiH
PLIVA IRO
PREKO SAVE
sloboda:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 20:37 Page 42
Tuzla ukazala za mene je jedna ogromna
obaveza. Tako da ni{ta ne}u ostaviti slu~aju
i sve }u napraviti da vam Sloboda tamo
gdje je najva`nije, na nogometnom
igrali{tu, pruì svu o~ekivanu satisfakciju,
odgovorio je Miroslav Blaèvi} novinaru
RTL-a iz Zagreba na molbu da
prokomentari{e do~ek u Tuzli.
Na na{e pitanje da li }e neke od legendi
Slobode, poput Dèvada [e}erbegovi}a,
bite angaòvane u stru~nom {tabu, ]iro je
kratko odgovorio da legendarni lijevokrilni
napada~ nikada nije ni izi{ao iz tog {taba,
jebiga, uvijek je tu. U nogometu je vrlo
te{ko sa sigurno{}u ne{to kazati. Ali, ja sam
angaìran da Slobodu vratim u Premier ligu
BiH i sve drugo osim povratka u elitno
dru{tvo bi bio poraz. A, eto, pedeset godina
sam trener i ipak sam dokazao da su
pobjede moj ìvot. Entuzijazam ovoga
grada, ovo jedinstvo koje nije bilo te{ko
MI SMO TUZLACI, BIT ]EMO PRVACI
Tuzlaci su Miroslava Blaèvi}a do~ekali skoro kao

ko{arka{ice Jedinstva Aide kada su postale
prvakinje Evrope!
POVRATAK U BUDU]NOST
Miroslav ]iro Blaèvi} sa
Slobodom ima ozbiljne namjere
POVRATAK U BUDU]NOST
Miroslav ]iro Blaèvi} sa
Slobodom ima ozbiljne namjere
CRVENO-CRNI SU U MODI
Na jednoj od internet stranica
pro~itao sam: Ko je taj, da prosti{, Azmir
Husi}? I nisam dalje ~itao. Ali, na{im }e
~itaocima biti interesantno da ~uju ko je,
ustvari, ~ovjek koji je u trenutno
drugoliga{ki klub uspio dovesti trenera
koji je bio tre}i na svijetu.
Ro|en sam 9. aprila 1978. u op{tini
Bratunac, od oca Sulje i majke Hate. Borac
sam i pripadnik Armije RBiH postao kod
na{eg komandanta Nasera Ori}a kada sam
imao ~etrnaest godina i pet mjeseci.
[ehidsko sam dijete. I zajedno sa mnogim
svojim ro|acima, kom{ijama, prijateljima
1992. protjeran sam sa svoga ognji{ta, a
onda sam 1995. preìvio i srebreni~ku
golgotu. Iz Tuzle sam kao pripadnik elitne
jedinice Crni labudovi prvo oti{ao u Kakanj,
a nakon transformacije te jedinice preba~en
sam u policiju, u Sarajevo. Iako sam imao
ugovor da ostanem u policiji, u oktobru
1997. odlu~ujem se na put u Sjedinjene
Ameri~ke Dràve. Tamo je po~eo moj novi
ìvot. Nije me ìvot mazio. Sa {esnaest
godina postao sam hranilac porodice, s dvije
sestre i majkom o kojima sam morao da
brinem. Danas sam u SAD-u vlasnik
transportne kompanije koja se zove BiH
Express, zapo{ljava vi{e od stotinu i pedeset
ljudi i posluje sa nekim od najve}ih firmi na
svijetu. @ivim na relaciji Tuzla - Bowling
Green u saveznoj dràvi Kentucky. I èlim
pomo}i svom gradu i svojoj dràvi.
Aid Berbi} je vratio u Tuzlu Damira
Mulaomerovi}a, a Vi ste doveli Miroslava
Blaèvi}a. Je li kona~no sklopljen mozaik
potreban za bu|enje tuzlanskog sporta?
Samo su se pozitivne stvari trebale
dogoditi da bi do{lo do bu|enja tuzla n -
skog sporta. Puno toga smo uradili, ali taj,
da tako kaèm {ok, jednostavno je morao
da se desi. Mislim da je ]iro Blaèvi}
pravo rje{enje. Mnogi su mislili da je to
nedosti`no, pa ~ak i ja u jednom trenutku,
ali na kraju je pobijedila moja iskrenost
prema ]iri Blaèvi}u i evo, on je danas sa
nama u Tuzli. A zahtjevi ]ire Blaèvi}a su
odobreni s moje strane.
[ta danas zna~i u Tuzli finansirati
jedan klub, je li to preuzimanje svih
obaveza, od putnih tro{kova do realizacije
dovo|enja novih poja~anja?
Tako je bilo do sada. Kako }e biti od
sada to }emo da vidimo. Do{lo je do jedne
uè saradnje sa na~elnikom Op}ine Tuzla
Jasminom Imamovi}em i s njegovim
pomo}nikom za sport, kulturu i razvoj
Vedranom Laki}em. Zajedno }emo uraditi
sve {to moèmo da Slobodi vratimo stari
sjaj po svaku cijenu. Nadamo se da }emo
sve mrtvo {to je bilo u Slobodi, ~ak i taj
marketing, uspjeti oìvjeti, a nadamo se da
}e se u ovu pri~u uklju~iti i jaka tuzlanska
preduze}a.
Mejdan je ve} nekoliko mjeseci na
nogama, pa pretpostavljam da }e uskoro
biti i Tu{anj...
Naravno, to nam je cilj. Ali sve uz
pomo} ]ire Blaèvi}a. Pored svih
njegovih trenerskih rezultata i uspjeha,
bavili smo se i tim segmentom. Bili smo
svjesni da }e sve to ko{tati, ali mislimo da
}e vrijediti.
Koliko ko{ta ]iro Blaèvi}?
Jedino {to vam mogu re}i jeste da je
]iro Blaèvi} rekao svoje, a da sam ja
rekao OK. Pitao sam ga: Treba li jo{ ne{to
da uradimo?, a on mi je pruìo ruku i
odgovorio: Ne treba, sine, ja sam od
danas trener Slobode. Ako ]iro Blaèvi}
èli re}i koliko ko{ta neka kaè, to je
njegova privatna stvar.
AZMIR HUSI], PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA FK SLOBODA IZ TUZLE
Pripadnik Armije RBiH i borac Nasera Oria, danas je
vlasnik velike transportne kompanije u SAD-u
SAMO STRPLJENJE
Azmir Husi}, predsjednik
Upravnog odbora Slobode
konstatirati, jedan je dodatni razlog mog
optimizma da }emo mi uspjeti. I hvala vam
na tome, kazao je ]iro. A zatim i pitanje,
zbog ~ega je do{ao u Tuzlu kada je imao
povoljnu ponudu iz Kine: Sa sobom sam
donio garanciju anga`mana u Kini, koja je
te{ka 800.000 dolara! E sad, ja bih lagao da
ne volim lovu. Ko ne voli lovu, jebo ti
njega. Ali sam ocijenio da }u ovdje
doìvjeti jednu novu vitalnost. Rekao sam
sebi - ostani tu, jer Sloboda je ambiciozan
klub, ima ambicioznog predsjednika, ima
jednu bitnu sintezu gradona~elnika i
predsjednika. Cijeli grad je iza Slobode.
Ovo je za jednog ambicioznog trenera
izuzetno veliki izazov. I onda, tu sam. Tu
sam, jer ipak sam ja Bosan~eros, jebi ti to.
Me|u svojima sam i znam gotovo sigurno
da }e mi ovdje najmanje vikati ]iro,
pederu. Gdje god je ]iro tu je smijeh i
zafrkancija, u {ta su se, po ko zna koji put,
uvjerili mnogobrojni novinari iz BiH i
Hrvatske koji su tog dana bili u Panonskom
lovcu.
SLOBODA KAO IZAZOV
Ve} spomenuti Dèvad [e}erebegovi},
aktuelni direktor JU Gradski stadion Tu{anj
Tuzla, veli: Sigurno je ]iro prona{ao svoj
interes da do|e u Tuzlu. Sloboda je izazov,
a on nam je dobrodo{ao. Svaka mu ~ast, i
kao ~ovjeku i kao treneru. Velika je to stvar
i za klub i za grad. [to on kaè, lopta je
okrugla i niko ne moè stoposto garantovati
da }e Sloboda sa ]irom ove godine ponovo
biti ~lan Premier lige BiH. Ali, postoje
velike {anse da se to napravi. Ne}u biti
direktno vezan za stru~ni {tab, ali ako ikako
budem mogao pomo}i ]iri bi}u mu na
usluzi. Uglednog sportskog novinara iz
Zagreba, kolumnistu Jutarnjeg lista
Tomislava @idaka, koji je tako|e do{ao u
Tuzlu tog 17. januara, upitali smo da li se
prisjetio one atomske navale Slobode iz
1977. godine - Mulahasanovi}, Huki},
Kova~evi}, Geca, [e}erbegovi}.: Ba{ smo
]iro i ja pri~ali o tome na putu iz Zagreba
ka Tuzli. To su bili veliki, izuzetni majstori,
zaista. Dinamu su se ovdje uvijek tresle
ga}e, da oprostite na izrazu. Ali, ne samo
Dinamu, nego svakom klubu koji je dolazio
na Tu{anj. ]iro je u ovim krajevima, ako se
dobro sje}am, posljednji put bio 1986.,
kada je sa Dinamom u Banovi}ima od
Budu}nosti izgubio 2:0. êtiri dana kasnije
je i{ao u Split i pobijedio Hajduka 4:0. Sada
je opet u Tuzli. Gdje god se pojavi, ]iro
izazove jednu malu histeriju na po~etku.
Vidje}emo kako }e to izgledati kada bude
odlazio iz Tuzle. Ne znam da li }e uspjeti,
pet bodova je puno, a Jedinstvo nije
bezazleno. Bez obzira {to ]iro tvrdi da nije
star i da je sada puno mudriji, nisam
siguran. Ne znam kakvu mom~ad ima, a ne
zna ni on. Ipak, Sloboda zasluùje Premier
ligu, a i ovakvog trenera.
I Sulejmana Dori}a smo ve} spomenuli.
On je legenda Tuzle, Slobode i navija~ke
skupine Fukare iz tog grada. Kaè da vo|a
navija~a moè biti biv{i, ali da navija~ ne
moè biti biv{i. Sloboda je trenutno tre}a
u federalnoj ligi, a mi navija~i to smatramo
neuspjehom. Sad smo dobili novog trenera,
dobi}emo i poja~anja i poku{a}emo se
vratiti u Premier ligu BiH. Jedinstvo bjeì
pet bodova, ali je sportski nadati se, ima jo{
puno bodova u opticaju. Sad }e svi oni
zapeti, ne samo Jedinstvo, zato {to je ]iro
do{ao u Tuzlu. A ovih dana se u Tuzli pri~a
samo o ]iri. Ali, pravo da ti kaèm, vi{e se
pri~alo da }e nas izvarat, sumnjao sam u
njega. Me|utim, sad je do{ao i vi{e ne
sumnjam, tvrdi Dori}. Bilo bi nepristojno
da na kraju ovog teksta samo Slobodi
poèlimo povratak u Premier ligu BiH, jer
je, recimo, i Jedinstvo iz Biha}a na{e. Ali,
ipak: Divanefendi}, Hadì}, Alibegovi},
Verla{evi}, Jovi~i}, Ja{arevi}, Mula hasa -
novi}, Huki}, Kova~evi}, Geca, [e}e r be go -
vi}. Ko i{ta o fudbalu zna - dosta mu!
CIJELA TUZLA...
Navija~i, stru~no rukovodstvo i prijatelji Slobode srda~no su do~ekali trenera svih trenera
N
a velikom, blago poùtjelom listu
papira, urednim {kolskim krasno -
pi som je napisano Molbenica
Isaka Samokovlije u~enika IV
razreda u Sarajevu za: oprost od
pla}anja {kolarine. Dokument je dne 29.
rujna 1905. upu}en Visokoj zemaljskoj
vladi, za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu a
u njemu stoji: Visoka zemaljska vlado!
Potpisani molim ponizno za oprost od
pla}anja {kolarine s ovih razloga: 1. po
priloènoj svjedod`bi pod A dobio sam
posljednjega prolje}a svje do d`bu prvoga
reda, a vladanje moje bilo je pohvalno; 2.
roditelji moji ne mogu vi{e pla}ati za me
{kolarinu, budu}i da po priloènoj
svjedod`bi B nikakva imetka nemaju; 3.
potpisani nastojat }u da se do b rim
vladanjem i marljivo{}u i dalje poka è m
vrijednim visoke milosti.
U SLAVU LJUDSKOSTI I SOLIDARNOSTI
Ova molba samo je jedan od preko
stotinu eksponata koji su se na{li na izlo`bi
Isak Samokovlija: Etika brige o drugome
koja je trenutno postavljena u Muzeju
knjièvnosti i pozori{ne umjetnosti Bosne i
Hercegovine. Izlo`ba rekonstrui{e pi{~evo
{kolovanje, studij medicine u Prvom i
ljekarsku slu`bu u Drugom svjetskom ratu,
te knjièvnu karijeru u ~ijem fokusu
BRIGA O DRUGOM
Pi{e: ADISA BA[I]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
U Muzeju knjievnosti i pozorine umjetnosti BiH 16. januara je kao dio
goradanske manifestacije Sunce nad Drinom otvorena izloba o knjievniku
ISAKU SAMOKOVLIJI; pievi lini predmeti, molba za oslobaanje od
kolarine, svjedoanstva, dopisnice sa peatom ustake cenzure, rukopisi i
pisma razmijenj e na s knjievnim kolegama i saradnicima, dragocjeni su izvor
saznanja o burnoj bh. kulturnoj historiji prve polovine 20. vijeka, ali i
o djelovanju ovog suptilnog sefardskog hroniara Bosne
(NE)PROITANI VELIKAN
NAE KNJIEVNOSTI
Draga moja
vlado, i ja bih u
{kolu rado...
OBIMOM NEVELIK, ALI DRAGOCJEN PROZNI OPUS
Isak Samokovlija ostao je upam}en po pripovijetkama Nosa~ Samuel,
Od prolje}a do prolje}a, Hanka, Simha, Solomunovo slovo...
adisa:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 16:18 Page 46
neprekidno ostaju skrajnuti i obespravljeni
pojedinci. Autorica i autor izlo`be, [ejla
[ehabovi} i Zlatan Deli}, spomenuti
eksponat isti~u kao jedan od najdirljivijih
predmeta iz zaostav{tine velikog bh. pisca.
[ejla [ehabovi} u razgovoru za na{ list ne
krije koliko su oboje emotivno reagovali na
otkri}e jednog starog eksponata decenijama
~uvanog u depou Muzeja: Dok smo radili
na izlo`bi, neka ovo bude i pateti~no, oboje
smo plakali nad originalom molbe.
Zamislila sam kako je davno nekada
postojao dje~ak za kojega niko nije znao da
}e postati veliki pisac i molio da mu se
oprosti {kolarina jer mu roditelji nemaju
imetka. Moglo se desiti da jedan od
najve}ih na{ih pisaca ostane bez
obrazovanja.
Prije ne{to vi{e od jednog vijeka,
sefardski dje~ak se borio za svoje
obrazovanje i bolji ìvot. Ro|en u Gora`du
1889. godine, Isak Samokovlija se
{kolovao u Sarajevu gdje je i proveo
najve}i dio svog ìvota. Hirovitost li~ne
sudbine i historije vodila ga je na studij
medicine u Be~u, na frontove i u vojne
bolnice, na slu`be po bosanskim kasabama.
Ipak, najvjerniji je ostao sarajevskoj kasabi
u kojoj je uglavnom smje{tena radnja
njegovih melanholi~nih pripovijedaka o
hamalima, bakalinima i gradskoj sirotinji
koja pretura dan za danom, sa upornom
nadom u skori radosni preokret. Nade
Samokovlijinih junaka se uglavnom
izjalove, ali tanka ustrajna nit humanizma u
njihovim ìvotima se ne prekida. Uspijeva
se sa~uvati ljudsko dostojanstvo i kad je
cijena visoka, a siroma{tvo ne uzima
~ovjeku du{u, naprotiv, sre}a i ljubav su
odoma}eniji u sirotinjskim udèricama
nego u bogata{kim palatama.
Povod za izlo`bu o Isaku Samokovliji je
tradicionalna manifestacija Sunce nad
Drinom Centra za kulturu Gora`de, a èlja
autora je bila napraviti edukativnu izlo`bu,
a ne stereotipno predstavljanje lika i djela.
Pitali smo se {ta je to u ìvotu i produkciji
Isaka Samokovlije nama va`no? Iz uvida u
prebogatu zbirku koju Muzej ba{tini o
ovom autoru tretirali smo isklju~ivo
materijale koji govore o na{oj povijesti kao
povijesti staranja, povijesti solidarnosti.
Tako smo shvatili na{ rad na ovoj izlo`bi -
ona govori o nama danas. Predmeti i
tekstovi ostali iza Isaka Samokovlije
materijal su od kojeg smo sastavili vlastitu
pri~u, obja{njava [ehabovi}.
Djelo Isaka Samokovlije potvr|uje da je
on mnogo vi{e od manjinskog pisca
afirmisanog po nacionalnom klju~u, mada
polje njegovog interesa ostaju rubni,
DOKTOR ISAK SAMOKOVLIJA (1889. - 1955.)
PI[ÊVI LI^NI PREDMETI

