SloBa 830

KONJI^KI KLUB BRA]E NIK[I]: DVA BRATA RO\ENA, NERMIN I MIRSAD
www.slobodna-bosna.ba
www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh
STRANA^KI I KADROVSKI
POSLOVI U AUTOCESTAMA
SDP-ova baza i nadogradnja
Izvr{ni direktor Javnog poduze}a
Autoceste FBiH MIRSAD NIK[I], koji je
na tu du`nost imenovan po preporuci
brata, federalnog premijera NERMINA
NIK[I]A, nastavio je s zapo{ljavanjem i
ostalih ~lanova obitelji; dok je MIRSAD
NIK[I] u proteklih godinu dana bez
javnog natje~aja zaposlio dvojicu ro|aka i
jo{ dvadeset radnika, direktor JP Autoceste
FBiH ENSAD KARI] se pobrinuo da
firma BS TELECOM dobije posao na
tenderu za zatvoreni sistem naplate
cestarine
ORU@ANE SNAGE BiH
Na kvarove razbrojs, lezi!
Dok vojnici Oruànih snaga BiH nemaju
{ta da jedu, u politi~kim krugovima prave
se nove sheme generalskog kora, a
politi~ko potkusurivanje reformu odbrane
dovelo je u }orsokak. Najavljene rotacije
na klju~nim pozicijama unutar Oruànih
snaga BiH zadnji su korak u opstrukciji
reforme odbrane i vra}anju na pozicije prije
2004. godine. Na{ novinar istraìo je kako
je, po mnogima, najuspje{nija reforma u
postdejtonskoj BiH na pragu da doìvi
potpuni kolaps
RASPRODAJA DRINE
I nakon genocida - ekocid
Ugovoru koji je potpisan izme|u zvani~nika
Vlade RS-a i predstavnika njema~kog
energetskog koncerna RWE o izgradnji
~etiri hidroelektrane na Drini javno se
usprotivio
na~elnik op{tine
Fo~a ZDRAVKO
KRSMANOVI];
on za na{ list
otkriva {ta se
krije iza ovog
spornog
ugovora, zbog
~ega se
MILORAD
DODIK gr~evito
bori da on bude
realizovan i ko mu ovih dana prijeti
likvidacijom
NOVI UD@BENICI ZA
DEVETI RAZRED U
FEDERACIJI BiH (I)
Za{to je sporan model jedan
ud`benik, jedan predmet
Na podru~ju
Federacije BiH
od ove {kolske
godine u~enici
devetih razreda
osnovnih {kola
kupuju samo
jedan ud`benik
za jedan pred-
met. Slobodna
Bosna pi{e o
tome kako je
federalno
Ministarstvo
obrazovanja potpuno ignoriralo dobijene
prigovore i isklju~ilo svaku mogu}nost
otvaranja rasprave o primjedbama na
prihva}ene ud`benike vrlo upitnog kvaliteta
AKADEMIJA LIKOVNIH
UMJETNOSTI SARAJEVO
Prvih 40 godina
Tridesetog oktobra navr{it }e se ta~no
~etiri decenije otkako je u Sarajevu
sve~ano otvorena Akademija likovnih
umjetnosti; SB donosi pri~u o osniva~ima,
profesorima i studentima Akademije koji
su, svako na svoj na~in, dali pe~at
sarajevskoj likovnoj sceni
ITEKAKO OSTVARENI
UMJETNIK
Pozaji}eve sarajevske godine
MLADEN POZAJI] bio je kompozitor,
dirigent, pedagog, erudita, poliglot, pisac,
pijanista, zagreba~ko-evropski |ak, ljudina,
Sarajlija; umro je prije trideset i tri godine,
ali njegovo djelo trajna je vrijednost, i
Hrvatske gdje je ro|en i BiH gdje je
ostvario uistinu veliku karijeru
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
16
34
38
52
50
54
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 3.10.2012 23:52 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012. 4
SDP-ov POZLATAK
Lidija Limov
nova partijska
nada SDP-a
îni se kako je recept za napredovanje
u SDP-ovoj partijskoj hijerarhiji
jednostavan - va`no je zvati se Lidija.
Tu je sre}u imala i Lidija Limov,
k}erka istaknutog SDP-ovca Tomislava
Limova, prijeratnog trì{nog inspektora
u âpljini, poslijeratnog doministra
unutarnjih poslova Federacije BiH i
jednog od najnepoznatijih bh.
diplomata. Naime, nakon {to je na
pro{lim izborima bila kandidat SDP-a
na listi u rodnoj âpljini, Lidija Limov,
ina~e potpredsjednica Foruma mladih
SDP-a BiH, organizacije koja se ve}
odavno u {ali naziva pozlatak, postala
je kandidatkinja ove stranke za Vije}e
sarajevske Op}ine Stari Grad. âpljina
je o~ito premala za kapacitete
ambiciozne obitelji Limov pa su se
preselili u Sarajevo kako bi tu nastavili
graditi svoju politi~ku karijeru. Mlada
SKOJ-evka Lidija zavr{ila je studij na
fakultetu u Mostaru i nedugo potom
dobila posao u Gradskoj upravi. Ali ne u
âpljini ili Mostaru, nego u Sarajevu.
Gdje su njene sposobnosti do{le do
punog izraàja. Sli~no kao i o~eve koji
se po povratku iz diplomatije uhljebio u
Zgradi zajedni~kih institucija u
Sarajevu. (N.H.)
Naredne sedmice trebalo bi se kona~no
znati ime osobe koja }e na mjestu glavnog
revizora RS-a zamijeniti Bo{ka eku, koji
je ovu funkciju obavljao dugih sedam
godina.
Prema informacijama koje je Slobodna
Bosna dobila u Slu`bi za glavnu reviziju
RS-a, za glavnog revizora RS konkurisalo
je 17 kandidata. Ko god da bude izabran, u
ekinu fotelju }e sjesti tek krajem
novembra, jer je procedura takva da se
samo primopredaja du`nosti obavlja dva
mjeseca.
Ipak, od 17 ve} su se izdvojila trojica
kandidata o ~ijim se imenima najvi{e
raspravlja.
Prvi je Dragan Mikerevi}, predsjednik
Udruènja revizora RS-a. Mikerevi} je
doktor ekonomskih nauka, biv{i premijer
RS-a i biv{i ~lan PDP-a. Iako je u
me|uvremenu skinuo partijski dres, dobro
upu}eni izvori kaù da mu to ne}e biti
dovoljno da zasjedne u fotelju glavnog
revizora. Naime, biv{i premijer ima
negativan medijski publicitet zbog imovine
~ije je porijeklo poprili~no misteriozno.
Posjeduje pola uèg centra Doboja, a i
nebrojenu koli~inu poslovnih prostora i
stanova po Banjoj Luci.
Drugo ime u uèm izboru je javnosti
nepoznati Du{ko [njegota. Slobodna Bosna
doznaje da je [njegota blizak vladaju}em
reìmu, te da je povremeni suradnik
Ministarstva finansija RS-a. Tako|er je
profesor na banjalu~kom Ekonomskom
fakultetu.
Nesumnjivo, najve}e {anse od raspisi-
v a nja konkursa daju se Jovi Raduki}u,
aktuelnom pomo}niku ministra finansija
RS-a za fiskalni sistem i biv{em finan -
sijskom policajcu, umije{anom u mnog o -
brojne skandale. Raduki}a je svojev remeno
zbog reketiranja policiji prijavio i ba -
njalu~ki privrednik Jovo Vidovi}, biv{i
vlasnik Urbanisti~kog zavoda RS-a.
Ovaj slu~aj desio se 2008. godine, a
Vidovi} je tada tvrdio da mu je Raduki},
tada{nji SDS-ov kadar, traìo stotinu
hiljada maraka kako bi mu odobrio
reprogram duga na preduze}e koje je kupio.
Tada je postojala zakonska mogu}nost da
privrednici koji kupuju preduze}a u velikim
poreskim dugovima mogu dobiti repro -
gram, pod uslovom da obnove preduze}e.
Vidovi} je tvrdio da Raduki} radi po
principu da od svakog privrednika koji
zatraì reprogram za sebe traì izme|u
deset i 15 posto od odobrenog reprograma.
U cijelu pri~u uklju~io se tada{nji
premijer RS-a Milorad Dodik, koji je
Vidovi}u omogu}io pomenuti reprogram.
Dodu{e, u drugom mandatu, Dodik je tom
istom Vidovi}u, opet preko Raduki}a (koji
je pre{ao u SNSD) i sli~nih, raznim
pritiscima, koja su kupljena preduze}a
dovela pod ste~aj, oduzeo skoro svu
imovinu, pa i Urbanisti~ki zavod RS-a, koji
je Vlada otkupila od Vidovi}a.
Za pretpostaviti je da svi kandidati
imaju sli~ne kvalifikacije. Kako glavnog
revizora biraju tri pripadnika skup{tinske
ve}ine (SNSD) i dva ~lana opozicije,
pitanje je samo koji od njih 17 }e biti
lojalniji aktuelnoj vlasti u friziranju
revizorskih izvje{taja.
(N. Dikli})
Ko e naslijediti Boka eku
IZBOR PRVOG REVIZORA RS-a
MINI MARKET
ODLAZAK CIJENJENOG REVIZORA
Na mjestu glavnog revizora RS-a
Bo{ko êko bio je punih sedam godina
ODLAZAK CIJENJENOG REVIZORA
Na mjestu glavnog revizora RS-a
Bo{ko êko bio je punih sedam godina
Lidija Limov
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 4.10.2012 0:38 Page 4
FOTO NEDJELJE MARIO ILIÎ]
D@OMBA D@ET
Upitan turisti~ki
aran`man RS-a i
Kuvajta zbog
neuslovne piste
na aerodromu
Mahovljani
Stanovnici RS-a masovno su pohrlili
ovih dana na banjalu~ki aerodrom da
rezerviraju karte direktno za Kuvajt.
Presjedanja, za sada, kako je najavljeno
nema. Mo`da zvu~i kao {ala, ali nije.
Potpredsjednik RS-a Enes Suljkanovi}
i ambasador Kuvajta u BiH Mohamed
Fadel Kalaf dogovorili su ovaj turisti~ko-
poslovni anga`man te najavili da }e se
tim povodom odràvati i seminari kako
bi Kuvaj}ani upoznali prirodne ljepote
BiH i RS-a.
S obzirom da su dva visoka zvani~nika
dogovorili i izradu programa za
pokretanje ovog kapitalnog projekta, za
pretpostaviti je da }e u njima koncipirati
{ta }e stanovnici RS-a, ~iji je
Suljkanovi} potpredsjednik, raditi u
Kuvajtu sa prosje~nom pla}om od 400
eura. Bjeàti iz dràve i kopati crno
zlato na crno ili, s obzirom i na
odli~ne povijesne odnose RS-a i
Kuvajta, mo`da samo i}i u posjetu
rodbini
Sav taj funkcionalni i strukturalni projekat
propada zbog jedne sitnice. Naime,
jasno je da ambasador Kuvajta ne mora
znati kakav je banjalu~ki aerodrom, ali
trebao bi potpredsjednik entiteta
Suljkanovi}. Sa banjalu~kog aerodroma
ne moè poletjeti nijedan ove}i avion, a
da Vlada RS-a nije urgirala sa
interventnih milion maraka po~etkom
godine i pokrpala rupe na onoj jednoj
pisti, aerodrom bi bio zatvoren jer ne
ispunjava ni osnovne preduslove. âk bi
bilo upitno gdje bi se spu{tala zra~na
flota entitetske vlade, za koju se vi{e i ne
zna koliko ima helikoptera. S obzirom da
bi ovaj detalj mogao zako~iti iznimno
dobre odnose RS-a i Kuvajta,
Suljkanovi} bi mogao sugerirati da se sa
izletni~kim putovanjima sa~eka dok se
ne izgradi novi i moderniji aerodrom na
Sokocu i Trebinju, koji Vlada RS-a
uùrbano pravi godinama. (N. D.)
MINI MARKET
Obnovljena
sarajevska Vijenica
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 4.10.2012 0:38 Page 5
N
a pro{lonedjeljnom sastanku Partije evropskih
socijaldemokrata odrànom u Briselu predsjednik
Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdìja
izabran je u Predsjedni{tvo ove, nakon demokr{}ana,
druge najve}e politi~ke grupacije u Evropi. Lagumdìjin
izbor predstavlja podstrek politi~koj jednakosti,
navedeno je, uz ostalo, u saop}enju SDP-a BiH koje je
pratilo ovu vijest. Ne znam {ta ovo ta~no zna~i, ali
dovoljno je glupo da se i ne namjeravam truditi da
proniknem u nepostoje}i podstreka~ki smisao je -
dnakosti.
Na istoj sjednici, na istu presti`nu du`nost unutar ove
asocijacije koja okuplja {irok spektar ljevi~arskih partija,
socijaliste, socijaldemokrate, laburiste, izabran je i Boris
Tadi}, doskora{nji predsjednik Srbije i lider Demokratske
stranke Srbije. Tadi} je tom prilikom kazao da kroz ovu
poziciju kao dràva moèmo uticati u politi~kim
strukturama na evropskom kontinentu.
Gotovo u isto vrijeme,istoga dana, dok su Tadi}a
evropske kolege iz sestrinskih partija u Briselu hvalile,
tap{ale, u zvijezde kovale..., drugi ~ovjek njegove
stranke, gradona~elnik Beograda, zeznut, nesmiljen,
prora~unat, hladnokrvan tehnokrata-oceubica, organi -
zirao je najdemokratskiji zamislivi strana~ki pu~. U Kra -
g ujevcu je proteklog vikenda \ilas okupio stotine
uglednih i utjecajnih ~lanova Demokratske stranke i
predo~io im svoj program, mapu puta za svrgavanje
predsjednika Borisa Tadi}a i vlastito preuzimanje
liderstva u DS-u.
Tadi}ev poraz od Tomislava Nikoli}a na predsje -
dni~kim izborima, kojem je prethodio slom njegove De -
mokratske stranke na parlamentarnim izborima i u
postizbornim koaliranjima, otvorio je gomilu godinama
medijski tabuiziranih tema, ogolio je nebrojene falinke,
strukturalne manjkavosti, proma{aje, nedosljednosti
nagomilane tokom ne ba{ kratke, nego vi{egodi{nje
epizode tokom koje je Srbijom vladala Demokratska
stranka i njen lider Boris Tadi}.
Tadi} je, tvrde njegovi kriti~ari (mangupi unutar
vlastitih redova, koji }e mu, sve su prilike, do}i glave uz
po{tovanje strana~ke procedure), bio sjajan dràvnik,
rijetko efikasan i uspje{an na me|unarodnom planu,
me|utim, u pitanjima unutra{nje politike bio je potpuno
druga~iji. Ispoljavao je vrline rigidnog autokrate, koji
je, vanustavno i vaninstitucionalno, tokom osam godina
koliko je bio na ~elu Srbije, uveo/zaveo najprije
polupredsjedni~ki, a kasnije gvozdeni predsjedni~ki
sistem upravljanja dràvom. Izvr{nu vlast, Vladu Srbije i
cjelokupan dràvni aparat podredio je Demokratskoj
stranci, a stranku je, tvrde njegovi strana~ki drugari, u
najve}oj mogu}oj mjeri privatizirao, prilagodio sebi. S
uskim krugom ljudi od povjerenja, prijatelja i poslu{nika
unutar stranke, bez ikakve demokratske, partijsko-
statutarne provjere donosio je, ili nije donosio, izbje -
gavao, drsko, preko koljena, te{ke odluke o jo{ teìm
pitanjima. Koalicijske partnere je bagatelisao, kao
demokratski dekor, a ne kao u budu}nosti ljute, po prirodi
potkupljive i neiskrene ru{itelje. Nije demokratski refo -
rmirao stranku, pa je bilo bespredmetno o~ekivati da
moè su{tinski reformirati dràvu, a kamoli dubinski
restrukturirati srbijansko dru{tvo...
U
istom danu, dakle, u kojem je u evropskoj strana~koj
Ligi prvaka, u Briselu, Tadi} izborom uknjiìo
pobjedu na gostuju}em terenu, kod ku}e je, na
doma}em terenu, u Kragujevcu gotovo svrgnut sa vlasti.
Kada }e Tadi} biti detroniziran unutar stranke kojoj je, jo{
uvijek nominalno na ~elu, kako }e to tehni~ki i
proceduralno biti izvedeno, pitanje je na koje Tadi} nema
nikakav, a Dragan \ilas i njegova strana~ka frakcija
imaju precizan i predvidiv odgovor: najkasnije za mjesec
dana na plenumu Demokratske stranke.
Boris Tadi} mene, niti nas, op}enito, na~elno ne bi
trebao zanimati, on je, u najboljem slu~aju zgodan,
ilustrativan i pou~an regionalni, tranzicijski epi-
fenomen, izvana gladac, iznutra jadac. Priznao bi on
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Kao to ni Boris Tadi, omamljen jo jednim velikim priznanjem
Srbiji, njegovim izborom u rukovodstvo moderne, evropske
KOMINTERNE u Briselu, nije imao pojma da li ga je, u odsustvu,
smijenio Dragan ilas, tako ni Lagumdija nije znao da ga je samo
odsustvo iz zemlje spasilo od smjene koju su mu pripremili
predstavnici najnovije parlamentarne veine
TADI], LAGUMD@IJA, SANADER:
EVROPSKI PUT U TOPLU NEIZVJESNOST
Pi{e: SENAD AVDI]
Primjer Ive Sanadera je alarmantan, ali izvjestan: ~im u
Iluzije:Iluzije.qxd 4.10.2012 3:11 Page 6
Crnu Goru pravno, ali ne emocionalno, jer mu je tata Ljubomir,
akademik iz posve}ene loè Dobrice ]osi}a, na ~elu odbora za
gu{enje crnogorske samostalnosti.
Uostalom, i najja~a evropska strana~ka internacionala, dem -
okr{}anska, imala je godinama svog regionalnog favorita, hr -
vatskog faustovskog {armera Ivu Sanadera. Elokventan, u~tiv,
privrèn (demo)kr{}anskom sistemu vrijednosti, Sanader je bio
savr{en, uvaàvan, kooperativan sugovornik - idealan partner da
u Hrvctsku instalira evropske civilizacijske, a preispoljno pravne
ste~evine. îm je dragi Ivo, uz nemalo samoodricanja i
autokratske karizme, nametnuo i implementirao neko evropsko
poglavlje koje zahtijeva vladavinu prava, bio je uhap{en i
optuèn po najmanje pet-{est osnova... Tvrdi da su ga izdali svi,
krtice u stranci, sitne du{e u Vladi, prevrtljivi, nedosljedni
partneri u me|unarodnoj zajednici, Angela Merkel i njeni
pla}enici.
Z
latko Lagumdìja, nakon {to je pro{le nedjelje napravio
prekookenski diplomatski, uglavnom sitnosopstveni~ki, a pra -
gmati~no krupnoprofiterski |ir od New Yorka, maratonske
sjednice Generalne skup{tine UN-a do Brisela, gdje je izabran u
Predsjedni{tvo evropskih socijademokrata, morao se na samom
ulasku u Bosnu i Hercegovinu suo~iti sa surovom realno{}u -
prizemljiti se na Aerodromu Sarajevo. Tu ga je, ne tvrdim nego
pretpostavljam, do~ekao direktor Aerodroma, stabilni SDP-ov
kadar i uredni plati{a svih kafanskih derneka Ivica Veli~an, koji je
od Lagumdìje poku{avao sakriti istinu.
Kao {to ni Boris Tadi}, omamljen jo{ jednim velikim
priznanjem Srbiji, njegovim izborom u rukovodstvo moderne,
evropske KOMINTERNE u Briselu, nije imao pojma da li ga je, u
odsustvu, smijenio Dragan \ilas, tako ni Lagumdìja nije znao da
ga je samo odsustvo iz zemlje spasilo od smjene koju su mu
pripremili predstavnici najnovije parlamentarne ve}ine.
Za dva-tri dana se u Bosni i Hercegovini odràvaju lokalni,
op}inski izbori; bit }e to va`na, jedini mogu}a demokratska
provjera postoje}e vlasti koja se ve} dvije godine pona{a i djeluje,
legitimno, izbornom voljom, dodu{e, nadmeno, oholo, bezobrazno,
neuvi|avno. Rezultati vlasti se stavljaju na stol, ovdje i sada, nema
Nerw Yorka, ne postoji Brisel, koji na lokalu mogu obmanuti
gra|ane, bira~e, njihovu izbornu volju.
Lokalni izbori, pored ostalog, trebali bi posluìti kao provjera
jesu li prethodno izabrane vlasti odgovorile zahtjevima gra|ana.
Socijaldemokratska partija BiH na prethodnim izborima je obe}ala,
i dobila, ne ba{ uvjerljivo, odrije{ene ruke od gra|ana da demontira
kriminalnu bagru, plja~ka{e, tranzicijske kleptomane, uzurpatore
javnih dobara svake vrste; zadatak ni teàk ni lak, ovisi o famoznoj
politi~koj podr{ci i gra|anskoj odlu~nosti.
Mo`da grije{im, posljednja propu{tena prilika Lagumdìjinog
SDP-a bio je radikalan, nemilosrdan, moralno principijelan, pravno
utemeljen obra~un sa stra{nim korupcijskim naslije|em.
Kohabitacija, koja se u modernoj politi~koj teoriji smatra i tretira
kao oblik politi~ke kulture, u politi~koj praksi Bosne i Hercegovine
je ~in aktivnog sau~estvovanja u djelu.
Bilo, kako bilo, dvojica od trojice lidera postjugoslavenskog
prostora, Ivo Sanader i Boris Tadi}, su, prvi zakonski, drugi
strana~ki prizemljeni, {to voljom gra|ana, {to aklamacijom
strana~kog bira~kog puka. U Bosni i Hercegovini, odnosno njenoj
vladaju}oj (jo{ uvijek) stranci, ta vrsta demokratskog preporoda,
bosanskog prolje}a, u kasnu jesen je nemogu}a!
Iz vi{e razloga, od kojih je nu`no tek jedan-dva uzgredno
natuknuti, skicirati, ome|iti: tehnokratsko-birokratske solidarnosti.
Lagumdìja, moralno kazneno ranjiv i fizi~ki zdravstveno,
prepustio je terensku inicijativu, ~as Sulejmanu Tihi}u, ~as
Fahrudinu Radon~i}u. Nije Lagumdìja izmislio paralelne fin -
ansijske potro{a~e doniranih sredstava, nego je to obavilo nekoliko
probranih familija - Izetbegovi}i, engi}i..., iz tih para su se tokom
rata finansirali i Radon~i} i Lagumdìja.
Ima ~edna, neorealisti~ka pri~a/pjesmica, nastala u sarajevskom
naselju Gorica, to ~ak ni genijalni italijanski redatelj Federico
Felini ne bi umio izma{tati; prema{tovito je to za autora 8,5.
Nadam, se da me g-din Dervo Sejdi}, o{te}ena strana u
nacionalisti~kom prebrojavanju, postrojavanju ne}e krivo shvatiti
(ja sam ro|en u svijetu Cigana!), a za biv{eg ìtelja tog naselja
Emira Kusturicu me ba{ briga: mali Rom izlazi iz kupatila i kroz
suze pjeva u prisustvu mame, neformalnu crnogorsku himnu : Ne
pomaè voda, majko...
M
isli lokalno, ne djeluj nikako, ako ni{ta prije toga nisi
raspetljao; Brisel dolazi na koncu, da provjeri kako je, pored
ostalog, direktor Klini~kog centra u Sarajevu Faris Gavran -
kapetovi} pronevjerio desetine miliona maraka? I za{to nije u }uzi
nego u Zavodu za javno zdravtsvo Kantona Sarajevo? I kako je taj
kriminalac iz pro{le vlasti dobio jo{ budètniji i jo{ unosniji
posao u novoj, reformiranoj dràvno podsticanoj nomenklaturi?
Kako je zahtjevan posao izgradnje autocesta stavljen u ruke
pohlepnoj porodici iz Konjica? Je li smisao nasrtaja na Bh Telecom
u tome da se promijeni rukovodstvo te javne zlatne koke, ili da
se ona departizira?
Za po~etak, od mene-toliko, iz oblasti javnog zdravstva,
prometa i komunikacija...
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
m uredi{ dràvu po evropskim standardima, prvi }e{ biti uhap{en!
TRI BODA NA STRANI, NI[TA KOD KU]E
Zlatko Lagumdìja i Boris Tadi}
ÊTVRTAK, 27. SEPTEMBAR
Danas je na Ilidì sve~ano, da sve~anije
ne moè biti, otvoren Univerzitet SSST
(Sarajevo School Scinence and Tehno -
logy), ~iji je osniva~ i vlasnik prof. EJUP
GANI]. Gani} je podsjetio da je od
osnivanja u ovaj Univerzitet uloìo {est
miliona eura. Odakle biv{em ~lanu
Predsjedni{tva BiH, kasnije (pot)pre d -
sjedniku Federacije BiH, {est miliona eura,
ne bi trebala biti poslovna tajna: ostalo mu
od ogromne zarade njegovih knjiga-
bestselera o mehanici fluida {tampanih u
SAD-u. Gani}eve knjige, samo neupu}eni i
zlonamjerni to ne (pri)znaju, decenijama
ne silaze sa vrha najpro davanijih knjiga u
ameri~kim knjiàrama. Pro{le ga je godine
za dlaku pre{i{ao James Patterson sa
svojim petpara~kim knjiìcama o psih -
ologu Alexu Crossu; Patterson je zaradio
90 miliona dolara, a Gani} samo koji dolar
manje. Godinu dana ranije Gani}evi
ukori~eni fluidi u mrtvoj trci za prsa su na
policama prestigli Isijavanje Stephena
Kinga...
Jo{ jedan pisac nau~no-popularnih
bestselera golemi novac od prodaje knjiga
uloìo je u univerzitetsku edukaciju
budu}ih pokoljenja. Biv{i direktor GRAS-a
IBRAHIM JUSUFRANI], vlasnik Univer -
ziteta u Travniku. Njegova neprolazna
knjiga Sistem i metod finansiranja kao
faktor optimalnog razvoja javnog gradskog
saobra}aja ni nakon trideset godina ne gubi
na aktuelnosti, uzbudljivosti i, naravno,
~itanosti, o ~emu svjedo~e svi relevantni
box-officei. Jusufrani}eva knjiga nezaobi-
l a zno je {tivo u gradskom prevozu, metro -
ima, pa ~ak i taxijima na cijeloj planeti. I
Jusufrani} je ogromnu zaradu, kao i Gani},
najprije uloìo u svoj porodi~ni dvorac u
Sarajevu, a ostatak u nau~no-edukacijsko
uzdizanje generacija koje dolaze.
Andrej Nikolaidis u prepametnom i
savr{eno organiziranom programskom
romanu Parezija-Odlaganje pi{e kako je
prvobitna akumulacija kapitala jasno
eufemizam za op{tu plja~ku. Usljed toga
danas tajkunski portparoli, bri`ljivo
raspore|eni na strate{ka mjesta, isti~u kako
su se bogati obogatili zato {to su bili
sposobniji. Nisu, obogatili su se zato {to su
bili privilegovani. Otud i njihov prezir
prema ideji jednakosti - jer nejednakosti
duguju sve {to imaju.
Filozof Slavoj @ièk u pogovoru
Parezije pi{e kako bi, da ima pravde u
svijetu, Nikolaidisov roman trebao biti
bests eler, ve}i od romana Jamesa Patte -
rsona ili Johna Grishama. A mo`da ~ak i
od bestseler-skripti Ejupa Gani}a i
urnebesnih zgoda i nezgoda u gradskom
prije vozu, ovjekovje~enih u djelima Ibra -
hima Jusufrani}a...
PETAK, 28. SEPTEMBAR
Na snimanju emisije REFLEX u
studiju OBN-a o nasilju u fudbals ko/no -
gometnim arenama, upoznajem se sa DI-
N OM BEGI]EM, predsjednikom Kanto-
n alnog fudbalskog saveza i ~lanom
Komiteta za normalizaciju FS/NS BiH.
Nisam vidio naslovnu stranicu nove SB,
koga ste stavili?, pita Begi}. Nema koga
nema, zbog ~ega? Vi{e me ljudi zvalo da
me optuì kako sam ih ja metnuo u
neprimjereno dru{tvo, àli se on. Jesu li
svi bili u zatvoru, ili su jo{ uvijek tamo, ili
ima poneko ko je u bjekstvu?, zaklju~im
ovu temu potpitanjem.
SUBOTA, 29. SEPTEMBAR
Beogradska Politika objavljuje dijelove
knjige Izmi{ljeni ìvot u kojoj je sadràna
e-mail prepiska odli~nog, pokojnog,
srpskog pisca Milana Oklopdì}a (Mike
Oklopa) i redatelja Gorana Markovi}a.
Oklopdì} prenosi prijatelju pismo koje je
1991. dobio od oboàvateljski njegove
literature: Mika, hvala vam {to ste na{u
adolescenciju u~inili pametnijom, i
duhovitijom... {to ste nam dali toliko snova,
neke lude nade i vjere u na{ na~in razmi -
{ljanja... U potpisu generacija klinceza
1975-1976, Bosna, Bugojno.
Neki dan, 21 godinu kasnije, klince -
zama u Bugojnu ludu nadu i vjeru u
prosperitet, ekonomiju, bolju budu}nost,
budio je intelektualac i publicista Fahrudin
Radon~i}...
NEDJELJA, 30. SEPTEMBAR
Biv{i hrvatski premijer IVO SANA -
DER iskoristio je rijetke trenutke kada nije
u sudnici zagreba~kog @upanijskog suda da
gostuje na Hrvatskoj televiziji kod Ace
Stankovi}a. Sanader za svoju politi~ku,
obiteljsku i osobnu kalvariju optuùje Mla -
dena Baji}a, glavnog dràvnog odvjetnika.
Sa Baji}em sam bio ku}ni prijatelj,
dolazio mi je doma i poklonio dvije slike a
sada me optuùje zbog istih tih slika.
Mada se Sanader, s razlogom, ubraja me|u
iznimno inteligentne ljude, ovim ba{ i ne
pokazuje da je to u potpunosti ba{ tako.
Kada ti tuìtelj dolazi u ku}nu posjetu,
nikad ne smije{ biti siguran da ne dolazi
po slu`benoj du`nosti, odnosno u
interesu istrage. Kako bi Baji} znao za
Sanaderovu impresivnu kolekciju umje -
tnina da se u nju neposredno, na licinom
mjestu, nije uvjerio.
Samo budale i skorojevi}i me|u politi -
~arima i novinarima pristaju na policijsku
pratnju: koliko te god policajac {titio, u
mnogo ve}oj mjeri te operativno pokriva,
narodski - {meka.
PONEDJELJAK, 1. OKTOBAR
De{ava se jutros rano. U srcu Starog
grada u Sarajevu ustakljeni predizborni
pano sa aktuelnim na~elnikom op}ine,
IBRAHIMOM HAD@IBAJRI]EM, kan -
dida tom Saveza za bolju budu}nost za istu
tu du`nost. Preko Hadìbajri}a izlijepljena
dva manja plakata. Pribliìm se, na
plakatima fotografija Nasera Kelmendija i
njegova poruka: SA VAMA SAM. Prilazi
stariji ~ovjek sa fotoaparatom, uslika,
potom skine Kelmendija, pa ponovo uslika.
Za svaki slu~aj se ubrzano udaljim sa
mjesta doga|aja: uslika li mene nepoznati
fotoamater, nema vode koja me moè
oprati da nisam nepoznati po~initelj.
UTORAK, 2. OKTOBAR
Otkako su postali najprije gospodarski,
kasnije strana~ki, a jo{ kasnije dràvni
~imbenici, imam nepremostiv problem da
razumijem o ~emu pri~aju bra}a Lijanovi}
kada govore u boljitku. Nemu{ti, kvrg a -
vih, hercegova~kih re~enica, dvosmi sleno-
trosmisleni, Lijanovi}i su potpuno ne~itki,
lingvisti~ki i leksi~ki neprohodni.
A mo`da ima nekog |avla u herceg o -
va~koj po{alici: Kako se zovu Tarzanova
djeca? LIJANOVI]I!
SRIJEDA, 30. OKTOBAR
Je li BAKIR IZETBEGOVI] pro{le
nedjelje trebao i smio u Generalnoj Skup -
{tini UN-a, pored {to je prisutnima poèlio
dobro jutro, pozdraviti ih i sa Eselamu
alejkum? itam danas reakcije politi~ara i
nevladinog sektora na Izetbegovi}evo
njujor{ko selamanje, kad u redakciju u|e
dragi gost - arhitekta BORO SPASOJEVI].
Bio Boro u ratu na visokoj funkciji u
sarajevskoj Op}ini Centar. Na vidnim
mjestima u Op}ini neko je (a znam i ko -
Nihad Halilbegovi}, {ef Sekretarijata za
narodnu odbranu) istakao papir na kojem se
apelovalo - nare|ivalo: NAZIVAJTE
SELAM, [IRITE ISLAM. I ulazi tako
Bori u kancelariju Stranka, nazove selam
({ire}i islam), Boro uljudno otpozdravi
(odselami), zavr{e posao zbog kojeg je
stranka do{la. Hvala vam, gospodine, ja
sam Pero, veli na opro{taju Stranka.
Nema na ~emu, ja sam Boro, zavali se od
smijeha nakon zahvaljivanja Boro...
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 3.10.2012 21:41 Page 2
SKANDALOZNO!
[OKANTNO!
Bakir
Hadìomerovi}
tuìo FTV
Novinar i urednik magazina 60 minuta
Federalne televizije, Bakir
Hadìomerovi} podnio je tu`bu protiv
svoje mati~ne ku}e. Kako stoji u tu`bi
koja je po~etkom ove sedmice uru~ena
~elnicima FTV na o~itovanje,
Hadìomerovi} tvrdi da je nezakonito
smijenjen sa du`nosti koje je obavljao
na FTV. Odre|ena je i sutkinja koja }e
voditi ovaj slu~aj. Rije~ je, {to je veoma
znakovito, o vi{estruko kompromitiranoj
Lejli Fazlagi}, poznatoj kao veoma
naklonjenoj SDP-u, ba{ kao {to je to i
Bakir Hadìomerovi}. Koji je
Informativni program FTV-a u protekle
dvije godine, sve dok nije smijenjen,
pretvorio u megafon ove partije. U
odvjetni~ko-pravosudnim krugovima
postoje dvije percepcije lika i djela
sutkinje Op}inskog suda u Sarajevu
Lejle Fazlagi}. Dok je jedni vide kao
apsolutnu neznalicu, drugi je smatraju
te{ko korumpiranom sutkinjom. Na
àlost sarajevskog op}inskog
pravosudnog aparata, vjerovatno su u
pravu i jedni i drugi. Kako saznaje SB,
odvjetnici Federalne televizije traìt }e
izuze}e sutkinje Fazlagi} iz ovog
slu~aja, ba{ zbog dokazane bliskosti sa
~elni{tvom SDP-a. Naime, Fazlagi}ka
je bila sutkinja u procesu koji su protiv
Slobodne Bosne pokrenula trojica
(tada{njih) ~elnika SDP-a, Zlatko
Lagumdìja, Damir Hadì} i @eljko
Kom{i}. Nedugo nakon osu|uju}e
presude protiv SB Fazlagi}kin
MINI MARKET
êtiri gradske sarajevske op}ine -
Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi
Grad - popri{te su vjerovatno najskuplje i
najè{}e izborne kampanje u cijeloj BiH.
Ulog je velik, rije~ je o mnogoljudnim
op}inama s vi{e od 300 hiljada stanov -
nika, koje konstituiraju Gradsko vije}e i
biraju gradona~elnika Sarajeva.
U op}ini Stari Grad dominiraju dvije
partije - SDA i SBB, u Centru najve}e
izglede imaju kandidati SDP-a i SBB-a, a
u Novom Sarajevu kandidati SDA i SDP-a.
Izuzetak je samo op}ina Novi Grad u
kojoj sve tri partije - SDA, SDP i SBB -
imaju u dlaku jednake {anse za trijumf.
Prevagu u ovoj op}ini mogli bi
donijeti glasa~i onih partije koje nemaju
svoje kandidate za op}inskog na~elnika,
poput Stranke za BiH, koja je svoje
pristalice pozvala da glasaju za kandidata
SDA Semira Efendi}a. (A.M.)
SNAGA (S)BiH
Stranka za BiH pozvala
pristalice u Novom Gradu
da glasaju za kandidata SDA
Semira Efendia
Kantonalno tuìteljstvo u Sarajevu
otvorilo je nedavno istragu protiv smijenj e -
nog sarajevskog ministra policije Muh a -
meda Budimli}a, zbog sumnje da je o{tetio
prora~un za 90.000 KM?! Kako nezv ani~no
doznajemo, odlaze}i se ministar policije
tereti da je u MUP-u Kantona Sarajevo
zaposlio dva svoja savjetnika: Emira
Jesenkovi}a i Lejlu Karahasanovi}-Mumi -
novi} premda je znao da ne ispunja vaju
zakonske uvjete. Iako su, naime, sta-
lno zaposleni kao ministrovi savjetnici, ni
teniski trener Jesenkovi} ni Karahas anovi}-
Muminovi} nisu imali najmanje pet godina
radnog staà na poslovima pom o}nika
direktora u organima uprave, kako nalaù
zakonski propisi. No, ~injenica da je kan-
tonalni prora~un (samo u slu~aju nezakoni-
tog zapo{ljavanja savjetnika) osiro ma{io za
90.000 KM Muhamedu Budi mli}u nije
predstavljala smetnju da posljednje dane
svog ministarskog mandata iskoristi kako
bi potro{io jo{ koju tisu}u maraka. Tako je
Budimli} potpisao putne naloge tajniku
MUP-a Kantona Sarajevo Edinu Zahiragi}u
i zamjeniku komandira Spec ijalne jedinice
Ilhanu [abi}u, koji su po ministrovom
nalogu oti{li u Njema~ku, na Sajam sig-
urnosti u Essenu.
(S.M.)
SINEKURE BEZ PROCEDURE
Smijenjeni ministar
MUP-a KS Muhamed
Budimli otetio proraun
za 90.000 KM
Zlatko Lagumdìja i
Bakir Hadìomerovi}
Zlatko Lagumdìja i
Bakir Hadìomerovi}
Semir
Efendi}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 4.10.2012 0:42 Page 10
PRO ET CONTRA
(nevjen~ani) suprug Goran Ceri}, kao
kadar SDP-a, imenovan je na mjesto
direktora sarajevske direkcije BH Po{te.
(N.H.)
[I]KI BRODOLOM
Jasmin
Imamovi}
izvrije|an na
predizbornom
skupu u [i}kom
Brodu
Predizborni skup SDP-a Tuzla u mjes-
noj zajednici [i}ki Brod prekinut je
nakon {to su gra|ani izvi`dali aktuelnog
na~elnika i kandidata SDP-a za novi
mandat Jasmina Imamovi}a.
Prema tvrdnjama mje{tana [i}kog
Broda, nakon {to je zvi`ducima i povici-
ma negodovanja otjeran sa govornice,
Imamovi} je napustio skup, pre{ao
preko livade, sjeo u automobil i oti{ao.
Jedan od gra|ana je na skupu skinuo
kapu SDP-a sa svoje glave i zapalio je,
potvrdili su stanovnici [i}kog
Broda za Bportal.ba.
Jedan od stanovnika je zapalio i
majicu SDP-a. Do{la je i policija,
odvela ih ustranu, ali je narod po~eo
negodovati, pa su ih pustili. ôvjek
je lijepo objasnio da je zapalio svoju
kapu koju ima od ranije i da nikoga
nije ugrozio, kaè Senail Aj{i}, pred-
sjednik Zbora gra|ana [i}kog Broda,
koji je bio prisutan na skupu.
Aj{i} navodi da je sam Imamovi}
isprovocirao stanovnike [i}kog Broda.
Vjerovatno bi bio poneki zvi`duk i
malo negodovanja, ali kada je
Imamovi} rekao da su njemu svi
gra|ani Tuzle isti, onda je atmosfera
postala usijana. Zvi`duci i
negodovanje primorali su ga da si|e
s bine. Svi u [i}kom Brodu znaju da
mi Imamovi}u nismo isti, jer godi-
nama u na{oj mjesnoj zajednici ni{ta
nije ura|eno, nemamo grijanja,
imamo katastrofalne puteve i
najzao stalija smo mjesna
zajednica,kazao je Aj{i} za
Bportal.ba.
MINI MARKET
ALEKSANDAR
HR[UM
Voditelj i
urednik talk
showa
Zabranjeni
forum
NE
Mi{ljenja sam da politika u BiH
nije politika jednog ~ovjeka.
Koga nema bez njega se moè
u bilo kom segmentu dru{tva,
pa tako i politi~kom. Smatram
da to nije ni na koji na~in
politi~ki opravdano.
DARKO BRKAN
Predsjednik
UG Za{to ne
DA
Mislim da je u~e{}e SDP-a u
vlasti na dràvnom nivou u
koaliciji koje je formirana bez
jasnog programa i ciljeva bilo
gre{ka samo po sebi. S druge
strane, name}e se zaklju~ak
da je upravo ta pozicija bila
jedan od glavnih, ako ne i
glavni razlog za u~e{}e SDP-a
u vlasti, te bi napu{tanje iste
bio logi~an slijed doga|aja
nakon eventualne smjene.
EMIR KADRI]
Direktor
Stude nt-
skog centra
NE
Ne vjerujem da }e SDP
napustiti vlast na dràvnoj
razini jer nisam siguran da }e
do}i do smjene Zlatka
Lagumdìje.
HANKA VAJZOVI]
Profesor
na FPN-u
DA/NE
U SDP-u ima toliko toga
nepredvidivog. Te{ko je kazati
{ta }e se desiti. Ne vidim razlog
za{to bi ljudi koji su iz SDP-a
napustili vlast nakon smjene
Lagumdìje, a sa druge strane
su podlo`ni {efu partije pa se
moè o~ekivati da ih povu~e.
BAKIR NAKA[
Direktor
Op}e
bolnice
NE
Vjerujem da ne}e do}i do
smjene Zlatka Lagumdìje, a
samim tim smatram da SDP
ne}e napustiti dosada{nje part-
nerstvo gdje ga ima i u kojem
obliku ga ima.
ESAD HRVAÎ]
Advokat
NE
Ne vjerujem da }e
SDP napustiti vlast jer }e
iskoristiti sve mogu}e
mehanizme i sve mogu}e
na~ine da ostane u vlasti kako
na dràvnom tako i na
kantonalnim nivoima.
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
Vjerujete li da e nakon smjene
Lagumdije SDP napustiti vlast
na dravnoj razini?
Priredila: Ma{a ]osi}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 4.10.2012 0:43 Page 11
PRAVNA DIVERZIJA U AUTOCESTAMA
Slobodna Bosna dola je u posjed obimne dokumentacije koja svjedoi kako je
federalni premijer Nermin Niki prekrajao statut Autocesta kako bi svog brata
Mirsada imenovao na direktorsku funkciju
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
PREMIJER NIK[I] ZBOG
BRATA PROMIJENIO STATUT
JP AUTOCESTE FBiH
KOMPROMITIRAJU]I DOKAZI
Odluku o imenovanju Mirsada Nik{i}a
potpisao je njegov brat federalni
premijer Nermin Nik{i} (faksimil lijevo)
koji je prethodno isposlovao promjenu
statuta JP Autoceste (faksimil desno)
KOMPROMITIRAJU]I DOKAZI
Odluku o imenovanju Mirsada Nik{i}a
potpisao je njegov brat federalni
premijer Nermin Nik{i} (faksimil lijevo)
koji je prethodno isposlovao promjenu
statuta JP Autoceste (faksimil desno)
Asim:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 22:56 Page 12
V
i{e od godinu dana Centralna
izborna komisija BiH priku -
pljala je dokazni materijal za
utvr|ivanje vi{e nego o~ig l -
ednog sukoba interesa u kojem
se nalazi federalni premijer Nermin
Nik{i}. Istina, CIK je reagirao munjevito
na vijest objavljenu u javnim glasilima
krajem jula pro{le godine u kojoj se
navodi da je federalna Vlada na ~elu s
premijerom Nerminom Nik{i}em imeno -
vala novu upravu u JP Autoceste Fe -
deracije BiH i da je na jednu od ~etiri
direktorske funkcije u tom preduze}u
imenovala Mirsada Nik{i}a, brata pre -
mijera Nermina Nik{i}a.
Iako je rije~ o {kolskom primjeru sukoba
interesa koji se niti moè argum entirano
odbraniti niti se treba posebno dokazivati,
uslijedila je duga, skoro jedno godi{nja
prepisaka u kojoj je federalna Vlada na sve
na~ine poku{avala prona}i rupu u zakonu i
osporiti postojanje sukoba interesa. Naju v -
jerljiviji argument u svoju odbranu
prona{li su u ~injenici da federalni premijer
Nermin Nik{i} nije predsjedavao sjednicom
na kojoj je njegov brat Mirsad Nik{i}
imenovan na direktorsku poziciju u fed e -
ralnom javnom preduze}u, {to je valjda
trebalo uvjeriti ~lanove CIK-a da je premijer
Nik{i} u cijeloj pri~i posve nevin i potpuno
~ist pred Zakonom o sukobu interesa.
No, istraga CIK-a je otkrila ne samo to
da je premijer Nik{i} aktivno sudjelovao u
imenovanju svog brata Mirsada na direk -
torsku funkciju u javnom preduze}u, nego
je prethodno, pripremaju}i teren za ovo
imenovanje, napravio puno ozbiljniji i
opasniji zakonski karambol za koji bi u
svakoj ure|enoj dràvi morao krivi~no
odgovarati. Po izravnom nalogu premijera
Nik{i}a, selektivno je promijenjen Statut
Javnog preduze}a Autoceste Federacije
BiH, i to u njegovom najosjetljivijem dijelu
u kojem su propisane stru~ne propozicije za
izbor direktora u ovom preduze}u.
PREKRAJANJE STATUTA
Statutom ovoj javnog preduze}a (~lan
25. stav 2) izri~ito je propisano da za
direktora ovog javnog preduze}a moè biti
imenovano lice koje pored op}ih, zakonom
propsanih uvjeta, ispunjava i dodatna dva
uvjeta - da je diplomarani inìnjer gra|ev i -
KAKO JE PREMIJER NIK[I] STVARAO USLOVE ZA IMENOVANJE SVOG BRATA
Na ~elo Autocesta postavljen dvojac Nik{i}-Kari} bez
ijednog dana iskustva u cestogradnji!
LAI^KA UPRAVA
Na ~elu JP Autoceste
nalaze se SDP-ovi kadrovi
bez stru~nog znanja i
radnog iskustva
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
Pi{e: ASIM METILJEVI]

