Slobodna Bosna 872

I
www.slobodna-bosna.ba
TU@ILA[TVO I POLICIJA: OKO ZA OKO, [EMSO ZA ZUPCA
A GDJE JE
? JMBG
NAJGORE
JE PROLO
ISPRAVNA-oglasi sedmica-872:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2013 13:43 Page 1
PRIVATIZACIJSKA PLJA^KA
KAKO JE RASPRODATA NAFTNA
INDUSTRIJA FEDERACIJE BiH
Sarajevsko Kantonalno tuìla{tvo privodi
kraju {est godina dugu istragu o
skandaloznoj prodaji Energopetrola u
bescjenje; Slobodna Bosna otkriva ko su
politi~ki pokrovitelji a ko glavni akteri
korupcijske privatizacije najve}e naftne
kompanije u Federaciji BiH
POLICIJSKO-PRAVOSUDNI
RAT
DIREKTOR SIPA-e PROTIV
TU@ITELJSTVA BiH
Na posljednjoj sjednici Zajedni~ke komisije
za obranu i sigurnost Parlamenta BiH
direktor SIPA-e GORAN ZUBAC priredio je
jo{ jedan prvorazredni skandal: nakon
pro{lotjednog nezakonitog hap{enja
[EMSUDINA MEHMEDOVI]A, direktor
Zubac je udario na glavnog dràvnog
tuìtelja GORANA SALIHOVI]A,
potvr|uju}i kako je SIPA pod njegovim
rukovo|enjem postala otu|eni centar mo}i
i policijski servis pod kontrolom nekoliko
strana~kih lidera
SLUÂJ BOSNALIJEK
SUD PONI[TIO IMENOVANJE
NELEGALNE UPRAVE
Kantonalni sud u Sarajevu po~etkom
nedjelje donio je presudu kojom se
poni{tava rje{enje Komisije za vrijednosne
papire FBiH o upisu u Registar Komisije
~lanova Hadenovog Nadzornog odbora
Bosnalijeka. To je bio jedini dokument na
osnovu kojeg je vr{ilac du`nosti direktora
Bosnalijeka Nedim Uzunovi} obna{ao tu
du`nost po~istiv{i iz uprave Bosnalijeka
sve koji nisu bili naklonjeni njegovom (?)
investicijskom fondu Haden koji
oruànom silom jo{ uvijek drì Bosnalijek
u tala~koj krizi
NARKO-BOSOVI JAÎ OD
DR@AVE
BIZNIS KOJI NE POZNAJE
GRANICE
Iako im je dràva zaplijenila vi{emilionsku
imovinu, najve}i narko-bosovi u regionu
DARKO [ARI] i SAFET KALI], zahvaljuju}i
raznim mahinacijama i vezama u vrhu
vlasti, i dalje njome raspolaù; na{a novinar-
ka pi{e na koji na~in najtraèniji regionalni
narko-bosovi iz sigurnih uto~i{ta nesmetano
uve}avaju svoje bogatstvo u Crnoj Gori
KASARNA ZA ÔVJEKA
VOJNA ILI MINISTARSKA IMOVINA
Posljednjih su dana u Sarajevu inten zivi -
rane spekulacije o tome kako se ZLATKO
LAGUMD@IJA sa svojim novim najboljim
prijateljem FAHRUDINOM RADONÎ]EM
poku{ava domo}i atraktivne JAJCE
KASARNE; SB istraùje zbog ~ega se lider
SDP-a interesira za objekat koji je
progla{en neperspektivnom vojnom
imovinom
IZRAELSKO-INDIJSKI RAT U
PRIJEDORU
ODLAZI LI ARCELOR MITTAL
Nedavna najava predsjednika RS-a
MILORADA DODIKA o pokretanju istrage
protiv firme ARCELOR MITTAL, ve}in skog
vlasnika rudnika èljezne rude u Omarskoj,
zbog navodne dugogodi{nje, sistematske
plja~ke prirodnih resursa u tom entitetu, uvod
je u najnoviji me|unarodni privatizacijski
skandal u ovom entitetu; na{a novinarka
istraìla je sve grijehe planetarnih kraljeva
~elika, indijske obitelji MITTAL
MARKO STUPAR, SLIKAR
OD PARIZA DO SARAJEVA
Jedan od najpoznatijih slikara sa ovih prostora,
MARKO STUPAR, nedavno je boravio u
Sarajevu, gdje priprema svoju samostalnu
izlo`bu, prvu u glavnom gradu BiH; umjetnik sa
tri dràvljanstva, gra|anin Evrope, Marko
Stupar za SB govori o svom ìvotnom i
profesionalnom putu, te otkriva zbog ~ega je
razo~aran u savremenu umjetnost
25.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12
16
20
44
24
28
32
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 25.7.2013 1:59 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 25.7.2013.
4
IVO MIRO PROSVIRO
Ivo Miro Jovi}
zaboravio
obe}anje da }e
se samospaliti
ako Dragana
Mirkovi} nastupi
u Kiseljaku
Ivo Miro Jovi}, novoizabrani savjetnik
dràvne doministrice obrane Marine
Pende{ i biv{i ~lan Predsjedni{tva BiH,
uputio je pro{log tjedna vije}nicima u
Op}ini Kiseljak dramati~no upozorenje.
Svojim je strana~kim kolegama iz HDZ-a
Jovi} zaprijetio da }e se samospaliti
ispred spomenika poginulim hrvatskim
braniteljima u Kiseljaku, ako na blagdan
sv. Ilije, 20. jula, bude odràn koncert
srbijanske folk pjeva~ice Dragane
Mirkovi}. Koncert Dragane Mirkovi},
kao i nastupi bendova Prljavo kazali{te
i Miligram, organizirani su na Gradskom
stadionu, u sklopu manifestacije
Kiselja~ki dani piva, odnosno proslave
Dana Op}ine od 19. do 21. jula.
Dragana Mirkovi} je, ipak, pjevala u
Kiseljaku, pred oko 15.000 odu{evljenih
fanova, i njezin je koncert bio ubjedljivo
najposje}eniji. Ivo Miro Jovi}, nesu|eni
Jan Palach iz Kiseljaka, u
me|uvremenu je odustao od prijetnji,
nakon {to se uvjerio da je srbijanska
pjeva~ica, ipak, popularnija od njega.
(S.M.)
Sude}i prema imovini Ivana Knezovi}a,
biv{eg direktora @eljeznica Herceg-Bosne,
~lana Nadzornog odbora @eljeznica
Federacije a kasnije jednog od ~elnika
Javne korporacije @eljeznice BiH, taj je
predratni voza~ pru`nih vozila u âpljini
postao jedan od imu}nijih Hercegovaca,
iako su sve pobrojane kompanije propale ili
posluju s milijunskim gubicima. Uz brojne
nekretnine u BiH, ~iji su vlasnici Knezovi}
i njegova djeca, poduzetni je èljezni~ar
vlasnik i veleljepne vile u mjestu Gradac na
Makarskoj rivijeri. Vila Knezovi} se
nalazi na atraktivnoj lokaciji, pedesetak
metara od mora, ima ~etiri kata i ukupno 12
luksuzno opremljenih apartmana, koji se
izdaju turistima. No}enje u apartmanu za
~etiri osobe u punoj sezoni ko{ta oko 65
eura. Taj je posao Ivan Knezovi} povjerio
sinu Draènu, kojem je, prethodno, u
mostarskom Tr`nom centru Orca otvorio
kafi}.
Prema tvrdnjama njegovih susjeda,
Vila Knezovi} je sagra|ena na
ru{evinama stare dvokatnice, koju je Ivan
Knezovi} kupio prije nekoliko godina za
80.000 eura. Nakon {to je isplatio starog
vlasnika, Knezovi} je izgradio posve novi
objekat, u koji je, kako se pretpostavlja,
uloìo najmanje pola milijuna maraka.
Investicija se, navodno, isplatila, ali je
problem {to je novu ku}u Knezovi}
sagradio bez lokacijske i gra|evinske
dozvole, zbog ~ega je u sporu s op}inskim
vlastima. Ivan Knezovi} je, ina~e, {iroj
javnosti postao poznat kao nespretni
svjedok provokator u istrazi protiv
predsjednika Federacije BiH @ivka
Budimira.
(S. Mijatovi})
Dok su eljeznice
Herceg-Bosne propadale,
Ivan Knezovi gradio vilu
na Jadranu
NAJBOGATIJI HERCEGOVAKI ELJEZNIAR
MINI MARKET
TAJNE INVESTICIJE TAJNOG SVJEDOKA
Vila u Gradcu ko{tala je Ivana Knezovi}a blizu 700.000 KM
Ivo Miro Jovi}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 25.7.2013 1:22 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]
IFTARSKA VE]INA
Lagumdìja i
Radon~i} nisu
prihvatili poziv
na iftar reisa
Kavazovi}a
Reisu-l-ulemi Islamske zajednice BiH
Huseinu ef. Kavazovi}u nije po{lo za
rukom ni da za iftarskom sofrom okupi
posva|ane bo{nja~ke politi~are. Poziv
na zajedni~ki iftar u hotelu Evropa reis
je uputio svim bo{nja~kim ~elnicima
parlamentarnih stranaka, Sulejmanu
Tihi}u, Ameru Jerlagi}u, Nerminu
Pe}ancu, Zlatku Lagumdìji i
Fahrudinu Radon~i}u, no potonja
dvojica, Lagumdìja i Radon~i}, nisu se
odazvali reisovom pozivu. Tihi},
Jerlagi} i Pe}anac do{li su na iftar u
pratnji svojih najbliìh strana~kih
suradnika, no iz SDP-a i SBB-a nije se
pojavio niko. Svoj izostanak, kao po
dogovoru, i Lagumdìja i Radon~i}
opravdali su na isti na~in - ranije
preuzetim obavezama.
(S.B.)
MINI MARKET
Parlament BiH, Vijee naroda
Zakoni na ekanju
Husein ef. Kavazovi}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 25.7.2013 1:46 Page 5
D
ràvni parlamentarac [emsudin Mehmedovi}
ozbiljan je, zahtjevan pravosudni zalogaj i za mnogo
ure|enije i manje porozne pravne dràve od ove
bosanskohercegova~ke. Kakav je ìlav i nepopustljiv borac
u sudskim klupama Mehmedovi}, uvjerio sam se iz prve
ruke, posmatrao vlastitim o~ima, osjetio na sopstvenoj
koì. Prije vi{e od deset godina u vrijeme dok je bio
ministar policije Zeni~ko-dobojskog kantona Mehmedovi}
je tuìo ovaj list i mene pojedina~no. Ne sje}am se ba{
ta~no svih detalja njegove tu`be ali, uglavnom,
Mehmedovi} je traìo sudsku satisfakciju za seriju tekstova
koje smo posvetili njegovom ratnom i poratnom
policijskom, politi~kom i poslovnom anga`manu.
Kleveta kao krivi~no djelo u to vrijeme jo{ uvijek nije
bila tretirana u sklopu gra|anske parnice, nije se, dakle
sankcionirala financijskim nadoknadama za du{evne
bolove i materijalne {tete- za klevetu se u godinama
nakon rata mogla odvaliti i koja godinica zatvora.
Nekoliko je ro~i{ta odràno po Mehmedovi}evoj tu`bi i
moj tada{nji odvjetnik, jedan od najautoritativnijih ljudi iz tog
esnafa, rahmetli Maho Mufti}, nimalo nije bio zadovoljan
kako se po mene i novine raspli}u stvari u sudnici.
Na{e u novinama vi{e puta ponavljane tvrdnje da je
tokom rata i godinama pora}a tada{nji kantonalni prvi {erif
otvoreno a{ikivao sa islamskim borcima, mudàhedinima,
prikrivao njihove zlo~ine u ratu i organizirao njihovu
naturalizaciju, upis u dràvljanstvo BiH, nakon rata,
Mehmedovi} je opovrgavao tada aktuelnim doga|ajem:
hap{enjem francuskih, planetarnih Allahovih ratnika
zapravo, terorista Lionela Dumonta i Moulouda
Boughelana koje je u spektakularnoj akciji u Zenici privela
pravdi upravo policija na ~ijem je ~elu bio. Tako da je
ponudu neprijateljske strane, Mehmedovi}a i njegovog
odvjetnika da se, usred su|enja, suprot stavlje ne strane
sporazumno nagode moj pravni zastupnik prihvatio sa
olak{anjem - sve drugo, nastavak procesa bilo bi mnogo
neizvjesnije i, vjerojatno, {tetnije po tuènu stranu, dakle
ovaj list i moju malenkost. Naprosto i iskreno, tanki smo bili
sa validnim, kvalitetnim dokazima kojima bi potkrijepili
optu`be upu} ene /napi sa ne na Mehmedovi}evu adresu.
N
ije se u sudskom su~eljavanju sa Mehmedovi}em
proslavilo ni Federalno tuìteljstvo koje ga je prije
deset godina optuìlo za nezakonito prometovanje
oru`jem i municijom. Uz Mehmedovi}a, tada je vo|en
sudski proces i protiv njegovog najblièg, najodanijeg
policijskog suradnika na lokalnoj razini Nedàda Korajli}a,
sada{njeg dekana Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu.
Na Vrhovnom sudu Federacije sudilo im se pod optu`bom
da su godinu dana nakon rata ilegalno podijelili po
ku}ama u Te{nju i okolini desetine automatskih pu{aka i
hiljade komada municije. Vlado Mi{kovi}, federalni
tuìtelj koji ja zastupao optu`nicu, vjerovao je da u rukama
ima sve adute, nepobitne dokaze protiv optuènih,
me|utim se prevario. Mehmedovi} i njegova odbrana (i u
tom predmetu kao i ovom posljednjem zastupala ga je
odvjetnica Senka Noìca) uop}e nisu osporavali da je
sporno oru`je podijeljeno, me|utim u tome nisu (pro)na{li
ni{ta sporno. Oru`je je podijeljeno u uvjetima neposredne
ratne opasnosti (u jesen 1996. godine!?) uz usmenu
SLOBODNA BOSNA I 25.7.2013. 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Svata se nagaalo, spekuliralo o ratnoj prolosti policajca Zupca na
Ilidi. Zna se da je na poetku rata sa jo nekoliko perspektivnih
srpskih policajaca upuen kao ispomo tamonjoj policijskoj strukturi
na elu sa Tomom Kovaem. Pria se, ali do sada za to vjerodostojnih
dokaza nema, da je Zubac u prvim mjesecima rata bio zaduen za
zbrinjavanje, odnosno logisticiranje dragih gostiju, paravojno-para-
policijske brae iz Srbije. U prvim mjesecima rata u irem rejonu
srpske optine Ilida, Lukavici, Vojkoviima, Osijeku, Otesu,
Krupcu... vrljale su i red zavodile razne spontane srbijanske bande,
pored ostalih i Crvene beretke predvoene tada nedovoljno
afirmiranim i dokazanim komandantom Miloradom Ulemekom Legijom
Pi{e: SENAD AVDI]
Ostaje nejasno da li je hap{enjem [emsudina Mehmedovi
OKO ZA OKO, [EMSU
ZA ZUPCA
Iluzije:Iluzije.qxd 25.7.2013 0:34 Page 6
suglasnost republi~kog policijskog vrha iz Sarajeva - na tome se
temeljila odbrana. Na pitanje tuìtelja Mi{kovi}a od koga je u to
vrijeme prijetila neposredna ratna opasnost Te{nju i okolini,
Mehmedovi} je hladno, ne trepnuv{i, odgovorio ne{to u smislu
pored ostalog, i od vas usta{a.
Malo vje{tom strategijom odbrane, malo vi{e oportunizmom
(ovisnost o politi~kim centrima) sudskog vije}a, Mehmedovi} i
jarani su pravomo}no oslobo|eni svih optu`bi.
T
e{ko je sa sigurno{}u re}i, pouzdan odgovor imati, da li je
Goran Zubac, direktor Agencije za istrage i za{titu BiH
(SIPA-e), potcijenio Mehmedovi}a ili je precijenio sebe kada
je krenuo u rat do istrebljenja protiv njega. U takvom fajtu ni
mnogo vjerodostojniji, moralniji, od Zupca neokaljaniji
predstavnici reda i zakona ne bi imali velikih, realnih izgleda.
Mehmedovi} je krenuo u kontraofanzivu koja Zupca te{ko
kompomitira: prijavio ga je Tuìteljstvu BiH za ratni zlo~in koji je
akutalni direktor SIPA-e po~inio tokom rata na Ilidì, ubistvo
bo{nja~kog civila tijekom rutinskog probanja poklonjenog
trofejnog revolvera. Sva{ta se naga|alo, spekuliralo o ratnoj
pro{losti policajca Zupca na Ilidì. Zna se da je na po~etku rata sa
jo{ nekoliko perspektivnih srpskih policajaca upu}en kao ispomo}
tamo{njoj policijskoj strukturi na ~elu sa Tomom Kova~em. Pri~a
se, ali do sada za to vjerodostojhnih dokaza nema, da je Zubac u
prvim mjesecima rata bio zaduèn za zbrinjavanje, odnosno
logisticiranje dragih gostiju, paravojno-parapolicijske bra}e iz
Srbije. U prvim mjesecima rata u {irem rejonu srpske op{tine
Ilidà, Lukavici, Vojkovi}ima, Osijeku, Otesu, Krupcu... vr{ljale
su i red zavodile razne spontane srbijanske bande, pored ostalih i
Crvene beretke predvo|ene tada nedovoljno afirmiranim i
dokazanim komandantom Miloradom Ulemekom Legijom.
Formacijski im je, pri~a se, kao gostoljubivi doma}in, koji je brinuo
o smje{taju, logistici, bio dodijeljen Goran Zubac.
Nervozna, iracionalna, zakonski jedva prihvatljiva i odrìva
odluka Gorana Zupca od pro{log petka da uhapsi [emsudina
Mehmedovi}a samo sat prije nego {to je ovaj dràvni parlamentarac
trebao dati iskaz u Tuìteljstvu za ratne zlo~ine, ne ostavlja dilemu
oko toga da li se radi o osobnoj, privatnoj osvetoljubivoj zlupotrebi,
prvog dràvnog policajaca ili ne. Sve je u toj samovoljnoj
policijskoj akciji krivo, amaterski, povr{no predvidio i planirao
Zubac: prvo, reakciju dràvnog Tuìteljstva bez ~ijeg je naloga i
znanja uhapsio Mehmedovi}a. Drugo, ra~unao je da je Mehmedovi}
pao u nemilost svoje stranke, i vjerovao da }e vrh SDA tek tako,
skoro sa olak{anjem, Mehmedovi}a, ~ije su pozicije, istina,
posljednjih mjeseci uzdrmane a mo} oslabila, pustiti niz vodu.
Me|utim, ispostavilo se suprotno: Mehmedovi} nije repa bez
korijena i politi~kog zale|a kao {to je bio @ivko Budimir. Te{ko je,
prerano je u ovom trenutku (pr)ocjenjivati {ta je istjerao na javnu,
pravosudnu, politi~ku, medijsku scenu direktor SIPA-e Zubac, kada
je misle}i da ganja zeca, zaganjao Mehmedovi}a!
[
emsudin Mehmedovi} je, vrlo, vrlo zeznut, polivalentan,
oprezan, prekaljen igra~ i tvrd orah. U najmanju ruku, sli~ne
performanse bi trebali imati i oni koji se upuste u njegov
krivi~ni progon, ili medijsku diskreditaciju. Mjesecima me, recimo,
svrbe prsti da napi{em (ne)provjerene glasine prema kojima
Mehmedovi} posjeduje desetine benzinskih pumpi {irom Federacije
BiH. Ili da je imao, i jo{ uvijek ima, aktivni poslovni odnos sa
kraljem tekstila, uhap{enim sandà~ko-bosanskim biznismenom
Anesom Sadikovi}em. Kao i da ima najmanje pet-{est du}ana u BBI-
a centru. Ili da mu je privatno-emotivni ìvot meandriraju}i. Sve to
ostavljam po strani, jer me je dovoljno opeklo prethodno sudsko
mrcarenje sa Mehmedovi}em, ono od prije vi{e od decenije. Goran
Zubac, o~ito, takvo iskustvo nije pro{ao i ko mu je kriv!
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ovi}a Goran Zubac precijenio sebe ili potcijenio Mehmedovi}a?!
]ERA]EMO SE JO[
[emsudin Mehmedovi} sa advokatskim
timom nakon izlaska iz pritvora
F
o
t
o
:

K
l
i
x
ÊTVRTAK, 18. JULI
JASMIN IMAMOVI], gradona~elnik
Tuzle, pro{le je nedjelje hrvatskog
predsjednika IVU JOSIPOVI]A odveo na
ru~ak u eltini tuzlanski restoran ~iji je
vlasnik SEDINET SIDO KARI], osu|eni
{vercer tekstila i jo{ koje~ega drugog. Da
gradona~elnik Zagreba Milan Bandi}
izvede, recimo, predsjednika Srbije TOMI -
SLAVA NIKOLI]A u restoran ~iji je
vlasnik kriminalac HRVOJE PETRA^,
kako bi se to zvalo? Diplomatski skandal, u
najmanju ruku!
PETAK, 19. JULI
GORAN SALIHOVI], glavni dràvni
tuìtelj, dva puta se danas oglasio u
Dnevnom avazu, ali nijednom povodom
najva`nijeg dana{njeg doga|aja - hap{enja
[EMSUDINA MEHMEDOVI]A od strane
pripadnika SIPA-e, bez suglasnosti Tu ìt e lj-
stva. U jednom od istupa reagira na moju
tvrdnju da je nedavno kupio (i platio) stan u
Sarajevu, pa mi nudi svoj stan ukoliko
skupim dokaze da je to zbilja ~injenica. Ne
zanima me ni~iji tu|i stan, pa ni
Salihovi}ev, premda bih, iz znatièlje, volio
proviriti u njegov topli dom: da vidim da li
i u stanu, kao u svojoj tuìteljskoj kan ce la -
ri ji, ljepotan i bonvivan Salihovi} drì
uramljenu svoju fotografiju!
SUBOTA, 20. JULI
IGOR BAVÂR, jedan od dvojice-trojice
najmo}nijih politi~ara u Sloveniji, osu|en je,
zbog kriminala, na sedam godina robije uz
obavezu da vrati 21 milion eura koliko je sud
presudio da je pranjem novca i drugim
finansijskim operacijama o{tetio prora~un
Slovenije i veliki broj tamo{njih dràvnih
firmi koje je Bav~ar godinama kontrolirao.
Krajem 80-ih i po~etkom 90-ih godina
pro{log stolje}a Bav~ar je bio jedan od
najprominentnijih mladih intelektualaca u
Sloveniji, okupljenih oko lista Mladina i
~asopisa Nova revija. Nemilosrdno je {ibao
po crvenoj buròaziji, pledirao za
uvo|enje politi~kog pluralizma, civilnog
dru{tva, depolitizaciju vojske i policije,
nacionalno pomirenje... Nakon prvih
demokratskih izbora postao je {ef
slovena~ke policije, istodobno kada je
njegov politi~ki istomi{ljenik i suborac
Janez Jan{a imenovan za ministra odbrane.
Bav~ar i Jan{a su, dakle, na svojim ple}ima
iznijeli teret operetskog, nepostoje}eg rata
izme|u Slovenije i JNA.
Prije desetak godina, daleko od
javnosti, u skromnoj planinskoj vikendici u
~ijoj je okolini brao gljive umro je Stane
Dolanc, decenijama jedan od najmo}nijih
slovena~kih politi~ara i najubojitijih
jugoslovenskih policajaca. Posljednje go di -
ne ìvota proveo je skromno, tako je i
sahranjen. Ne vjerujem da je crveni
burùj, komunjara, àndarm, ikada na
filmu vidio onoliko novca koliko Bav~ar
treba vratiti dràvi!
NEDJELJA, 21. JULI
Upoznajem danas profesora BORISA
HAVELA, kojem je nedavno u Zagrebu
objavljena knjiga Arapsko-izraelski sukob.
Havel je ro|en na êngi} Vili i do rata je
ìvio i {kolovao se u Sarajevu. Doktorirao
je u Izraelu. Zaposlen u Ministarstvu
vanjskih poslova Hrvatske. Sin je fine,
otmjene gospo|e ANE HAVEL, visoke
du`nosnice Hrvatske demokratske za jed ni -
ce u sarajevskoj op}ini Novo Sarajevo, koja
je umrla nedavno.
Sino} profesor NINO RASUPUDI],
Mostarac koji ìvi i predaje na Sveu~ili{tu u
Zagrebu, ~iji je Havel gost, govori kako je
stra{no koliko je kvalitetnih, darovitih,
obrazovanih, uspje{nih ljudi oti{lo iz
Sarajeva u posljednjih dvadeset godina.
Slaèm se i dodajem: New Yorku bi
trebale decenije da se oporavi od takvog
nasilnog odliva mozgova.
Pri~ao mi je dobar poznanik kako je
prije nekoliko godina zamolio profesora
HASANA MURATOVI]A, koji sve voli
prera~unavati u brojke/pare, koliki su,
mjereno novcem, ratni gubici Bosne i
Hercegovine u sivoj mo`danoj masi.
Negdje oko 28 milijardi dolara, spremno
je odgovorio Muratovi}.
Prije desetak-petnaest godina jedan je
HDZ-ov dinosaurus (mislim da se zvao Ivan
Milas) u Hrvatskom Saboru napao oporbu
koja je ukazivala na dramati~an odljev
mozgova iz zemlje rije~ima: U ~emu je
problem? Pa kila mozga u mesarama moè
se kupiti za dvije-tri marke.
Iskreno, ne razumijem neurohirurga
KEMALA DIZDAREVI]A, kojeg svako
malo smjenjuju sa du`nosti {efa Neuro hi -
rur {ke klinike: kakvi ga demoni spre~avaju
da digne sidro i ode raditi u bilo koju
kliniku na svijetu. [to }e nam uop}e
vrhunski neurohirurzi u zemlji koju vode
ljudi bez mozga?!
PONEDJELJAK, 22. JULI
Ni{ta, ba{ ni{ta niko ne moè
prigovoriti mladim bosansko hercego -
va~kim rukometa{ima nakon ve~era{njeg
poraza od vr{njaka iz Egipta u osmini finala
Svjetskog juniorskog. Ova ekipa i
individualno i kao kolektiv djeluje
impresivno, evidentno je da je pa`ljivo
selektirana, strpljivo pripremana i vo|ena.
U perspektivi ne treba previ{e pametovati i
eksperimentirati - tim izbornika Gordana
Grbavca u narednih desetak godina mora
biti seniorska ekipa BiH. Objektivno, iz
postoje}e odrasle rukometne repre zent a -
ci je, s jednim ili dva izuzetka, malo ko bi
imao mjesta u na{oj mladoj reprezentaciji.
UTORAK, 23. JULI
Na dru{tvenim mreàma objavljen je
video-zapis sa boksa~kog treninga
MIRSADA KEBE, potpredsjednika
Federacije BiH. Kebo kaè da je fanatik
sporta (pored ostalog i strelja{tva) i da se
sportom bavi kada mu god to dozvole
obaveze. Budu}i je ve} u medije plasirao
detalje sa svojih strelja~kih, boksa~kih
treninga, ne bi bilo zgoreg da napravi i na
dru{tvene mreè oka~i prigodan video-
isje~ak svojih primarnih, vi{egodi{njih
dobro pla}enih mnogobrojnih radnih
obaveza, pa da ta~no znamo {ta to
spre~ava dopredsjednika Kebu da se jo{
vi{e posveti sportu!?
SRIJEDA 24. JULI
Jedva su, uz po`rtvovanu aktivnost
policije, ìvu glavu izvukli u~esnici prve
crnogorske Parade ponosa koji su
poku{ali prodefilirati kroz Budvu na pjenu
od mora(la). Ne voli patrijarhalni,
tradicionalni, ortodoksni Crnogorac homo -
seks ualce, seksualno izvitoperenu ~eljad,
{to bi se reklo, da jebe oca!
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
BORISE, BORI SE!
Boris Tadi} iz
Sarajeva krenuo
u lobiranje za
funkciju genera l -
n og sekretara
Vije}a Evrope
Biv{i predsjednik Srbije Boris Tadi}
boravio je protekle sedmice dva dana u
BiH, a njegova ni~im izazvana posjeta
Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci i susreti
s najistaknutijim strana~kim i dràvnim
funkcionerima BiH u tijesnoj su vezi s
predstoje}im izborima ~elnih
funkcionera Vije}a Evrope. Mandat
aktuelnom generalnom sekretaru Vije}a
Evrope Thorbjornu Jaglandu isti~e u
septembru naredne godine, a novi
gener alni sekretar najvjerovatnije }e se
birati s prostora evropskog jugoistoka.
Me|u potencijalnim kandidatima za ovu
funkciju spominje se i biv{i predsjednik
Srbije Boris Tadi}. Iz rodnog Sarajeva,
Tadi} je zapravo krenuo u lobisti~ku
turneju s jasnim ciljem da blogovre-
meno osigura punu podr{ku balkanskih
kom{ija.
(M.A.)
MINI MARKET
Iako u posljednjih godinu i pol dana
radi kao savjetnik dràvnog ministra
prometa i komunikacija Damira Hadì}a,
Mehmed Agovi} nikada nije odustao od
povratka na raniju funkciju generalnog
direktora BHRT-a. Agovi} je, podsjetimo,
smijenjen po~etkom oktobra 2011.,
odlukom tada{njih ~lanova Upravnog
odbora BHRT-a, nakon ~ega je biv{e
poslodavce tuìo Sudu BiH. Dugogodi{nji
je sudski spor okon~an prije desetak dana,
kada je Sud BiH donio presudu prema kojoj
se tu`ba Mehmeda Agovi}a odbija kao
neosnovana. Agovi} je, ina~e, uz povrat na
staro radno mjesto traìo i isplatu nov~ane
naknade od 32.400 KM, ali }e na koncu
sam morati platiti vi{e od sedam tisu}a
maraka sudskih tro{kova.
(S.M.)
PUSTI TUBU, UVAJ SLUBU
Smijenjeni direktor BHRT-a
Mehmed Agovi izgubio
sudski spor protiv biveg
poslodavca
Otkako je na mjesto direktora
Elektroprivrede BiH imenovan Elvedin
Grabovica, ova je javna kompanija postala
uto~i{te za djecu uticajnih i dobro
pozicioniranih kadrova SDP-a BiH. Tako je
nedavno i Hasan Muratovi}, op}inski
na~elnik i dugogodi{nji gazda @ivinica,
svoju k}erku Denizu Mumi}, fri{ko svr{enu
diplomanticu Ekonomskog fakulteta u
Tuzli, zaposlio u tuzlanskoj podru`nici ove
firme. Deniza Mumi}, djevoja~ki Murat ov i} ,
odmah nakon {to je diplomirala dobila je
posao u Postbanci, gdje je radila i njena
majka, prva supruga na~elnika Muratovi}a.
No, kako je Postbanka propala, odmah je
dobila novi posao, u tuzlanskoj Elektro -
distribuciji. Da sve bude zani m lji vije, u
istoj firmi je sina zaposlila jo{ jedna SDP-
ovka iz @ivinica, bliska Muratovi}eva
suradnica Suada Muj~inovi}, poslanica u
tamo{njoj kantonalnoj Skup{tini. Ovakav je
potez izazvao zgraàvanje u @ivinicama,
posebice me|u mladima koji su, iako sa
fakultetskom diplomom, godinama bez
posla. Muratovi} obilato koristi svoj uticaj
kako bi uposlio rodbinu, prijatelje i SDP-
ove kadrove u lokalnimjavnim poduze}ima
u kojima se ponekad za njih i izmi{ljaju
javna mjesta. Oni koji nisu bliski ostaju na
margini u Op}ini ~iji je deficit oko pet
miliona maraka.
(N.H.)
RODO-NAELNIK NEPOTIZMA
Naelnik ivinica Hasan
Muratovi neumorno trpa
rodbinu i stranake kadrove
u javna preduzea
Mehmed Agovi}
Boris Tadi}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 25.7.2013 1:24 Page 10
PRO ET CONTRA
NE MO@E MAHMUT OD
POSLA DAHNUT
Umjesto da
uìva u penziji,
Mahmut \apo
sjetuje
kantonalnog
premijera
Zeljkovi}a
Dugogodi{nji direktor Zavoda
zdravstvenog osiguranja Kantona
Sarajevo Mahmut \apo, protiv kojeg je
Financijska policija jo{ prije ~etiri godine
podnijela kaznenu prijavu, nedavno je
imenovan na novu du`nost. Nakon {to
ga je na direktorskom mjestu naslijedio
Faris Gavrankapetanovi}, \apo je
preraspore|en za njegovog pomo}nika,
ali ne zadugo, budu}i da je u
me|uvremenu postavljen za novog
savjetnika kantonalnog premijera
Suada Zeljkovi}a. I mada je te{ko
doku~iti kakve }e savjetni~ke usluge
premijeru Zeljkovi}u pruàti Mahmut
\apo, posve je sigurno da bi ga imao
{to{ta podu~iti. Izme|u ostalog, kako se
sa prosje~nom direktorskom pla}om
moè postati vlasnik imovine
vi{emilijunske vrijednosti, koju je \apo
stekao za svog mandata u Zavodu
zdravstvenog osiguranja.
(S.M.)
MINI MARKET
ALEKSANDAR
HR[UM
Urednik
Zabranjenog
foruma
DA
Generalno, mislim da je svaka
inicijativa bilo koje nevladine
organizacije dobro do{la. Slaèm
se sa ocjenom koalicije Prvi mart,
ali smatram da su zakonski okviri
i zakonske norme u BiH vrlo
labilna kategorija, naàlost, tako
da vode}i politi~ari politi~kih
struktura u BiH ne slu{aju {to
nevladine organizacije i udruènja
gra|ana apostrofiraju kao
problem.
DINO MUSTAFI]
Reìser
DA
Mi{ljenja sam da je sve ono {to
~ini i {to je u~inila koalicija Prvi
mart u okvirima dejtonskog
ustava i zakona, i mislim da su
njihove aktivnosti, procjene i
analize vrlo precizne i ta~ne.
[EMSO
TUCAKOVI]
Profesor
DA
Apsolutno se slaèm sa
ocjenom koalicije Prvi mart jer
novi zakon o prebivali{tu
omogu}ava diskriminaciju
povratnika u svim dijelovima BiH,
a posebno povratnika u Podrinje.
DULJKO HASI]
Ekonomski
analiti~ar
DA
Ovaj zakonski propis ne
omogu}ava, osim povrata
izbjeglica, jedinstven ekonomski
prostor BiH. Podràvam
koaliciju Prvi mart jer ovaj zakon
ne omogu}ava slobodno
kretanje kapitala i ljudi.
ADIS ARAPOVI]
Politolog
DA
Zakon, pored toga, nosi jo{
nekoliko problema i su{tina je
da naru{ava pravo na slobodu
kretanja koje je garantirano
ustavom. Shodno tome,
ogroman je potencijal da zakon
bude progla{en neustavnim.
ALEKSANDAR
TRIFUNOVI]
Glavni i
odgovorni
urednik
Buke
NE
Mi{ljenja sam da je pitanje
povratka zaista li~no i da je ono
najvi{im dijelom zavr{eno jer
pro{lo je preko petnaest godina
od kada je rat zavr{en i onaj ko
se mislio vratiti to je i uradio.
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
Slaete li se sa ocjenom
koalicije Prvi mart da bi novi
zakon o prebivalitu blokirao
povratak izbjeglica u RS?
Priredila: Ma{a ]osi}
Mahmut \apo
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 25.7.2013 1:24 Page 11
asim:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:52 Page 12
O
djel prvrednog kiminaliteta Kant o -
nalnog tuìla{tva Sarajevo
privodi kraju {est godina dugu
istragu prodaje sarajevskog
Energo petrola ma|arsko-hrvat -
skom konzorciju MOL/INA. Prodaja
Energopetrola iz 2006. godine op}enito se
uzima kao primjer korupcijske privatizacije
dràvnog kapitala izvedene u reìji biv{ih
~elnika izvr{ne vlasti Federacije BiH -
premijera Ahmeta Hadìpa{i}a i do pre mi -
jera Dragana Vranki}a. Spisak osu mnj -
i~enih za {tetnu privatizaciju Energopetrola
puno je duì, na njemu se nalazi jo{ desetak
imena iz nekada{nje uprave Energopetrola,
poput Namika Bu{atli}a, i nièrangiranih
~inovnika u Vladi Federacije BiH, poput
Re{ada @uti}a i Kaseme ]atovi}, no stvarni
nalogodavci sporne prodaje Energopetrola
nesumnjivo su Hadìpa{i} i Vranki},
premijer i dopremijer u Vladi Federacije
BiH u mandatnom razdoblju od 2003. do
2007. godine, kada je inicirana i zaklju~ena
prodaja Energopetrolove imovine -po slov -
ne zgrade u centru Sarajeva i lanca od 50-
ak benzinskih pumpi - za mizerni iznos od
10 miliona KM!
Dodu{e, kupac Energopetrolove
imovine ugovorom se formalno obavezao
da }e u dokapitalizaciju kompanije u
trogodi{njem razdoblju investirati 150
miliona KM. No, iz ma|arskog MOL-a i
hrvatske Ine nije investiran niti jedan euro,
nego su novi vlasnici podigli kredit u tom
iznosu zaloìv{i kao hipoteku cjelokupnu
imovinu Energopetrola!
POLITI^KO POKROVITELJSTVO
Ve} desetak godina kruì legenda da su
prodaju Energopetrola dogovorili nek ada { -
nji dràvni ~elnici BiH i Hrvatske Sulejman
Tihi} i Stipe Mesi}, za svojih ~estih
KAKO JE RASPRODATA NAFTNA INDUSTRIJA FEDERACIJE BiH
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Sarajevsko Kantonalno
tuilatvo privodi kraju
est godina dugu istragu
o skandaloznoj prodaji
Energopetrola u bescjenje;
Slobodna Bosna
otkriva ko su politiki
pokrovitelji a ko glavni
akteri korupcijske
privatizacije najvee
naftne kompanije u
Federaciji BiH
KO JE
(PRO)DAO
ENERGOPETROL
Sulejman Tihi} i Stjepan Mesi}
dogovorili, Hadìpa{i}
i Vranki} izvr{ili
zvani~nih i jo{ ~e{}ih nezvani~nih susreta u
hrvatskim ljetovali{tima, poput Briona,
gdje je Tihi} ~esto odsjedao kao Mesi}ev
gost. Biv{i hrvatski predsjednik Stipe
Mesi}, sve vrijeme dvostrukog pred sjed -
ni~kog mandata, odràvao je tijesne relacije s
upravom Ine, odnosno njenim dugo god i{ nj -
im ~elnikom Tomi slavom Dragi~evi}em,
koji je ina~e zet Savke Dap~evi}-Ku~ar,
centralne figure hrvat sko g prolje}a, u
kojem je i Mesi} imao zapaènu rolu.
Naravno da nema pismenih tragova o
dogovoru Tihi}a i Mesi}a, ali postoji
bezbroj dokumenata koji svjedo~e da je
~elni{tvo SDA od prvog do posljednjeg
dana forsiralo prodaju Energopetrola Ini,
~ak i onda kada se prodaji usprotivila
golema ve}ina zastupnika u federalnom
Parla men tu.
Kantonalna tuìteljica Sabina Sarajlija,
zaduèna za istragu o prodaji Energo pe tr ola,
prikupila je nekoliko originalnih magne to -
grama sa sjednica Vlade Federacije BiH, iz
kojih je vidljivo da su ministri iz SDA i
HDZ-a ciljano pripremali teren kako bi se
Energopetrol prodao konzorciju MOL-
INA. Na izri~it zahtjev biv{eg federalnog
premijera Ahmeta Hadìpa{i}a i
dopremijera Dragana Vranki}a,
privatizacija Energopetrola izuzeta je iz
nadle`nosti federalne Agencije za
privatizaciju i povjerena posebnoj Vladinoj
komisiji kojom je u po~eku upravljao
Re{ad @uti}, SDP-ov direktor Agencije za
privatizaciju, koji je zadrào funkciju i
nakon {to je SDP izgubio vlast na izborima
2002. godine, a potom Kasema ]atovi},
nekada{nji sekretar u federalnom Minis tar -
stvu energije, industrije i rudarstva.
PRODAJA S UMI[LJAJEM
Iako su samo izvr{avali politi~ke naloge
svojih pretpostavljenih, premijera Hadì pa {i -
}a i dopremijera Vranki}a, upravo bi Re{ad
@uti} i Kasema ]atovi} mogli izvu}i najdeblji
kraj iz sudskog spora koji }e nesumnjivo
uslijediti nakon {to tuìteljica Sarajlija okon~a
istragu. To se pogotovo odnosi na Kasemu
]atovi}, koja je sve vrijeme mandata bila u
Nekoliko svjedoka koji su posljednjih

dana dali iskaz u Kantonalnom tuìla{tvu
otkrili su nam zanimljiv detalj. Na stolu
tuìteljice Sabine Sarajlije, me|u gomilog
dokaznog materijala -stenograma, odluka,
zaklju~aka, ugovora - nalazi se i zapisnik s
ostavinske rasprave pokojnog premijera
Ahmeta Hadìpa{i}a, koji je naprasno
umro krajem jula 2008. godine. I prije
premijerskog mandata Hadìpa{i} je imao
solidan imetak, no upu}eni tvrde da je u
~etiri godine premijerskog mandata
zaradio neuporedivo vi{e nego u
prethodnih 40 godina! Svojevremeno su
kolale glasine da je Hadìpa{i} iza sebe
ostavio imovinu vrijednu 34 miliona KM - u
nekretninama, dionicama i bankarskim
depozitima. Primjerice, prije premijerskog
mandata imao je jedan stan u centru
Zenice, a nakon premijerskog mandata -
~etiri stana i luksuzni apartman u Lovi{tima
na Pelje{cu!
ISTRAGA NAGLO STEÊNE IMOVINE
Hadipai nasljednicima ostavio
imovinu vrijednu 34 miliona KM!
NESUMNJIVI DOKAZI:
Naravno da nema
pismenih tragova o
dogovoru Tihia i Mesia,
ali postoji bezbroj
dokumenata koji svjedoe
da je elnitvo SDA
forsiralo prodaju
Energopetrola Ini
IGRAÎ IZ SJENE
Biv{i Hrvatski predsjednik Stipe
Mesi} uspio je ubijediti lidera SDA
Sulejmana Tihi}a da se Energopetrol
proda konzorciju Mol-Ina
NAGLO STEÊNO
BOGATSTVO
Biv{i federalni
premijer Ahmet
Hadìpa{i}
nasljednicima je
ostavio milionski
vrijednu imovinu
svojevrsnom sukobu interesa: zastupala je
Vladu FBiH na skup{tini dioni~ara
Energopetrola i predsjedavala je Vladinom ad
hoc Komisijom zaduènom za prodaju
Energopetrola.
Nije problem dokazati da je prodaja
Energopetrola nanijela golemu {tetu
Federaciji BiH. U trenutku prodaje
Energopetrol je poslovao s gubitkom od
oko 2,6 miliona KM, no nakon prodaje,
poslovni gubitak Energopetrola nije
smanjen nego je vi{estruko uve}an i
trenutno prema{uje ukupnu vrijednost
kapitala. U trenutku prodaje Energopetrol
je raspolagao s prodajnom mreòm od oko
50 benzinskih pumpi razmje{tenih na
najprometnijim lokacijama, ~ija realna
trì{na vrijednost nije manja od 100
miliona KM, i poslovnom zgradom u
najstroèm centru Sarajeva, ~ija trì{na
vrijednost dostiè 30 miliona KM. Sve je
preuzeo ma|arsko-hrvatski konzorcij
MOL-INA za svega 10 miliona KM.
Nije dakle te{ko dokazati da je prodaja
Energopetrola bila {tetana, ali Tuìla{tvo
poku{ava doku~iti ne{to drugo: je li
postojao umi{ljaj da se namjerno
obezvrijedi dràvni kapital Energopetrola,
radi pribavljanja protivzakonite imovinske
koristi, kako se pravni~kim jezikom
opisuje korupcija.
KAKO JE RASPRODATA NAFTNA INDUSTRIJA FEDERACIJE BiH
Jo{ 2006. godine, Tuìla{tvo Kantona
Sarajevo pokrenulo je predistra`ne radnje
o dokapitalizaciji Energopetrola, a na
temelju izvje{taja Finansijske policije FBiH
i prijave grupe Energopetrolovih dioni~ara.
Me|u ostalim, tada su saslu{ani i premijer
Ahmet Hadìpa{i}, dopremijer Dragan
Vranki}, te tada{nji ministar industrije,
energije i rudarstva Izet @igi}.
Kasnijom istragom obuhva}en je i
Hadìpa{i}ev nasljednik na funkciji fe de -
ral nog premijera Nadàd Brankovi},
potom biv{i direktor Energopetrola, Namik
Bu{atli}, dvoje ~elnika Komisije za
privatizaciju Energopetrola Re{ad @uti} i
Kasema ]atovi}, te jo{ nekoliko niè rangi -
ra nih ~inovnika u Vladi FBiH.
Kao svjedoci u istrazi o prodaji
Energopetrola bit }e pozvani svi ministri u
Vladi Federacije u mandatu od 2002. do
2006. godine. Tada{nju Vladu Federacije
BiH konstituirale su tri partije - SDA, HDZ i
SBiH - pri ~emu su ministri iz SDA i HDZ-a
redovito glasali da se Energopetrol proda
konzorciju MOL-INA, dok su ministri SBiH
predlagali da se Energopetrol sanira
sredstvima Razvojne banke i da se sa~uva
u dràvnom vlasni{tvu.
SPISAK OSUMNJIÊNIH
Hadipai, Vranki, igi,
Brankovi, Buatli...
LOBIRAO ZA INU
Dragan Vranki}, biv{i dopremijer Federacije
V
erbalni obra~un izme|u direktora SIPA-
e Gorana Zupca i glavnog dràvnog
tuìtelja Gorana Sali ho vi}a, koji je
zapo~eo u pe tak, nakon hap{enja
[emsudina Meh me dovi}a,
nastavljen je i ovoga tjedna, i to u zgradi
Parlamenta BiH. No, ako su se Zubac i
Salihovi} u po~etku suzdràvali, razmijeniv{i
me|usobne optu`be pos reds tvom
glasnogovornika, prave razmjere njiho vog
sukoba postale su razvidne u po ne djeljak, 22.
jula, na sjednici Zaje dni ~ke komisije za
obranu i sigurnost Parlamenta BiH. Iako je
sjednica Komisije, na koju su pozvani ~elnici
obavje{tajnih i policijskih agencija, sazvana posve
drugim povodom - razmatrana je informacija o
sigurnosnim aspektima pro{lomjese~ne blokade
zgrade drà vnih institucija, Goran Zubac je
iskoristio prisustvo parlament ar aca da se svom
silinom i iz svih rasp ol oì vih oru`ja obru{i na rad
Tu` ite ljstva BiH.
GORAN PROTIV GORANA
Goran Zubac je, naime, bio ~etvrti
govornik koji se obratio ~lanovima
Zajedni~ke komisije za obranu i sigurnost,
poslije predsjedavaju}eg Vije}a ministara
BiH Vjekoslava Bevande, ministra si gur no -
sti Fahrudina Radon~i}a i direktora Oba vje -
{tajno-sigurnosne agencije Almira Dùve.
Kada je do{ao red na direktora SIPA-e,
umjesto policijskog referata o protestima
ispred zgrade Institucija BiH, Zubac je, na
iznena|enje predstavnika svih sigurnosnih
agencija, cijelo izlaganje posvetio
Dràvnom tuìteljstvu, iznose}i salvu
kritika na ra~un glavnog tuìtelja Gorana
Salihovi}a i njegovih kolega. Otvoreno
insinuiraju}i da se Tuìteljstvo BiH stavilo
u funkciju samo jednog (bo{nja~kog)
naroda, Zubac je zaprijetio kako }e SIPA
uskoro iza}i u javnost s dokaznim
materijalom koji }e potvrditi njegove
navode. U tom je smislu Goran Zubac
optuìo Dràvno tuìteljstvo da su
mjesecima opstruirali istragu protiv
zastupnika SDA u Zastupni~kom domu
Parlamenta BiH [emsudina Mehmedovi}a,
otkrivaju}i kako je SIPA prije ~etiri mjeseca
zatraìla nalog za njegovo hap{enje.
Potom je direktor SIPA-e kazao kako je
odluka dràvnog tuìtelja Mirka Le~i}a da
se Mehmedovi} poslije privo|enja pusti na
slobodu predstavljala presedan, kao i
neizdavanje naloga za pretres. U Tu ì la -
{tvu BiH je naru{en princip samostalnosti,
zakonitosti i profesionalnosti, poentirao je
Zubac pred kolegama policajcima, koji su
potpuno zate~eni pratili besprizoran istup
direktora SIPA-e. Na koncu je reagirao
komesar sarajevske policije Vahid ]osi},
upozoriv{i Gorana Zupca da nije na
konferenciji za novinare u SIPA-i, nego na
sjednici parlamentarne komisije.
[emsudin Mehmedovi} je, podsjetimo,
uhap{en u petak, 19. jula, sat i pol prije
prije nego {to je u svojstvu svjedoka trebao
dati iskaz u Tuìteljstvu BiH. Kako je
Slobodna Bosna ve} pisala, Mehmedovi} je
pozvan na sastanak s dràvnom tu ì te lji -
com Vesnom Ili} koja je, ina~e, angaìrana
u Timu za istrage o ratnim zlo~inima
po~injenim na podru~ju od Sarajeva do
Fo~e, kako bi pojasnio navode iz prijave
protiv direktora SIPA-e Gorana Zupca. No,
priliku da tuìteljici Ili} otkrije kako je
do{ao do saznanja da je Zubac po~etkom
rata na Ilidì ubio jednog bo{nja~kog civila
Mehmedovi} nije dobio, budu}i da su
pripadnici SIPA-e bili brì. [emsudin
Mehmedovi} je uhap{en po nalogu Gorana
Zupca, u sarajevskom stanu svoje k}erke, i
sa lisicama na rukama odveden u zgradu
SIPA-e u Isto~nom Sarajevu. Navodno da
je i akcijom Mehmedovi}evog privo|enja
rukovodio pripadnik Jedinice za specijalnu
podr{ku SIPA-e Jovica Mirosavljevi} zvani
Chetniks, koji je tri mjeseca ranije uhapsio
i predsjednika Federacije BiH @ivka
Budimira.
PRITISCI NA TU@ITELJA LEÎ]A
Prema zvani~nom saop}enju SIPA-e,
ratni na~elnik policije u Te{nju sumnji~i se
da je po~inio kazneno djelo ratnog zlo~ina,
jer su pripadnici Centra slu`bi bezbjednosti
Doboj, sa sjedi{tem u Te{nju, po njegovom
nare|enju vr{ili protupravna privo|enja i
pritvaranja civila srpske nacionalnosti.
Uhap{eni su Srbi, tvrde u SIPA-i, po
POLICIJSKO-PRAVOSUDNI RAT
Na posljednjoj sjednici Zajednike komisije za obranu i sigurnost Parlamenta BiH
direktor SIPA-e GORAN ZUBAC priredio je jo jedan prvorazredni skandal: nakon
prolotjednog nezakonitog hapenja EMSUDINA MEHMEDOVIA,
direktor Zubac je udario na glavnog dravnog tuitelja GORANA SALIHOVIA,
potvrujui kako je SIPA pod njegovim rukovoenjem postala otueni centar
moi i policijski servis pod kontrolom nekoliko stranakih lidera
GORAN ZUBAC
POLICAJAC KOJI JE
ZAKON UZEO U
SVOJE RUKE
Mehmedovi} je trebao biti uhap{en prije petnaest dana,
nakon otkri}a skrivenog oru`ja u Te{nju; njegovo pro {lo -
tj edno privo|enje je o~ajni~ki potez Gorana Zupca
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI] i MARIO ILIÎ]
sipa:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:12 Page 16
Mehmedovi}evom nalogu i bez ikakvog
zakonskog osnova, u pritvoru dràni vi{e
od 72 sata, a neki od njih i do devet
mjeseci. Tijekom boravka u pritvoru
gra|ane srpske nacionalnosti su ispitivali
inspektori tada{nje Slu`be dràvne
bezbjednosti u Te{nju i pripadnici
Krimina li st i~ke policije, nad njima su
vr{ene psihi~ke i fizi~ke torture sa ciljem
iznu|ivanja priznanja, na temelju kojih su
kasnije osu|eni na zatvorske kazne i po
dvanaest godina.
Ranije smo objavili da je kaznenu
prijavu protiv [emsudina Mehmedovi}a i
njegovih najbliìh ratnih suradnika, me|u
kojima se na{ao i dugogodi{nji bo{nja~ki
oficir za vezu s Ha{kim tribunalom Amir
Ahmi}, Tuì telj st vu BiH jo{ 2005. podnio
CJB Doboj.
Zvani~na je istraga, me|utim, otvorena
6. septembra pro{le godine, po nalogu
dràvnog tuìtelja Mirka Le~i}a, i od tog
su dana istraìtelji SIPA-e postupali
isklju~ivo po njegovim nare|enjima. Sve
do konca pro{log tjedna, kada je
uspani~eni Zubac povukao potez o~ajnika i
naloìo da se [emsudin Mehmedovi}
privede bez odobrenja Tuìteljstva BiH, {to
je skandal bez presedana u dosada{njem
radu SIPA-e.
U tom smislu valja pojasniti da su
pripadnici SIPA-e proteklih godina
uhapsili na stotine osumnji~enika, ali se
nikada nije desilo da je, makar i kakav
diler, a kamoli zastupnik u Parlamentu
BiH, priveden bez sudskog naloga.
Dodajmo tome da direktor SIPA-e, ne
ra~unaju}i Zup~eve medijske istupe,
Tuìteljstvu, u me|uvremenu, nije dostavio
niti jedan ~vrst dokaz kojim bi mogao
pravdati pro{lotjednu akciju hap{enja;
Mehmedovi} nije ometao istragu,
uni{tavao dokaze, niti je ijedan
potencijalni svjedok prijavio prijetnje.
Kako god, [emsudin Mehmedovi} je u
petak poslije po dne, poslije vi{esatnog
DIREKTOR SIPA-e PROTIV TU@ITELJSTVA BiH
PRITISCI NA
TUITELJSTVO:
Premda je Lei iskusan
tuitelj, koji je pravosudnu
karijeru zapoeo prije
nepunih 40 godina,
optunicu protiv
Mehmedovia, unato
stanovitim pritiscima, nije
podigao zbog nedostatka
valjanih dokaza
POLICIJSKA DR@AVA
Hap{enjem zastupnika SDA
[emsudina Mehmedovi}a direktor
SIPA-e Goran Zubac je zaveo
stanje pravne nesigurnosti i kaosa
boravka u SIPA-i (gdje nije ni saslu{an),
sproveden u Tuìteljstvo BiH, nakon ~ega
je, po prvi put otkako je protiv njega
otvorena istraga, dao iskaz. Potom je
tuìtelj Mirko Le~i} izdao nalog da se
Mehmedovi} pusti na slobodu.
Prema informacijama iz izvora bliskih
Tuìteljstvu BiH, premda je Le~i} iskusan
tuìtelj, koji je pravosudnu karijeru
zapo~eo prije nepunih 40 godina, optu`nicu
protiv Mehmedovi}a, unato~ stanovitim
pritiscima, nije podigao zbog nedostatka
valjanih dokaza, koji bi potkrijepili navode
o odgovornosti ratnog na~elnika te{anjske
policije za progon stanovnika srpske
nacionalnosti. Osim toga, ~ak su i
istraìtelji koji su bili angaìrani u
predmetu kodnog naziva Ozren ranije
priznali da, barem kada su srpski stanovnici
Te{nja posrijedi, nije dokumentiran nijedan
slu~aj ubojstva civila u gradu.
U kratkom priop}enju koje je istog dana
dostavljeno novinarima, navedeno je da
Tuìteljstvo BiH radi na osnovu zakona i
prikupljenih dokaza. Tuìteljstvo BiH
ne}e podle}i bilo kakvim pritiscima, a
tako|er ne èli i ne}e biti subjektom bilo
kakvih me|usobnih prepucavanja politi~kih
i drugih zvani~nika u BiH, pi{e u
reagiranju Tuìteljstva BiH, ~ime je, istina
posredno, potvr|eno da je pro{lotjedna
akcija SIPA-e predstavljala obra~un Zupca i
Mehmedovi}a. Iako je, nezvani~no, bilo
najavljeno da }e glavni dràvni tuìtelj
odgovoriti i na najnovije optu`be direktora
SIPA-e, do zaklju~enja ovog broja SB,
Goran Salihovi} se nije oglasio.
DVA SCENARIJA ZA HAP[ENJE
MEHMEDOVI]A
No, izvori bliski Tuìteljstvu BiH
potvr|uju kako je direktor SIPA-e Goran
Zubac, nakon {to je prije mjesec dana
krenuo u bespo{tedni obra~un sa [em su -
dinom Mehmedovi}em, u po~etku imao
sasvim drugi plan. Zubac je, najprije,
poku{ao Mehmedovi}u pripisati odgo -
vornost za skrivanje na stotine raketnih
proje ktila koji su prije petnaestak dana
prona|eni u selu Kalo{evi}i kod Te{nja.
Kako nezvani~no doznajemo, istraga u
ovom slu~aju odmah je preuzeo provjereni
tuìteljski dvojac Oleg âvka i Diana
Kajmakovi}, dok je direktor SIPA-e
nekolicini medijskih ku}a pravovremeno
proslijedio informacije da je skladi{tenje
velike koli~ine vojnog naoruànja 2002.
godine naredio [emsudin Mehmedovi}.
No, kako su tuìtelji âvka i Kajmakovi}
ovoga puta bili oprezniji, pravilno
procijeniv{i da Mehmedovi}, za razliku od
@ivka Budimira, ima puno ja~e politi~ko
zale|e i da bi njegovo hap{enje izazvalo
burne reakcije, u dosada{njoj istrazi nije
POLICIJSKO-PRAVOSUDNI RAT
KAKO JE PROPAO
PRVI PLAN
HAP[ENJA
[emsudin
Mehmedovi} je trebao
biti priveden nakon
otkri}a skrivenog
naoruànja u Te{nju,
ali se od akcije
odustalo zbog
nedostatka dokaza
bilo ni spektakularnih akcija, niti kal ku li -
ranja s imenima osumnji~enih. Kako,
me|utim, suzdrànost tuìtelja nikako nije
i{la u prilog Goranu Zupcu, SIPA je
novinarima banjalu~kih Nezavisnih
novina ovoga tjedna proslijedila
ekskluzivna saznanja iz dosada{nje
istrage prema kojem je naoruànje
otkriveno kod Te{nja bilo pod kontrolom
zeni~kog biznismena Ismeta Begi}a,
vlasnika kompanije Almy.
Nastavljaju}i nadalje rat s Meh me do vi -
}em, Zubac je zastupnika SDA optuìo da
je, zajedno s Begi}em, u okolici
Zavidovi}a organizirao kamp za obuku
vehabija i mudàhedina koji se {alju u
Siriju?! Pomahnitali je direktor SIPA-e,
istodobno, odgovorio i na zahtjeve SDA za
njegovu suspenziju i pokretanje
parlamentarne istrage zbog hap{enja
Mehmedovi}a, tako {to je kao pokrovitelja
kampova za obuku vehabija ozna~io
bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH
Bakira Izetbegovi}a.
DIREKTOR SIPA-e PROTIV TU@ITELJSTVA BiH
Na sastanku menad`menta SIPA-e,
koji je nedavno odràn u Mostaru, neki od
najbliìh suradnika Gorana Zupca, dis kre -
tno su upozorili direktora kako je trebao
preispitati odluku o otkazu Ra{idu Pali}u,
ranijem {efu Regionalnog ureda u Sa ra -
jevu. Ako vam je ào Pali}a, skupite
mu 500 maraka, da ima od ~ega ìvjeti,
odbrusio je Zubac kolegama. U nastavku
diskusije nisu pomogli ni argumenti da je
~istka policajaca u SIPA-i izazvala
negativne medijske reakcije i podsje}anje
na tekstove objavljene u Slobodnoj
Bosni.Uop{te me ne zanima {ta protiv
mene pi{e Slobodna Bosna, kao ni
druge novine, uzvratio je direktor SIPA-e
Goran Zubac, ra~unaju}i, valjda, kako mu
je dovoljna podr{ka novinara iz Republike
Srpske i njegovog najja~eg medijskog
saveznika Dnevnog avaza.
MEDIJSKA (SAMO)PROMOCIJA
Zubac poruio suradnicima da ga ne
zanima ta pie Slobodna Bosna
iZME\U
POLITIKE I
POLICIJE
Glavni dràvni
tuìtelj Goran
Salihovi}
SLUÂJ BOSNALIJEK
Kantonalni sud u Sarajevu poetkom nedjelje donio je presudu kojom se
ponitava rjeenje Komisije za vrijednosne papire FBiH o upisu u Registar
Komisije lanova Hadenovog Nadzornog odbora Bosnalijeka. To je bio jedini
dokument na osnovu kojeg je vrilac dunosti direktora Bosnalijeka Nedim
Uzunovi obnaao tu dunost poistivi iz uprave Bosnalijeka sve koji nisu bili
naklonjeni njegovom (?) investicijskom fondu Haden koji oruanom silom jo
uvijek dri Bosnalijek u talakoj krizi
ZAUSTAVLJEN POKU[AJ BEZO^NE
PLJA^KE BOSNALIJEKA
SUDSKI PRAVOLIJEK U
SLUÂJUBOSNALIJEK
Faksimil presude Kantonalnog suda u Sarajevu
koja bi trebala okon~ati ilegalnu opsadu
Bosnalijeka koju vodi samozvani direktor
Nedim Uzunovi}, uz pomo} i podr{ku
za{titarske firme SAS Security
bosnalijek:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:26 Page 20
K
antonalni sud u Sarajevu u
ponedjeljak, 22. juna, donio je
presudu kojom se poni{tava
rje{enje Komisije za vrijednosne
papire FBiH na ~elu sa Hasanom
]elamom o upisu u Registar Komisije
~lanova Hadenovog Nadzornog odbora
Bosnalijeka Konstantina Zelova, Edina
Dizdara, Bernadina Alagi}a, Mirne Sijer~i}
i Vedada Tuzovi}a.
Budu}i da je poni{teno rje{enje Ko mi -
sije, koje je bilo jedini dokument na
osnovu kojeg je vr{ilac du`nosti direktora
Bosnalijeka Nedim Uzunovi} pravno
(i)legano obna{ao tu du`nost, postavlja se
pitanje da li }e i ko }e iz kruga Bosnalijeka
izbaciti sada samozvanog direktora Uzu no -
vi}a?
OKUPACIJA BOSNALIJEKA
Naime, prema tvrdnjama uposlenika
Bosnalijeka samozvani direktor Nedim
Uzunovi} od upada u tvorni~ki krug kojeg
je, uz pomo} Nermina Zup~evi}a, izvr{nog
direktora za kvalitet i regulativu, izveo u
ponedjeljak, 1. jula, nije napu{tao krug
Bosnalijeka. Uzunovi} jede, pije, spava u
Bosnalijeku. Kupa se u na{em ve{eraju, po
krugu ga prate dva tjelohranitelja SAS
Securityja, a u kabinetu mu visi bade
mantil. Vedad Tuzovi}, ~lan Hadenovog
Nadzornog odbora, donosi mu ~isti ve{, a
na pranje nosi prljavi, a s njim na poljskom
krevetu ~esto prespava i Zup~evi}, kaè
smijenjeni sekretar Dru{tva Meliha
Begovi}. Ona se glasno pita ~ega se boji i
SUD PONI[TIO IMENOVANJE NELEGALNE UPRAVE
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
U dokumentu radnog naziva Pregled