U Muzeju knjièvnosti sa~uvani su naliv pero, nao~ale, stetoskop, cigarluk, notes...
IZBJEGLI^KI LOGOR NA ALIPA[INOM MOSTU 1943.
Ljekarski poziv je Isaku Samokovliji u tada{njoj NDH spasio ìvot
PROSJEÂN UÊNIK
Trojka iz bosanskog jezika, {kolarina
opro{tena
manjiski, marginalni slojevi dru{tva
(sefardska sirotinja, Cigani, ène...). Bh.
pisac koji je stvarao od dvadesetih do
pedesetih godina pro{log vijeka, zagledao
se u Drugog mnogo prije nego {to je
dru{tvena i knjièvna teorija ukazala koliko
je to zna~ajno. Na pitanje ima li ovakva
socijalna osjetljivost mjesta u savremenoj
bh. knjièvosti ili je ona nestala zajedno sa
socijalisti~kom dru{tvenom paradigmom,
autorica izlo`be odgovara: Socijalna
osjetljivost u savremenoj bh. knjièvnosti
nije nestala, ali jesu, sa propa{}u
socijalizma kao ideje, nestale prakse
institucionalne brige za op}u dru{tvenu
korist. To nije na{a sudbina, nismo osu|eni
na to da vje~ito ìvimo infantilno zagledani
sami u sebe. Li~no mi je iskustvo rada na
zbirci Isaka Samokovlije pokazalo na koji
na~in je u na{oj vlastitoj pro{losti gra|eno
iskustvo staranja za kulturu i kako su ljudi
kroz ono {to danas zovemo umreàvanje
gradili odnose u kojima je bilo mogu}e
stvarati i sa minimalnim materijalnim
resursima.
POBIJEDILI SMO ZLO, ALI MO@DA
PREKASNO
Ona kao primjer aktivne brige za
kulturu navodi originalnu prepisku
Samokovlije sa ilustratorom jedne od
njegovih knjiga u prijevodu na slovena~ki.
Prevodilac se u pismima àli kako ne zna
ni{ta o kulturi iz koje Samokovlija dolazi i
kako èli upoznati milje o kojem pri~e
govore, kako bi ilustrirao knjigu. Pismo je
pisano s toliko pa`nje i brige za kvalitet
onoga na ~emu je ilustrator radio, da je to
dana{njem ~itatelju ganutljivo. @ivimo u
svijetu u kojem biste takav anga`man u
opremi knjige mogli o~ekivati samo od
onih koji se trude dobiti novac - ne i od onih
koji imaju ugovor, kojima je ve} pla}eno.
Povjereno mi je ilustriranje Va{e knjige -
kaè ilustrator u pismu i napominje da se
autor ne mora bojati za kvalitet njegovoga
rada, nego da od njega traì pomo} kao od
pisca. To je osje}aj svijeta koji smo èljeli
potcrtati ovom izlo`bom. To je ono o ~emu
je Samokovlija pisao - starati se o onome
{to je va`no, o ljudima i svjetovima koji na
na{e o~i nestaju, misliti na to kako ni{ta o
~emu se brine ne mora zauvijek nestati -
tako smo pro~itali djelo Isaka Samo kov -
lije.
Zanimljivo je posmatrati kako je
muzejska zbirka o Isaku Samokovliji
nastajala {ezdesetih godina pro{log vijeka,
kada je odnos prema kulturi i kulturnoj
historiji bio drasti~no druga~iji od
dana{njeg. Prema rije~ima autorice izlo`be
i direktorice Muzeja knjièvnosti i
pozori{ne umjetnosti BiH, [ejle [ehabovi},
zbirka o Isaku Samokovliji formirana je u
ranom razdoblju postojanja Muzeja kada je
Samokovlija bio reprezentativan autor
velikog zna~aja za poslijeratni knjièvni
ìvot u BiH. Jedan dio zbirke o Samokovliji
otkupljen je, u nekoliko navrata, od supruge
i k}eri pisca, dok su neki dijelovi zbirke,
kao {to je dio arhiva ~asopisa Brazda ~iji je
BRIGA O DRUGOM
Tokom ~itave karijere Isak Samokovlija