ne i da ima najmanje osam godina radnog
iskustva na istim ili sli~nim poslovima, od
~ega najmanje pet godina na rukovodnim
poslovima.
Budu}i da Mirsad Nik{i} ne ispunjava
ni prvi ni drugi preduvjet, njegov mo}ni
brat, federalni premijer Nermin Nik{i},
problem je rije{io na vrlo jednostavan
na~in: dao je nalog da se Statut preduze}a
promijeni i prilagodi uvjetima koje
ispunjava njegov brat Mirsad!
Tako je u novom Statutu, po nalogu
premijera Nik{i}a, propisano da direktor
Autocesta moè ali i ne mora nu`no biti
inìnjer gra|evine, a nije neophodno ni da
ima bilo kakvo iskustvo u gra|evinskom
sektoru, a pogotovo ne petogodi{nje radno
iskustvo na istim ili sli~nim poslovima.
Tako je federalni premijer Nermin
Nik{i} raskr~io put kako bi na direktorsku
poziciju u JP Autoceste imenovao svog
brata Mirsada, diplomiranog inìnjera
ma{instva, koji nema niti jednog dana
radnog iskustva na istim ili sli~nim
poslovima! Prema raspoloìvoj dokum e -
ntaciji, Mirsad Nik{i} je diplomu
ma{inskog inìnjera stekao dosta kasno, na
isteku tre}e decenije ìvota: ro|en je 1964.
godine a diplomirao je 29 godina kasnije -
8. oktobra 1993. godine - i to na odsjeku
Mehani~ka obrada drveta. Prije imenov a -
nja za direktora u JP Autoceste FBiH radio
je u privatnoj revizorskoj ku}i Revicon, u
vlasni{tvu nekolicine istaknutih funkcio -
nera SDP-a.
IZVJESNE SANKCIJE
Kada je bio u opoziciji, aktuelni federalni
premijer Nermin Nik{i} besko mpromisno se
zalagao za dosljedno tuma ~enje i primjenu
Zakona o sukobu interesa. Svojevremeno je
i svog prethodnika na ~elu federalne Vlade,
Mustafu Mujezinovi}a, optuìvao za sukob
interesa jer je na mjesto premijera do{ao sa
mjesta savjetnika u Razvojnoj banci
Federacije BiH, i to ga mjesto ~eka po
okon~anju mandata. âk je zamjerio CIK-u
{to svojevremeno nije kaznio sve ministre u
prethodnoj Vladi Federacije BiH koji su,
prema Nik{i}evom tuma~enju, bili u sukobu
interesa jer su sudjelovali u radu Skup{tine
Razvojne banke FBiH.
Nakon preuzimanja premijerskog man -
data, Nik{i} je naglo podigao prag tolerancije
sukoba interesa. Na jevne prozivke za
imenovanje brata Mirsada na direktorsku
funkciju u javnom preduze}u, cini~no je
uzvratio da ne bi bilo normalno da neko zato
{to je moj, ili va{, ili bilo ~iji brat, zbog toga
ne moè da radi ili ima ugroèna prava.
Poku{ao je premijer biti i duhovit: Da
moj brat kojim slu~ajem nema posao, vi
biste me optuìli da kada ne vodim ra~una
o bratu, kako }u voditi ra~una o Federaciji.
U pomo} mu je prisko~io i vrh SDP-a
koji se oglasio posebnim saop}enjem.
injenica da je neko srodnik ili
prijatelj nekome iz SDP-a ne moè biti
prepreka za njegovo predlaganje za
obavljanje odre|ene pozicije ukoliko posje -
duje potrebne kvalifikacije i iskusta za
obavljanje tog posla, stoji pored ostalog u
saop}enju SDP-a.
Ukoliko pak ne posjeduje potrebne
kvalifikacije i iskustva za obavljanje tog
posla, SDP }e ve} na}i na~ina da ukloni
takvu vrstu prepreka, o ~emu najjasnije
svjedo~i ciljana promjena Statuta JP
Autocesta Federacije BiH.
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
14
PRAVNA DIVERZIJA U AUTOCESTAMA
Ciljanim promjenama Statuta JP Auto -
cesta FBiH, omogu}en je izbor Mirsada
Nik{i}a na funkciju izvr{nog direk tora
Autoc esta za upravljanje i odràvanje, ali
jednako tako i izbor generalnog direktora
Autocesta Ensara Kari}a, koji tako|er
prema odredbama ranijeg Statuta ne bi
mogao konkurirati za direktorsku funkciju u
Autocestama. Kari} je naime diplomirani
ekonomista, a sve vrijeme nakon okon~ a -
nja studija radio je kao berzanski broker. S
problemom izgradnje, upravlj anja i
odràvanja autoc esta prvi put se susreo
kada je na preporuku svog prijatelja
Mirsada Nik{i}a izabran za generalnog
direktora JP Autocesta FBiH!
GRA\EVINSKI LAICI NA ÊLU AUTOCESTA
Nikii i Kari nemaju ni dana
radnog iskustva u graevini
Federalni premijer Nermin Nik{i}
prekr{io je 9. ~lan Zakona o sukobu
interesa koji se odnosi na zabranjeni
anga`man bliskih srodnika izabranih
zvani~nika u privatnim preduze}ima koja
posluju s dràvom ili pak u javnim
preduze}ima u vlasni{tvu dràve. Gener a -
lno, sukob interesa postoji u svim
situacijama u kojima izabrani du`nosnici
imaju privatni interes koji uti~e na
zakonitost, objektivnost, otvorenost i
nepristrasnost u obna{anju javne funkcije.
U ~lanu 16. Zakona o sukobu interesa,
kojim su propisane sankcije, decidirano
pi{e da }e izabrani du`nosnik koji prekr{i
9. ~lan Zakona biti ka`njen nov~ano - u
rasponu od 1.000 do 10.000 KM, ali i
zabranom kandidiranja na bilo koju
dràvnu funkciju u narednom ~etverog o -
di{njem mandatnom periodu.
KRAJ POLITI^KE KARIJERE
Bez dravne funkcije do 2018. godine
BAHATA VLAST: Istraga CIK-a je otkrila ne samo to da
je premijer Niki aktivno sudjelovao u imenovanju
svog brata Mirsada na direk torsku funkciju u javnom
preduzeu, nego je prethodno, pripremajui teren za
ovo imenovanje, napravio puno ozbiljniji i opasniji
zakonski karambol
NEDOKAZANI SUKOB INTERESA
Aktuelni federalni premijer Nermin Nik{i}
optuìvao je svoj prethodnika Mustafu
Mujezinovi}a za sukob interesa
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}

I
zvr{ni direktor za upravljanje i
odràvanje u Javnom poduze}u Auto -
ceste FBiH Mirsad Nik{i}, kojem je
jedina referenca za imenovanje na ovu
funkciju bila preporuka ro|enog brata
- federalnog premijera Nermina Nik{i}a,
nastavio je u istom maniru s zapo{lja -
vanjem i ostalih ~lanova obitelji. Tako je
direktor Mirsad, pretpostavlja se u
konzultacijama sa starijim bratom premije -
rom Nerminom Nik{i}em, u poduze}u
Autoceste FBiH bez javnog natje~aja
nedavno zaposlio dvojicu ro|aka, Amera i
Esada Paji}a, koji su raspore|eni na radna
mjesta u naplatnim ku}icama. Pored
dvojice ro|aka, po nalogu Mirsada Nik{i}a,
za rad u naplatnim ku}icama na autocesti
Jo{anica - Kakanj zaposleno je jo{ sedam -
naest radnika, od kojih se nijedan nije
prijavio na javni natje~aj. Dodaju li se
njima po jedan gra|evinski i saobra}ajni
inènjer, te jedan izvr{ilac na odràvanju,
koji su do posla do{li na isti na~in, ispada
da je Mirsad Nik{i} od augusta pro{le
godine, kada je postavljen za izvr{nog
direktora, u JP Autoceste FBiH bez javnog
natje~aja zaposlio ~ak 22 radnika?!
KAKO JE OPREMA ZA
NAPLATU CESTARINE POSKUPJELA
ZA 1,2 MILIJUNA KM
Zapo{ljavanje novih radnika po prepo -
ruci strana~kih kolega, ili po obiteljskim i
zavi~ajnim vezama, nije i jedini primjer
nezakonitog poslovanja menad`menta JP
Autoceste FBiH. SDP-ov direktor Ensad
Kari} i njegov najbliì suradnik Mirsad
Nik{i} su prema istim, strana~kim krite -
rijima, pro{le godine odabrali pobjedn ika
STRANA^KI I KADROVSKI POSLOVI U AUTOCESTAMA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
JP AUTOCESTE FBiH
Izvrni direktor Javnog poduzea Autoceste FBiH MIRSAD NIKI, koji je na tu
dunost imenovan po preporuci brata, federalnog premijera NERMINA NIKIA,
nastavio je s zapoljavanjem i ostalih lanova obitelji; dok je MIRSAD NIKI u
proteklih godinu dana bez javnog natjeaja zaposlio dvojicu roaka i jo dvadeset
radnika, direktor JP Autoceste FBiH ENSAD KARI se pobrinuo da firma BS
TELECOM dobije posao na tenderu za zatvoreni sistem naplate cestarine
NEPOTIZAM I FAVORIZIRANJE
SDP-ovih KOMPANIJA
Niksic:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 22:53 Page 16
na tenderu za zatvoreni sistem naplate
cestarine na dionici autoceste Jo{anica -
Kakanj, koji je u rad pu{ten sredinom juna
2012. Taj je posao, kao {to je poznato,
dobio Institut Mihajlo Pupin iz Beograda, u
suradnji sa sarajevskom tvrtkom BS
Telecom, {to je sve ostale sudionike na
tenderu natjeralo da se àle Uredu za
razmatranje àlbi BiH, ali bez rezultata.
Prvi me|unarodni javni tender za
nabavku zatvorenog sistema naplate
cestarine raspisan je po~etkom 2010., ali je
poni{ten iz formalnih razloga. Nekoliko
mjeseci kasnije ogla{en je novi tender na
koji se javilo pet konzorcija, s tim da su
najbolje ponude dali Institut Mihajlo Pupin,
zajedno sa sarajevskim Energoinvestom i
slovenska tvrtka Traffic Desing iz
Ljubljane, ~iji je bosanski partner bila
tvrtka MKS iz Sarajeva. No, kako je cijena
bila samo jedan od kriterija pri bodovanju
ponu|a~a, ~lanovi Komisije su smatrali da
je, iako za 900.000 KM skuplja, najbolja
SDP-ova BAZA I NADOGRADNJA
KAKO JE NA[TIMAN TENDER ZA ZATVORENI SISTEM NAPLATE CESTARINE
Direktori javnih poduze}a Elektroprivreda BiH i Autoceste FBiH Elvedin Grabovica i Ensad Kari} dogovorili
su sve detalje kako bi posao dobila sarajevska tvrtka BS Telecom i Institut Mihajlo Pupin iz Beograda
KAKO JE NA[TIMAN TENDER ZA ZATVORENI SISTEM NAPLATE CESTARINE
Direktori javnih poduze}a Elektroprivreda BiH i Autoceste FBiH Elvedin Grabovica i Ensad Kari} dogovorili
su sve detalje kako bi posao dobila sarajevska tvrtka BS Telecom i Institut Mihajlo Pupin iz Beograda

ponuda Traffic Desinga. U pore|enju s
Institutom Mihajlo Pupin i Energoinvestom,
~ija je cijena zatvorenog sistema naplate
cestarine iznosila oko 3,6 milijuna maraka,
ali su traìli avans u iznosu od 15 posto i
rok za izvo|enje radova od tri mjeseca,
slovenska je tvrtka jam~ila da }e posao
zavr{iti za dva mjeseca ({to je JP Autoceste
FBiH donosilo ve}e prihode) i bez avansa.
Uz to su predstavnici Traffic Desinga ranije
instalirali sistem naplate cestarine u
Jo{anici, dok su za novi posao nudili pet
godina garancije, {to je u kona~nici
presudilo da njihova ponuda bude odabrana
kao najbolja. Kako je, me|utim, Institut
Mihajlo Pupin podnio àlbu, tender je
poni{ten, uslijedilo je ponavljanje
kompletne procedure, sve dok srbijanska
tvrtka prije godinu dana nije dobila traèni
posao, ali ovoga puta s novim bosanskim
partnerom.
Umjesto Energoinvesta, aùrni su se
Srbijanci na tender prijavili s firmom BS
Telecom i u o{troj konkurenciji dobili
posao, iako je njihova ponuda, u odnosu na
godinu dana ranije, porasla za vi{e od 1,2
milijuna KM?! Prema zvani~nim inform a -
cijama iz JP Autoceste FBiH ponuda
konzorcija Institut Mihajlo Pupin iz
Beograda i BS Telecom iz Sarajeva iznosila
je 4,8 milijuna KM, bez PDV-a. U tu je
cijenu ura~unata nabavka, instaliranje i
povezivanje u zatvoreni sistem neophodne
opreme, obuka uposlenika, odràvanje
sistema u naredne tri godine i rezervni
dijelovi.
ULOGA ELVEDINA GRABOVICE
I mada nije poznato koju su cijenu
ponudili ostali konzorciji; Teloptic
Sarajevo i Telegra iz Hrvatske, Optima
Mostar i Grenobloise dElectronique iz
Francuske, UNIS Telecom i SC Croatia iz
Splita, te slovenski Traffic Desing i MKS iz
Sarajeva, ~injenica je da su se predstavnici
svih tvrtki àlili jer su listom eliminirani
zbog navodnih pogre{ki u formalnom dijelu
pretkvalifikacija. Znakovito je, tako|er, da
je u pretkvalifikacijskom postupku iste
formalne pogre{ke imao i odabrani
konzorcij ({to je u àlbama jasno i precizno
nazna~eno), ali se Institutu Mihajlo Pupin i
BS Telecomu progledalo kroz prste po
nalogu direktora JP Autoceste FBiH Ensada
Kari}a i njegovog intimusa Elvedina
Grabovice, aktualnog direktora Elektropri -
vrede BiH, koji je ranije imao istog
poslodavca kao njegove kolege iz BS
Telecoma?
BS Telecom je, podsjetimo, privatna
informati~ka tvrtka koja je osnovana kao
sarajevska firma-k}erka kompanije Strom
iz Praga, ~iji su vlasnici Miodrag [krbi},
Mirko Jel~i}, Nihad Hurem i Sulejman
Jahi}, svi bliski prijatelji lidera SDP-a
Zlatka Lagumdìje. Direktor BS Telecoma
je Emir Hurem, bliì ro|ak jednog od
suvlasnika Stroma Nihada Hurema, dok se
na ~elu druge Stromove firme-k}erke u
BiH alternativnog telekom operatera T3
ranije nalazio Lagumdìjin asistent Elve -
din Grabovica. Ranije smo pisali da tvrtke
BS Telecom i T3 nisu u BiH ostvarile
zna~ajnije poslovne rezultate, sve do prije
godinu dana, kada su po~eli sklapati
milijunske ugovore s BH Telecomom,
dakako po preporuci SDP-ovih namjesnika
u upravi te kompanije. Slobodna Bosna je
u martu ove godine dokumentirala kako su
~lan Nadzornog odbora BH Telecoma
Kemal Ka~apor i ~lanica Uprave Dènana
Mura~evi} (koje je na te funkcije
imenovao SDP) namje{tali unosne tendere
firmi BS Telecom. No, u slu~aju odabira
najboljeg ponu|a~a na pro{logodi{njem
tenderu za zatvoreni sistem naplate
cestarine presudnu je ulogu imao Elvedin
Grabovica, koji je s direktorom JP
Autoceste FBiH Ensadom Kari}em
dogovarao sve detalje miliju nskog
ugovora.
STRANA^KI I KADROVSKI POSLOVI U AUTOCESTAMA
Na sve dosada{nje javne konkurse za
prijem radnika u naplatnim ku}icama, na
adresu JP Autoceste FBiH pristizalo je i po
nekoliko stotina prijava za svako radno
mjesto. Budu}i da se za ovo namje{tenje
traìla srednja stru~na sprema - ekono mska
{kola ili gimnazija, a da je pla}a u rangu
dràvnih slu`benika s zavr{enim fakultetom
(preko 1.000 KM), jasno je koliko je
nezaposlenih mladih ljudi prièljkivalo taj
posao. No, rijetki su sretnici poput Alena
Fazli}a, Mirze Kape, Kenana [ahovi}a,
Lejle Barut, Aldina Suljevi}a, Nisvete
A{}erije, Adisa Mehmedi}a, Elme Cer -
nice, Almira âv~i}a, Miralema Cokoje,
Amera @uni}a, Almedine Buze, Belme
[ahin ovi}, Adisa Tuzlaka, Admira De -
vi}a, Kenana @igi}a i Amara êlebi}a,
koji su posao dobili bez problema, na
preporuku Mirsada Nik{i}a.
PRAVA PREPORUKA ZLATA VRIJEDI
Posao na naplatnim kuicama
dobija se samo uz podrku
direktora Nikia
POSAO ZA BS TELECOM: SDP-ov direktor Ensad Kari i
njegov najblii suradnik Mirsad Niki su prema istim,
stranakim krite rijima, prole godine odabrali pobjedn ika
na tenderu za zatvoreni sistem naplate cestarine
KAD BRA]A NIK[I]
KADROVIRAJU
Zahvaljuju}i Mirsadu i
Nerminu Nik{i}u posao u
Autocestama su bez javnog
konkursa dobila 22 radnika
KAD BRA]A NIK[I]
KADROVIRAJU
Zahvaljuju}i Mirsadu i
Nerminu Nik{i}u posao u
Autocestama su bez javnog
konkursa dobila 22 radnika

B
h. dijaspora je sa velikim olak -
{anjem do~ekala odluku Ustav -
nog suda BiH, donesenu na zaht-
jev za preispitivanje odredbi bh.
zakona o dràvljanstvu koji mu je
uputio predsjedatelj Predsjedni{tva BiH
Bakir Izetbegovi}. Rije~ je o poni{tenju
spornih odredbi prema kojima su se bh.
gra|ani u inozemstvu u dràvama s kojima
BiH nema potpisane me|usobne ugovore
morali odre}i jednoga od dràvljanstava.
Procjene govore da {irom svijeta ìvi vi{e
od 1,3 miliona bh. gra|ana, a oko 60.000
bh. gra|ana su bili prisiljeni odre}i se svog
i uzeti dràvljanstva Njema~ke, Austrije i
Luksemburga.
SPAS U ZADNJI ÂS
Dvojno dràvljanstvo u bh. zakono-
davstvu, prema ~lanu 17. Zakona o dràvlj -
anstvu, uvjetuje se bilateralnim ugovorima
izme|u zemalja, a BiH do sada ima pot-
pisane ugovore sa Srbijom, [vedskom i
Hrvatskom. Ustavni sud BiH je pro{le sed-
mice donio Rje{enje kojim je utvrdio da
odredbe ~lana 17. i ~lana 39. stav 1. Zakona
o dràvljanstvu BiH prestaju vaìti, a odlu-
ka stupa na snagu od dana njegovog
objavljivanja u Slu`benom glasniku Bosne
i Hercegovine, te otklonio zakonsku, ali
protivustavnu opasnost da bh. dràvljani
ostanu bez dràvljanstva ukoliko imaju i
dràvljanstvo zemlje s kojom BiH nema
sklopljen bilateralni sporazum. Nedim
Ademovi}, profesor ustavnog prava, kaè
da iako odluku Ustavnog suda BiH treba
itekako pozdraviti, ostaju praznine u
zakonu, jer trenutno nema odredbi o dvoj -
nom dràvljanstvu, a u ustavu se to pitanje
reguli{e. Zna~aj ove odluke bio bi ve}i da
ne znamo da Ustavni sud BiH nije ni{ta
drugo uradio nego postupao po svojim
pravilni~kim odredbama (~lan 63. stav 5.)
koje mu nalaù da protivustavne odredbe
stavi van pravne snage ukoliko nadle`ni
organ ne postupi po odluci Ustavnog suda
BiH i dovede u ustavni sklad sporne
zakonske norme, dodaje Ademovi}.
OBAVEZE PARLAMENTARNE
SKUP[TINE BiH
Podsjetimo, Ustavni sud BiH je prije
godinu dana citirane odredbe Zakona o
dràvljanstvu nazvao protivustavnim, te
traìo njihovo uskla|ivanje, ali Parlam-
e ntarna skup{tina BiH se oglu{ila o ovu
naredbu ustavnosudske vlasti i odluku
ostavila neizvr{enu. Sre}om, Ustavni sud
BiH ima na raspolaganju adekvatno sredstvo
samoza{tite, ali sada se opravdano postavlja
pitanje da li je stavljanjem van snage spornih
normi rije{eno pitanje dvojnog dràvljanst-
ava. Profesor Ademovi} obja{njava: lan
I/7.d) Ustava BiH jasno propisuje da dràvlj -
ani Bosne i Herceg ovine mogu imati
dràvlj anstvo druge dràve, pod uslovom da
postoji bilateralni ugovor izme|u BiH i te
dràve kojim se to pitanje ure|uje Svi iole
obrazovani pravnici znaju da su ustavne
odredbe najvi{e rangirane odredbe, koje
cjelokupna javna vlast mora po{tovati. Tako
je i sa ~lanom I/7.d) Ustava BiH, koji je
ostao da visi nad glavama bh. dràvljana sa
dvojnim dràvljanstvima i samo se ~eka vri-
jeme us tavne lojalnosti pa da opet iskrsne
problem. Upravo zbog toga, dovode}i ovu
odredbu u odnos sa odlukom Ustavnog suda
BiH, jasno je da Parlamentarna skup{tina
BiH ima pozitivnu obavezu da ustavnu
odredbu zakonski razradi. On dodaje da
Parlam entarna skup{tina, koja je jedina
nadle`na za ovo pitanje, ne smije ponavljati
gre{ku koju je ve} u~inila, nego mora
po{tovati ograni ~enja koja joj je sud namet-
nuo u svojoj odluci. Jer, nadle`nosti se u
svakom pravnom sistemu tuma~e ne samo
kao prava, ve} i kao obaveze.
[TA DONOSI ODLUKA USTAVNOG SUDA BiH
Pi{e: DANKA SAVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Proglaavajui protivustavnim sporne odredbe bh. zakona o dravljanstvu,
Ustavni sud BiH je za sada uklonio opasnost da bh. dravljani ostanu bez
dravljanstva ukoliko imaju i drugo, ali to nee biti dovoljno
DUGO ÊKANA ODLUKA
Parlamentarna skup{tina BiH, ipak, mora donijeti nove odredbe
Zakona o dràvljanstvu BiH ili razraditi donesenu ustavnu odredbu
PRAZNINA KOJA SE MORA POPUNITI
Parlamentarna skup{tina BiH }e morati donijeti nove odrednice Zakona o dràvljanstvu BiH ili
razraditi donesenu ustavnu odredbu
Odluka:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 20:54 Page 20
I
nspektori Dràvne agencije za istrage i
za{titu (SIPA) pro{log su tjedna po
nalogu Tuìteljstva BiH priveli Hatu
Be{lagi} iz Doboja, vlasnicu i
direktoricu tvrtke Jabot BT, ~ije se
sjedi{te nalazi u ma|arskom gradu Harkanj.
[ezdesetdvogodi{nja Be{lagi}ka uhap{ena
je u nastavku operacije Boss, kao pripa -
dnica zlo~ina~ke organizacije Anesa Sadi-
k o vi}a, koji se zajedno s ocem Kasimom,
bratom Adisom, ro|acima Ismetomi Dami -
rom Sadikovi}em i poslov nim partnerom
Jasminom Kasumovi}em u pritvoru nalazi
od 13. septembra. Hata Be{lagi} se
sumnji~i da je preko firme Jabot BT
sa~injavala fiktivne fakture s la`nim
sadràjima o vrijednosti i koli~ini robe koju
su Sadikovi}i uvozili iz Ma|arske i Italije,
~ime je dràvni prora~un o{tetila za
milijune maraka. Podsjetimo da se, prema
prvim nalazima istrage, Anes i Kasim
Sadikovi} terete da su kao vlasnici vi{e
tvrtki: Sa Tours, Holland shop, Janus, Eko
san i Bosnaexpres, samo u posljednjih pola
godine utajili najmanje 3,5 milijuna KM.
PRIJATELJSTVO S
ZIJADOM TURKOVI]EM
I mada se o~ekivalo da }e u nastavku
akcije Boss, nakon Sadikovi}a, biti uha -
p{en i njihov financijski guru Kemal a -
u{evi}, biv{i direktor Uprave za indirektno
oporezivanje (UIO) BiH jo{ se uvijek
nalazi na slobodi, unato~ ~vrstim dokazima
da je godinama prikrivao carinske i porezne
malverzacije najve}ih uvoznika tekstila.
Kemal au{evi} je, kao {to je poznato, na
mjesto direktora UIO-a imenovan 2004., i
tu je funkciju obavljao sve do februara
2011., kada je tri godine po isteku mandata,
kona~no smijenjen. No, informacije o
njegovim bliskim vezama s kriminalnim
miljeom (ve} smo pisali da je Kemala
au{evi}a i Anesa Sadikovi}a upoznao
Ramiz Delali} ]elo) Tuìteljstvo BiH
posjeduje najmanje tri godine, ali je zahv a -
ljuju}i jakoj politi~koj podr{ci SDA i
razgranatim vezama u policijskim, pravo -
sudnim i medijskim krugovima, au{evi}
bio iznad zakona. Slobodna Bosna iz izvora
bliskih Tuìteljstvu BiH doznaje kako se,
osim materijalnih dokaza koji se odnose na
vi{emilijunski kriminal u Upravi za
indirektno oporezivanje (procje njuje se da
su samo Sadikovi}u carinskim i poreznim
prevarama utajili oko 300 milijuna KM),
ime Kemala au{evi}a pojavljuje i u
istragama protiv drugih zlo~ina~kih
organiz acija, od Zijada Turkov i}a (Tuìt e -
ljstvo raspolaè snimcima njihovih ~estih
prijateljskih telefonskih }askanja) do
Nasera Kelmendija. Stoga je posve izvje -
sno da bi procesuiranje Kemala au{evi}a,
ukoliko se Tuìteljstvo BiH kona~ni poza -
bavi tom krupnom zvjerkom, razotkrilo
jednu od najve}ih korupcijskih afera u BiH
~iji su akteri, uz poznate likove iz podz e -
mlja, i mnogi ugledni gra|ani - privr e -
dnici, politi~ari, pa ~ak i pojedini dràvni
tuìtelji?!
Molim Tuìla{tvo BiH da uhapsi
Kemala au{evi}a, poru~io je na konfe -
renciji za novinare (u srijedu, 3. oktobra)
Mehmedalija Osmi}, predsjednik Samosta -
lnog sindikata UIO. Kao jedan od rijetkih
uposlenika Uprave koji je godinama javno
upozoravao na kriminalno poslovanje
nekada{njeg direktora, ovaj inspektor za
reviziju i kontrolu otkriva da je prve dokaze
protiv au{evi}a predao Tuìteljstvu BiH
jo{ koncem augusta 2010. Tada{njem
glavnom tuìocu Miloradu Bara{inu sam
predo~io dokument o kriminalu te{kom 157
miliona KM. U Tuìla{tvu BiH sam davao
izjavu ~etiri sata, sve sam rekao - ko vr{i
krivi~na djela, na koji na~in, kakva je uloga
Kemala au{evi}a, obja{njava Osmi},
napomi nju}i kako su se on i njegove kolege
iz Sindikata Tuìteljstvu BiH obra}ali i
naknadno, kako bi dostavili nove dokaze.
Na na{e pitanje da li se me|u dokaznim
materijalom na{la i dokumentacija o
carinskim prevarama i utaji poreza u tvrtk -
ama ~iji su vlasnici Anes i Kasim Sa -
dikovi}, Mehmedalija Osmi} je odgo vorio
potvrdno.
OVAJ KAMION, NE DIRAJ!
Odgovorno tvrdim da su za sedam
godina, koliko je na ~elu UIO bio Kemal
au{evi}, izgubljene stotine miliona, a
mo`da i milijarda KM. Ljudi uop{te nisu
svjesni {ta se radilo, to je najve}i kriminal u
poslijeratnoj BiH. Da samo znate koliko je
puta na grani~nim prelazima izgovoreno:
Ovoga ne diraj! Ljudi su morali tako raditi
u strahu da ne ostanu bez posla, kaè
Osmi} i podsje}a kako je on sam, zbog
javnih istupa, bio izloèn fizi~kim napa -
dima, prijetnjama, uvredama... Oni su
na{li kriminalce koji su poku{ali silovati
moju k}erku. I zato sam morao svoje dijete
izmjestiti iz BiH. Tuìla{tvu sam rekao da
ispitaju za{to se prije dvije godine ubio Ile
Dragi{i}, tada{nji {ef Odsjeka za kontrolu
velikih poreskih obveznika, koji je bio
po{ten ~ovjek, veliki vjernik. Prije nego {to
je izvr{io samoubistvo, Dragi{i} je bio na
sastanku u kabinetu Kemala au{evi}a,
zajedno s njegovim pomo}nikom Hajrudi -
nom Lagumdìjom i jednim tuìocem
Tuìla{tva BiH koji, kako mi je kasnije
re~eno, na sastanak nije do{ao slu`beno,
podsje}a Osmi}. Iako smo inzistirali da
otkrije ime dràvnog tuìtelja koji je bio na
neformalnom sastanku kod au{evi}a,
Osmi} nije èlio odgovoriti, uz poja{njenje
kako je o svemu obavijestio Tuìteljstvo
BiH.
Anes i njegov otac Kasim Sadikovi}
nisu, me|utim, jedini veletrgovci tekstilom
koje je Kemal au{evi} godinama {titio i
bez ~ije pomo}i oni, zasigurno, ne bi stekli
milijunski imetak. Dugogodi{nji je direktor
Uprave za indirektno oporezivanje, upor e -
ISTRAGA U UPRAVI ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Iako se oekivalo da e u nastavku operacije BOSS koju Tuiteljstvo BiH provodi
ve dvadesetak dana, nakon hapenja pet lanova obitelji SADIKOVI i njihovih
poslovnih partnera, biti priveden i KEMAL AUEVI, bivi je direktor Uprave za
indirektno oporezivanje jo uvijek na slobodi; SB otkriva zato istraga o
najveoj korupcijskoj aferi u poslijeratnoj BiH u ijem se sreditu nalazi auevi
ni poslije dvije godine i nebrojenih materijalnih dokaza nije zavrena
KEMAL ÂU[EVI] - FINANCIJSKI
GURU KRIMINALNOG PODZEMLJA
Kemo:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:17 Page 22

ZLOÎNA^KA ORGANIZACIJA KEMALA ÂU[EVI]A
Kemal âu{evi} je godinama prikrivao carinske i
porezne utaje Nasera Kelmendija, Nasera Ori}a,
Anesa i Kasima Sadikovi}a, Sedineta Side Kari}a...
PARTIJSKI POSLU[NIK I
PLA]ENIK MAFIJE
Kemal âu{evi} je za direktora
UIO postavljen iz kadrovske baze
Hasana êngi}a, ali je uz strana~ke
veze ubrzano stvarao kontakte i
unutar kriminalnog miljea
do sa Sadikovi}ima, bio u stalnim konta -
ktima i sa Sadikovi}evom konkur encijom -
Sedinetom Kari}em Sidom, vlasnikom i
direktorom firme Sidoil iz Srebrenika, koji
je na Sudu BiH zbog porezne utaje u iznosu
od 2,6 milijuna KM u prolje}e 2010.
pravomo}no osu|en na pet godina zatvora,
kao i sa Sidinim biv{im poslovnim par -
tnerom Draganom Staji}em zvanim
Sijalica. Staji} se, podsjetimo, nakon Kari -
}evog hap{enja razi{ao sa nekada{njim
{efom i s novim suradnicima nastavio sa
starim poslom.
Prema informacijama Slobodne Bosne,
tajni ortak Dragana Staji}a u poslovima
uvoza tekstila iz Turske i Ma|arske tada je
postao Naser Ori}. Kako bi kamuflirali
zajedni~ke poslove, Staji} i Ori} su uvoz
organizirali preko firme Mode Tesami iz
Br~kog, ~iji je nominalni vlasnik izvjesni
Sanel Salki} zvani Biber. Tako zapo~inje i
poslovna suradnja Nasera Ori}a i Kemala
au{evi}a, koji }e biv{eg zapovjednika
Armije BiH iz Srebrenice, ba{ kao i Anesa
Sadikovi}a godinama ranije, uvesti u sve
tajne carinskih malverzacija. Prema tvr -
dnjama uposlenika Uprave za indirektno
oporezivanje BiH, au{evi}a i Ori}eva
~esta druènja bila su posve javna stvar -
sastajali su se u restoranima, kafi}ima, pa
~ak i u direktorovom uredu, gdje je Naser
Ori} dolazio u pratnji Ekrema Leki}a.
TAJNI POSLOVI NASERA ORI]A
U tom je smislu biv{i direktor Uprave za
indirektno oporezivanje s debelim zale|em
u SDA, i{ao dotle da je Naseru Ori}u
sugerirao kako }e popuniti carinske dok u -
mente (da na fakture ne stavlja enormno
niske cijene, kako ne bi pobudio sumnje
carinika) i obrasce za obra~un PDV-a.
au{evi} je upu}ivao Ori}a i preko kojih }e
grani~nih prijelaza uvoziti robu, odnosno,
traìo od njega da ga na vrijeme obavje{tava
o dolasku kamiona. Istodobno je slu`be -
nicima Uprave za indirektno opor ezivanje
nare|ivao da ne smiju obavljati kontrolu
Ori}evih kamiona, ve} samo carinske
dokumentacije. U Upravi je poznat slu~aj
kada je zbog Ori}evih kamiona bez posla
umalo ostao carinik Ahmed [erifovi}.
Jednako je tako zata{kan slu~aj od prije tri
godine kada su slu`benici Carinske
ispostave u Sarajevu privremeno oduzeli
po{iljku robe u vlasni{tvu Nasera Ori}a i
Ekrema Leki}a, a nakon {to su posumnjali u
iskazanu vrijednost, budu}i da su vlasnici
naveli nerealno niske cijene. Nesporazum
je, me|utim, rije{en za nekoliko dana,
poslije intervencije direktora au{evi}a,
koji je naloìo povrat robe vlasnicima.
24
ISTRAGA U UPRAVI ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
U kaznenim prijavama koje su preds t -
avnici Samostalnog sindikata Upra ve za
indirektno oporezivanje BiH proteklih
godina podnijeli protiv direktora, Kemal
âu{evi} se, osim za brojne malverzacije,
tereti i zbog nezakonitog prijema na
desetke uposlenika. U tome su âu{evi}u
pomagali Milomir Prorok zvani Proka iz
Rudog i Almir Kadi} iz Sarajeva, koji su
svako radno mjesto napla}ivali od deset do
15.000 KM, ovisno od poloàja u UIO. Uz
posredovanje Proroka zapo{lja vani su biv{i
slu`benici Carine Republike Srpske,
izme|u ostalih, nekada{nji {ef grani~nog
prijelaza Uvac Milenko Cero vi}, njegov
kolega Miroslav Cerovi}, Sla|an Mika -
vica, Dragomir Mandi}, Miroslav Bovan i
mnogi drugi koji su zaposleni prije javnog
natje~aja. No, nisu svi slu`benici Uprave za
indirektno oporezivanje dobili posao nakon
{to su iske{irali ve}e svote novca. Brojni su
i oni koji su se, poput Anvara Tihi}a, sina
predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a (u
me|uvremenu se Tihi}-mla|i zaposlio u
Ministarstvu sigurnosti BiH) zaposlili po
politi~koj preporuci, {to je tako|er jedan od
razloga za{to su ministri iz SDA u Vije}u
ministara BiH tri godine branili Kemala
âu{evi}a i opstruirali izbor njegovog
nasljednika.
ÎME JE ÂU[EVI] ZADU@IO SDA
Kemal auevi je u UIO zaposlio
sina Sulejmana Tihia, ostali
slubenici radno mjesto plaali
izmeu deset i 15.000 KM
SVI KEMINI PRIJATELJI
Biv{i direktor UIO Kemal âu{evi} bio je na platnom spisku Nasera Ori}a, Nasera Kelmendija, Sedineta Side Kari}a, u isto vrijeme nije prekidao
prijateljstvo s Zijadom Turkovi}em (lijevo)