izvje{taja o po~injenim krivi~nim djelima za
period od 2009. do 2012. godine, izme|u
ostalog, navedeno je da je u slu~aju
Bosnalijek Kantonalnom tuìla{tvu
Sarajevo 28. juna pro{le godine
podnesena krivi~na prijava za nesavjestan
rad. Predmet kontrole bilo je poslovanje
kompanija Bosnalijek i Br{tanica, kao i
drugih kompanija koje imaju poslovne
odnose sa Bosnalijekom kao {to su Rhea
Express, Avery, Medifarm, Sajrus Co, IMP
Klimamontaà, Bernust i druge. Prema
citiranom dokumentu, {teta nanijeta
Bosnalijeku u poslovima sa spomenutim
firmama iznosi 3,4 miliona KM i 362
hiljade eura. Kod nas su radili
inspektori Finansijske policije od marta
do kraja pro{le godine. [ta su uradili,
ne znam, ali znam da su nas prije
dvadesetak dana posjetili inspektori
Federalne uprave policije koji su po
nalogu Kantonalnog tuìoca Jasmine
âu{evi}, od nas traìli kompletnu
poslovnu dokumentaciju sa
nabrojanim firmama od 2006. do 2011.
godine. A {ta }e od svega toga biti,
ostaje da se vidi, kaè [efik Handì},
navode}i da od Finansijske policije nisu
dobili nikakav dokument niti zapisnik na
koji bi eventualno mogli uloìti àlbu ili
primjedbu.
DETALJNA KONTROLA
Nakon Finansijske policije u
Bosnalijeku i inspektori FUP-a
Bilo bi logi~no i o~ekivano da
direktor Nedim Uzunovi} i njegovi
ljudi napuste Bosnalijek, a sljede}i
korak bio bi sazivanje i organizovanje
Skup{tine dioni~ara kako bi
se izabrao jedinstven i legalan
Nadzorni odbor
KRIVI^NA PRIJAVA
Faksimil iz dokumenta Pregled izvje{taja o po~injenim krivi~nim djelima koji se ti~e
Bosnalijeka
{ta je razlog takvom pona{anju Uzunovi}a
koji je navodno postavio jo{ 6-7 dodatnih
sigurnosnih kamera i na monitorima u
kabinetu direktora prati sve {ta se de{ava u
krugu Bosnalijeka.
Ina~e, sa mjesta sekretara Dru{tva
Meliha Begovi} smijenjena je u po ne dje -
ljak, 12. jula. Iako je bila u pratnji Nevena
Gafi}a, {efa sigurnosti i uposlenika
Bosnalijeka, na putu do kabineta
samozvanog direktora Uzunovi}a dva puta
su ih zaustavili naoruàni za{titari SAS
Securityja. Osje}ala sam se kao da idem
na izricanje presude. U kabinetu, Uzunovi}
mi je uru~io rje{enje o smjeni sa pozicije
sekretara Dru{tva, a ponudili su mi mjesto
stru~nog saradnika u nekom sektoru na {to
ja nisam pristala, obja{njava Meliha
Begovi}. Kaè da su joj za{titari SAS
Securityja zabranili ulazak u kancelariju, a
da je prilikom povratka iz kabineta
direktora Uzunovi}a do~ekao i novo imeno -
vani sekretar dru{tva Bogdan Jokovi}.
Meliha Begovi} je klju~eve od svoje
kancelarije predala Jokovi}u tri dana
kasnije, nakon {to je izvr{ena zapisni~ka
primopredaja svega zate~enog u kance -
lariji. Ina~e, Bogdan Jokovi} je malo
poznati advokat koji je imao advokatski
ured u Beogradu, a vlasnik je i pravno-
konsultantske firme Lex International
Consulting u Isto~nom Sarajevu.
Sudbinu Melihe Begovi} doìvjeli su svi
~lanovi uprave Bosnalijeka koji nisu bili
lojalni Hadenu i njegovim opunomo}enicima
Edinu Dizdaru i Nedimu Uzunovi}u. Na listi
nepoèljnih na{lo se i ime Bojana Kebea,
izvr{nog direktora za marketing i prodaju, na
~ije mjesto je imenovan Admir Ke{o. Ina~e,
Ke{o je bio jedan od rukovodilaca u biv{em
sektoru doma}eg marketinga i prodaje, ali je
dobio otkaz pro{le godine jer je kolab o ri -
rao sa Hadenovim opuno mo }e ni cima. Isto
bi uradili i sa mnom, ali sam ja jedini
ovla{teni potpisnik svih naloga za pla}anje
Bosnalijeka. Mojim odlaskom u pitanje bi
bilo dovedeno dalje funkcioniranje
kompanije i samo zbog toga ostavljaju me na
miru, kaè [efik Handì}, izvr{ni direktor
za finansije i v.d. direktor Bosnalijeka kojeg
je na tu funkciju imenovao biv{i Nadzorni
odbor na ~elu sa Veljkom Trivunom.
BEZ KOMPROMISA
Nakon presude Kantonalnog suda u
Sarajevu kojom je poni{teno rje{enje
Komisije za vrijednosne papire FBiH
pozicije u Bosnalijeku su znatno druga~ije.
Prema Handì}evim navodima, ljudi koji
su neovla{teno upali u Bosnalijek nisu
uposlenici kompanije, niti vi{e imaju bilo
kakvo pravno upori{te za dalji boravak u
krugu Bosnalijeka. Mislim da bi bilo
logi~no i o~ekivano da napuste kompaniju,
a sljede}i korak bio bi sazivanje i
organizovanje Skup{tine dioni~ara kako bi
se izabrao jedinstven i legalan Nadzorni
odbor, kaè Handì} navode}i da ne}e biti
kompromisa sa Hadenom koji sa svojih
30 posto vlasni{tva èli osigurati 100-
postotnu kontrolu nad Bosnalijekom.
Uvijek sam nagla{avao da je svaki
investitor dobro do{ao. Me|utim, u ovoj
situaciji investitor nije donio niti jednog
dinara u Bosnalijek nego je sumnjivim
parama i na sumnjiv na~in kupio dionice na
trì{tu vrijednosnih papira. Bez obzira na
22
SLUÂJ BOSNALIJEK

Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu
u slu~aju Bosnalijek ipak vra}a nadu u
po{tivanje zakona i postojanje pravne
dràve. Naime, na sastanku odrànom 22.
marta 2013. godine u Bosnalijeku Edin
Dizdar, opunomo}enik Hadena, izjavio je
da je on li~no sprije~io upis ~lanova
Nadzornog odbora Bosnalijeka kod
Komisije za vrijednosne papire. To mu i
nije bio problem s obzirom da je
predsjednik Komisije Hasan ]elam u
kumskim, i svakim drugim vezama, sa
Dizdarevim {efom Zijadom Bleki}em.
Dizdar je tako|er rekao da je on li~no
sprije~io upis u sudski registar Nedàda
Poli}a kao direktora Bosnalijeka i da drì
sve sudske predmete koje je pokrenuo
Bosnalijek u ladicama sudija. Ja bih
volio da sam toliko mo}an. Volio bih da
jednom sudiji, tuìocu ili predsjedniku
Komisije mogu narediti {ta da radi. Te
informacije koje ste dobili, dobili ste od
sekretara Dru{tva Melihe Begovi} koja
uporno poku{ava sve da strovali,
rekao nam je Edin Dizdar. Meliha Begovi}
nema nikakve veze sa izjavama Dizdara
koje su citirali i svojim potpisima ovjerili
prisutni na spomenutom sastanku - Veljko
Trivun, biv{i predsjednik Nadzornog
odbora Bosnalijeka, i Mirjana Lasi}.
PRAVNA DR@AVA
Ni po babi, ni po sudovima
IZJAVA S PEÂTOM
Izjava biv{eg predsjednika Nadzornog
odbora Bosnalijeka Veljka Trivuna o
tvrdnjama Edina Dizdara
PRAVDA NA DJELU
Predsjednik jednog od dva Nadzorna odbora Bosnalijeka Ahmed @ili}, jedan od dvojice
direktora Bosnalijeka [efik Handì} i predstavnik malih dioni~ara Halil êngi}
to, oni imaju skoro 30 procenata udjela u
kompaniji i sa njim treba sura|ivati, ali na
nekoj partnerskoj osnovi, a ne na ovakav
na~in, kaè Handì}.
Me|utim, sada se postavlja pitanje da li
}e i ko }e iz fabri~kog kruga Bosnalijeka
udaljiti samozvanog direktora Uznovi}a i
njegovu ekipu s obzirom da on kontroli{e
naoruàne za{titare SAS Securityja i
sindikat uposlenika Bosnalijeka na ~elu sa
predsjednikom Edhemom Mulao sman ovi -
}e m. Naime, pojedini uposlenici Bosna -
lijeka svojevremeno su optuìvali Mula -
osmanovi}a da zajedno sa Muham edom
Kapi~ijom skuplja punomo}i od radnika
koji su ujedno i mali dioni~ari Bosnalijeka
za potrebe Hadena. Navodno, i prije nego li
je Haden po~eo kupovati dionice
Bosnalijeka, njegovi opun om o}e nici Edin
Dizdar i Nedim Uzunovi} u Bosnalijek su
ubacili petu kolonu. Mulaosmanovi},
Mirza Musi} i Kapi~ija, koji je bio
zamjenik predsjednika Upravnog odbora
udruènja dioni~ara Bosnaljeka, dobili su
zadatak da od radnika Bosnalijeka, koji
imaju 5,6 procenata vlasni{tva, uzmu
punomo}i, u ~emu su i uspjeli. Me|utim, ni
Haden ni njegovi opunomo}enici, a ni
doma}i izdajnici, nisu ra~unali na ovako
èstok otpor (bes)pravnom preuzimanju
Bosnalijeka.
25.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
23
SUD PONI[TIO IMENOVANJE NELEGALNE UPRAVE
Protiv dugogodi{njeg predsjednika
Komisije za vrijednosne papire Federacije
BiH Hasana ]elama u novembru 2007.
podnesena je kaznena prijava
Kantonalnom tuìteljstvu u Travniku, ali on
ni do danas nije procesuiran. Prijavu je
podnio Senad Dizdar, tada{nji ste~ajni
upravnik propale osiguravaju}e tvrtke
Medium osiguranje iz Travnika, u kojoj je
]elam bio ~lan Nadzornog odbora (i
istodobno direktor Privredne banke u
Travniku), zajedno s predsjedavaju}im
Mehmedom Jahi}em i Mustafom
Grabusom. Osim trojice ~lanova
Nadzornog odbora, ste~ajni je upravnik
prijavio i biv{eg direktora Medium
osiguranja Asima Sunulahpa{i}a i
njegovog nasljednika Esada Tarak~iju.
Prema navodima iz kaznene prijave
Senada Dizdara, ~lanovi uprave i
menad`menta Medium osiguranja su od
2000. do 2003. godine neko} uspje{nu
osiguravaju}u tvrtku sumnjivim poslovnim
aktivnostima doveli do propasti.
Odgovorna lica su s umi{ljajem i
organizirano zaobilazili zakonito
obavljanje svoje osnovne djelatnosti i u
kratkom vremenskom roku izvukli i
usmjerili osniva~ki kapital mimo svih
zakonskih normi i standarda za rad
osiguravaju}ih dru{tava, pi{e u
kaznenoj prijavi protiv ]elama i njegovih
poslovnih partnera, koji su u crno zavili sve
klijente Medium osiguranja. U periodu
njihovog rukovo|enja tvrtkom, kako je
otkrila naknadna revizija poslovanja,
stru~ne su slu`be samo evidentirale
nastale {tete, bez isplata premija. Zbog
toga je protiv Medium osiguranja kasnije
pokrenuto vi{e od 500 sudskih sporova
o{te}enih korisnika njihovih usluga.
No, u vrijeme kada je protiv njega
podignuta kaznena prijava, Hasan ]elam
je ve} bio imenovan na funkciju
predsjednika Komisije za vrijednosne
papire FBiH. U me|uvremenu je ]elam
ozakonio vi{emilijunsku plja~ku dioni~ara
tvrtke Trgovina Borac, zbog ~ega je
zasluìo barem jo{ jednu kaznenu prijavu.
U posljednjih osam godina, koliko ìvi u
Sarajevu, Hasan ]elam je postao vlasnik
tri luksuzna stana: prvi je kupio u strogom
centru Sarajeva, na Skenderiji, drugi u
naselju Pofali}i, a posljednji u
novosagra|enim zgradama u Pionirskoj
dolini. U rodnom Travniku odranije ima
obiteljsku ku}u, i plac u naselju Dolac, u
neposrednoj blizini magistralnog puta
Sarajevo - Travnik, povr{ine desetak
dunuma. Vrijednost njegove imovine,
prema grubim procjenama, prema{uje
milijun KM. (S.M.)
IMOVINSKI KARTON HASANA ]ELAMA
Tri stana u Sarajevu, kua u
Travniku, zemljite u Docu
KOMISIJO, PRE\I NA DRUGOGA
Hasan ]elam, predsjednik
Komisije za vrijednosne
papire FBiH ~iji mandat
je istekao krajem maja
2009. godine
UPOSLENIK I DIREKTOR
[efik Handì}, izvr{ni direktor za finansije i
jedan od dvojice v.d. direktora Bosnalijeka
N
ajve}im regionalnim narko-boso-
vima Darku [ari}u i Safetu Ka li -
}u po nalogu specijalnog Tu` i la -
{tva Crne Gore privremeno je
oduzeta sva imovina. Me |ut i m, i
pored ove mjere, njih dvojica, sa policiji jo{
nepoznate lokacije, potpuno kontroli{u svoj
vi{emilionski imetak.
Crnogorska Uprava za imovinu krajem
pro{le nedjelje je u listu Pobjeda ~etvrti put
raspisala oglas za iznajmljivanje oduzete
imovine Pljevljaka Darka i Du{ka [ari}a,
po{to im do sada nije po{lo za rukom da
prona|u zakupca milionski vrijednih ne kre -
tn ina i opreme.
Uprava za imovinu u ime dràve nudi u
zakup no}ni klub Municipijum u Pljevljima
sa 2.000 eura mjese~no, a u ponudi je i
oprema za proizvodnju betona, zatim
boldoèri, bageri, kamioni, cisterne za gori-
vo i vodu. Ukupna procijenjena vrijednost
najma sve ove imovine iznosi oko 100.000
eura, ali je predvi|eno da onaj ko je koristi
dobije popust i do 25 posto ukoliko uzme
sve radne ma{ine. Licitacija je zakazana za
29. juli.
Posljednja licitacija je propala jer je
hrvatska gra|evinska firma iz Na{ica, koju
je zastupao Radovan [trbac, advokat i pri-
jatelj Darka [ari}a, dostavio nepotpunu
ponudu. [trbac je u ime hrvatske gra |e vin -
ske firme SCAT-ing d.o.o po~etkom mjese-
ca na licitaciju ponudio zakup za
gra|evinske ma{ine i dvije fabrike, koje
pripadaju [ari}evoj Mat company.
PRIJATELJSKA KONTROLA
[ARI]EVE IMOVINE
Za kafe Municipijum, koji je kao i
ostala imovina privremeno oduzet od
[ari}a, nije bilo zainteresovanih. Ina~e,
NARKO-BOSOVI JAÎ OD DR@AVE
Pi{e: MIRHA DEDI]
Iako im je drava zaplijenila viemilionsku imovinu, najvei narko-bosovi u
regionu DARKO ARI I SAFET KALI, zahvaljujui raznim mahinacijama i
vezama u vrhu vlasti, i dalje njome raspolau; naa novinarka pie na koji nain
najtraeniji regionalni narko-bosovi iz sigurnih utoita nesmetano uveavaju
svoje bogatstvo u Crnoj Gori
[ARI], KALI], KELMENDI
GOSPODARI CRNE GORE
CARSTVO BALKANSKOG KRALJA KOKAINA
Imovinu Darka [ari}a vrijednu nekoliko stotina miliona eura
zaplijenila je dràva, ali on preko ro|aka i dalje njome upravlja
narko bosovi:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:08 Page 24
[trbac je u Srbiji ostao bez advokatske
licence jer se protiv njega vodi krivi~ni pos-
tupak pred Specijalnim sudom zbog
optu`bi tuìla{tva da je oprao milione eura
Darka [ari}a kupovinom firmi u Vojvodini.
Vlasnici hrvatske firme su bra}a Marjan
i Josip [ari} iz Na{ica, za koje advokat
[trbac tvrdi da navodno nemaju nikakve
veze sa [ari}ima iz Pljevalja. [ari}evu ben-
zinsku pumpu Mat petrol iz Pljevalja
zakupila je firma ELCOM koja je ranije
bila njen vlasnik, ali je ustupila [ari}ima,
odnosno njihovoj firmi Mat company.
Oduzeta diskoteka Municipijum, za koju
iz razumljivih razloga nije bilo zaintereso-
vanih, ipak je pro{le nedjelje po~ela s
radom. Diskoteku su na crno otvorili
[ari}evi ro|aci. Isto tako, kako na{ list saz-
naje, [ari}eve gra|evinske ma{ine, bageri,
utovariva~i i kamioni svakodnevno se
upotrebljavaju, a koriste ih najbliì saradni-
ci ovog najtraènijeg regionalnog narko-
bosa Na{ izvor tvrdi da nije jasno na
osnovu ~ega su ma{ine date na kori{tenje
[ari}ima s obzirom da bi od njih trebala da
prihoduje dràva i podsje}a da je Crna
Gora, otkako je zaplijenila [ari}evu imovi -
nu, imala samo rashode. Uprava za imovi -
nu u ~ijoj nadle`nosti su brojne oduzete
parcele, ku}e, poslovni objekti, gra|evins-
ka mehanizacija i automobili, ~ija se vrijed-
nost procjenjuje na preko sto miliona eura,
samo za njihovo obezbje|enje potro{ila je
preko 50 hiljada eura.
Ina~e, firma Mat company je prvobit-
no bila registrovana na Darka [ari}a, ali je
nekoliko puta mijenjala formalnog vlasni-
ka, uklju~uju}i i brata Du{ka [ari}a i Jovicu
Lon~ara, kojem se tako|er sudi za pranje
novca. Isti slu~aj je i s diskotekom Top
Hill, koja je najve}a atrakcija u regionu.
Naime, u Budvi je javna tajna da je diskote-
ka Top Hill vlasni{tvo bra}e [ari}.
Zvani~no, iza Top Hilla stoji firma sa
Kipra. Me|utim, prema zvani~nim infor-
macijama u posljednjih nekoliko godina 60
posto imovine u Crnoj Gori je kupljeno
preko of shore kompanija sa Kipra.
Budvanska diskoteka, u kojoj gostuju
najve}e regionalne muzi~ke zvijezde, poput
Zdravka ôli}a, Cece Ra`natovi} i
Severine, kao i svjetski poznati DJ-evi,
najve}a je atrakcija u Crnoj Gori. Specijalni
svjetlosni efekti, bazeni i plesa~ice u ovu
diskoteku privla~e mlade iz ~itavog
regiona. Pro{le godine ova diskoteka je u
Monte Karlu progla{ena najboljim no}nim
klubom na svijetu. Presti`nu nagradu Best
night club global 2012, na MICS festivalu
u Monte Karlu Top Hill je osvojio u
konkurenciji mnogobrojnih klubova iz
SAD-a, Moskve i Dubaija. U ovu diskoteku
je nesumnjivo uloèno nekoliko desetina
miliona eura. Me|utim, i pored ulaznica od
25 do 3.000 eura, koliko je ko{tao central-
ni separe prilikom gostovanja Cece Ra` na -
to vi}, ova diskoteka je svaku no} krcata.
I dok Darko [ari} iz sjene suvereno
upravlja svojom imovinom u Crnoj Gori,
njegovom bratu Du{ku je su|enje u toku.
Vi{i sud u Bijelom Polju u maju pro{le
godine osudio je [ari}a i Lon~ara na osam,
odnosno {est godina zatvora zbog pranja
novca. Optu`nicom im se stavlja na teret da
su od kraja 2007. do kraja 2010. godine
putem bankarskog poslovanja prikrili pori-
jeklo 21,3 miliona eura, za koje su znali da
poti~u od trgovine drogom. Mla|eg brata,
odbjeglog Pljevljaka Darka [ari}a, sud je
tada oslobodio optu`bi da je bio ~lan
me|unarodne kriminalne narko-grupe.
Apelacioni sud je, zbog povreda krivi~nog
postupka, ukinuo tu prvostepenu presudu,
pa je predmet ponovo vra}en bjelopoljskom
Vi{em sudu.
Zanimljivo je da je pro{le nedjelje i
jedan slu`benik Centralne banke Crne Gore
svjedo~io u korist [ari}a. Naime, Darko
Bu la tovi}, predstavnik ove banke, svje do -
~e}i u Vi{em sudu kazao je da je finansijs-
ka kontrola firme Mat Company nije
vr{ena zbog provjere njenih transakcija,
ve} samo zbog stepena obezbije|enosti
kredita. Bulatovi} je kazao da su [ari}i bili
dobri komitenti i redovno vra}ali rate kredi -
BIZNIS KOJI NE POZNAJE GRANICE
Za raskrinkavanje klana
Nasera Kelmendija Europol je
formirao posebnu radnu grupu u ~iju
bazu podataka crnogorska policija
nema uvid
NAJVE]A
REGIONALNA
ATRAKCIJA
Diskoteka Top Hill
u Budvi vodi se na
firmu sa Kipra, ali
se nezvani~no
moè ~uti da je
napravljena
[ari}evim novcem
ta. [ari} je, podsjetimo, preko Crne Gore
oprao ogromne koli~ine novca, i to poslu-
ju}i sa dràvom i Prvom bankom. Tereti se
za {verc vi{e tona kokaina.
SAFET KALI] RAZVIJA BIZNIS IZ
TURSKE?
Po istom principu Safet Kali}, koji je
osumnji~en za pranje novca ste~enog od
prodaje heroina i za njim je raspisana
Interpolova potjernica, upravlja svojom
imovinom u Roàju.
Uprava za imovinu prije mjesec dana
dala je roàjskoj firmi R&D [ped u zakup
privremeno oduzetu imovinu Safeta Kali}a,
protiv koga se vodi sudski postupak zbog
pranja novca. Kali}u je oduzeta benzinska
pumpa M Petrol, sa prate}im sadràjima,
hotel Roàje i kafe bar Tajson u Roàjama.
Po~etna cijena zakupa pumpe, sa restora-
nom, prodavnicom, kafe barom, autoperi-
onicom i parkingom, iznosi 4,5 hiljada
eura.
Za hotel Roàje zakupnina je 9,9 hiljada
eura, a za kafe bar Tajson dvije hiljada eura.
Roàjska firma, koja je zakupac imovine
odbjeglog narko bosa Kali}a, registrovana
je na ime Zufera [utkovi}a, za kojeg se u
Roàju pri~a da je blizak porodici Kali}.
Ina~e, pro{le nedjelje odbijen je tu`beni
zahtjev Safeta Kali}a, koji je traìo da mu
nedjeljnik Monitor, zbog naknade {tete za
navodne pretrpljene du{evne bolove i povre-
du ~asti i ugleda, isplati 30 hiljada eura. U
obrazloènju presude stoji da se novinari
Monitora pisali o temama koji su u
javnom interesu, o organizovanom krimi-
nalu i prometu narkotika, te da je Kali} u
obavezi da Monitoru nadoknadi tro{kove
parni~nog postupka u iznosu od 1.900 eura.
Roàjac Kali} se od 2010. godine nalazi
u bjekstvu, a njegovo ime je na javnoj
crvenoj Interpolovoj potjernici. On, njego-
va supruga Amina i brat Mersudin optuèni
su pred bjelopoljskim Vi{im sudom za mili -
on sko pranje novca, koji je, kako pi{e u
optu`nici, zara|en od prodaje droge u
Njema~koj. Safetu Kali}u se sudi u
odsustvu.
Izvor iz crnogorske policije kaè da se
pretpostavlja da se odbjegli Kali} krije u
privatnoj ku}i u Istanbulu, za{ti}en la`nim
identitetom i falsifikovanim li~nim doku-
mentima, te da je ku}a u kojoj se krije nje-
govo vlasni{tvo. Prema ovom izvoru,
pogre{na je informacija koja se pojavila
nedavno u medijima, da je Kali} umakao
policijskoj potjeri u Njema~koj.
[TA CRNA GORA NE SMIJE DA ZNA O
NASERU KELMENDIJU
Uhap{eni narko-bos Naser Kelmendi
tako|er u Crnoj Gori ima svoje razgranatu
mreù saradnika, koji vode njegove
poslove. Naserov hotel Casa Grande
neometano posluje jer se Kelmendi nagodio
sa crnogorskim Tuìla{tvom zbog kri vi -
~nog djela gradnje hotela bez gra|e vin ske
dozvole. Nakon {to je Kel me ndi Visokom
dràvnom tuìla{tvu uplatio deset hiljada
eura, hotel je stavljen u funkciju. Krajem
pro{le nedjelje, me|utim, u Podgorici je
uhap{en Mujo Redà, koji se smatra
desnom rukom Nasera Kelmendija. Redà
je osu|en na {est mjeseci zbog izgradnje
zgrade u centru Ulcinja bez gra|evinske
dozvole. Redìn objekat vodi se na ime
nje govog ro|aka Ibrahima, me|utim sumn-
ja se da se zgrada gradi Naserovim novcem.
Gra|evinski inspektori su dva puta ru{ili
zgradu, me|utim kada su zadnji put u aprilu
poku{ali da je sru{e, Redà je nasrnuo na
inspektore i po~eo im prijetiti. Redà je,
kako tvrde upu}eni izvori, klju~na figura u
poslovnoj imperiji Nasera Kelmendija. Kod
njega je policija prona{la oru`je i
eksplozivne naprave.
NARKO-BOSOVI JAÎ OD DR@AVE
TAJNA MRE@A NASERA KELMENDIJA

