Razred kao grupa

Danijel ori
Grupe su vane jer imaju znaajan utjecaj i na uinak
grupe u cjelini i na uinak svakog lana grupe.
Pri tome vana:
- veliina grupe
- kohezivnost
- uloge i status svakog lana

Sociometrija slui za mjerenje strukture ljudske
grupe; status pojedinca u grupi, odnosi unutar grupe,
stupanj kohezivnosti ili integriranosti grupe


Struktura grupe obino se sastoji od diferencijacije
uloga, vodstva, skupa normi i pravila lanstava. Ova
definicija naglaava tri vane stvari:
1. lanovi grupe komuniciraju i u interakciji su
2. okupljaju se da obave odreene zadatke ili
postignu ciljeve
3. grupe su strukturirane

Male grupe sastavljene su od najmanje tri lana, no
nema gornje granice veliine grupe
Grupe

Razred kao grupa
Svaki razred je posebna socijalna grupa s vlastitim
normama, psiholokom atmosferom i oekivanjima,
kako od uenika, tako i od uitelja.
Uitelj je rukovoditelj razreda i trebao bi poduzeti sve
da pod njegovim rukovodstvom razred funkcionira
kao visoko kohezivna grupa.

Uitelj moe poticati kohezivnost tako da:
- Daje uenicima zadatke koji zahtijevaju
suradnju.
- Smanji natjecanje na najmanju moguu mjeru
- Potie prosocijalno ponaanje.
- Pomogne ueniku pri identifikaciji s razredom.
- Izbjegava favoriziranje uenika, ne svaljuje .
krivicu uvijek na iste uenike.
- Kada razred postane grupa koja ima svog vou,
uitelj mora suraivati s njim i ne ugroavati
njegov status pred grupom.
Upravljanje razredom ukljuuje jednako toplinu i brigu
za uenike kao i kontrolu.
Osnovno pitanje je da nastavnik zna to eli da uenici
rade kad je on u razredu.
Svojim ponaanjem nastavnik e poticati odreena
ponaanja, i obeshrabrivati neka druga.
ak i raspored klupa moe naglaavati to se eli od
uenika. Klasian raspored klupa ee naglaava
orijentaciju prema znanju i
potivanju pravila, a spojene
klupe gdje uenici sjede u
krugu naglaavaju pozitivne
odnose i uenje suradnje.

Normama se opisuje ono to je meu lanovima grupe
prihvatljivo ili neprihvatljivo ponaanje.
Treba utvrditi samo neophodna pravila. Pravila treba
ostaviti na openitijoj razini, jer pokrivaju razliite
probleme.
Pravila moraju biti u skladu s onim to elimo postii.
Model discipline se u najveem broju kola oslanja na
prekraje i loe vladanje, prije nego na pomo djetetu
da se naui bolje ponaati.





Osobito u vrijeme dok se grupa stvara mogui su
konflikti meu lanovima koji imaju razliite potrebe i
interese. Ako se problem zanemari mogue je da e
utjecati na cijelu grupu, zato je:
- dobro je pokuati rijeiti problem:
- priznati postojanje problema i u tome postii
slaganje
- jasno definirati to je problem s obje strane
- koristiti brainstorming za mogua rjeenja u emu
svi sudjeluju
- diskusija o moguim rjeenjima
- utvrditi detalje i napraviti plan rjeavanja
- nakon nekog vremena evaluacija
Kad vrnjaci oblikuju djetetov svijet, njegovo je
samopotovanje ranjivo.
Osjeaj pupajueg identiteta u osnovnokolske djece
vrlo je povezan s njihovim osjeajem za vrnjake i
drutvenu stvarnost.
Osnovnokolci su se
skloni meusobno
odnositi u glasnim,
emocionalnim i
fizikim suoavanjima.
Sklapanje tog sloenog
sustava odvija se puno
lake ako se dijete osjea dobro u vezi sa sobom.

Vodstvo grupe
to ini dobrog vou?








Zahtijevaju li razliite situacije razliite stilove
rukovoenja?

Nema tone definicije rukovoenja, ipak tri komponente
pridobile su odreeni stupanj konsenzusa:
- rukovoenje kao drutveni utjecaj
- ponaanje voe
- rukovoenje kao autoritet
Kroz povijest i tradiciju voa je smatran osobom koja
posjeduje odreeni skup znaajki linosti. Ovo miljenje
sadrano je u tvrdnji: Voe se raaju, ne stvaraju.
Postoje odreeni dokazi da situacije ine vou . Pojava
voe moda se dogaa zbog toga to ta osoba najvie
pria i doprinosi grupi ili jednostavno zbog toga to
zauzima sredinji poloaj u grupi.

Fiedler je predloio teoriju djelotvornosti
rukovoenja to uzima u obzir i stil rukovoenja
i situacijske imbenike.
Postoje tri situacijska imbenika:
Odnosi izmeu voe i sljedbenika
Struktura zadatka
Mo voe

Stil rukovoenja utjee na uradak na zadatku, moral i
kohezivnost grupe.
Stilovi rukovoenja:
1. autokratski
2. demokratski
3. laisses faire
Demokratski stil proizvodi najvei moral, prijateljstvo i
suradnju u grupi.

Morley i Hosking (1984) vjet voa je onaj koji je
sposoban stvoriti i odrati drutveni rad zasnovan na
sustavima moi i sustavima vrijednosti.
Vjeti voe, nasuprot nevjetima, jesu ljudi koji
osiguravaju, s obziroma
na okolnosti,
najbolji mogui
rezultat za grupu
Voe ue od
drugih voa.
Struktura grupe
Postoje tri aspekta strukture grupe:
1. KOHEZIVNOST GRUPE
2. ULOGE I STATUS
3. KOMUNIKACIJSKA STRUKTURA
Poznavanje grupne strukture dat e nam dobru ideju o
dinamici te grupe.
Dinamika grupe su procesi pomou kojih se dogaaju
promjene. Mogu biti:
1. na razini pojedinca- odnose se na promjene u
stavovima, miljenjima i eljom za
konformiranjem ili nekonformiranjem prema
oekivanjima grupe ili sadraju uloga
2. na grupnoj razini- odnose se na promjene u
obrascima odnosa promjene u vodstvu,
lanovima i moralu grupe.
Grupni proces
Pouzdanost se mora postii:
1. Pouzdanou izmeu procjenitelja razliiti
procjenitelji kodiraju slino ponaanje na isti nain
2. Pouzdanou unutar procjenitelja isti
procjenitelj kodira slino ponaanje u razliitom
vremenu na isti nain.
Uz odreenu sigurnost da su oba ova oblika
pouzdanosti zadovoljena AIP moe biti snano orue
za analiziranje grupnih procesa.
Savjeti za planiranje grupnog rada
Treba planirati manje grupe od tri do etiri uenika u
svakoj.
U poetku treba planirati krae suradnike aktivnosti.
Poeljno je zajedno s uenicima napraviti listu vjetina
koje su potrebne za uinkovit suradniki rad npr.
(pomagati ostalima, paljivo sluati...).
Potrebno je modelirati pozitivnu komunikaciju
postavljajui grupi pitanja koja e ih voditi k
rjeavanju nastalih problema.