Naser Ori} je traìo au{evi}evu pomo} i u
prolje}e 2010., kako bi umanjio iznos
carinjenja robe iz Ma|arske. I mada je za
usluge Naseru Ori}u, Ekremu Leki}u i
Draganu Staji}u dobijao izda{an honorar,
Kemal au{evi} prema njima nije bio ni
izbliza susretljiv kao prema Kasimu i Anesu
Sadikovi}u, odnosno Sidi Kari}u, na ~ijem
je tajnom platnom spisku tako|er bio
godinama.
KADAR HASANA ÊNGI]A
Sa Sadikovi}ima se au{evi} ~esto
sastajao po ekskluzivnim banjalu~kim
restoranima, nakon ~ega bi slu`benicima
Uprave za indirektno oporezivanje davao
upute po kojim }e cijenama cariniti njihovu
robu. au{evi}eve nekada{nje kolege danas
otkrivaju kako je cijena po kojoj je
carinjena roba u vlasni{tvu Sadikovi}a bila
najnià mogu}a, {to jasno upu}uje kakav su
tretman kod direktora uìvali novoprido{li
tajkuni iz Prijepolja.
Na popisu kriminalaca koji su godinama
bili pod izravnom za{titom korumpiranog
direktora UIO Kemala au{evi}a nalazio
se, dakako, i odbjegli narko-boss Naser
Kelmendi. Dvojici Nasera - Kelmendiju i
Ori}u, au{evi} je omogu}avao da ve}e
koli~ine cigareta Marlboro i alkoholnih pi}a
porijeklom iz Srbije, Cipra i drugih dràva u
BiH uvoze na temelju krivotvorenih ca -
rinskih deklaracija, prema kojima su uvozili
vo}e i povr}e. Kelmendijeve su po{iljke, u
pravilu, carinjene na Terminalu Halilovi}i u
Sarajevu, a nerijetko je postupak na licu
mjesta nadgledao sam au{evi}. Kada se
jedan carinik odvaìo da upozori direktora
kako priloèna carinska dokumentacija ne
odgovara visokotarifnoj robi koja je
zate~ena na kamionu, au{evi} mu je uz
prijetnje naredio da propusti po{iljku. Sa
koliko je pa`nje i odgovornosti Kemal
au{evi} pazio na uvoz robe Nasera
Kelmendija najbolje ilustrira podatak da je,
u situacijama kada je bio sprije~en da bude
osobno prisutan, na carinski terminal slao
svog voza~a Edina ]anu, u kojeg je ina~e
imao ogromno povjerenje?!
Do 2004. godine skromni dràvni
slu`benik u federalnom Ministarstvu
financija, koji je u Upravu za indirektno
oporezivanje imenovan iz kadrovske baze
Hasana engi}a, Kemal au{evi} je nakon
sedam godina direktorskog mandata postao
vlasnik caffea Epoha u najstroèm centru
Sarajeva i nekoliko stanova. Navodno se
namjerava oku{ati i u privatnom biznisu,
budu}i da se spekulira kako je po~eo
kupovati dionice u pojedinim tvrtkama.
ZLOÎNA^KA ORGANIZACIJA KEMALA ÂU[EVI]A
Na te{ke optu`be koje su protiv njega
svojedobno iznijeli ~lanovi Sindikata UIO,
raniji direktor Kemal âu{evi} odgovorio je
kontraoptu`bama, proglas iv{i Mehmeda -
liju Osmi}a srpskim {pijunom, koji po
nalogu srbijanske tajne slu`be BIA-e
podriva institucije BiH. âk je nabavio i
tajni dokument s logom BIA-e (?), i
navodnim {ifriranim izvje{}ima {pijuna
Osmi}a. Nakon {to sam ga tuìo za
klevetu i zatraìo 100.000 KM od{tete,
Kemal âu{evi} je na Osnovnom sudu
u Banjoj Luci priznao da je Emsadu
]osi}u platio 4.000 KM da napravi la`ni
dokument, kaè Osmi}. Iako je banjal u -
~ki Osnovni sud kasnije presudio u
Osmi}evu korist i naloìo âu{evi}u da
mu zbog povrede ugleda i ~asti isplatiti pet
tisu}a KM, biv{i direktor UIO do kraja
su|enja nije odustajao od prizemnih
spletki i podvala. Tako je, izme|u ostalog,
uvjeravao suce da }e od {efa kabineta
direktora srbijanske BIA-e donijeti potvrdu
da je Mehmedalija Osmi} srpski {pijun,
ba{ kao da tajne slu`be izdaju potvrde o
{pijuniranju?!
KAKO JE OSMI] POSTAO SRPSKI [PIJUN
auevi mora predsjedniku
Sindikata Mehmedaliji Osmiu
platiti 5.000 KM zbog klevete
KAFI] KAO NAGRADA
Nakon zavr{etka direktorskog mandata
âu{evi} je u centru Sarajeva
kupio caffe Epoha i vi{e stanova
KAFI] KAO NAGRADA
Nakon zavr{etka direktorskog mandata
âu{evi} je u centru Sarajeva
kupio caffe Epoha i vi{e stanova
MEHMEDALIJA OSMI]
Molim Tuìla{tvo BiH da uhapsi Kemala
âu{evi}a
O
~ekivano, Socijaldemokratska
pa r tija (SDP) za na~elnika naj -
mn ogoljudnije sarajevske op}ine
Novi Grad kandidovala je aktu -
elnog na~elnika Anera [umana,
koji je na~elni~ku palicu novogradske
op}ine preuzeo od Damira Hadì}a,
ministra prometa i komunikacija BiH.
[uman je, razumljivo, nastavio tamo gdje je
Hadì} stao, a zahvaljuju}i spomenutom
SDP-ovom dvojcu u proteklih 10-ak godina
realizovani su mnogi, naj~e{}e nezakoniti
graditeljsko-poslovni neimarski poduhvati.
No, jedan, mo`da najve}i, ipak nije:
propala je izgradnja objekta ASA Holdinga
koja je iznjedrila aferu reket, bez
zakonskih posljedica po njene aktere. Veliki
projekat ASA Holdinga vrijedan tridesetak
miliona KM nije realizovan jer je tada{nji
direktor ove kompanije Nihad Imamovi}
odbio prihvatiti pravila igre koja je postavio
na~elnik Hadì} - odbio je platiti 2,2 mili ona
maraka koje je za sebe i/ili SDP traìo
Hadì} i njegov kompanjon, gra|evinski
poduzetnik Husein Hasibovi}. Mnogo drugi
poduzetnici i privrednici vjerovatno jesu
prihvatili nepisane zakone na~elnika za
pribavljanje adekvatnih urbanisti~kih i
gra|evinskih dozvola za podizanje svojih
objekata. To je valjda bio i jedan od razloga
zbog kojeg im je dopu{tena gradnja objekata
tamo gdje im nije mjesto, odnosno tamo gdje
nisu trebali i nisu smjeli biti izgra|eni.
Me|u objektima koji su izgra|eni na
podru~ju novogradske op}ine, a ~ija izgr-
a d nja nije bila predvi|ena regulacionim i
prostornim planom su tr`ni centar Merk a -
tor, benzinske pumpe Brki} petrol i Imzit,
stambeni objekat OKI, proizvodna hala
Dom, te poslovni objekti na potezu od
naselja Rajlovac do naselja Brije{}e, me|u
kojima su benzinska pumpa Imzit, FIS
Vitez i Mercedesov prodajni salon. Me|u
nabrojanim objektima dvije su Imzitove
benzinske pumpe koje je trebao kupiti
Turkoil. Na ~elu sa kontroverznim bizn -
i smenom. Benzinska pumpa Imzit u
Luka vi~koj ulici u podno`ju brda Mojmilo
izgra|ena je na zemlji{tu koje su op}inske
vlasti 1989. godine otkupile od prvobitnih
vlasnika. Osim {to je to zemlji{te bilo
definisano kao vodoza{titna zona, bilo je
predvi|eno i pro{irenje saobra}ajnice.
Prilikom otkupa zemlji{ta, vlasniku ku}e
koja se sada nalazi u krugu Imzitove
pumpe op}inske vlasti dozvolile su
kori{}enje objekta do izgradnje, odnosno
pro{irenja saobra}ajnice. Kako saobra} -
ajnica nikada ne}e biti izgra|ena, tako
vlasnik tvr doglavo odbija napustiti svoj
objekat. Ni to nije smetalo biv{em
na~elniku Hadì}u i op}inskim vlastima da
Imzitu za izgradnju pumpe izdaju i
gra|evinsku i urbanisti~ku dozvolu, odn -
osno saglasnost u kojima se nigdje ne
REKET ZA ÔVJEKA
SB bira desetak najljepih i najskupljih objekata u Opini Novi Grad koje su
tokom posljednjih desetak godina bespravno sagraeni uz podrku dvojice
SDP-ovih naelnika, Damira Hadia i Anera umana
Prvi reket SDP-a Damir Hadì} Nole dobio
dostojnog nasljednika u Aneru [umanu
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Mercedesov auto salon
Tr`ni centar Mercator
SDP-ov TENISER
Damir Hadì} biv{i
na~elnik Op}ine Novi grad
i aktuelni minsitar prometa
i komunikacija BiH
SDP-ov TENISER
Damir Hadì} biv{i
na~elnik Op}ine Novi grad
i aktuelni minsitar prometa
i komunikacija BiH
Damir:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:19 Page 26
spominje i hotel koji se nalazi u sklopu
benzinske pumpe.
Tokom mandata Damira Hadì}a u istoj
ulici, Lukavi~ka cesta, izgra|en je i
stambeni objekat OKI koji navodno ne
posjeduje svu potrebnu dokumentaciju jer
do kraja nisu dovedeni poslovi oko izmjene
prostornog plana. Zbog istog problema
papire ne posjeduje ni benzinska pumpa
Brki} petrol.
Kad smo ve} kod neimarskih podu -
hvata, jedan od ve}ih bila je izgradnja
tr`nog centra Mercator u naselju Alpa{ino
Polje, C faza. Iako taj objekat nije
uplaniran, nadle`ne op}inske slu`be za
mandata Damira Hadì}a izdale su dozvolu
za izgradnju i urbanisti~ku saglasnost.
Podsje}anja radi, na mjestu gdje se danas
nalazi Mercatorov tr`ni centar nalazile su
se objekti uslu`ne djelatnosti koje vlasnici
nisu mogli zadràti jer su objekti bili
privremenog karaktera. Svi ti objekti
privremenog karaktera poru{eni su radi
izgradnje Mercatora, me|utim, vlasnik
ukolonjene buregdìnce nije se mirio sa
zakonitim uklanjanjem njegovog objekta
radi (ne)zakonite izgradnje tr`nog centra.
Upornom buregdìji je na~elnik Hadì}, uz
malu pomo} prijatelja iz Mercatora, rije{io
problem dodijeliv{i mu poslovni prostor
trajnog karaktera u naselju Alpa{ino Polje.
Tako|er, svi objekti sagra|eni na potezu
od Rajlovca do Brije{}a, sa desne strane
izme|u postoje}e saobra}ajnice i pruge,
me|u kojima su najupe~atljiviji Mercede -
sov salon, FIS Vitez i (jo{ jedna) Imzit
pumpa navodno nisu nikada smjeli biti
izgra|eni. Iako svi posjeduju gra|evinske i
urbanisti~ke dozvole i saglasnosti, planom
je bila zabranjena gradnja na tom prostoru
radi pro{irenja postoje}e saobra}ajnice -
ulaza u grad Sarajevo.
Stopama svog prethodnika nastavio je i
aktuelni na~elnik Op}ine Novi Grad Aner
[uman. Tako je tokom ovoga ljeta za samo
~etiri mjeseca u ulici Harisa ampare nikla
proizvodna hala Dom, ime ~ijeg vlasnika
nismo uspjeli saznati. Ova hala povr{ine
nekoliko hiljada kvadratnih metara nav o -
dno posjeduje sve op}inske dozvole, {to se
ne moè re}i za vlasnike stambenih
objekata u blizini hale. Naime, ~etrdesetak
vlasnika privatnih stambenih ku}a od
op}inskih vlasti traìlo je legalizaciju
bespravno izgra|enih objekata. Svi su
odbijeni uz obja{njenje da se ne moè
mijenjati prostorni plan kojim je navedeno
podru~je bilo predvi|eno za izgradnju
{etali{ta, a koje bi predstavljalo plu}a
grada Sarajeva.
D@UNGLA NA ASFALTU
Poslovni objekt
Imzit Rajlovac
Fis Vitez Rajlovac
Benzinska
pumpa Brki}
Petrol
Poslovno-stambeni
kompleks Oki
Proizvodni
pogon Dom
Hotel Imzit
Hotel Imzit
Damir:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:19 Page 27
S
ude}i po saop}enjima MIP-a BiH, {ef
bh. diplomatije Zlatko Lagumdìja
bio je centralna figura minulog zasj -
edanja Generalne skup{tine Ujedinjenih
naroda u New Yorku. Neumorni {ef bh.
diplomatije, tokom trodnevnog boravka u
New Yorku, sudjelovao je u radu Generalne
skup{tine UN-a, ali je uporedo uspio orga-
nizirati barem stotinjak bilateralnih sastana-
ka s va`nim dilomatskim figurama svijeta.
Lagumdìja se, izme|u ostalih, sastao i
sa ministrima vanjskih poslova Kraljevine
Bahrein, Sultanata Oman i Ujedinjenih
Arapskih Emirata, s kojima je, kako stoji u
saop}enju MIP-a, razgovarao o mogu}n o -
stima za unapre|enje ekonomske saradnje
BiH i pomenutih zemalja, povezivanju
privrednih komora, kao i o konkretnim
investicionim projektima u BiH u nared-
nom periodu.
Na marginama zasjedanja Generalne
skup{tine Ujedinjenih naroda dr. Lagu m -
dìja se sastao i sa ministrom vanjskih
poslova Savezne Republike Njema~ke
Guidom Westerwelleom, kojeg je upoznao
sa aktuelnim politi~kim de{avanjima u
BiH, kao i sa prioritetima vanjske politike
na{e zemlje u narednom periodu.
Tako|er, MIP javlja da se Lagumdìja
sastao i sa glavnim rabinom sinagoge Park
East u New Yorku i osniva~em i predsjed-
nikom Fondacije Prigovor savjesti Arth u -
rom Schneierom kojeg je upoznao sa
aktuelnim politi~kim de{avanjima u Bosni i
Hercegovini a tokom susreta razmijenjena
su mi{ljenja o de{avanjima na Bliskom
istoku, uklju~uju}i i pitanja Irana, Iraka i
odnosa Palestine i Izraela i borbe protiv
terorizma.
Lagumdìja se susreo i sa dràvnim
sekretarom Sjedinjenih Ameri~kih Dràva
Hillary Clinton, s kojom je razgovarao o
aktuelnoj situaciji u na{oj zemlji a tokom
razgovora je istaknuto da Sjedinjene
Ameri~ke Dràve daju punu podr{ku Bosni
i Hercegovini kao jedinstvenoj i integ -
risanoj dràvi na njenom ubrzanom putu ka
evroatlantskim integracijama.
MIP javlja da se Lagumdìja sastao i sa
generalnim sekretarom OIC-a Ekmeleddi -
nom Ihsanogluom, sa kojim je razgovarao o
aktivnostima Organizacije islamske
konfere ncije a u odvojenim susretima raz-
govarao je i sa ministrima vanjskih poslova
dràva koje }e u naredne dvije godine pred-
sjedavati Evropskom Unijom - Republika
Kipar, Irska, Republika Litvanija i
Republika Gr~ka.
Na marginama zasjedanja Generalne
skup{tine UN-a Lagumdìja se sastao i sa
ministrom vanjskih poslova Republike
Srbije Ivanom Mrki}em, zatim s ministri-
com vanjskih poslova Islamske Republike
Pakistan Hinom Rabbani Khar kao i sa
ministrom vanjskih poslova Republike Irak
Hoshiyarom Zebarijem sa kojim je razgo-
varao o u~e{}u bosanskohercegova~kih
firmi na ira~kom trì{tu.
Brojna saop}enja MIP-a ilustrirana su
fotografijama na kojim se {ef bh. diplomati-
je rukuju s uvaènim sugovornicima.
Svjedoci tvrde su brojni susreti
Lagumdìje trajali u prosjeku 30-ak
sekundi, da su organizirani spontano, u
hodnicima i pred ulaznim vratima, gdje
je Lagumdìja neumorno stajao i vrebao
priliku da se rukuje s poznatim li~nosti-
ma.
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: EMIR HOD@I]
ef bh. diplomatije Zlatko Lagumdija odrao
stotinjak bilateralnih sastanaka u New Yorku, koji
su u prosjeku trajali 30-ak sekundi
Sluajne susrete i rukovanja s diplomatama sluajni prolaznik
Lagumdija pretvorio u bilateralne susrete
BRZINSKA RAZMJENA MI[LJENJA
[ef bh. diplomatije punih trideset sekundi razgovarao je s ameri~kim dràvnim sekretarom
Hillary Clinton
Skandal:Skandal.qxd 3.10.2012 21:55 Page 20
V
e} godinama brojne nevladine
organizacije, strani i doma}i stru -
~njaci daju prijedloge za nova
ustavna rje{enja. Naj~e{}e ti prijed-
lozi ni ne do|u do onih koji mogu
zaista promijeniti Ustav i ostaju tek mrtvo
slovo na papiru, ponekad predmet akadem-
skih i stru~nih analiza u okviru projekata koje
finansira me|unarodna zajednica.
Svoje prijedloge dale su i neke politi~ke
partije, a nedavno im se pridruìla i Na{a
stranka, koja nema predstavnike na nivou
vlasti na kojem mogu uticati na ustavne
promjene. Ipak, oni su zatraìli od profeso-
ra dr. Edina [ar~evi}a da uradi Projekciju
novog ustavnog modela. Nakon {to je pro-
fesor, koji ve} dugi niz godina ìvi i radi u
Njema~koj, napravio Projekciju, Inicijativa
mladih za ljudska prava, nevladina organi-
zacija, primje}uju}i nedostatak otvorene
diskusija o ovoj temi, organizovala je neko-
liko tribina kako bi ~uli mi{ljenje javnosti.
Odziv je, sude}i barem prema tribini u
Sarajevu, bio skroman.
Profesor [ar~evi} je dao skup pravila,
pojmova i principa prema kojima bi, sma-
tra, trebalo usmjeriti ustavno pravo BiH da
bi se do{lo do rje{enja koja bi zadovoljila
sve gra|ane. On je kroz 13 teza razradio
model za dalje razmatranje. Pri tome
napominje da mu cilj nije bio izrada
konkretnog ustavnog teksta, ili prijedloga
za promjenu postoje}eg ustava, nego da je
rije~ o poku{aju da se bh. javnost senzibi-
lizira za vrijednosti gra|anskog dru{tva, za
racionalnu organizaciju dràvne vlasti u
teritorijalnoj i organizacionoj komponenti i,
kona~no, rije~ je o poku{aju da se ukaè na
ustavna rje{enja koja povezuju ustavni
model sa socijalnim napretkom prema
dru{tvenom blagostanju.
Profesor [ar~evi} smatra da je uloga
akademske zajednice u procesu ustavnih
promjena da ponudi znanstvene orijentire i
da insistira na primjeni znanstvenih stan-
dard, te da eventualno ukaè na relevantna
uporednopravna rje{enja. Ipak, kako dugo
ìvi i radi van granica BiH, tvrdi da nema
uvida u èlje i mogu}nosti bosanskoherce-
gova~ke akademske zajednice.
Pitanje ustavnih promjena odavno se
razmatra unutar akademske zajednice u
BiH, najvi{e u Sarajevu. Objavljeno je vi{e
publikacija i radova, me|u kojima i brojna
koje potpisuje profesor [ar~evi}, ali i mla|i
eksperti kao {to su Nedim Ademovi} ili
Faris Vehabovi}, koji se aktivno bave ovim
pitanjem, mada {iroka javnost ima malo
prilike da ~uje njihove stavove.
[ar~evi} vidi i zna~aj nevladinog sekto-
ra u stvaranju pritiska na institucije i poli-
ti~are ili, eventualno, u podizanju svijesti o
uzajamnoj vezi socijalnog napretka sa
uravnoteènim ustavnim modelom.
Najve}a prepreka za ustavne promjene
do sada je bila nemogu}nost usagla{avanja
politi~ara koji odlu~uju i o ovom pitanju.
Do sada su se bezbroj puta sastajali,
naj~e{}e na inicijativu me|unarodne zajed-
nice, i razmatrali razne opcije, no nijedna
nije dobila potrebnu podr{ku. Brojni anali-
ti~ari smatraju da je najozbiljniji poku{aj
bio onaj iz 2006. godine sa takozvanim
aprilskim paketom, ~ije usvajanje je propa-
lo zbog nepostojanja potrebne parlamen-
tarne ve}ine, koja bi omogu}ila promjene.
Uslijedio je butmirski paket, koji, tako|er,
nije donio ni{ta novo.
[ar~evi} kaè da mu se ~ini kako ipak
postoji spremnost na promjene ustava, ali
ne i spremnost da se prihvati jedinstven
standard, posebno ne op{teprihva}eni
javnopravni standardi.
Privremena zajedni~ka komisija oba
doma za provo|enje presude Sejdi}/Finci je
uspjela artikulirati politi~ke stavove o
ustavnim promjenama. Iz njih se vidi da
postoji spremnost na promjene, ali se vide i
mentalne blokade, odnosno, nespremnost
da se cijeli sistem prilagodi standardima
pravne dràve, federalizma, socijalne
dràve i bezrezervne za{tite ljudskih prava.
Na takvim premisama ne}e do}i do stvara-
nja pravnog okvira koji bi podstakao razvoj
BiH, kaè [ar~evi}.
USTAVNI PAKET-ARAN@MANI
Podsje}anja radi, Veliko vije}e
Evropskog suda za ljudska prava je u
decembru 2009. godine u predmetu Sejdi}-
Finci protiv BiH donijelo obavezuju}u pre-
sudu prema kojoj je utvr|eno da odre|eni
dijelovi Ustava koji se ti~u Doma naroda
Parlamentarne skup{tine BiH i Predsje -
dni{tva BiH nisu u skladu sa Evropskom
konvencijom za ljudska prava. Odnosno,
postoje}i ustav ne dozvoljava da gra|ani
BiH koji ne pripadaju jednoj od tri konstitu-
USTAVNE REFORME
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Prije mjesec dana u javnosti se pojavio jo jedan u nizu prijedloga za promjene
Ustava BiH; rije je o Projekciji Ustava BiH koja je uraena na zahtjev jedne
politike partije, Nae stranke, koja za sada nije u mogunosti da navede one koji
odluuju da i razmotre ove ideje; Prof. EDIN AREVI, autor Projekcije novog
ustavnog modela, govori o (ne)postojanju politikog konsenzusa da se uope
intervenie u ustavnu materiju
USTAV PUN ZEMLJE I
ZEMLJA BEZ USTAVA
Prof. Edin [ar~evi}: Svaka zajednica ljudi koja postoji
kao dràva ima ustav kakav zasluùje
Nidzara:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 23:56 Page 30
tivne grupe (Bo{njaci, Srbi i Hrvati) budu
birani u ove institucije. Evropa je zahtijevala
izmjene koje do danas nisu napravljene.
Da bi se krenulo u promjene ustava,
[ar~evi} upozorava kako je prvo potrebno
promijeniti socijalnu psihologiju, a na
osnovu nje cijeli ustavni sistem koji bi
uspostavio uravnoteèn model gra|anske
republike sa federalizmom regija.
Odluke se moraju donositi racionalno i
bez straha, demokratija i produkcija socijal-
nih animoziteta u situaciji koja ra~una sa
rezultatima rata nisu produktivan spoj za
ustavne promjene, kaè.
Ukoliko se pak postoje}i Ustav ne
promijeni, BiH }e biti u zaostatku u odnosu
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
31
DAYTONSKI, APRILSKI, BUTMIRSKI PAKETI
Bosna i Hercegovina ima Ustav koji je
dio mirovnog sporazuma sklopljenog kra-
jem 1995. godine na engleskom jeziku. Do
danas niti sporazum, pa ni Ustav, nisu
zvani~no prevedeni niti su objavljeni u
slu`benim novinama. Prevod koji koristi
Ustavni sud BiH je sa~inio Ured visokog
predstavnika (OHR), odnosno tamo{nji
prevodioci me|u kojima su rijetki bili kvali-
fikovani za prevod takve vrste dokumenta.
Stru~njaci, uglavnom me|unarodni,
koji su izu~avali postoje}i ustav smatra-
ju da je nefunkcionalan, odnosno da
onemogu}ava normalnom funkcionisa-
nje dràve. Jedna od najve}ih zamjerki
j e {t o ni j e konci pi ran t ako da
omogu}ava postojanje dràve koja }e
obezbijediti jednaka prava za sve njene
gra|ane nego se vlast dijeli izme|u
etni~kih grupa.
[TA FALI DAYTONU
Ustav zagubljen u prevodu
PRIJEDLOG ZA RAZMI[LJANJE
Profesor Edin [ar~evi} javnosti je predstavio
Projekciju novog ustavnog modela, u kojoj je
dao skup pravila, pojmova i principa prema
kojima bi se trebalo usmjeriti ustavno pravo u BiH
PRIJEDLOG ZA RAZMI[LJANJE
Profesor Edin [ar~evi} javnosti je predstavio
Projekciju novog ustavnog modela, u kojoj je
dao skup pravila, pojmova i principa prema
kojima bi se trebalo usmjeriti ustavno pravo u BiH

na cijeli region u svim, apsolutno svim
segmentima socijalnog razvoja.
Ali, i to je bolje od socijalnih sukoba i,
eventualno, rata. Svaka zajednica ljudi koja
postoji kao dràva ima ustav i ustavni
model kakav zasluùje.
DEPOLITIZACIJA PRAVOSU\A
Profesor [ar~evi}, kao i brojni drugi
stru~njaci, upozorava i na komplikovanu
organizaciju sudova u BiH. U svojoj pro-
jekciji on navodi kao problem nepostojanje
jednog vrhovnog suda, te upu}uje na
rje{enja koja bi trebala dovesti do ujed-
na~avanja ustroja sudova po entitetima,
uspostavljanja stru~nih sudova za pojedine
oblasti, te ukidanje entitetskih ustavnih
sudova i uspostavljanje jednog ustavnog
suda.
U okviru postoje}eg modela, bilo bi
neophodno uvesti jedan vrhovni sud za
BiH, jednu kontrolnu instancu unutar Suda
BiH i reformisati sastav, izbor i rad
Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a u
smislu osiguranja politi~ke neovisnosti
~lanova, u smislu proboja kriterija stru -
~nosti i suspenzije svake vrste nacionaliz-
ma i politi~ke ovisnosti ~lanova, tvrdi
[ar~evi} dodaju}i da to sada nije slu~aj.
Ovakve promjene bi morale osigurati da
politi~ka klasa ne moè upravljati sudskim
procesom i utvr|ivanjem pravde, odnosno,
da se jednak standard pravde primjenjuje na
nosioce visokih i srednjih politi~kih funkci-
ja, kao i na nezaposlene gra|ane, mesare ili
dezorijentirane kriminogene strukture s
ulice.
Trenutno BiH ima tri ustavna suda - dva
entitetska i jedan na nivou dràve. Javnost
godinama kritikuje na~in kako se biraju
sudije za ove sudove, s obzirom da su neki
od njih prije dolaska na tu funkciju bili
aktivni politi~ari. [ar~evi} kaè da nijedan
nije izabran van propisanih procedura, ali
smatra da je problem u nejasno defini -
sanom pravilu koje odre|uje da ustavne
sudije moraju biti ugledni pravnici.
Kako nije standardiziran pojam
pravni~kog ugleda, ne moè biti isklju~eno
da je u BiH pravni~ki ugled jednak zbiru
politi~kih funkcija. U Njema~koj bi se pod
tim svakako mislilo na broj objavljenih
ekspertiza, na pravna mi{ljenja koja su
usvojena u jurisdikciji, na citiranost stru~ -
nih radova ili na sudijsku karijeru. No,
njema~ki pravni standardi nisu referentni za
BiH, kao {to nije ni model neke druge par-
lamentarne republike ili monarhije u Evropi
ili regiji. Pitam se, za{to bi bilo druk~ije sa
izborom sudija ustavnih sudova? To je jo{
jedan specifikum ~iju problemati~nost treba
procjenjivati s obzirom na problemati~nost
cijelog modela. Sigurno je da su se sudije
ustavnih sudova dijelom profilirali kao
~uvari etnocentri~nog modela i da umije}e
tuma~enja ustava povremeno prevode u
umije}e izigravanja pravde u korist za{tite
konstitutivno-narodne raspodjele bosan-
skog teritorija i organa vlasti.
Podsjeti}u samo na izdvojena mi{lje-
nja u odlukama o konstiutivnosti naroda da
bi se znalo na {ta mislim ili npr. na jednu
sramotnu odluku Ustavnog suda BiH o
ustavnosti Zakona o izvr{enju budèta
Republike Srpske za 2011. Ali, to je rezul-
tat ustavnog modela u cjelini. Ako ve} pri-
hvatate problemati~an ustavni model,
morate prihvatiti i njegove konkretne
posljedice.
Napominje i kako su mu poznate pravno
neuvjerljive odluke Ustavnog suda BiH, te
nekoliko nepismenih izdvojenih mi{lje-
nja, no kaè da se na osnovu njih ne moè
izvesti negativan stav o cjelini jurisdikcije
Ustavnog suda BiH.
Naàlost, ~ini se da je spremnost na
promjene Ustava samo deklarativna, jo{
uvijek. U mno{tvu postoje}ih prijedlo-
ga, niko nije na{ao podlogu s kojom bi
krenuo u parlamentarnu proceduru a
koja bi, u kona~nici, omogu}ila normal-
no funkci onisanje dràve. No, mo`da je
i korisno imati {to vi{e prijedloga koji
bi jednom mogle mo`da biti dobra pod-
loga ako na vlast do|u ljudi koji èle
ozbiljno po~eti razmi{ljati o izgradnji
dràve.
USTAVNE REFORME
Profesor [ar~evi} predlaè ~etiri
ustavna principa:
Pravna dràva
Socijalna dràva
Sloèna dràva
Republika
Izme|u ostalog, predlaè teritorijalni
ustroj koji podrazumijeva ~etiri entiteta i
dva distrikta. Dva entiteta bi bila na teri-
toriju dana{nje RS, dva Federacije
(zapadno i isto~nobosanski, te zapadno i
isto~noh ercegova~ki), Br~ko bi ostalo
distrikt, ali bi se taj status dao i Sarajevu
koje bi u tom slu~aju obuhvatalo prijera -
tne op}ine koje su ulazile u sastav
Grada. Imena entiteta morala bi biti
etni~ki neutralna.
USTAVNI PRINCIPI
etiri entiteta i
dva distrikta
POLITIKA BOLKADA: Najvea prepreka za ustavne
promjene do sada je bila nemogunost usaglaavanja
politiara koji odluuju i o ovom pitanju. Do sada su se
bezbroj puta sastajali, najee na inicijativu
meunarodne zajednice, i razmatrali razne opcije,
no nijedna nije dobila potrebnu podrku
VANINSTITUCIONALNI
PREGOVORI O USTAVU
Svi dosada{nji pregovori politi~kih
stranaka o ustavnoj reformi
zavr{eni su neuspjehom
VANINSTITUCIONALNI
PREGOVORI O USTAVU
Svi dosada{nji pregovori politi~kih
stranaka o ustavnoj reformi
zavr{eni su neuspjehom

V
ojnici Oruànih snaga (OS)
BiH koji kontroli{u desetak
radior elejnih ~vori{ta prije
desetak dana nisu se pojavili
na poslu. To je bio jedini na -
~in da se nadle`ni upozore na ~inje nicu
da su gladni! Pripa dnici OS BiH, nai -
me, u vrijeme obavljanja red ov nih zad -
ataka nemaju {ta da jedu, obroci su
reducirani mimo svih pravila i propisa,
a o kvalitetu da se i ne govori.
GENERALI, SVE VAM JE U [ACI
Prema tvrdnjama na{ih izvora,
pripadnici OS BiH prilikom odlaska
na zadatke od ku}e sa sobom nose
namirnice za sprem anje obro ka. A
upravo zbog nedostatka hrane i
osnovnih sredstava za ìvot i rad
XI klasa mladih vojnika, i pored
toga {to je primljena u toku
2011. godine i zavr{ila obuku,
poslana je ku}i i ne nalazi se u
sastavu OS BiH. Rije~ je o 284
vojnika koji su spremni sluìti
domo v ini, kad bi im dom -
ovina osigurala mak ar je -
dan po{ten obrok dnevno.
Ovi podaci najbolje ilustruju kakvo je
zapravo stanje u OS BiH, odnosno u kakav
je }orsokak dovedena reforma odbrane koja
je, prema mi{ljenju kako me|unarodnih
tako i lokalnih zvani~nika, bila najuspje -
{nije provedena, ali ne i zavr{ena, reforma
u postdejtonskoj BiH. Dakle, Zakon o
odbrani BiH usvojen je 2003. godine i po
njemu je formirano dràvno Ministarstvo
odbrane (MO) i OS BiH. Imenovanje
generala 2004. godine, kao jedan od
prvih koraka u reformi odbrane, prema
mi{ljenju na{ih sagovornika, nije do -
nijelo nikakvo pobolj{anje u reformi
odbra ne, a sama imenovanja pratile su
ORU@ANE SNAGE BiH
Dok vojnici Oruanih snaga BiH nemaju ta da jedu, u politikim krugovima
prave se nove sheme generalskog kora, a politiko potkusurivanje reformu
odbrane dovelo je u orsokak. Najavljene rotacije na kljunim pozicijama unutar
Oruanih snaga BiH zadnji su korak u opstrukciji reforme odbrane i vraanju na
pozicije prije 2004. godine. Na novinar istraio je kako je, po mnogima,
najuspjenija reforma u postdejtonskoj BiH na pragu da doivi potpuni kolaps
ODBRANA I POSLJEDNJI
DANI REFORMISANE VOJSKE
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
DOZVOL
Vojska:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 20:59 Page 34
brojne kontroverze, politi~ka podmetanja i
biranje podobnih kadrova.
Podsjetimo, prvi generali OS BiH
penzionisani 2008. godine bili su: Sifet
Podì}, penzionisan, imenovan na mjesto
ambasadora BiH u Bugarskoj, Slavko
Pulji}, penzionisan, imenovan na mjesto
amb asadora u Sloveniji, Jugoslav Brdar,
penzi onisan, imenovan za generalnog
konzula u Milanu, Italija, Vlado Dòi},
penzionisan, obna{a du`nost glavnog
tajnika HDZ-a, Novak \uki}, osu|en za
ratni zlo~in na Tuzlanskoj kapiji u maju
1995. kada je ubijen 71 gra|anin Tuzle, i
Hajrudin Grabovica, penzioner. Odlaskom
u penziju nabrojanih generala postala je
vidljiva njihova strana~ka (ne)pripadnost i
navodna politi~ka neovisnost. Pored
nabrojanih, a penzionisanih generala, u taj
~in una prije|eni su i jo{ uvijek aktivni
generali kao {to su Miladin Miloj~i},
na~elnik Zdruènog stoèra OS BiH, te
njegovi zamjenici Rizvo Pleh i Anto Jele~,
zamjenici komandanta Operativne kom -
ande OS BiH, Mirko Tep{i} i Sakib Fori},
komandant 6. pbr. Stamenko Nova kovi} i
komandant Koma nde za podr{ku
OS BiH Mirsad Guti}. Od
generala koji su imeno vani
2004., zbog ispu njavanja us -
l ova, u penziju bi uskoro
trebali oti}i Miloj~i},
Pleh, Jele~, Guti} i No -
vakovi}. Sa druge strane,
svim gen eralima imenov -
anim 2004. godine istekao
je man dat jer se na du`n -
ostima nalaze ve} osam
godina. Nez vani~no se
saznaje da im je produ -
èno im eno vanje do kraja
ove godine, ali se ne zna na
osnovu ~ega i po kojim
zakonskim odredba ma. Ta -
ko|er, prema nekim nep -
otvr|enim informa cij ama u
politi~kim krugo vima na -
pravljena je i nova ka -
drovska shema gener alskog
kora.
Me|utim, ono ~ega su se pripadnici OS
BiH s razlogom pribojavali, najavljenim
rotacijama na klju~nim pozicijama unutar
OS BiH se i ostvarilo. Odluka o promj e -
nama na generalskim pozicijama izazvala
je {ok u OS BiH jer je odlu~eno da se izvr{i
rotacija na na~in da mjesto na~elnika
Zdruènog {taba OS BiH pripadne generalu
iz reda hrvatskog naroda, a mjesto
komandanta Operativne komande OS BiH,
NA KVAROVE RAZBROJS, LEZI!
Nezapam}en fenomen reformirane odbrane BiH:
Na jednog vojnika dolazi oko {est oficira i podoficira koji
mu komanduju
Svjedoci smo dugogodi{nje agonije
otpu{tenih vojnika iz OS BiH za koju MO
BiH sa sebe skida svaku vrstu odgovor -
nosti, a zapravo su oni isklju~ivi krivci za
sudbinu otpu{tenih vojnika. U to vrijeme u
Ministarstvu su bili vrlo revnosni u
izbacivanju vojnika na ulicu. Me|utim,
krajem pro{le godine uslove za penzi -
onis anje je ispunilo 70 pripadnika OS
BiH, a oni nisu, niti su zakonski mogli biti,
planirani u budètu za ovu godinu. Po{to
je nastavljeno sa isplatom njihovih pla}a i
ostalih primanja, svaki mjesec se stvara
optere}enje na budèt MO BiH od oko
130 hiljada KM, {to }e za ovu godinu
iznositi preko 1,5 miliona maraka
ispla}enih, a budètom neplaniranih,
sredstava. Stru ~njaci iz MO BiH su na{li
solomo nsko rje{enje i sredstva ispla}uju
s konta budèta predvi|enog za
osiguranje ljudi. Op} epoznata ~injenica je
da su pripadnici OS BiH, osim deminera,
jedina vojska na svijetu koja nema
osiguranje.
PENZIONERSKI DANI
OS BiH jedina vojska na svijetu
bez osiguranja!
OLITE DA SE OBLATIMO
KOMANDANT
ZDRU@ENOG [TABA
General Miladin Miloj~i} za
osam godina profesionalnog
anga`mana zaradio blizu
pola miliona KM
KOMANDANT
ZDRU@ENOG [TABA
General Miladin Miloj~i} za
osam godina profesionalnog
anga`mana zaradio blizu
pola miliona KM

za koje se vjerovalo da }e pripasti generalu
iz reda bo{nja~kog naroda, pripalo je
generalu iz reda srpskog naroda. Bo{njaci
su zadràli mjesto komandanta u nebitnoj
Komandi za podr{ku OS BiH koja se i
uskoro treba ugasiti. U razgovoru sa
visokorangiranim oficirima bo{nja~ke
nacionalnosti koji vjeruju da je ovakva
rotacija jedan od zadnjih koraka opstr u -
kcije reforme odbrane i vra}anje OS BiH na
pozicije prije 2004. godine, vidljiva je
njihova razo~aranost i ogor~enost. Naime,
niko od na{ih sagovornika ne moè da
vjeruje da je general Rizvo Pleh, zamjenik
na~elnika Zajedni~kog {taba OS BiH za
operacije, stavio svoj potpis na takav
prijedlog upu}en Ministarstvu odbrane i
pitaju se kakva politi~ka trgovina stoji iza
svega. A kako reaguju klju~ni oficiri bo -
{nja~ke nacionalnosti vidljivo je iz primjera
na~elnika Uprave za obavje{tajne poslove i
sigurnost, brigadira Zemira Sinanovi}a,
koji je odmah podnio zahtjev za penzio -
nisanje jer ne èli da u~estvuje u sumnjivim
radnjama svojih pretposta vljenih.
ÎN SE ÎNOM IZBIJA
Pored upitne rotacije, najve}i proma -
{aj reforme odbrane, prema mi{ljenju na{ih
sagovornika iz OS BiH, bilo bi postavljanje
generala Ante Jele~a za na~elnika Zdru` e -
nog stoèra OS BiH. A sude}i prema onome
{to se moè nezvani~no ~uti, to mjesto ve}
je namijenjeno Jele~u jer je on igra~
zamjenice ministra Marine Pende{. Ina~e,
veliki problem za sve {kolovane i
obrazovane Hrvate pripadnike OS BiH
jeste {to ne mogu dobiti pozicije i ~inove
jer ne pripadaju tvrdoj liniji okupljenoj oko
Marine Pende{ i Jele~a. Istih ili sli~nih
problema imaju i pripadnici druga dva
naroda, a to je posebno izraèno kod Bo -
{njaka, jer od 2008. godine u slu`bi
isklju~ivo napreduju kadrovi bliski SDA,
36
ORU@ANE SNAGE BiH
Po~etkom ove godine raspisan je
konkurs za prijem novih 300 vojnika, na
koji se prijavilo 7.000 kandidata koji su
pro{li prvu fazu testiranja. Me|utim, dalji
proces prijema do sada nije nastavljen.
Sa dosada{njom dinamikom i
provo|enjem obuke te{ko da
}e biti raspore|eni u
jedninice OS BiH prije 2014.
godine. Trenutno brojno
stanje OS BiH je oko 9.100
vojnih i 650 civilnih lica. U
narednoj godini zbog isteka
ugovora planiran je otpust jo{
948 vojnika, tako da }e
brojno stanje vojnika u OS
BiH u 2013. godini biti 1.603
vojnika. To svjedo~i o jo{ jednom
nevjerovatnom fenomenu reforme odbr a -
ne: prostom ra~unicom dolazi se do pod -
atka da na jednog vojnika dolazi oko {et
oficira i podoficira koji mu komanduju!
NA PAROVE, RAZBROJS!
Na jednog vojnika OS BiH dolazi
est zapovjednika!
SUMNJIVA UNAPREENJA: U izvjetaju o radu vojnog povjerenika za 2010.
godinu, od 132 pritube, 31 odnosila na proces unapre enja pripadnika OS BiH,
da bi se taj broj u 2011. godini poveao na ak 55 od ukupno 180 pritubi, to je,
ujedno, bio i povod da vojni povjerenik pomno istrai ovo pitanje, uz pokretanje ire
diskusije koja bi rezultirala odgovarajuim prijedlozima i rjeenjima
Regruti