Pritvoreni Kelmendi u Crnoj Gori ima svoju mreù saradnika koji mu vode poslovnu imperiju
Ina~e, kako saznajemo, za raskrinkavanje
klana Nasera Kelmendija Europol je formi-
rao posebnu radnu grupu koja je napravila
bazu DNK podataka, dosje, kao i kanal za
razmjenu podataka koji funkcioni{e po
princi pu dozirane razmjene. Ovaj princip
zna~i da se pojedine zemlje za koje se sumn-
ja da bi mogle {tititi bjegunce isklju~ene iz
detaljne komunikacije. U ovom slu~aju, to su
Albanija i Crna Gora, jer se pretpostavlja da
Kelmendi ima jako upori{te u politi~kom i
ekono msk om establi{mentu tih dràva.
Zanimljivo je da se i Novi Sad na{ao na toj
mapi iz razloga {to nekretnine u tom gradu
kontroli{u crnogorska i albanska mafija.
Crna Gora nije dobila pristup informa-
cijama zato {to je Kelmendi obilno krediti-
ran od Prve banke u vlasni{tvu Ace
\ukanovi}a. Preko Prve banke Naser je
vr{io i druge nov~ane transakcije, o ~emu
postoji i dokumentacija. Kelmendi je tvr-
dio da ne poznaje nikoga iz crnogorskog
vrha, ali listing njegovih telefonskih raz-
govora sa politi~arima, slu`benicima
MUP-a i priv red nicima dokazuje da je sa
njima imao ìvu komunikaciju. Tako|er,
nelegalni poslovi i gradnja na koje su blag-
onaklono gledali zvani~nici upu}uju na
druga~iji zaklju~ak. Kelmendi je u
Podgorici, tvrdi dobro upu}eni izvor,
do~ekivan kao bos.
Policije nekoliko dràva u regionu, pod
nadzorom Interpola i ameri~ke Agencije za
borbu protiv narkotika (DEA), intenzivirale
su u posljednja dva mjeseca rad na ras krin -
ka vanju albanske mafije kao najopasnijeg
izvora organizovanog kriminala na Balkanu
koji se {iri na zemlje zapadne Evrope.
Kriminalisti~ka obav je{ t a j na agencija
Evropske unije Europol je postavila zadatak
da do 2015. godine identifikuje sve pripad-
nike organizovanog kriminala u Evropi koji
govore albanskim jezikom. Albanska mafija,
osim na podru~ju Albanije i Kosova, brojna
je i na podru~ju Srbije, BiH, Crne Gore,
Makedonije. Prema podacima Interpola, pos-
toji 20 jakih mafij a {k ih grupa oli~enih u
albanskim porodi~nim klanovima. Pretp o sta -
vlja se da opasnih albanskih kriminalca ima
oko 200, dok {ira mreà broji vi{e hiljada. Ne
postoji vrhovni vo|a albanske mafije, ali se
jednim od najopasnijih i najmo}nijih smatra
Naser Kelmendi. S ciljem razbijanja klana
pe}kog narko-bosa pod obradom su njegove
podgrupe koje predvode njegovi ro|aci i
saradnici, a za koje se sumnja da predvode
najzna~ajnije krakove Kelmendijeve mafije.
Oni ustaljenom rutom iz rodne Pe}i, preko
Roàja i Novog Pazara, distribuiraju nar ko ti -
ke po Srbiji i BiH, a zatim po regionu i
zapadnoj Evropi. Jaka upori{ta u Pe}i,
Ulcinju i Roàju s velikim brojem nekretnina
tako|er su simbol mo}i ovog klana.
Pretpostavlja se da se bogatstvo ovog klana
mjeri sa nekoliko stotina miliona eura.
Koliko su Kelmendiji na Kosovu mo}ni,
pokazuju i to {to je Elvis, sin Nasera
Kelmendija, dva mjeseca pruào uto~i{te
Filipu Vilotijevi}u i Vuka{inu Cmiljani}u iz
Novog Sada koji se terete za ubistvo
manekenke Tamare Radulovi} u Beogradu.
Njih dvojicu je Euleks izru~io srbijanskoj
policiji po ~et kom ove nedjelje.
Prema pisanju beogradskog Blica, u
procesu protiv Kelmendija glavni svjedok
bi}e Darko [ari}, odbjegli pljevaljski
narko-bos. Navodno je [ari} u kontaktu sa
policijom ve} otkrio mnogo detalja vezanih
za Kelmendijevu hobotnicu.
Uz to valja napomenuti da [ari} i
Kelmendi nisu neznanci, ve} povremeni
saradnici ali, jo{ ~e{}e i neprijatelji.
27
BIZNIS KOJI NE POZNAJE GRANICE
BJEGUNAC I BIZNISMEN SAFET KALI]
Vi{emilionsku imovinu roàjskog narko-bosa i bjegunca Safeta Kali}a od dràve je iznajmio njegov dugogodi{nji saradnik
Pro{le nedjelje u centru Budve u polici-
jskoj raciji uhap{en je Milo{ Deliba{i}
zvani Delija, poznati razbojnik, zbog sum-
nje da je po~etkom jula u Budvi organizo-
vao ubistvo Pan~evca Milo{a Vidakovi}a,
ali i Nikole Bojovi}a, brata vo|e zemun-
skog klana Luke Bojovi}a.
Deliba{i}eva grupa izvr{ila je jo{ neko-
liko ubistava u Crnoj Gori i Srbiji. Policija
sumnja da ova grupa, osim ubistva Nikole
Bojovi}a, koji je ubijen u maju u centru
Beograda, stoji i iza ubistva Darka
Bugarina krajem juna u Kotoru. Bugarin je
biv{i policajac, a svojevremeno je radio
kao tjelohranitelj biznismena Dragana
Dudi}a Frica, jednog od najbliìh saradni-
ka narko-bosa Darka [ari}a. Dudi} je ubi-
jen 2010. godine.
Hap{enje je izvr{eno na osnovu infor-
macija srbijanske policije. Smatra se da
su ovim hap{enjem pripadnici MUP-a
Crne Gore i Direkcije policije MUP-a
Srbije sprije~ili nekoliko ubistava koje je
pripremala grupa Milo{a Deliba{i}a, a iza
koje navodno stoji crnogorski narko-kar-
tel.
SPRIJEÊNI NOVI ZLOÎNI
Srbijanska policija budno prati
zbivanja na kriminalnoj sceni Crne Gore
KASARNA ZA ÔVJEKA
Posljednjih su dana u
Sarajevu intenzivi-
rane spekulacije o
tome kako se
ZLATKO
LAGUMDIJA sa
svojim novim
najboljim prijateljem
FAHRUDINOM
RADONIEM
pokuava domoi
atraktivne JAJCE
KASARNE; SB
istrauje zbog ega
se lider SDP-a
interesira za objekat
koji je proglaen
neperspektivnom
vojnom imovinom
ZASJEDANJE U
JAJCE KASARNI
Ministar Lagumdìja mjerka Jajce kasarnu,
najatraktivniju lokaciju u glavnom gradu BiH
LAGUMD@IJA - RADONÎ]
jajce:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:30 Page 28

N
edavna iznenadna posjeta Zlatka
Lagumdìje, lidera SDP-a BiH i
ministra vanjskih poslova, sa ra -
jev skoj Jajce kasarani, koja je lo -
ci rana na najatraktivnijoj lokaciji
u glavnom gradu BiH, ponovo je u mini -
starstvu na ~ijeme je ~elu izazvala
spekulacije o interesu za ovaj objekat. Pola
godine nakon {to je prvi put u medije
procurilo kako se MIP BiH (~itaj
Lagumdìja) interesira za sudbinu objekta
koji se nalazi na atraktivnoj lokaciji u
starom dijelu Sarajeva i koji je ve}
godinama meta potencijalnih bogatih
ulaga~a, Lagumdìja je nedavno sa svojim
najbliìm suradnicima posjetio ovaj objekat,
{to je vjerovatno posljednja faza njegovog
plana kojim bi ga se kona~no do~epao.
MAPE NA AUDIJIMA
Naime, prije nekoliko dana ministar
vanjskih poslova BiH najavio je svoj
dolazak u Jajce kasarnu kako bi pogledao u
kakvom se stanju nalazi ovaj objekat na
jednoj od najatraktivnijih lokacija u starom
dijelu Sarajeva. Rije~ je o kompleksu
vojnih objekata gra|enih etapno od
austrougarskog perioda pa do 1948. godine.
Jajce kasarna je najsloèniji vojni objekat u
BiH iz austrougarskog perioda, na
dominantnoj je poziciji iznad Sarajeva.
Godine 1912. je zapo~eta izgradnja Jajce
kasarne u dana{njem obliku, a gradnja je
zavr{ena neposredno pred Prvi svjetski rat,
1914. godine. Ime Jajce kasarna dobila je
1915. godine po gradu Jajcu iz koga se te
godine u ovu kasarnu preselila vojna
bolnica. Ve}i ili manji gra|evinski zahvati
na samom objektu Jajce kasarne su
zabiljeèni 1975., 1983., 1988. i 1989.
godine i izvodili su ih gra|evinci
Jugoslovenske narodne armije.
Neposredno prije po~etka rata u BiH,
1992. godine JNA je napustila kasarnu,
odnesena je sva pokretna imovina a
instalacije su uni{tene. Tokom opsade
Sarajeva je granatirana i te{ko o{te}ena. Od
1995. do 2002. godine u dijelovima
kompleksa su bile smje{tene jedinice Vojske
FBiH. Od 2002. godine preimenovana je u
kasarnu Safet Hadì}, a navodno su se za
kupovinu ovoga objekta interesirali
investitori iz Saudijske Arabije, Njema~ke i
Belgije koji su tu htjeli praviti kasino,
hotele... U OS BiH su bili iznena|eni
Lagumdìjinim interesom za obilazak ove
lokacije, jer im nije bilo jasno za{to bi
ministar vanjskih poslova bio zainteresiran
za objekat ~iji vlasnik i sudbina nije
definirana jer potpada pod kategoriju
besperspektivnih objekata koje
KASARNA ZA ÔVJEKA
Pi{e: EMIR HOD@I]
Foto: MARIO ILÎ]
NOVI NAJBOLJI PRIJATELJI
Fahrudin Radon~i} i Zlatko Lagumdìja
NOVI NAJBOLJI
PRIJATELJI: Uz rafalnu
medijsku podrku Avaza
Zlatko Lagumdija
pokuava preuzeti
najatraktivniju lokaciju
u srcu Sarajeva
Ministarstvo odbrane ne treba. No, kako je
ulazak u objekat strogo zabranjen bez
pratnje vojnika OS BiH, organizirana je
pratnja i pripadnici OS do~ekali su ministra
koji se u kasarnu dovezao slu`benim
automobilom, sa nekoliko suradnika. Kako
tvrde sugovornici SB, Lagumdìja nije ni
obilazio kasarnu, tek je sa ulaza pogledao
kako izgleda unutra{njost. Onda je sa
suradnicima izvadio karte na kojima je bila
ucrtana njezina lokacija. Najzanimljiviji im
je bio pristupni put ovom mjestu.
Razgovarali su o tome u ~ijem je vlasni{tvu,
kolika mu je {irina i koliko novca treba za
njegovo obnavljanje. Lagumdìja je
ustvrdio kako novac za obnavljanje puta
ne}e biti problem te da }e se to, u suradnji sa
lokalnim vlastima, brzo rije{iti. Nakon toga
je sa suradnicima napustio objekat. U isto
vrijeme, OS BiH su po~eli primati
svakodnevne pozive novinarke Avaza koja
se ìvo interesirala za sudbinu ove lokacije,
ko joj je vlasnik, kolika joj je vrijednost i
sli~no... Iako se zna da je vlasni{tvo nad
ovakvim objektima pravi politi~ki labirint, da
je kasarna progla{ena za neperspektivnu
vojnu lokaciju te da je jo{ uvijek u nadle`nosti
Oruànih snaga koje je obezbje|uju,
novinarka Avaza insistirala je na odgovorima
na uvijek ista pitanja pa je sve skupa postalo
sumnjivo. U OS BiH kao i u Ministarstvu
vanjskih poslova sumnjaju kako je mogu}e da
se ovakvim posjetama i naglim raspitivanjem
za sudbinu objekta na atraktivnoj lokaciji
mo`da priprema njezino preuzimanje ili
prodaja nekom od zainteresiranih pos lov -
nih partnera. Te da bi se sve moglo okon~ati
me|u novim najboljim prijateljima i SDP-a i
SBB-a, predsjednicima ovih politi~kih
stranaka te ministrom obrane i na~elnikom
op}ine na ~ijoj se teritoriji kasarna nalazi a
koji su iz ove dvije politi~ke partije.
Ovo nije prvi put da se ministar vanjskih
poslova ìvo interesira za atraktivnu kasarnu.
Jo{ pro{le godine su se prvi put u javnosti
pojavile vijesti kako Ministarstvo na ~ijem je
~elu Lagumdìja èli za sebe preuzeti ovaj
objekat i u njegovu rekonstrukciju uloìti
desetine miliona maraka. Kojih nema u
budètu Vije}a ministara BiH.
[VRAKI]I NA STRELJANI
Tada je iz Ministarstva obrane
Nezavisnim novinama potvr|eno da su iz
MIP-a traìli da im kasarna bude stavljena
na raspolaganje, no kako do sada jo{ uvijek
nije rije{en status tih objekata, sve je i dalje
na ~ekanju. Rije~ je, kako se tvrdi, o
Lagumdìjinom samostalnom mega -
projektu, kojem se protivi ve}ina uposlenika
ove institucije. MIP bi bio preseljen iz
zgrade u centru Sarajeva u kojem mu je sada
sjedi{te i koja dijelom pripada @eljeznicama
BiH.
Navodno je isklju~ivo radi tog projekta
zaposlen arhitekta Kemal Hadìmahovi},
SDP-ovac koji je po ugovoru o djelu
zaposlen u Odsjeku za nekretnine MIP-a.
Prema tim planovima, Jajce kasarna bi
postala ili sredi{te Ministarstva ili
ekskluzivna rezidencija u kojoj bi boravili
ministar i njegovi najbliì suradnici. Sada se
strahuje da Jajce kasarna ne zavr{i kao
zemlji{te u blizini kasarne Mustafa
Hajrulahovi}, koja se nalazi nekoliko stotina
metara zra~ne linije od Jajce kasarne i kojom
ve} godinama upravlja Udruènje Zelene
beretke, odnosno, sarajevska porodica
[vraki}, siva eminencija u ovoj sarajevskoj
op}ini. Zelene beretke na ~ijem ~elu je
Muhamed [vraki}, tvorac finansijski
posrnule imperije [vraki}, gospodare sa
dvije lokacije koje su se pokazale veoma
profitabilnima. [vraki}i su vlasnici zemlji{ta
na kojem je izgra|eno streli{te i ve}
mjesecima stanovnici naselja u okolici se
àle kako je tlo kontaminirano, da im zbog
toga umire stoka te da ne znaju kome uop}e
da se àle. Ovaj je prostor trebao biti
pretvoren u sportsko-rekreativni centar sa
izgra|enim teniskim terenima, polo
igrali{tem, {etnicom, prostorom za stare i
mlade. Druga zamisao bila je izgradnja eko-
sela, a tre}a izgradnja aqua parka. No, od
svega toga je nastalo streli{te kojim gazduju
Beretke a sve im je prije nekoliko godina
omogu}ila tada{nja federalna Vlada,
odnosno, tada{nji premijer Ahmet
Hadìpa{i}.
Imperial Tobacco BH s ponosom predstavlja novi kreativni
pravac Davidoffa, koji je ovog puta preto~en u novi format
cigareta pod nazivom Davidoff SHAPE.
Novi Davidoff SHAPE personifikacija je elegancije oblika i dizajna.
Crne i bijele kombinacije su i trend i vje~na klasika, savr{ene su za casual look,
ali i za sve~ane prilike. Odi{u elegancijom i decentno{}u, te minimalizmom toliko
cijenjenim u uùrbanoj svakodnevnici.
Crna i bijela varijanta Davidoff SHAPE-a, s decentnim detaljima stiliziranim do savr{enstva,
osebujna je i potpuno druga~ijeg formata od ostatka Davidoff porodice. Davidoff SHAPE identitet
dolazi kao direktan odgovor na moderni i dinami~ni stil ìvota odraslih potro{a~a.
Cjelokupni dojam upotpunjuje nova veli~ina cigarete, koja zadràva kvalitet i jedinstvenu
mje{avinu duhana izuzetno bogatog okusa garantovane njema~ke kvalitete proizvodnje
(Made in Germany).
Davidoff SHAPE }e na bh. trì{tu biti dostupan u dvije varijante:
Black (T/N/Co:7/0,5/7) i White (T/N/Co: 5/0,4/5) po cijeni od 3.70 KM.
Davidoff:
Nova veli~ina, nove mogu}nosti
OSLOBODILI, PA OGRADILI: Posrnula sarajevska
porodica vraki pod sumnjivim okolnostima prije
nekoliko godina, uz blagoslov tadanje Vlade Federacije
BiH dobila ja na koritenje nekadanje strelite na
obroncima Opine Stari Grad
P
reduze}e Arcelor Mittal, koje je
koncesionar rudnika Ljubija kod
Prijedora sa omjerom od 51
naprema 49 posto, obnarodavao
je predsjednik RS-a Milorad
Dodik, od prije dvadesetak dana je pod
istragom zbog sumnje da su uskratili RS
ono {ta joj pripada. Dodik ih je po~etkom
ovog mjeseca optuìo da su umanjivanjem
transfernih cijena o{tetili zajedni~ko pre du -
ze}e Rudnika èljezne rude u Omarskoj
kod Prijedora, te da }e od sada biti pod
istragom.
Jo{ nije jasno za{to su u RS-a odjednom
isplivale tolike afere sa stranim ulaga~ima
(naime, entitet se jo{ oporavlja od ste~aja
Fabrike glinice Bira~ i propasti BiB
banke - ~lanice UKIO grupe u kojima je
ukupna {teta po entitet skoro milijardu
maraka), ali godina izbora se bliì,
istraìvanje NDI ukazuje na pad rejtinga
SNSD-a, a i krivci za katastrofalno stanje u
privredi se moraju na}i.
BIRA^ I BIRA^KO TIJELO
Sini{a Boì}, ekonomski ekspert i
predsjednik Udruènja akcionara inve sti ci -
onih fondova RS-a, kaè za Slobodnu
Bosnu da se predsjednik RS-a ne bi trebao
baviti transfernim cijenama jer to nije
njegov posao.
To spada izvan domena ovla{tenja
predsjednika RS-a. Ovdje se postavlja
pitanje ako je ve} Mittal iznosio novac,
za{to Poreska uprava RS-a nije deset
godina radila svoj posao i pregledala
poreske prijave preduze}a? Ili za{to se te
transferne cijene nisu na{le na spisku
istrage PU RS-a u slu~aju Fabrike glinice
Bira~, a ne dovela do propasti preduze}a i
{tete od skoro 900 miliona maraka, uprkos
revizorskim izvje{tajima koji su svake
godine pokazivali da je stanje sve gore, a
gubici ve}i? Za{to su razli~iti ar{ini prema
dva razli~ita investitiora, pita se Boì}.
No, Slobodna Bosna iz vi{e razli~itih
izvora saznaje isto: prije pola godine
Prijedor i Mittalove rudnike su obi{li
izraelski investitori koji su pokazali
zanimanje za preuzimanje koncesije.
IZRAELSKO-INDIJSKI RAT U PRIJEDORU
Pi{e: NA\A DIKLI]
Foto: MARIO ILIÎ]
mittal:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 1:51 Page 2
Za sada su aktuelne procjene da je
Dodikova namjera da iz RS-a izbaci Mittal,
a dovede Izraelce.
Sve ovo spada u domen naga|anja {ta
bi moglo biti, ali i ja znam da su Izraelci
zainteresirani za preuzimanje rudnika
Ljubija. Najgora prognoza bi bila: iza{ao
Mittal koji ima ugovor, do{li Izraelci.
Mittal tuì RS, dobije spor i stotine miliona
maraka. Mislim da su u pitanju talovi, koje
samo onaj ko je i najavio istragu zna, isti~e
na{ sagovornik.
înjenice su sljede}e: otkako je Arcelor
Mittal preuzeo ve}insko vlasni{tvo u
rudniku Ljubija, nije izbio nijedan jedini
{trajk. [tavi{e, Vlada RS-a nije im
omogu}ila adekvatno poslovanje u skladu s
ugovorom. Svaki put kada su {trajkovale
@eljeznice RS-a, Mittal je pisao Vladi RS-
a i traìo da se problem rije{i jer oni ne
mogu prevoziti rudu dok vozovi stoje, te
navodili koliki je ta~an gubitak preduze}a
za svaki dan {trajka èljezni~ara. Izgleda da
je po RS neprofitabilnije bilo da gubi
zaradu od Mittala nego da daje kredite
nespornom gubita{u - @eljeznicama RS-a,
koje su za vrijeme posljednjeg takvog
{trajka bile u dugu od 220 miliona maraka
(2011. godina).
I prof. dr. ekonomskih nauka Slobodanu
Laki}u poznata je pri~a da su Izraelci
zainteresirani za preuzimanje rudnika u
Ljubiji.
ARMAGEDON U PRIJEDORU
Otkako ja pratim ekonomsku situaciju
u RS-u, odgovorno tvrdim da je ovaj entitet
oplja~kan za 50 milijardi maraka. Ovaj
Dodikov zahtjev samo pokazuje da u RS-u
vlada jedan ~ovjek, on sam, a da je sudska,
ODLAZI LI ARCELOR MITTAL
Nedavna najava predsjednika RS-a MILORADA