se bavio likovnom, knjièvnom i filmskom
kritikom, a ~esto je pisao i medicinske
tekstove. Nije se libio ni pisanja pou~nih
tekstova o va`nosti glasanja (posebno je u
tome podsticao ène), te o higijeni i
zdravlju. Tako je u ~asopisu @ivot i
zdravlje iz 1946. objavljen njegov tekst
Baba Mara, zdravstveni udarnik, ima
rije~... Koncipiran kao dijalog izme|u
seljanke Rade i ne{to prosve}enije Babe
Mare, tekst jednostavnim narodnim
jezikom govori o opasnostima od zaraznih
bolesti. Radin mu` Jovan je obolio od
srdobolje, bolesti za koju Rada vjeruje da
je boìje davanje: Jovana zavija u trbuhu a
ni{ta iz njega, jedva malo sluzi i krvi. Mara
govori Radi da srdobolja nije samo Boìje
davanje nego da se protiv nje moè i boriti,
obja{njava joj {ta su klice i zarazne bolesti.
Podu~ava je kako da odràva higijenu i
upozorava je da Jovanu vi{e ne dopu{ta
da porad sebe ide gdje god stigne, da
muhe ne bi slijetale na ne~ist. Odre{ita
Mara poentira: Doma}ini i doma}ice,
drugovi i drugarice, prionite na posao!
Za obraz je i za zdravlje. Uredna i ~ista
ku}a - zdrava ~eljad i svakom u ku}i
svijetao obraz. Gdje nema zahoda -
pravite zahod! Gdje bunar nije u redu -
uredite ga! Kre~ite sobe! Ostajte mi
zdravo! Druge }u vam nedjelje do}i pa
da vidimo koliko ste osvjetlali svoj
obraz!
DOKTOR I DIDAKTIKA
Baba Mara, zdravstveni udarnik,
ima rije...
OSVIT BH. KINEMATOGRAFIJE
Film Hanka Slavka Vorkapi}a snimljen je 1955. po scenariju Isaka Samokovlije
Samokovlija bio urednik, ili neki dijelovi
li~nih fotografija ili li~ne korespondencije
Isaka Samokovlije otkupljivani od njegovih
prijatelja i saradnika, ili su u Muzej
dospijevali kao poklon. Tako je neke
dijelove zbirke Muzej dobio od Marka
Markovi}a, neke od Hamida Dizdara...
Jedan dio zbirke Muzeju je poklonio Me{a
Selimovi}, koji je u Brazdi sara|ivao sa
Samokovlijom. Zbirka ima vlastitu histo ri -
ju, pokazuje kulturnu politiku u BiH tokom
nekoliko ideolo{ki razli~itih perioda na{e
povijesti.
Na aktuelnoj sarajevskoj izlo`bi
pokazana su i neka od pi{~evih privatnih
pisama, a me|u najdomljivije prepiske
svakako spada ona sa knjièvnicom
Isidorom Sekuli}. Ona i Samokovlija
razmjenjuju izraze po{tovanja i
komplimente o knjièvnom radu onog
drugog, a u jednom pismu iz 1946.
Samokovlija kolegici pi{e: Draga Isidora,
nekada me gu{i stid i sram, toliko me gu{i
da mislim: nikada ne}u mo}i da vidim
komadi}ak vedra neba. Usisali smo u sebe
tolika doga|anja, pa iako smo bili na strani
koja se borila protiv zla ostao je osje}aj da
se zakasnilo. U~inilo je toliko da
ogromnom masom ostaje da ti{ti i srce i
du{a. Iskustvo rata, nacisti~kog progona i
ìvota u NDH kad se potucao po zatvorima
i kad mu je kao Jevreju ìvot spasio
vjerovatno samo ljekarski poziv, u
Samokovliji je ostavilo neminovni talog
gor~ine.
Me|u rijetke ratne dokumente spadaju
dopisnice koje pisac u nekoliko rijetkih
prilika razmjenjuje sa knjièvnikom
Hamidom Dizdarom koji je u to vrijeme u
Sarajevu. I autori izlo`be ove dopisnice
isti~u kao posebno zanimljive eksponate.
Samokovlija 1942. godine pi{e Dizdaru iz
[evarlija, gdje je lije~io domobrane. Na
pole|ini dopisne karte udaren je ìg
Usta{ka cenzura. ôvjek ne moè a da se ne
najeì, komentari{e za na{ list [eha bo vi -
}eva.
Posebnu pa`nju na izlo`bi je dobio
materijal o slavnom igranom filmu Slavka
Vorkapi}a Hanka, za koji je Samokovlija
napisao scenario po svojoj istoimenoj
pripovijetki. Hanka je lijepa prkosna
Ciganka, zvjerski povrije|ena mu èv lje -
vim nevjerstvom: odlu~na je da mu se
osveti i zada mu jo{ ve}u bol, makar pri
tome i sama stradala. Samokovlija je
napisao i dramu Hanka koja je svojedobno
bila veliki pozori{ni hit, iako knjièvna
kritika njegovog doba Samokovliju nije
smatrala najvje{tijim dramskim piscem.
Zbirka Isaka Samokovlije danas je u
dobrom stanju, ali neki predmeti poput
pi{~eve Davidove zvijezde iz Drugog
svjetskog rata, naàlost, nestali su.
[ehabovi} i Deli} kaù da su prilikom
rada na izlo`bi uo~ili da neki eksponati
koji se spominju u muzejskoj
dokumentaciji zapravo nedostaju i da je
te{ko shvatljivo kako ti nedostaci ranije
nisu evidentirani: Mi u ovom momentu
ne znamo {ta se ta~no u na{em Muzeju
nalazi, u kakvom su stanju hiljade
postoje}ih eksponata i {ta je potrebno za
njihovo o~uvanje. Zato silnu energiju
ulaèmo u traènju sredstava za
digitalizaciju Muzeja. Taj je mu~ni i te{ki
posao neophodan i mi smo ga zapo~eli po
cijenu da mu nikada ne vidimo kraja. U
biti, nema izgovora za to {to nemamo
elektronski popis muzejske gra|e. Nema
tog pravnog statusa, tog nedostatka
sredstava i nerazumijevanja dràve koja
vas moè sprije~iti da u vlastitoj ku}i
napravite reda.
DOKTOR ISAK SAMOKOVLIJA (1889. - 1955.)
Na pitanje koliko je danas mogu}a i
umjesna muzealizacija knjièvnika i
knjièvnica, kroz sakupljanje rukopisa i
sli~nih materijalnih predmeta, [ehabovi}
odgovara: Muzealizacija li~nih predmeta
i rukopisa pisaca ima smisla i danas, dokle
god se iz toga ne ra|a kult originala.
Vjerujem da je dobro sa~uvati originalne
rukopise i sli~ne predmete materijalne
kulture, ne zbog toga {to nekoliko
prestarjelih listova papira imaju vrijednost
po sebi, nego zato {to muzealizacijom
moèmo u~initi dostupnim javnosti proces
kojim je literatura u razli~itim vremenima
nastajala. Moramo do}i u stanje u kojem }e
muzeji postati istraìva~ki centri a prestati
biti arhivi u kojima je znanje zaklju~ano.
Mi }emo, u najkra}em mogu}em vremenu,
formirati zbirke o bh. knjièvnicama, jer je
nepojmljiva mjera marginalizirosti knji -
èv nica u dosada{njem radu Muzeja.
Planiramo nekoliko izlo`bi koje ne}e biti
posve}ene liku i djelu autora i autorica. U
ovom momentu, naprimjer, poku{avamo
izna}i na~ina za formiranje zbirke o
knjièvnosti u BiH tokom posljednjeg rata.
Iz ove zbirke, koja je neophodna, i iz koje
bismo mogli dosta nau~iti, proiza{la bi i
multimedijalna izlo`ba. Mislim da
muzejske zbirke i izlo`be sluè tome da
postavljaju pitanja. To je moje vi|enje
smisla i svrhe muzeja.
VIZIJA MUZEJA KNJI@EVNOSTI U BUDU]NOSTI
Muzeji moraju postati istraivaki
centri, a formiranje zbirki o bh.
knjievnicama je prioritet
AUTORI IZLO@BE O
SAMOKOVLIJI
[ejla [ehabovi}
i Zlatan Deli}
STRAH OD USTA[KE CENZURE
Dok u [evarlijama lije~i domobrane,
Samokovlija prijatelju u Sarajevo pi{e da je
sve u najboljem redu
U
~etvrtak, 23. januara, kada ovaj
broj ve} bude u prodaji, u
Sarajevu }e biti najavljen po~etak
obnove Muzeja 14. zimskih
olimpijskih igara. Zgrada muzeja
je razru{ena tokom rata, prije nekoliko
godina je natkrivena, te je onemogu}eno
njeno dalje uru{avanje.
NEMA PROBLEMA
Jo{ od 2004. eksponati iz Muzeja
izloèni su na privremenoj lokaciji u Zetri.
Kolekcija je izuzetno vrijedna i pored
ostalog sadrì i Mapu svjetske grafike Art
and Sport sa djelima Henryja Moora,
Andyja Warhola, Michelangela Pistoleta, te
kolekciju na{ih savremenih umjetnika
uklju~uju}i Ismara Mujezinovi}a, Mersada
Berbera, Mehmeda Zaimovi}a... Olimpijski
muzej ima samo jednog zaposlenog -
direktora Edina Numankadi}a, koji je
vjerovatno najzaslu`niji za spa{avanje
vrijedne kolekcije ovog muzeja. Po~etak
obnove muzeja bit }e najavljen u sklopu
velike kampanje Olimpijska porodica -
Slavimo olimpizam koju su (volonterski)
osmislili ljudi iz marketin{ke agencije CIP7
i Visia: Samir Plasto i Bojan Zec Filipovi}.
Cilj je podsjetiti na duh solidarnosti i
slavlja koji je vladao tokom Olimpijade
1984., ali i usijati atmosferu uo~i zimske
Europske olimpijade mladih (EYOWF)
2017., koju }e zajedno organizovati
Sarajevo i Isto~no Sarajevo.
Bojan i Samir kaù da su kampanju
osmislili kako bi pomogli prijateljima u
Olimpijskom komitetu BiH da, pored
ostalog, rade na podizanju svijesti o
va`nosti EYOWF-a 2017., na popu lari za -
ciji zimskih sportova, ali i da podsjete sve u
Bosni i Hercegovini na davno zaboravljenu
pozitivnu energiju za vrijeme Olimpijade.
Imao sam ~etrnaest godina, a Plasto,
mislim, trinaest za vrijeme Olimpijade.
Sje}am se tih dana jer sam tada dobio prvi
posao u ìvotu - bio sam kurir za Collegium
Artisticum. Stalno sam bio na Skenderiji i
sje}am se emocija i veselih ljudi. To je
SARAJEVO 1984. - 2017.
OLIMPIJADA je kljuna rije ove zime u Sarajevu i Istonom Sarajevu, trideset
godina nakon 14. zimskih olimpijskih igara i tri godine prije Europske olimpi-
jade mladih; kreativni dvojac SAMIR PLASTO i BOJAN ZEC FILIPOVI osmislili
su niz ideja kojima zajedno sa Olimpijskim komitetom BiH pozivaju sve da budu
dio olimpijske porodice i slave olimpizam, te podstiu afirmaciju zimskih sporto-
va, unosei pozitivnu energiju koja prati velike sportske dogaaje u nau tmurno
svakodnevnicu, dok ekamo snijeg
OLIMPIJADA
PONOVO MEU NAMA
Samir Plasto i Bojan Zec Filipovi}: Mi promoviramo
ne{to {to dolazi - EYOF 2017., tako {to podsje}amo na
ne{to dobro {to nam se desilo
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MARIO ILIÎ],
Arhiva KAMPANJE
SARAJEVSKI OLIMPIZAM
Bojan Zec Filipovi} je imao 14, a Samir Plasto 13 godina za vrijeme Olimpijade u Sarajevu
bojan plasto:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 19:00 Page 50
moja prva asocijacija na Olimpijadu. Tada
sam nau~io {ta zna~i koncept - nema
problema. Mislim da je Olimpijada
obiljeìla generacije. I ono {to sam nau~io
iz tog iskustva je da èlim veliko. I to sada
radimo sa ovim projektom, kaè Bojan
Zec Filipovi}. Plasto se sje}a Olimpijade
jer mu je tata radio 24 sata, a ona je sa
prijateljima nosio i mijenjao zna~ke za
limenke coca-cole i strane zastavice, na
Skenderiji: Sje}am se ~ak i mirisa te
godine, i boja. Ponekada mi se i sada u~ini
da osjetim taj miris, taj zvuk i veselje zbog
masovnih sportskih de{avanja. I èlim to
opet, taj osje}aj da si dio svijeta.
Kampanja Slavimo olimpizam pokre -
nuta je jo{ u prolje}e pro{le godine, ali tek
sada, uo~i tridesete godi{njicu Olimpijade,
postaje sveprisutna. Prvi veliki doga|aj je
Olimpijski sportski vikend na olimpijskim
borili{tima, i to 31. januara na Bjela{nici, 1.
februar na Jahorini, te 2. februar u Zetri.
Tokom ovog vikenda, kada }e u Sarajevo
do}i mnogi sportisti iz regiona, me|u njima
i Vlade Divac, Bojan Kriàj i Sanda
Dubrav~i}, organizovan je i ispra}aj na{ih
sportista na Olimpijadu u So~i. Tako|er }e
biti predstavljena i oprema koju }e na{i
olimpijci - Igor Laikert, Tanja Kari{ik,
Marko Rudi}, Mladen Plakalovi} i @ana
Novakovi} - nositi u Rusiji, a koja je
redizajnirana oprema kakvu su nosili
sportisti iz Jugoslavije 1984. godine. Za
razliku od one u Sarajevu koja je bila
narandàsta, ove godine olimpijci idu u
plavoj opremi. I ovakvom opremom
promovira se duh olimpizma u BiH. Na
Bjela{nici i Jahorini }e biti organizovana i
takmi~enja i promocija sportova koji su
prisutni na EYOWF-u, a u Zetri }e biti
odràno takmi~enje u umjetni~kom
klizanju Sarajevo Open 2014., na kojem }e
u~estvovati vi{e od 170 takmi~ara iz
dvanaest zemalja.
VU^KO I PAHULJICA POD
ZA[TITOM
Drugi zna~ajan dio kampanje je izlo`ba
radova doma}ih umjetnika sa motivom
olimpizma. Radove za izlo`bu slali su
ve}inom studenti iz Bosne i Hercegovine.
Samir kaè da je pristiglo oko sedamdeset
radova, a da }e ìri odabrati trideset
kolekcija 2014. - koji }e kasnije ~initi dio
fundusa Olimpijskog muzeja. Izlo`ba }e
biti prezentovana u hotelu Termag na
Jahorini od 31. januara do 7. februara, a
potom }e biti sve~ano otvorena od 8. do 18.
februara u Umjetni~koj galeriji BiH.
Ove godine je konkurs na temu
olimpizam bio je raspisan samo na teritoriji
BiH, ali plan je da 2015. poziv bude upu}en
umjetnicima iz regiona, godinu kasnije }e
i}i ka cijeloj Evropi, da bi 2017., uo~i
EYOWF-a, poziv za u~e{}e bio upu}en
umjetnicima iz cijelog svijeta. Svi radovi
koje ìri izabere do 2017. postat }e dio
stalne postavke Muzeja. U ìriji su
predstavnici akademija primijenjenih
umjetnosti iz cijele BiH, predstavnici
Udruènja likovnih umjetnika BiH, galerije
Zvono, Umjetni~ke galerije BiH, te Ismar
Mujezinovi} i Edin Numankadi}. Izlo`ba
}e, planirano je, u periodu mart-juli biti
postavljena u jo{ deset gradova u BiH,
uklju~uju}i Travnik, Banju Luku,
Trebinje...
Samir i Bojan kaù da promovisati
olimpizam zna~i promovisati i vrijednosti
onog {to ve} imamo, a izme|u ostalog to su
i sportski uspjesi koje postiù na{i timovi i
pojedinci ve} godinama. Ne smijemo
zaboraviti da su svi na{i sportisti koji imaju
normu za Olimpijadu me|u najboljim na
svijetu. Mi smo mala zemlja koja i ove
godine ima olimpijce i to njih pet, veli
Plasto. Dio kampanje podrazumijeva i
pruànje podr{ke sportistima, naro~ito
olimpijcima, {to uklju~e dru{tveno
odgovorne kompanije i to na taj na~in {to
im se pruà mogu}nost da pomaù
finasiranje sportista, te da uloè u obnovu
Muzeja. Imena svih donatora, po zapadnom
principu, bit }e istaknuta u Muzeju kada
bude otvoren. Naravno, bitno je i skupljanje
sredstava za kontinuirano pomaganje
olimpijaca. @elimo na}i strate{ke partnere
za svakog olimpijca, a za neke smo ve}
na{li firme koje }e im davati stipendije,
poja{njava Plasto, dodaju}i da ni{ta {to ~ini
ovu kampanju nije izmi{ljanje tople
vode, nego samo primjena metoda
sponzorstva i aktivizma, koje su ve}
primijenjene u drugim zemljama, i njihova
prilagodba na{im uslovima.
BR@E, JAÊ, VI[E

Kampanja predvi|a i da u narednom
periodu Olimpijski komitet za{titi,
odnosno reguli{e prava kori{tenje znakova
Vu~ka i Pahuljice, odnosno da reguli{u
prava za kori{tenje ovih simbola, {to u
ovih trideset godina nije nikome palo na
pamet. Stvarni vlasnik olimpijskih
simbola je Me|unarodni olimpijski
komitet. Njihov predstavnik ovdje je
Olimpijski komitet BiH. I oni treba da {tite
taj znak, {to zna~i da bi i dalje svi mogli
koristiti oba simbola, ali }e u tom slu~aju
morati pla}ati simboli~nu sumu za to,
pomaù}i na taj na~in OK BiH.
Kampanja je osmi{ljena tako da traje
tri godine. Bojan i Samir kaù da kriti~ari
zamjeraju {to kampanja slavi doga|aj od
prije trideset godina, no njih dvojica
tvrde da je ono {to rade i {to èle posti}i
okrenuto prema budu}nosti, a ne
glorificiranju pro{losti: Mi
promoviramo ne{to {to dolazi - EYOF
2017., tako {to podsje}amo na ne{to
dobro {to nam se desilo. @elimo stvoriti
ne{to {to }e ìvjeti na dobrim
uspomenama, na kojima gradimo
budu}nost. U jednom trenutku smo
shvatili da su svi u~esnici koji }e do}i u
Sarajevo i Isto~no Sarajevo 2017. djeca
ro|ena u ovom vijeku. Puno }e biti takvih
i me|u publikom. Oìvjeti i sa~uvati
olimpizam, prenijeti ga na tu djecu kao
ne{to pozitivno i dobro, jeste i osnovni
razlog za{to sve ovo radimo.
SARAJEVO 1984. - 2017.
Sanda Dubrav~i}, kliza~ica koja je