ponajvi{e biv{i pripadnici 7. muslimanske
brigade.
Kako smo ve} rekli, dosada{nja
imenovanja i unapre|enja bila su ura|ena,
izuzev nekoliko pojedinaca, po vrlo
~udnim stru~ nim, ali jasnim politi~kim
krit erijima. A da postoji problem u
vo|enju slu`bi i unapre|enju vojnih lica,
zvani~no je u svom izvje{taju priznao i
vojni povjerenik Parlamentarne skup{tine
BiH Bo{ko [iljegovi}. Krajem novembra
pro{le godine u Skup{tini BiH odràna je
konferencija o temi: Proces napre do -
vanja pro fesionalnih vojnih lica u
Oruànim snagama BiH - Jed nake mog u -
}nosti za prekategorizaciju i unapr e|enje
uz po{tivanje na~ela transpare ntnosti.
Konferenciju je orga nizovao [iljegovi}ev
ured uz podr{ku Misije OSCE-a u BiH, a
kao jedan od najva`nijih razloga za njeno
organiziranje naveden je veliki broj
pritu`bi koje su upu}ene [iljegovi}u a
odnose se na pitanje procesa napre -
dovanja u slu`bi u OS BiH. Otvaraju}i
konferenciju Bo{ko [iljeg ovi} je naglasio
da se u Izvje{taju o njegovom radu za
2010. godinu, od 132 pritu`be, 31
odnosila na proces unapre |enja pri -
padnika OS BiH, da bi se taj broj u 2011.
godini pove}ao na ~ak 55 od ukupno 180
pritu`bi, {to je, ujedno, bio i povod da
vojni povjerenik pomno istraì ovo
pitanje, uz pokretanje {ire diskusije koja
bi rezultirala odgovaraju}im prijedlozima
i rje{enjima.
Uprkos istrazi i pokrenutim diskusijama
u 2012. godini, ovaj se broj jo{ vi{e
pove}ao, tako da je trenutno blokiran
proces una pre|enja, a neki slu~ajevi, kao
primje rice slu~aj pukovnika Izeta Mahira i
kriminalnih radnji koje su pratile njegovo
unapre|enje }e najvjerojatnije svoj epilog
dobiti na sudu. Zanimljivo je da najvi{e
àlbi podnose oficiri sa visokim ~inovima,
majori, pukovnici i brigadiri. Ne samo po
pitanju unapre|enja ve} i po pitanju
postavljenja. Kona~no, ovoliki broj àlbi
kod Vojnog povjerenika evidentan su dokaz
da ne postoji povjerenje u uspostavljeni
sistem u MO i OS BiH, posebno u rad
Generalnog inspektorata MO BiH, generala
Huseina Tursunovi}a, koji svojim neradom
i zata{kavanjem neregulanosti, prema
mi{ljenju na{ih agovornika, nastoji sebi
osigurati novu poziciju u generalskom
koru OS BiH.
37
NA KVAROVE RAZBROJS, LEZI!
Poja{njenje dosada{njeg
dijela refor me odbrane dala je i
predsjedavaju}a Zajedni~ke
komisije za odbranu i sigurnost
Du{anka Majki}. Reforma je
bila uspje {na jedino u tome
{to je integrirala u sebi tri
vojne sastavnice, {to je bilo
nezamislivo do tada.
Me|utim, od 2005. godine,
kada je usvojen Zakon o
odbrani i Zakon o slu`bi u
OS BiH, stvari se gotovo
nisu pomaknule sa mjesta.
Oruàne snage BiH ni danas
ne znaju kolikom imovinom
raspolaù, krajnje
neracionalno se tro{e
ogromna budètska
sredstva, slaba je koo r -
dinacija, nepotizam i
povrede ljud skih prava su
glavna njihova karakte -
ristika. Kada se tome dodaju
nere gularnosti pri
uni{tavanju naoruànja i
minsko-eks plozivnih
sredstava, OS BiH su
postale mjesto
svakodnevnog rada Agencije
za istrage i za{titu. Povrede
brojnih proce dura unutar OS
BiH, unapre|enja ~asni~kog
kadra vezom, nezadov o -
ljstvo vojnika, dooficira i
oficira ozbiljno upozoravaju
da je naru{en integritet OS
BiH. Svakako da je najve}a
odgovornost u tome klju~nih
ljudi u Ministarstvu odbrane
i Zaje dni~kom stoèru, koji
su upozoreni od strane
Zajedni~ke komisije za
odbranu i sigurnost PS BiH
na lo{e stanje u sektoru
odbrane. Pratimo stanje i
reagova}emo u skladu sa
zakonima koji reguli{u
parlamentarnu kontrolu nad
ovim va`nim sektorom,
rekla je Majk i}ka. Naàlost,
odgovorni ljudi u MO i OS BiH
oglu{ili su se na sva
upozorenja i rade po svome,
odnosno po diktatima odre -
|enih vladaju}ih politi~kih
krugova, kojima pripada i
Du{anka Majki}. Interesi su
razli~iti, ali se sve svodi na
te`nje iz RS-a da se oslabe
OS BiH i uspori put ka
NATO-u, a iz FBiH da se
razgrabi vojna pokretna i
nepokretna imovina i da se na
klju~ne funkcije postave
podobni kadrovi.
OCJENA PARLAMENTARKE DU[ANKE MAJKI]
Kljuni ljudi upozoreni na loe stanje u sektoru odbrane
SIGURNA
NESIGURNOST
Du{anka Majki},
predsjedavaju}a
Zajedni~ke
komisije za
odbranu i
sigurnost
SIGURNA
NESIGURNOST
Du{anka Majki},
predsjedavaju}a
Zajedni~ke
komisije za
odbranu i
sigurnost
PUKOVNIK ILI POKOJNIK
General Rizvo Pleh profesionalni
vojnik ili politi~ki pijun
PUKOVNIK ILI POKOJNIK
General Rizvo Pleh profesionalni
vojnik ili politi~ki pijun
Zustaviti Milorada Dodika da proda
dio Drine njema~koj kompaniji RWE je
stvar od istorijskog zna~aja za BiH. Ne
moè se Drina posmatrati kao rijeka
Republike Srpske, to je rijeka koja te~e i
kroz Kanton Gora`de, pored toga to je
me|ugrani~na rijeka izme|e BiH i Srbije.
Pojedinac koji je privremeno na vlasti nema
pravo da prodaje prirodni resurs dràve
BiH, kaè za na{ list Zdravko Krsman o v -
i}, na~elnik op{tine Fo~a.
Nakon {to je ukazao na {tetnost ugovora
koji je 26. septembra potpisan u Banjoj Luci,
protiv njega je pokrenuta zakulisna odmazda
sa ciljem da pred lokalne izbore bude
odstrijeljen. Krsmanovi} tvrdi da iza hajke na
njega stoji politi~ki vrh RS-a kojem je u
interesu da se ugovor, vrijedan 460 miliona
KM, o izgradnji ~etiri HE reali zuje.
Nedeljko Pavlovi}, direktor Srbinje
puteva, podnio je pro{le nedjelje prijavu CJB
Fo~a protiv Krsmanovi}a jer prije pet godina,
kao na~elnik Fo~e, nije objavio tender za
asfaltiranje i rekonstrukciju puta. Kada je
Krsmanovi} dokazao da nije bilo potrebe za
objavljivanja oglasa za tender jer posao nije
prelazio iznos od 93 hiljade KM, Pavlovi} je
u medijima bliskim Miloradu Dodiku
plasirao informaciju da mu je Krsmanovi}
uputio SMS u kojem mu prijeti smr}u.
Krsmanovi} je odmah odgovorio da je to la`,
da je sve izreìrano jer je on u vrijeme kada
je Pavlovi} dobio prijete}i SMS gostovao
na lokalnom radiju u Fo~i. Krsmanovi} tvrdi
da uprkos udarima na njega i ozbiljnim
prijetnjama likvidacijom ne}e odustati od
borbe da se sporni ugovor poni{ti.
NA DRINI - NIJEMCI
Vlada RS-a je odlukom da 60 posto
udjela u projektu Gornja Drina ponudi
njema~koj kompaniji RWE zapravo prodala
60 posto rijeke Drine na podru~ju Fo~e,
smatra Krsmanovi}. Izgradnjom ~etiri
hidroelektrane, Buk Bijela, Fo~a, Paunci i
Sutjeska, vi{e od 30 kilometra Drine bi}e
pretvoreno u nekoliko akumulacionih jeze -
ra, a nekoliko naselja bi}e potpuno poto -
pljeno, tvrdi na~elnik Fo~e.
Na podru~ju op{tine Fo~a ne bi bilo ni
milimetra toka rijeke Drine. Od Ustikoline
do [}epan Polja bila bi samo ~etiri jezera.
RASPRODAJA DRINE
Ugovoru koji je potpisan izmeu zvaninika Vlade
RS-a i predstavnika njemakog energetskog koncerna
RWE o izgradnji etiri hidroelektrane na Drini javno
se usprotivio naelnik optine Foa ZDRAVKO
KRSMANOVI; on za na list otkriva ta se krije iza
ovog spornog ugovora, zbog ega se MILORAD
DODIK grevito bori da on bude realizovan i ko mu
ovih dana prijeti likvidacijom
Izgradnjom ~etiri hidroelektrane na Drini vi{e od
30 kilometra Drine bi}e pretvoreno u nekoliko akumu-
lacionih jezera, a neka mjesta bi}e potpuno potopljena
Pi{e: MIRHA DEDI]
Foto: MARIO ILIÎ]
DO[LA
BRANA, OD
BRIJEGA DO
BRIJEGA
Njema~ki novac
kona~no bi trebao
pripitomiti rijeku
Drinu
MILORAD
DODIK
BACIO JE SVE
NIZ DRINU
Drina:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 20:56 Page 38
Kada se proda dio Drine, niko ne}e mo}i u
tom dijelu rijeke pri}i. Ja samo èlim
gra|anima da ukaèm da je prodaja resursa
dr`ve najve}a izdaja koja se moè desiti
jednom narodu i da se }utanjem ta izdaja
legalizuje. Ja dobijam prijetnje zbog toga
{to to javno govorim, ali ja }u pri~ati i ono
{to moj politi~ki protivnik misli da mu ne
smijem re}i. Ja ovdje u Fo~i dobijam
glasove i Srba i Bo{njaka i duàn sam da ih
upozorim na katastrofu koja im se sprema,
nagla{ava on.
Ovaj ugovor nije slu~ajno potpisan u
vrijeme preizborne kampanje. Poku{ali su
na brzinu da ga potpi{u, pa da se ne zna {ta
je. Nazvali su ga - ugovorom o strate{kom
partnerstvu, a kada ga odmotate vidite da je
to zapravo ve}inska prodaja dijela rijeke
strancima i to za vijeke vijekova. Dakle nije
to koncesija na, recimo, 50 ili 100 godina. U
ugovoru pi{e da je predmet ugovora
istraìvanje, projektovanje, izgradnja i
kori{tenje. Zna~i, oni su prodali Drinu
kompaniji koja ima ovla{tenja da istraùje i
projektuje {ta god ho}e, a onda da to izgradi
i koristi za vijeke vijekova. Ne znam da
postoji ve}i idiotizam, zlo~in prema
vlastitom narodu od toga. Drina na ovim
prostorima ima simboli~an zna~aj. Ona je
uvijek bila raskrsnica civilizacija. Dodik
sada dolazi i prodaje rijeke, a pri tom nikoga
nije pitao. Zato je moja poruka svakom
~ovjeku koji drì do sebe, svakoj nevladinoj
organizaciji, instituciji dràve, svakom
stru~ nom i nau~nom radniku, da je na djelu
izdaja vlastitih naroda od strane pojedinaca
koji neovla{teno to radi koriste}i svoju
privremenu poziciju. Njegov cilj je da
I NAKON GENOCIDA - EKOCID
AKO DODIK ISTRAJAVA
NA REFERENDUMU,
DOBIT ]E GA U FOÎ
Zdravko Krsmanovi}, na~elnik Fo~e
AKO DODIK ISTRAJAVA
NA REFERENDUMU,
DOBIT ]E GA U FOÎ
Zdravko Krsmanovi}, na~elnik Fo~e
Komentari{u}i izjavu Milorada Do -
dika da ne}e pitati vlast Crne Gore o
izgra dnji Hidroelektrana na Drini crno -
gorski premijer Igor Luk{i} odgovorio
je da i Dodika i RS i Bosnu i Herc e -
govinu na takvu vrstu konsultacija
obav ezuju me|unarodne konvencije
koje su potpisali.
[to se ti~e Milorada Dodika i njego-
vih izjava ja mu preporu~ujem da ima
malo vi{e po{tovanja u odnosu kada je
posrijedi Crna Gora, kazao je crnogorski
premijer Luk{i}.
CRNOGORSKI ODGOVOR
PREMIJERA IGORA LUK[I]A
Dodik, htio-ne
htio, mora
potovati
Crnu Goru

rasproda prirodna bogatstva i ponizi svoje
narode. Protiv toga se svi moramo boriti.
Ugovor sa njema~kim koncernom RWE
predstavnici Vlade RS-a su potpisali bez
prostornog plana, plana izvodivosti i studije
uticaja na ìvotnu sredinu. Krsmanovi}
tvrdi da postoje mehanizmi da se ugovor sa
njema~kom kompanijom poni{ti.
CRNOGORSKI
USTANAK
Niko nema prava da prodaje resurse
dràve a da za to nije pitao gra|ane. Iznad
svih nas stoji Ustav i zakon. Taj ugovor su
potpisali pojedinci i mi }emo podnijeti
prijave protiv njih zbog zloupotrebe polo -
àja. Pored toga, formira}emo udruènje
gra|ana za za{titu resursa i raspisati refer-
e n dum. Dodik stalno pominje neki refer-
e ndum, evo prilike da u RS-u on kona~no
bude raspisan! Pitanje }e glasiti - jeste li za
rasprodaju prirodnih resursa i da li ste da
Elektroprivreda u RS-u ide u privatizaciju
ve}inskog vlasni{tva stranom partneru.
Zaklinjemo se da ne}emo privatizovati
Elektroprivredu, a ovo je njena privatiza -
cija na mala vrata. Ukoliko Elektroprivreda
RS-a postane ve}insko vlasni{tvo stranca, u
tom slu~aju mi gubimo suverenitet. To je
stvar ustavne kategorije i mora se rije{iti
referendumom. Volju gra|ana izraènu na
referendumu niko ne smije prekr{iti. Za one
koji je ne po{tuju postoje metode prisile,
kaè Krsmanovi}.
Mje{tani sela Paunci i Jo{anice u kojima
se namjeravaju graditi HE zabrinuti su za
svoju budu}nost. @itelji srpske i povratnici
bo{nja~ke nacionalnosti oformili su Odbor
protiv gradnje HE Paunci. Ibrahim Bajr a -
ktarevi}, povratnik u selo Paunci, kaè da
bi u tom selu bile potopljene mnoge ku}e,
najplodnija zemlja, ali i mezarje i pravo -
slavno groblje. Bajraktarevi} tvrdi da on i
njegove kom{ije ne}e dozvoliti da stranci
uzmu preko 500 dunuma zemlje koja je u
njihovom vlasni{tvu i da ih protjeraju sa
djedovine. Mi smo do{li na svoje, krenuli
ispo~etka, sve iznova i nikom ovo ne
damo, kaè Bajraktarevi}.
Iz Crne Gore sa tako|e stigle èstoke
reakcije na potpisani ugovor o izgradnji HE.
Izgradnjom hidroenergetskog objekta na
Drini bilo bi potopljeno 12 do 18 kilometara
kanjona rijeke Tare. Ovaj kanjon, drugi po
veli~ini u svijetu, stavljen je pod za{titu
UNESCO-a. Po~etkom 2005. godine
Skup{tina Crne Gore usvojila je Deklaraciju
o za{titi Tare kojom se trajno zabranjuju bilo
RASPRODAJA DRINE
Krsmanovi} smatra da veliku
nervozu Dodiku i njegovom
SNSD-u izaziva ~injeni ca {to je
potro{en novac od prodaje
Telek oma, ali je potro{en i kredit
koji je dobijen od MMF-a.
Dodik je do{ao u fazu da
nema alternative. Kako bi
produìo jo{ koji dan na vlasti,
pribjegava prodaji resursa. Ljudi
koji o tome javno govore se
u}utkuju raznim metodama.
Posebnu nervozu Dodiku su
donijeli izbori u Srbiji. Su{tina je
{to je do{lo do politi~ke
promjene u Srbiji, a ve}ina
njegove imovina je upravo u
Srbiji. Na vlasti su Da~i} koji je
socijalista i Toma Nikoli}, za
kojeg je Dodik kazao da je
politi~ki poba~aj, idiot koji ne
moè voditi lokalnu zajednicu.
Dakle, to je govorio za
predsjednika Srbije, koji ima
najja~u politi~ku partiju u Srbiji i
koji je formirao vladu. Mislim da
je on svjestan da je izgubio
podr{ku u Srbiji i da je potpuno
izolovao RS. On jo{ odràva
veze sa Rusijom koja, opet,
poku{ava da ostvari svoje
interese na Balkanu u sektoru
energetike. Uvijek je uticaj
Beograda bio veliki na ovim
prost orima. Pritiskom na
socijaliste Dodik poku{ava da
napravi situaciju u kojoj ga lideri
koji su na vlasti u Srbiji ne bi
dirali. Sada on pritiskom na
socijaliste u RS-u poku{ava
preko Da~i}a da za{titi svoju
imovinu u Srbiji i svoje privatne
interese. Zbog toga je Emir
Kusturica na Mokru Goru
pozvao Dodika i Da~i}a. Ministar
inostranih poslova Izraela
tako|e je do{ao s namjerom da
ih spoji. Dakle, Dodik na svaki
na~in poku{ava da se pribliì
Da~i}u. To je njegov posljednji
trzaj. On para vi{e nema. Sada
je poku{ao da proda Drinu, da bi
dobio za{titu Njema~ke, kaè
Krsmanovi}.
BITKA ZA NAKLONOST BEOGRADA
Pritiskom na socijaliste u RS-u Dodik preko Daia
pokuava da zatiti svoju imovinu u Srbiji
DRINA NE RAZDVAJA
NEGO SPAJA
Ivica Daci} i Milorad Dodik
PREDIZBORNI RAT
PLAKATIMA U FOÎ
Dodikovi SNSD-ovci juri{aju na
na~elnika Krsmanovi}a
svim sredstvima
PREDIZBORNI RAT
PLAKATIMA U FOÎ
Dodikovi SNSD-ovci juri{aju na
na~elnika Krsmanovi}a
svim sredstvima

kakvi zahvati u kanjonu rijeke. Crna Gora je
tim aktom stavila ta~ku na projekat izgradnje
hidroelektrane Buk Bijela. Da izgradnja HE
na Drini ima direktan uticaj na ìvotnu
sredinu i za{ti} ena podru~ja, odmah nakon
potpisanog sporazuma u Banjoj Luci crnog o -
rsku jav nost upozorila je Nata{a Kova~e vi},
koo rdinatorica NVO Green Home. Njoj su se
ubrzo pridruìli i predstavnici Vlade Crne
Gore, koji su podsjetili na ESPOO konv e -
nciju koju su potpisale BiH i Crna Gora i
rekli da }e u~initi sve kako bi sprije~ili
izgradnju ~etiri hidroelektrane na Drini. Te
izjave su izazvale bijes prvog ~ovjeka
Republike Srpske.
Ne}e nama Podgorica, ni Sarajevo
zabraniti da gradimo hidroelektrane na
Drini jer je to isklju~ivo u nadle`nosti RS-a,
kazao je Milorad Dodik. On je naglasio da
Crna Gora nikakvim protestima ili
diplomatskim notama to ne moè sprije~iti.
Tako se govori kada se bjeì od stva -
rnosti. Ovo je dràva koja ima svoj Savjet
ministara. Kada neko prodaje resurse jedne
dràve i to ve}inski paket, to predstavlja
izdaju. Ne moè voda biti srpska. Ukoliko
je to mogu}e na taj na~in uraditi na jednom
dijelu zemlje, za{to to onda nije mogu}e
recimo uraditi na Neretvi, Trebiàtu ili na
drugim rijekama. Sva ta ~etiri objekta na -
mjeravaju se izgraditi na teritoriji op{tine
Fo~a. Ja sam traìo da se prvo uradi pros -
torno-planska dokumentacija. Proces izgr-
a d nje te ~etiri HE mora se posmatrati sve -
obuhvatno. Na podru~ju Fo~e postoji 17
rijeka. Tu su ]ehotina, Bistrica... Mora se
integralno posmatrati kakvi }e uticaji biti
na okolinu. To se moè vidjeti samo kroz
prostorne planove koji idu na javni uvid i
javnu raspravu. Tek kada se usvoje na
javnoj raspravi idu u Narodnu Skup{tinu
RS-a na usvajanje. BiH je ~lanica Savjeta
Evrope i potpisnica evropske direktive o
vodama. Zbog toga se Dodik ne moè
pona{ati kao da mu je vodu ostavio tata.
Ovo, po mom mi{ljenju, predstavlja kupo -
vinu politi~ke podr{ke od strane mo}ne sile
koja u ovom momentu ima najve}i uticaj u
Evropskoj uniji. Dodik vjerovatno trguje na
na~in - da}u vam resurs ali me nemojte
dirati, ili produìte mi opstanak na vlasti.
To ovdje ne}e pro}i, navodi Krsmanovi}.
Krsmanovi} je sedam godina, od 1985.
do 1992., bio zaposlen u Elektroprivredi
BiH. Radio je na izgradnji HE Vi{egrad,
vodio studijske radnje i projektovanje na
Hidroelektranama na Drini, te mu je
problematika oko izgradnje hidroelektrana,
kaè, potpuno poznata. Sve ~etiri HE mogla
su se, tvrdi, napraviti od polovine novca
koji je dobijen prodajom Telekoma Srpske.
Predstavnici Vlade RS-a tvrde da je
vrijednost tih objekata milijarda KM. To je
la`. Svaku hidroelektranu mogu napraviti
na{i ljudi. Naro~ito Buk Bijelu, gdje je
zavr{ena eksproprijacija, gdje postoji
{ljunak i beton za izgradnju. Elektropri -
vreda RS-a, mimo svih kra|a i gubitaka na
mreì, imala je pro{le godine dobit od 30
miliona KM. Kada taj iznos pomnoìte sa
pet koliko traje izgradnja jedne HE, onda
vidite da je te objekte mogu}e samofi-
n ansirati. Pri tom se oprema za hidro-
c entrale, recimo u Siemensu i Toshibi,
obi~no otpla}uje strujom koju proizvedete.
Za dvije godine, po{to se prikupi sva
potrebna dokumentacija, mogla bi po~eti
izgradnja objekta. Odmah bi se moglo
zaposli pet hiljada ljudi. Nema profitab -
ilnijih objekata od hidroelektrana. Moj
prijedlog svakom ~ovjeku u BiH je ukoliko
ima i hiljadu maraka najbolje ih je uloìti u
akcije Buk Bijele. To je bolje nego u naftu
u Kuvajtu. Voda te~e i pravi vam pare.
Struja je proizvod koju ~itav svijet traì.
Umjesto toga, Dodik napravi zgradu Vlade
RS-a, svojevrstan stakleni kavez, a za taj
novac mogao je napraviti HE Buk Bijala i
zaposliti nekoliko hiljada ljudi.
Na{ sagovornik tvrdi da se ne pla{i
hajke koja se vodi protiv njega na najvi{em
nivou u Banjoj Luci.
Prvo je bilo pripremano moje hap{enje
preko pri~e o tenderima koji nisu pro{li
zakone BiH. Zamislite, oni iz Banje Luke
sjetili se da treba po{tovati zakone BiH,
zaklju~uje na~elnik Krsmanovi}.
41
I NAKON GENOCIDA - EKOCID
Zdravko Krsmanovi} u razgovoru za
SB kaè: Na RTRS-u udarna vijest je bila
kako je prijetim smr}u pojedinim ljudima u
Fo~i. Pravi se atmosfera gangsterske
sredine u kojoj je na~elnik kao revolvera{
sa Divljeg Zapada, stavio zna~ku i ide
ljudima, prijeti im i ubija. To {to su meni
pripremali nije ni{ta novo, samo treba
prepoznati na vrijeme. Sjetite se kako je
ubijen na~elnik op{tine u Doboju Dragan
Gavri}. U{ao je ~ovjek u njegovu kanc e -
lariju u zgradi op{tine i hladnokrvno ga
ustrijelio. Sud ga poslije oslobodio krivice.
Svi treba da uvidimo da iza toga stoji
organizovana grupa ljudi, koju ja zovem
mafija{ka struktura, koja je povezana sa
vrhovima politi~kih partija i ova dràva je
zarobljenik tih ljudi. Pored mog hap{enja,
planirano je i hap{enje Dragana âvi}a i
Mi}e Mi}i}a. Dodik je svjestan da ukoliko
âvi} pobijedi u Banjoj Luci, Mi}i} u
Bijeljini, a ja sigurno pobje|ujem u Fo~i, on
gubi vlast. U tom slu~aju ima}e vanredne
izbore u RS-u sigurno na prolje}e slijede}e
godine. Hap{enja se nisam upla{io jer po
prirodi nisam stra{iv ~ovjek. Fo~a je od
1992. do 1995. bila klaonica. Poslije rata
grad sa najvi{e optuènih za ratne zlo~ine.
Kao na~elnik op{tine morao sam to
otvoriti, oprati i pokazati da je to mogu}e.
Fo~a je bila crna rupa na Balkanu. Ja sam
od takve sredine napravio sredinu u kojoj
hodù sa ahmedijom, kada pro|e kroz
grad, mnogi zovu na kafu. Na to sam
ponosan, isto kao {to sam bio kada je
muftija gora`danski dao prilog za hram koji
se gradi u Fo~i. To je za mene bila hrabrost
i tu sam se prekalio. Ovi u Banjoj Luci
znaju da sam tvrd orah i da sa mnom ne
mogu lako. Hapsiti me bez osnova ne
mogu. Ukoliko do|u da me hapse, mogu
samo dobiti batine, kaè na kraju
razgovora na~elnik op{tine Fo~a Zdravko
Krsmanovi}.
PREDIZBORNA REPRESIJA
Pored mene, Dodik namjerava
uhapsiti avia i Miia!
POBJE\UJEM,
PONOVO
Zdravko
Krsmanovi}
PANEVROPSKA
UNIJA TRA@I OD
EU-a JASAN I
JEDINSTVEN STAV
PREMA BiH
BiH mora ubrzati proces evropskih
integracija i ova tema mora biti glav-
na tema bh. vlasti, a ne beskrupuloz-
na borba za vlast, jedan je od
zaklju~aka Me|unarodne konferencije
BiH u EU - EU u BiH odràne pro{log
vikenda u Sarajevu u organizaciji
Panevropske unije BiH. Konferencija je
zavr{ena usvajanjem Deklaracije koja
}e biti poslana predstavnicima bh. vlasti
i evropskih institucija. U Deklaraciji se,
izme|u ostalog, od politi~kih elita traì
angaìranje na rje{avanju ekonomskih
i socijalnih problema, razvijanje pri-
jateljstva i suradnje sa zemljama regije i
dràvama ~lanicama EU-a, a od
me|unarodne zajednice, posebno
dràva ~lanica EU-a, da zauzmu jasan i
jedinstven stav prema BiH.
Zahtijevamo da EU i dràve ~lanice
iskoriste svoj utjecaj i izvr{e sna`niji
pritisak na doma}e politi~ke elite da
bi ubrzali ispunjavanje zahtjeva
euroatlantskih integracija, ~ak i po
cijenu da OHR koristi bonske
ovlasti, navedeno je u tekstu
Deklaracije.
EVROPA NA
NOGAMA:
PROTESTI U
PARIZU, MADRIDU,
LISABONU
Francuska vlada je predstavila
najo{trije mjere {tednje u posljednjih
trideset godina, ali analiti~ari smatraju
da drasti~no pove}anje poreza u nasto-
janju da se smanji deficit za 30 milijardi
eura ne}e rije{iti probleme s kojim se
suo~ava ova zemlja. U Parizu je zbog
mjera {tednje demonstriralo hiljade
ljudi, a vijest da }e javni dug [panije
dosti}i u 2013. godine 90,5 odsto BDP-a,
uz novi budèt koji uklju~uje paket
mjera {tednje, izveo je i hiljade gra|ana
na ulice Madrida. [panija je suo~ena sa
drugom recesijom u posljednjih nekoliko
godina, a svaki ~etvrti stanovnik je
EVROPA, ODMAH
P
rezauzete nastupima na predizbor-
nim skupovima, bh. politi~are kao da
nimalo ne brine {to }e samo tri dana
poslije lokalnih izbora u BiH Evropska
komisija usvojiti godi{nji izvje{taj o na -
pretku BiH. Za prethodni, predstavljen
novembra pro{le godine, smatralo se da je
najgori do sada, ali, ovaj }e, kako se ~ini,
biti jo{ gori. Izvje{taj je, naime, uvijek
detaljan pregled stanja u zemlji prema tzv.
kopenhagen{kim kriterijima za ~lanstvo
(politi~ki, ekonomski, evropski standardi),
i nije nepredvidivo {ta on moè donijeti.
Ilustracije radi, BiH je tokom 2010. usvoji-
la tek osam tzv. evropskih zakona, a
naredne godine, vjerovali ili ne, samo dva.
Po preuzimanju du`nosti u februaru, pred-
sjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekos -
lav Bevanda rekao je da je mogu}e (ako
zavr{imo budèt na vrijeme), da BiH u
aprilu podnese aplikaciju za status kandi-
data za ~lanstvo u EU, a do kraja godine
dobije status kandidata. Ni{ta se, me|utim,
od toga nije dogodilo, ne samo da nema
ni{ta od kandidatskog statusa do kraja
godine, nego je ~ak upitno moèmo li ga
dobiti i 2014. godine. Klju~ni uvjet za to je
ispunjavanje Mape puta koja je dogovore-
Vijee ministara je tokom 2010. usvojila tek osam tzv.
evropskih zakona, naredne godine samo dva, a na
dnevni red jo nije stavilo usvajanje direktive ije bi
usvajanje omoguilo BiH da koristi sredstva iz
programa Media 2007
Jo jedna izgubljena godina za Bo
SRAMOTNI POKAZATELJI RADA
DR@AVNOG PARLAMENTA
Dokumentom Evropsko partnerstvo s BiH
2008. - 2012. predvi|eno je usvajanje 45
zakona. Do sada su usvojena 33, a njih 24
su usvojena tokom 2008. i 2009. godine
SRAMOTNI POKAZATELJI RADA
DR@AVNOG PARLAMENTA
Dokumentom Evropsko partnerstvo s BiH
2008. - 2012. predvi|eno je usvajanje 45
zakona. Do sada su usvojena 33, a njih 24
su usvojena tokom 2008. i 2009. godine
EUROPA:EUROPA.qxd 3.10.2012 15:44 Page 42
nezaposlen. Vi{e hiljada Portugalaca
izi{lo je u pro{lu subotu na ulice
Lisabona u znak protesta protiv vladinih
mjera {tednje uvedenih jer kreditori
uvjetuju pomo}. Portugalska vlada
poku{ava pokrenuti ekonomski rast u
zemlji koja se bori s recesijom i
rekordn om nezaposleno{}u od 15,7
posto. Vlada predvi|a da }e se recesija
nastaviti i u 2013. godini.
KATALONSKI
REFERENDUM O
NEZAVISNOSTI
Parlament {panske pokrajine Katalonije
}e sazvati vanredne parlamentarne izbore
krajem novembra a potom organizirati
refe rendum o samostalnosti zemlje. Dok
su izbori dobili jednoglasnu podr{ku, u
slu~aju referendum to nije bio slu~aj, za
su glasala 84 zastupnika, 21 je bio protiv,
a 25 suzdrànih. Protiv je bila {panska
vladaju}a stranka desnog centra, a kako
jo{ nema usugla{ene stavove o
budu}nosti Katalonije, suzdràna je bila
Socijalisti~ka stranka. Premijer vladaju}e
stranke Artur Mas najavio je da }e stran-
ka i za izbore i za referendum pripremiti
platformu koja ide u prilog slobodnoj
dràvi Kataloniji, ali izbjegao je rije~ neza-
visnost jer ona implicira ne samo izlazak
iz [panije ve} i iz EU-a, {to me|u
Kataloncima nije popularno.
DEI PRIPREMA
BRO[URU S
ODGOVORIMA O
UTICAJU ULASKA
HRVATSKE U EU
Direkcija za evropske integracije BiH radi
na prikupljanju odgovora u nadle`nim
institucijama na pitanja gra|ana o utica-
ju ulaska Hrvatske u EU na ìvot
gra|ana BiH, koja se od po~etka augus-
ta mogu postavljati na njihovoj web
stranici. Do kraja godine }e biti objavlj -
eni objedinjeni odgovori u formi on - line
bro{ure na web stranici Direkcije.
Odgovori na pitanja bit }e ponu|eni
objedinjeno na web stranici, a ne pojedi-
na~no, a gra|ani su najvi{e interesa
pokazali za informacije u vezi s puto-
vanjima, pravima koje omogu}ava dvo-
jno dràvljanstvo, {kolovanje i trgovina,
nakon {to Hrvatska u|e u EU.
na izme|u strana~kih lidera BiH i ~elnika
EU-a krajem juna u Briselu, a {to bi
omogu}ilo stupanje na snagu SSP-a i
podno{enje kredibilnog zahtjeva za ~lans-
tvo. Najva`niji od njih (presuda Sej di}/Fi -
nci) nije proveden. Druga va`na stavka iz
Mape puta je i definisanje efikasnog meh-
anizma koordinacije o pitanjima EU-a do
31. oktobra ove godine. Direkcija za
evropske integracije je pripremila Prije dlog
odluke o koordinaciji (izvr{ila konsultacije
sa svim nivoima vlasti) te u prijedlog
ugradila sugestije koje je dobila. U toku su
politi~ke konsultacije, a tu, zapravo, uvijek
i nastaje problem. Zaslu gom politike se
ve} uveliko kasnilo i u drugim stvarima: od
usvajanja Zakona o sistemu dràvne po -
mo}i i popisu stanovni{tva, usvajanju
budèta, pripremi higijenskog prehram-
benog paketa. Agencija za sigurnost hrane
i Ured za veterinarstvo pripremili su sa
zaka{njenjem od dvije godine 4 pravilnika
iz ovog paketa (pra vnog okvira za
uspostavu slu`benog lanca kontrole hrane
kako bi izvoz namirnica ìvotinjskog pori-
jekla na trì{te EU-a bio mogu}), a to tek
treba da usvoji Vije}e ministara. Dok u -
mentom Evropsko partnerstvo s BiH 2008.
- 2012. predvi|eno je usvajanje 45 zakona,
a do sada su usvojena 33. Ve}ina njih, 24,
usvojena su tokom 2008. i 2009. godine a
onda slijedi potpuni zastoj. Osim zakona o
popisu, jedini upu}en sa oznakom E
(Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu
u parlamentarnu procedure) usvojen je
po~etkom maja. A onda je krajem augusta
probijen rok za prvi uvjet iz Mape puta,
provedbu presude Sejdi}-Finci. I u medi-
jskom sektoru, u izvje{taju o BiH nema se
{ta pohvalno navesti, Vije}e ministara jo{
ni na dnevni red nije stavilo usvajanje
direktive ~ije bi usvajanje omogu}ilo da
projekti iz BiH mogu povu}i sredstva iz
Programa Media. Da paradoks bude ve}i,
sve se to de{ava u zemlji u kojoj, prema
istraìvanja, 75% gra|ana podràva ulazak
BiH u EU. (D. Savi})
Bosnu i Hercegovinu
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
EUROPA:EUROPA.qxd 3.10.2012 15:45 Page 43
BUSINESS
Crna Gora uputila diplomatsku notu BiH
Katastrofalan izvje{taj o poslovanju EPBiH
Hrvatska se sprema za bescarinski reìm s EU-om
August u znaku negativnih rekorda
Nedavna izjava predsjednika RS-a
Milorada Dodika, da nikakva Crna Gora,
ni protestnim niti bilo kakvim notama, ne}e
sprije~iti izgradnju hidroelektrana u gorn-
jem toku Drine, izazvala je brojne reakci-
je u Crnoj Gori. Oglasio se potpredsjednik
Vlade Crne Gore Vujica Lazovi}, koji sma-
tra da je Republika Srpska najavom grad-
nje hidroelektrana na Drini bez konsultaci-
ja sa Crnom Gorom prekr{ila me|unarodnu
Konvenciju o prekograni~nom uticaju na
ìvotnu sredinu.
Lazovi} kaè da Crna Gora nema ni{ta
protiv pomenutog projekta, ve} èli da se
upozna sa eventualnim posljedicama koje
bi izazvala izgradnja brana.
Lazovi} je iznena|en Dodikovom izja -
vom, pozivaju}i nadle`ne me|unarodne
organe na reakciju i za{titu crnog orskih
interesa.
Mislim da je takvim gestom RS
prekr{ila me|unarodnu Konvenciju o
prekograni~nom uticaju na ìvotnu sredi -
nu, koju su potpisale i BiH i Crna Gora, i
iz tog razloga o~ekujemo reakciju
me|una rodnog tijela koje se bavi
pra}enjem po{tovanja tog akta. Podsjeti}u,
na{a Piva i Tara ~ine Drinu i zbog toga RS
ne moè gledati na projekat samo iz svog
ugla i pratiti samo svoje interese. Gradnja
~etiri hidroelektrane na teritoriji RS-a
podrazumijeva i izgradnju hidroelektrane
Buk Bijela, a crnogorska skup{tina je jo{
2005. godine odlu~ila da se takav projekat
stopira zbog mogu}eg potapanja Tare,
rekao je La zovi}.
Espo konvencija obavezuje strane pot-
pisnice da pojedina~no ili zajedni~ki preduz-
i maju sve pravne, administrativne ili druge
mjere koje proisti~u iz tog dokumenta u
odnosu na predloène aktivnosti koje mogu
izazvati zna~ajne prekograni~ne uticaje.
Crna Gora se diplomatskim putem
obratila Bosni i Hercegovini s ciljem pod-
sje}anja da su obje dràve potpisnice Espo
konvencije.
Na toj liniji zatraìli smo razmjenu
prekograni~nih informacija radi odràva-
nja konsultacija o mogu}im prekograni~nim
uticajima navedenih projekata hidroelek-
trana, kao i radi davanja eventualno potreb-
nih saglasnosti na odnosne planske doku-
mente, pojasnili su iz resornog ministarst-
va. Uz to je zatraèno i dostavljanje infor-
macija o provedenoj javnoj raspravi i
prezentaciji nacrta studije o procjeni utica-
ja na ìvotnu sredinu izgradnje hidroelek-
trane Fo~a na rijeci Drini, od 23. avgusta,
kao i o nacrtu studije o procjeni uticaja na
ìvotnu sredinu hidroelektrane Buk Bijela.
Hrvati plaaju
najvii porez
na hranu u EU
Prehrambena industrija Hrvatske s
velikom zebnjom o~ekuje 1. juli 2013.
godine kada }e s pristupanjem u EU nes-
tati granice, a s njima i carinske barijere
koje su {titile hrvatske proizvo|a~e od
inostrane konkurencije. Uklanjanje carin-
skih barijera dodatno }e naglasiti problem
previsoke stope PDV-a u Hrvatskoj od 25
posto, {to }e nesumnjivo doprinijeti rastu
negativnog trgovinskog bilansa s EU.
Hrvatski analiti~ari upozoravaju da
kupovna mo} prosje~nog Hrvata godi{nje
iznosi 4.808 eura i da je tri puta manja od
kupovne mo}i prosje~nog stanovnika
EU-a koja iznosi 14.200 eura. Prosje~ni
Hrvat na hranu pla}a najvi{u stopu poreza
u EU - 25 posto, dok je prosje~na stopa
PDV-a na hranu u ~lanicama EU-a svega
11 posto. Za Hrvatsku su posebno va`ni
primjeri iz najblièg okruènja: Slovenija
primjenjuje niù stopu PDV-a na hranu
od svega 8,5 posto, a sli~nu poresku poli-
tiku primjenjuje i Austrija u kojoj je stopa
PDV-a na hranu tako|er niska - 10 posto.
Ostane li PDV na hranu 25 posto, Hrvati
}e masovno odlaziti u susjedne dràve u
{oping, s tom razlikom da }e im uskoro
puno privla~nija biti Slovenija nego BiH.
Stoga hrvatski prehrambeni proizv -
o|a~i zagovaraju smanjenje stope PDV-a
na hranu. Ra~un je jasan: za kilogram
mesa po cijeni od 50 kuna, Hrvat za PDV
uplati 12,5 kuna, a Slovenac svega 4,5
kuna. Naravno da u takvom poslovnom
ambijentu hrvatski proizvo|a~i u startu
zaostaju za konkurencijom iz Slovenije.
Bescarinski reìm, od sredine naredne
godine, izme|u Hrvatske i EU neizravno
}e pogoditi i BiH, budu}i da Hrvatska
spada u red najva`nijih trgovinskih partn -
era na{e dràve. Ako Hrvatska Vlada
poslu{a svoje prehrambene proizvo|a~e i
snizi stopu PDV-a sa sada{njih 25 posto
na prosje~nu stopu u EU, dakle na oko 12
posto, identi~an potez trebalo bi poduzeti
i Vije}e ministara BiH, jer bi se u pro-
tivnom ovda{nja prehrambena industrija
na{la pred potpunim slomom. I s nultom
stopom PDV-a prehrambena industrija
BiH nema previ{e izgleda u konkurenciji
s evropskim prehrambenin divovima, a u
slu~aju ostanka sada{nje stope PDV-a od
17 posto pala bi kao poko{eno snoplje.
Crnogorci trae uvid u
energetske projekte na Drini
Priredio: ASIM METILJEVI]
SUVERENO PRAVO
Predsjednik RS-a MIlorad
Dodik nema namjeru
konsultirati vlasti Crne Gore
oko izgradnje hidroelektrana
na gornjem toku Drine
BIZNIS:BIZNIS.qxd 3.10.2012 21:44 Page 44
Uprkos milionskom gubitku ostvarenom u 2010. kao i u prvih
{est mjeseci 2011. godine, Elektroprivreda BiH je i u protekloj
godini uredno isplatila regres uposlenim radnicima. Ukupni
tro{kovi regresa prema{ili su 6 miliona KM, {to zna~i da pro -
sje~na visina regresa u ovoj kompaniji, s 4.941 uposlenim rad-
nikom iznosi 1.142 KM po radniku!
Isplata regresa u ovoj kompaniji, prema nalazima federalnih
revizora, suprotna je propisima, budu}i da je EPBiH 2010. god-
inu i prvu polovinu 2011. godine zavr{ila u gubitku. U 2010. god-
ini, gubitak je iznosio 14 miliona KM, a u prvih {est mjeseci pro-
tekle godine, kada je ispla}en regres, gubitak je narastao na 16,3
miliona KM.
U izvje{taju o pro{logodi{njem poslovanju EPBiH, federalni
revizori su istaknuli da ne mogu potvrditi da je tro{enje novca
bilo racionalno.
Ne moè se potvrditi opravdanost isplate naknade regresa za
godi{nji odmor s obzirom na to da je dru{tvo u 2010. godini
iskazalo gubitak od 14,4 miliona KM, a u prvom polugodi{tu
2011. godine gubitak je bio 16,3 miliona KM. Isplata naknade
regresa izvr{ena je po odluci direktora iz aprila 2011. godine,
naveli su revizori.
Pojasnili su da po Kolektivnom ugovoru elektroprivrednih
djelatnosti i Pravilniku o radu regres moè biti ispla}en iako je
prethodna poslovna godina zavr{ena sa gubitkom, a na osnovu
ostvarenog rezultata u prvom polugodi{tu i procjene rezultata do
kraja teku}e godine.
Dru{tvo nije ostvarilo pravo na isplatu regresa jer je u prvom
polugodi{tu (2011. godine, op.a.) iskazalo gubitak, navodi se u
izvje{taju, uz napomenu da akti po kojima je ispla}en regres,
dakle Kolektivni ugovor i Pravilnik o radu, nisu uskla|eni sa
Op}im kolektivnim ugovorom po kojem nema regresa ako je
godi na prije zavr{ena sa gubitkom.
U izvje{taju se navodi da su ukupni tro{kovi poslovanja
EPBiH u protekloj godini porasli za 73,3 miliona KM vi{e od
plana, te da je na kraju godine profit kompanije iznosio 1,4 mili -
ona KM, {to je za 4,3 miliona KM manje od plana!
Za plate i ostala primanja zaposlenih potro{eno je 187,8 mil-
iona KM ili 5,7 miliona KM manje nego 2010. godine, a imala je
4.941 zaposlenog.
Revizori su tako|er konstatirali da je po odluci direktora
Elvedina Grabovice na ime porezno nepriznatih tro{kova zap osle -
nih ispla}eno zna~ajnih 1,7 miliona KM za koje se ne moè
potvrditi da su u svrhu unapre|enja poslovanja. Ti tro{kovi se
odnose na zdravstvene usluge, dnevnice, usavr{avanja, ugovore o
djelu i ostalo.
Za stimulacije i otpremnine potro{eno je oko 70.800 KM, semi -
nare, savjetovanja i simpozije 159.200 KM, stru~no usavr{avanje i
osposobljavanje 116.500 KM, a slu`bena putovanja 787.900 KM.
Revizori su zamjerili i zbog zaliha, gdje su starije od godinu
dana iznosile oko 37,1 milion KM. Naveli su da do stvaranja zast -
arjelih zaliha dolazi zbog nabavke materijala iako na skladi{tu
postoje zna~ajne zalihe, nabavke koli~ina ve}ih od potreba,
nabavke materijala koji se potom ne koriste, {to su nedostaci koje
je potvrdila i interna revizija firme.
U pro{loj je godini investirano 218,5 miliona KM, {to je 60
posto manje od plana.
Vrhunac dugotrajnog i krajnje
negativnog trenda u vanjskotrgovinskoj
razmjeni BiH zabiljeèn je u augustu ove
godine, kada je pokrivenost uvoza
izvozom pala na svega 46,8 posto.
Prosje~na pokrivenost uvoza izvozom u
prvih osam mjeseci ove godine ne{to je
povoljnija - 51,7 posto, no treba podsjetiti
da je samo godinu ranije bila ve}a za
desetak procenata.
Drasti~an pad izvoza obja{njava se
smanjenim izvozom elektri~ne energije za
60 posto i koksa za 69 posto.
Na drugoj strani, uvoz plina pove}an je
za 54 posto a elektri~ne energije za 30
posto!
Grabovica poveao rashode EPBiH za 73
miliona KM
Dramatian pad izvoza i rast uvoza
KATASTROFALAN
REZULTAT
Uprkos poskupljenju
strije za 15 posto
ukupni prihod EPBiH
pove}an je za manje
od tri posto
BIZNIS:BIZNIS.qxd 3.10.2012 21:45 Page 45
N
jegova posjeta Sarajevu pro{la je
gotovo pa neopaèno. Iako po -
tpuno nezasluèno jer je jedan od
klju~nih ljudi zbog koji se Michel
Platini, predsjednik UEFA-e,
protekle nedjelje odlu~io na svoj tre}i
dolazak u BiH. Ivan ]urkovi}, Mostarac po
ro|enju, Beogra|anin po opredjeljenju,
mo`da je i najzaslu`nija osoba {to se Platini
odlu~io aktivno uklju~iti u pospremanje
Nogometnog saveza BiH. Izme|u ostalog, i
]urkovi} je jedan od onih koji je osmislio
projekat Komiteta za normalizaciju NSBiH
~ijim je osnivanjem ukinuta suspenzija
NSBiH, ali isto tako, jedna od osoba koja je
nagovorila Platinija da protekle nedjelje
do|e u Sarajevo, obi|e stadion Asim
Ferhatovi}, sastane se sa predsjedavaju}im
Vije}a ministara BiH Vjekoslavom Beva n -
dom, sve kako bi lobirali za ulaganje
novaca iz budèta u rekonstrukciju bh.
nogometnih stadiona, ali i dali podr{ku radu
Komiteta pred novembarske izbore u
NSBiH.
DECENIJSKO
PRIJATELJSTVO
]urkovi} je decenijama veoma blizak s
predsjednikom UEFA-e Platinijem, s kojim
je tri godine dijelio svla~ionicu u Saint
Etienneu. Platini je do{ao 79. u Saint-
Etienne. Ja sam mu bio kapiten. Bio sam
prema njemu jako strog, ali pravi~an. On je
to uvijek znao da cijeni, pri~a o svom
prijatelju ]urkovi}. Kada je do{ao kod
nas bio je jako talentovan, darovit, jedan
od najboljih igra~a Francuske. Kod nas su
dolazili samo najbolji igra~im pa je tako i
on doveden. Njegov dolazak je izazvao
malu pometnju, tim je imao svoju
hijerarhiju i nije bio prihva}en od svih sa
odu{evljenjem. Donio je navike iz jednog
malog kluba, iz Nancyja, ali smo od prvog
dana uspostavili dobar odnos. U njemu
sam vidio nekoga ko je super nadaren i ko
}e nam donijeti uspjehe. ]urkovi} je
iznimno uticajan u evropskoj nogometnoj
asocijaciji te figurira kao budu}i ~lan
Izvr{nog komiteta krovne kontinentalne
nogometne organizacije. U oktobru 2005.
godine Michel Platini, u ime francuske
Vlade i tada{njeg predsjednika Jacquesa
Chiraca, uru~io je svom nekada{njem
suigra~u iz Saint Etiennea orden Legion
dHonneur, dakle, Legije ~asti. Ovo je
odlikovanje osmislio Napoleon 1802.
godine i najve}e je priznanje u Francuskoj,
a ]urkovi} je jedan od zaslu`nih stranaca
koji je uìvao u ovoj privilegiji. Kontakti
sa Platinijem su nastavljeni i nakon na{ih
igra~kih karijera. Michel je zavr{io s
igranjem i oti{ao u funkcionere, bio je
kopredsjednik Organiz acionog komiteta
Svjetskog prvenstva 1998. godine u
Francuskoj. Ja sam tada bio predsjednik IO
FS Jugoslavije i boravio sam tamo, kaè
]urkovi}, nastavljaju}i: Onda je Platini
oti{ao u FIFA-u, u kojoj sam i ja bio, pa u
UEFA-u, u kojoj sam tako|er bio... Na{i
putevi su se stalno ukr{tali na pozitivan
na~in i do dan danas smo veliki prijatelji.
FRANCUSKA VEZA
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Poetkom nedjelje u posjetu Sarajevu i NSBiH stigao
je MICHEL PLATINI, predsjednik UEFA-e u ijoj je
pratnji bio nekadanji golman VELEA, PARTIZANA i
SAINT ETIENNEA IVAN URKOVI (69); samo za SB
urkovi je govorio o svom prijateljstvu sa Michelom
Platinijem, karijeri u krovnim nogometnim
asocijacijama, ideji da zemlje bive Jugoslavije
zajedniki organiziraju EURO...
IVAN URKOVI
MOSTARAC
Najbolji prijatelj Michela Platinija godinama je lobirao
za smjene kriminalaca u NSBiH i postavljanje
Ivice Osima na ~elo Komiteta za normalizaciju
IVAN ]URKOVI]
Francuski predsjednik
Jacques Chirac odlikovao
ga je ordenom Legije ~asti
za uspjehe u francuskom
sportu
IVAN ]URKOVI]
Francuski predsjednik
Jacques Chirac odlikovao
ga je ordenom Legije ~asti
za uspjehe u francuskom
sportu
Sport:TEKST osnova.qxd 4.10.2012 0:25 Page 46
]urkovi} je nastupao 19 puta za rep-
r ezentaciju Jugoslavije izme|u 1963. i
1970. godine. Nakon po~etaka u mo -
starskom Veleù oti{ao je u beogradski
Partizan, a kasnije i u tada veoma uspje{ni
Saint Etienne, za koji je igrao izme|u
1972. i 1981. godine. To je bilo vrijeme
ponosa i slave u historiji Les Vertsa.
Osvojili su tri naslova prvaka Francuske,
tri francuska kupa i igrali sa minhenskim
Bayernom u finalu Kupa prvaka 1976.
godine. Saint Etienne je bio tada najbolji
tim u Francuskoj, mi smo Francuzima
vratili ponos. Napravili smo velike rez u -
ltate, vratili publiku. Francuzi su s nama
izgubili kompleks niè vrijednosti. Prije
toga je isti tim jednu utakmicu pobje|ivao
sa 3-0, da bi slijede}u gubio sa 5-0. Sa
nama se to promijenilo, sje}a se ]u r -
kovi}. I u igra~kim danima je bio uticajna
osoba, ne samo na terenu nego i u svom
klubu. Stoga nije bilo iznena|enje kada se,
po povratku u Beograd, brzo uspinjao
ljestvama administracije kako bi postao
predsjednik Partizana, predsjednik Olim -
pijskog komiteta Srbije i potpre dsjednik
tamo{njeg Nogometnog saveza. Sjajna
internetska stranica moforaja biljeì kako
je ro|en 1943. godine u rudarskoj ku}i u
[anti}evoj ulici. Otac Jo{ko mu je, pi{u
dalje, bio pravi Mostarac i nepo novljiva
liska, radnik u Boksitnim rudnicima,
prete~i dana{neg Aluminija. Brat mu je
1993. godine poginuo kao pripadnik HVO-a.
Ja sam veleòvac po opredjeljenju, po
originalu. Proveo sam u Mostaru 20 godina
svog ìvota, ljudi kaù da se tih prvih 20
godina najvi{e pamte, kazao nam je
]urkovi} tokom posjete Sarajevu u koje
navrati, kaè, ~esto, na obaveznu kafu
tokom putovanja ka Mostaru. Onda je tek
do{ao Partizan u kojem sam bio kao igra~ i
kao funkcioner i naravno Francuska.
Dakle, dug period, preko 30 godina
aktivno u sportu.
PLATINI, ]URKOVI], OSIM