DODIKA o pokretanju istrage protiv firme
ARCELOR MITTAL, veinskog vlasnika rudnika
eljezne rude u Omarskoj, zbog navodne
dugogodinje, sistematske pljake prirodnih resursa
u tom entitetu, uvod je u najnoviji meunarodni
privatizacijski skandal u ovom entitetu; naa
novinarka istraila je sve grijehe planetarnih
kraljeva elika, indijske obitelji MITTAL
ZA[TO MITTAL NE DO\E[
MISLI GLOBALNO,
DJELUJ LOJALNO
Dodik tjera Mittal iz Prijedora jer je rudnik èljezne
rude obe}ao politi~ko-poslovnim prijateljima iz Izraela
USPJE[NA PRIVATIZACIJA
DOVEDENA U PITANJE
U nedavnom istupu predsjednika RS-a
Milorad Dodik najavio je istragu u
Mittalovim Rudniku èljezne rude Omarska
USPJE[NA PRIVATIZACIJA
DOVEDENA U PITANJE
U nedavnom istupu predsjednika RS-a
Milorad Dodik najavio je istragu u
Mittalovim Rudniku èljezne rude Omarska
JEDAN OD NAJBOGATIJIH LJUDI
NA SVIJETU
Lakshmi Mittal, vlasnik Arcelor Mittala
izvr{na i zakonodavna vlast, te javna
uprava samo dekor ili sredstvo za
postizanje ciljeva. Prate}i i Va{e novine, i
ostale, sti~em dojam da je Dodik upla{en
zbog otkrivanja kriminala i da upravo zato
radi na razgradnji BiH. Jer tad mu ni SIPA,
ni njegovi poslu{nici Zubac, Majki}ka,
Jovi~i}, Pandurevi}ka... ne}e ni trebati, niti
}e mu {ta mo}i. Za mene on nema ni
legalitet ni legitimitet da predstavlja RS, jer
ga ja percipiram kao nekog ko je zavr{io
srednju mesarsku {kolu, ali ni to nije
problem. Problem je {to se dirnulo u
njegovo bogatstvo! Na Mittalu samo gleda
sopstveni tal i interes, nagla{ava Laki}.
Obojica ekonomskih stru~njaka vjeruju
da bi i stari rudnik Ljubija, mogao biti
razlog ove, kako je nazivaju, ucjene
Milorada Dodika. Ovaj rudnik nije u{ao u
zajedni~ko preduze}e. Ostala je RS sa
vi{emilionskim dugovima, od dugova za
struju do poreskih dugova. Na{i
sugovornici vjeruju da bi hajka na Arcelor
Mittal stala ako bi ovo preduze}e preuzelo
ove dugove.
Prema pouzdanim izvorima, hajka ne}e
stati. Naime, Dodik je preko reìmskih
medija u RS-u ve} obezbijedio nastavak
sage i optuìt }e ih za utaju 250 miliona
maraka. Ina~e, Arcelor Mittal je jedno od
najve}ih svjetskih preduze}a koje se bavi
iskopavanjem rude. Preduze}e vodi Indijac
Lakshmi Mittal, poznat i pod nadimkom
kralj ~elika, koji na Forbesovoj ljestvici
najbogatijiih ljudi redovno ulazi me|u 20
najbogatijih na svijetu. Lakshmi je
dràvljanin Velike Britanije, a tamo je
spon zorirao odràvanje posljednjih
Olimpijskih igara u Londonu. Globalno,
ovo preduze}e zapo{ljava 245 tisu}a
radnika. Li~no bogatstvo Lakshmija
Mittala procijenjeno je 2012. godine na 16
milijardi dolara.
No kako se, sada ~ini indijsko- izraelski
rat po~inje u RS-u, a uni{tavanje biografije
~ovjeka koji je prema Forbesu 47.
najuticajniji ~ovjek na planeti u
Prijedoru!
34
IZRAELSKO-INDIJSKI RAT U PRIJEDORU
Ni biv{em predsjedniku Vlade RS-a i

doktoru ekonomskih nauka Mladenu
Ivani}u nije jasno za{to je odjednom Mittal
nepouzdan partner.
Sve do sada nije bilo nijednog
problema sa Mittalom i odjednom ne
valjaju. Ako }emo suditi po svemu, ako
se raskine ugovor sa njima, trebalo bi i sa
ostalim ulaga~ima u RS-u. Naprimjer,
Ra{idom Serdarovim koji je vlasnik 90
posto TE Ugljevik 3, Vukom
Hamovi}em, vlasnikom EFT grupe koji
je preuzeo Stanare, a pod istragom je
vi{e svjetskih dràva. Prema onome {ta
ja znam o vlasniku Arcelora, Lakshmi
Mital je dobitnik Forbesove nagrade za
najve}e li~no poduzetni~ko dostignu}e,
dobitnik je nagrada za menadèra godine
u Kazahstanu, od vlada [panije i Indije,
te prema Wall Street Journalu
poduzetnika godine. Sje}am se da su
njegovim dolaskom, odnosno dolaskom
njegove firme u RS, prvi put od rata
naovamo Banja Luka i RS su bili
pomenuti u pozitivnom kontekstu na
BBC-u, CNN-u, NYT-u, Forbesu... Za{to
sada smeta, stvarno ne bih znao i sve me
ovo pomalo iznena|uje.
DR. MLADEN IVANI] ZA SB
Runa se poruka iz RS-a alje u
svijet hajkom protiv Mittala
[TA JE POZADINA DODIKOVOG
NEZADOVOLJSTVA
Pretpostavlja se da predsjednik RS-a
Milorad Dodik èli Mittal prepustiti
svojim Izraelskim partnerima
NEUTEMELJENE OPTU@BE
Dr. Mladen Ivani}
N
akon dugo vremena, Nogometni
savez BiH potresa novi skandal.
Ovoga puta nije u pitanju prodaja
televizijskih prava za utakmice ili
pozivi igra~ima u reprezentaciju
kako bi se transferirali u inozemstvo, {to je
bio recept za djelovanje starog, najurenog
rukovodstva. Rije~ je o pedofilskom
skandalu u kojem glavnu ulogu ima do ju~er
ugledni nogometni sudija sa FIFA liste,
Emir Ale~kovi}. Naime, jedan od najboljih
nogometnih bh. sudija suspendiran je i
protiv njega }e se voditi disciplinski
postupak u Nogometnom savezu Bosne i
Hercegovine, potvr|eno je Slobodnoj
Bosni. Ale~kovi}a je suspendovano Sudijski
komitet nakon {to je u Savez stiglo nekoliko
prijava od roditelja koji tvrde da je bh.
sudija sa FIFA-inim obilje`jem njihovoj
djeci slao SMS poruke neprimjerenog
sadràja. Kako saznajemo, Ale~kovi} je kao
instruktor za mlade i talentirane suce, djeci
sa kojom je radio i koju je u~io sudijskom
zanatu slao poruke sa pedofilskim
sadràjem. Navodno je sve to trajalo dulje
vrijeme dok jedan od dje~aka roditelja nije
upozorio na poruke koje dobija.
Roditelj je reagirao i poruke sa prijavom
pokazao odgovornima u NS BiH. Svi smo
bili {okirani kada smo vidjeli poruke koje je
slao djeci. Nismo mogli vjerovati, kazao je
izvor SB iz NS BiH. Vjerujte da nam se
svima povra}alo kada smo pro~itali. To su
takve gadosti da nismo vjerovali da su
mogu}e. To su stvari koje nismo o~ekivali
od Emira, kojeg poznajemo godinama.
[okirani je bila blaga rije~ nakon svega {to
smo doìvjeli.
Slao je mom sinu i drugim momcima
poruke uvredljivog sadràja, uvredljive
prirode, homoseksualne, pedofilije. Da bi
djeca napredovala u su|enju, traìo je da se
skidaju pred kamerama, da masturbiraju
dok on gleda i da se pred njim skidaju,
kazao je za Nezavisne novine otac jednog
od dje~aka kojem je Ale~kovi} navodno
slao SMS poruke. On kaè da je prijavu
podnio uz saglasnost roditelja jo{ jednog
dje~aka i vjeruje da }e njegov potez u
narednim danima i druge potaknuti da
progovore o skandalu koji potresa bh.
fudbal. Ucjene i neprimjereno pona{anje
~ovjeka koji je bio zaduèn da prati rad
mladih sudija i daje ocjene njihovih
arbitarskih sposobnosti, kaè ogor~eni otac,
trajali su oko pola godine, ali da sre}om
seksualnog kontakta nije bilo. Moj sin je
po~eo da sudi prije godinu i sedam mjeseci
i tada je jo{ bio maloljetan. To je trajalo pola
godine, a onda ga je moj sin odbio rekav{i
mu da ne}e to da radi i po cijenu sudijske
karijere. Isti su~aj je i sa drugim momkom.
Zivkanje telefonom u pola no}i, u {est... [ta
se tek njemu de{avalo, stid me i pri~ati.
Izjave su tu kod mene, jo{ ne}u da predajem
u policiju, za sada samo u NSBiH, kaè on
i dodaje da teme razgovora Ale~kovi}a i
mladih sudija nisu imale veze sa sportom i
fudbalom. Djecu je zvao, pri~ao uvredljive
rije~i, pri~ao im je vi{e o spolnom organu,
njihovom tijelu, nego o su|enju. Sa mojim
sinom nije imao ni{ta, niti ga je dodirivao.
Ovog drugog malog je dodirivao, skinuo ga
je golog, dirao mu genitalije, pipkao ga,
ljubio i tako, ali sre}om nije imao
seksualnih odnosa ni sa kim.
Ale~kovi} je prijavljen po~etkom ove
nedjelje a Savez je odmah reagirao. Odmah
nakon {to su primili prijavu iz Sudijske
komisije obavijestili su i UEFA-u pa je
Ale~kovi}, koji je u vrijeme kada je
prijavljen sudio na Evropskom prvenstvu
za nogometa{e mla|e od 19 godina u
Litvaniji, po hitnom postupku poslan ku}i.
Odmah je isklju~en iz talent i mentor
programa Udruènja fudbalskih sudija i
instruktora Kantona Sarajevo, na kojem je,
izme|u ostalog, bio jedan od predava~a
mladim i talentovanim budu}im bh.
sudijama. Skandal sa pedofilskim
porukama iznenadio je sve koji su
poznavali Emira Ale~kovi}a. [tavi{e, niko
nije mogao vjerovati da je bio sposoban
pisati poruke takvog sadràja jer svi tvrde
kako je rije~ o odmjerenom i pristojnom
~ovjeku koji je polako, stepenicu po
stepenicu, mukotrpno gradio svoju karijeru
i ugled u nogometnim krugovima. Isto tako,
rije~ je o jednom od najboljih bh. sudaca
kojem je pro{le godine ukazano povjerenje
da sudi utakmicu Europa lige izme|u
holandskog PSV-a i gr~kog AIK-a. Ne{to
kasnije, ukazana mu je ~ast da sudi
utakmicu koju je italijanski gigant Inter u
Europa ligi igrao protiv Neftchija.
Asistirale su mu kolege iz BiH Hrvoje
Turudi}, Dalibor Dra{kovi}, Elmir Pilav i
Ognjen Valji}. Zbog dobrog su|enja,
Ale~kovi} je bio predodre|en da iz druge
grupe u|e me|u suce u top grupi FIFA-e,
one koji sude najva`nije susrete na
me|unarodnoj sceni. No, ~ini se kako je
nakon skandala u ~ijem se sredi{tu na{ao,
njegova sudijska karijera okon~ana.
35
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Zbog poruka neprimjerenog sadraja upuenih djeci
Nogometni savez BiH potresa pedofilski skandal u ijem
je sreditu ugledni sudija Emir Alekovi
Skandal:Skandal.qxd 25.7.2013 0:14 Page 35
S
travi~an zlo~in koji su pro{le
nedjelje po~inila dva pripadnika
elitnog policijskog odreda
@andarmerije, bio je okida~ da se
sa ~ela ove jedinice smijeni
najopasniji ~ovjek u Srbiji policijski
general Bratislav Diki}.
Ovaj general poznat pod nadimkom
Mali Legija bio je no}na mora Ivice Da~i}a,
ministra MUP-a Srbije, i Milorada
Veljovi}a, direktora policije, jer je imao
svoju parapolicijsku strukturu koja je, kako
se tvrdi, bila sastavljena od okorjelih
kriminalaca, ubica i iznu|iva~a.
MALI LEGIJA BIO STRAH I TREPET
Njegovu smjenu zbog mnogih
kriminalnih radnji u koje je umije{an Da~i}
je traìo jo{ prije deset mjeseci, ali iz straha
da Diki} uz pomo} pripadnika @andar me -
rije ne izvede oruàni pu~, ta odluka se u
vrhu policije odga|ala.
Ono {to je u javnosti ostalo nepoznato
jeste da je nekoliko dana nakon Diki}eve
smjene rasformiran Prvi odred @andar me -
rije koji je bio sastavljen od biv{ih
pripadnika zloglasnih Crvenih beretki,
odnosno pripadnika Jedinice za specijalne
operacije koje su svojevremeno harale po
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Poslovi kojima se bavio rasformirani
Odred za specijalne namjene u okviru
@andarmerije bili su sli~ni poslovima
vojnih formacija. Najve}i broj pripadnika
ovog odreda, ~ak njih oko 200, bilo je iz
Jedinice za specijalne operacije, odnosno
Crvenih beretki kojom je komandovao
Milorad Ulemek Legija. U ovom odredu je,
kako saznajemo, bilo ~ak 48 snajperista, ali
i ~itav padobranski tim. To ukazuje da je
ovaj odred bio potpuno identi~an Jedinici
za specijalne operacije.
Kada su pripadnici JSO-a 2001. organi-
zovali oruànu pobunu koja je, kako se
ispostavilo, bila uvod u ubistvo premijera
Zorana \in|i}a, prema tada zvani~nom
obrazloènju, nije postojala jedinica u
MUP-u Srbije koja je mogla da joj se
suprotstavi. Zbog toga su Da~i} i Veljovi}
strahovali da izvr{e bilo kakvu sistemati-
zaciju ovog odreda, ali i da smijene Diki}a
kojem su pripadnici ove jedinice bili do
kraja lojalni.
Vuk Dra{kovi}, lider SPO-a, prije dvije
godine je protestovao zbog toga {to su u
@andarmeriji nalaze mnogi pripadnici zlo-
glasnih Legijinih Crvenih beretki i tom pri-
likom naveo imena nekih od njih. To su, po
Dra{kovi}u, Radoslav Sr|an Babi} zvani
Kockica, Dragoslav Todorovi}, Slavi{a
Arsi}, @eljko Mandi}
Ministar Da~i} poku{avao je da prikaè
kako SPO i njegov predsjednik protestuju
zbog toga {to u @andarmeriji rade i pado-
POSPREMANJE SRBIJE
Pi{e: MIRHA DEDI]
Smjena policijskog generala BRATISLAVA DIKIA, koji se smatra najopasnijim
ovjekom u Srbiji jer se nalazio na elu 3.500 do zuba naoruanih i odanih
andarma, prola je u Srbiji bez oekivanih potresa; naa novinarka otkriva na
koji nain se vrh MUP-a Srbije obraunao sa otrgnutom i kriminalizovanom
andarmerijom
SMJENA BRATISLAVA
DIKI]A MALOG LEGIJE
Iako se strahovalo od oruàne pobune i nereda,
smjena komandanta srpske @andarmerije Diki}a
protekla je mirno
NAJVE]A BORBENA JEDINICA U SRBIJI
@andarmerija je i formacijski i kadrovski nastala od rasformirane zloglasne Jedinice za
specijalne operacije odnosno Crvenih beretki
beretke:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:23 Page 36
branci, alpinisti, ronioci i vodi~i pasa.
Me|utim, Dra{kovi} je optuìo Da~i}a da
od takvih vodi~a pasa formira nove-stare
crvene beretke. Protiv formiranja ovog
specijalnog odreda tada je ustalo cjelokup-
no rukovodstvo direkcije MUP-a i pripad-
nici Specijalne antiteroristi~ke i Protiv -
teror isti~ke jedinice, uz obrazloènje da
Srbiji nije potrebna nova specijalna jedini-
ca.
Za pripadnike ovog odreda komandant
Diki} je nabavio nove uniforme, i to ne
plave koje tradicionalno nose pripadnici
@andarmerije, ve} {arene maskirne sa
crvenim beretkama. Tako|er, pedeset luk-
suznih vozila, raznih boja, po nare|enju
generala Diki}a, prefarbano je u crnu boju,
specijalno za novi odred. Za jedinicu je
naru~eno i specijalno naoruànje.
Da su pripadnici @andarmerije bili
zaista pripadnici Crvenih beretki, vidjelo se
na su|enju za ubistvo premijera Zorana
\in|i}a. Naime, oni su prilikom su|enja
pripadnicima zemunskog klana do{li obu -
~e ni u uniforme Crvenih beretki sa
obilje`jima ove rasformirane jedinice.
Pripadnici zloglasnih Crvenih beretki
odgovorni su za ubistvo biv{eg predsjedni-
ka Srbije i jednog od Milo{evi}evih
najve}ih suparnika Ivana Stamboli}a, 2000.
godine, kao i za atentat na Vuka Dra{kovi}a
na Ibarskoj magistrali, te poku{aj atentata
na lidera SPO-a u Budvi. Pripadnici ove
jedinice su 2003. godine izvr{ili atentat na
premijera Srbije \in|i}a, nakon ~ega je ova
jedinica rasformirana. Mnogi njeni ~lanovi
su nakon atentata optuèni za najteà krimi -
nal na djela - ubistva, otmice, razbojni{tva,
me|utim ve}ina njih su postali pripadnici
tada novoformirane @andarmerije.
Vi{e od 3.700 hiljade pripadnika
@andarmerije pod te{kim naoruànjem bilo
je prakti~no pod komandom generala
Diki}a. Koliko je ta jedinica brojnija od
svih ostalih, najbolje govori podatak da
Specijalna antiteroristi~ka jedinica SAJ ima
oko 250 pripadnika.
DAÎ] NEUTRALISAO CRVENE BERETKE
Diki} je smijenjen nakon {to je pro{le
nedjelje Aleksandar Krsti}, pripadnik
@andarmerije, po~inio monstruozno
dvostruko ubistvo u okolini Jagodine. Dvojici
POLICIJA POD KONTROLOM
SRBIJA ZGRANUTA
ZLOINOM ANDARMA:
Graane Srbije mnogo
vie skandalizuje kad
pripadnici jedinica sa
tekim bremenom ratnih
zloina pokau svoje
pravo lice nad nedunim
Srbima, nego kad za
vreme rata streljaju
vezane muslimane
POLITI^KI VRH STRAHOVAO OD DIKI]EVOG DR@AVNOG UDARA
Samo Bog i @andarmerija Srbiju spa{avaju bio je slogan smijenjenog generala Diki}a
tridesetogodi{njih mladi}a pucao je u potiljak,
a potom ih zapalio u audiju. Razlog ovog
zlo~ina bila je iznuda novca i reketiranje od
strane ovog pripadnika @andarmerije. Slu~aj
ovog krvavog zlo~ina samo je posljednji u
nizu skandala koji prate ovu jedinicu otkako
njome rukovodi general Diki}.
Unutra{nja kontrola MUP-a Srbije
pro{le godine je Tuìla{tvu dostavila
detalj an izve{taj o kriminalnim aktivnosti-
ma u koje su umije{ani oficiri @andarmeri-
je. U izvje{taju se iznose konkretni dokazi
da su neki od najvi{ih oficira @andarmerije
na jugu Srbije vr{ili reketiranja, iznude i
ucjene, pa ~ak i dilanje narkotika. Jedan od
osumnji~enih u ovoj istrazi je i Dragan
Diki}, ro|eni brat komandanta @andarmeri -
je. Pored toga, Diki} i njegovi najbliì
saradnici su skrivali i zloupotrebljavali
oru`je zaplijenjeno na jugu Srbije, a u ko -
man di àndarmerije u Beogradu instalirali
su nelegalni prislu{ni centar uz pomo}u
kojeg su prislu{kivali najvi{e funkcionere
MUP-a Srbije. Istraga kriminalnih poslova
àndarma pokrenuta je u martu 2011., ali je
ubrzo pod politi~kim pritiskom zatvorena, a
te{ka krivi~na djela zata{kana.
Direktor policije Veljovi} je povodom
smjene Diki}a rekao da svi koji remete sis-
tem i profesionalnost policije moraju oti}i,
pa tako i prvi ~ovjek @andarmerije.
Me|utim, iako su mediji objavili da }e
Diki} nakon smjene biti predava~ na
Policijskoj akademiji, direktor Veljovi} ga
je tri dana nakon smjene postavio za svog
pomo}nika, {to je protuma~eno kao njego-
vo unapre|enje.
Na{ izvor iz MUP-a Srbije tvrdi da je
do naglog obrta do{lo nakon Diki}evih pri-
jetnji svojim jedinicom i da je Veljovi} taj
potez povukao kako bi smirio strasti u
@andarmeriji, odnosno eliminisao mo gu -
}no st da do|e do pobune sli~ne onoj koju
su organizovale Crvene beretke 2003.
godine. Isti izvor tvrdi da Diki} na mjestu
pomo}nika direktora policije ne}e imati
ama ba{ nikakve ingerencije i da mu ne}e
biti opro{ten kriminal u @andarmeriji.
Naprotiv, Sektor unutra{nje kontrole nas-
tavlja da svakodnevno prikuplja podatke u
vezi s kriminalnim radnjama pojedinih
~lanova @andarmerije o kojima ve} postoji
iscrpan izvje{taj i jasni dokazi.
U selo Veliki Trnovac, u kojem su ubi-
jeni mladi}i, policija nerado i retko ulazi, a
neki kaù da u selu u svakom trenutku ima
najmanje 1,5 tona marihuane, heroina i
kokaina. Veljovi}u je ovog puta u prilog
i{lo, naàlost, to {to gra|ane Srbije i dalje
mnogo vi{e skandalizuje kad pripadnici
jedinica sa te{kim bremenom ratnih zlo~ina
pokaù svoje pravo lice nad nedu`nim
Srbima, nego kad za vreme rata streljaju
vezane muslimane ili u miru odbijaju sub-
ordinaciju, kaè Jelena Mili}, direktorica
Centra za evroatlanske studije u Beogradu.
Rasformiranjem Prvog odreda odnosno
neutralisanjem Crvenih beretki prakti~no je
cijela @andarmerija stavljena pod kontrolu jer
su ~lanovi ove jedinice vaìli za Diki}eve
ljude od najve}eg poverenja. Drugim
rije~ima, sprije~ena je eventualna pobuna
àndarma zbog smjene Diki}a. Pripadnici ove
jedinice do sada su u~estvovali u akcijama
hap{enja i transportu najopasnijih pritvorenika
te na zadacima visokorizi~ne pratnje, me|utim
od pro{le nedjelje, kako saznajemo, mogu
samo obezbje|ivati utakmice.
POSPREMANJE SRBIJE
Formiranje posebnog odreda po uzoru

na JSO
Zakletva koju je Diki} li~no napisao a
koja glasi Pobedi}emo ili poginuti za
Srbiju koje nema bez Kosova
Prislu{kivanje najvi{ih funkcionera
MUP-a Srbije
Angaòvanje pripadnika @andarmerije
na traènju zlata po Srbiji
Podizanje spomenika u Pre{evu
poginulim srpskim àndarmima
SVI DIKIEVI
SKANDALI
PREPAKOVANE BERETKE: Da su pripadnici
andarmerije bili zaista pripadnici Crvenih beretki,
vidjelo se na suenju za ubistvo premijera Zorana
inia, kada su doli obueni u uniforme Crvenih
beretki sa obiljeijima ove rasformirane jedinice
DAÎ] KONA^NO
RASFORMIRAO
CRVENE BERETKE
Smjena Malog Legije zna~i
kona~ni kraj Crvenih beretki
u Srbiji
Milorad
Veljovi}
i Bratislav
Diki}
I
storija zorno pokazuje da jednakost
glavnih evropskih sila kroz tzv.
ravnoteù snaga u pro{lim vremenima
nije mogla osigurati stabilan i odrìv
mir. Naprotiv, proizvela je nepregledni
niz krvavih ratnih sukoba uz masivna
razaranja i milionske ljudske `rtve. Prema
Davidu C. Kangu, profesoru politi~kih
nauka sa Univerziteta Ju`ne Kalifornije, u
periodu od XIV do XIX stolje}a u Aziji je,
za razliku od Evrope, bila uspostavljena
relativna stabilnost uz odsustvo {irih
sukoba. Ovo je bilo mogu}e zahvaljuju}i
vertikalnijim odnosima me|u dràvama
koji su, po zakonu velikih brojeva,
uglavnom bili pod kontrolom dominantne
Kine. Drugim rije~ima, svejedno da li se
radi o nedemokratskim ili demokratskim
reìmima, dominantna sila ima bolje {anse
da preduprijedi izbijanje rata {irih razmjera
nego konstelacija odnosa snaga u kojoj se
ne zna ~ija je zadnja. U tom svjetlu,
politi~ki realisti tvrde da je hijerarhija, a
ne jednakost, ~uvar mira i stabilnosti
naspram anarhije.
NESLAVNA VREMENA
Nema dileme, kroz istoriju do danas, ne
prolazi lijevi~arski, kalimero model
jednakosti. Neke dràve ili grupe dràva de
facto jesu jednakopravnije jer imaju vi{i
autoritet, odnosno realnu politi~ku
(nad)mo} u odnosu na ostale. Ukoliko
ozbiljno vodi ra~una o realnim politi~kim
parametrima, takva podjela politi~kih
karata, provjereno, spre~ava haos i stvara
uslove za stabilan, odrìv mir.
[ta kaè istorija - Vlade dràva po sebi
predstavljaju klasi~nu formu hijerarhije,
obzirom da je temeljna definicija dràve
sadràna u monopolu na upotrebu sile
kojom se spre~ava anarhija u datom
geografskom okviru. Kao razvijeniji,
supranacionalni sistem hijerarhije, hege mo -
nija je izraz formalnog ili izve den og /na m t -
nutog konsenzusa o prihvatanju
supremacije i liderstva, pomo}u
dominantnih vojnih i ekonomskih poluga.
Najduì periodi relativnog mira kroz
istoriju de{avali su se u vremenima
hegemonija u ovom ili onom obliku.
Tako|er, stoji istorijska ~injenica da su
dominantne hegemonije i carstva
svojevremeno bili liberalna avangarda u
odnosu na zate~ene standarde. Upu}enima
je poznato da su anti~ki Rim, Venecija,
Genova, Velika Britanija, Habzbur{ka
monarhija i Otomanska imperija dosta
kvalitetno {titili manjinska prava
spre~avaju}i {ire etni~ke sukobe na svojoj
teritoriji i to u mjeri koja nadilazi u~inak na
tom planu dràva koje su ih naslijedile (!).
Naravno, bilo je izuzetaka poput perioda
vladavine Habzburga u [paniji u vrijeme
najmra~nijih konvulzija inkvizicije. Ta
neslavna vremena obiljeèna su krvavim
konkvistadorskim progonima u Americi i
Aziji, protjerivanjem Jevreja i drugih
nekr{}ana iz [panije kao i, sre}om ne do
kraja uspje{nim, zatiranjem veli~anstvenih
tragova kulture i dominacije Maura u toj
zemlji u periodu od preko sedam stolje}a.
Istorija nas u~i da hegemonija ne
podrazumijeva obavezno tiraniju ili
apsolutizam. Sa druge strane, kolaps
Habzburga, Otomanske i Britanske im pe ri -
je, SSSR-a, kao i SFR Jugoslavije, proizveo
je kroni~ne ratne sukobe, politi~ke hipoteke
LI^NI STAV
Pi{e: NED@AD S. HAD@IMUSI]
Foto: REUTERS
Uz nekoliko izuzetaka, svi su za jednakost etnikih grupa, razliitih rasa, slobo-
du seksualne orijentacije i sl.; meutim, problem je u tome to u geopolitikom
prostoru jednakost ne garantuje stabilnost
Najduì periodi relativnog mira
kroz istoriju de{avali su se u
vremenima hegemonija
HIJERARHIJA KONTRA
ANARHIJE I OBRATNO
nedzad:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:41 Page 40
i latentne konflikte, potvr|uju}i da sva
carstva i hegemonije zavr{avaju lo{e. To je
istina, ali prisjetimo se da je neslavan kraj
transnacionalnih supremacija uslijedio
nakon {to su ove decenijama i stolje}ima
odràvale relativan mir i stabilnost.
Naravno, nisu sva carstva bila u istoj
moralnoj ravni. Drevna Bizantija i
Habzbur{ka monarhija su bile beskrajno
tolerantnije u odnosu na sovjetsku Rusiju.
Zvu~i hipoteti~ki, ali je dinastija Romanova
po svemu obe}avala bolju Rusiju tokom
pro{log stolje}a. Naàlost, Lenjinovi
bolj{evici nisu ba{ bili tog mi{ljenja.
U periodu francuske dominacije u
Evropi Napoleon Bonaparta jeste izdao
uzvi{ene ideale Francuske revolucije kada
se samokrunisao u katedrali Notre-Dame u
Parizu, progla{avaju}i novo carstvo.
Me|utim, istorija tako|er pamti da je
upravo Bonaparta ponudio gra|anska prava
Jevrejima i protestantima, te uveo sistem
privilegija po zaslugama koje nadilaze one
zasnovane na pukom, stale{ki relevantnom
ro|enju - {to je po sebi predstavljalo
istorijsku paradigmu nove Francuske
revolucije u konzervativnoj Evropi. Isti,
ako ne i vi{i istorijski rejting, obzirom da je
nekoliko stolje}a starija, pripada povelji
Ahdnama sultana Mehmeda II Fatiha
(Osvaja~a) iz 1463. godine, za koju se
drì da je jedinstvena i najstarija povelja o
ljudskim pravima i slobodama na tlu
Evrope. Drugim rije~ima, dràvni~ke akte
ovog formata mogli su donositi samo lideri
sa vizijom u okviru sistema funkcionalne
hijerarhije.
Kako stvari stoje danas, od kraja Drugog
svjetskog rata naovamo, Sjedinjene
Ameri~ke Dràve imale su i nadalje imaju
dominantnu ulogu u svjetskoj politici - do
kada, ne znamo. Prema Robertu D. Kaplanu,
glavnom geopoliti~kom analiti~aru i
osniva~u ~uvenog Stratfora, SAD vjerovatno
jesu demokratija kod ku}e, ali su u svjetskim
URBI ET ORBI