1984. zapalila olimpijski plamen u
Sarajevu, uradit }e to na simboli~an na~in
na Jahorini i ove godine zajedno sa na{om
olimpijkom @anom Novakovi} tokom
Zimskog vikenda. Dubrav~i} }e biti u
Sarajevu i kao sudija Me|unarodne
kliza~ke unije, na takmi~enju Sarajevo
Open 2014. Sanda Dubrav~i} je u karijeri
dva puta nastupala na Olimpijadi i to
1980., kada je zauzela jedanaesto mjesto,
i 1984. kada je zavr{ila na desetom
mjestu. Na Europskom prvenstvu 1981.
osvojila je srebrenu medalju. Danas je
lije~nica i ~lanica Medicinske komisije
Me|unarodne kliza~ke organizacije za
Hrvatsku, te sudi na me|unarodnim
kliza~kim takmi~enjima.
SANDIN POVRATAK
Olimpijska baklja ponovo u Sarajevu
31.1.2014. Sanda Dubrav~i} }e ponovo
zapaliti olimpijski plamen u Sarajevu
P
redvodnici velike thrash metal
~etvorke, ameri~ki band Meta -
llica, koncem pro{loga mjeseca
objavili su filmski uradak pod
nazivom Through the Never 3D.
Nije ovdje rije~ o obi~nom koncertnom
snimku kojeg su fanovi jedva do~ekali, s
obzirom da Metallica nije snimila studijski
album ve} gotovo {est godina, ve} o
istinskom glazbeno-filmskom spektaklu.
IZMI[LJENI GRAD
Kombinacija trilera i koncertne izvedbe
najve}ih hitova slavnog banda uz nestvarne
3D efekte, snimljeni su sa 24 HD kamere,
kako na pozornici tako i u filmskom dijelu
radnje, jednostavno je briljantno reìrana. A
za reìju je bio zaduèn redatelj Nimrod
Antal, koji je u dosada{njoj karijeri prije
projekta s Metallicom snimio svega {est
filmova, od kojih dva kratkometra`na.
Radnja filma Through the Never 3D
potpuna je fikcija, smje{tena u izmi{ljeni
ameri~ki grad, ispred izmi{ljene koncertne
arene u kojoj se tu no} odràva rasprodani
koncert slavnog banda. Pored razuzdanog
fana koji se penje na rasklimani automobil i
vri{ti kako }e svi dìberi svijeta oti}i u
pakao kada zapo~ne koncert, kadar prati
mladi}a na skejtu koji u dvoranu pokraj
osiguranja ulazi s vre}icom u ruci. On je
glavni lik triler pri~e i zove se Trip.
Roudi je na koncertu, ili bolje re}i
pomo}no osoblje, zaduèn da ne misli ve}
doslovce izvr{ava zadatke i
nare|enja. Glumac koji je
utjelovio lik Tripa je Dane
DeHaan, poznatiji po
epizodnim ulogama u film o -
vima Lincoln, Cro ni cle, i
serijama In Treatment, Law
and Order i drugim. Nakon
Tripovog susreta s ~la no -
vima banda i nakon {to je
{efu donio doru~ak, ulazi u
dvoranu i ~eka po~etak
koncerta. Na scenu izlaze
Lars Ulrich, Kirk Hammet,
James Hatfield i Robert
Trujillo, i pra{e jedan od
najve}ih hitova s po~etka
karijere, Creeping Death.
Pozornicom duga~kom pedesetak metara,
okruènom s ~etiri golema krana, dominira
Larsov komplet Tama bubnjeva. Uskoro
Trip dobija novi zadatak od {efa i zapo~inje
usporedna radnja trillera i koncetra. Redaju
se pjesme Creeping Death, For Whom The
Bell Tolls, Ride the Lightning, dok Trip
doìvljava nevjerojatne stvari. Preìvjev{i
prometnu nesre}u, sukobe bandi u sredi{tu
grada s policijom, kona~no pronalazi torbu
koju mora odnijeti {efu. U isto vrijeme,
prate}i Tripov put, mijenjaju se scene na
pozornici.
Na pjesmi Ride the Ligtning, kao {to je
i red, pozornicom udaraju munje i gromovi,
dok na uvodu pjesme One, dvoranom
odjekuju rafali, ~uju se riko{eti, padaju avio
bombe. Fascinantna koreografija dodatno
je dojmljiva zbog pozornice ispod koje se u
isto vrijeme izmjenjuju
video projekcije, a James,
Kirk i Robert puni energije
tr~e oko Larsovih bubnjeva.
Dok Trip prolazi kroz grad
prepun zapaljenih poli cij -
skih automobila i obje{enih
ljudi na stubove uli~ne
rasvjete, nekoliko scenskih
radnika slaù deset metara
visoki kip pravde, koja je
bila i za{titni znak jednog od
najboljih albuma banda
...And Justice for All. Na -
rav no, uslijedila je upravo
naslovna pjesma s Justice
albuma, a na kraju pjesme i
crescendo koji kulminira
ru{enjem spo menika slijepoj pravdi, ~iji
komadi slu~ajno ili ne, padaju tik do
Larsovih bubnjeva. Nastavak koncerta
donosi jo{ spekta kularnija doga|anja na
pozornici.
PRODUKCIJA I ORGANIZACIJA
Prvo iz maglovite i mra~ne pozornice
izranjaju krièvi nalik na one s grobalja
ameri~kim neznanim junacima, koji su
posluìli kao cover sada ve} legendarnom
albumu Master of Puppets, nakon ~ega
James Hatfield po~inje ispu{tati krike
Master, Master, dovode}i fanove do ludila.
Metallica se kratko zadràla na pjesmama s
drugog albuma, odsvirav{i jo{ samo
Battery, a nakon nekoliko minuta, Tripove
nestvarne doìvljaje prate taktovi Enter
Sandmana. Ve} sljede}i trenutak publika je
u {oku. Tehni~ar u plamenu, dok drugi
tehni~ar pada s krana. Ru{e se kranovi,
pozornica se raspada, nestaje struje.
Naravno, sve je inscenirano, kako bi
Metallica mogla na poja~alima odsvirati,
kako Hatfield re~e, ba{ kao u njegovoj
garaì pjesmu Kill Em All. Trip je
preìvio, donio torbu, ali koncert je ve}
odavno zavr{io i dvorana je prazna, a na
pozornici ~lanovi banda samo za njega
sviraju instrumental Orion. O produkciji i
organizaciji filma ne treba puno govoriti.
Dovoljno je re}i da odjavna {pica traje pet
minuta dok se na ekranu ukazuju imena i
prezimena oko tisu}u ljudi koji su
realizirali projekt.
U prvih mjesec dana prikazivanja u
Americi film Through the Never 3D
zaradio je oko ~etiri milijuna dolara.
53
Grupa METALLICA ve est godina nije objavila studijski album, ali je zato snimi-
la film THROUGH THE NEVER 3D; na rock kritiar pie o ovom istinskom
glazbeno-filmskom spektaklu
Pi{e: MARIO ILIÎ]
INSTITUCIJA METALLICA
MUNJE I GROMOVI
KVARTET IZ SNOVA
Robert, Lars, James i
Kirk, doajeni metala
metalica:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 16:21 Page 53
On je vizionar... Uradio bih bilo {ta {to
mi on kaè, izjavio je entuzijasti~no prije
nekoliko mjeseci mladi ameri~ki glumac
Shia LaBeouf, ne skrivaju}i divljenje
prema proslavljenom danskom sineasti
Larsu von Trieru koji mu je ukazao ~ast
uvrstiv{i ga u prvu postavu svog novog
filma, Nimfomanka. Da }e njegov naredni
projekat biti seksualno eksplicitan, Von
Trier je najavio jo{ prije dvije godine na
me|unarodnom filmskom festivalu u
Cannesu s kojeg su ga, podsjetimo,
organizatori bukvalno protjerali nakon {to
je na konferenciji za novinare iskazao svoje
simpatije prema nacisti~kom vo|i Adolfu
Hitleru.
Moj slijede}i film a Kirsten
(Dunst) je to zahtijevala bi}e porni}.
Takve su ustvari ène. Stvarno hard core. O
tome pi{em sada, rekao je Lars von Trier
2011. novinarima u Cannesu, na {to su se
mnogobrojni predstavnici medija slatko
nasmijali misle}i da je u pitanju samo jo{
jedna u nizu rediteljevih blesavih izjava,
kojih na toj zloglasnoj presici svakako
nije manjkalo.
(PRE)REALISTI^NE SCENE
Nepune tri godine kasnije, pred nama je
Nimfomanka, ta~nije njen prvi dio, koji se
trenutno prikazuje u evropskim kinima.
Cijeli film ina~e traje pet i po sati, pa su ga
producenti iz komercijalnih razloga odlu~ili
distribuirati u dva dijela. Nimfomanka je
pri~a o mladoj èni Joe (glumi je Von
Trierova muza Charlotte Gainsbourg), koja
nakon slu~ajnog susreta sa Seligmanom
(Stelan Skarsgard) po~inje ispovijedati
svoju ìvotnu pri~u: od tinejdèrskog doba
i prvih seksualnih iskustava, kada su se ona
i njena najbolja drugarica B. za kesicu
~okoladnih bombona opkladile koja }e se u
vozu seksati s vi{e mu{karaca, preko niza
drugih usputnih susreta i usputnog seksa s
razli~itim mu{karcima (u po~etku je u
klubu mladih nimfomanki vaìlo pravilo
da se s jednim mu{karcem moè biti samo
jedanput, ali to je brzo palo u vodu, kaè
Joe), pa sve do momenta kada glavna
junakinja prvi put vodi ljubav s mu{karcem
koji je godinama subjekt njene ~e`nje i do
kojeg joj je zaista stalo - i pritom ne osje}a
ni{ta.
Izme|u seksa u vozovima, krevetima,
uredima, na podovima, stolicama, bol ni -
~kom ve{eraju i gdje sve ne, stala je i pri~a
o odnosu glavne junakinje s njenim ocem,
prepunim topline i privrènosti (za razliku
od majke koja je hladna ku~ka), nekoliko
zanimljivih analogija izme|u nimfomanije
- pecanja mu{karaca i pecanja ribe, te
zaklju~ak koji se na kraju neizbje`no
name}e: da Joe, uprkos svojoj patolo{koj
potrebi za seksom, ipak i oduvijek traga za
istinskom ljubavlju.
Sve u svemu, negdje na putu od
spektakularnih najava o prvom mainstream
porni}u, agresivne reklamne kampanje sa
plakatima koja prikazuje orgazmi~na lica
glumaca, pa do provokativnih trailera
zabranjivanih na YouTube-u, Lars von
Trier se pomalo izgubio. [to se
seksualno eksplicitnog sadràja ti~e,
vidjeli smo sigurno i mnogo boljih i
uvjerljivijih scena seksa u filmovima (o
~emu }emo pisati kasnije), a Nimfomanka
je na koncu ispala mnogo emotivnija pri~a
nego {to je to njen kontroverzni autor u
po~etku vjerovatno namjeravao. Istina,
govorimo tek o prvom dijelu filma, pa treba
sa~ekati i ostatak ove sage kako bi se
mogao donijeti kona~an sud.
Poznati sineasti posljednjih godina kao
da se takmi~e u tome koji }e prikazati {to
vi{e realisti~ne scene seksa u svojim
filmovima. Vrijeme romantiziranih holi -
vud skih erotskih prizora i suptilnog
vo|enja ljubavi zauvijek je pro{lo, barem
ako je suditi po nekoliko najprominentnijih
autora koji su od 2007. naovamo osvajali
nagrade na presti`nim svjetskim fes ti va -
NIMFOMANKA I DRUGE PRIÊ
Pi{e: MAJA RADEVI]
KONANA
POBJEDA PORNO
INDUSTRIJE NAD
MAINSTREAMOM
Najoekivaniji film godine, tanije njegov prvi dio,
NIMFOMANKA kontroverznog danskog sineaste
LARSA VON TRIERA, stigao je u bosanskohercegovaka
kina; nakon spektakularnih najava, agresivne reklamne
kampanje sa plakatima koja prikazuje orgazmina lica
glumaca i provokativnih trailera, utisak je da je Lars
von Trier snimio tek lo porni sa nekoliko duhovitih,
pa i vrlo emotivnih scena
NIMFOMANKA:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 14:36 Page 54
lima. Porno ànr u mainstream kine ma -
tografiju me|u prvima je uveo kineski
filmski autor Ang Lee, koji je te 2007.
digao na noge svjetsku publiku, kriti~are i
festivalske ìrije sa svojim ostvarenjem
Poùda, oprez (Lust, Caution). Spektakl je
bio tim ve}i {to je u pitanju kineski film (a
poznato je da tamo{nji cenzori ne pra{taju)
koji je, osim izraènih politi~kih konotacija
spram vlasti, sadràvao i takve scene seksa
prema kojima se Von Trierova Nimfomanka
doima kao bukvar za seksualne po~etnike.
Novinari su se raspisali o tome kako je
reditelj Lee nagovorio svoje glumce da
imaju pravi seks pred kamerama - {to niko
iz filmske ekipe nikada nije demantovao - a
taj sitni detalj svakako je umnogome
doprinio gledanosti filma. Mlada kineska
ljepotica Tang Wei, koja je igrala glavnu
ulogu {pijunke iz Drugog svjetskog rata,
preko no}i je postala globalno poznata
filmska zvijezda koju su podjednako slavili
u Evropi i Americi. Ipak, kao {to rekosmo,
kineski cenzori ne pra{taju, pa je tako Tang
nakon uloge koja ju je proslavila doslovce
nestala sa televizijskih ekrana, a tamo{njim
medijima bilo je zabranjeno da objavljuju
bilo kakve ~lanke o njoj. Kineske vlasti
oti{le su toliko daleko da su ukinuli i sve
web stranice i forume na kojima je
spominjano ime glumice, a blokirali su i
pretragu njenog imena na Googleu. Tang je
na crnoj listi dràvnih zvani~nika bila
I PORNO JE UMJETNOST, ZAR NE?
Kako su najslavniji sineasti

dana{njice uveli porno scene na
velika vrata presti`nih
filmskih festivala
SEKS ZA BOMBONE
Nimfomanka po~inje istraìvanjem seksualnosti dvije tinejdèrke u vozu
naredne tri godine, nakon ~ega se ponovo
(oprezno) vratila u svijet glume, ali do
danas nije ponovila uspjeh svoje
debitantske uloge.
Za razliku od Leejevih glumaca, kojima
o~igledno nije te{ko palo da se uìve u
uloge, Von Trierova ekipa je za pojedine
scene seksa angaòvala porno glumce koji
su ih dublirali.
U po~etku sam bila jako nervozna.
Morali smo se dogovoriti da mi glumci
ne}emo imati seks pred kamerama. I dok
god je to bilo jasno, sve je bilo u redu,
kaè Charlotte Gainsbourg. Mladoj
glumici, k}erki slavnog boemskog para
Jane Birkin i Sergea Gainsbourga, ovo je
tre}i put da sara|uje s Von Trierom. Kada
sam tek pro~itala scenarij, mislila sam da je
to samo {ala, neka njegova provokacija. I
nisam se mnogo nadala da }e me pozvati da
igram, kaè Charlotte. Za mene je bila
velika stvar to {to je Lars odlu~io da i tre}i
put radi sa mnom, govori glumica koja je,
prema ocjenama kriti~ara, u Nimfomanki
odigrala svoju najbolju rolu do sada.
Von Triera ve} dugo prati reputacija
mizogina. U svojim filmovima nerijetko se
fokusira na ène koje pate ili su izrazito
autodestruktivne. Gainsbourg, me|utim,
tvrdi da je to isklju~ivo rezultat njegovog
dobrog poznavanja ènske prirode: Uloga
Joe je zaista nevjerovatna i mogla ju je lako
napisati èna.
I dok veselu Von Trierovu ekipu u kojoj
se, pored pomenutih glumaca, izdvajaju
izvanredna Uma Thurman u ulozi ène koju
mu` napu{ta zbog kurve i Christian
Slater, koji tuma~i lik Joeinog oca, tek
o~ekuju premijere na me|unarodnim
filmskim festivalima, jedno od ostvarenja
koje je u pro{loj godini izazvalo veliku
pa`nju publike i kriti~ara ostavilo je
prili~no gorak okus kod njegovih glavnih
aktera. Rije~ je o filmu Plavo je najtoplija
boja (Blue Is The Warmest Colour)
francuskog reìsera porijeklom iz Tunisa
Abdellatifa Kechichea, koji je osvojio
Zlatnu palmu na posljednjem festivalu u
Cannesu. Film govori o otkrivanju
seksualnosti i ljubavnoj vezi izme|u
tinejdèrke i mlade umjetnice u usponu, a
obiluje izuzetno eksplicitnim (i rea list i -
~nim) lezbijskim scenama. Samo jedna
scena seksa traje dvanaest minuta, dok
kamera prikazuje glumice u krupnim
kadrovima koje, izme|u ostalog, prakti cir a -
ju oralni i analni seks.
GLUMICE I(LI) PROSTITUTKE
Nakon {to su se sa {irokim osmijesima,
zajedno sa rediteljem, slikale na premijeri u
Cannesu, glavne protagonistice Ad le
Exarchopoulos i La Seydoux izjavile su da
je iskustvo snimanja filma bilo uàsno i
poniàvaju}e i da im ne pada na pamet
56
NIMFOMANKA I DRUGE PRIÊ
Kada je rije~ o filmskim autorima sa