Razlog Platinijeve i ]urkovi}eve po -
sjete Sarajevu bili su razgovori sa ~elnicima
Saveza o situaciji u bh. nogometu i razvoju
nogometne infrastrukture. BiH danas ima
samo jedan koliko-toliko funk cionalan
stadion na kojem se mogu igrati me|u -
narodne utakmice, stoga je Platini upitan za
eventualnu pomo} UEFA-e prilikom obn o -
ve infrastrukture, s obzirom da u BiH ne ma
novaca za gradnju stadiona.
RADITE, NE ÊKAJTE SADAKU
Prije dolaska u Sarajevo, u Budvi je
odràn sastanak predstavnika nogometnih
saveza zemalja nastalih rapadom biv{e
Jugos lavije. Kako za sada zajedni~ka
nogometna liga na ovim prostorima nije
realnost, razgovaralo se o ideji zajedni~ke
kandi dature za organizaciju EP-a 2020.
godine. Platini je, imenovanjem za
predsjednika UEFA-e, napravio revoluciju
u fudbalu i on moè pomo}i realiziranju
ovakve ideje, jer se njegovim dolaskom EP
i Liga prvaka po~ela {iriti na istok. On
moè pomo}i bh. fudbalu, no jasno je da u
tom iskoraku prvi potez moraju napraviti
ljudi koji ovdje ìve i vlasti koje o tome
odlu~uju, kaè ]urkovi}. Platini je u
Sarajevu istakao kako se prvenstveno mora
pokrenuti sama dràva, kako bi UEFA
mogla pomo}i u realizaciji projekata.
Predsjednik Evropske fudbalske asocijacije
naveo je primjer Zenice u kojoj je,
sredstvima UEFA-e, izgra|en trening
centar NS BiH. Sama dràva se mora
pokrenuti kako bi UEFA potpomogla
projekte. UEFA ima ~etverogodi{nji plan.
Primjer je Zenica. Op}ina je sama
obezbijedila planove i dozvole, a UEFA je
dala sredstva, rekao je Platini. Mi izvana
ne moèmo dati dovoljno novca da se
iznutra uradi posao. injenica je da jedna
velika fudbalska zemlja kakva je Bosna i
Hercegovina treba da ima jedan odg o -
varaju}i stadion. Imamo resurse da vam
pomognemo, ali i sa va{e strane treba da se
radi na tome da na|ete dovoljno novca da
gradite stadione. O tome koji }e to stadion
biti, mi ne odlu~ujemo. Kazao je i kako je
iznimno zadovoljan na~inom i anga` m -
anom zeni~kih vlasti u izgradnji trening
centra. Ako smijem dodati, kada je pitanje
o ulaganju u infrastrukturu, pozitivan
primjer je trening centar u Zenici koji je
zaista izvrstan. Na~elnik Op}ine Zenica
nam je pruìo ogromnu pomo}, na razne
na~ine su nam pomogli i zato smo mogli
zajedno napraviti onakav centar. Pazite,
ovdje se govori o evropskom fudbalu kao
bogatom fudbalu. Nisu sve zemlje bogate.
Savezima treba pomo} da grade infra -
strukturu za fudbal. Platini je u Sarajevo
doputovao iz Sankt Petersburga, gdje je
zasjedao Izvr{ni komitet UEFA-e, u pratnji
Allana Hansena i Petera Ginjerona, te
direktora nacionalne asocijacije Theo dora
Theodoridisa. Na pitanje o ideji orga nizi -
ranja Eura u 13 zemalja Evrope, {to bi bio
na~in obiljeàvanja 60 godina postojanja
UEFA-e, a koja je iznesena na sastanku u
Sankt Petersburgu, Platini je kazao: Ideja
je da se, povodom 60 godi {njice UEFA-e,
organizira Euro u 13 zemalja Evrope.
Dakle, ne samo u jugoisto~noj Evropi, nego
u 13 evropskih gra dova. To je zasada samo
ideja. Theodoridis }e imati sastanke sa
preds tavnicima evropskih saveza i razgo -
varati sa njima kako bismo vidjeli da li je to
dobra ideja. Ali to bi se organiziralo samo
jednom i nikada vi{e.
DANAS SE IGRA BOLJE
Platini je govorio i o razlikama u
modernom nogometu u odnosu na vrijeme
dok je on bio aktivan igra~. Odgovaraju}i
na pitanje da li su danas nogometa{i `rtve
nogometa kao biznisa kazao je: Nogomet
se naravno razvio, danas ima puno vi{e
FRANCUSKA VEZA
BORBA PROTIV NACIONALIZMA: Trenutno postoji
znaajan problem rasizma na stadionima u svim
dijelovima Evrope i slaem se da treba biti veoma
oprezan u vezi s tim. A mi emo nastaviti da budemo
veoma strogi kada su u sankcije u pitanju

novca u nogometu nego {to je to bio slu~aj
proteklih godina. Isto tako, u moje je
vrijeme u nogometu bilo vi{e novca nego
prije, tako }e biti i u budu}nosti. Puno je
toga druga~ije, danas se druga~ije ìvi,
druga~ije se komunicira, druga~ije se
tretiraju nogometa{i. Pogledajte koliko
samo novinara prati nogomet. Nekada su
bili jedan ili dvojica a pogledajte koliko vas
danas ima. To je normalno. Me|utim, kada
se igra, nogomet je ostao samo nogomet.
To je pri~a bez kraja. Prije 200 godina se
igrao nogomet, igrat }e se i za narednih
200. I tamo gdje ima novca i gdje ga nema.
Najavio je i daljnu o{tru borbu UEFA-e
protiv rasizma i nacionalizma na stadio -
nima. Trenutno postoji zna~ajan problem
rasizma na stadionima u svim dijelovima
Evrope i slaèm se da treba biti veoma
oprezan u vezi s tim. A mi }emo nastaviti
da budemo veoma strogi kada su u sankcije
u pitanju. Uklju~uju}i i nasilje bilo koje
vrste na stadionu. Mo`da zvu~im kao
policajac kada tako prijetim, ali to radim
samo za dobrobit nogometa, kazao je.
Pri~ao je i o tome kako mu je te{ko
odgovoriti na to vidi li u nekom od igra~a
svog nasljednika. Poku{avao sam u~initi
svog sina nasljednikom, ali mi nije uspjelo.
Odlu~io se studirati i danas je advokat. Sa
sinom, dakle, nisam uspio. Ali pazite,
uvijek je bilo dobrih igra~a. I prije je bilo i
bi}e ih. Danas se zapravo igra puno
druga~iji nogomet nego u moje vrijeme.
Igra se defanzivnije, vi{e se igra na sredini
terena. Imamo razli~ite funkcije u tih deset
igra~a na terenu. Ali prate}i nogomet i Ligu
prvaka u zadnjih deset godina, nogomet je
tehni~ki izuzetno napredovao. I danas
postoji zna~ajna orijentacija ka tehnici.
Mislim da nogomet nije bio nikada tako
kvalitetan kao danas.
PLATINI, ]URKOVI], OSIM
BUKVICA BH.
VLASTIMA:
injenica je da jedna
velika fudbalska zemlja
kakva je Bosna i
Hercegovina treba da
ima jedan odgovarajui
stadion. Imamo resurse
da vam pomognemo, ali i
sa vae strane treba da se
radi na tome da naete
dovoljno novca da gradite
stadione
PODR[KA KOMITETU
Michel Platini sa ~lanovima i
ambasadorima vrhovnog tijela NSBiH
PODR[KA KOMITETU
Michel Platini sa ~lanovima i
ambasadorima vrhovnog tijela NSBiH
STADION ASIM FERHATOVI]
Najve}em bh. sportskom objektu
potrebna je temeljita rekonstrukcija
STADION ASIM FERHATOVI]
Najve}em bh. sportskom objektu
potrebna je temeljita rekonstrukcija
IVAN ]URKOVI] I
DENIJAL PIRI]
Prijatelji i rivali iz me~eva
Partizana, Dinama,
Sarajeva...
IVAN ]URKOVI] I
DENIJAL PIRI]
Prijatelji i rivali iz me~eva
Partizana, Dinama,
Sarajeva...
I
ako je posljednjih mjeseci itekako bilo
povoda za raspravu o kvaliteti {kolskih
ud`benika, izabranih po novom sistemu
pravila i procedura, ne samo da javna
debata o tome nije pokrenuta nego su
potpuno zanemareni apeli stru~njaka koji su
upozoravali na katastrofalno nizak standard
ud`benika. Od ove {kolske godine u~enici
devetih razreda osnovnih {kola na podru~ju
Federacije BiH kupuju samo jedan ud`be -
nik za jedan predmet, na ~iji su kvalitet ljudi
iz struke imali velike zamjerke. U javnosti
se, me|utim, stvorio dojam da je ~itava pri~a
o novim ud`benicima u su{tini sukob oko
toga koja }e izdava~ka ku}a uzeti novac za
njihovo {tampanje. To, me|utim, nije istina i
Slobodna Bosna }e u naredna dva broja
ponuditi stru~na mi{ljenja i primjedbe na
uvedene ud`benika koje su potpuno ignori-
rane.
TRANSPARENTNOST
NA MA[I]EV NAÎN
Ud`benici za ostale razrede odobreni su
po starim pravilima, koja }e vaìti do 2014.
godine, a model jedan ud`benik za jedan
predmet, uveden od ove {kolske godine,
za sada se primjenjuje samo na deveti
razred osnovnog obrazovanja. Koordinacija
ministara obrazovanja i nauke u FBiH koju
~ini {est ministara donijela je takvu odluku
NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (1)
Na podruju Federacije
BiH od ove kolske
godine uenici devetih
razreda osnovnih kola
kupuju samo jedan
udbenik za jedan
predmet. Slobodna Bosna
pie o tome kako je
federalno Ministarstvo
obrazovanja potpuno
ignoriralo dobijene
prigovore i iskljuilo
svaku mogunost
otvaranja rasprave o
primjedbama na
prihvaene udbenike
vrlo upitnog kvaliteta
Pi{e: DANKA SAVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
[TA KA@E STRUKA
Enisa Kula{in, autorica
ud`benika za geografiju, ~iji
rukopis nije odabran, obratila se
OSCE-u i drugim organizacijama
upozoravaju}i ih na veoma
subjektivan i nepravedan
pristup ocjenjivanju od strane
ve}ine recenzenata
Udzbenici:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:15 Page 50
tvrde}i kako }e ud`benici biti jeftiniji, te da
}e ih mo}i koristiti vi{e generacija.
Federalni ministar obrazovanja i nauke
Damir Ma{i}, ~ije je biografija vi{e nego
oskudna za funkciju koju obna{a, opravdao
je odobravanje uvo|enja jednog ud`benika
potrebom da se smanji zbrka i izbjegnu
problemi u ovoj oblasti. Imamo ud`benike
i ima}emo koji su odobreni i recenzirani po
novom sistemu pravila i procedura. U pred-
nosti su sigurno kvalitetniji ud`benici,
kazao je on. Sredinom pro{log mjeseca na
press konferenciji Ma{i} je tvrdio da su
prednost dobili ud`benici koji su zado-
voljili kriterije dva kruga recenzenata, da
je postupak recenziranja unaprije|en i da
je proces bio transparentan. I na tome se
prakti~no sve zavr{ilo. Evo, primjera te
transparentnosti: za ud`benik fizike za
deveti razred odabran je ud`benik ku}e
Grafex d.o.o.Mostar (urednik ud`benika do
pro{le godine je bila Marina uljak, supru-
ga uposlenika federalnog Ministarstva za
obrazovanje Ivana uljka). Ova ku}a godi-
nama radi na izdavanju samo jednog
ud`benika, i to ba{ ud`benika fizike.
Umjesto otvaranja rasprave o primjedbama
na prihva}ene ud`benike, sve se svelo na to
da problem prave izdava~ke ku}e koje su sa
novim pravilima ostale bez posla. Jer zbog
monopola koji se ovakvom politikom uvodi
i, prakti~no, kr{enja Zakona o trì{noj
konkurenciji, te novih pravila u ud`be -
ni~koj politici kojima se ugroàva opstanak
izdava~kih ku}a i trì{na utakmica, oglasile
su se izdava~ke ku}e. Ma{i} je primjedbe
izdava~a nazvao neopravdanim, tvrde}i da
je jedini razlog za uvo|enje novog modela
bio da se olak{a roditeljima, djeci i nas-
tavnicima. Njegovi su istupi izvazvali reak-
cije o kojima se pro{log mjeseca govorilo u
medijima. Primjera radi, Jasna Kragulj,
izvr{na direktorica marketinga Sarajevo
Publishinga, smatra da, ako je ve} imao
tako dobre namjere, ministar se trebao
potruditi da se ukine PDV na ud`benike i
PDV na {kolski pribor, i time bi donio
u{tedu roditeljima.
Komentiraju}i Ma{i}eve istupe na press
konferenciji, u kolumni za internet portal
Radio Sarajevo knjièvnik Nenad Veli~ko -
vi} konstatira da je u pore|enju s prethod-
nim godinama u kojima su ocjenjivani i
odabirani ud`benici za devetog odi{nju
osnovnu {kolu, aktuelna vlast, s SDP kan-
tonalnim ministrima obrazovanja u ve}ini i
sa SDP federalnim ministrom, ispunila
svoja predizborna obe}anja i uvela red u
haos. Me|utim, konferencija na kojoj se
Damir Ma{i} populisti~ki razmetao polui s -
tinama reè}i na izdava~e i dodvoravaju}i
se roditeljima i sindikatu bila je farsa. Jer da
nije to bila, obavijestio bi novinare o priro-
di i vrsti prigovora zbog koje se sa
kona~nom odlukom ~ekalo tri mjeseca duè
nego prethodnih godina. Ponudio bi javnos-
ti cjelokupan materijal (TO je transparent-
nost) a ne lukavo sro~eno sao p{tenje. O
prigovoru na recenziranje ~itanki koje je
upu}eno Ministarstvu po~etkom jula, na 30
stranica, iz koga bi ~ak i nestru~njaci lako
shvatili da ud`benik s najve}im brojem
poklonjenih bodova ne samo da nije najkv -
alitetniji nego da je daleko od svakog
kvaliteta, skoro da se ni{ta i ne zna. itan-
ka je samo jedna od spornih primjera.
Autorica ud`benika i nastavnica fizike
ZA[TO JE SPORAN MODEL JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET
SUMNJIV KVALITET
NOVIH UDBENIKA ZA
DEVETI RAZRED
Da je federalno Ministarstvo obrazovanja èljelo
odabrati kvalitetne ud`benike, onda bi recenzenti zajedno
sa autorima raspravili primjedbe i jednih i drugih
ZABRINJAVAJU]E MATERIJALNE GRE[KE I NEDOSTACI
U ud`beniku geografije za deveti razred nedostaje preko dvadeset nastavnih tema i nastavnih jedinica

Fahreta Sijer~i} kaè da je odabrani
ud`benik Fizike za 9. razred vi{e priru~nik
za nastavnika nego ud`benik za u~enika
koji treba odgovoriti svim potrebama koje
nalaè koncepcija devetogodi{njeg obrazo-
vanja i Konvencija o pravima djeteta. Ne
samo da osje}am potrebu da govorim o
nedostacima ud`benika kao autor, nego kao
i roditelj jer smatram da ono {to se sada
ponudilo u~enicima ciljano uni{tavanje
djece, kaè ona.
SVE MANJKAVOSTI
UD@BENIKA GEOGRAFIJE
Jedna od autorica ud`benika za predmet
geografija Enisa Kula{in, ~iji rukopis nije
odabran, tako|er je napisala iscrpan prigo-
vor na ud`benik koji su recenzenti pro-
glasili najkvalitetnijim ud`benikom geografi-
je. Ona se u me|uvremenu obratila OSCE-
u i drugim organizacijama upozoravaju}i ih
na vrlo zabrinjavaju}i i veoma subjektivan i
nepravedan pristup ocjenjivanju od strane
ve}ine recenzenata. U pismu Dru{tvu
geografa BiH ona navodi da je ve}ina
koristila sopstvene kriterije koji su potpuno
neprihvatljivi kako geografskoj nauci tako i
savremenoj pedago{koj praksi.
Kompariranjem rezultata recenziranja
kako svoga rukopisa i najbolje ocijenjenog
rukopisa, odgovorno tvrdim da je rukopis
nekompetentno, neobjektivno i namjerno
nisko ocijenjen, dok je rukopis koji je
pro{ao bez ikakvih osnova dobio vrlo
visoke ocjene, kaè Enisa Kula{in. Ona
ima dvadesetogodi{nje iskustvo u nastavi,
autorske i ure|iva~ke anga`mane za neko-
liko ud`benika, u~estvovala je na nau~nim
skupovima i svjesna je da je tokom toliko
godina uvijek bilo vi{e ili manje propusta,
ali da je, ipak, bio o~it stalni napredak u
svakom smislu. Ali, ono {to se desilo ove
NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (1)
Nastavni program i kvalitet
ud`benika godinama su tema
ne samo u BiH nego i u ~itavoj
regiji, a pad standarda u obra-
zovanju nametnuo je potrebu
za stvaranjem alternativne
nastavne gra|e. To je posebno
slu~aj sa povijesti, koja se kod
nas ~esto tuma~i kako kome
odgovara. Primjer koji navodi-
mo upravo ilustrira potrebu da
se u~enici obrazuju koriste}i
vi{e izvora: u Sarajevu je, reci-
mo, pro{le sedmice predstavlj -
eno drugo izdanje 4 sveska
Historijskih ~itanki za nastavu
suvremene povijesti
jugoisto~ne Evrope, projekta
na kojem je CDRSEE radio
godinama. îtanke obra|uju
~etiri teme: Osmansko
Carstvo, nacije i dràve u jugo-
isto~noj Evropi, balkanske
ratove, te Drugi svjetski rat.
îtav ovaj projekat je pokrenut
ne da bi konkurirao redovnim
nastavnim planovima, nego iz
potrebe da se nastava historije
po~ne sagleda na jedan
druga~iji i sveobuhvatniji na~in
a doga|aji iz vi{e perspektiva.
Nastao je krajem devedesetih
kao zajedni~ki projekat
pokrenut pod pokroviteljstvom
Centra za demokraciju i
pomirenje u jugoisto~noj
Evropi iz Soluna (CDRSEE), a
unutar njega je bilo angaìrano
oko 60 stru~njaka historije iz
11 zemalja regiona. Cilj mu je
bio da dovede do promjena u
istraìvanju i nastavi povijesti
u svim zemljama Jugoisto~ne
Evrope. îtanke su objavljene
2005. godine na engleskom
jeziku, a od tada se postupno
objavljuju na razli~itim jezicima
jugoisto~ne Evrope. Dosad je
iza{lo gr~ko, srpsko, hrvatsko,
albansko, bosansko, makedon-
sko, tursko i crnogorsko izda-
nje. Seminare u sklopu ovog
projekta do sada je poha|alo
preko dvije stotine profesora u
BiH, a preko hiljadu u cijeloj
regiji. Sa objavljivanjem ove
knjige koja donosi zbir povijes-
nih dokumenata iz 12 zemalja,
nastala je kvalitetna dodatna
literatura za jednu od najkom-
pleksnijih oblasti u sferi obra-
zovanja. Na prezentaciji u
Sarajevu najavljen je i po~etak
rada na drugom dijelu ovog
projekta, koji }e obuhvatiti peri-
od od Drugog svjetskog rata
do devedesetih godina pro{log
stolje}a. Projekat finansira
Evropska unija.
SARAJEVSKA PROMOCIJA HISTORIJSKIH ÎTANKI
Seminare u sklopu projekta CDRSEE iz Soluna do
sada je pohaalo preko dvije stotine
profesora u BiH
UPITAN ODABIR
UD@BENIKA ZA
DEVETI RAZRED
Federalno Ministarstvo
obrazovanja, na ~ijem je
~elu Damir Ma{i},
ignoriralo je dobijene
prigovore i isklju~ilo
svaku mogu}nost
otvaranja rasprave o
primjedbama na
prihva}ene ud`benike
vrlo upitnog kvaliteta

godine, uvo|enjem modela jedan ud` -
benik jedan predmet, dovelo je do neo-
prostivih propusta kako pri odabiru recen-
zenata za predmet Geografija tako i do
poku{aja zata{kavanja istog od strane nave-
denog ministarstva.
Naime, prethodnih godina su se osobe
koje imaju visoke reference mogle prijaviti
za posao recenzenta i njihov odabir vr{ilo je
federalno Ministarstvo po{tuju}i i procjenj -
uju}i upravo navedene reference. Za
posljednji konkurs federalni ministar je
traìo od kantonalnih ministara da oni pred-
loè recenzente za deveti razred. Na ovaj
na~in, osim {to pravo u~e{}a nisu imale
stru~ne osobe iz drugih kantona, veoma je
upitno na osnovu ~ega su uop}e izabrani
recenzenti za deveti razred. Nakon vlasti-
tog istraìvanja referenci recenzenata preko
interneta, do{la sam do vrlo zabrinjavaju}ih
podataka o ve}ini recenzenata. Autor prvo-
plasiranog ud`benika je pretpostavljeni
dvojici recenzenata! Jedan od recenzenata
je naveden kao stu~njak ({ta uop}e zna~i
stru~njak, kakva je to referenca?) za kojeg
sam prona{la da je upitno da li je zavr{io
PMF u Bosni i Hercegovini, {to zna~i da
ovaj recenzent nikada nije kao predmet
slu{ao geografiju Bosne i Hercegovine.
Ovo mo`da i ne bi bilo sporno da se u deve-
tom razredu geografija upravo ne bavi
prou~avanjem Bosne i Hercegovine. U
drugom slu~aju, ostaje otvoreno pitanje da
li jedan od recezenata ima kompromitira-
ju}u ratnu biografiju. U prvom zvani~nom
prigovoru federalnom Ministarstvu ona je
traìla biografije recenzenata, {to ministar
nije u~inio ni nakon javnog istupa u kojem
je tvrdio da se u njegovom ministarstvu sve
radi javno i transparentno.
U me|uvremenu, kontaktirala je i profe-
sore geografije iz dràve i regiona.
Navedene kolege komparirale su recenzi-
rane verzije mog i prvoplasiranog ud`beni-
ka, i ne samo da su moj rukopis smatrali
mnogo vrednijim nego su ostali zgroèni
prvoplasiranim rukopi-
som kazav{i da on pred-
stavlja vulgarizaciju ge o-
gra fije. Odgovor na
vrlo detaljan prigovor
od tridsetak stranica ona
je dobila sedam dana po
odràvanju press kon-
ferencije na kojoj su
prvi put saop{teni kona -
~ni rezultati konkursa.
Stru~na komisija, koja
je pregledala prigovor,
tvrdila je da ona nije
kompetentna, kao ni
ovla{tena da daje mi{lj e-
nje. O~igledno da
stru~na komisija nije
imala upute od strane
ministarstva koje ju je
angaòvalo, jer su svi
autori prvoplasiranih
ud`benika dobili na
uvid prigovore i morali
su se o njima o~itovati,
tvrdi Enisa Kula{in.
Iako zvu~i nevjerovat-
no, Komisija koja je
pregledala prigovore za
Geografiju odbila je
razmatrati prvoplasirani
ud`benik. Odgovorno
tvrdim da }e prvoplasi-
rani ud`benik za pred-
met Geografija za 9.
razred devetogodi{nje
osnovne {kole, autora
D. Dàfi} i S. Kule -
novi}, u izdanju izdava~kih ku}a Nam i
Vrijeme, uni{titi generacije u~enika na
kraju devetogodi{njeg obrazovanja, kaè
Enisa Kula{in. Autori se nisu pridràvali
Okvirnog nastavnog plana i programa
(ONPIP) za 9. razred iz predmeta geografi-
ja, koji je obavezuju}i. Ona dodaje da prvo-
plasirani ud`benike sadrì i brojne materi-
jalne gre{ke na koje ni jedan od recen-
zentskih timova nije ukazao. Prob lem je i
neuskla|enost sa nastavnim programima i
programima predhodnih razreda pa
ud`benik vrlo ~esto obra|uje nastavne
sadràje koje su u~enici u~ili ~ak i u dru-
gom razredu osnovne {kole, ali im se nude
i teme, recimo za samostalni rad, koje su
zahtjevne i za studenta, recimo, agro -
nomije ili hemije. Osim toga, u ud`b e -
niku geografije nedostaje preko 20 nas-
tavnih tema i nastavnih jedinica, pominje-
mo samo neke od njih: znanje o komplek-
snosti geografskog poloàja BiH u ovom
dijelu Evrope, njegova va`nost za op}i
razvoj kao i perspektivne djelatnosti
bosanskohercegova~ke privrede, va`nost
tri osnovne geografske cjeline BiH za
njen geografsko-saobra}ajni poloàj, nas-
tanak reljefa BiH...
53
VRLO DISKUTABILNA ODLUKA
Model jedan ud`benik za jedan predmet, uveden od ove {kolske godine, za sada se
primjenjuje samo na deveti razred osnovnog obrazovanja
ZA[TO JE SPORAN MODEL JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET
Na Akademiju ne treba gledati samo sa
stanovi{ta trenutnih potreba, koje nisu
male, nego i kao doprinos afirmaciji na{e
Republike u budu}nosti. Program Aka -
demije je prirodno u sklopu na{eg kultu -
rnog razvoja i razvijanja odnosa sa drugim
likovnim centrima, zemljama i narodima,
rekao je prof. dr. Muhamed Karamehme -
dovi}, prvi dekan i jedan od osniva~a
sarajevske Akademije likovnih umjetnosti,
u povodu sve~anog otvaranja ALU davnog
30. oktobra 1972. godine.
Krajem ovog mjeseca navr{it }e se pune
~etiri decenije postojanja i rada ALU
Sarajevo, kroz koju je do sada pro{ao 2.331
student i studentica, diplomiralo njih 1.212,
a magistriralo 95 studenata. A kad smo ve}
spomenuli profesora Karamehmedovi}a,
red je da se prisjetimo i ostalih osniva~a
Akademije, eminentnih nau~nih radnika,
profesora i kulturnih djelatnika: Nada
Pivac, Mersad Berber, Boro Aleksi}, Alija
Ku~ukali}, Zdenko Grgi} bili su ujedno i
prvi nastavnici Akademije na predmetima
crtanja, kiparstva i istorije umjetnosti. U
pripremama za njeno osnivanje, u~estv o -
vala je Komisija mati~ara u ~ijem su
sastavu bili dr. Ljubomir Berberovi} sa
sarajevskog PMF-a, Nedeljko Gvozdenovi}
sa ALU Beograd, Zdenko Kalin, redovni
profesor i dekan ALU u Ljubljani, Dalibor
Para} sa Akademije likovnih umjetnosti u
Zagrebu, te dr. Midhat [ami}, Jahiel Finci i
dr. Arif Tanovi} sa Univerziteta u Sarajevu.
JUGOSLAVIJA U MALOM
Novoosnovana Akademija najprije je
bila smje{tena u zgradi Pedago{ke akade -
mije, a potom seli u zgradu nekada{nje
Evangelisti~ke crkve, koju je 1899. projek-
t o vao ~uveni arhitekta Karlo Parìk.
Nekada{nji studenti prve generacije
ALU, profesori Nusret Pa{i}, Mustafa
Skopljak i Zoja Finci, i sami su od{kolovali
AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI SARAJEVO
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
Tridesetog oktobra navrit e se tano etiri
decenije otkako je u Sarajevu sveano otvorena
Akademija likovnih umjetnosti; SB donosi priu o
osnivaima, profesorima i studentima Akademije
koji su, svako na svoj nain, dali peat sarajevskoj
likovnoj sceni
Akademija:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:07 Page 54
generacije studenata na Akademiji. Prof e -
sora Skopljaka zamolili smo da se vrati u
ono vrijeme, prije ~etiri decenije, kada je
prvi put kro~io u zgradu Akademije.
Ja sam prvo studirao dvije godine na
Pedago{koj akademiji. ekao sam da se
otvori prava Akademija likovnih umjet -
nosti i kada je po~ela sa radom, upisao sam
se. Ti prvi mjeseci i godine na Akademiji
bili su za nas studente, kao i za na{e
profesore, zaista poseban doìvljaj. Imali
smo veliku èlju da novoosnovana Akad e -
mija na|e svoje mjesto me|u drugim
likovnim akademijama u biv{oj dràvi koje
su ve} imale odre|enu reputaciju i mogu
re}i da smo u tome u dobroj mjeri i uspjeli,
zahvaljuju}i umnogome profesorima koji
su bili najzna~ajnija imena iz oblasti
grafike, slikarstva i kiparstva u biv{oj
Jugoslaviji. Zajedno sa na{im profesorima
u~estvovali smo na brojnim izlo`bama
i evo, dogurali smo do danas, pri~a
Skopljak.
U vrijeme kada Bosna i Hercegovina jo{
nije imala Akademiju likovnih umjetnosti,
najve}i likovni centri u Jugoslaviji bili su
Beograd, Zagreb i Ljubljana. Svi oni do
po~etka sedamdesetih godina ve} su se
profilirali u pojedinim oblastima: Ljubljana
je bila prepoznatljiva po grafici, Beograd je
bio okrenut slikarstvu, a Zagreb - pomalo
od oboje...
Prvi nastavnici sarajevske ALU bili su
sa teritorija cijele biv{e Jugoslavije i onda
se ovdje stvorilo jedno raskri`je svih tih
uticaja - razli~ite osobe, poetike, pristupi
umjetnosti su se izmije{ali i karakteristika
Akademije, pogotovo u prijeratnom
periodu, bila je upravo ta otvorenost i
mje{avina razli~itih edukativnih pristupa.
Imali smo profesore iz Slovenije, Srbije,
Hrvatske, najeminentnija imena iz svih
oblasti dolazili su da predaju, kaè Amela
Hadìmejli}, dekanesa ALU Sarajevo.
Nedugo nakon {to je na Akademiji
osnovan Odsjek grafike na kojem su, me|u
ostalima, predavali Dèvad Hozo, Salim
Obrali}, Mersad Berber, Halil Tikve{a,
postala je prepoznatljiva i sarajevska {kola
grafike, koja je imala svoju osobenost u
PRVIH 40 GODINA
KAKO SMO
STVARALI
SARAJEVSKU
LIKOVNU
SCENU
RADNA
ATMOSFERA
Najve}i interes
studenata je za
odsjeke produkt
dizajna i grafi~kog
dizajna, ali su i
klasi~ni odsjeci
grafike, slikarstva i
kiparstva uvijek
popunjeni

odnosu na druge akademije u regiji i priznata
je od istori~ara umjetnosti i kriti~ara ne samo
u Jugoslaviji, nego i u inostranstvu.
Akademija danas ima {est odsjeka: slikar -
stvo, kiparstvo, produkt dizajn, grafi~ki
dizajn, grafika i nastavni~ki odsjek. Prije rata
de{avalo se da godi{nje za prijem na ALU
konkuri{e i 200 do 300 studenata iz cijele
biv{e dràve, a primalo se po pet studenata
na svaki odsjek. Interes studenata danas je
najve}i za nastavni~ki odsjek, produkt dizajn
i grafi~ki dizajn. Me|utim, i klasi~ni
odsjeci slikarstva, kiparstva i grafike, koji i
dalje primaju samo po pet studenata
godi{nje, uvijek su popunjeni.
Ve}ina se rukovodi tim da imaju neki
hljeb u ruci kad zavr{e studij, a s obzirom
da ìvimo u takvom vremenu i sredini koja
ne garantuje da }ete ostvariti neku
egzistenciju, bez obzira ~ime se bavili, to je
veoma te{ko posti}i, kaè Amela
Hadìmejli}. Ali kada neko ~vrsto odlu~i i
osjeti da èli da se bavi slikarstvom ili
vajarstvom, on }e slijediti taj svoj cilj, bez
obzira na sve. Na Akademiji je nastava
individualna i radi se sa svakim studentom
ponaosob u odnosu na njegovu likovnost i
osobnost. Takvu vrstu rada, naàlost, na{e
dru{tvo ne prepoznaje, ne samo u likovnoj
umjetnosti, nego ni u drugim oblastima.
56
AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI SARAJEVO
Na{ cilj je da povodom 40 godina
obiljeàvanja rada Akademije okupimo na
jednom mjestu profesore i saradnike sa
akademija u [irokom Brijegu, Banjoj Luci i
Trebinju, kao i dekane i prodekane aka -
demija iz Beograda, Zagreba, Ljublja ne,
Skoplja, Pri{tine, Splita, Osijeka, sa Cetinja...
Svi oni potvrdili su svoj dolazak u Sarajevo i
ovdje }e proslaviti jubilej zajedno s nama.
Planirano je i potpisivanje sporazuma o
saradnji predstavnicima svih pomenutih
akademija, a ima}emo i simpozij o temi
Umjetni~ka scena i edukacija u poslijeratnom
periodu, naja vljuje Amela Hadìmejli}.
U sarajevskoj galeriji Collegium
Artisticum 30. oktobra bit }e otvorena i
velika izlo`ba nastavnika, saradnika i
studenata Akademije likovnih umjetnosti,
koji }e predstaviti djela nastala u proteklih
dvanaest godina.
SVEÂNO OBILJE@AVANJE 40. RO\ENDANA ALU
U Sarajevo dolaze dekani
akademija iz Beograda, Zagreba,
Ljubljane, Skoplja, Pritine...
BIV[I I SADA[NJI STUDENTI, PROFESORI, DEKANI AKADEMIJE
1. Prof. dr. Muhamed Karamehmedovi}, prvi dekan i jedan od osniva~a ALU Sarajevo; 2. Prve generacije studenata; 3. Studenti i profesori za
vrijeme rata 1992.-95. ; 4. Prof. Mladen Kolobari} i Radmila Jovandi} \api}
1 2
3 4