stvarima hegemon u punom smislu rije~i. U
svojstvu osniva~a NATO-a, SAD su ovjerile
i nadalje imaju me|unarodni go ahead
(potvrdu) za globalno vojno-politi~ko i
ekonomsko liderstvo, unato~ funda ment -
alnim geostrate{kim promjenama koje, od
po~etka novog milenijuma, najavljuju novi
multipolaran svjetski poredak. Dominacija
ameri~kih zra~nih i pomorskih snaga u
pacifi~kom bazenu nadalje ostaje globalno
neupitna. Konzekventno, od SAD se tako|er
o~ekuje da koordiniraju me|unarodne
humanitarne napore i realiziraju lavovski dio
multilateralne pomo}i.
QUO VADIS?
Istina, kada je rije~ o notornim ili novim
prijetnjama regionalnoj, odnosno me|u na -
rod noj sigurnosti u {irem smislu, SAD
nemaju uvijek spremne odgovore koji bi bili
na nivou me|unarodnih o~ekivanja od
strane jedine preostale supersile. Ipak, bez
ameri~ke hegemonije svijet bi izvjesno
izgledao druga~ije u smislu da bi bio znatno
podlo`niji anarhiji ili suludim projektima
regionalnih diktatora. Ne zaboravimo,
pobjeda nad nacizmom i kolaps
komunisti~kog eksperimenta u pro{lom
stolje}u, kao i poslijeratni zamah evropskog
projekta, ostvareni su u najve}oj mjeri
zahvaljuju}i globalnoj vojnoj i ekonomskoj
premo}i SAD-a. Nakon pada Berlinskog
zida, demontiranja hladnoratovskih blokova
i ra|anja novih centara vojno-politi~ke i
ekonomske mo}i u globaliziranom svijetu,
pitanje je koliko }e hegemonija SAD-a
potrajati u vremenu ispred nas. Kakogod,
globalnoj dominaciji SAD-a isti~e vrijeme u
izranjaju}em multipolarnom svijetu. NATO
jednostavno vi{e nije {to je nekad bio.
Pomorske snage SAD-a na Pacifiku nisu
vi{e percipicirane kao nedodirljivo
superiorne, nakon {to je sve samouvjerenija
Kina stavila na probu ameri~ku hegemoniju
u regionu. Pred sjed nik Barack Obama je
ve} najavio razvoj nove vojne doktrine
SAD-a u slu~ajevima poreme}aja
regionalne sta bil nosti u svijetu. Ovu
karakteri{e nemije{anje i/ili minimalno
mije{anje SAD-a u regionalne krize, u
kombinaciji sa selektiranim hirur{kim
udarima. Sude}i prema ameri~kom izuzetno
odmjerenom prilazu onome {to je arapsko
prolje}e proizvelo u Libiji, Egiptu i Siriji,
kao i prema ultra osjetljivom pitanju
iranskog nuklearnog programa, ~ini se da
prolaze vremena u kojima su SAD bile
spremne na promptno reagovanje i uvo|enje
reda u bilo kojem kraju svijeta. Ovo nikako
ne zna~i povla~enje (dsengagement) SAD-
a iz svjetskih poslova, radi se zapravo o
svjeèm pristupu baziranom na ma -
nje imperijalnim, utoliko vi{e rea listi ~nim
LI^NI STAV
NAJVEI IGRA: Kako stvari stoje danas, od kraja Drugog svjetskog rata naovamo,
Sjedinjene Amerike Drave imale su i nadalje imaju dominantnu ulogu u svjetskoj
politici - do kada, ne znamo; prema Robertu D. Kaplanu, glavnom geopolitikom
analitiaru i osnivau uvenog Stratfora, SAD vjerovatno jesu demokratija kod
kue, ali su u svjetskim stvarima hegemon u punom smislu rijei
procjenama ameri~kih interesa. Geo anali -
ti~arska pa`nja (!), SAD i nadalje kontroli{u
planetarne morske puteve i obale, dok u
svjetskom bruto proizvodu u~estvuju sa vi{e
nego impresivnih 25 posto.
U me|uvremenu, refleksi arapskog
prolje}a, uz rat u Avganistanu i Iraku, te
izolaciju Irana, doprinijeli su da Turska,
Saudijska Arabija i Pakistan, tradicionalni
saveznici SAD-a, ne pripadaju danas
ameri~kom kampu u mjeri kako je to
doskora bilo, ~ime je dodatno umanjena
hegemonija SAD-a na {irem prostoru
Srednjeg istoka. Istovremeno, vojne
strukture u Egiptu, Siriji, Libiji, Iraku i
Tunisu prejasno pokazuju da nisu vi{e
deùrne sluge reìma i instrument represije.
Naravno, u ocjenama onoga {to se doga|a
na uzavrelom Bliskom istoku, ne treba
pomije{ati haos sa demokratijom. Tamo jo{
nigdje nije zaìvjela demokratija koja
podrazumjeva stabilnu centralnu vlast i
hijerarhiju, uspostavljenu na fer i
slobodnim izborima. Ukoliko ovakvo
stanje potraje, na Bliskom istoku se,
naàlost, moè o~ekivati samo vi{e
anarhije, nasilja i krvi.
Ina~e, u globalnim razmjerima
hijerarhija je na ozbiljnom ispitu, dok
jednakost galopira i uvijek iznova traì
svoje mjesto u geopolitici. Ovome sna`no
doprinosi svjetska finansijska kriza koja
neumoljivo ukazuje na ranjivost i na pravo
lice (opsesivnu pohlepu) danas dom -
inantnog kapitalisti~kog modela. U
sumornom ambijentu produène recesije,
Evropska unija kao sistem ekonomsko-
politi~kog organizovanja pokazuje slabosti
pojedinih karika u lancu ~lanica,
stigmatiziranih u finansijskom kolapsu
Gr~ke, kroni~noj politi~koj nestabilnosti u
Italiji, latentnoj prijetnji raspada Belgije,
centrifugalnim aspiracijama u [paniji i
Velikoj Britaniji itd. Na drugom kraju
Euroazije, vi{egodi{nji turbo zamah Kine
osjetno jenjava najavljuju}i usporavanje
ekonomskog rasta, u o~ekivanju nepov olj -
nog razvoja situacije na unutr a{ nj em i
vanjskom planu.
URBI ET ORBI
Po svemu sude}i, dana{nja slika
globaliziranog i multipolarnog svijeta u
kombinaciji sa alarmantnim manjkom
dràvnika i lidera od integriteta kod
politi~kih elita, posebno u tzv. novim
demokracijama, ne nudi razloge za
optimizam. U svakom slu~aju, na
geopoliti~kom terenu treba izbjegavati
kona~ne sudove ili nuditi savr{ena rje{enja.
Red jeste poèljniji od nereda, ali isklju~ivo
u generalnom smislu. Realan ìvot
pronalazi razli~ita, ponekad i krajnje
ekstravagantna rje{enja u konkretnim
zemljama i regijama, uklju~ivo ljekovite
periode anarhije, ali strogo oro~ene s ciljem
da stvari ne izmaknu kontroli i da se
preduprijedi haos. Nema dalje, u
vremenima kada se hegemon, regionalne ili
nacionalne politi~ke elite nisu potvrdili i kao
lideri urbi et orbi, istorija se prije ili kasnije
pobrine da se otvori prostor akterima koji
nude kredibilnu alternativu - na globalnom,
regionalnom ili doma}em planu. Da ne
bude zabune, ovo nema veze sa estradnom
mantrom u bh. medijima o kredibilnoj
aplikaciji BiH za status kandidata u EU.
RED I NERED
Istorija se prije ili kasnije pobrine da
se otvori prostor kredibilnim akterima
S
voju prvu sliku prodao je ljekaru
francuskog nogometnog kluba
Paris Saint-Germaine za 300
dolara. Ima tri dràvljanstva -
Bosne i Hercegovine, Srbije i
Francuske - a iako mu je Pariz dom jo{ od
davne 1964. godine, u posljednje vrijeme,
kako kaè, najbolje se osje}a u otad`bini.
Marko Stupar jedan je od najistaknutijih
likovnih umjetnika sa ovih prostora. Ro|en
je 1936. godine u Vo|enici kod Bosanskog
Petrovca, gdje je zavr{io osnovnu {kolu.
Gimnaziju je zavr{io u Banjoj Luci, a
po~etkom {ezdesetih godina seli u Beograd,
na studije slikarstva. Tamo je ostao tri
godine, a zatim je odlu~io da svoj slikarski
talenat provjeri u francuskoj metropoli.
PRVE GODINE U PARIZU
U Pariz sam do{ao zahvaljuju}i
jednom svom profesoru iz Beograda, gdje
sam studirao na akademiji. To je ustvari bio
Centar za likovno obrazovanje [u ma tov a~ -
ka, neka vrsta druge klase za budu}e
likovne umjetnike. A ja sam èlio da
upi{em onu pravu Akademiju. Prijavio sam
se i, na svu sre}u - odbi{e me! Tako mi je taj
moj profesor na kraju savjetovao da
otputujem. I iz ove perspektive, bila je to
jako dobra odluka. Sudbina vas nekako
vodi i ~ovjek se tome mora pokoravati,
kaè na po~etku na{eg razgovora Marko
Stup ar.
Tih {ezdesetih godina Pariz je svakako
bio jedno od najuzbudljivijih mjesta na
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
Jedan od najpoznatijih slikara sa ovih prostora, MARKO STUPAR, nedavno je
boravio u Sarajevu, gdje priprema svoju samostalnu izlobu, prvu u glavnom
gradu BiH; umjetnik sa tri dravljanstva, graanin Evrope, Marko Stupar za SB
govori o svom ivotnom i profesionalnom putu, te otkriva zbog ega je razoaran
u savremenu umjetnost
DANAS SE SVE PRETVORILO U POTREBU
KONZUMACIJE - POTROAKO DRUTVO
IMA POTROAKU UMJETNOST
SKICA SA BA[ÂR[IJE
Gradovi, ulice, ljudi nepresu{na
su inspiracija za Marka Stupara
marko stupar:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:07 Page 44
planeti, posebno kada je u pitanju
umjetni~ka scena. Marc Chagall, Pablo
Picasso, Modigliani, Moise Kisling i mnogi
drugi u to vrijeme kreirali su Pari{ku {kolu,
stranci izuzetnog talenta koji su, svaki
pojedina~no, u Pariz donosili svoj osebujan
stil, karakter, sje}anja i nade, a francuski
intelektualci su im svesrdno pruàli
podr{ku. Bilo je to i vrijeme studentskih
protesta i velikih politi~kih prevrata u
Evropi, a u Francuskoj su u to doba svoju
sre}u potraìli mnogi Jugosloveni. Me|u
njima je bio i Stupar, koji kaè da se tih
prvih mjeseci ìvota u Parizu snalazio kako
je znao i umio.
To je bilo vrijeme kada je Francuska
bila vrlo otvorena za strance i mnogi su iz
biv{e Jugoslavije odlazili u Legiju stranaca.
Recimo, Antu Gotovinu smo svi tamo
poznavali, bio je ~uven. Onda, bio je tu neki
Stojan za kojeg se govorilo da je
svojevremeno, zajedno sa jo{ nekoliko
ljudi, poku{ao atentat na Josipa Broza Tita
u njegovoj rezidenciji... U Parizu je drào
restoran koji se zvao Kalemegdan i tamo su
na{i ljudi redovno zalazili, pri~a Marko
Stupar. Druìo sam se dosta sa kolegama
slikarima sa prostora biv{e Jugoslavije koji
su, poput mene, u Parizu prona{li svoj drugi
dom. Ve}ina njih bili su stariji od mene i
neki su zaista napravili ozbiljan prodor na
evropskoj umjetni~koj sceni tih godina.
Recimo, Bata Mihajlovi} Le Figaro je
ispisao ~itave dvije stranice o njemu, onda
pokojni Dado \uri}, pa Ljuba Popovi},
Petar Om~ikus. Poslije je do{ao i Vladimir
Veli~kovi} i vrlo brzo napravio stra{an
uspjeh. Bio je jedinstven, imao svoj neki
prepoznatljivi stil, brzo je postao profesor, a
onda i akademik..., sje}a se na{ sa go vor -
nik.
Stupareva platna nose u sebi blagu notu
melanholije i poezije. Svih ovih godina
ostao je vjeran tradicionalnom, klasi~nom
slikarstvu i nije previ{e sklon eksper ime nt i -
r anju. Kaè da inspiraciju pronalazi svugdje
oko sebe, voli slikati gradove, ulice, ljude...
Urbani pejzaìsta, ponekad ih prikazuje
ljep{im nego {to oni to uistinu jesu. Ali se
bez emocija, kako god, ne moè ni{ta dobro
napraviti, pa tako ni umjetni~ka slika,
smatra Stupar. Svoj status i karijeru pro fe si -
onalnog slikara doìvljava poluza nat ski, a
poluumjetni~ki. Od prodaje slika moè,
kaè, pristojno ìvjeti, mada je u neka bolja
vremena i to i{lo lak{e nego sada...
Negdje polovinom sedamdesetih
godina sprijateljio sam se sa Jeanom Le
Fevreom. On je bio poznati umjetni~ki
mecena i godinama je kupovao moje slike.
Jedne ve~eri pozvao me je u svoju u vilu u
Parizu, pri~ali smo o budu}nosti umje tno -
sti, i sje}am se da je bio jako skep ti ~an,
govori Stupar i dodaje: U Francuskoj je
zvani~no registrovano 50.000 slikara. To je
cijela armija! Me|u njima je vjerovatno 90
posto njih koji ni{ta ne vrijede, ali eto,
poku{avaju ne{to da rade, odràvaju tu
tradiciju... Nije to lako uni{titi, bez obzira
koliko se ovi novi ideolozi trudili. Isto je i
sa galerijama i muzejima u Sarajevu -
vjerujem da }e te institucije opstati, unato~
svemu.
Pitanje sudbine umjetnosti je ono {to i
njega posebno zaokuplja ovih dana. Kaè
da - uz du`no po{tovanje prema kolegama -
nikada nije ba{ do kraja uspijevao razumjeti
OD PARIZA DO SARAJEVA
Andre Breton ima re~enicu koju su

voleli i beogradski nadrealisti: Le monde
devrait finir par une belle terrasse de cafe.
(...) Bez sumnje, posle svega, ostala je
terasa koju, tako zanosno i neposredno,
slika Marko Stupar, mag enterijera, nijansi,
ezoteri~ne svetlosti. U okruènju njegovih
zdanja i kafana, ulica i trgova, mahom
pariskih, odjednom vas obuzima osmoza
bliskog dodira. Koà isceljenja. Diskretni
ponos intimnog dodira. (...) Stuparova
visoko odnegovana paleta, taj njegov
nemir u miru, svakako je dokaz izrazite
stvarala~ke li~nosti. Skoro neverovatno:
Stupar je tolike trgove i ulice Pariza, od
Konkorda naovamo, uspeo da intimizira.
Gotovo kongenijalno. Prevratni~ki
svakako. Tako se svi ti Stuparovi damari
Pariza interiozuju u li~ni doìvljaj, kamernu
koloristi~ku dramu, potez po sebi. Likovno
putovanje Marka Stupara, sre}om jo{
zadugo veoma aktuelno, smatram velikim
otkri}em savremene na{e radoznalosti.
(Iz kritike dr. Dra{ka Redèpa
povodom Stuparove izlo`be Damari
Pariza)
UMJETNIKOVI DAMARI PARIZA
Blagdan pariskog intimizma
JEDAN JE VAN GOGH:
Zgodno je to to se danas
sve moe nazvati umjet-
nou, ali ima stvari koje
su meni neobjanjive. Ne
napadam ljudske ideje, ali
instalacije, performansi...
teko mi je to shvatiti. E
sad, ili sam ja ostario, ili je
to besmislica, ne znam
ono {to se naziva instalacijama i umje tni -
~kim performansima. Mnogo toga je,
prema Stuparovom mi{ljenju, proiza{lo iz
svjesnog zaglupljivanja ljudi svoj stve nog
vremenu globalizacije. Davno se rodio Van
Gogh i prote}i }e jo{ ko zna koliko
vremena prije nego {to se rodi jo{ jedan. U
me|uvremenu, ljudi se, naàlost, za do vo -
lja vaju prosje~nim ili lo{im umjetni~kim
intervencijama.
Ja sam imao neki svoj koncept,
poznavao sam dosta dobro i istoriju
slikarstva, i toga sam se drào. Bio sam
svjestan da su veliki talenti jako rijetki.
Jedan period dao je velike ljude u slikarstvu
- to je bio 19. vijek, sada su ve} malo
druga~ije okolnosti...
Mnogo toga se promijenilo otkako je
ustanovljen impre sio nizam, umjetnici su u
stalnoj potrazi za novim likovnim
formama... Ponekad mislim da smo stigli
do one zadnje ta~ke, iz koje se nema vi{e
kud, pri~a Stupar. Valjda i fenomen
slikarstva, kao i sve drugo, kao i ljudski
ìvot, stiè do nekih svojih provalija.
Zgodno je to {to se danas sve moè nazvati
umjetno{}u, ali ima stvari koje su meni
neobja{njive.
Ne napadam ljudske ideje, ali
instalacije, performansi... te{ko mi je to
shvatiti. E sad, ili sam ja ostario, ili je to
besmislica, ne znam. îni mi se da se danas
sve pretvorilo u potrebu kozumacije,
potro{a~ko dru{tvo ima potro{a~ku
umjetnost. I bojim se da je tu kraj.
IZLO@BA U SARAJEVU
Marko Stupar ovih je dana sa suprugom
Adnom boravio u Sarajevu. Moglo ga se
vidjeti u ba{tama ba{~ar{ijskih a{~inica, sa
sveskom i olovkom, kako marljivo skicira
prizore iz svakodnevnog ìvota grada. Neki
od tih crteà mo`da }e biti dio izlo`be koju
Stupar, u saradnji sa sarajevskom Pro svje -
tom, te ambasadama Francuske i Srbije,
priprema u Sarajevu. Bi}e to ujedno prvo
predstavljanje njegovih djela pred
Sarajlijama, a jedan od inicijatora izlo`be je
biv{i ambasador Bosne i Hercegovine u
Francuskoj i Egiptu Slobodan [oja.
Najvjerovatnije }e to biti negdje na
prolje}e. Ljudi iz Prosvjete su jako voljni
da sve to organizuju, a i meni je stalo da
pokaèm svoje radove ovdje. Kada do|ete
u odre|ene godine, onda vas nekako po~ne
sve vi{e vu}i ta nostalgija, i to je jako te{ko.
ôvjek se na kraju ìvota zapita: pa, zar se
moralo i}i negdje u bijeli svijet, zar se nije
moglo na}i sve ovdje? Kad ste mladi, onda
ste ambiciozni i ta vas ambicija pokre}e.
Mnogi dje~aci vjeruju da }e, kad odrastu,
postati veliki fudbaleri, a ja sam o~ekivao
da }u prodavati svoje lo{e slike i onda od
tog novca kupovati djela malo boljih kolega
i praviti svoju likovnu kolekciju. Tako sam
to u po~etku zami{ljao. @elio sam da budem
u~itelj, jer oni imaju tri mjeseca raspusta
godi{nje, pa bih se u tom periodu mogao
posvetiti samo slikanju. Naàlost, nije mi se
èlja ostvarila, ali eto, desilo se bolje od
toga, zaklju~uje Marko Stupar.
Stupar kaè kako mu je Francuska