prostora biv{e Jugoslavije, treba po{teno
re}i da ve}ina njih nikada nisu patili od
romantiziranih scena seksa u svojim
filmovima, ali posljednjih godina neki su
posebno pomjerili granice. Me|u njima je
mlada beogradska rediteljka Maja Milo{
koja je svojim debitantskim ostvarenjem
Klip, prikazanom pretpro{le godine i u
okviru 18. Sarajevo Film Festivala,
najblaè re~eno, uzburkala duhove. Klip je
pri~a o 17-godi{njoj djevojci iz beo grad -
skog predgra|a koja vlastiti ìvot posmatra
kroz optiku svog mobilnog telefona,
snimaju}i kamerom mobitela sve {to joj se
doga|a - u {koli, u razuzdanim no}nim
provodima s prijateljima, u ku}i, u krevetu
s de~kom... Brojne seksualno eksplicitne,
~esto nasilne scene razlog su zbog kojeg
su pojedini kriti~ari ovaj film nazvali
maloljetni~kom pornografijom. Me|utim,
uprkos o~ekivanom efektu {oka koji film
izaziva kod ve}ine gledalaca, Klip je
daleko od filma koji je snimljen samo sa
ciljem da {okira - kao {to je to, recimo,
slu~aj sam morbidnim Srpskim filmom
Sr|ana Spasojevi}a. Film Maje Milo{ je
brutalno realisti~an prikaz ìvota i
razmi{ljanja dana{njih srednjo{kolaca koji
je, jednako kao u Srbiji, mogao biti
snimljen i u Bosni i Hercegovini ili
Hrvatskoj, slika jedne generacije koja po
svaku cijenu èli biti primije}ena ìve}i po
obrascu turbofolk kulture - oru`ja, droge,
fatalisti~kih stihova folk-diva i besmislenog
seksa.
AUTORI IZ KOM[ILUKA KOJI POMJERAJU GRANICE
Maloljetnika pornografija Maje
Milo i morbidni Spasojeviev
Srpski film
RAJ: LJUBAV
Film Ulricha Seidla bavi se istraìvanjem seks turizma u Keniji
Iz filma Klip Maje Milo{
nikada vi{e raditi sa Kechicheom. 28-
godi{nja Seyodux, koja je ranije sara|ivala
sa Woodyjem Allenom u Midnight In Paris
i Tomom Cruiseom u Mission Impossible:
Ghost Protocol, tvrdila je da se za vrijeme
snimanja osje}ala kao prostitutka,
premda izme|u nje i njene partnerice u
filmu nije bilo izravnog genitalnog
kontakta, nego su to obavile preko
umjetnih pomagala. Kechicheu je navodno
trebalo deset dana da snimi klju~nu 12-
minutnu scenu seksa u filmu. Lea Seydoux
kaè kako je znala da }e film biti veliki
gluma~ki izazov, ali nije o~ekivala reditelja
koji je toliko opsjednut. Njegova rije~
bila je zakon. Morali ste dati sve od sebe. U
suprotnom, dobijete otkaz, kaè glumica.
Ali nisam znala da je on potpuno, potpuno
opsjednut tim filmom. Znao je ponavljati
jednu scenu i do 200 puta.
Njena partnerica u filmu, 19-godi{nja
Ad le Exarchopoulos, kaè da uprkos
svemu ne àli zbog ovog iskustva. @ao mi
je jer ljudi puno pri~aju o ne~emu o ~emu
ne znaju ni{ta. Ne moète predvidjeti, niti
sumirati jednu ljudsku avanturu. Pomoglo
nam je to {to smo scene snimali
hronolo{kim redom, tako da smo cijelu
pri~u mogli doìvjeti jasnije, kaè Adele i
dodaje da ni{ta u svojoj ulozi ne bi
promijenila.
Pitanje je koliko su glumci i glumice
stvarno iskreni kada govore o pon iè nj i -
ma kojima ih reìseri izlaù tokom
snimanja eksplicitnih scena, a u kojoj mjeri
takve izjave zapravo sluè promociji filma.
Stelan Skarsgard, jo{ jedan Von Trierov
gluma~ki veteran, kaè da su porno
scene o kojima je autor filma govorio
zapravo ironi~an izraz, ali ironija ne pro -
lazi dobro u medijima. Pornografija ima
samo jednu svrhu, a to je da vas uzbudi. Ali
kada pogledate ovaj film, shvati}ete da je to
zapravo jedan jako lo{ porni}, ~ak i ako ga
premotavate unaprijed, iskren je
Skarsgard. Nakon nekog vremena shva -
ti}ete da vi{e uop{te ne reagujete na
eksplicitne scene. One vam postanu
prirodne, kao kada gledate nekoga da jede
ìtarice za doru~ak.
Eksplicitan je bio i jedan od tako|er
najpoznatijih evropskih sineasta dana { nji -
ce, Austrijanac Ulrich Seidl, koji je prije
dvije godine snimio ostvarenje Raj: Ljubav
(Paradise: Love). Film je prikazan na
festivalu u Cannesu te u Veneciji, gdje je
osvojio Specijalnu nagradu ìrija. Rije~ je o
prvom dijelu trilogije koja, kako Seidl
prosto obja{njava, govori o ìvotu. Raj:
Ljubav pri~a je o 50-godi{njoj èni koja
putuje u Keniju u potrazi za seks turizmom.
Pravi je to raj za sredovje~ne gospo|e koje
~eznu za avanturom: za sitne novce i
povremene poklone moète sebi
iznajmiti mladog Kenijca koji }e vas
zadovoljavati tokom odmora, a va{a obitelj
i prijatelji nikada ne}e ni{ta saznati o
tome... Iako za razliku od Von Trierovog ili
Kechicheovog filma ne sadrì toliko
seksualno eksplicitnih scena, Ulrich Seidl
prvi je progovorio o jednom od rijetkih
preostalih tabua kada je rije~ o ljudskoj
seksualnosti i potrebi za seksom.
Bez obzira na to {to su scene seksa one
koje kod naj{ire publike privla~e najve}u
pa`nju, ~injenica je da svaki od filmova
koje smo pomenuli u ovom tekstu u
scenaristi~kom i gluma~kom smislu spada
me|u neka od najboljih ostvarenja
snimljenih u protekloj deceniji, a to se
posebno odnosi na pro{logodi{njeg
kanskog laureata Abdellatifa Kechichea.
Ipak, te{ko se oteti utisku da se savremeni
filmski autori, u namjeri da ponude ne{to
originalno i do sada nevi|eno u sedmoj
umjetnosti (a to nije nimalo lagan zadatak)
sve ~e{}e sluè seksom kao oru`jem
koje garantuje dobar profit na kino
blagajnama.
I PORNO JE UMJETNOST, ZAR NE?
BEZ SIMULACIJE:
Glumci u filmu Pouda,
oprez navodno su imali
stvarni seks pred
kamerama
PO@UDA, OPREZ
Kineske vlasti vi{estruko su
cenzurisale film Ang Leeja
OPSJEDNUTI
KECHICHE
Njegova rije~
bila je zakon. U
suprotnom,
dobijete otkaz,
kaù glumice iz
filma Plavo je
najtoplija boja
KULT MARKET
MEGADETH
Countdown To
Extinction Live
Iako je pro{lo
dvadeset godina od
kultnog albuma
grupe Megadeth pod
nazivom Countdown
To Extinction, vjerni
fanovi su jedva
do~ekali kocertnu
turneju. Album je
snimljen 1992., a
dvadeset godina kasnije Dave Mustain
krenuo je u slavljeni~ku turneju na kojoj
je nastao Countdown To Extinction Live,
koji sadrì 35 pjesama.
TESTAMENT
Dark Roots Of
Thrash
Ostajemo jo{ malo
u vodama thrash
metala. Ameri~ki
metalci Testament,
po mi{ljenju
mnogih kriti~ara,
set boxom pod
nazivom Dark
Roots of Thrash
ostavili su svoju
oporuku brojnim
fanovima. Set box sastoji se od
dvostrukog CD izdanja na kojem je 29
pjesama, i dvosatnog DVD izdanja s
koncerta 2013. u New Yorku.
JOSH GROBAN
All That Echoes
Naslovnica
albuma All
That Echoes
prikazuje
nje`nog,
pristojnog
mladi}a
Josha
Grobana,
sve
popularnijeg crossover-pop glazbenika.
Joshu je to {esti studijski album u
karijeri, ali je malo poznato kako se
mladi glazbenik u slobodno vrijeme
bavio i glumom i reìjom. Izme|u
ostalog, Josh je samo u Oprah Showu
gostovao {est puta.
Samo najve}i glazbenici svijeta mogu
napraviti ne{to tako originalno kao {to je to
uradio Nick Cave. Sa svojim lo{im
sjemenima u ne{to skra}enijoj postavi,
Nick je puna tri mjeseca radio turneju Push
the Sky Away, koja je obuhva}ala i
ameri~ku saveznu dràvu Californija i za
KCRW(jedna od najpoznatijih kalifornijskih
radio stanica) snimio jedinstven album.
Na pole|ini omota Live from KCRW
stoji kako je rije~ o koncertu za samo 180
ljudi, te kako ni{ta nije u{minkavano i
peglano i kako je cjelokupan materijal
snimljen bez ijedne probe. KCRW je radio
stanica koja je i poznata po mno{tvu ìvih
nastupa poznatih bandova, a jedan dio
njihove velike arhivske gra|e moè se
pogledati i na njihovom youtube kanalu.
Live from KCRW sadrì deset
kompozicija, a otvara ga pjesma Higgs
Boson Blues. Rije~ je o najja~oj pjesmi s
pro{logodi{njeg albuma Push the Sky
Away. Iako je rije~ o albumu sa poprili~no
mra~nom atmosferom, specifi~nom za
Nicka, dobio je dosta dobre kritike. Pored
naslovne pjesme Nick i The Bad Seeds za
KCRW snimili su jo{ dvije pjesme s
posljednjeg albuma, i to Far From Me i
People Aint No Good. Za te tri pjesme,
istina, i nije trebala neka proba, ali su za to
pjesme sa starijih Nickovih albuma, poput
~etvrte na set list The Mercy Seat, u
potpunosti vrhunske izvedbe.
Valja izdvojiti i izvrsnu, pomalo divlju
izvedbe pjesme Jack the Ripper, koja i
zatvara vrlo neobi~no, ali majstorsko
izdanje slavnog glazbenika. The Bad Seedsi
su ovom prilikom bili kra}i za drugog
bubnjara iz standardne postave, Thomasa
Whydlera, ali im se zato za potrebe
snimanja pridruìo basist Barry Adamson,
~lan originalne postave The Bad Seedsa.
Nick Cave, skupa s kultnim The Bad
Seedsima, nastavlja odu{evljavati publiku
originalnim i vrhunskim izvedbama, makar
albume snimao i za potrebe radio stanica.
(M. Ili~i})
MUZIKA
Live from KCRW; Nick Cave & The Bad Seeds
Nick Cave za drutvo iz oka
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Jay-Jay Johanson: Mr. Fredrickson
2. Britney Spears: Work Bitch
3. Chromeo: Over your shoulder
4. Franz Ferdinand: Evil Eye
5. The Strypes: Blue Collar Jane
6. DJ Fresh vs Jay Fay ft. Ms. Dynamite:
Dibby Dibby Sound
7. Scrufizzer: Kick it
8. Say Yes Dog: A friend
9. Indiana: Mess Around
10. Daft Punk ft. Julian Casablancas:
Instant Crush
OPET ORIGINALNO
Nick Cave ne prestaje
odu{evljavati svjetsku
muzi~ku javnost
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 22.1.2014 20:52 Page 58
Film Dvanaest godina ropstva je tre}i
film iznimnog filmskog autora Stevea
McQueena. Scenario za ovu britansko-
ameri~ku povijesnu dramu, baziranu na
istinitoj pri~i, napisao je John Ridley, a
adaptacija je autobiografije Solomona
Northupa iz 1953. godine. Knjiga je
jednako nasilna i {okantna kao i film.
Autor u fokusu ima tu`nu sudbinu
Solomona Northupa, slobodnog Afro ame -
rikanca, koji nakon otmice u Washingtonu
1841. doìvi te preìvi dvanaest stra{nih
godina u ropstvu. Ovo je pri~a o
zlostavljanju jednog nevinog ìvog bi}a
samo jer je druga~iji, samo zato {to je tada
to bilo normalno, iako apsolutno pogre{no i
stra{no. Solomona u filmu tuma~i glumac
Chiwetel Ejiofor, iznimno uvjerljivo.
Solomon je bio glazbenik koji je 1841.,
u dobi od 33 godine, prihvatio posao
glazbenika u putuju}em cirkusu, koji su mu
ponudila dvojica bjelaca. @ivio je u New
Yorku, sa suprugom i dvije k}erke. Sa
cirkusom je otputovao u Washington i tamo
su ga drogirali i prodali trgovcu robljem.
Unato~ tome {to je imao papire koji su
dokazivali da je slobodan ~ovjek, Solomonu
nije bilo spasa. Doìvio je poniàvanja,
udarce..., a poku{aji da drugome pomogne,
te svako odupiranje mo}nijim ka`njavano je
brutalno. Po mojem golom tijelu su
plju{tali njegovi udarci. Kad se umorio,
pitao me je inzistiram li jo{ uvijek na tome
da sam slobodan ~ovjek. Inzistirao sam pa
me ponovno po~eo obasipati udarcima, jo{
ja~e i energi~nije nego prije. No, svi njegovi
udarci nisu me mogli prisiliti da preko
svojih usana prebacim la` kako sam rob,
pi{e u knjizi.
Unato~ posljedicama, sili, udarcima,
omalovaàvanjima Solomon je istrajao,
opstao, bio - nesalomljiv. Film pokazuje i
{ta zna~i malo suosje}ajnosti, malo
solidarnosti, a {to je za preìvljavanje
Solomona bilo klju~no. Neki bijelci nisu
{utili i pomogli su mu. Naàlost, velika
ve}ina je nijemo posmatrala ne samo
njegovu muku ve} muku mnogih crnaca
nad kojima se provodila sila i nepravda.
Dugi kadar, u kojem je Solomon spa{en od
vje{anja, ali ostavljen obje{en o vrat svoj
ìvot odràva dugim stajanjem na vrhovima
prstiju da se ne bi ugu{io dok drugi oko
njega normalno funkcioniraju i ne
pomaù mu iz straha za sebe, u sebi sadrì