Sarajevska Akademija uvijek je bila
otvorena prema studentima iz cijele regije i
svijeta, isti~u na{i sagovornici. Kod nas na
kiparstvu je bilo dosta Dalmatinaca, pa
onda Crnogorci, Hrvati, ~ak i Slovenci. Sve
su to sada uspje{ni umjetnici i profesori
akademija u regiji, u Njema~koj, Franc u -
skoj... I svima je ostalo puno srce Sar a -
jeva, kaè Mustafa Skopljak.
RATNE
LIKOVNE HRONIKE
Po~etkom 1992. godine profesori i
studenti Akademije pripremali su se za
obiljeàvanje velikog jubileja, dvadesete
godi{njice postojanja ALU. Ta {kolska
godina trebala je biti posebna i sve~arska.
Ali umjesto sve~anosti, dogodio se rat.
Na Akademiju su doletjele granate sa
okolnih brda, obnovljena zgrada bila je
dobrano devastirana i desetkovana. Ve}ina
radionica, oprema, pribor, laboratorijski
repromaterijal i inventar su o{te}eni i
uni{teni, sje}a se prof. dr. Sadudin Musa-
b e govi} koji je, uz Mehmeda Ak{amiju, bio
ratni dekan Akademije. Jedan broj nas-
t a v n ika i saradnika napustio je, iz razli~itih
razloga, Akademiju i oti{ao iz Sarajeva;
drugi, pak, usljed ratnih okolnosti i blokade
nisu mogli u}i u grad. Iz istih razloga osula
se i studentska baza. Studenti zate~eni u
mjestima svoga boravka vi{e nisu mogli u}i
u Sarajevo, dok su oni u Sarajevu bili
angaòvani i u odbrani grada.
Na samom po~etku rata od gelera
granate ubijen je Alija Ku~ukali}, redovni
profesor na Odsjeku kiparstva (ALU danas
dodjeljuje godi{nju nagradu za najuspj e -
{nijeg studenta koja nosi njegovo ime,
op.a.). U naselju Grbavica ubijen je
apsolvent Akademije na odsjeku produkt
dizajna Emir engi}.
Studenti su tih godina znali dolaziti
pravo s linije na fakultet i uprkos stalnim
granatiranjima, nastava se redovno
odvijala, sje}a se Skopljak.
Ja sam u to vrijeme bila apsolvent.
Sje}am se da mi je profesor Karameh -
medovi} na jednom ispitu postavio dvan a -
est pitanja, a ja sam mu na kraju rekla:
Razmi{ljam ima li jo{ i{ta da me moète
pitati.... Kaè on meni: A mislila si rat je,
pa }e{ se izvu}i, jel?, sa osmije hom pri~a
dekanesa Hadìmejli}. Paralelno sa od -
vijanjem nastave pod granatama, nast -
avnici, saradnici i studenti Akademije
ispisivali su likovnu hroniku opkoljenog
grada. Tako su nastale Grafi~ke mape
Sarajeva 92. do 95., koje su uprkos
blokadi grada predstavljene u brojnim
zemljama svijeta, a pokrenuti su i projekti
Duhovnost i destrukcija i Svjedoci post o -
janja. Najve}i broj profesora Akademije je
ostao u Sarajevu. Me|u njima su bili i
Dèvad Hozo, Seid Hasanefendi}, Ibrahim
Krzovi}, Bo{ko Ku}anski, @ivojin Veki},
Nusret Pa{i}, Salim Obrali}, Metka
Kraigher-Hozo... U pomo} su im stizali
profesori sa drugih fakulteta i univerziteta,
sve dok kadar vremenom nije obnovljen.
TAJKUNI I GOBLENI
Na{i sagovornici kaù da je u prvim
poslijeratnim godinama, uprkos brojnim
problemima i nedostatku kadra, Akademija
mnogo lak{e funkcionisala nego danas.
Posljedica je to op}e nebrige predstavnika bh.
vlasti prema kulturi i umjetnosti, {to se
umnogome odraàva i na rad ove visok o -
{kolske institucije. Konkretno na kipar stvu,
nemamo dovoljno materijala za vje`be. A
studentima koji diplomiraju lak{e je do}i do
prve samostalne izlo`be nego na}i stalni
posao, naro~ito kiparima i slikarima. Ipak, svi
se nekako sna|u, kaè Mustafa Skopljak.
Mi smo po profesiji entuzijasti i
nastojimo na{im studentima dati jednu {iru
naobrazbu, koja nije isklju~ivo vezana za
njihovo polje djelovanja ili nastojanje da
budu samostalni umjetnici, isti~e Amela
Hadìmejli}. Ali jako mi je ào {to mnogi
uspjesi na{ih studenata, biv{ih i sada{njih,
nikada ne do|u do javnosti, jer to valjda
nikome nije zanimljivo, ni politi~arima, ni
medijima. Kao {to sam napisala jednom
na{em ministru: mi ne igramo fudbal, pa
mo`da je u tome problem... Na{i umjetnici
na izlo`bama u inostranstvu predstavljaju
dràvu, a to pla}aju iz svog dèpa. @ivimo
u sredini u kojoj }e likovna umjetnost kao
segment kulture polako po~eti da nestaje,
zaklju~uje Hadìmejli}eva.
Uprkos ne pretjerano optimisti~nim
stavovima kada je rije~ o budu}nosti
likovne umjetnosti u BiH, sarajevskoj
Akademiji svakako èlimo jo{ dug i
uspje{an ìvot i mnogo budu}ih talento -
vanih slikara, kipara, grafi~kih dizajnera...
Tajkuni modernog doba, kako re~e profesor
Skopljak, vi{e ni goblene ne kupuju,
politi~ari jo{ manje. Ipak, mo`da }e neke
budu}e generacije ponovo prepoznati
vrijednost sarajevske likovne scene, njenih
velikih umjetnika koji su stvarali Akade -
miju i budu}ih nara{taja.
57
PRVIH 40 GODINA
Mustafa
Skopljak
Amela
Hadìmejli}
U BIBLIOTECI I ARHIVU
Vanredni profesor Bojan Hadìhalilovi} sa saradnicama
U BIBLIOTECI I ARHIVU
Vanredni profesor Bojan Hadìhalilovi} sa saradnicama
I
li ~udna i nikad predvidiva sudbina, ili
~udni putevi Boìji, ili ~udne inercija -
lne sile koje mu odredi{e smjer ka
tamnom vilajetu, toliko tamnom da se
ni ru{evine i bijeda kao logi~an slijed
uàsa naslovljenog: II svjetski rat ni zeru
vidjeti mogle nisu, dovuko{e 1947. u
Sarajevo Mladena Pozaji}a. Zapravo,
dovuklo ga je sve od toga pomalo. Ali, prije
svega, u glavni grad Narodne Republike
Bosne i Hercegovine Pozaji}, sa koferom
punim tuge i boli, do|e tako {to ga je iz
Zagreba prognala narodnooslobodila~ka
vlast, koja je dvije godine ranije, pak,
prognala silu i nepravdu, te Sarajevu, gdje
su vladali opet ti isti, je li, narodni
oslobodioci, u~inila uslugu koja se nikada i
nikome nije mogla platiti. Posla{e partizani
Mladena Pozaji}a u Sarajevo da tu i ostane.
I trideset i tri godine nakon smrti. Zauvijek!
STABILNO MJESTO U
POGRE[NO VRIJEME
A, {ta je to, uistinu, zgrije{io Mladen
Pozaji} u Zagrebu? Ukratko, napravio je
neoprostivu, krajnje drsku i bezobraznu,
maltene fatalnu pogre{ku! Dva djevera
njegove sestre Melite Lorkovi}, ~uvene
hrvatske pijanistice, bili su neki od najb l -
iìh saradnika Ante Paveli}a. Jedan u
diplomaciji, Bla`, a drugi, Mladen, kao
ministar prvo vanjskih, a onda i unutarnjih
poslova u Vladi NDH. I njih dvojica, ali i
njihov brat, a Melitin mu` Radoslav, platili
su ìvotima. No, ovaj tre}i, kaù, ni kriv ni
duàn. Me|utim, i Pozaji} biva ka`njen, pa
po presudi doputova u Sarajevo. Dodu{e, u
njegovoj biografiji, koju smo pro~itali u
knjizi objavljenoj povodom {ezdesete
godi{njice postojanja Sarajevske opere,
pi{e da je od 1941. do 1945. bio dirigent
Kamernog hora Radio Zagreba, a ne
Kamernog hora Krugovalne postaje, kako
se u te ~etiri godine zvao Paveli}ev radio,
{to se nakon rata nije tako lako pra{talo.
Kao {to mu nije opro{teno ni {to je tih
godina bio rektor zagreba~ke Muzi~ke
akademije. No, nije Pozaji} bio jedini
umjetnik koji je djelovao u vrijeme NDH a
da je bio ~ist kao suza. Mnogi su i radili i
stvarali i odu{evljavali, i u Zagrebu i u
Sarajevu. Neki su ka`njeni, a neki ne.
Ma{inovo|a vozi Nijemce, bravar radi
za njih, pekar pe~e kruh, i sve je to
normalno. A kad pjeva~ zapjeva i dirigent
zadirigira to je nacionalna izdaja!? Lovro
Mata~i} je dirigirao u vrijeme NDH u
Zagrebu, Ivan [tajcer u Osijeku, a jedina
im je gre{ka bila {to su se u pogre{no
vrijeme nalazili na odre|enom mjestu. Na
taj na~in bili su krivi mnogi. Mata~i} je bio
~ak osu|en na smrt, pa pomilovan, da bi
kasnije napravio svjetsku karijeru. Kad mu
je Tito napokon dao paso{, Herbert von
Karajan ustupio mu je svoje mjesto na
dirigentskom podiju. I svijet je Lovro
osvojio, govori prvak Sarajevske opere
Ivica [ari}.
Nedavno je u Zagrebu promovisana
knjiga Melita Lorkovi}: Pozaji }i/Lor ko -
vi}i/Melita i ja, koju je napisao Melitin sin
Radovan Lorkovi} i u kojoj se, naravno,
prisje}ao i svog ujaka. ast Meliti, o njoj
}emo mo`da pisati nekom drugom
prilikom, ali ovaj tekst posve}en je na{em
velikom dirigentu, kompozitoru i pedagogu
Mladenu Pozaji}u. Kolumnista zagreba -
~kog Jutarnjeg lista Miljenko Jergovi}
objavio je pretpro{le subote tekst o
Lorkovi}ima i Pozaji}ima. Najvi{e je pisao
o Mladenu Pozaji}u, koji je bio sarajevski
prijatelj Miljenkovog oca. Prenosimo samo
dio njegove pri~e: Pozaji} se sa Sarajevom
savr{eno srodio, bio je ugledan gra|anin,
raja (ovako upotrijebljena, rije~ ozna~ava
dru{tvenog ~ovjeka, univerzalnog drugara i
prijatelja, omiljenu li~nost u nekoj
zajednici...), bio je jedan od onih po kojima
}e se pamtiti cijela epoha u kulturnoj
povijesti grada. Do{av{i nakon rata po
slu`benom rasporedu i po kazni u Sarajevo,
da oìvi muzi~ki ìvot i osniva Muzi~ku
akademiju, Mladen Pozaji} je proveo
dobivene naloge i u~inio mnogo vi{e od
toga: bio je dirigent, skladatelj, organizator
glazbenih priredbi, pedagog i pisac. On je
ITEKAKO OSTVARENI UMJETNIK
MLADEN POZAJI bio je kompozitor, dirigent, pedagog, erudita, poliglot, pisac,
pijanista, zagrebako-evropski ak, ljudina, Sarajlija; umro je prije trideset i tri
godine, ali njegovo djelo trajna je vrijednost, i Hrvatske gdje je roen i BiH gdje
je ostvario uistinu veliku karijeru
I POSLIJE MLADENA - POZAJI
Ivan âvlovi}: Za nas u BiH umjetni~ka djelatnost
Mladena Pozaji}a je nemjerljiva i fundamentalna
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
POZAJI] DIRIGENT
Premijera opere Morana u
Narodnom pozori{tu
Sarajevu 1955. godine
Mladen Pozajic:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:01 Page 58

POZAJI]EVE SARAJEVSKE GODINE
BIO JE RAJA
Mladena Pozaji}a tokom trideset i dvije godine
njegovog boravka u glavnom gradu BiH prihvatili su svi
slojevi stanovni{tva, i stari i mladi, i neobrazovani i
visoko obrazovani, i radnici i profesori...
BIO JE RAJA
Mladena Pozaji}a tokom trideset i dvije godine
njegovog boravka u glavnom gradu BiH prihvatili su svi
slojevi stanovni{tva, i stari i mladi, i neobrazovani i
visoko obrazovani, i radnici i profesori...
za Krleìnu enciklopediju sastavljao
natuknice o protagonistima muzi~koga
ìvota u toj dalekoj, orijentalnoj pokrajini,
o kojoj se, mimo Krleìna kruga, u Zagrebu
govorilo s podcjenjivanjem. I uza sve to, s
profesionalne i umjetni~ke strane, bio je to
jedan uni{ten, upropa{ten ìvot. Koliko god
da je u Sarajevu u~inio, a u~inio je zaista
mnogo, Pozaji} je povijesno i politi~ki
deklasirana li~nost, prosvjetitelj s ruba
poznatog svijeta, umjetnik koji nikada nije
ostvario svoje talente. Danas se po njemu
zove osnovna muzi~ka {kola, u starome
dijelu grada, blizu Katoli~ke bogoslovije.
Uspomena na njegovo ime ìva je u tom
uskom, specijalisti~kom krugu jednoga u
sebe uru{enog grada, pa se povremeno
moè u~initi i da je ìvlja od hrvatske i
zagreba~ke uspomene na Mladenovu
sestru, slavnu pijanisticu Melitu Lorkovi},
napisao je Jergovi}.
[TA JERGOVI]
(NE) ZNA O ZAVIÂJU
Dekan sarajevske Muzi~ke akademije,
prof.dr. Ivan avlovi}, replicira Jergovi}u
putem na{eg magazina: Miljenko Jergovi}
govori iz ugla potpunog nepoznavanja
Mladena Pozaji}a i iz ugla negiranja
njegove uloge u historiji muzike u BiH. To
je pomalo zlo~esta stru~no-nacionalisti~ka
tvrdnja. Istina jeste da su Mladenu Pozaji}u
oduzeta gra|anska prava zbog toga {to je
bio rektor Muzi~ke akademije u Zagrebu u
vrijeme NDH-a i da je po kazni poslan u
Sarajevo. U Sarajevo je stigao 8. marta
1947., ali gra|anska prava su mu vrlo brzo
vra}ena. On ostaje u Sarajevu i ostvaruje
svoju kompozitorsku, dirigentsku i uop{te
umjetni~ku karijeru. Bio je uvaèni prof e -
sor, cijenjeni kompozitor i dirigent,
korepetitor i umjetni~ki saradnik mnogim
bh. umjetnicima, naro~ito solo pjeva~ima,
prevodilac operskih libreta za potrebe
Opere itd. Djelovao je u Operi Narodnog
pozori{ta kao dirigent i korepetitor, jedan je
od osniva~a Udruènja kompozitora BiH,
pisac prvog pregleda historije muzike u
BiH - zamislite 1947., dakle u godini kada
je stigao u Sarajevo - autor brojnih radio
emisija o raznim aspektima muzike i sl.
Naprosto, bio je neobi~no uvaàvan kao
umjetnik. Zapravo, nasuprot Jergovi}u,
mislim da je Mladen Pozaji} ostvareni
umjetnik u sredini koja ga je nesebi~no
primila kao svoga. O Mladenu Pozaji}u
pi{e i profesor Teodor Romani}, nekada{nji
dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu, u
autobiografskoj knjizi Muzika u Sarajevu:
Mladena Pozaji}a su neki grijesi iz ratnog
perioda izbacili na obale Miljacke. Posje -
dovao je reputaciju odli~nog horskog
dirigenta te je svoje ranije ste~eno iskustvo
prenosio strpljivim i upornim radom.
Odgajaju}i Hor Opere poloìo je temelje na
kojima se jo{ dugo poslije njega moglo
graditi. Dobro {kolovan u teoretskim
disciplinama, spretan kao pijanista-pratilac
uìvao je veliki ugled pa i simpatije i u
Pozori{tu i u gra|anstvu. Solidnim pristu -
pom realizaciji povjerenog mu projekta,
preciznim radom na probama nije utvr|ene
interpretativne postavke, kre}u}i se ka
finalu, znao ni mogao kreativno prenijeti na
ansambl. Ukratko, nerva za scenu nije imao
i premda je sve bilo postavljeno na svoje
mjesto ipak je u mnogome izostalo ono radi
~ega se dolazi u Pozori{te. Zvuk orkestra,
njegovo bogatstvo nije ga stvarala~ki
inspiriralo ni ponijelo kao {to je to horskom
zvuku uspijevalo.
Mladen Pozaji} vodio je Odsjek za
dirigovanje i kompoziciju od samog
osnivanja Muzi~ke akademije, zajedno s
profesorima Miroslavom [pilerom, Teod o -
rom Romani}em i drugima. Na tom odsjeku
je predavao sve pripadaju}e predmete iz
oblasti dirigovanja - dirigov anje, sviranje
partitura, hor, orkestar, studij operskih
uloga i sl. Mladena Pozaji}a po znajem jo{
iz vremena studija. Nije mi ni{ta predavao,
ali sam ponekad bio pozvan kao student i
kasnije mladi asistent, kod Vojina
Komadine i Nade Ludvig-Pe~ar, da zajedno
popijemo kavu. Pozaji} je bio galantan i
nesebi~an ~ovjek, u pravom smislu rije~i
gospodin, i izvrstan profesor dirigovanja,
60
ITEKAKO OSTVARENI UMJETNIK
Mladen Pozaji} ro|en
je 6. marta 1905. u
@upanji. Diplomirao je
dvadeset i dvije godine
kasnije na Odsjeku za
dirigiranje na Muzi~koj
akademiji u Zagrebu, da
bi u {kolskoj 1927./1928.
godini Studije kompozicije
poha|ao u Parizu.
Do 1945. u Zagrebu je
djelovao kao profesor i
rektor na Muzi~koj
akademiji, te kao horski
dirigent, vode}i me|u
ostalim i Kamerni hor
Hrvatskog krugovala. Zbog navodnih
grijeha 1947. po kazni dolazi u Sarajevo.
Radio je u Sarajevskoj operi osnovanoj
godinu ranije, a bio je i
jedan od osniva~a Muzi~ke
akademije u Sarajevu. Jo{
davno je uvr{ten u red
najzna~ajnijih umjetnika koji
su ikada ìvjeli i radili u
Sarajevu.
Dobitnik je brojnih
priznanja, nagrada,
odlikovanja, pohvala,
plaketa, me|u kojima su i
[estoaprilska nagrada
Grada Sarajeva i
Dvadesetsedmojulska
nagrada SRBiH.
Preminuo je od raka
debelog crijeva 28. marta 1979., a
sahranjen je na zagreba~kom groblju
Mirogoj.
PROFESOR REKTOR
Njemu kazna a nama nagrada
KOJA LI JE OD
BROJNIH NAGRADA?
Teodor Romani} (desno)
uru~uje nagradu Mladenu
Pozaji}u (lijevo)
KOJA LI JE OD
BROJNIH NAGRADA?
Teodor Romani} (desno)
uru~uje nagradu Mladenu
Pozaji}u (lijevo)

sviranja partitura, hora. S njim sam na
njegovim kavama, a i izvan tih malih
sjedeljki u njegovom kabinetu diskutovao,
a zapravo vi{e slu{ao, o svemu u vezi s
muzikom, religijom, filozofijom, naprosto
ìvotom. Bio je u pravom smislu rije~i
erudita, poliglot, zagreba~ko-evropski |ak i
bilo ga je zadovoljstvo slu{ati i biti u
njegovom dru{tvu. Vrlo dobro poznajem
njegovo umije}e dirigovanja, jer je
dirigovao Horom Radio Sarajeva u vrijeme
kada sam kao student pjevao u tom horu i
znam da je bio vrhunski horski dirigent.
Poznata je historijska ~injenica da je prije
Drugog svjetskog rata osnovao i vodio
Zagreba~ke madrigaliste, hor koji je
koncertirao ne samo u Hrvatskoj ve} i u
Evropi, obja{njava avlovi}.
VELIKI, SVESTRANI RADNIK
Mladen Pozaji} je u Narodnom
pozori{tu Sarajevo dirigovao od 1947. do
1964. godine. Dirigirao je Pozaji} u vi{e
od trideset naslova u tom periodu, i opera i
baleta. Ali, bio je toliki radnik i toliko
svestran da je, naprimjer, poznat po
klavirskoj pratnji mnogim pjeva~ima.
Recimo, Milivoju Ba~anovi}u. Zajedno s
njim, osnovao je i oktet. Pored anga`mana
u Sarajevskoj operi, a onda i na Muzi~koj
akademiji, imao je vremena da radi i s
pjeva~ima, i oktetom, i u KUD-u Proleter.
Bio sam iznena|en kada je Pozaji} 1970.
prihvatio da vodi Proleter, ~iji sam bio ~lan,
na gostovanje u Englesku, na takmi~enje
amaterskih horova. I to autobusom, sa
sjedi{tima bez naslova za glavu. Naàlost,
danas na internetu vi{e prostora ima stolar
iz Selnice nego Mladen Pozaji}, veli [ari}.
A na pitanje koje su najve}e Pozaji}eve
zasluge, odgovara nam dekan Muzi~ke
akademije u Sarajevu: Ja ga svrstavam u
bh. kompozitore jednako, ili ~ak i vi{e,
nego u hrvatske. Ve}i dio svog stvaral a -
~kog opusa ostvario je u Sarajevu i BiH. To
zna~i da su njegova djela u fundusu
kompozitorskih djela BiH, {to je historijski
vrlo va`na ~injenica. Kao profesor dirigo -
vanja odgojio je nekoliko vrlo zna~ajnih
dirigenata u BiH i u socijalisti~koj
Jugoslaviji. Kao dirigent ostvario je vrlo
uspje{nu karijeru naro~ito u Operi Na -
rodnog pozori{ta Sarajevo, ali je dirigovao
i Sarajevskom filharmonijom, Simfo -
nijskim orkestrom Radio Sarajeva, Mos -
tarskom filharmonijom i sl. Kao umjetni~ki
saradnik ~uvena je njegova pijanisti~ka
saradnja s tenorom Milivojem Ba~a -
novi}em, sopranisticom Ljiljanom Molnar-
Talaji} i drugim bh. umjetnicima. Ve} sam
rekao, pisac je prvog pregleda historije
muzike u BiH, ali i mnogobrojnih ~lanaka o
historiji muzike u BiH, autor mnogih
emisija o bh. i svjetskoj muzici. Dakle, za -
sluàn je i kao muzi~ki publicista, {to je
danas jedna potpuno zanemarena muzi~ka
djelatnost. Uz jo{ nekoliko muzi~kih likova
koji se javljaju u njegovo vrijeme ili malo
kasnije, Mladen Pozaji} je li~nost koja ~ini
zna~ajan dio historije muzike u BiH,
naravno i Hrvatskoj i socijalisti~koj
Jugoslaviji. Za nas u BiH njegova umje -
tni~ka djelatnost je nemje rljiva i fun -
damentalna.
A, imenom njegovim zove se samo
Osnovna muzi~ka {kola u glavnom gradu
BiH. No, naàlost, nije Mladen Pozaji}
jedini vaàn koji je u tom gradu ostao bez
ulice. Ali, eto...
POZAJI]EVE SARAJEVSKE GODINE
I PIJANISTA I DIRIGENT
Najuspje{niji dio Pozaji}eve
karijere vezan je za Sarajevsku
operu i Muzi~ku akademiju u
bosanskohercegova~koj prijestolnici
I PIJANISTA I DIRIGENT
Najuspje{niji dio Pozaji}eve
karijere vezan je za Sarajevsku
operu i Muzi~ku akademiju u
bosanskohercegova~koj prijestolnici
Plakat za koncert koji je u ~ast Pozaji}u i
Stahuljaku 2009. odràn u Narodnom
pozori{tu Sarajevo
K
athrin Schmidt je svoje prvo
dijete rodila jo{ krajem sedam -
desetih, kao studentica psihol o -
gije. U tada{njem DDR-u na to
se gledalo blagonaklono, mladim
majkama su na raspolaganju bila obdani{ta,
porodiljski dopusti, {kole. Kasnije je
slijedilo jo{ ~etvero djece, {to je nije
previ{e ometalo u knjièvnoj karijeri.
Objavljivala je uglavnom poeziju jer nju,
kako kaè, moè{ smi{ljati dok se vozi{
tramvajem, kuha{ ili pere{ pelene, poezija
ne traì sjedenje za radnim stolom. Kad su
djeca poodrasla, do{ao je red i na romane.
Nakon pada Berlinskog zida za Kathrin se
jako brzo ~ulo i u nekada{njoj Zapadnoj
Njema~koj, javljali su joj se najbolji
izdava~i, po~ele su prve ozbiljne nagrade.
AUTORICA ROMANA NE]ES UMRIJETI
Razgovarala: ADISA BA[I]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
KATHRIN SCHMIDT (54), jedna od najuglednijih njemakih knjievnica
dananjice, provela je protekli septembar u Sarajevu radei na svom novom
romanu; za na list ona govori o svojoj proloj viestruko nagraivanoj knjizi
Nee umrijeti, romanu zasnovanom na Kathrininom autentinom iskustvu
bolesti u kojoj je bila izgubila pamenje, sposobnost kretanja i mo govora; ona
objanjava zato saaljenje moe biti opasno, otkriva kako je to biti istovremeno
knjievnica, majka petero djece i baka, te opisuje kako je nobelovka Herta Mller
reagovala kad je Kathrin osvojila nagradu za koju su obje bile u konkurenciji
IVOT O KONCU
PIE ROMANE
Adisa Kathrin:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:03 Page 62
Od 1998. je odlu~ila da postane slobodni
umjetnik i ìvi od pisanja, {to joj je odli~no
krenulo. A onda joj se ìvot uru{io u djeli}u
sekunde.
KAD PISCU UMRU RIJEÎ
Godine 2002. doìvjela je pucanje
aneurizme u mozgu: dvije sedmice leàla je
u komi a nakon bu|enja se suo~ila s tim da
joj je desna strana tijela oduzeta, da se ne
sje}a svog prija{njeg ìvota i da je izgubila
mo} govora. Njen oporavak trajao je
godinama, a naposlijetku je napisala i roman
zasnovan na svom iskustvu bolesti koji je u
Njema~koj postao knjièvna senzacija. Za
manje od dva mjeseca prodat je u 150.000
primjeraka, a autorici je donio i presti`nu
knjièvnu nagradu Deutscher Buchpreis.
Protekli septembar Kathrin Schmidt je
provela u na{em glavnom gradu na
rezidencijalnom programu za pisce organi -
zacije Sarajevo Open Centre. U Sarajevu je
osamu koristila za pisanje i istraìvala ìvot
Jevreja, {to je tema njene sljede}e knjige.
Tako|er je upoznavala ljude i odu{evljavala
se gradom koji ju je (a posebno nov o -
gradske stambene ~etvrti) neodoljivo
podsjetio na njen Berlin.
Roman Ne}e{ umrijeti napisali ste
u tre}em licu, iako vrlo detaljno opisujete
ekstremno li~ne i te{ke trenutke oporavka
nakon bolesti u kojoj su Vas bili izdali i
tijelo i pam}enje i jezik. Junakinja romana
Helen po mnogo ~emu li~i na Vas:
knjièvnica je, majka petero djece,
doìvjela je istu bolest. Gdje je granica
izme|u Vas i nje, izme|u fikcije i stva -
rnosti?
Pitanje granice izme|u fikcije i stvarnosti
bolje je postavljati ljudima koji se bave
naukom o knjièvnosti nego piscima. Helen
zaista u mnogo ~emu li~i na mene, ali je
naprosto bilo {teta ne iskoristiti taj knjièvni
potencijal situacije da ba{ knjièvnica doìvi
afaziju, potpuno zabo ravljanje jezika koji
mora u~iti iznova. Sve {to se u romanu ti~e
procesa medicinskog oporavka, sve to sam
stvarala na osnovu svog sje}anja. Naravno,
kaèm stvarala jer sje}anje nije nikakva
apsolutna istina, nego se ta istina u toku
procesa pam}enja neprimjetno mijenja.
Ostala radnja u romanu, poput naprimjer
transeksualne ljubavnice Viole koju Helen
ima, to je fikcija.
Ja sam najprije napisala tridesetak
stranica o svom iskustvu u prvom licu, ali je
to bio izvje{taj o onome {to sam doìvjela.
im sam posegnula za tre}im licem,
junakinja je postala neko koga mogu poslati
na put u razne krajeve u kojima ja nisam
bila, i to je otvorilo velike mogu}nosti.
Tako je nastao taj ~udni spoj apsolutno
biografskog i autenti~nog, sa jedne, i
apsolutno fikcionalnog, sa druge strane.
Je li bilo nesporazuma sa publikom ili
kritikom, jesu li Vas zbog oznake autob i -
ografsko kad se spominje roman previ{e
identificirali sa Helen, ìvopisnom slob o -
do umnom gra|ankom DDR-a koja se
zapravo kroz svoj oporavak od bolesti
prisje}a ìvota kakav je vodila i koji joj se
odjednom u~ini tako stranim?
Zbog pri~e o bolesti se ovaj roman isti~e
kao autobiografski, ali neke moje ranije
knjige su bile jo{ izrazitije zasnovane na
mom ìvotu. Naprimjer, moj prvi roman
Ekspedicija Gunnar- Lennefsen zasnovan
je na pri~ama koje mi je pri~ala moja
prabaka sa kojom sam dijelila sobu sve do
svoje ~etrnaeste godine. Ona je bila iz
Isto~ne Pruske, koja je danas podijeljena
izme|u Poljske i Rusije. Meni je kao
djetetu pri~ala kako su u posljednjim
O GUBITKU JEZIKA, PAM]ENJA I KONTROLE NAD @IVOTOM
Proveli ste mjesec
dana u Sarajevu a i ranije ste
u jednoj prigodi dolazili u
Bosnu i Hercegovinu u kra}u
posjetu. Kako je protekao
ovaj boravak, da li je bilo
ne~eg neo~ekivanog i
iznena| uju}eg?
Ako smijem biti iskrena,
najve}e iznena|enje su za
mene bili ljudi koje sam
upoznala, ljudi poput vas.
îtala sam o Bosni, ali po{to
ne govorim bosanski, potraìla
sam ljude koji }e mi pri~ati o
svojoj zemlji, ljude kojima
vjerujem. I povjerovala sam
vam. Nisam mogla ~itati
novine, razumjeti reklame,
nemam senz ibilitet da
razaznam srpsko, hrvatsko ili
bo{nja~ko ime. Bilo bi lijepo
kad bih mogla re}i da je to
potpuno neva`no, da etni~ka
pripadnost mog sagovornika
ne igra nikakvu ulogu, ali
naàlost nije tako. Intenzivno je
iskustvo boraviti u jednoj
sredini koja je jo{ uvijek toliko
optere}ena etni~kim pitanjima,
ali ja }u tek u budu}nosti
saznati na koji me je na~in ovo
iskustvo obiljeìlo. Sarajevo je
prelijepo. Mahale na brdima,
poslovni centar u dolini, ali i
socijalisti~ka stambena naselja
koja me jako podsje}aju na
DDR, sve to je na mene imalo
utisak koji me je, iskreno
govore}i, zaprepastio.
Sarajevo mi je trebalo biti
strano i daleko, ali ne, naprotiv!
U njemu ima tako dragih ljudi, i
u razgovorima sa njima moè{
osjetiti tu ~udnu, nje`nu, skoro
dirljivu ljubav prema domovini.
Eto, to mi je iskustvo nepro -
cjenjivo.
POGLED NA GRAD
Sarajevo mi je trebalo biti strano, a ja sam u njemu
prepoznala svoj Berlin
Kad se jako primakne{ smrti, shvati{ da ona i nije tako
stra{na ve} da je prirodna
UTISAK O SARAJEVU
Ovo je grad koji njegovi stanovnici uprkos
svemu na neki dirljiv na~in jako vole
UTISAK O SARAJEVU
Ovo je grad koji njegovi stanovnici uprkos
svemu na neki dirljiv na~in jako vole

danima rata oni bjeàli pred Rusima a meni
nije bilo jasno {to }e bjeàti pred Crvenom
armijom kad su to, kako sam u~ila u svojim
DDR-ovskim ud`benicima, bili na{i prij a -
telji. Prababa se nekad budila no}u, imala je
no}ne more, vri{tala, plakala... Jednom me
je u polusnu zamijenila sa mojom majkom i
kad sam je pitala {to pla~e, rekla je Ma
sje}a{ se kako smo onda puzale preko
zale|enog zaliva? Naravno da o tome
nisam ni{ta znala, to je u mojoj porodici bio
tabu i ja sam po~ela istraìvati. Tako je
nastao roman o djevojci koja ìvi sama sa
svojom prababom. Kroz tu porodi~nu sagu
sam pri~ala o ènskoj strani rata. Mu{ki
opisi rata su pri~e o pokolju, mene su
zanimale ène koje su u to isto ratno
vrijeme plele, kuhale, brinule se za
porodicu, ulagale u to ogromnu snagu i
nikad za to nisu dobile nikakvo priznanje.
Sami kaète da Ne}e{ umrijeti nije
Va{ najbolji roman, iako je najnagra -
|ivaniji. Odlu~e li nekad i neknjièvni
faktori o uspjehu knjige?
Iskreno, ~ovjek ba{ ne treba previ{e
vjerovati sopstvenoj procjeni koja mu je
najbolja knjiga. Meni je moj drugi roman
Kraljeva djeca bio dobar i vaàn, zahtjevan,
neke komplicirane trouglaste strukture sa
pri~ama koje kre}u iz tri ta~ke pa se
presijecaju... A ve}i uspjeh postigao je
roman u kojem glavna junakinja tek u~i da
ponovo govori pa koristi te neke kratke
nemu{te re~enice subjekat - predikat-
objekat. itaocu je tako vjerovatno olak{alo
ulazak u svijet romana. Tako|er, mo glo je
pomo}i i to {to sam Ne}e{ umrijeti pisala
nakon {to je proces rehabilitacije ve}
odavno bio zavr{en pa u knjizi uprkos
te{ke teme ima i humora i lako}e.
DDR JE BILA DR@AVA OD
KARTONSKIH KULISA
Kao i Va{a junakinja, i Vi ste nekad
bili principijelna komunistkinja. Da li Vas
je tranzicija u ne~emu razo~arala?
Postoji ona izreka: Ako sa dvadeset nisi
komunista, onda si bez du{e, ako sa
~etrdeset jo{ uvijek jesi komunista, onda si
bez pameti. Mislim da u tome ima ne{to. Ja
sam odrastala u isto~nonjema~koj provin -
ciji i nisam imala razloga da sumnjam u
ono {to su mi govorili, a to je socijalisti~ki
put ka komunizmu, {to je bila osnova na{ih
ìvota. Nije se govorilo o Staljinovim
zlo~inima, a Stasi se pogotovo nije
spominjao. Ja nisam bila komunistkinja, ja
sam bila vjernica komunizma, odgojena u
toj vjeri. Tek kad sam oti{la na studij 1976.
po~ela sam da otkrivam stvarni svijet. Wolf
Biermann, moj omiljeni pjesnik i pjeva~,
bio je otjeran iz DDR-a, zabranjeno mu je
da se vrati nakon koncerta na Zapadu. Meni
je to bilo neshvatljivo, divila sam mu se,
nisam shvatala da se tako ne{to moè desiti
u komunizmu. Tada su po~eli prvi talasi
protesta u koje sam ja bila uklju~ena, tad
sam po~ela saznavati za Staljinove ~istke
tridesetih, i tako, od sredine osamdesetih
sam se ~vrsto povezala sa DDR-ovskom
opozicijom. Tranzicija je naravno donijela i
neke gubitke, ào je i meni kad vidim da se
zatvaraju neka stara lijepa kina, ili kako se
grad mijenja. Ali ja sam bila uàsno sretna
kada se rasprslo to stakleno zvono pod
kojim smo ìvjeli u DDR-u. U svakom
slu~aju je bolje ìvjeti u realnom vanjskom
svijetu koji je postao dostupan nego u
kartonskim kulisama DDR-a.
Va{a junakinja se poku{ava sjetiti
svoje pro{losti, ali ponekad u toj pro -
{losti otkriva jako bolne doga|aje poput
mu` evljeve prevare sa njenom najboljom
prijateljicom. Ponekad se u~ini da zab o -
rav moè biti blagoslov. Va{a zemlja se,
sli~no kao i moja, nosi sa stravi~nim
traumama iz pro{losti. Moè li zaborav,
bi lo javno ili privatno, ikada biti lje -
kovit?
Postoje neizlje~ive traume. Sa nekima
od njih moèmo samo nau~iti da ìvimo i
da nas one manje bole. U tome i na
privatnom i na dru{tvenom planu pomaè
vrijeme. Ali ne vrijeme i zaborav, nego
naprotiv, sje}anje. Svi mi nosimo svoje
traume, i ratne generacije kao i one odrasle
u mirnodopskom blagostanju. Presudno je
subjektivno osje}anje traume. Ne moè se,
dakle, svaka trauma izlije~iti, ali se ve}ina
trauma upravo zahvaljuju}i tome {to se radi
na sje}anju, moè integrirati u nastavak
ìvota.
Na jednom mjestu govore}i o
poloàju bolesne i nemo}ne osobe govorite
da se saàljenje zna ~initi kao napalm. ak
i dragi ljudi se pred bolesnicima nekad
pona{aju ~udno, neprimjereno. Da li se Va{
64
Kathrin Schmidt ro|ena je 1958. u
Gothi, nekada{nja Isto~na Njema~ka.
Zavr{ila je psihologiju i radila najprije kao
asistentica na Univerzitetu u Leipzigu, a od
sredine osamdesetih kao dje~ija psiho -
loginja u Berlinu. Nakon pada Berlin skog
zida dru{tveno se angaùje, radi u novin a -
ma, nastavlja da pi{e poeziju. Prvu veliku
knjièvnu nagradu Leonce i Lena dobila je
1993. a zatim su slijedile i brojne druge.
Pi{e romane i pripovijetke. @ivot joj je visio
o koncu 2002. nakon krvarenja u mozgu
usljed kojeg je bila u komi: desna strana
tijela joj je bila oduzeta, bila je izgubila mo}
govora. Svoje iskustvo vi{egodi{njeg
oporavka opisala je u romanu Ne}e{
umrijeti za koji je 2009. godine dobila
nagradu Deutscher Buchpreis.
BIOGRAFIJA SARAJEVSKE GO[]E
Psihologinja, novinarka, knjievnica
DOK SU MI DJECA
ODRASTALA NISAM
IMALA VREMENA ZA
PROZU: Pjesme nastaju
dok se vozi tramvajem,
dok kuha ili pere
pelene, navee ih samo
prekuca na maini
NA POZIV
GOETHE
INSTITUTA
Kathrin Schmidt
predstavila se
bosanskoj publici
odlomcima iz
svojih romana i
pri~a, kao i
poezijom
AUTORICA ROMANA NE]ES UMRIJETI