mnogo dala - i na tome joj hvala - ali ne
krije da mu je èlja da vrijeme koje mu je
preostalo provede na ovim prostorima:
Pomalo me grize savjest jer sam oti{ao u
svijet da pravim karijeru i sada je ovo kao neko
izvinjenje. Ne razlikujem ni Zagreb, ni Beograd,
ni Sarajevo. Volio bih ovdje da proìvim jo{ to
vremena {to mi je ostalo, u svojoj ba{ti, u
svojoj kulturi, sa svojim narodom. Francuzi su
mi puno toga dali, ali èlja mi je da ostatak
ìvota provedem ovdje.
POVRATAK U DOMOVINU
Volio bih da ostatak ivota
provedem ovdje, u svojoj bati
PRIPREME ZA
SARAJEVSKU
IZLO@BU
Stupar je sa
suprugom Adnom
ovih dana boravio
u BiH
S
arajevo ponekad, a posebno ljeti, zna
biti i mali turisti~ki raj. A kad si turista,
onda poèli{ kupiti i kakav suvenir,
odnijeti ga ku}i i postaviti na vidno
mjesto kako bi te podsje}ao na izlet.
Ili ga pokloniti. Ili, ima i toga - istina, ubaciti u
kakvu kesu, koja je pohranjena u {pajz.
TORBE, BED@EVI, RAZGLEDNICE
[ta god, prvo ga mora{ kupiti. I ne kupuju
suvenire samo gosti iz inostranstva, ve} i
doma}e pazarlije, uklju~uju}i, ovih ljetnih
mjeseci, sveprisutnu dijasporu.
Ali, niko ne provjerava porijeklo tih
proizvoda, a malo kome takvo {to i pada
na pamet. Jer, kao, svejedno je gdje je
proizvedeno, samo da imamo Sarajevo u
vidokrugu, negdje u domovima smje{tenim
u Stuttgartu, St. Louisu, Brisbaneu,
Zagrebu ili u Br~kom. Sarajevska
umjetnica Aleksandra Nina Kneèvi} ne
misli da je svejedno: Prije svega, htjela
sam simbole Sarajeva, koje sam ve}
godinama imala, skupljala, crtala i
redizajnirala, primijeniti na neke druge
forme. Osim simbola, u me|uvremenu su
nastali novi crteì i Sarajeva, a i motivi na
temu bosanskohercegova~ke tradicije, te su
i oni uvr{teni kao grafi~ki dio ovih
proizvoda. Drugi motiv koji je tako|er
uticao i podstaknuo da ovi proizvodi
nastanu jeste jako lo{a ponuda proizvoda ili
suvenira koje gosti na{eg grada mogu da
izaberu na Ba{~ar{iji. Kao suveniri
Sarajeva prodaju se suveniri koji se
proizvode, recimo, u raznim zemaljama
Bliskog istoka!
Na{e naredno pitanje Nini odnosilo se
na forme koje stvara, pravi, prilago|ava.
Za sada su u ponudi cekeri, torbe, bedèvi,
magneti, razglednice, slike sa motivom
Sarajeva, {olje, plakati... Ima jako puno
ideja, ali ideja se mora prije pu{tanja u
prodaju istraìti i prilagoditi formi na koju
se èli primijeniti, pa je proces nastanka
jako dug, ali zabavan i kreativan. Jo{ uvijek
radim na razvijanju proizvoda, te neki
proizvodi nisu dostupni, ali bi}e veoma
brzo, poja{njava Nina, a onda odgovara i
na na{ upit da li je to neka vrsta ru~ne
manufakture: Donekle jeste ru~no ra|en
SIMBOLI SARAJEVA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: IMRANA KAPETANOVI],
privatni arhiv NINE KNE@EVI]
Naa umjetnica ALEKSANDRA NINA KNEEVI prije nekoliko mjeseci je
krenula u aktivnu borbu protiv proizvoaa suvenira sa motivima Sarajeva,
od Balkana do Kine; ne, nee ih silom ruiti, znate da je to nemogue,
ve kvalitetom svoje ponude
Kao suveniri Sarajeva prodaju se suveniri koji se
proizvode, recimo, u raznim zemaljama Bliskog istoka!
NE DAJ SE, NINA
nina knezevic:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:22 Page 48
proces, a ja svakako uìvam u radu kada su
ruke zaposlene, tako da mi nije te{ko rezati,
{iti, lijepiti... Zajedno sa prijateljicom,
kupile smo ma{inu za pravljenje bedèva,
tako da same pravimo, a u isto vrijeme
istraùjemo kako treba jedan zanimljiv
bed` ili magnet da izgleda. Nismo
uslovljeni tiraèm, tako da moèmo
napraviti i jedan uzorak, jedan motiv, a i
ve}e tiraè. Naravno da nam se ne isplati
raditi velike tiraè, to je onda posao za
velike tvornice, a mi èlimo da na{i
proizvodi ipak ostanu Art uradak. Radovi
se mogu pogledati i kupiti u knjiàri
Buybook, u Radi}evoj 4, u Umjetni~koj
galeriji BiH, Historijskom muzeju i Galeriji
Egoist na Ba{~ar{iji, Trgovke 21. A mogu
se i pogledati na blogu:
http://sarajevodingbats.blogspot.com/. No,
je li dijaspora solventna, jer i kod njih je
recesija? Dijaspora i turisti koji posje}uju
Sarajevo imaju budèt za kupovinu nekih
suvenira u gradu. Pitanje je {ta oni vide kao
suvenir Sarajeva, kako doìvljavaju grad i
Bosnu i Hercegovinu, da li je to jedan
urban, savremen grad ili je to grad Istoka,
gdje mogu kupiti urokljive o~i. Sve zavisi
kako oni vide Sarajevo i kojim o~ima,
odgovara Nina.
PROIZVODI I TR@I[TE
A, {ta je to Sarajevo Dingbats? To su
simboli, nastali kao dio moje samostalne
izlo`be za vrijeme Festivala Sarajevska zima
2007., kada je tema Festivala bila Neki drugi
grad i kada mi se ukazala prilika da
predstavim ne{to {to sam godinama èljela da
uradim. Naime, ja sam veliki oboàvalac i
kolekcionar Dingbat fontova - to su fontovi
koji ne sadrè slovo kao znak nego slike,
http://en.wikipe dia.org/wi ki/Dingbat - tako da
sam napravila {ezdeset i ~etiri simbola grada,
pretvorila u font i nazvala Sarajevo Dingbats.
Naravno, oni se mogu koristiti ne samo kao
font, nego i kao samostalna slika, likovna
forma, te ima jako mnogo mogu}nosti za
njihovo kori{tenje. Mislim da je kod nas
uvijek veliki interes kada se ne{to novo pojavi,
tako je i sa Sarajevo Dingbats proizvodima, ali
je problem kako zadràti pa`nju i
zainteresovanost na duì period. Mislim da
treba stalno ne{to novo nuditi, neprestalno
istraìvati i trì{te i proizvode, a to je
dugotrajan proces..., kaè na{a sagovornica.
Sarajevo Dingbats simboli su, osim u
Sarajevu, bili izlagani i u japanskom
Sapporou i na EXPO-u u Shanghaiju 2010.,
kao dio likovne postavke u bosansko -
hercegova~kom paviljonu: EXPO je imao
sedamdeset i tri miliona posjetilaca! Bili su
izloèni i u Centru Pompidou u Parizu za
vrijeme predstavljanja knjige 10m2, u kojoj
su, pak, predstavljeni savremeni bh.
umjetnici, ali i u Amsterdamu 2011., na
Festivalu Bosnians Are Coming. Osim
izlo`bi, simboli Sarajevo Dingbats su
predstavljeni u mnogim magazinima i
knjigama, uglavnom vezanim za grafi~ki
dizajn, kao {to su: Print, Communication
Art, Fontmagazine. U jednom od njih,
Print Magazineu, pisali su o Nini Kneèvi}
kao umjetnici koja kreativni podsticaj
nalazi u samoj sarajevskoj srì. S tim,
pi{u, da inspiraciju crpi iz dana{nje slike
grada, a ne one ratne.
Sljede}a izlo`ba na kojoj }e
sudjelovati Nina Kneèvi} bi}e otvorena
3. augusta, u sarajevskoj Galeriji Java...
Kada }e biti izloèni radovi pet umjetnica
koje se bave temom Sarajeva, tradicije,
narodnih motiva BiH. Izlo`ba }e biti
prodajnog karaktera. Na izlo`bi }e osim Sa
Dingbatsa biti izloèni i radovi Nata{e
Perkovi}, Amile Pozder, Naide Begovi} i
Ljiljane Majki}.
SKUPLJANJE, CRTANJE, REDIZAJNIRANJE
Aleksandra Nina Kneèvi} ro|ena je
1973. u Sarajevu, a Akademiju likovnih
umjetnosti zavr{ila je na Cetinju. Njeni
radovi odlikuju se ~istom i savremenom
idejom. Oni, jednostavno, komuniciraju
internacionalnim vizuelnim jezikom, a
predstavljeni su kroz razigranu tipografiju i
ilustraciju.
Za svoj rad primila je brojna
me|unarodna priznanja i nagrade. U
razdoblju od 2006. do 2010. bila je
predsjednica Udruènja likovnih umjetnika
primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH
(ULUPUBiH). Radi kao freelance designer
i kao dizajner i ilustrator knjiga izdava~ke
ku}e Buybook u Sarajevu.
IZ @IVOTA I RADA
ista i savremena ideja
KOLA@ ZA SB
Nina Kneèvi}
nina knezevic:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:22 Page 49
B
anjalu~ani tvrde da se nikada nije
dogodilo da se na tvr|avu Kastel
nije moglo u}i. Dobro, sad,
Tvr|ava je, evo malo gradacije:
stara, starija, pa skoro i najstarija.
Ko }e sve zapamtiti... Ali, eto, barem od
kraja rata naovamo. Bila je to, uglavnom,
no} kada je svirala Dubioza kolektiv.
Najtraèniji band na Balkanu! I to na
otvaranju 6. Jelen Demofesta, najzna~ajnije
muzi~ke manifestacije u Bosni i Herc e -
govini. Samo ~etiri dana ranije ~lanovi
Dubioze oborili su i rekord Fusion Stagea na
novosadskom Exitu, a za to je stigla i zva ni -
~na potvrda organizatora najve}eg muzi~kog
festivala u regiji. ^lanovi Dubioze, Brano
Jakubovi} i Vedran Mujagi}, tek doputovali
na Mali Exit, kako tepaju Demofestu, na
pressu su izjavili da su u Banjoj Luci do
sada, odnosno - do tada, ~etvrtak je bio, 18.
juli, svirali samo jednom, i to u DFK-u,
klubu koji je u vlasni{tvu agencije Aquarius
Ogilvy, organizatora Demofesta. Ma, nek
sve ostane u familiji.
DAN KADA JE KASTEL BIO OPKOLJEN
Banjalu~ka tvr|ava Kastel je pre ìvje -
la mnogo {ta tokom svoje istorije, ali stare
zidine }e sigurno upamtiti kao jedan od
teìh dana ~etvrtak nave~e, kada su bile
NEKA @IVI DEMOFEST
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: DEJAN \URI] (Demofest)
U Banjoj Luci je od 18. do 20. jula odran esti JELEN DEMOFEST; o gotovo
svim aspektima ovog, sad ve velikog festivala razgovarali smo sa njegovom
direktoricom BRANKICOM JANKOVI, te lanovima irija, rock novinarom iz
Beograda PETROM JANJATOVIEM i frontmenom zagrebake grupe Psihomodo
Pop DAVOROM GOPCEM
DA NIJE LJUBAVI, NE
BI DEMOFESTA BILO
demofest:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:16 Page 50
isuvi{e tijesne da prime sve koji su èljeli
da prisustvuju velikom otvaranju {estog
Jelen Demofesta, naveli su organizatori u
press saop{tenju. Ipak, {ta ono bi u
~etvrtak? Svi smo bili iznena|eni. Kastel
je bio opkoljen. Da smo imali pet ljetnjih
pozornica, bilo bi malo. Koliko ja pamtim,
Kastel ovoliko posjetilaca nije doìvio
nikad. Naravno da je jedan od razloga
Demofest, jer je publika svako ve~e
dolazila da slu{a demobendove, ali posjeti
je svakako doprinio koncert Dubioze
kolektiv, koji je bio sigurno jedan od
najljep{ih koncerata koji su se desili u
okviru Demofesta, isti~e direktorica
Aquairusa i Demofesta Brankica Jankovi}.
Ne zna se koliko je posjetilaca tu no}
uspjelo u}i u Kastel. Ili, do}i ispred njega,
tako lijepog, stamenog i trajnog. Deset,
petnaest, dvadeset hiljada Banjalu~ana.
Bi}e da ih je bilo toliko da je policija
morala raditi sa poja~anjima iz prve i iz
druge smjene. A, nakon tri dana koja smo
proveli u njenom gradu, znamo da je
Brankica zadovoljna ovogodi{njim Jelen
Demofestom...: Jako sam zadovoljna
posjetom, podr{kom publike, dolaskom
velikog broja medija, svojim saradnicima
koji su, gledano ukupno organizaciono,
napravili sjajan posao. S druge strane, u
pogledu nekih pojedina~nih situacija moja
o~ekivanja su bila ve}a, mislim da smo u
nekim segmentima mogli napraviti jo{ koji
kora~i}, ali to je sigurno dio koji ni na{i
gosti ni publika nisu mogli vidjeti. Ovaj
Demofest je velika obaveza za nas u
organizaciji i sljede}a godina mora biti jo{
bolja, jer mislim da to od nas svi o~ekuju.
Ponosna je, ne krije, a i za{to bi... Najvi{e
sam ponosna na svoj tim. Na njihovu
kreativnost, entuzijazam i upornost. Na
njihovu posve}enost i ljubav koju su
odgojili prema ovom projektu. Ponosna
sam na mnoga prijateljstva koja smo
izgradili kroz ovaj festival i na medije koji
su pokazali da dobri projekti nemaju
granice i da se podjednako vole od Vardara
pa do Triglava ako imaju ~estite namjere,
obja{njava direktorica Demofesta.
Demofest je po~eo 18. jula, u 16 sati,
otvaranjem PopArt Marketa ispred Doma
omladine, nastavljen je sat kasnije
predstavljanjem likovne izlo`be frontmena
Psihomodo Popa iz Zagreba Davora Gopca
u DFK-u, da bi u 19 sati, tako|e u Domu
omladine, bila otvorena i 2. izlo`ba stripa
Republike Srpske. U Takmi~arskom
programu predstavilo se trideset bendova iz
regiona, koje je odabrao sedmo~lani stru~ni
ìri, ~iji su ~lanovi ove godine bili: ve}
spomenuti Brankica Jankovi}, kao
predsjednica, i Davor Gobac kao ~lan, te
Beogra|ani, rock novinar Petar Janjatovi} i
reditelj Bane Antovi}, sarajevski izvo|a~i
Mirela Lakovi} i njen brat Laka, kao i
urednik portala Muzika.hr Kre{imir
Blaèvi}. I Janjatovi} govori za Slobodnu
Bosnu: Bendovi koji su se ove godine
prijavili na Demofest, njih vi{e od pet
stotina, ànrovski su raznovrsniji u odnosu
na 2009., kada sam tako|e bio ~lan ìrija.
Bilo je svega i sva~ega, vrlo neobi~no.
Ipak, nisam previ{e zadovoljan, zato {to se
nije izdvojilo previ{e pesama, a taj problem
postojao je i ranije. A prili~an problem je i
{to mi se de{avalo da od dvije pesme,
koliko su bendovi i slali uz prijavu, jedna
zvu~i stra{no zanimljivo i originalno, dok je
slede}a potpuni raspad. Kao i to da ti kao
~lan ìrija nikad ne zna{ {ta }e te do~ekati
na Kastelu, a dao si puno glasova za neki
bend. Mada ima i bendova koji su
ànrovski profilisani i zvu~e dobro i na
audio snimku i na Kastelu.
Upravo na tom Kastelu, ìri je, prve
dvije no}i, glasao za njih deset koji su se
plasirali u finale. Glasao je, razumije se, i
Gobac. Pri~a nam o tome {ta zna~i rije~
demo nekad i sad: Ma, onda je bilo teè.
Bilo je samo va`no da se ~uje za nas. Danas
vi{e nema love u prodavanju CD-ova,
plo~a, kazeta, ve} se zara|uje na terenu,
sviraju}i, i kada neku pjesmu proda{ za
reklamu. Dakle, od onda se puno toga
promijenilo, a opet, mora{ se negdje
pokazati da te ljudi vide kako bi ti po~eli
dolaziti na koncerte. A neki od
ovogodi{njih bendova su bili bolji uìvo
nego na snimcima, neki lo{iji, ali to je tu
negdje. Govori}e kratko i o svojim
slikama generalno naslovljenim Ooh Yeah,
koje je predstavio na mnogo ex-
jugoslovenskih destinacija i u jo{ vi{e
izlo`benih prostora: Svugdje su dobre
reakcije na slike. Zbilja jesu. Ljudi ih vole i
svi bi ih kupovali, a ja ne prodajem. Joooj,
budale! Svoje slike do sada sam samo
poklanjao. A sad ih ni ne poklanjam, jer ih
imam malo. I sa bendom, veli jo{,
relativno ~esto nastupa.
ZNALCI REVIJALCI
Koliko smo zapazili, organizatori
Demofesta napravili su samo jednu gre{ku.
Zato {to su odlu~ili da, zaista popularni
beogradski bend, S.A.R.S. nastupi poslije
Dubioze. Neko re~e da to u tom trenutku
nije imalo ba{ previ{e smisla, {to jo{ malo
govori o kvaliteti nastupa bosansko -
hercegova~ke rock atrakcije. Ne{to bolje
sre}e bio je bend Dede Putra iz Biha}a, koji
je svirao u pauzi kada je ìri odlu~ivao o
pobjednicima prve ve~eri. Pro{le godine
osvojili su tre}e mjesto na Demofestu i tu
no} u Banjoj Luci predstavili svoj
prvijenac. Drugu no}, sad govorimo samo o
revijalcima, svirali su Partibrejkersi,
klasi~ni, standardni, odli~ni, i vrlo dobra
makedonska punk-rock grupa Superhiks.
Dok su Demofest zatvorili zvijezda
elektronske muzike, Makedonac Kiril
OPKOLJENI I SPA[ENI
Brankica Jankovi}: Spremni smo na mnogo ve}e `rtve

nego drugi organizatori sli~nih projekata
ISKRENO HVALA
Pjeva~ Dubioze Almir Hasanbegovi}
pozdravlja odu{evljene Banjalu~ane
Dàjkovski, bio je izvrstan, treba li re}i?, te
beogradski bend Plejboj, ~iji nastup
ne}emo komentarisati zato {to ga, iskreno,
nismo ni gledali. A svoj prvi studijski
album Zvuci }utanja koncertno je pred sta -
vio doma}i bend Neuro, pro{logodi{nji
pobjednici Demofesta. O ovogodi{njim
pobjednicima }emo u okviru, pa nasta v -
lja mo razgovor sa Brankicom Jan ko vi}.
Pretpro{le i pro{le godine odràvanje
Demofesta bilo je pod znakom pitanja. Je li
Vam ba{ ovaj, ovogodi{nji impuls, trebao da
shvatite da znaka pitanja vi{e ne}e ni biti,
pitamo je: Pro{la godina je bila prelomna.
Ali kad sam upoznala te divne djevojke i
mladi}e koji su se toliko potrudili da prikupe
potpise za peticiju za odràvanje Demofesta,
ne bih vi{e mogla da donesem takvu odluku,
ako ba{ sve ne krene niz brdo, a mislim da
ne}e. Komercijalni sponzori odnosno
kompanije koje se bore za trì{te BiH
prona{le su svoj interes i mislim da }e njihov
interes iz godine u godine rasti. I ove godine
je izostala finansijska podr{ka nadle`nih
institucija kulture kako u entitetu, tako i u
dràvi, ali su Apatinska pivara i kompanija
m:tel u~inile sve {to je potrebno da mi kao
organizator to ne osjetimo.
Ulaznice za Demofest ne prodaju, a u
Banju Luku dovode revijalne bendove
koji su prili~no skupi, pogotovo za na{e
uslove. I jo{ pla}aju tro{kove puta i
smje{taja za ~lanove trideset bendova, onda
~lanovima ìrija, a svoj dio kola~a dobiju i
novinari. Logi~no je pitanje: jeste li vi
normalni? Pomalo i nismo. Spremni smo na
mnogo ve}e `rtve nego drugi organizatori
sli~nih projekata i nemamo u prvom planu
profit projekta. Koliko novca skupimo za
projekat Festivala toliko i potro{imo, to se
osjeti. Nama je izuzetno va`no da se svi ljudi
koji nam do|u osje}aju jako lijepo i da
postanu ambasadori Banjaluke na koju smo
jako ponosni. Uvijek nam se ~ini da smo
mogli na ovom planu biti jo{ bolji i sigurno
}emo se u godinama koje su pred nama
potruditi da ulogu doma}ina jo{
unaprijedimo, odgovora Brankica.
Prezimena Jankovi}, jer ima jo{ jedna
Brankica bez koje Demofest skoro pa i ne bi
bio mogu}. Ona se preziva Stojanovi}.
Pripreme za naredni Festival po~inju u
novembru, s tim da }e ove godine u
septembru napraviti niz konceptualnih
izmjena, {irimo se i treba}e nam mnogo
vi{e vremena da se kvalitetno pripremimo,
posebno za organizaciju doga|aja,
predkvalifikacija u Srbiji i u Hrvatskoj.
No, cijeni li Banja Luka to {to radite? Ako
pri~amo o publici onda mogu slobodno re}i
da je to publika sa stavom i iskrena. Dok
god imamo njihovu podr{ku, sigurni smo da
je put kojim se kre}emo ispravan. Sve ostalo
nam u ovom momentu nije toliko va`no,
iskrena je Brankica Jankovi}. Banja Luka,
zapravo, nikada u istoriji nije imala veliki
bend, ne{to o tome je govorio Petar
Janjatovi} na pressu. Blizu su bili Dinar i
Basdans, potencijal je imao i Radio, poslije
rata Revolt i Sopot, ali, da parafraziramo
Darka Rundeka, uvijek sami nikad do kraja.
Mo`da razlog leì i u re~enici gospo|e koju
su Janjatovi} i potpisnik ovih redova
upoznali na bazenu Hotela Talija: Banja
Luka je uvijek poku{avala da postane grad,
ali joj je uvijek ne{to falilo, kako prije
stotinu godina tako i danas. Stoga na{
savjet, kakve li pretencioznosti, Banja lu~ -
anima: ako se budete dràli za prelijepi ram
zvani Demofest uskoro }ete sigurno ìvjeti
u gradu.
NEKA @IVI DEMOFEST
Pobjednik {estog Jelen Demofesta je

grupa M.O.R.T. iz Sinja, Republika
Hrvatska. Nagra|eni su snimanjem
albuma kao i jednog spota u MTV
produkciji. Drugi su Kontradikshn iz
slovena~kih Breìca, dok su tre}i Ma ke -
don ci, Smoke Shakers iz Kavadaraca.
Potonji idu ku}i pjevaju}i sa binskom
opremom u vrijednosti od 2.000 eura, a ovi
prije njih tako|e sa binskom opremom,
samo u vrijednosti od 1.000 eura vi{e. Dva
benda su, zna~i, doputovala iz Evropske
unije. A kada bi na ulici, bilo gdje na
teritoriji biv{e dràve, zaustavili tri
mu{karca pedesetih, {ezdesetih godina, i
upitali ih gdje su sluìli JNA vojni rok,
mo`da bi vam odgovorili: ja u Sinju, ja u
Breìcama, ja u Kavadarcima.
Matija, pak, iz slovena~kog Pink
Pankera progla{en je za najboljeg basistu,
te mu je dodijeljen plavi bas u sje}anje na
tragi~no preminulog banjalu~kog basistu
Kaleta, dok je Gregor iz novosadskog
benda Vault of Pain postao najbolji bubnjar
Jelen Demofesta i nagra|en je dobo{
bubnjem od strane slovena~kih Manic
Drum.
Nagrada za najbolji grafit u sklopu
Grafitti Jama dodijeljena je zagreba~koj
umjetnici koja stvara pod pseudonimom
Oko, najperspektivnijim banjalu~kim
bendom progla{en je sastav Va`no
obavje{tenje, a ovogodi{nju nagradu za
podr{ku i izvje{tavanje sa demo scene
dobio je Savo Drakuli}, novinar
banjalu~kih Nezavisnih novina i
muzi~kog web portala Balkanrock.com iz
Ni{a. Tokom Demofesta odràne su i
radionice stripa, predavanja poznatih
strip autora iz regiona, predstavljen je i
deveti PopArt Market, kao Pecha Kucha
Night, dok je slovena~ka Manik Manija
radila sa bubnjarima u okviru radionice
Manic Drum.
KU]I PJEVAJU]I
ampioni i viceampioni iz
Evropske unije
52
MI SMO PRVACI
Nagradu grupi M.O.R.T. uru~ila je direktorica
Demofesta Brankica Jankovi} (lijevo)
DO KRAJA SIGURNI
Vo|a Partibrejkersa Cane
sa ostatkom ekipe
R
ijetki su glazbenici u regionu koji
se mogu pohvaliti s tolikim
brojem nastupa, suradnji s ve li -
kim glazbenicima i brojnim
nagradama kao {to je novosadski
orkestar Dobrovoljno kova~ko dru{tvo.
Ovaj orkestar je {iroj javnosti postao poznat
nakon suradnje s najve}im romskim
blueserom svih vremena, pokojnim [ab an om
Bajramovi}em. Skupa sa [a ba nom snimili
su antologijski album Romano Raj, koji bi
da je snimljen u Americi zasigurno svoje
mjesto na{ao u glazbenim enc ik lop e d i jama.
ZAHVALA RAMBU
Orkestar vodi multiinstrumentalist
Milo{ Jovanovi}, koji kaè kako je
Dobrovoljno kova~ko dru{tvo ad
hocorkestar koji svira kad i gdje zatreba.
Uz Milo{a, Orkestar ~ine vrhunski jazz i
blues glazbenici iz Novog Sada, Beograda,
Pan~eva i Subotice. Do sada su radili
glazbu za kazali{te i soundtracke za
filmove Milo{a Jovanovi}a Memo i Frau
Einstein. Glazba koja karakterizira
Dobrovoljno kova~ko dru{tvo je mje{avina
bluesa, jazza, swinga i rocka s temama iz
panonskog podneblja. Orkestar je od 2002.
redoviti sudionik festivala Exit, a glazbeni
kriti~ari iz susjedstva osobito hvale njihove
nastupe u Ateljeu 212 i na Filmskom
festivalu Pali}. Vrijedi izdvojiti i prvu
nagradu za najbolju filmsku glazbu na Fe -
stiv alu Arena 2004. godine.
Prije ne{to vi{e od mjesec dana Milo{
Jovanovi} je sa svojim orkestrom
Dobrovoljno kova~ko dru{tvo objavio prvi
album Ljudi od zemlje. Zanimljivo je kako
je to prvi Milo{ev samostalni album, kojeg je
snimio u svojoj 50-oj godini ìvota. Na
omotu albuma Milo{ se zahvalio svim
prijateljima i glazbenicima koji su mu
pomogli u realizaciji albuma, ali i isti~e kako
je sve pjesme napisao sam i prema istinitim
doga|ajima. Naslov albuma naziv je
istoimene Milo{eve pjesme koju je napisao
1999., a koju je objavio u sklopu
monografije Ime i prezime: Novi Sad godinu
dana kasnije. Posebna zahvala upu}ena je
Rambu Amadeusu koji je zasluàn za
ukupnu produkciju albuma Ljudi od zemlje.
Album sadrì trinaest pjesma, a otvara
ga pjesma Sloboda. U prvi mah ~ini se kako
je na Milo{evu glazbu, barem kada je ova
pjesma u pitanju, veliki utjecaj imao
panonski mornar \or|e Bala{evi}.
SPLAV NA DUNAVU
U vode swinga Milo{ ulazi pjesmom
îpke i kola~i. Menuet je skladba koja otkriva
na koji na~in i gdje je Milo{ pisao pjesme za
svoj samostalni album. âmac mali, suknja
tesna, polomi}u ova vesla, al je lep ovaj svet,
Dunav svira menuet. Milo{ je, kako sam
isti~e, pjesme pisao u osami na svom splavu
na Dunavu uz akusti~nu gitaru i jato
labudova. Nekako se sama po sebi od ostatka
albuma izdvaja pjesma Bi}e skoro propas
sveta, i stihovi: [ta te briga {to sam cuga, {to
me mu~i besparica, mene i mog bra~nog
druga te{i samo {ljivovica, {ta mi staje na tu
muku, neko mora da iskija, bi}e opet jao,
kuku, kada do|e milicija... Osim
zanimljivog teksta, izv rs tan posao je ura|en i
aranèrski, a o svira~kom dijelu ne treba ni
govoriti.
Moderniji, rockerskiji aran`mani uz
ne{to brì ritam slijede u pjesmi [orom
{ajke. Uz puha~e i sjajne prate}e vokale
Svetlane Palada, Aleksandre Grbi} i Danke
Adamov, posebne pohvale za dionice usne
harmonike, za koje moj kolega Ahmed
Buri} tvrdi kako nikad nisu vi{ka. Odli~an je
i blues [e}eru moj. Nakon Pesme mom sinu
i Molitve slijedi klavirska saga Dim cigarete
koja pomalo podsje}a na Bajagine radove iz
perioda rada s Ribljom ~orbom. Dok se na
pjesmi Svako ima nekog koga nema nazire
veliki utjecaj novovalnog pokreta u biv{oj
nam zajedni~koj dràvi. Album Ljudi od
zemlje zatvara molska pjesma Tango za kraj,
stihovima: [ta }e meni ta lepota, {ta }e meni
tolki sjaj, ovaj nektar od ìvota, kada vidim
da je kraj... Kona~no, Milo{ Jovanovi} i
orkestar Dobrovoljno kova~ko dru{tvo
snimili su jako dobar prvijenac Ljudi od
zemlje, osvjeìv{i tako regionalnu glazbenu
scenu.
SWING I BLUES NA PANONSKI NAÎN
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Oni su osvjeili balkansku glazbenu scenu; zovu se DOBROVOLJNO KOVAKO
DRUTVO, ef im je MILO JOVANOVI, a o njihovom prvijencu LJUDI OD
ZEMLJE pie na kritiar
SWING I BLUES NA PANONSKI NAIN
AUTOR ISTINITIH PJESAMA
Milo{ Jovanovi}, {ef Dobrovoljnog kova~kog dru{tva
swing:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:11 Page 53
Lj
eto je vrijeme festivala, a orga-
nizatori se na razli~ite na~ine
dovijaju kako da privuku pub-
liku: najavljuju specijalne
goste, zvijezde, dodatne pro-
grame, nagrade. Jedanaesto izdanje
Mostar Blues Festivala, koji je ove godine
dobio i rock nominaciju, nije imalo
nikakvih problema s tim, jer njihovi gosti
su, zaista, bili zvijezde. Pored legendarne
britanske bande Ten Years After (nara v -
no, bez Alvina Leeja koji nas je napustio u
martu ove godine), Yu Grupe, Parti brejk -
er sa, Pere Joea Miladinovi}a, usnahar-
monika{a koji je u biv{oj Jugoslaviji
odsvirao najva`nije dionice na tom
malom, ali magi~nom instrumentu, ukazao
se i neko ko pripada samoj kremi svjetske
muzi~ke scene, ali ne u poslovnom, nego u
su{tinskom, umje tni ~ kom smislu. New
York Times je o njemu pisao kao o
nekome ko pomjera granice ne samo
instrumenta koji svira, nego muzike
uop}e, jer imate osje}aj da svira dvije har-
monike istovremeno.
Izgleda da u svijetu umjetnosti, a
muzike pogotovo, skoro uvijek vaì pravilo
da {to je umjetnik bolji i zna~ajniji, to je u
komunikaciji jednostavniji. Sugar Blue,
ro|en kao James Whiting, 1949., u
Harlemu, izvan stagea je skromni gospodin
nièg rasta, blagih i veselih o~iju. Na prvi
pogled podsje}a na Muddyja Watersa,
kojeg smatra jednim od svojih najve}ih
uzora i svetaca bluesa. Odrastao je u New
Yorku, gdje je njegova majka radila u
Apollo Theatru, bila plesa~ica i pjeva~ica, i
proveo je djetinjstvo me|u muzi~arima koji
su je poznavali. Ovaj razgovor, pak, po~eo
je veselo, Sugar je zatraìo da nazdravimo
to the beauty of Bosnia. And the beauty
SVJETSKI EKSKLUZIV
Razgovarao: AHMED BURI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Ovogodinji MOSTAR BLUES & ROCK FESTIVAL otvorio je SUGAR BLUE, jedan
od najveih ivuih umjetnika na instrumentu koji se zove usna harmonika;
naem saradniku je nakon izvrsnog koncerta govorio o svom ivotu i o bluesu,
muzici koja govori o svim aspektima ljudskog ivota
SUGAR BLUE, IVA LEGENDA
Kad je ena rodila ovjeka, tad je rodila i blues
VELEMAJSTOR BLUESA
Sugar Blue o ànru kojim se bavi
zna apsolutno sve
bure:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:04 Page 54
of the blues, dodao sam. Molba takvog
~ovjeka se, prosto, ne odbija.
Ra~una se da blues postoji jedno
stolj e}e i jo{ jednu deceniju. Kroz toliko
vrijeme pro{ao je razne promjene i danas se
za njega zanima naj{ira mogu}a publika.
Kako neko iznutra, a Vi ste to u svakom
smislu rije~i, vidi blues danas?
Prvo moram re}i da me raduje da su
ve}ina ljudi na mom koncertu u Mostaru
bili mladi ljudi. To zna~i da su oni, ovdje u
Bosni i Hercegovini, svjesni ~injenice da
korijen skoro svih ànrova, od rocka i
jazza, do rapa i hip hopa, dolazi iz bluesa.
Jednom mi je Willie Dixon, s kojim sam
svirao, dobro rekao: Blues su korijeni, a
ostatak muzike su plodovi koji iz njih izras-
taju. Blues je uvijek bio oko nas, jer to je
muzika emocija, muzika koja govori o
dobrom i lo{em, o sretnim i tu`nim trenuci-
ma na{ih ìvota.
BLUES ÎNJENICE
Te{ko je definisati ne{to toliko {iroko
i duboko, ali jedan od pionira Son House,
rekao je da blues sadrì ljubav mu{karca
prema èni.
Da, znam to, ali moram re}i da se ne
mogu sloìti s tim, bez obzira {to puno
volim i po{tujem Sona Housea. Evo za{to:
blues je muzika koja govori o svim aspekti-
ma ljudskog ìvota, i za cijelo ~ovje~anstvo.
Jer, to nije samo muzi~ka forma, ona ima i
svoju poetsku i filozofsku stranu. Blues
govori o svim nivoima na svim nivoima
osje}anja, ~esto i o onome {to mi ne
moèmo re}i. Ne postoji jezik koji tako
sna`no govori o snazi ljudskih emocija.
Kad se osje}ate lo{e, svi odmah to
shva}aju.
A {ta je s onom definicijom koju
pripisuju Robertu Johnsonu, koja kaè da je
blues kad se dobar ~ovjek osje}a lo{e?
Hm, zabavna je, ali mi ovdje moramo
govoriti istinu. A ona proizlazi iz ~injenice
da je prvi ikada snimljen blues otpjevala
èna. I, vjerujte, niko nikada ne moè
razumjeti blues kao {to èna moè. Jer, te
duboke, ~iste emocije kao {to su ljubomora,
ljubav, sre}a ili mr`nja, bol, ro|enje ili smrt
njegovi su osnovni sastojci. Klasi~ni,
NIJE JEDINI ALI JE JEDAN
Sugar Blue je po~eo svirati na ulici, a