su{tinu. Zato tekst o ovom filmu pi{em kao
podr{ku za sve one ugnjetavane, bez obzira
kojoj vrsti, rasi, spolu, rodu, pripadali a koji
su reagirali na bol drugoga, koji su tu bol
bar umanjili, a naro~ito onima koji su
pomogli u spa{avanju.
Pogledajmo oko sebe, mo`da i danas
ima onih prema kojima se sadisti~ki
odnosimo. Nemojmo. Ovaj film smatram
favoritom za ovogodi{nju nagradu Oscar.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Dvanaest godina ropstva (SAD, 2013.), reditelja Stevea McQueena
KULT MARKET
GLAS BEZ SJENKE
Seijun Suzuki
Glas bez
sjenke je crno-
bijeli film iz
1958. godine.
Scenaristi su
Ryuta
Akimoto i Susumu Saji, a rije~ je o
adaptaciji pri~e Seichoa Matsumote.
Operaterka, koja radi u telefonskoj
centrali jedne velike novinske ku}e,
sasvim slu~ajno na jednoj liniji ~uje glas
ubojice. Ipak, policija ne moè ni{ta
ustanoviti na osnovu glasa... No,
nekoliko godina potom, ona kod jednog
muèvog suradnika prepozna taj isti
glas.
Ocjena: 4
CRVENI MEDVJED
Adrian Caetano
Crveni
medvjed je
suvremeni
{panjolski
film iz
2002..
godine.
Scenario potpisuju Romina
Lanfranchini, Gabriela Speranza te
Adrian Caetano koji potpisuje i reìju
filma. Oso (Medvjed) je osoba osu|ena
zbog plja~ke i ubojstva te je u zatvoru.
Poslije godina kazne izlazi i èli vrijeme
posvetiti obitelji. @ena mu sada ima
novog mu{karca, dijete mu je odraslo
bez oca, a biv{i {ef mu duguje novac
od plja~ke...
Ocjena: 4
IZGUBLJENO VRIJEME
Pouran
Derakhshandeh
Izgubljeno
vrijeme je film iz
1990. godine.
Pouran
Derakhshandeh
je autor
scenarija i
reìje. Ovo je
pri~a o jednom
braku koji je u
krizi. Ne uspijevaju dobiti dijete.
Posvajaju dijete. Suprug, naàlost, nije
u mogu}nosti dijete prihvatiti kao svoje.
Dijete vra}aju u siroti{te, a njihova
zajednica se raspada.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Ride Along (Tim Story)
2. Lone Survivor (Peter Berg)
3. The Nut Job (Peter Lepeniotis)
4. Jack Ryan: Shadow Rescruit
(Kenneth Branagh)
5. Snje`no kraljevstvo
(Chris Buck & Jennifer Lee)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Vuk s Wall Streeta
(Martin Scorsese, Appian Way)
2. Zagonetni dje~ak
(Draèn @arkovi}, 2i Film)
3. Legende u Vegasu
(Jon Turtletaub, CBS Films)
4. Hobit: Smaugova pusto{
(Peter Jackson, New Line Cinema,
MGM, WingNut Films)
5. Igre gladi: Plamen
(Francis Lawrence, Color Force)
Protiv sadizma
NASILNO I [OKANTNO
Film Dvanaest godina ropstva podr{ka je
svim ugnjetavanim
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 22.1.2014 16:09 Page 59
U ÊTIRI OKA
Priredio: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
U sarajevskoj Galeriji Roman Petrovi}
21. januara je otvorena izlo`ba ra do -
va na{eg umjetnika Mustafe Skop ljaka.
Organizator je Udruènje likovnih umjetnika
BiH. Tragovi poteza olovkom hotimi~no su
ostavljeni da se nazire umjetnikova gesta sa
samog po~etka nastanka rada, napisala je
u predgovoru za izlo`bu Andrea Meki}.
Tog dana je, tako|e u Sarajevu, u holu
Ekonomskog fakulteta, uprili~eno i otvorenje
Izlo`be japanske kaligrafije. Na izlo`bi su
predstavljeni radovi polaznika kursa
japanskog jezika, koji je u akademskoj
2013/14. godini organizovao Univerzitet u
Sarajevu, u saradnji sa Ambasadom Japana
u BiH i Japanskom fondacijom.
U Plavoj sali Bosanskog kulturnog
centra u Tuzli, 23. januara, bi}e pro mo -
visana knjiga I ja sam iz Srebrenice, autora
Fikreta Hodì}a. Po~etak promocije je u 18
sati, a promotori su Osman Kozli} i
nekada{nji novinar na{eg magazina
Mehmed Me{a Pargan.
Za petak, 24. januara, podsje}amo, u
Umjetni~koj galeriji BiH, i opet u Sarajevu,
najavljeno je otvorenje izlo`be Fotografija
godine BiH 2013. Rezultat je to Konkursa za
Fotografiju godine BiH, a birali su se
pobjednici u pet kategorija: Priroda, Ljudi,
Fotoreporterska/PRESS fotografija, Grad i
Kreativna fotografija.
Opet }emo u Tuzlu... Premijera
predstave Broj zakazana je za ponedjeljak,
27. januara, u 19 sati, u Domu mladih Tuzla.
Pozori{na predstava Broj pri~a univerzalnu
pri~u o fa{izmu i nacizmu u vrijeme Drugog
svjetskog rata, holokaustu i stradanju
nevinih `rtava, te pojavama neonacisti~kih i
neofa{isti~kih grupa u dana{njem vre me -
nu, pi{e na tuzlarijama.
U Hrvatskoj }e 31. januara deveti put
zaredom biti odràna No} muzeja. Tog
petka, No} muzeja 2014. simboli~no }e
zapo~eti u 18 sati u Muzeju Mimara,
otvorenjem prodajne izlo`be nakita iz
fundusa Zemaljskog muzeja BiH u
Sarajevu. Na taj na~in }e hrvatska muzejska
zajednica iskazati podr{ku kolegama iz
Sarajeva.
Nakon {esnaest godina Matica
hrvatska Mostar dobila je novog
predsjednika, ~itamo na bljesku i
posu|ujemo informaciju. Hvala im!
âst mi je bila voditi jednu ovakvu
instituciju, dovode}i u Mostar vrhunske
glazbenike i kulturne umjetnike, rekao
je Josip Muselimovi} nakon izborne
skup{tine: Nadam se da }e moja
nasljednica nastaviti uspje{an put
Matice, sa manje ili vi{e pote{ko}a koje
donosi vrijeme i op}enito situacija u
kojoj djelujemo.
Novoizabarana predsjednica je
Ljerka Ostoji}, dok su u Predsjedni{tvo
Matice, pored nje, izabrani i fra Ante
Mari} (potpredsjednik), Misijana Brki}
Milinkovi} (glavna tajnica), Nela
Marin~i} (rizni~arka), Mira Pehar, prof.
Ivan Sivri}, dr. sc. @ana Mrkonji}, Nada
Dalipagi}, Mira Pehar, mr. sc. Gordan
Juri{i} i Marin Raspudi}. U Nadzornom
odboru su, pak, Dragan Marijanovi}
(predsjednik), Gordana Maslov i dr.
Maja Prskalo. Nek im je sa sre}om!
JOSIP MUSELIMOVI, odvjetnik, bivi
predsjednik Matice hrvatske Mostar
âst mi je bila voditi jednu
ovakvu instituciju!
LEILA ATI, pjevaica sarajevske grupe
Divanhana
LEILA ]ATI]
Postali smo prepoznatljivi po
svojim aran`manima, nastupima
i na~inu na koji podràvamo i
doìvljavamo sevdah
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
Cetri oka:Cetri oka.qxd 22.1.2014 20:17 Page 60
Uskoro }e biti organizovan prvi veliki
doga|aj u godini u kojoj Sarajevo obiljeàva
niz velikih godi{njica - Olimpic Winter Bikers
Party MC Rajvosa. Pa }e tako sarajevski Dom
mladih u subotu, 1. februara, biti doma}in
tradicionalnog, dvanaestog po redu najve}eg
zimskog bajkerskog partyja na Balkanu...
Da, a ove godine partyju je pridodat naziv
Olimpic, jer je u februaru 2014. trideseta
godi{njica najve}eg doga|aja iz zlatnog doba
Sarajeva - ZOI 84. Na partyju se o~ekuje
veliki broj bajkera iz ~itavog regiona, ali i
drugih gostiju, koji u Sarajevo dolaze
povodom velike godi{njice. Program je
prilago|en velikoj godi{njici, tako da je
glavna zvijezda ve~eri Mladen Voji~i} Tifa sa
svojim novim bendom. Upravo je on, nakon
uspje{ne karijere u nekoliko sarajevskih
bendova, bio u vrijeme Olimpijade najve}a
vokalna zvijezda u biv{oj Jugoslaviji,
pjevaju}i na albumu Kosovka djevojka grupe
Bijelo dugme. Tifa }e na ovom koncertu
predstaviti svoj novi album, ali i ~itav
dosada{nji muzi~ki repertoar, a bajkeri }e
poèljeti da {to prije Lipe cvatu i da se vozaju kao i lani.
Ko }e jo{ nastupiti na Olimpic Winter Bikers Partyju MC
Rajvosa?
Bend Pero Defformero iz Novog Sada koji, zbog stila u
kojem parodira folk muziku i spaja je sa
heavy metalom, ima svoje brojne sljedbenike
u ~itavom regionu i vrlo je omiljen kod
bajkerske populacije. Kao gost ovog benda
na koncertu }e nastupiti i sarajevski gitarista
Muris Varaji}, u pjesmi Kauboj iz Bosne. A
party }e otvoriti sarajevski high voltage bend
Snake Eater, koji je nedavno svojim
nastupom u zagreba~kom KSET-u pokazao
da je bend na koji bajkeri itekako mogu
ra~unati na svojim zabavama.
A organizatori su...
Sarajevodisk i moto klub
Rajvosa MC. Najavljuju i neka
specijalna muzi~ka iznena|enja u
programu, koja }e se otkriti na
samom koncertu. Svi bajkeri }e
imati besplatan ulaz, dok je za ostalu
publiku cijena ulaza 10 KM, a u
pretprodaji 7 KM, uz mogu}nost
grupne kupovine, gdje }e se davati
veliki popust u cijeni. Za
organizatore je najva`nije da Dom
mladih bude pun i da MC Rajvosa
odrì tradiciju najboljeg bajkerskog
partyja na Balkanu, ali i najlu|eg
zimskog partyja u Sarajevu.
NEBOJA KOVA, organizator Olimpic Winter Bikers Partyja MC Rajvosa
U Biha}u je 18. januara promovisan drugi
studijski album grupe Divanhana koji se zove
Bilje{ke iz {estice. U press infu smo pro~itali da
Divanhana njeguje sevdalinku na veoma
originalan na~in, pa smo pjeva~icu ove grupe
Leilu ]ati} zamolili da nam odgovori na pitanje {ta
je to kod njih veoma originalno i po ~emu se
razlikuju od ostalih bendova koji sviraju sevdalinke
u modernim aran`manima: Divanhana, kao i
ostali bendovi koji se danas bave tradicionalnom
muzikom, za cilj imaju njen opstanak u dana{njem
vremenu. Publika ~esto spominje fuziju razli~itih
ànrova kao osnovnu razliku na~ina interpretacije sevdalinke danas
i prije trideset godina. Mi smo nekako ve} postali prepoznatljivi po
svojim aran`manima, nastupima i na~inu na koji podràvamo i
doìvljavamo sevdah. Osam ~lanova benda, sedam instrumenata i
vokal, gdje svako daje svoj doìvljaj i emociju koje se poklapa u
jednu. To je upravo faktor koji daje dozu originalnosti.
Da li }ete i dalje i}i dobro utabanim stazama sevdaha, ili
moèmo o~ekivati i nekakav ànrovski pomak? Krenuli smo sa
idejom {irenja sevdaha i tradicionalne muzike
Balkana, pri ~emu i ostajemo. Mogu}e je da neke
autorske pjesme dobiju aran`man, ali u ve}
izgra|enom stilu na{eg benda. Nikad se ne zna
{ta nas ~eka, ali trenutno iskreno uìvamo u
muzici koju stvaramo i izvodimo, veli na{a
sagovornica.
Va{ drugi studijski album, koji trenutno
promovi{ete, zove se Bilje{ke iz {estice. Da li ste
zadovoljni dosada{njim promotivnim aktiv no -
stima? Jako smo zadovoljni. Album je na trì{tu
jo{ od 28. novembra pro{le godine i dostupan je u
svim sredinama Bosne i Hercegovine, kao i u regiji. Promovisan je
u Mostaru, Sarajevu, Biha}u i u Banjoj Luci, a daljnje promocije }e
se vr{iti kroz koncertne aktivnosti. Veselimo se nastupima u
regionu, a ove godine planiramo svirati dosta i van na{ih granica.
Najbliì, vremenski, jesu koncerti u Grazu 14. marta, te u Berlinu,
15. marta ove godine. Ve} od januara smo u studiju, tako da vrlo
skoro moète o~ekivati nove, slatke note Divanhane, obe}ava
Leila ]ati}.
Party sa mirisom Olimpijade
Vrlo skoro moète o~ekivati
nove, slatke note Divanhane
BIHA], 18. JANUAR
Sa press konferencije Divanhane
Cetri oka:Cetri oka.qxd 22.1.2014 20:19 Page 61
1. Ima li gluma alternativu?
Ako je ìvot nema, kako }e je gluma imati.
19. A
begova ili
{kembe
~orba?
Mamina.
Najbolja.
21. Poruka
~itaocima
na{eg
magazina?
Slobodne
Bosne }e biti!
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Ne volim pusta mjesta.
7. Da niste to {to jeste, {ta
biste bili?
Bila bih {to i sada jesam,
samo u boljim uslovima.
3. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Kako }u se osje}ati? Sarajevo najbolje
zna {ta je imati pa nemati.
2. Je li u Zenici zaga|eniji vazduh ili rijeka Bosna?
Utrkuju se. Za sada zrak ne pobje|uje.
4. [ta ne morate imati u friìderu?
Harisovo pivo.
10. Koliko ima istine u mudrosti:
Prijatelj svih nije ni~iji prijatelj?
Kako posije{, tako i ànje{!
18. Tange
ili badi}?
Korzet.
20. Ima li
i{ta bolje od
Nutelle?
Nema!
6. [ta obavezno nosite na plaù?
Misao o tome da }e me gledati.