pogled na bolesnike promijenio nakon
iskustva koje ste imali?
Saàljenje je kao napalm jer ga nikad ne
moè{ saprati, ukloniti sa sebe, ono ostaje
kao stalni podsjetnik na razlog i izvor tog
saàljenja. U isto vrijeme saàljenje je
duboko ljudsko svojstvo. Kako je mogu}e u
isto vrijeme i jedno i drugo? Saàljenje je
normalno, ali ne smije se ostati samo na
saàljenju, nego ~ovjeku treba dati priliku
da iza|e iz tog svog poloàja. Te{ko je na}i
mjeru i ne pretjerati u saàljenju. Nepri -
mjerene reakcije na bolest nastaju
uglavnom kad se ljudi sa njom nisu sretali.
Ako vam niko blizak nije umro, ako nemate
to iskustvo, onda vam se smrt ne ~ini
nimalo normalnom ve} samo zastra{uj u -
}om. Toliko zastra{uju}om da joj ne èlite
biti nigdje ni u blizini. Ja se danas zaista
vi{e ne bojim smrti. Ona pripada ìvotu, i
jako sam zahvalna za tu spoznaju.
[ta se desilo sa Va{om ambicijom,
nakon tako bazi~nog iskustva da je trijumf
to {to ~ovjek moè napraviti jedan korak ili
ponovo dràti olovku u ruci. [ta danas za
Vas zna~i uspjeh?
O velikom uspjehu nisam nikad
previ{e razmi{ljala, kao {to i samo pitanje
sugeri{e, uspjeh je vrlo relativna stvar. Za
mene je uspjeh i}i preko svojih granica.
Nekad uspijem da sebe malo nadrastem
kao {to to u~ini i svaki drugi ~ovjek. Za
dijete zaostalo u razvoju veliki je uspjeh
da nau~i da samostalno jede. Uspjeh je
tako|er biti u stanju da uvidi{ koliko je
uspjeh relativan.
Kad je Va{ roman 2009. nagra|en
velikom Deutscher Buchpreis u konk u -
renciji je bila i Ljulja~ka daha za koju je
Herta Mller dobila Nobelovu nagradu.
Postoji li me|u njema~kim knjièvnicama
ènska solidarnost, kako se gleda na
konkurenciju?
Hertu poznajem putem njenih knjiga
jo{ od ranih osamdesetih kad mi je jedan
prijatelj donio iz Rumunije njenu knjigu
Tango pod pritiskom objavljenu na
njema~kom kod izdava~a Kriterion iz
Bukure{ta. On je upoznao mladu, tada jo{
nepoznatu Hertu a mene je njena knjiga
ostavila bez daha, pomislila kako bih i ja
èljela da znam tako pisati. Herta je
kasnije emigrirala u Njema~ku i upoznale
smo se 1995. kad smo prvi put zajedno
dobile jednu nagradu, ona glavnu a ja
specijalnu nagradu jednog ènskog
umjetni~kog udruènja. Kad sam ja dobila
Deutscher Buchpreis, pri{la je i poljubila
me: meni to sve govori. To je jedan lijep
izraz kolegijalnosti. Herta je slobo -
doumno, veoma otvoreno bi}e. Ona nosi
duboke oìljke kakve ja nemam, ali
po{tujem njeno iskustvo i smatram je
jednom od najve}ih pisaca. @enska soli -
darnost meni nije ne{to strano, mi u
Berlinu imamo naprimjer ènsku knji` e -
vnu grupu Alphabettinen gdje su mnoge
autorice koje imaju {ta re}i. Ipak, to za
Njema~ku nije ba{ tipi~no.
[ta za Vas zna~i maj~instvo i kako
ste uspjeli odgojiti petero djece i ostvariti
uspje{nu knjièvnu karijeru?
Dok su djeca odrastala ja sam samo
pisala pjesme jer nisam imala vremena za
prozu. Pjesme nastaju dok se vozi{
tramvajem, dok kuha{ ili pere{ pelene,
nave~e ih samo prekuca{ na ma{ini. Kad su
stigle prve velike nagrade, pomislila sam da
bi to moglo biti moje osnovno zanimanje,
napustila sam posao psihologinje i rad u
novinama. Nikad mi nije nedostajalo
vremena za pisanje, koliko mi je
nedostajalo za ~itanje. Ja tako|er imam
muà koji porodicu shvata jednako ozbiljno
kao i ja, oko djece je radio sa mnom
bukvalno sve osim dojenja. Pisala sam i
prije nego sam rodila svoje petero djece, na
znam da li maj~instvo ima veze sa mojim
pisanjem. Osim mo`da u jednoj stvari: zbog
discipline kojoj sam se nau~ila podiù}i
djecu, bila sam spremna upustiti se u to da
postanem profesionalni pisac i da ìvim od
toga.
O GUBITKU JEZIKA, PAM]ENJA I KONTROLE NAD @IVOTOM
P
jesma sa kojom su The Kominas
(na urdu jeziku kopile) 2008.
iza{li iz anonimnosti zvala se
Rumi je bio homo (Rumi Was A
Homo) i bila je reakcija na
homofobi~ne izjave imama u
Sjedi njenim Ameri~kim Drà -
vama. Iste godine, sami su
objavili album i to u samo
2.000 primjeraka, a zvao se
Divlje no}i u Guantanamo
Bayu (Wild Nights in Guanta -
namo Bay). Do kraja godine
muzi~ki ~asopisi {irom Ame -
rike proglasili su ga za jedan
od deset najzna~ajnijih albuma
koji su uop}e iza{li te godine.
Posljednji veliki hit im je
Sharia Law in USA koji po -
~inje stihovima: Ja sam
antikrist, ja sam islamist...
Odavno su pravi fenomen, o
kojem su pisali svi veliki mediji,
uklju~uju}i The Guardian, The
New York Times, The New s -
week, LA Times, The Rolling
Stone, Al Jazeera, BBC...
MI SAMO SVIRAMO PUNK ROCK
Iako zahvalni za pa`nju koju dobijaju
od medija, kada ih upoznate potrudit }e se
da vam skrenu pa`nju kako im je draè
pri~ati o muzici nego o politici, mada ne}e
negirati da su njihovi tekstovi, kao i oni
sami, vrlo dru{tveno angaòvani. To je
punk, valjda. Ali, to je lijep naziv punk
islam. Na{a muzika je pod uticajem na{ih
idola kao {to su Fun-Da-Mental, Dead
Kennedys, ali i hip-hopa osamdesetih i
devedesetih... I da, odgajani smo kao
muslimani, to je vjerovatno uticalo na ono
o ~emu i kako pjevamo. Me|utim, mi u
su{tini sviramo punk rock, kaè Hassan
Ali Malik, jedan od trojice
~lanova The Kominasa, uz
Basima Usmania, basistu i
pjeva~a, i Abdullaha Saeeda,
gitaristu. Muzika je samo
muzika. Ne mogu se na nju
dodavati religijske veze. Ali,
zbog toga kako smo odgojeni i
kako izgledamo, taj naziv
punk islam se nekako zalij e -
pio na sve {to radimo. Mi sebe
ne doìvljavamo tako, ali ~ini
se da je to kako nas drugi
vide, {to nam je OK, poja -
{njava Basim za Slobodnu
Bosnu: Danas je u cijelom
pokretu samo nekoliko ba n -
dova, ali ba{ zbog toga smo
tako posebni. Bilo nas je
puno u medijima, ali je to
odjednom prestalo. Na~in
kako su nas predstavili u nekim
medijima u~inio je da nas ljudi gledaju
malo druga~ije nego {to je to u stvarnosti,
odnosno da se fokusiraju na ne{to {to nama
nije u prvom planu, ne na muziku nego na
neku poruku koja ide uz sve {to radimo. I
zbog toga mo`da neki ljudi jednostavno
nisu htjeli da budu dio svega toga, pa su
odustali.
66
ONI SU HARAM
THE KOMINAS je ameriko-pakistanski punk rock
band, jedan od najpoznatijih predstavnika pokreta
kojeg mediji nazivaju punk islam; u sklopu
Festivala Steirischer Herbst gostovali su u Grazu, a
naa saradnica bila je s njima u backstageu
^lanovi grupe The Kominas
predvodnici su pokreta punk islam
ALLAH SAVE
THE
PUNK!
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] (Graz)
ISLAM PUNKERI
^lanovi grupe The Kominas,
muzi~ari bez granica
ISLAM PUNKERI
^lanovi grupe The Kominas,
muzi~ari bez granica
The Kominas:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:05 Page 66
Basim je jedan od osniva~a The
Kominasa. Sva tri ~lana su Amerikanci
pakistanskog porijekla, {to ih, misle, ~ini
druga~ijim u okruènju u kojem ìve.
Uvijek smo se osje}ali druga~ijima i zato
valjda sviramo punk rock. Za nas je to
na~in da izrazimo svoju razli~itost, kaè
Basim, koji je ujedno jedna od najzn a -
~ajnijih li~nosti cijelog pokreta koji se zove
Taqwacore, {to je kovanica od arapske
rije~i taqwa - bo`ja milost i imena muzi -
~kog pravca - hardcore. Basim je osnovao
The Kominase zajedno sa nek ada{njim
~lanom i prijateljem Shaha nom Khanom, sa
kojim se upoznao u djetinjstvu, u dàmiji.
Kasnije su zajedno studirali i prona{li
knjigu Taqwacore Michaela Muhhammada
Knighta, Ameri kanca koji je pre{ao na
islam. Knjiga, koja je iza{la 2003., pri~a je
o zami{ljenoj zajednici mla dih muslimana,
koji ìve skupa i putuju Amerikom kao
muzi~ari i umjetnici. Na razli~ite na~ine
bune se protiv tradici onalnog tuma~enja
religije, ali i predrasuda prema muslima -
nima u Americi nakon 11. septembra 2001.
i teroristi~kih napada. Neki od njih su sufiji
sa punkerskim krijestama, punkerice u
burkama, {ija skinheadsi... Autor knjige
tvrdi da se jedna struja sufi islama bazira na
individualnom tuma~enju pristupa religiji.
Takav pristup prihvatili su The Kominasi iz
Bostona i pokrenuli band koji danas ima
sljedbenike {irom Amerike, ali i Europe i
dalje. Dok razgovaramo, u backstage
dolaze ~lanovi Fun-Da-Mentala i grupe
Gondja Sufi kako bi ih upoznali, {to oni
smatraju kao veliki kompliment, te im
odaju po~ast tako {to sve ostavljaju u tom
trenutku i prilaze da ih pozdrave gotovo sa
divljenjem.
Godina 2010. za ovaj band, kao i brojne
druge koji se smatraju sljedbenicima ovog
novog talasa u punku, bila je klju~na jer je
tada iza{ao dokumentarac Taqwacore:
Ro|enje punk islama. I naravno, muzika
The Kominasa ~ini dobar dio filma.
MI SMO POSEBNI
Sviramo punk, ali tu ima primjesa i
mnogih drugih pravaca. U svakom slu~aju,
moèmo re}i da je punk jo{ ìv. Kada smo
se po~eli upoznavati sa cijelim pokretom,
bilo je to samo za nas, za na{ mali krug. A
onda smo po~eli da sviramo, iako je to
dobilo neki vrlo specifi~an zvuk, boju. Ali,
mi punk shvatamo kao na~in na koji
iskazujemo sebe, ono {to jesmo, i na~in na
koji govorimo drugima da je OK biti
druga~iji. Tako mi tuma~imo punk rock i
ovo {to radimo, kaè Hassan. Druga~iji su
od ve}ine mladih Amerikanaca i zato {to na
pomen Bosne, odmah reaguju pitanjem
kakva je situacija sada kod nas. Da, znamo
o Bosni. Naàlost, samo iz vijesti i samo o
ratu. Ali sigurno tamo ima mladih ljudi koji
67
KOPILE JE U MODI

sviraju dobru muziku?, pita Abdullah.
Religija, kaù, za njih i dalje jeste bitna,
mada imaju svoj pristup svemu. Pa, svi
imaju neku religiju, valjda. Ako pitate
na{eg bubnjara, njemu je to hip-hop. Svi
imamo ne{to. Ja sam jako duhovan, kaè
Basim: Stalno mislim o Bogu. Ali, religija
je privatna stvar. Svi vjerujemo u ne{to i
sve moè biti religija. Muzika je isto tako
religija, vrlo je duhovna i traì posve}enost.
Svi oni koji do|u na na{ koncert prisustvuju
vrlo religioznom ~inu.
Mi jesmo religiozni. Tako smo odg o -
jeni, ali to praktikujemo na na{ na~in. Ali,
rje~nik koji imamo i koristimo je druga~iji i
vidimo stvari oko nas druga~ije, i to se sve
osjeti u na{oj muzici. Ali, ne razlikuje se to
puno od bilo kojeg benda na svijetu. Svi
imaju neku svoju religiju, ali je muzika
osnova, kaè Hassan, na {to Basim dodaje:
Za nas je bitno da smo punk, jer punk
zna~i biti druga~iji i osje}ati se tako. Ima
puno ljudi koji se osje}aju druga~ijima
~itav svoj ìvot. Na razne na~ine. Bilo da
pripadaju drugoj rasi, religiji, bilo da su
homoseksualci, transeksualci, neko èli da
ide u {kolu, neko da bude umjetnik, neko
advokat, bilo {ta... Te razli~itosti su divne.
S druge strane, mi ìvimo u okruènju u
kojem vide muslimane kao druga~ije, ili
zato {to su to obi~no ljudi azijskog
porijekla, ili zato {to su samo druga~iji, ali
na neki na~in nas gledaju kao manje
vrijedne. I to je jako ra{iren trend. Ipak im
je ào {to je pokret sve manji u Americi, ali
se nadaju da se {iri u Europi. @eljeli bismo
svirati u Isto~noj Europi. Bili smo na
Zapadu, u Britaniji, Francuskoj, sada smo u
Austriji, ali èlimo jo{ dalje i}i, veli
Abdullah.
Na pitanje da li ipak imaju problem sa
vjerskim vo|ama, odgovaraju da im i nije
previ{e stalo do toga {ta oni imaju re}i.
Vjerski lideri su ne{to posebno. Ljudi
misle da mogu da nam govore {ta da radimo
i kako da mislimo, {ta je istina a {ta ne,
kaè Basim, koji na pitanje da li oni svoju
muziku i ono {to rade smatraju za halal ili
haram, sa osmijehom nesta{nog dje~aka na
licu, odgovara: Sve ovo je itekako haram!
Danas su u Americi prave zvijezde, vrlo su
poznati u Velikoj Britaniji, dok se na trì{te
ostalog dijela Evrope tek probijaju. No, u
duhu punka i dalje odbijaju status zvijezda,
a svoju muziku dijele besplatno putem
interneta. Ako imate internet izdanje,
molim te stavi na{e linkove da nas ~uju. I
ako ne, pozovite ljude da nas slu{aju, dobri
smo, kaè Abdullah.
Taqwacore je danas
zanimljiv ne samo u muzici,
nego ga brojni nau~nici,
naro~ito u Americi i Britaniji,
izu~avaju kao pokret i o
njemu predaju na
univerzitetima. Sljedbenici
otvoreno odbacuju tradici -
onalno tuma~enje islama,
ìve zapad nja~kim ìvotom,
manje su ili vi{e religiozni. Na
univerzitetima se izu~ava kao anarho-
islam, te se promatraju veze izme|u
islama, {erijata, anarhije... Na isti, ili sli~an
na~in, izu~avaju se i druge religije. Punk
islam ipak ne po~inje od The Kominasa i
ostalih grupa koje danas
postoje. Smatra se da su
prvi bandovi nastali krajem
sedamdesetih u Americi i
Britaniji. Jedan od za~etnika
je grupa Alien Kulture ili
Fearless Iranian from Hell.
Devedesetih su sljedbenici
ovog podànra bili i Fun-
Da-Mental i Asian Dub
Foun dation. Oni koji se smatraju
pripadnicima pokreta tvrde da je islam
sam od sebe vi{e buntovni~ki nego {to je
to punk. Jedna od kultnih pjesama pokreta
nosi naziv Muhammad Was a Punk
Rocker (Muha med je bio punk rocker).
ANARHO-ISLAM
Muhamed je bio punk rocker
68
ONI SU HARAM
TROJKA S JARANOM
U The Kominasu sviraju
Hassan Ali Malik, Basim
Usmani i Abdullah Saeed
TROJKA S JARANOM
U The Kominasu sviraju
Hassan Ali Malik, Basim
Usmani i Abdullah Saeed
KULT MARKET
PACO DE LUCIA
En Vivo
Concertos Live
in Spain 2010
Jedan od
najve}ih
akusti~ara
dana{njice
Paco de Lucia
izdao je
koncertni album
En Vivo
Concertos.
Album sadrì
nastupe s njegove turneje po [panjolskoj.
Uz nenadma{nog De Luciju nastupali su
njegovi prijatelji, vrsni poznavatelji
Flamenca, Antonio Sanches, Alain
Perez i drugi.
VOBLER
Vobler
Rock band
Vobler nastao
je u Sisku
2007. godine.
Kao {to se i u
naslovu da
pretpostaviti,
momci iz
Voblera snimili
su istoimeni
prvjenac, na koji su uvrstili deset pjesama,
a izdava~ je Aquarius Records. Sisa~ki
rockeri u mnogo~emu podsje}aju na
zvuke Majki s po~etka karijere.
DEW SCENTED
Icarus
Rije~ je o
devetom po
redu studijskom
albumu rasnih
njema~kih
metalaca Dew
Scented. Bez
puno pompe i
najave plasirali
su novi studijski
materijal Icarus, koji sadrì jedanaest
novih pjesama i traje ~etrdeset i pet
minuta. Postoje vi{e od {esnaest godina i
imaju brojne fan klubove u Europi.
Da je ova godina glazbeno plodonosna,
govori i ~injenica da je samo u prvoj polo -
vici 2012. objavljeno ili }e do kraja godine
biti promovirano vi{e od 360 studijskih
albuma. Ispade da }e u prosjeku izlaziti
svaki dan po jedan album. U cijeloj toj strci
da se predstavi {to vi{e kvalitetnih gla z -
benih izdanja, nekako se uvijek desi da se
neki albumi i presko~e. A jedan od tih
zagubljenih je i album alternativnih
rockera Garbage. Ovoga puta predstavlj a -
mo njihov novi studijski album Not Your
Kind of People. Sedam godina trebalo je
~lanovima Garbagea da skupe pjesme i u|u
u studio.
Osnovani su 1994. u ameri~koj saveznoj
dràvi Wisconsin. Iako je nastao prije 22.
godine, Garbage je do sada snimio samo pet
studijskih albuma. Oni malo stariji sigurno
se sje}aju njihovog megahita Stupid Girl
koji je dugo vladao Billboardovom
ljestvicom. Podatak da su dosada{nja ~etiri
albuma prodali u vi{e od 17 milijuna
primjeraka zbilja je impresivan. Tu su jo{ i
nominacije za dva Grammyja 1998., za
najbolji album i najbolji rock album godine.
Garbage je u svojoj duga~koj karijeri
osvojio mnoge nagrade, me|u kojima
posebno mjesto zauzima MTV Music
Awards iz 1996. godine. No, vratimo se
predstavljanju albuma Not Your Kind of
People.
CD sadrì jedanaest pjesama i traje
skoro {ezdeset minuta. Novi album doista
neodoljivo podsje}a na alternativni rock
zvuk sa najve}ih hitova Stupid Girls i Only
Happy When the Rains, a otvara ga pjesma
Automatic Systematic Habit. Odli~na pje -
sma uz, za moj ukus, ne{to vi{e near -
tikuliranog zujanja. Slijede je solidne Big
Bright World i Blood for Poppies koja
pretendira da postane hit. Radi se o reggae
pjesmi sa primjesama rock indie zvuka.
Vrijedi izdvojiti i naslovnu Not Kind of
Your People i Beloved Freak, koje su ne{to
mirnije i ujedna~enije u odnosu na ostatak
albuma. Uz napomenu da je u Beloved
Freak posu|en dio teme Klausa Nomija,
velikog njema~kog kontratenora koji je
preminuo 1983. godine. înjenica jeste da
je Garbage snimio solidan album, samo je
pitanje kako }e ga prihvatiti njihova
publika, koja je u me|uvremenu ostarila se -
dam godina. (M. Ili~i})
MUZIKA
Not Your Kind of People, novi album grupe Garbage
Sedam dugih godina
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Beck: I just started hating some
people today
2. The Dodoz: Ghost
3. Urban Cone: We should go to France
4. Alex Clare: Too Close
5. Nick Waterhouse: Is That Clear
6. Knife Party: Bonfire
7. Theme Park: Milk
8. Jake Bugg: Lightning Bolt
9. Justice (with Morgan Phalen):
New Lands
10. Moullinex: Sunflare
POVRATAK SME]A
Ameri~ki alternativni rock band
Garbage objavio je peti studijski
album Not Your Kind of People
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 3.10.2012 22:59 Page 70
SF triler o vojniku koji putuje kroz
vrijeme i mora spasiti milijune ljude - i
ènu koja mu se svi|a! Kapetan Colter
Stevens (glumi ga Jake Gyllenhaal), ameri -
~ki vojnik s odlikovanjima, budi se u sebi
nepoznatom stanju i okruènju. Nalazi se u
tijelu njemu nepoznatog ~ovjeka te otkriva
da je dio misije kojoj je za cilj prona}i
bomba{a koji je postavio bombu u vlak pun
putnika koji ide prema Chicagu.
Zadatak je neobi~an i nije se s njim
nikada prije susreo. On je dio vladinog
eksperimenta pod nazivom Source Code
(Izvorni kod). Njega {alju vi{e puta u
pro{lost, u trenutak osam minuta prije
eksplozije bombe u vlaku koja je, kao,
neizbje`na. Njegov cilj je kroz nekoliko
iscrpljuju}ih povrataka u vrijeme osam
minuta od eksplozije do nje same, da
detektira bomba{a koji je najavio novi
napad. Nakon toga, vrijeme napada, koji se
nastoji sprije~iti, se pribliàva. Teza jeste da
se pro{lost ne moè popraviti, ali se moè
utjecati na budu}nost.
U vlaku se druì s jednom nao~itom
damom u koju se zaljubi i koju kroz
zadatak, unato~ obja{njenjima da je to
nemogu}e, poku{ava spasiti. Da stvar bude
zanimljivija, glavni lik filma je zapravo
mrtav. Poginuo je u Afganistanu, ostav{i
bez ve}ine tijela. Dio mozga mu je jedini u
funkciji i preko tog dijela znanstvenici
uspijevaju da ga {alju u pro{lost.
Film je reìrao sada ve} dokazani
zanimljivi filmski autor Duncan Jones.
Poznat je po svom sjajnom, debitantskom
filmu Mjesec, o kojem smo ve} pisali. Da
vas podsjetimo, to je pri~a o usamljenosti.
Dok fokus Duncanu nije tehnologija ve}
osoba unutar tehnolo{ki razvijenijih mogu -
}nosti. Gyllenhaal je pristao biti u filmu ve}
nakon pro~itanih petnaest stranica sce -
narija, kada je uvidio kako film ima sjajan
karakter za okosnicu, te kako je jako dina -
mi~an i pozitivan.
Jones Duncan, da zaklju~imo, ne izne-
n a |uje svojom dosjetljivo{}u. Jer, gospodin
koji je u~estvovao u njegovom stvaranju je
David Bowie. (D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
KULT MARKET
ÛVAJ RUBAC, TATJANA
Aki (Olavi)
Kaurismaki
Reino je
automehani~ar i
alkoholi~ar u isto
vrijeme. Valto je
ovisnik o kavi i
upravo je pobjegao
od svoje dominantne majke. Njih dvoje
kre}u na put autom. Dvije autostoperice
im se priklju~uju. One su zainteresirane
za njih, no oni se jednostavno ne snalaze.
Ocjena. 4
DVA OKA,
DVANAEST RUKU
Rajaram
Vankudre
Shantaram
Crno-bijeli film iz 1958.
godine. Adinath, ~uvar u
zatvoru, odlu~uje se za
dobronamjeran ~in.
Poku{ava dokazati da
{est zatvorenika
osu|enih na smrt mogu
postati dobri ljudi. Oni
su sumnji~avi. Neke
stvari shvate prilikom
rada na jednoj usamljenoj parceli zemlje.
Poslije ètve ima jo{ mnogo posla. I
pokvarenih preprodava~a... Ocjena. 4
GRAD @ENA
Federico Fellini
Film velikana
Federica Fellinija
koji je reìrao film te
skupa s Paulom
Mitchell, Brunellom
Rondijem i
Bernardinom
Zapponijem napisao
scenario. Direktor fotografije je bio
Giuseppe Rotunno. Snaporaz je profesor,
erotoman koji putuje vlakom. Jednom
prilikom zakunja, te sanja da je u hotelu
gdje se odràva feministi~ki kongres. Kada
se probudi, u kupe ulazi upravo èna iz
njegovog sna. Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Hotel Transylvania (Genndy
Tartakovsky)
2. Looper (Rian Johnson)
3. Trouble with the Curve (Robert Lorenz)
4. House at the End of the Street (Mark
Tonderai)
5. Pitch Perfect (Jason Moore)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske,
Clyde Geronimi, Wolfgang
Reitherman, Walt Disney
Pictures/Continental film)
2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric
Toledano, Quad Productions,
Chaocorp; Blitz film i video)
3. Titanic (James Cameron, Paramount,
Continental film)
4. Jumanji (Joe Johnston, Columbia
Pictures /Blitz film i video)
5. Jako glasno i nevjerojatno blizu
(Stephen Daldry, Paramount Pictures,
Warner Bros. Pictures/Continental film)
Source Code (SAD; 2011.), reditelja
Duncana Jonesa
Kod ljubavi
DINAMI^NO I POZITIVNO
Glavnu ulogu u filmu Source Code igra Jake Gyllenhaal
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 3.10.2012 15:49 Page 71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Renault Clio RS
Novi Clio RS 200, performance izvedba
Clia 4 koja je upravo predstavljena na
pari{kom salonu, }e biti dostupna
isklju~ivo s 1,6-litrenim turbobenzinskim
motorom i 6-stupanjskim automatskim
mjenja~em s dvije spojke. Ova promjena
}e, tvrde u Renaultu, odvesti uìtak u
sportskoj vo`nji na novu razinu.
MOTOCIKLI
Honda
Na Sajmu motocikala u Kelnu, Honda je
predstavila tri noviteta. U pitanju je novi
50ccm skuter - NSC 50R, naked klasi~nog
izgleda - CB1100 i raid/Dakar ma{inu -
CRF 450 Rally. Pored ovih noviteta, na
{tandu Honde }e biti izloèna i specijalna
edicija Crosstourer 1200 modela, koji se
moè poru~iti sa opcionim DCT mjenja~em.
DESIGN
McLaren P1
McLaren je objavio novu seriju slika koje
detaljnije prikazuju izgled zadnjeg pokretnog
spojlera i krovnog dijela novog modela P1,
nasljednika legendarnog F1. U P1 }e biti
ugra|ena pobolj{ana verzija 3,8 litarskog
twin-turbo agregata iz modela MP4-12C sa
KERS sistemom, {to bi ukupnu snagu
trebalo da podigne na oko 800 KS.
Finalna utakmica Svjetskog fudbalskog
prvenstva 2006. godine: Zinedine Zidane
italijanskog reprezentativca Marca Mater-
a z zija udara glavom u grudni ko{. Ovaj
doga|aj je sada ovjekovje~en bronzanom
statuom.
Sve se dogodilo u roku od dvije
sekunde. Me|utim, taj doga|aj je ostao
duboko urezan u karijeru francuskog
reprezentativca Zinedinea Zidanea. U 110.
minuti finalne utakmice (dakle u produ-
` ecima) na Svjetskom fudbalskom
prvenstvu 2006. godine u Njema~koj,
Zidane je glavom u grudni ko{ udario
italijanskog reprezentativca Marca Matera -
zzija. U francuskim medijima se danima
govorilo i pisalo o ovom doga|aju.
U pari{kom umjetni~kom i kulturnom
centru Centre Pompidue }e od srijede
(3.10.2012.) biti izloèna bronzana statua
koja jo{ jednom podsje}a na taj doga|aj.
Ovo djelo, visoko pet metara, uradio je
alìrski umjetnik Abdel Abdessemed.
Organizator izlo`be Alain Michaud kaè da
je statua posebna jer odgovara tradiciji, a
to je da se samo izlaù posebni uspjesi.
Statua }e u Centru biti izloèna do januara
naredne godine.
Deveti juli 2006. godine. Olimpijski
stadion u Berlinu, 110. minuta finalnog
susreta izme|u Italije i Francuske. Kapiten
francuske reprezentacije Zinedine Zidane,
koji je nakon izvo|enja penala u 17. minuti
Francuze doveo u vodstvo, udara glavnom
u grudni ko{ italijanskog reprezentativca
Materazzija. U tom trenutku je rezultat bio
1:1. Kasnije je iza{lo na vidjelo da je
Materazzi vrije|ao Zidanea.
Italijan je povukao Zidanea za dres
nakon ~ega je on rekao: Ako èli{ moj
dres, onda }e{ ga dobiti poslije utakmice.
Materazzi je na Zidaneove rije~i odgovorio:
Radije }u uzeti onu kurvu, tvoju sestru.
Zidane je nakon udarca glavom dobio
crveni karton. Francuska je izgubila nakon
izvo|enja penala (6:4). Zidane, koji je
nakon finalnog susreta na Svjetskom
fudbalskom prvenstvu 2006. godine zavr{io
karijeru, nije komentarisao djelo alìrskog
umjetnika. (Priredio: N. Hasi})
SPORT
Neobina statua u Parizu
Spomenik Zidaneu i
Materazziju
NEOBI^NA POSTAVKA U PARIZU
Sje}anje na najpoznatiji detalj finala Svjetskog prvenstva 2006. godine u Njema~koj
72
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 3.10.2012 21:50 Page 72
Demografski trendovi igraju zna~ajnu
ulogu u kreiranju javne politike i ekono m -
ske strategije u svakoj dràvi. Novinari
agencije Anadolija istraìvali su podatke o
prosje~nom ìvotnom vijeku stanovnika
zapadnog Balkana i saznali da u regiji
najduè ìve Albanci, a najkra}e Srbijanci,
dok su Bosanci i Hercegovci u sredini
ljestvice.
Prema posljednjem istraìvanju UN-a,
prosje~an ìvotni vijek u Albaniji je 76,4
godina. Mu{karci u toj zemlji u prosjeku
ìve 73,4, a ène 79,7 godina. Nakon
Albanije, najduè ìve stanovnici Hrvatske
u kojoj je prosje~an ìvotni vijek 75,7
godina. Mu{karci u Hrvatskoj u prosjeku
ìve 72,3, a ène 79,2 godine. Slijedi Bosna
i Hercegovina u kojoj je prosje~an ìvotni
vijek 74,9 godina, gdje je, prema
posljednjim statisti~kim podacima UN-a,
prosje~an ìvotni vijek mu{karaca 72,2, a
èna 77,4 godine.
Prosje~an ìvotni vijek u Crnoj Gori je
74,5 godina. Crnogorski mu{karci u
prosjeku ìve 72,4, a ène 76,8 godina.
Sljede}a na listi je Makedonija u kojoj je
prosje~ni ìvotni vijek 74,2 godine,
odnosno za mu{karce 71,8, a za ène 76,6
godina. Najkra}i ìvotni vijek je registriran
u Srbiji, gdje ljudi u prosjeku ìve 74
godine, i to mu{karci 71,7, a ène 76,3
godine. Od ostalih dràva u regiji
jugoisto~ne Evrope, najduè ìve Grci s
prosjekom od 79,5 godina, a slijede
Slovenija sa 77,9, Ma|arska sa 73,3,
Bugarska sa 73,0, Rumunija sa 72,5 i
Turska sa prosje~nom duìnom ìvotnog
vijeka od 71,8 godina.
Na svjetskom nivou najduì ìvotni
vijek stanovni{tva je zabiljeèn u Japanu i
iznosi 82,7 godina. Slijede Hong Kong,
Makao, Izrael, Italija, Island, Australija,
Singapur, [panija i [vedska. S druge strane,
najkra}i ìvotni vijek je zabiljeèn u
Lesotu, Sijera Leoneu, Zambiji, Svazilandu
i Mozambiku. Primjera radi, ljudi u
najlo{ije rangiranom Mozambiku u
prosjeku ìve 39,2 godine. Posmatrano
prema spolu, sve zemlje u Evropi biljeè
duì ìvotni vijek èna, koji varira od 72,5
u Moldaviji i 73,8 u Ukrajini, do 84,5
godina u Italiji i 84,2 godina u [pa -
niji. Prema nau~nim istraìvanjima, u
Evropi }e biti nastavljen rastu}i trend
o~ekivanog trajanja ìvota, pa }e tako u
2030. prosje~an ìvotni vijek èna dosti}i
85,3 godina, a mu{karaca 80 godina. Ina~e,
od prvih 20 dràva u svijetu po duìni
prosje~nog ìvotnog vijeka deset je
evropskih, {to ovu regiju ~ini podru~jem
gdje ljudi najduè ìve. S druge strane, od
20 zemalja u kojima je registriran najkra}i
ìvotni vijek, 19 njih su afri~ke, {to ovaj
kontinent ~ini mjestom gdje ljudi u
prosjeku ìve najkra}e, pi{e AA.
(Priredila: M. Radevi})
Doivjeti stotu...
LIFESTYLE
Balkanci i ivotni vijek
KULT MARKET
BiH
Modni genotip
U sarajevskoj
galeriji
Collegium
Artisticum od
2. do 16.
oktobra
otvorena je
izlo`ba modnog dizajna ULUPUH-ov
modni genotip, prema koncepciji Ane
Lendvaj. Izlo`ba je osmi{ljena u povodu
35. godi{njice djelovanja ULUPUH-ove
Sekcije za oblikovanje odijevanja, a prvi
put je postavljena u zagreba~koj Galeriji
ULUPUH u maju ove godine. U
pro{irenom izdanju, sa 38 radova 22
autora, sada je predstavljena sarajevskoj
publici.
EVROPA
Depresija
Svaki deseti
zaposlenik
izostajao je s
posla zbog
depresije,
pokazalo je
istraìvanje koje je obuhvatilo 7.000
osoba u sedam evropskih dràva: Velikoj
Britaniji, Njema~koj, Italiji, Danskoj,
Turskoj, [paniji i Francuskoj. Prema
rezultatima istraìvanja, Britanci, Nijemci i
Danci naj~e{}e izostaju s posla zbog
depresije, a kod 20% svih anketiranih
barem je jednom postavljena dijagnoza
depresije.
SAD
Gay djeca
Kalifornijski
guverner Jerry
Brown potpisao
je zakon kojim
se zabranjuje
kontroverzna
terapija ~iji je cilj
izlije~iti maloljetne homoseksualce.
Kalifornija je tako postala prva ameri~ka
savezna dràva koja je zabranila praksu
koju mnogi smatraju destruktivnom po
psihu djeteta, a taj potez je velika pobjeda
za borce za prava homoseksualaca, koji
kaù da terapija preobrazbe nema
medicinskog utemeljenja, jer se ne radi o
poreme}aju.
DEMOGRAFSKI TRENDOVI
U regiji u prosjeku najduè ìve
Albanci, najkra}e Srbijanci, dok su
stanovnici BiH u sredini ljestvice
DEMOGRAFSKI TRENDOVI
U regiji u prosjeku najduè ìve
Albanci, najkra}e Srbijanci, dok su
stanovnici BiH u sredini ljestvice
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 3.10.2012 16:13 Page 73
74
KULT MARKET
KINA
Bing Yi
I dok cijeli svijet koristi made in China
proizvode, ne treba zanemariti ni njihove
ljepotice. Bing Yi jedna je od poznatih
goli{avih modela u Kini.
SAD
Natalie Martinez
Amerikanka kubanskih korijena poku{ava
uspjeti u svijetu modela, a sude}i po
editorijalu koji je snimila za ~asopis
Maxim - na dobrom je putu prema vrhu.
KOLUMBIJA
Andrea Rincon
Zavodljiva brineta pozirala je za ~asopis
Hombre, i zahvaljuju}i svojoj stra`njici, ali
i ostalim oblinama pribavila pravu malu
vojsku fanova.
To je specifi~an ose}aj, kada zna{ da nisi
dobrodo{ao. Tom re~enicom po~inje film
Zovi me kuchu, dokumentarni film o borbi
homeseksualnih mu{karaca i èna za njihova
prava u Ugandi. Kuchu, tako sebe nazivaju
homoseksualci u ovoj isto~noafri~koj zemlji.
Ameri~ka rediteljica Katherine Fairfax-
Wright i njezina britanska kolegica Malika
Zouhali-Worrall izabrale su taj naziv za film.
Ideja je nastala dok su obje kao novinarke
radile u Ugandi.
ûli smo za borca za prava transse k -
sualaca Viktora Mukasa. On je tuìo {efa
ugandske policije za uznemiravanje od strane
policije i dobio je proces na sudu, kaè
Zouhali-Worrall. To nas je fasciniralo, ba{
kao i pitanje kako je to mogu}e: sa jedne
strane Vlada koja proganja homoseksualce, a
s druge strane pravosu|e koje je o~igledno
dovoljno neovisno da za{titi osnovna prava
homoseksualaca.
Ja sam prvi gay u Ugandi koji se
otvoreno izja{njava kao homoseksualac. Po
zanimanju sam u~itelj, tako se predstavlja
David Kato u filmu Zovi me kuchu. Film
govori o Katu i drugim aktivistima,
homoseksualcima. Oni se zajedno bore protiv
planiranog zakona koji zahtijeva smrtnu
kaznu za sve zaraène HIV-om i zatvor za
svakoga tko ne prijavi policiji svoje
poznanike-homoseksualce.
Worrall obja{njava da je Kato postao
glavni lik filma. David je bio vrlo dobar u
slanju poruka preko medija, prije svega
me|unarodnih. Tako je uspio pridobiti i
medije u Ugandi. esto se ovda{nji mediji
zainteresiraju za neku temu kojom se ve}
bavio neko drugi. Veliki je rizik kada lokalni
mediji prvi otvore neku temu, kaè ona.
Sam protagonist David Kato, me|utim, ne}e
vidjeti film. U januaru 2011. brutalno je
ubijen. Homoseksualci u Ugandi su uvjereni
kako je Kato ubijen zato {to je bio hom o -
seksualac. I to je dio filma: ubojstvo i
zaprepa{}enje aktivista jer su izgubili svog
~ovjeka na tako okrutan na~in.
Iako je Kato sam postao `rtva, rediteljica
Katherine Fairfax-Wright je bila iznena|ena
hrabro{}u homoseksualaca. Perspektiva `rtve
je bila dominantna u zapadnim medijima. I mi
smo imali taj stav tokom snimanja filma. Ali
na licu mjesta prona{li smo ne{to drugo: ljude
koji su spremni preuzeti sve rizike za bolju
budu}nost. Ona je iznena|ena i velikim
brojem organizacija za homoseksualce i
njihova prava, kao i ~injenicom da je ve}ina
homoseksualaca vrlo religiozna: Njima nije
stalo do toga da postanu liberalniji i da se
odreknu vjere. Oni èle ìvjeti kao dobri
kr{}ani i da ih crkva prihvati.
U kolovozu pro{le godine parlament
Ugande je stavio na led poo{treni nacrt
zakona protiv homoseksualaca zbog sve ve}e
me|unarodne kritike. Ipak, u prolje}e je
rasprava o zakonu ponovo otvorena. Vlasti i
dalje o{tro postupaju prema ovoj manjini.
Prije nekoliko dana je britanski redatelj
David Cecil uhi}en jer je izveo komad, pri~u
o jednom homoseksualcu. Nekoliko dana
kasnije pu{ten je uz kauciju, ali mu i dalje
prijete dvije godine zatvora zbog navodnog
podsticanja homoseksualnosti.
To bi se moglo dogoditi i redateljicama
filma Zovi me kuchu, ukoliko film bude
slu`beno prikazan u Ugandi.
(Priredio: N. Hasi})
Zovi me - kuchu
CRVENI FENJER
Film o borbi afrikih homoseksualaca
SCENA IZ DOKUMENTARCA
Potresna pri~a o diskriminiranim Ugan|anima
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 3.10.2012 21:52 Page 74
Postoji osnovana sumnja da je dodjelom
sredstava Hrvatskog audiovizualnog centra
(HAVC) filmskim projektima koji nisu bili
prijavljeni na javne pozive, ravnatelj
HAVC-a Hrvoje Hribar o{tetio ovu insti -
tuciju za ukupno 411.000 kuna. Za klju~ak
je to petomjese~ne kriminalis ti~ke istrage
zagreba~ke policije, koja je okon~ana prije
nekoliko dana - sumnja se kako je Hribar
po~inio tzv. zloporabu u gospodarskom
poslovanju, za koju se u Hrvatskoj moè
izre}i kazna od jedne do osam godina
zatvora, pi{e Jutarnji list.
Paralelno sa zavr{etkom policijske
istrage, kompletan Upravni odbor HAVC-a
podnio je ostavku, a prvi je to u~inio {ef UO
Enes Midì}.
Policijska istraga, koja je pokrenuta na
prolje}e ove godine na temelju niza
anonimnih kaznenih prijava protiv {efa
HAVC-a, do{la je do zanimljivih otkri}a.
Ve}inu prijava je Dràvno odvjetni{tvo
odbacilo. Ali pet slu~ajeva, zaklju~ili su,
bilo je utemeljeno. Odvjetni{tvo je zato od
Odjela gospodarskog kriminaliteta zagr -
eba~ke policije zatraìlo da dodatno pro -
vjere njihove navode. Policija je razg -
ovarala s brojnim svjedocima, me|u kojima
i s ~lanovima Vije}a, autorima i produ -
centima tih projekata. Utvrdili su da je
HAVC mimo natje~aja i procedure dodi -
jelio sredstva za pet filmskih projekata, iako
se uop}e nisu javili na konkretan natje~aj,
pa na njemu nisu mogli ni pro}i. Na taj
na~in, smatra policija, Hribar je ove
projekte stavio u povoljniji poloàj pri
raspodjeli novca. Sve se doga|alo u periodu
od 10. juna 2010. do 13. jula 2011. Me|u
spornim projektima koji su finansirani
mimo natje~aja je i film Vukovar reditelja
Veljka Bulaji}a, ~ijem je producentu
ispla}eno 175.000 kuna. Bulaji} tvrdi da je
sve bilo u skladu sa zakonom, kao i Hrvoje
Hribar, koji cijelu stvar tuma~i kao jo{
jedan politi~ki pritisak na HAVC. Naime,
pojedine li~nosti iz filmskih krugova i
hrvatskih medija navode kako su u
posljednjih godinu dana sve sna`niji
poku{aji opozicijske struje starijeg kova da
Hribara diskreditira, a HAVC prikaè kao
leglo klijentelizma. Tome je pogodovalo i
nekoliko anonimnih kaznenih prijava, pa
~ak i anonimna kampanja lecima koji su se
distribuirali po hotelskim sobama gostiju
festivala u Puli i Sarajevu, a kojima se
upozoravalo na niz navodnih nezakonitosti
i sukoba interesa u HAVC-u. Iako nijedna
od tih anonimnih prijava nije urodila
podizanjem optu`nice, imid` HAVC-a u
javnosti je ozbiljno naru{en.
U medijima moète pratiti kampanju
koju protiv mene organizira nekoliko biv{ih
filmskih mo}nika i novinara s kojima su
interesno povezani. Sve dok HAVC radi
zakonito, uz mjerljive rezultate, i dok nas
podràva struka, sumnjam da imaju izgl e -
da, zaklju~uje Hrvoje Hribar.
(Priredila: M. Radevi})
Hribar pod istragom
PREKO EX-YU GRANICA
Kako se dijelio novac u HAVC-u
KULT MARKET
CETINJE
Marina
Abramovi}
Umjetnica
Marina
Abramovi} i
crnogorski
zvani~nici
potvrdili su
realizaciju
projekta MACCOC (Marina Abramovi}
Community Center Obod Cetinje) na
Cetinju, koji bi trebalo da pretvori biv{u
fabriku Obod u internacionalni
multimedijalni umjetni~ki centar.
Abramovi}evoj, koja je posjetila Cetinje,
uru~eno je 1. oktobra i najvi{e crnogorsko
dràvno priznanje - Trinaestojulska
nagrada za ìvotno djelo, koju je ona
nazvala najva`nijom u ìvotu.
BEOGRAD
Balkanima
Evropski festival
animiranog filma
Balkanima predstavlja
od 2. do 6. oktobra 45
filmova u glavnom
takmi~arskom
programu, uz studentsku konkurenciju i
dvije panorame evropskog filma. Ove
godine zemlja-gost je ê{ka, a
organizatori su posebno najavili dvije
premijere: Metamorphosis bra}e Quay iz
Velike Britanije i Junod Shinichiro
Kimure iz Japana.
ÂÂK
Dubok san
Izlo`ba 26.
Memorijala
Nade`de
Petrovi} u
â~ku,
otvorena 29.
septembra, kroz temu Dubok san posve}ena
je odnosu pojedinca i mo}i u dana{njem
svijetu, ukazuju}i na osje}anja nelagodnosti,
obamrlosti i nemo}i nametnuta istorijskim,
ekonomskim i politi~kim kontekstom. Svoje
radove, izme|u ostalih, predstavili su Todd
Ayoung i Martha Rosler iz SAD-a, grupa
Claire Fontaine iz Francuske i Johan
Grimonprez iz Belgije.
HRVOJE HRIBAR
Neki biv{i filmski
mo}nici èle da me
diskreditiraju
HRVOJE HRIBAR
Neki biv{i filmski
mo}nici èle da me
diskreditiraju
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 3.10.2012 14:07 Page 75
U ÊTIRI OKA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Odli~an je dugometra`ni igrani
prvjenac Slobodana Maksimovi}a
koji se zove Hvala za Sunderland! Pisali
smo ve} o tome, pa da vam ne
dosa|ujemo. Ali, treba{ priznati da kao
sopstvenu satisfakciju doìvljava{
inofrmaciju koju si dobio iz Portoroà, sa
tamo{njeg Filmskog festivala. Sunderland
je nagra|en ~etiri puta!
Akademska kiparica Snjeàna
Idrizovi} i istori~arka umjetnosti Alma
Me{i} pobjednice su Konkursa Prva
samostalna u Zvonu. Sve u organizaciji
Udruènja za afirmaciju kulture i umjetnosti
Zvono iz Sarajeva, sve na osnovu prijava
koje su na njihovu adresu pristigle do 15.
septembra i sve kao doprinos afirmaciji
mladih umjetnika.
Paralelno, a kako druga~ije, u Galeriji
Muzi~kog centra Pavarotti i Galeriji Kraljice
Katarine Kosa~a u Hrvatskom domu
Herceg Stjepan Kosa~a u Mostaru
otvorena je izlo`ba fotografija Dvojnost.
Autori su bosanskohercegova~ki umjetnik
Erol ôlakovi} [ehi} i Esttella ôlakovi}
Claret, {vicarska umjetnica i pedagog.
Knjièvnici i dramaturginji Ljubici
Ostoji} 6. oktobra }e biti dodijeljen Zlatni
lovorov vijenac za doprinos umjetnosti
teatra. Tako je odlu~ila Direkcija Festivala
MESS. Direktor MESS-a Dino Mustafi}
kaè: Iznimna mi je ~ast da se
ovo najzna~ajnije priznanje moè
dodijeliti Ljubici Ostoji}. A, i zasluìla je
Cica!
Prezentacija i otvaranje izlo`be
Rekonstrukcija zakazani su za subotu, 6.
oktobra, u 20.15 sati na Podrum sceni
Studentskog pozori{ta u banjalu~koj
Gospodskoj ulici. Na izlo`bi }e biti
prezentovane maketa i skice budu}eg
kompleksa scena: Velike i Male scene,
scene Masle{ino dvori{te, kao i scene
Me|u krovovima.
Hvala Agenciji FENA za informaciju:
U Biblioteci Guglielmo Marconi, a u
organizaciji Interkulturalne slu`be i
biblioteke grada Rima, 8. oktobra }e biti
otvorena autenti~na izlo`ba fotografija
Pejzaì i ljudi, na kojoj }e svoje radove
talijanskoj javnosti predstaviti
bosanskohercegova~ki fotograf Adnan
Bubalo.
Dobra, zapravo odli~na vijest je da
vrata najve}e knjiàre u Bosni i
Hercegovini, one u vlasni{tvu TKD
[ahinpa{i} u Sarajevu, ne}e biti
zaklju~ana i u vrijeme kada bi trebala
biti {irom otvorena. Tako je bilo
najavljeno prije ~etiri mjeseca, a zbog
visokih cijena zakupa na podru~ju
op{tine Stari Grad.
Pla}ali smo punu komercijalnu
cijenu zakupa u op}ini Stari Grad, koja
je iznosila 30 KM po kvadratu, {to je
ekonomski nedosti`no za ono ~ime se
mi bavimo. Ta cijena bi bila razumljiva
da smo banka ili neki kafi}, ali se
knjiàra u svim normalnim sredinama
tretira kao objekt od zna~aja za kulturu
i grad. Shodno tome je pokrenuta
inicijativa i zahvaljujemo vije}nicima u
OV Stari Grad, koji su je jednoglasno
podràli, jer je ova knjiàra jedna
ozbiljna institucija koja je od zna~aja za
grad i op}inu, izjavio je za portal
Klix.ba Ajdin [ahinpa{i}, zamjenik
direktora TKD [ahinpa{i}: Nadamo se
da }emo u skorije vrijeme realizirati
posebne uslove zakupa, ~ime bismo
dugoro~no osigurali poziciju i ostaviti
knjiàru tamo gdje jeste i gdje pripada.
Hajd pa makar ne{to ne}e biti
zatvoreno u glavnom gradu BiH.
AJDIN AHINPAI, zamjenik direktora TKD
ahinpai iz Sarajeva
Tamo gdje jesmo i gdje pripadamo
ENES KRGO, kustos Muzeja Rodna kua Ive
Andria u Travniku
ENES [KRGO
Obiljeàvanje obljetnice
ro|enja Ive Andri}a Zavi~ajni
muzej Travnik po~eo je jo{ u
januaru ove godine
Cetri oka:Cetri oka.qxd 3.10.2012 21:47 Page 76
Bliì se po~etak Zagreb Film Festivala, koji }e ove godine
biti odràn od 14. do 21. oktobra. Jubilarni je, deseti, pa Vam u
ime redakcije - ~estitam! Ve}ina }e Vam, pretpostavljam,
postavljati pitanja vezana za ovogodi{nji Festival, a samo rijetki
ono {to je va`nije: kako ste opstali sve ove te{ke, tranzicijske,
mukotrpne godine?
Prvo vam se èlim zahvaliti na ~estitkama, ali i na svim
dosada{njim objavama u va{em cijenjenom magazinu. Vi ste
zbilja od po~etka pratili {to se kod nas doga|a. Hvala puno. [to
se ti~e pitanja o te{kim godinama. Hm. [to re}i? Istina je da je u
posljednje ~etiri godine na{ budèt stalno varirao. Od
smanjivanja javnih sredstava do promjena sponzora i partnera
koji su nas pratili. Sve je zadesila ista sudbina, pa mi se ~ini
neumjesno da sad mi kukamo.
Zamoli}u Vas da izdvojite tri doga|aja, ili pet, ako Vam je
ba{ te{ko, koja }e po Va{em mi{ljenju obiljeìti ovogodi{nji
ZFF?
[to }e to~no obiljeìti Festival, to }emo znati nakon njegovog
zavr{etka. To uvijek ovisi da li }e sve pro}i kako treba... U
vremenu koje ste spomenuli o~ekuje nas vi{e od 100 filmova iz
gotovo 40 zemalja svijeta u deset razli~itih programa i na {est
lokacija u Gradu Zagrebu. Uz Glavni program, gdje nagra|ujemo
prvi ili drugi redateljev uradak i to iz kategorije dugometra`nog,
kratkog i dokumentarnog filma te nacionalnog programa
Kockice, imati }emo nekoliko starih i nekoliko novih programa.
Novitet je program Moj tre}i film, gdje prikazujemo tre}e
filmove autora koje na{a publika poznaje s prethodnih festivala.
Ima li nas igdje u programima ZFF-a?
Ako mislite na kinematografiju iz BiH, moj odgovor je - ima!
Jako smo ponosni i sretni {to imamo mogu}nost na na{em
festivalu hrvatskoj publici predstaviti film Djeca, Aide Begi}. Mi
smo pred nekoliko godina prikazali i film Snijeg, iste autorice,
koji je pred na{om publikom ostavio dubok trag i ve} se sada o
Djeci dosta pri~a i publika i kritika ga s nestrpljenjem o~ekuje.
Tako|er, scenaristica i redateljica Aida Begi} }e nam se pridruìti
na Festivalu te }e zajedno s glavnom glumicom Marijom Piki}
predstaviti ovaj izvrstan film.
BORIS T. MATI, direktor Zagreb Film Festivala
A ko }e ako ne}e uposlenici Muzeja Rodna ku}a Ive Andri}a u Travniku 9. oktobra
obiljeìti 120. godi{njicu ro|enja na{eg nobelovca? S tim {to bi trebali znati na koji
na~in.
Obiljeàvanje ove obljetnice Zavi~ajni muzej Travnik po~eo je jo{ u januaru 2012.,
a vrhunac }e svakako biti od 9. oktobra do 9. novembra ove godine, koliko }e i trajati
kulturna manifestacija Andri}evi dani. Tokom ovih mjesec dana u Travniku }e biti
prire|en ~itav niz kulturnih programa, poput knjièvnih ve~eri i predavanja, izlo`bi,
promocija knjiga, pozori{nih predstava, znanstvene konferencije... Ve}ina programa
tematizira knjièvno djelo nobelovca, no pa`nja se posve}uje i savremenim
knjièvnim autorima, najavljuje Enes [krgo, kustos Muzeja Rodna ku}a Ive Andri}a
u Travniku.
A, ko su organizatori? Manifestaciju i ove godine zajedni~ki organizuju razli~iti
kulturni i edukativni subjekti iz Travnika, kao {to je Gradska biblioteka, Zavi~ajni
muzej, Hrvatsko amatersko kazali{te, Pozori{te Travnik, Edukacijski fakultet u
Travniku i HKD Napredak. Po prvi puta dobili smo namjensku finansijsku potporu
Op}ine Travnik, ministarstava kulture Srednjobo sanskog kantona i Federacije,
Turisti~ke zajednice SBK, veli na{ sagovornik, sa kojim smo telefonom razgovarali
dok je putovao prema Vi{egradu... Institut za slavistiku Univerziteta u Grazu, na
kojem je Andri} svojevremeno doktorirao, u Vi{egradu organizuje 5. nau~ni
simpozijum posve}en romanu Na Drini }uprija. U prate}em programu simpozija
predstavi}e se moja autorska muzeolo{ka izlo`ba Rogjen u Travniku, nadleàn u
Sarajevu, odrastao u Vi{egradu. Izlo`ba govori o Ivi Andri}u i ova tri grada u
kojima se formirao kao osoba i kao umjetnik, obja{njava Enes [krgo.
Neumjesno je da kukamo
Sretan ro|endan, gospodine Andri}u!
Cetri oka:Cetri oka.qxd 3.10.2012 21:47 Page 77
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih
sli~ica?
îm iza|e moja nova romansirana biografija.
15. Opi{ite
[erifa Konjevi}a u
tri rije~i?
To nije mogu}e.
19. Tange ili badi}?
[ta tange? [ta badi}? Sram vas bilo!
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?
Oktobar je, po~inje sezona ki{a...
17. Osoba koja
vas ìvcira?
Ih... osoba.
Valjda, osobe?!
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Nekog iz neke nevladine organizacije.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Million dolara baby.
11. Koliko ima istine u izreci: Ne
dade se usranom do potoka?
Ah.... Ima valjda.. U svakoj izreci ima
puno istine. Kao u onoj: U svakoj laì
ima puno istine.
13. [ta uradite kad
vam preko puta pre|e
crna Me~ka?
Prepadnem se.
3. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Kako kad. I kako s kim!
2. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti astronaut?
Nisam. Sanjala sam da }u biti Senka Veletanli}.
4. [ta ne morate imati u friìderu?
Avokado, rabarabu, limetu i rukolu.
10. Jeste li meteoropata?
Zavisi od vremena.
14. Da imate 15 minuta vlasti,
{ta ne biste u~inili?
Do{la na posao.
18. [ta obla~ite kada
èlite izgledati moderno?
Veliku, crnu haljinu.
20. A, begova ili {kembe ~orba?
E... to je ve} pristojnije pitanje.
16. S kim biste
voljeli otplesati
tango?
Sa Johnom
Cleeseom.
12. Da li je bolje biti lijep i
pametan ili ruàn i glup?
Sve je bolje od biti naivan.
6. [ta obavezno nosite na plaù?
Komplet od {est pe{kira, {lauf sa Nemom, {lauf
sa Nodijem, ~amac sa Piratima sa Kariba,
~amac sa slikom Rorija, masku, peraje, dva-tri
kompleti}a za presvlaku, pa obavezno grisini,
smoki i figurice dinosaura...
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?
Bezbeli ne{to bezveze.
by DINO BAJRAMOVIC
SENKA KURT:
Sanjala sam da u biti
Senka Veletanli
9. Da je danas smak svijeta,
{ta biste sutra u~inili?
Glasala za Kuglu.
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 3.10.2012 16:11 Page 78
KLIN ÔRBA
N
edavno, ne{to se zanedalo slu`benici jednog saraj-
e v skog pravnog lica u poslovima obi~nim. Subjektu
ustrebalo uvjerenje da jeste taj i taj, da se bavi tim i
tim, i tome sli~no. Te ti njihova cura za sve urani do
nadle`nog organa tzv. lokalne administracije koji takve
papiri}e ovjerava, sa~eka da Ona @ena na miru obavi
jutarnje kahvenisanje i eglenisanje, a onda se umiljato i
lijepo raspita {ta, kad i kako. Ona @ena na sve to ispali
~uveno Sutra, koje se koliko sutra pretvori u jo{ ~uvenije
Malo Sutra. Tako, dan po dan, re~enom pravnom licu se
ùri, priti{}u ga rokovi u va`nom poslu sa poslovi~no
preciznim inozemstvom, te ti na{a cura opet ode
moljakati Onu @enu da joj {arne iskanu potvrdicu, na {to
dobije, sad ve} malo ubu|avjelo Sutraaa Javit }emo
vam kad bude gotovo, dovi|enja.
Epilog: jednog novog a po svemu starog jutra, Stranka
presretne Onu @enu u dolasku na posao, zaèli joj lijep
dan i tutne u {ake Runolist ~okoladu. A ispod Trebevi}a,
doista, skoro neo~ekivano, dan bje{e sun~an i lijep.
K
ad smo ve} kod cvijetnih nota, gledam po novinama
~etverolisnu djetelinu Na{e stranke, rascvjetalu na
zajed ni~koj peteljki-sloganu Mi moèmo. Ne
razumijem se naro~ito u karte i pripadaju}e im igre, ali me
se ove ~etiri dame kandidirane za na~elnice sarajevskih
op}ina ve} na prvi pogled (prati ih pjesma i smijeh)
doimaju kao sretna dobitna kombinacija. A jo{ kad se
malo osluhne (pro~ita) {ta su naumile Lejla, Sabina,
Arijana i Ajla nakon utakmice, koja samo {to nije po~ela,
bogami se moè zaklju~iti da su im strategije moma~ke.
Ba{ su mi onako, kako da kaèm, leèrne i to, ulijevaju
povjerenje, poput ~etiri mladi}a ({to) idu s Trebevi}a.
Vidim, vladaju velikim narativima: kapitalni projekti,
strategije, analize, sinteze, svjetsko a na{e, i tako to.
Da se mene pita, ja bih ba{ ovu integralnu djetelinu
odmah rasporedila na probni rad, dakako, uz skroman
uvjet da me angaìraju kao savjetnicu. Ne bih ja tu ni
~ekala rezultate izborne utakmice, dapa~e, zakonom bih
zabranila demokraciju u domovini nam premiloj. U
zemlji u kojoj se doma}i proizvodi (uklju~uju}i i doma}e
politi~are) kupuju srcem a ne zdravim razumom,
dominira princip nek je moje - moje, al ba{ moje. Neka
je samo moje bo{nja~ko, moje srpsko ili moje hrvatsko,
makar i ucrvano bilo i duplo skuplje od onog anamo
njihovog.
Prema tome, neka Visoki smjesta suspendira izbore na
unedogled neodre|eno vrijeme i u paketu imenuje ove
moje cure za na~elnice, a mene za njihovu zajedni~ku
savjetnicu volonterku. Da se razumijemo, meni lova ne
treba - a vala ni slava, samo jo{ da mi je za ovoga ìvota
da ba{ ja predloìm, donesem i usvojim Pravilnik o
razrezu tarifa mita, korupcije i sli~nih zajebancija.
E
h, to bi mi bilo ìvotno djelo. Postavim table na
ulazu u sve institucije (za po~etak op}inske, sa
razvojnom tendencijom ka vi{im, visokim i
nevidljivim razinama vlasti), a na njima najgolemijim
slovima ispisan nadnaslov: [ta Ti moè{, ho}e{ i mora{
u~initi za svoju dràvu, samim tim i za svaku njenu
op}inu, i u njoj svaku Onu @enu, prije nego {to se usudi{
pomisliti da bi Ona ikad, ikako, i{ta, ni{ta, kako god -
mogla, znala, htjela u~initi za tebe? Ko si ti, molit }u
lijepo, jesi li Amerikanac? Nisi. Pa {ta onda ho}e{ od ove
jadne napa}ene zemlje?!
Mr{ tamo! Ho{ potvrdu da postoji{? Ho}e{. Ima, dobit
}e{, evo ti tarifa:
eka{ jedan dan: to ti je - nema toga, haj bri{i, do|i
sutra. Al da zna{ da }e{ dàbe dolaziti, tj. ako razguljuje{
pje{ke... a tramvajem: to ti je kazna plus karta koju nisi
kupio jest jednako 22 tamo, 22 vamo, eto... eka{ ~etiri
dana, to ti je da Onoj @eni donese{ Ledene kocke, plava
kutija sa srebrnim slovima, ve}e pakovanje. Minjon
kocke su ti tri i po(l) dana ~ekanja, s tim da ti ostaje da
Onoj @eni opere{ prozore, a ona }e ti sama sobom donijeti
podvrdu na noge, svojoj ku}i, tako da ima{ {ansu da papir
dobije{ i brè ukoliko si brz i vje{t u pranju prozora. Eh,
da ti je potvrdicu za dva dana, {to je od sumraka do zore
i od zore do sumraka, pa sve to puta nekoliko, cijena
ko{tanja ti je Bajadera u svim brojevima i veli~inama plus
lajbi} Onoj @eni, tako|er u svim brojevima i veli~inama,
osim ako si voljan uzeti mjere na licu mjesta.
Ne ide ba{ da vam sve svoje cijenjene savjete
unaprijed otkrivam, ali }u vam ipak otkriti najzanimljiviju
caku: va{ je izbor, tj. va{ zagarantirani dobitak, ukoliko
imate strpljenja traènu potvrdu sa~ekati do divnog
sun~anog dana kad }e BiH sretno i beri}etno postati
~lanica EU. Osim potvrde, dobit }ete i vlastiti boks u
ludari koja je ure|ena po evropskim standardima.
estitamo! Ukoliko dan prije izgubite strpljenje, pa -
hajde dobro, bit }e dovoljan Runolist.
ta Ti moe, hoe i mora uiniti za svoju dravu, samim tim i za
svaku njenu opinu, i u njoj svaku Onu enu, prije nego to se
usudi pomisliti da bi Ona ikad, ikako, ita, nita, kako god - mogla,
znala, htjela uiniti za tebe?
MIT O MITU
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Fadila:Iluzije.qxd 3.10.2012 15:46 Page 79
Dom romskih kraljeva
R
uku prekr{tenih preko stoma~i}a, koji odaje dobrostoje}eg
~ovjeka, sa slamnatim {e{irom umjesto krune na glavi,
stariji gospodin Para{iv sjedi zavaljen na klupi i nadgleda
svoj kom{iluk, svoje carstvo. Nesvakida{nji prizor za ruralnu
Rumuniju. Uz i niz glavni put i du` pra{njavih bo~nih staza iznikle
su nevjerovatne palate. Po fasadama se talasaju balkoni i
stubovi. Vrhovi krovova, ukra{eni kulama, tornjevima i kupolama,
izgledaju kao ukrasne kape za ùrke. Ulicama partoliraju
elegantni Mercedesi i BMW-i. Upravo u tom trenutku jedan voza~
kamiona, natovarenog svinjama, naglo ko~i i bulji. Para{iv se
osmjehuje. To je njegov rodni grad, Buzesku, pozornica najrje|e
demografske grupacije u Evropi - bogatih Roma.
Para{iv ne koristi rije~ Romi, politi~ki korektan, u~tiv naziv za
svoju etni~ku grupu, koja na romskom zna~i ljudi. Umjesto nje,
on i ve}ina njegovih kom{ija, sami sebe nazivaju Ciganima, {to je
stari, pogrdni naziv uz koji su odrasli, etiketa koju u njegovoj
zemlji jo{ uvek koriste mnogi neromi, sinonim za prosjaka,
lopova, parazita... Od po~etka 20. vijeka u zemljama engleskog
govornog podru~ja uobi~ajen je izraz gipsy izveden iz rije~i
egiptyan, jer se smatralo da Romi poti~u iz Egipta. Lingvisti~ki
dokazi ukazuju na to da Romi poti~u iz Indije.
Ja sam 1996. godine sagradio jednu od prvih palata,
kaè Para{iv, pokazuju}i glavom prema svom domu u stilu vile,
bajkovitoj predimenzioniranoj gra|evini obloènoj sivim i bijelim
mermerom, sa balkonima na svakom }o{ku. Imena njegove
djece, Luigi i Petu, ispisana su na vrhu kule prekrivene listovima
kalaja. Moji sinovi èle da sru{e ovu ku}u i izgrade novu,
druga~ijeg oblika; kaù da je ova demode. Para{iv slijeè
ramenima. Ako moji sinovi to èle, onda u redu.
Sa samo jednim spratom, Para{ivova vila je skromna. U
ju`nom dijelu grada, romskom okrugu, namnoìle su se
ogromne ~etvorospratne palate ukra{ene stubovima. Njihov stil
se moè nazvati monumentalnim. Tu su potom i ku}e u
korporativnom stilu, sa zidovima od zakrivljenog refleksivnog
stakla; plemi}ki zamak sa grudobranima i balkonima u boji
{erbeta, poredanim poput loà u operi; i {vajcarska koliba, sa
strmim krovom i patuljcima na trijemu. To je nesputano kitnjasta
arhitektura, po ukusu razmetljivih novobogata{a. Sve u svemu,
oko stotinu romskih palata je izniklo u ina~e turobnom
provincijskom gradi}u sa 5.000 stanovnika, oko 80 kilometara
jugozapadno od prijestonice Bukure{ta. Oko tre}inu populacije
~ine Romi. Nisu svi oni bogati, ali je bogatih Roma tu dovoljno
da ovaj grad bude neobi~an i nepobitan simbol njihovog
etni~kog ponosa.
Bogati Romi, djeluje kao {tamparska gre{ka, podrugljiva
{ala. Mnogi od dva miliona Roma, koliko se procjenjuje da ih
ima u Rumuniji, {to je oko 10 posto populacije, ìve siroma{no
i te{ko, a njihove zajednice nekako opstaju u sirotinjskim
gradskim ~etvrtima ili u kartonskim naseljima na obodima
gradova. Istu sudbinu imaju i ostali Romi u cijeloj isto~noj
Evropi, gdje su ovi nekada{nji polunomadi prezrena nià klasa,
specifi~na po siroma{tvu, nedostatku obrazovanja i tvrdoglavoj
izolovanosti.
Za mnoge ga|e, kako Romi nazivaju nerome, palate Roma iz
Buzeskua su trn u oku, razmetanje nezasluènim bogatstvom.
îni se, me|utim, da romskoj eliti uop{te nije stalo do toga da
impresionira strance. Pa, odakle poti~e sve to bogatstvo? Od
trgovine metalima, kaè jednostavno jedan lokalni Rom.
P U T O K O S V I J E T A
Priredio: Nedim Hasi}
CRNA:CRNA.qxd 3.10.2012 21:56 Page 80
Dr. Elvedin Grabovica -
Uredni{tvu
Sanjin Borak nije moj
voza, niti je moj stalni prati-
lac, niti uposlenik Javnog
preduzea Elektroprivreda
BiH d.d. Sarajevo
(U dvije policijske akcije uhap{eni pri-
jatelji i radne kolege SDP-ovaca Damira
Hadì}a, Anera [umana i Elvedina
Grabovice, SB, br. 829)
Povodom neta~nih i tendencioznih na vo da
iznesenih u Nezavisnoj informa tiv noj reviji
Slobodna Bosna broj 829, u tekstu pod
naslovom U dvije policijske ak cije uhap{eni
prijatelji i radne kolege SDP-ovaca Damira
Hadì}a, Anera [umana i Elvedina Grabovice,
autorice Suzane Mijatovi}, zahtijevam da se
objavi sljede}i demanti.
U cilju potpune i istinite informiranosti
javnosti, smatram potrebnim ista}i da Sanjin
Bor~ak, uhap{en u policijskoj akciji MUP-a
Republike Srpske, a protiv kojeg, kako je
navedeno u tekstu, Okru`no Tuìla{tvo u
Isto~nom Sarajevu vodi istragu za kazneno
djelo iznude i zelena{tva nije moj voza~, niti je
moj stalni pratilac, pa prema tome, nije niti
uposlenik Javnog preduze}a Elektroprivreda
BiH d.d. Sarajevo. [tavi{e, isti~em da uop}e ne
poznajem Bor~ak Sanjina.
Neistiniti i neta~ni navodi autorice teksta
Suzane Mijatovi} da je uhap{eni Sanjin Bor~ak
zaposlenik JP Elektroprivreda BiH d.d.
Sarajevo kao moj voza~, te da je bio
angaòvan kao moj stalni pratilac, preds tavljaju
udar na moj li~ni i moralni integritet, a {to za
posljedicu ima povredu moga ugleda u javnosti.
Dakle, sasvim je jasno da izneseni navodi nisu
zasnovani na istinitim informacijama, ve} na
pretpo stav kama i neprovjerenim informa -
cijama, pa budu}i da sam, kao generalni
direktor Javnog predu ze}a Elektroprivreda BiH
d.d. Sarajevo, izloèn sudu javnosti, isti
nesumnjivo predstavljaju povredu mog ugleda.
Osim navedenog, ukazao bih i da autorica
teksta Suzana Mijatovi} u tekstu iznosi
kontradiktorne ~injenice - navod da je Sanjin
Bor~ak uposlenik JP Elektroprivreda BiH d.d.
Sarajevo i izjavu uhap{enog Bor~aka da je
uposlenik u caffeu Prego, a {to opet jasno
ukazuje da autorica nije postupala shodno
profesionalnim standar dima i obavezi da
prethodno provjeri istin itost iznesenih navoda.
Smatram posebno uvredljivim isticanje
moje fotografije u prvom planu u okviru spornog
~lanka, a {to bi moglo javnost navesti na za -
klju~ak moje povezanosti sa osobama sklonim
kriminalnim radnjama i osumnji~enima za
izvr{enje krivi~nih djela.
Dr. Elvedin Grabovica
Goran Simi} - Uredni{tvu
Istom sudu kojem me je
Sidran tuio namjeravam
da uputim tubu protiv
Sidrana zbog ugroavanja
ivota mene i moje djece,
zbog javno objavljenog
poziva na lin mene lino
(Sidran vs. Simi}: Ko je kome
povrijedio ~ast, SB, br. 827)
Nimalo me nije iznenadila potreba da
knjièvnik Abdulah Sidran svoje du{evne boli
poku{ava naplatiti sudskim putem tuìv{i me
Sudu BiH. Raspored koraka je o~ito pobrkan jer
o{te}eni mahom prvo poteù tu`bu protiv lista
koji je objavio du{ebolni tekst, no to je ipak bolje
ostaviti advokatima. Do sada su se te naplate
za du{evnu bol po tradiciji odvijale na relaciji
pisac-izdava~, no vjerovatno je uvo|enjem
PDV-a knjiàrima do{lo do zastoja pa je
finansijska strategija knjièvnika preusmjerena
na pisce koji ìve u dràvama sa sretnijom
ekonomijom. To potpuno razumijem jer
bosanskohercegova~ki emigranti ionako
popunjavaju jednu tre}inu budèta na{e
domovine. To razumijem, ali ne prihvatam. Ne
pada mi na pamet da tje{im Sidrana sa 3000
KM tako da sam odlu~io, ukoliko bh. sudstvo
odlu~i da knjièvnikovu bol izvaga novcem, da
}u radije Sidranovu bol odrobijati i tako namiriti
du{evnu bol sa mojom boli iza re{etaka. [teta
bi bilo tolike pare staviti u ruke piscu kojem
sigurno ne}e pasti na pamet da te pare
upotrijebi kao ulog za osnivanje Dru{tva za
Za{titu lika i djela A. Sidrana, pogotovo {to
sli~na dru{tva ve} postoje nakon rata i uz to
savr{eno finansijski posluju. Isplatiti Sidranu
3000 KM bilo bi isto kao isplatiti od{tetu
upravniku logora jer ga je logora{ pogre{no
pogledao.
Ve} sam negdje u {tampi pomenuo da
mome tuìtelju ne}u dozvoliti da povu~e tu`bu
jer namjeravam da istom Sudu uputim tu`bu
protiv Sidrana zbog ugroàvanja ìvota mene i
moje djece, zbog javno objavljenog poziva na
lin~ mene li~no. Mojim slu~ajem se ne}e baviti
advokati koji }e pregovarati o cijeni bola na
osnovu pasusa iz intervjua datog Slobodnoj
Bosni ve} pozivom na ubistvo.
Ako ni zbog ~ega, kolegi piscu Abdulahu
Sidranu sam zahvalan {to je reaktualizirao svoj
tekst iz Oslobo|enja 1993. godine koji sam
radije prepri~avao nego citirao jer mi godinama
stoji kao mu~nina u stomaku. Va`nost toga
teksta sam minimalizirao godinama smatraju}i
da drami mira u BiH ne}e pomo}i moje
posezanje za tamnom stranom ionako najc r -
njeg perioda u istoriji BiH u smislu pra{tanja.
Kopiju Sidranove kolumne koju su svi
mentalno normalni pisci protuma~ili kao poziv
na moje smaknu}e (a puno je ìvih svjedoka
koji to mogu potvrditi na Sudu) stavio sam ad
acta sve dok faksimil nije javno objavljen prije
neki dan zahvaljuju}i memoriji samih novinara.
Naravno, samo oni koji su poput mene i moje
djece pro{li sarajevski uàs od 1992. do 1995.
mogu izme|u linija Sidranovog teksta shvatiti
koju koli~inu bola sam morao u sebi savladati
kad sam nakon toga teksta iza ulaznih vrata
stana stavljao zamrziva~ ili kad sam svojoj
dje~ici obja{njavao kako da pobjegnu na tavan
ako za~uju pucnjeve kala{njikova. U
Sidranovom tekstu koji me izjedna~ava sa
Karadì}em to se ne moè pro~itati jer nije bio
pri toj pameti da shvati kako je svaka njegova
rije~ bila ravna legalizaciji metka nekog ko se
sa Sidranovim tekstom u ruci osje}ao
pozvanim da prolivenu muslimansku krv namiri
nad sarajevskim Srbinom, makar on bio
pjesnik, makar on bio nepopravljivi bh. patriota.
U tom sarajevskom haosu gubila se glava za
pogre{an pogled ako nisi Musliman a Srbi i
Hrvati su uvijek stajali na repu reda za
humanitarnu pomo}. Sidranu nije bilo na
pameti da shvati kako se stavio u poziciju
Gebelsa pozivaju}i na ujedinjeni patriotski
front pisce i gra|ane, defini{u}i na najopasniji
na~in razliku izme|u ~etnika i Srba. Jo{
uvijek mi stoji mu~nina u stomaku zbog toga
{to je moj kolega pisac uzeo sebi pravo da
pravi distinkciju izme|u svojih i drugih zab o -
ravljaju}i da su mu do po~etka bosanskog
gra|anskog rata najbolji prijatelji bili oni koji }e
svojim u~e{}em legalizovati sve one granate
koje su pobile 11.000 na{ih sugra|ana, od
kojih pola njih nije saznalo koje su nacije dok ih
nisu sahranili. Kako se moj kolega pisac nije
nikada izjasnio kad je na sjeverne granice BiH
nagrnula Hrvatska vojska sa ciljem da prisvoji
teritorij, ili kad su iz Sarajeva misti~no nestajali
Srbi na putu ka Kazanima? Ja sam tri puta i{ao
na razgovor sa predsjednikom Izetbegovi}em
mole}i ga da ne dozvoli da gubimo multik u -
lturnu bitku iznutra kad je dobijamo spolja. Moj
kolega pisac je vjerovatno bio skloniji da ~eka
ku}i kad }e mu lokalni zlo~inac ]elo poslati po
kuriru bocu viskija i konzerve.
Kako ne bih svoje memorije na Sidranov
tekst pretvarao u vlastitu grobnicu, taj kom e -
ntar iz Oslobo|enja sam poslao na ekspertizu
stru~njacima koji su potvrdili ono o ~emu sad
pri~am.
Naravno, tekst sam poslao Agenciji za
prevo|enje jer mislim da bi ga trebala imati
udruènja i svjetske organizacije koje se bave
javnom rije~ju kao podstreka~em za zlo~in.
Kako rekoh, na po~etku pisma ja se u prvoj
fazi ve} vidim iza re{etaka. Lijepo bi bilo imati
kolegu pisca u }eliji pored mene. U drugoj fazi,
nakon {to odrobijam dug od 3000 KM, nisam
siguran da }u biti finansijski sposoban putovati
tako daleko da svome kolegi piscu odnesem
cigarete.
Goran Simi}, pisac
REAGIRANJA
Reagiranja:Reagiranja.qxd 3.10.2012 16:10 Page 81
Vi znate za{to smo najbolji!
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici
Omot-4:CRNA.qxd 2.10.2012 12:57 Page 78

SloBa 830

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SloBa 830

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KONJI^KI KLUB BRA]E NIK[I]: DVA BRATA RO\ENA, NERMIN I MIRSAD

Asim:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 22:56 Page 13

Asim:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 22:57 Page 14

Niksic:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 22:54 Page 17

Niksic:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 22:55 Page 18

Kemo:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:17 Page 22

Kemo:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:18 Page 24

Nidzara:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 23:56 Page 31

Nidzara:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 23:57 Page 32

Vojska:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 20:59 Page 35

Vojska:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:00 Page 36

Drina:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 20:57 Page 39

Drina:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 20:57 Page 40

Sport:TEKST osnova.qxd 4.10.2012 0:26 Page 47

Sport:TEKST osnova.qxd 4.10.2012 0:26 Page 48

Udzbenici:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:15 Page 51

Udzbenici:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:16 Page 52

Akademija:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:09 Page 55

Akademija:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:09 Page 56

Mladen Pozajic:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:01 Page 58

Mladen Pozajic:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:02 Page 60

Adisa Kathrin:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:04 Page 63

Adisa Kathrin:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:04 Page 64

The Kominas:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:06 Page 67

You might also like