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?
Strip junakinja.
by DINO BAJRAMOVIC
9. Jeste li meteoropata?
Tegobna sam kad znam da iza
gustih oblaka, koji pokrivaju
moj grad i zemlju, sija sunce a
ja ga ne mogu vidjeti i osjetiti.
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
14. Da imate
15 minuta
vlasti, {ta ne
biste u~inili?
Ne BiH
uni{tila
kulturu.
16. S kim
biste voljeli
otplesati
tango?
Malo je
onih koji ga
umiju
plesati.
11. Da li je {utnja zlato?
Kad bi bila, svi bi bili bogati.
13. Da li je bolje biti lijep i
pametan ili ruàn i glup?
Najbolje je biti svoj.
15. Opi{ite
glumca
Harisa
Burinu u tri
rije~i...
Lud, ìv,
nenadma{an.
17. Osoba koja
Vam ide na
ganglije?
Ponekad, moj
suprug.
12. [ta obla~ite kada èlite izgledati
m
oderno?
M
oderno - kako to gordo zvu~i.
URANELA AGI-BURINA,
glumica BNP-a Zenica:
Slobodne Bosne e biti!
Dozvolite-:Panjeta.qxd 22.1.2014 18:01 Page 62
KLIN ÔRBA
N
ekad su po cijeloj Bosni i Hercegovini postojale
desetine sretnih malih gradova. U njima su rasli
mnogobrojni budu}i vrhunski sportisti, umjetnici,
privrednici, a ponekad i politi~ari velikog formata. Ondje
je svako svakog u du{u znao. I svako na svakog pazio,
diù}i iz blata prijestupnika prije nego {to zapadne u
duboke probleme iz kojih vi{e nema povratka u tzv.
normalan ìvot. Unato~ tome, uvijek je, naravno, bilo i
onih koji su se opirali svim dru{tvenim normama, ali se
ba{ nikada nije de{avalo da neki anonimus iznebuha
postane ekstreman i potajno zaprijeti bilo ~ijoj sigurnosti.
Ukratko, nije se de{avalo ono {to se ovih dana desilo u
Zavidovi}ima. Govora nema da se nekakav E.H. mogao
ciglih nekoliko dana kriti u anonimnosti prijete}e poruke
ispostavljene na adresu dràvnih i me|unarodnih
institucija. U ono vrijeme, barem bi polovica njegovih,
vje~ito budnih, sugra|ana ve} prve naredne zore
nepogre{ivo znala ko stoji iza prijete}eg pisma.
Za{to danas, gotovo svi, stanovnici malih nesretnih
gradova {ute i kad sa sigurno{}u znaju po~initelja nekog
krivi~nog i sli~nog djela? [ute jer nemaju kome re}i. [ute
jer ne vjeruju onima koji ispituju. [ute jer znaju da su isti
ti igra~i (vojska) reìma koji ih je kolektivno unesre}io,
svojom politikom ubili njihov grad. A nesretni te{ko
pra{taju sretnijima, pogotovo onima koji su se obogatili
na njihovoj bijedi. U njihovoj nemo}i, preostalo im je
samo jo{ da prièljkuju posvema{nju propast reìmu koji
ih je uni{tio.
N
ekad sam davno, prije rata, posljednji put pro{etala
Zavidovi}ima. Sjajna mala ~ar{ija, puna zelenila,
vesela. Zbog velikih romskih mahala, mo`da jo{ i
veselija nego {to to uobi~ajeno jesu razvijeni industrijski
gradovi, zbog ~ijeg su tvorni~kog giganta u grad prispjele
i mahom u njemu ostale nebrojene nacije i rase, {to je
samo po sebi jedna {arena radosna mje{avina raznoraznih
kultura. Napredna i otvorena do mjere da se u obli`njim
~ar{ijama, ~emu pripada i moj Maglaj, kad bi se hvalio
neki momak, govorilo: Ne pu{i, ne pije i ne ide u
Zavidovi}e. Bijahu to prekrasna vremena kad je
seksualna sloboda na mala vrata ulazila u provincije i kad
su sretni mali gradovi preko no}i postajali blistave oaze
novog svijeta, okupljenog oko stabilnog materijalnog
izvora. A Krivaja u Zavidovi}ima, u onim vremenima,
doista bija{e pravi pravcati zlatni rudnik.
Iz te }e divne ~ar{ije (to ve} i pti~ice znaju) sti}i
legendarni Pape, da nas razveseli svojom briljantnom
igrom, a desetlje}ima kasnije uspije odvesti na{u
reprezentaciju na Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazil.
Jasno je, naravno, da mu talentiranost nije dao grad u kojem
je rastao, ali jeste podupro njegov trud u presudnoj po~etnoj
fazi. Eh, da je samo to, istinskim bh. patriotima bilo bi
dovoljno da sve u~ine kako bi od propasti spasili ovaj grad.
[to da ne? Dugujemo li Zavidovi}ima {to su nam podarili
Safeta Su{i}a? Za{to smo onda tako olako ubili Krivaju,
usmrtili Zavidovi}e?! Pri~ao mi je, prije par godina, moj
rahmetli drug Nisvet Dànko kako se tuga i agonija
Zavidovi}a vidi na svakoj njegovoj ulici, u svakoj njegovoj
birtiji. Umro je grad, kazao mi je Nisvet, u ~ijim kafanama
kafa ko{ta pola a rakija jednu marku. Tu jo{ samo moè{
vidjeti ljude koji se od ono malo bijede na{ikaju sumnjivom
rakijom, uz koju cvile svoje tugaljive pjesme, i znaju da je
sav sjaj nekada{njeg ìvota zauvijek minuo.
A
sve je moglo biti druga~ije: da niste krali, da niste
plja~kali, da niste svojim nezaja`ljivim apetitima
usmrtili desetine bosanskohercegova~kih gradova.
Upravo ste vi digli u zrak stotine privrednih subjekata i u
njima hiljade radnika, i sve njihove porodice. Napravili
ste od njih laku metu za ekstremiste i prevarante svake
vrste. Ipak, ~estitam! Hitro ste ustali da sami sebe za{titite
od prijetnji. Prvo su podignute mjere sigurnosti u RS-u.
Aman, neka se zna da su muslimanski teroristi iz
Zavidovi}a zaprijetili sigurnosti RS-ovih odli~nika, tih
va`nih politi~kih karikatura koje istovremeno boli dupe
za deset uhap{enih radnika na gradili{tu olimpijskog
kompleksa u So~iju. A njih deset iz RS-a, kao i toliki do
sad iz cijele BiH, ondje su riljali na crno, bez pla}e,
uhva}eni u kandè svjetskih prevaranata. Sad se jo{ samo
nadaju da }e ìvi sti}i u svoju Bile}u, Prijedor, Gradi{ku,
Banju Luku, Mrkonji} Grad.
O
ve i ovakve dràvne i entitetske vlasti su mentalno
zaslijepile i regrutirale i nesretnog Mevlida
Ja{arevi}a, na~iniv{i od njega `rtvu ekstremista.
Stoga je opravdan njihov strah od teroristi~kih napada,
unato~ tome {to se terorizam, sam po sebi, nikad i ni~im ne
moè opravdati.
Zato danas, gotovo svi, stanovnici malih nesretnih gradova ute i kad
sa sigurnou znaju poinitelja nekog krivinog i slinog djela? ute
jer nemaju kome rei. ute jer ne vjeruju onima koji ispituju. ute jer
znaju da su isti ti igrai (vojska) reima koji ih je kolektivno unesreio,
svojom politikom ubili njihov grad
ZBOGOM, ZAVIDOVI]I
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Fadila:Iluzije.qxd 22.1.2014 14:17 Page 63
^
injenica je kako je upravo Adolf Hitler
postavio temelje njema~ke autoi ndu -
strije. Na govoru 1933. kao Fuhrer
obe}ao je njema~kom narodu da }e uskoro
svi imati mogu}nost voziti automobile.
Legenda kaè kako se popeo na proplanak
iznad Wolfsburga i rekao kako }e upravo tu
podi}i tvornicu koja }e praviti aute za narod.
Zadatak je dobio Ferdinand Porsche,
kasnije slavan po jo{ jednom antologijskom
modelu, da konstruira automobil koji ne smije
biti skuplji od 1.000 tada{njih reichsmaraka.
Zbilja, od 1937., Volkswagen, kao {to mu i
ime kaè - automobil za narod ili narodno
vozilo, od samog za~etka proizvodio je
automobile koji su bili dostupni dèpu
prosje~nog Nijemca. Po tada{njem izra~unu,
prosje~ni Nijemac trebao je ~etiri godine
tjedno {tedjeti po pet maraka kako bi u{tedio
za novo vozilo. Do dana{njih dana
Volkswagen je postao najve}i proizvo|a~
automobila u Njema~koj i tre}i u svijetu,
odmah iza Toyote i GM-a. U svojoj paleti ima
tri najprodavanija automobilska modela na
svijetu. Rije~ je naravno o Golfu, Passatu i
VW Bubi. Upravo }emo legendarnoj
Bubi, nastanku, razvoju i budu}nosti toga
modela posveti nekoliko redaka. VW Beetle,
slu`benog naziva Volkswagen Kfer ili u
na{em àrgonu Buba, prvi je model
Volkswagenove tvornice u Wolfsburgu.
Proizvodnja Bube otpo~ela je nakon {to je i
formirana tvornica Volkswagena u Wolfs -
burgu 1938., a proizvodila se sve do 2003.
godine. Dovoljno je spomenuti impresivnu
brojku od 21,6 milijuna prodanih vozila, od
kojih je ne{to vi{e od 15 milijuna
proizvedeno u Njema~koj. Buba je i danas
rekorderka. Kada je s proizvodne trake u
Meksiku si{la zadnja Buba 2003., postala je
najprodavaniji model u povijesti auto mo -
bilske industrije, bez mijenjanja dizajna.
Stara Buba bila je pokretana Porscheovim
Boxer motorom, stra`njim pogonom, a
pored glasnog brundanja pod malim
poklopcem motora, Bubu je krasila i
nevjerojatno kvalitetna limarija. Kroz povijest
se pokazalo kako je Buba zapravo ìvjela s
ljudima. Sjetimo se samo najve}eg svjetskog
glazbenog happeninga Woodstocka i Bube
kao jednog od za{titnih znakova djece
cvije}a. Buba je bila inspiracija pjesnicima,
umjetnicima, filmadìjama sve do 2003.
godine. Volkswagen je 1997. po~eo
proizvoditi model New Beetle po uzoru na
dizajn i izgled stare Bube. Istina, nije tu bilo
nekih velikih sli~nosti s originalnom Bubom,
osim po nekim vanjskim crtama, jer je New
Beetle moderan automobil, u koji su
ugra|ene vrhunske tehnologije. Nakon
izvjesnog vremena i New Beetle po~ela je
pratiti
trendove, te je svjetlo dana,
pro{le godine ugledao model Beetle-Fender
Edition. Cijena po~inje s 25 tisu}a dolara za
osnovni model, a penje se do cifre od preko
30 tisu}a dolara, {to bi po dana{njem te~aju
iznosilo oko 50 tisu}a maraka. Fender je
pro{le godine obiljeàvao 66 godina od
proizvodnje prvog modela, pa su poveznicu
s rocknrollomna{li upravo u novoj Bubi. No,
novotarijama tu nije kraj. Nova Buba
cabriolet, Volkswagenov automobil 21.
stolje}a ima tri edicije, posve}ene 50-im, 60-
im i 70-im godinama pro{loga stolje}a.
Naravno, razlike su u dizajnu i vrsti opreme.
Uskoro bi se na autotrì{tu mogao na}i i
konceptni model Beetle Dune, istinska
zvijezda pro{logodi{njeg autosalona u
Detroitu. Iako iz VW-a ne èle prejudicirati
stvari, nije nemogu}e da se na ovogodi{njem
autosalonu u @enevi Dune predstavi kao
gotov proizvod spreman za pokretnu traku,
s modernom tehnologijom i impresivnih 210
konja ispod poklopca haube, te ponovno
udahne novi ìvot neprevazi|enom
modelu najprodavanijeg auto kukca na
svijetu.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Evolucija i revolucija: VW Buba, neuni{tivi kukac!
Auto:CRNA.qxd 22.1.2014 16:11 Page 64
Nenad Filipovi} - Uredni{tvu
Opet neodgovorno o
Zemaljskom muzeju
( S druge, bolje strane festivalizacije,
Slobodna Bosna, br. 895/896)
Osnovna teza napisa Ahmeda Buri}a
mogla bi se izre}i ovako: festivalizacija ili
festivalanje (ovo potonje izraz je Melihe
Husedìnovi}, nekada direktora Umjetni~ke
galerije Bosne i Hercegovine i jednog od
vode}ih histori~ara umjetnosti i muzealaca
na tlu biv{e Jugoslavije) je negativan
fenomen, ali bolje i takva trun kulture, nego
ìvot bez kulture. Sama ta teza je neta~na,
nakaradna i opasna, ali o njoj drugom
prilikom. @elio bih se osvrnuti na Buri}ev
tretman situacije u Zemaljskom muzeju
Bosne i Hercegovini koji predstavlja
nastavak jedne kampanje protiv Zemaljskog
muzeja koja je zapo~ela upravo iz kruga
neformalnih interesnih grupa okupljenih oko
festivalanja kao na~ina ìvota i zlo upo -
trebe preostalih javnih kasa u Sarajevu i
Bosni i Hercegovini. Ne ti~e me se je li Buri}
preuzeo tu retoriku hotimice ili nehote. Ipak
bih htio vjerovati da se radi o previdu
nastalom iz neobavije{tenosti i novinarske
brzine.
U svom napisu, Buri} za situaciju u
muzeju okrivljuje i direktora te institucije dra
Adnana Busuladì}a, progla{ava ga
nestru~nim za posao koji obavlja, i posebno
mu zamjera {to je do zla boga
nesimpati~an. Protestno zatvaranje
Zemaljskog muzeja smatra ~inom zle i
la`ne opozicije. Da bi se shvatio sav
diletantizam i zlo}udne posljedice Buri}evih
stavova, potrebno je javnosti, ukratko, re}i
{ta je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Zemaljski muzej nije samo ono {to ~itate o
njemu u ve}ini novinskih napisa internetskog
porijekla, dakle Parìkovo zdanje u kome se
nalazi ~uvena sarajevska Hagada.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je
najzna~ajniji muzej na teritoriji zemalja biv{e
Jugoslavije i jedan od nekolicine naj zna -
~ajnijih evropskih muzeja. To je zato {to je to
institucija kompleksnog karaktera, osnovana
kao istraìva~ki muzej (Forsch ung -
museum) humboldtovskog karaktera, dakle
kao ustanova i nau~nog i muzealno-
izlo`benog karaktera. Takvi su jo{ samo
rijetki muzeji na svijetu kao Britanski muzej,
Muzej ~ovjeka u Parizu, berlinski muzeji,
Muzej prirodne historije u New Yorku.
Zemaljski muzej ne ~uva samo Hagadu
nego na desetine hiljada eksponata od
neprocjenjive vrijednosti, ono {to ga ~ini
izuzetnim su njegove sistematske zbirke,
nau~no obra|ivane, njegov ~asopis Glasnik
Zemaljskog muzeja koji je, uz Priloge za
orijentalnu filologiju i Matemati~ke radove
ANUBiH, istinski svjetski relevantan ~asopis,
{tampan u Bosni i Hercegovini. Biblioteka
Zemaljskog muzeja jeste druga nacionalna
biblioteka Bosne i Hercegovine, {to je svim
ljudima od knjige u nas postalo jasno poslije
paljevine Vije}nice. Mi danas ne moèmo
bez te biblioteke, ako èlimo istinski
nau~ni i kulturni razvoj i Sarajeva i
Bosne. Zemaljski muzej nije institucija
izlo`benog kartaktera koja moè da se
trì{no orijenti{e, a i ne treba.
Humboldtovski muzeji su svugdje na
svijetu ustanove izuzetnog nacionalnog
karaktera, budètski obezbije|ene, a nisu
trì{no orijentisane izlo`bene hale. Nau~no-
istraìva~ki rad i studijske izlo`be su njihov
zadatak, a ne preusmjeravanje muzeja u
skladu sa dana{njicom. Kustosi takvih
muzeja svugdje na svijetu imaju status
visokih vladinih slu`benika, a direktor takvog
muzeja ima rang ministra. Odmah treba re}i
da je Zemaljski muzej i u najteèm razdoblju
svog postojanja, tj. u periodu 1995-2014,
obavljao svoje stru~ne zadatke na najvi{em
nivou. Istraìvanja, publikacije, izlo`be to
potvr|uju. [to nela`no opoziciono orijenti -
sani novinari iz kulture nijednu od tih
djelatnosti nikada nisu propratili ni slovom,
nije krivica muzeja i njegovih slu`benika. Oni
isti novinari koji danas imaju gotova rje{enja
u dèpu {ta treba raditi sa muzejom.
Ako su muzej i muzealci obavljali svoje
du`nosti kako valja, dràva ni{ta nije u~inila
za muzej. A dru{tvo se oglu{ilo o njega. Jer
za profil sarajevskog kulturnog poslenika
muzej je ~udna, strana, te{ka stvar. O tome
se ne moè laprdati, kao o [tuli}u, fuzbalu i
]iri, Ki{u, Danisu Tanovi}u, itd. Dràva
nikada nije ispunila svoje obaveze prema
muzeju ni kada je muzej koristila kao mjesto
famoznih sastanaka Predsjedni{tva u
vremenima Mom~ila Kraji{nika. Malo je
poznato da je rahmetli \enana Buturovi},
nekada direktor Zemaljskog muzeja,
napisala stotine dopisa Ministarskom
savjetu BiH i Predsjedni{tvu BiH traè}i da
isti plate ra~une za kori{tenje Zemaljskog
muzeja od strane dràve. Prije}eno joj je sa
svake strane, ali ta hrabra i pametna èna
nikada nije odustala od odbrane interesa
svoje ku}e. Zemaljski muzej Bosne i
Hercegovine ostaje jedna od rijetkih
istinskih dràvnih ustanova i zato je jasno
za{to gosp. Sredoje Novi} sve ~ini da tom
muzeju zagor~a dane, ali se postavlja
pitanje {ta rade oni politi~ari i birokrati
kojima su usta puna cjelovite Bosne. Mora
se ipak re}i da je na samom po~etku krize u
Zemaljskom muzeju javnost bila na strani
muzeja. Na onoj prvoj konferenciji za
{tampu prof. dr Samir Arnautovi} odrào je
jedan izuzetan govor i postavio problem na
pravo mjesto. Situacija se promijenila kada
je Haris Pa{ovi} u jednom intervjuu
proglasio muzej za neradnika, a sebe za
radnika. Tu je floskulu papagajski ponovila
[ejla Kamari}, zatim se u takvu kampanju
uklju~io Amer Tikve{a u Danima, i takav
stav ide sve do Buri}evog napisa. Pa{ovi}
je imao o~ite razloge za takav istup. On je,
skupa sa Dinom Mustafi}em i Mirom
Purivatrom, glavni predstavnik (ne)kulture
festivalanja. I dok su veze Mire Purivatre sa
SDA-om vi{e puta pominjane, ~injenicu da
su Haris Pa{ovi} i Dino Mustafi} miljenici
centrale SDA svi pre{u}uju. Usput, oni su
se uspjeli samoizgraditi kao gra|anska
opozicija, pa su zaista oni, a ne dr
Busuladì}, muzejski primjerci la`ne
opozicije. Zaboravilo se u Sarajevu da je
Alija Izetbegovi} govorio: Jedan je Dino
Mustafi}!. Da se u Pa{ovi}evom slu~aju
radi o najprizemnijim motivima, svjedo~i i
svojevremena kampanja protiv Esme
Hadàgi} kao kantonalnog ministra kulture.
Esma Hadàgi} je bila ta koja je ustanove
postavila na prvo mjesto, pa zatim
festivalanje. Uzvra}eno joj je kampanjom
u Danima koju su organizovali Pa{ovi} i
Mustafi}, a provodili novinari toga
sedmi~nika. Jer kada bi muzeji i galerije
dobivali ono {to ih spada, onda ne bi bilo
festivalanja i festivalskih talova. A Zemaljski
muzej mora biti finansiran po dva osnova, i
kao nau~no-istraìva~ka i kao muzejsko-
kulturna ustanova, jer on to i jeste. I jedino
REAGIRANJA
Reagiranja:Reagiranja.qxd 22.1.2014 17:59 Page 65
je Esma Hadàgi} to znala i to htjela.
Dr Busuladì} sigurno nije nestru~na
osoba jer su njegove publikacije visoko
ocijenjene u relevantnim glasilima. U svakoj
biblioteci za anti~ku arheologiju moète na}i
knjige i radove dra Busuladì}a. Da li je
nesimpati~an ne znam; Buri}u mo`da jeste,
meni nije, ali ne razumijem kakav je to
argument. Nekada je istom muzeju direktor
bio Almas Dautbegovi} koji je bio
nesimpati~an velikom broju ljudi iz struke,
ali je muzej dobro poslovao, iako je
Dautbegovi} bio nesimpati~an i jedva
stru~an. Zato {to je dràva redovno
obavljala svoje poslove, a radnici muzeja
bili vrhunski stru~njaci. U posljednjih
petnaest godina umrli su Nada Mileti},
Margita Gavrilovi}, \enana Buturovi},
Veljko Pa{kvalin, Zdravko Mari}, Radmila
Kajmakovi}, Radmila Fabijani}, sve odreda
vrhunski stru~njaci Zemaljskog muzeja.
Njihovu smrt jedva da su zabiljeìla
sarajevska glasila, sva u rukama gra|anske
opozicije. Sarajevska gra|anska i opo zicio -
na javnost oglu{ila se o te ljude jer oni ne
mogu biti upotrebljavani u kulturi
festivalanja. Kada muzej prire|uje vrhunske
izlo`be kao {to su one o nevjestinskim
ko{uljama Svetlane Baji} te Adnana
Busuladì}a izlo`ba o anti~kim mozaicima,
sarajevska gra|anska javnost {uti. Kada
muzej objavi izvanrednu knjigu Ljiljane
Beljka{i}-Hadìdedi} o etnolo{kom radu na
terenu, onda samo jedno sarajevsko glasilo
zabiljeì pojavu te knjige koja bi u drugoj
sredini bila doga|aj godine. Publikacije
Mirsada Sijari}a iz srednjovjekovne
arheologije na isti su na~in pre{u}ene u
sarajevskoj kulturnoj javnosti.
Zato oni koji su o Zemaljskom muzeju
{utjeli sve ove godine, ne bi trebali da se
brinu o ustanovi o kojoj ni{ta ne znaju i u
kojoj su zadnji put bili sa osnovnom {kolom
na izletu. Muzej }e, uprkos dràvi koje
nema i koja ho}e da muzeja nema, te
uprkos la`noj opoziciji oli~enoj u subkulturi
festivalanja, predurati. Ba{ onako kao {to je
izdrào i ranije krize, jer ako Zemaljski
muzej dana{nje Sarajevo ne po{tuje,
po{tuje ga cijeli svijet. Nemo propheta in
patria sua!
Amer ]urevac - Uredni{tvu
Niti je javno preduzee
ZOI 84 plaalo za moju
specijalizaciju,
niti sam primao lini
dohodak od navedenog
preduzea, ve od
Zavoda za zapoljavanje
(ZOI 84, trideset godina poslije, SB,
br. 897)
U ZOI 84 sam po~eo raditi 28.07.2008.
godine i radio do polovine januara 2009.
godine. Zna~i, radio sam 6 mjeseci i za moj
rad u tom javnom preduze}u pla}ao je
Zavod za zapo{ljavanje u iznosu od 272,00
KM neto, a bio sam prijavljen na bruto iznos
od 400,00 KM, to se moè provjeriti kod
Zavoda. Imao sam status pripravnika na
nivou srednje stru~ne spreme, a ne na neko
mjesto-funkciju u javnom preduze}u kao
~etvrti ro|ak tada{njeg direktora Ajnadì}
Nedàda. ZOI 84 je vr{ilo isplatu dnevnica
za povremeni terenski rad, a {to je
regulisano Zakonom.
[to se ti~e mog odlaska u Austriju, bio
sam sedam dana na obuci za rad na
topovima za pravljenje vje{ta~kog snijega, a
ne na nekakvoj specijalizaciji kako je
navedeno u tekstu. Tro{kove mog boravka
u Austriji snosila je austrijska firma
WINTERTEHNIK, firma od koje je ZOI 84
kupio topove za vje{ta~ki snijeg.
Tako|er je neta~no navedeno da sam ja
dao otkaz zbog novog zaposlenja, nakon {to
je to javno preduze}e s ra~una platilo
tro{kove moje specijalizacije. Nisam ja dao
otkaz, ve} sam dobio otkaz nakon zavr{ene
zimske sezone, a novo zaposlenje sam, na
àlost, dobio tek nakon 4 godine provedene
u Zavodu za zapo{ljavanje, tj. tek u
decembru 2013. godine.
Ovakvim navodima vezanim za moje
ime, dovodite ~itaoce u zabludu, jer niti je
javno preduze}e ZOI 84 pla}alo za moju
specijalizaciju, niti sam primao li~ni
dohodak za moj rad (272,00 KM) od
navedenog javnog preduze}a, ve} od
Zavoda za zapo{ljavanje za rad na
temperaturi ispod nule na Bjela{nici.
Zahtijevam da mi kaète ime i prezime
osobe koja je dala ovako neta~ne podatke
za mene i dokaze za navedeno, jer imam
pravo znati protiv koga }u pokrenuti spor
kod nadle`nog Suda za navedenu neistinu,
a tako|er i protiv navedene novinarke koja
je napisala ovakav tekst vezan za moje ime
i prezime, a prije toga ne provjeriv{i stvarno
~injeni~no stanje.
S po{tovanjem,
Amer ]urevac
Emir Kraina - Uredni{tvu
Nisam ni u kakvoj
rodbinskoj vezi sa
Nedadom Ajnadiem,
niti sam ikada bio u SDA
(ZOI 84, trideset godina poslije, SB,
br. 897)
U ~lanku koji ste objavili povodom stanja
u KJP ZOI84 u dijelu pod nazivom
Ajnadì}evi ro|aci, suborci i strana~ke
kolege spomenuli ste i moje ime (Emir
Krajina). Osim informacije da sam u ZOI84
do{ao kada je direktor postao Nedàd
Ajnadì} 2008.god. niti jedna druga infor-
macija nije ta~na. Odgovorno tvrdim da
nisam ni u kakvoj rodbinskoj vezi sa
spomenutim, da nisam (niti sam ikada bio) u
SDA, a dok sam bio pripadnik Armije nisam
imao nikakav kontakt sa Nedàdom
Ajnadì}em. Upoznao sam ga u martu
2008.god. kada sam do{ao u ZOI84.
Emir Kraina
REAGIRANJA
Reagiranja:Reagiranja.qxd 22.1.2014 17:59 Page 66

Slobodna Bosna - 898 - 23.01.2014

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna - 898 - 23.01.2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

JA DEEN SAM TVOJ: ZAIM BACKOVI] PROVJERAVA KVALITET VODE ZA 10 MILIONA

U tjednu kada je Vrhovni sud Republike Hrvatske donio odluku da se

ANTO API: Pored imena mog strica Ante apia

Ugovor s privatnim preduze}em

osiguranje:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 21:20 Page 20

Sude}i prema dosada{njoj praksi, osim

Milomir Mari}, autor filma o Arkanu

@eljka Ra`natovi}a Arkana jedno

ana i islamskog propovjednika Glena?

Sarajevo i Mostar nisu, ali Ljubljana i Graz

23.1.2014. I SLOBODNA BOSNA 39

SVAKODNEVNI STRAH OD LOPOVA: Policijska statistika pokazuju da se u BiH krade

Tuzlaci su Miroslava Bla`evi}a do~ekali skoro kao

PI[^EVI LI^NI PREDMETI

Tokom ~itave karijere Isak Samokovlija

bojan plasto:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 19:00 Page 51

Sanda Dubrav~i}, kliza~ica koja je

Kako su najslavniji sineasti

Kada je rije~ o filmskim autorima sa

You might also like