za po~etak karijere ra~una 1975., kad je
snimio pjesme sa Browniejem Mc Ghe e j -
em i legendarnim pijanistom s kuba ciga-
rom i {e{irom Rooseveltom Sykesom.
Jo{ jedan master, Memphis Slim, savjeto-
vao ga je da ode u Pariz. Svako ko ho}e
biti veliki umjetnik, mora oti}i tamo, rekao
je. Na ùrci koju je organizirao legendarni
producent Jamesa Bonda Albert R.
Broccoli neko ga je ~uo i rekao da bi ga
mogao povezati s Rolling Stonesima.
Isprva nisam vjerovao, a onda se na
telefon javio tip s cockney naglaskom i
rekao da je Mick Jagger, prisje}a se
Sugar Blue. Sve poslije je legenda, njego-
vo u~e{}e na albumima Some Girls,
Emotional Rescue i Tatoo You.
PRIÂ O STONESIMA
Snimanje albuma Some Girls,
Emotional Rescue i Tatoo You
ISKRENO I EMOTIVNO
Ameri~ki umjetnik sa prate}im bandom na
sceni Mostar Blues & Rock Festivala
temeljni blues Bessie Smith ili Victorie
Spivey dolazi iz tog, ènskog osje}aja.
Znate {ta? Kad je èna rodila ~ovjeka, rodio
se i blues. (smijeh)
Ova je bila ba{ dobra. Kad smo kod
ra|anja, vi ste ro|eni 1949., {to je godi{te
koje je mo`da primjerenije za rock and
roll zvijezde, poput recimo Iggyja Popa,
Lou Reeda...
Mo`da zaboravljate da toj generaciji
pripadaju i Chuck Berry, Ray Charles i
Little Richard. Kad su bijeli momci ~uli
blues, po~eli su ga svirati, naravno s
razli~itim osje}ajem i razumijevanjem,
muzika se mijenjala. I nastao je rock and
roll. Ljudi vole Led Zeppeline, The Cream
ili Rolling Stonese kad sviraju blues, a
muziku mijenja njihova kultura i njihovo
naslije|e. Ljepota svega ovoga je {to svi oni
razumiju du{u i srce muzike, znaju odakle
to dolazi i o ~emu se radi, emocija je iskre-
na, i bez razlike na to gdje ga svirate, blues
je uvijek blues.
U va{em repertoaru ~uju se razli~iti
utjecaji: od New Orleansa, preko zydeco
zvuka, soula, sve do agresivnijeg
Chicago bluesa. To je neka vrsta
crossovera koji prelazi granice?
Da, ja sam slu{ao najrazli~itije vrste
muzike. Dosta folka, countryja, jazza, rock
and rolla, Jimi Hendrix je uvijek bio jedan
od najdraìh muzi~ara, zatim klasiku. I uvi-
jek sam poku{avao razumjeti muziku koju
volim i staviti je negdje u sebe.
I to je prednost Amerikanaca u odno-
su na druge muzi~are na svijetu. Iskreno,
mogu li bijeli momci i cure zaista dobro
svirati blues?
Re}i }u vam po{teno. Mogu, ako
dovoljno istraùju. Blues je jezik. Ako neko
ho}e biti bluesman, a nije iz Amerike, mora
u~iti kulturu koja to porodila, i tek onda,
ukoliko postoji ljubav za to, onda se moè
svirati dobro.
LJUBAV I DISCIPLINA
Svirali ste sa velikim brojem zaista
zna~ajnih umjetnika... Postoji li neki savre-
meni muzi~ar koga iznimno cijenite?
Postoji i ima ih dosta. Wynton i
Branford Marsalis, oni su sjajni, svi|a mi se
muzika djevojke koja se zove Alicia Keys,
volim i neke repere... Nastojim dràti svoje
u{i otvorenim, onda do njih dopiru mnoge
stvari.
Kao neko ko je jedan od legitimnih
predstavnika bluesa, jedan od rijetkih koji
moè svjedo~iti njegovoj povijesti i, zapra-
vo, ìvi spomenik te muzike, kako vidite
budu}nost ànra kojim se bavite?
Prvo, mislim da bi blues trebao biti
bolje predstavljen u medijima. Ljudi ne
znaju ne{to ako to ne ~uju na radiju, ne
vide na televiziji. Tu se pravi ta nesretna
gre{ka, jer ukoliko ho}e{ praviti novu
muziku mora{ se vratiti unatrag, do temelja
na kojima ona po~iva, a taj temelj je blues.
Charlie Parker je jednom rekao, i mislim da
je 100 % bio u pravu: Ako ne moè{
dobro svirati blues, ne moè{ ni{ta svirati.
Usnu harmoniku je proslavio Sonny
Boy Williamson, a Vi ste nadgradili
sviranj e tog instrumenta i dali mu novu
dimenziju...
Hvala Vam, zaista, puno vam hvala.
Kad sam krenuo svirati slu{ao sam Sonnyja
Boya, Little Waltera, Big Waltera Hortona,
Jamesa Cottona, Juniora Wellsa, i u pravu
ste, Sonny Boy jeste broj jedan. U~io sam,
i èlio da razumijem, da pokupim sve
filozofske aspekte njihove muzike, njihov
ìvotni stil, i o ~emu govore svojom
svirkom, i to uklju~io u svoje sviranje i
razmi{ljanje. [to ste bliè korijenju, drvo je
vi{e i ja~e. Ono {to sam ja htio jeste da
budem grana tog drveta, jaka grana toga {to
su stvorili ljudi poput B.B. Kinga, Alberta
Kinga, Buddy Guyja, ranije Roberta
Johnsona, Howlina Wolfa, svi ti veliki
majstori. Kao i majstori jazza: Charlie
Parker, Charlie Christian, Dexter Gordon,
Miles Davis, muzika Motowna, sve me je
to na neki na~in tjeralo da moja muzika
bude jaka kao njihova.
Svaki veliki umjetnik ima neke tajne.
[ta je va{a?
Ljubav i disciplina. Samo ljubav vas
ne}e nau~iti kako da svirate svoj instru-
ment, a samo disciplina vas moè nau~iti
svirati, ali prazno, tehnika bez emocija ne
zna~i ni{ta.
Ba{ tako. Ima li i{ta {to moète
poèljeti?
Ima, da mi jedan ma~ak producira
album. Quincy Jones. On vam razumije
sve: blues, pop, soul, rock, jazz... Pa, eto,
ako ste me ve} pitali za èlju, ja bih da mi
on producira album.
Znate kako je on rekao: Muzika je
kad napravi{ najbolje {to zna{ i ostavi{
prostor za Boga.
Eto, vidite. Kad nam je Bog dao ìvot,
dao nam je i muziku. Ne preostaje nam
ni{ta drugo nego da uìvamo.
56
SVJETSKI EKSKLUZIV
U toku tri dana Mostar Blues & Rock

Festivala, svi doga|aji, bilo da su se
doga|ali u centru Pavarotti ili na drugoj
obali Neretve, na Kantarevcu, odisali su
nekom fantasti~no pozitivnom atmo sfe rom,
u kojoj nasmijana mladost, i ona okupljena
oko Mostar Rock {kole, i ona koja je,
naprosto, odlu~ila no} izlaska provesti na
koncertu - ìvi i di{e punim plu}ima.
Posebno dirljiv bio je trenutak kad su Ten
Years After za polaznike {kole, ali i stare
garde mostarskog rocka (me|u kojima valja
istaknuti @elju i Mujketa iz grupe Bulevar
Blues Band) spra{ili dvije pjesme i onda
ostali skoro dva sata u prijatnom razgovoru
o muzici i vremenima u kojima su bili
zvijezde Woodstocka, ali i dana{njem
stanju muzi~ke industrije. Jednostavno,
bravo za ekipu koja je organizirala Festival,
posebno za Jasminu Kazazi}, Milija Tiru i
Orhana Maslu, koji su ponijeli najve}i dio
ovog velikog i va`nog posla.
BRAVO ZA EKIPU!
Mostar: kad blues pobrie
suze i granice
U KABINETU
MATEMATIKE
Sugar Blue u dru{tvu
na{eg saradnika
KULT MARKET
MIROSLAV TADI]
Mirina
Jedan od
najpoznatijih
majstora
klasi~ne gitare
sa na{ih pros-
tora Miroslav
Tadi} objavio
je novi album
koji nosi naziv
Mirina. U vrijeme dok ne nastupa s
Vlatkom Stefanovskim i ne podu~ava
gitarske tehnike, Miroslav Tadi} stigne
snimiti i pone{to za svoju du{u.
Dvanaest standarda s na{ih prostora
Tadi} je odsvirao na sebi svojstven
na~in.
JELENA RADAN
Voyage
Hrvatska
pjeva~ica
Jelena Radan
mo`da nije
stekla Bog
zna kakvu
slavu ali je u
lokalnim
glazbenim
okvirima itekako poznata i cijenjena.
Jelena je nedavno objavila album
Voyage na kome se nalazi ~etrnaest
pjesama. Iako je o~it utjecaj na Jelenu
imala francuska mlada diva Zaz, to
nikako ne umanjuje njezin stil i
glazbeno-ljubavni izri~aj.
IRON MAIDEN
Maiden England
88
Fantasti~na
vijest za sve
fanove kultnih
heavy metalaca
Iron Maiden. U
prodaji je
komplet Maiden
England 88 koji
obuhva}a rad
banda od 1986.
do 1988. godine.
Osim osamnaest
pjesama sa koncerata u Birminghamu a
sa turneje Seventh Son of a Seventh
Son, tu je jo{ jedan DVD sa dva
dokumentarna filma od 40 i 90 minuta,
kao i promotivni spotovi.
Ne{to vi{e od mjesec dana u prodaji je
drugi studijski album vrlo neobi~nog
internacionalnog banda The Penny Black
Remedy. Album Inhale... Exhale... Ok,
Now You Can Panic! donosi deset novih
pjesama. TPBR svoj prvijenac No Ones
Fault But Your Own objavili su 2009.,
snimljen je u Zagrebu, i s njim napravili
pravu pomutnju na otoku.
TPBR londonski je ska/punk band
sastavljen od glazbenika iz razli~itih europ -
skih zemalja. Tako je osniva~ banda,
tekstopisac, pjeva~ i gitarist Keith M.
Thomson ro|en u [kotskoj. Pjeva~ica je
Marijana Hajdarhodì}, ro|ena Dub rov ~a n -
ka, dok je bubnjar Wilco van Eijk Nizoz em -
ac, a basist Paul Slack Britanac. Povremeno
im pomaè saksofonist irskih korijena
Thomas Maguire. Band je apsolutni hit u
Londonu, svi nastupi su danima unaprijed
rasprodani, a ni{ta lo{ija situacija nije ni
kada nastupaju po Hrvatskoj, Njema~koj ili
pak Crnoj Gori, gdje za nekoliko dana
imaju nastup na kotorskom Sea Rock
Festivalu.
Naj~e{}e svoju glazbu svrstavaju u tzv.
balkanski country punk. Glazbeni kriti~ar
uglednog britanskog lista The Guardian sve
je objasnio u jednoj re~enici: Ovo je
najbolji pjevni country koji sam ikada ~uo.
I doista, The Penny Black Remedy je
neobi~an band. Keith M. Thomson pi{e
politi~ki podrugljive tekstove, prepune
crnog humora koje kasnije u aranèrskom
dijelu band obla~i u boje country glazbe
ili punka ukoliko je potrebno. Takav je i
njihov novi album Inhale... Exhale... OK,
Now You Can Panic!. Naslovnica CD-a
slikovito do~arava naslov prokazuju}i ribu
na suhom koja se kraj inhalatora za astmu
bori za ìvot.
Novi album TPBR otvara pjesma Some
People Just Dont Know When To Quit.
Uvodnu pjesmu, kao uostalom sve ostale na
albumu, karakterizira clean zvuk gitare,
ne{to brì ska ritmovi i primjese countryja,
koje se o~ituju poput zvukova bendà i usne
harmonike u pjesmi Half an Alpha. Vrijedi
pohvaliti jazzerske puha~e na pjesmi
Downright Lazy, ali i izvedbu Marijane
Hajdarhodì} u pjesmi koja tvrdi kako
hipohondrija nije bolest. Sve u svemu, The
Penny Black Remedy nastavili su gdje su
stali snimiv{i odli~an album.
(M. Ili~i})
MUZIKA
Album Inhale... Exhale... OK, Now You Can Panic!,
grupe The Penny Black Remedy
Odlini londonski hit kvartet
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. The Sheepdogs: Feeling good
2. Juveniles: Strangers
3. Shea: Where did you go
4. Die Antwoord: Cookie Thumper!
5. Robin Thicke ft. T.I. & Pharell:
Blurred Lines
6. The Child of Lov: Fly
7. Wretch 32 ft. Shakka: Blackout
8. Amplify Dot: Kurt Cobain
9. Clean Bandit: Mozarts House
10. Empire of the Sun: Alive
SKA/PUNK FORMACIJA
^lanovi banda The Penny Black Remedy
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.7.2013 17:55 Page 70
The Gatekeepers je dugometra`ni
dokumentarni film autora Drora Moreha,
koji je ro|en u Jeruzalemu. Autor ovog
filma i dugometra`nih dokumentaraca
Sharon (2008.) i ûvari (2012.) karijeru je
po~eo kao snimatelj.
Film The Gatekeepers prikazuje pri~u iz
perspektive {est nekada{njih voditelja Shin
Beta, izraelske slu`be unutarnje sigurnosti.
Oni kroz intervjue govore o svojem
sudjelovanju u izraelskim protuteror isti~ k im
akcijama. Shalom, koji je predvodio
operaciju otmice nacisti~kog vo|e Adolfa
Eichmanna u Buenos Airesu 1960., jedan je
od tih {est nekada{njih voditelja Shin Beta,
te je pristao javno i otvoreno progovoriti o
vremenu koje je proveo u toj agenciji.
Pored Shaloma, tu je Yaakov Peri, pod
~ijim su nadzorom dva palestinska
pritvorenika umrla pri ispitivanju zbog
brutalnosti. Tu su i Carmi Gillon, koji je
preuzeo odgovornost za neuspje{no
spre~avanje atentata na premijera Yitzhaka
Rabina, potom Ami Ayalon, Avi Dichter i
Yuval Diskin, prethodnik sada{njeg
voditelja Shin Beta, poznat po
nesmiljenosti u borbi protiv terora, ujedno i
èstoki zagovornik dvodràvnog rje{enja.
Dok ti {efovi tajnih slu`bi s distance govore
o svojem sudjelovanju u nekim od
najkontroverznijih izraelskih protut eror isti -
~kih akcija, i doma}ih i stranih, njihova
~eli~na jedinstvena svrhovitost - o~uvanje
dràvne sigurnosti - ostaje nepokolebljiva.
Oni su u svom poslu imali priliku odlu~ivati
kada }e netko biti ubijen.
Stra{no je uvidjeti kako netko
jednostavno moè da ti oduzme ìvot. Ovaj
film pokazuje i surovost ljudskih vladavina.
Najtu`nije od svega je {to u svojoj povijesti
imamo uàsavaju}e velik broj takvih
primjera. Tu`no, no istinito i bolno saznanje
jeste da se i dan danas sli~ni koncepti
veli~aju. [tovi{e, diskreditira se one koji
tako ne misle. Naàlost.
The Gatekeepers je dobio pregr{t
nagrada i priznanja, poput Nagrade za
najbolji dokumentarni film 2013.
Ameri~kog nacionalnog udruènja filmskih
kriti~ara, Nagrade Udruènja filmskih
kriti~ara Los Angelesa 2012 - LAFCA, za
najbolji dokumentarni film, Nagrade
Udruènja njujor{kih filmskih kriti~ara
2012 - NYFCC, za najbolji nefikcionalni
film, te nominacije za Nagradu Ameri~ke
filmske akademije Oscar 2013. za najbolji
dokumentarni film.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film The Gatekeepers (Izrael, Francuska, Njemaka,
Belgija, 2012.), scenariste i reditelja Drora Moreha
KULT MARKET
DUNJIN CVIJET
Victor Erice
Dunjin cvijet je
dugometra`ni
dokumentarni film
iz 1992. godine.
Senarij su napisali
Victor Erice i
Antonio Lopez
Garcia. Ovo
dokumentarno
filmsko djelo govori o {panjolskom
slikaru Antoniju Lopezu. On slika jedno
stablo dunje i nastoji uslikati igru svjetla
koja se u odre|eno vrijeme desi. No,
slikanje mu prekidaju nenajavljeni
posjetitelji. Film je dobio nagradu kritike
u Cannesu 1992. godine.
Ocjena: 4
LOV NA ÔVJEKA
Fritz Lang
Igrani crno-bijeli
film velikog
Fritza Langa iz
1941. godine.
Scenarij je
napisao
Dudley
Nichols, a
prema romanu
Geoffreyja
Householda.
Pri~a o lovcu koji je pu{kom naciljao
samog Hitlera. Onda su ga otkrili SS
~asnici. Nakon toga bjeì gonjen
njema~kom tajnom slu`bom. Pri~a o
lovcima.
Ocjena: 4
MRTVA PRIRODA
Sohrab Shahid
Sales
Ovaj film iz 1974.
prikazuje
Mohamada
Sardarija, starog
radnika sa
èljeznice, koji ìvi
miran ìvot sa
suprugom na
dalekom
èljezni~kom
okreti{tu. Nakon
trideset godina odlazi u mirovinu...
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Svjetski rat Z (Marc Foster)
2. Gru na supertajnom zadatku (Pierre
Coffin, Chris Renaud)
3. Usamljeni osvetnik (Gore Verbinski)
4. ûdovi{ta sa sveu~ili{ta (Dan Scanlon)
5. Specijalne agentice (Paul Feig)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Pet legendi (Peter Ramsey, Paramount
Pictures, Blitz film i video)
2. Potraga za Nemom (Andrew Stanton,
Lee Unkrich, Walt Disney/Pixar,
Continental film)
3. Hobit - Neo~ekivano putovanje (Peter
Jackson, Warner Bros. Pictures,
Continental film)
4. Atlas oblaka (Tom Tykwer, Andy
Wachowski, Lana Wachowski, Warner
Bros. Pictures/Discovery Film)
5. Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow,
Columbia Pictures, Blitz film i video)
Bez morala
O SHIN BETU
U filmu je intervjuisano {est nekada{njih voditelja Izraelske slu`be unutarnje sigurnosti
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 25.7.2013 0:55 Page 71
U ÊTIRI OKA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
U Sarajevu je zavr{eno snimanje TV
dokumentarnog filma Romeo i Julija u
Sarajevu, a u okviru serijala World
Astonishing News japanske TV mreè
NTVE, javili su nam iz Casting i Talent
agencije Zona: Dramsku rekonstrukciju
tragi~ne pri~e o Admiri Isi} i Bo{ku
Brki}u reìra Shunsuke Morita, a uloge
tuma~e mladi glumci Zone: Belma
Ko{uti}, Armin Omerovi}, Rijad
Gvozden, Edis @ili} i Nusmir
Muharemovi}.
Predstava izvedena u dvori{tu ]orovi}a
ku}e u Mostaru zove se @ivot u smrti, autor
dramskog teksta je Veselin Gatalo, reditelj
Ahmed Imamovi}, a igraju Emir Spahi},
Amna Hadrovi}, Goran Lozo i Emir
Sejfi}. U predstavi je prikazan teàk ìvot,
ali i posljednji trenutci poznatog
mostarskog pisca Svetozara ]orovi}a,
pi{e na bljesku.
Neka nas jo{ malo gdje jesmo... Do 26.
jula traje Ljetni festival za mlade u Mostaru.
Na [panjolskom trgu }e u ~etvrtak i petak
nave~e, od 19 do 21 sat, biti organizovan
program koji, izme|u ostalog, uklju~uje
muziku uìvo i ples.
Tuzlak Sanel Redì} osvojio je jo{ jednu
va`nu nagradu, ovaj put na
Internacionalnom takmi~enju za klasi~nu
gitaru u Kini. Takmi~enje je odràno
protekle sedmice u kineskom gradu
Changsha, a okupili su se mladi gitaristi,
ve}inom iz Azije. Redì} je osvojio prvo
mjesto u otvorenoj kategoriji - bez limita
godina, ~itamo na tuzlarijama.
Samo mali dio Gradskog kazali{ta mladih
Vitez za vikend putuje na Kosovo, u
Makedoniju i u Srbiju. Dobili su poziv za
sudjelovanje na Festivalu Teatri Ndryshe u
Podujevu, gdje }e glumac Marin Biki}
izvesti monodramu \e ti je pita? Ekipa }e
posjetiti i ]upriju i Skoplje.
Grupa Zabranjeno pu{enje ima bogat ljetni
plan i program. U dvadesetak dana
odsvira}e devet koncerata. Sejo Sexon i
ekipa 26. i 27. jula nastupaju u Prelogu i u
Slunju u Hrvatskoj, 2. augusta su u
Zaje~aru u Srbiji, pa se 4.8. vra}aju u
Hrvatsku, u Omi{, pet dana kasnije su u
Busova~i, 10.8. u Ra~i{}u na Kor~uli, 11.8.
na Cetinju, 13.8. u Posu{ju i 16.8. u
Lipiku...
Lijepa li je ova Bosna i Hercegovina.
Jo{ kad gleda{ u vodopad Kravice kod
Ljubu{kog ta~no ti ne{to - merak. E,
upravo tu, pored vodopada, 26. i 27. jula
bi}e odràn Scream Fest 2013.
Ovogodi{nji Festival je dvodnevni,
za razliku od pro{logodi{njeg koji je bio
trodnevni. Nastupit }e bendovi iz BiH,
Hrvatske i Srbije, kaè Mario Brki},
~lan Organizacijskog odbora Scream
Festa: Prvu ve~er nastupaju Emir Hot i
Biljana Radivojevi}, Manntra, Let 3 i
Made In Iron, a sljede}i dan i Cold Snap,
Aesthetic Empathy, Pero Defformero te
Heaven Rain. A Scream Fest je
dugoro~ni projekat oìvljavanja i
unapre|ivanja muzi~ke scene i
podizanja kulturne svijesti gra|ana
lokalne i regionalne zajednice.
Afirmiranjem mladih ljudi, radom na
zajedni~kom projektu kao {to je Scream
Fest stvaramo pozitivnu atmosferu i
zajedni~ki cilj u kojem svi imamo
motivaciju napredovati i kvalitetno raditi
na njemu, te na kraju uìvati u istom.
Ulaznica za jedan dan ko{ta 8 KM.
AZRA PJANI, PR Ambasade Japana u BiH
MARIO BRKI, lan OO-a Scream Festa u
Kravicama kod Ljubukog
AZRA PJANI]
Festival }e se odràti u
okviru ljetnog
edukativnog programa
Dobojski ljetni institut
Podizanje kulturne svijesti
Cetri oka:Cetri oka.qxd 24.7.2013 21:20 Page 76
Na press konferenciji koja je odràna
neposredno pred po~etak sedmog
Me|unarodnog filmskog festivala Kratkofil
Plus izjavili ste da je ovo prelomna godina.
Zbog ekonomske neodrìvosti,
pretpostavljam?
Tako je. Ovo je prelomna godina za
Kratkofil Plus upravo zbog te{ke finansijske
situacije i smanjenja budèta. Ovogodi{nji
budèt Festivala iznosi oko 50.000 KM, {to je
nerealan okvir za rad. To je drasti~no
umanjenje u odnosu na prethodne godine i taj
trend smanjivanja budèta doveo nas je ove
godine prakti~no pred ga{enje. Na{i generalni
pokrovitelji su, kao i prethodnih godina,
Ministarstvo prosvjete i kulture RS i Grad Banjaluka, ali su
budèti za kulturu generalno smanjeni, {to se odrazilo i na nas.
Ko vas je jo{ podrào?
Od Ministarstva smo dobili podr{ku u iznosu od 25.000
KM, od Grada smo podràni sa 15.000 KM. Zna~ajnu podr{ku
nam je dala Kancelarija za odnose s javno{}u Ameri~ke
ambasade u BiH, potom Kancelarija Specijalnog predstavnika
EU u BiH, kao i britanska, {vajcarska i
rumunska ambasada, {to je pomoglo
organizaciju u brojnim segmentima. Program
je sklopljen uz podr{ku na{ih partnerskih
festivala iz Evrope i uprkos smanjenju
budèta, njegov kvalitet je neosporan.
Kratkofil Plus traje do 28. jula. [ta ste, u
kratkim crtama, pripremili va{im
posjetiocima?
Ove godine stiglo nam je vi{e od 2.000 prijava
iz cijelog svijeta za Takmi~arski program, tako da
imamo odli~nu selekciju. U okviru programa
Panorama Plus, da izdvojim, prikazujemo tri
aktuelna dokumentarca: Harry Dean Stanton:
djelimi~no fikcija, Pussy Riot: pank molitva i kontroverzni în
smaknu}a. Na{i gosti bi}e reditelji Pussy Riot i predava~i iz NISI
MASE, a mladi filma{i svakako ne bi trebali propustititi razgovor s
njima. Za najmla|e i ove godine imamo Kratkofil Junior, u okviru
kojeg }e oni dobiti priliku da snime svoje prvi film, ~ijom
premijerom }e ovogodi{nji Festival biti zatvoren. Filmovi se
prikazuju u Domu omladine i na ljetnoj pozornici tvr|ave Kastel. U
slu~aju ki{e, selimo se u Gradsko pozori{te Jazavac.
SANDRA JOSOVI, izvrna direktorica Meunarodnog filmskog festivala
Kratkofil Plus u Banjoj Luci
U organizaciji Ambasade Japana u BiH,
Op{tine Doboj i nevladine organizacije BILD, u
Doboju }e 25. jula biti odràna manifestacija
Matsuri, ili, u prevodu sa japanskog, Festival. Pa,
{ta }e se de{avati na Festivalu?
Festival }e se odràti u okviru ljetnog
edukativnog programa Dobojski ljetni institut, u
organizaciji Op{tine Doboj i nevladine
organizacije BILD. Festival }e otvoriti Yoshiaki
Makino, {ef Odjela za ekonomsku saradnju
Ambasade Japana u BiH, koji }e predstaviti
elemente japanske kulture te doprinos vlade
Japana rekonstrukciji op{tine Doboj. Ja }u, pak,
kao predstavnik Odjela za kulturu i PR zatim
govoriti o zna~aju japanskih kulturnih aktivnosti u
BiH, kao i o programima stipendiranja koje
godi{nje dodjeljuje Ambasada Japana gra|anima
BiH. Predstavnicima Ambasade }e se pridruìti i
dva dràvljanina Japana, kako bi predstavili
sljede}e: video filmove - o festivalima u Japanu kroz godi{nja
doba - prolje}e, ljeto, jesen, zima - te kulturnim znamenitostima
Japana; shodo - japanska kaligrafija; origami - umije}e savijanja
papira; yukata i geta - yukata je kimono koji se
nosi tokom ljeta uz drvene japanke geta; uchiwa
- tradicionalna japanska lepeza okruglog oblika,
izra|ena od papira, u okviru od bambusa;
primjerke japanske tradicionalne hrane - sashimi,
sushi; hashi - tradicionalni {tapi}i za jelo.
Ambasada }e tako|e obezbijediti kostime Happi
za Soran bushi, ples koji }e izvesti u~esnici
Dobojskog ljetnog instituta, te igra~ke za
takmi~enje Kendama, najavljuje Azra Pjani},
PR Ambasade Japana u BiH.
Na{a sagovornica tako|e najavljuje niz
japanskih kulturnih de{avanja u periodu septembar-
oktobar ove godine... I to sa zadovoljstvom! U
projekat Mjesec japanske kulture, koji }e se odràti
u Sarajevu, uklju~ena je izlo`ba tradicionalnih
japanskih lutaka, potom tradicionalna japanska
lutkarska predstava, te koncert tradicionalnih
japanskih bubnjeva, projekcija japanskog
animiranog filma - Anime, kao i radionice o su{iju, judo sportu i
japanskom dizajnu interijera. Odrà}e se i predavanje o japanskom
filmu, uz projekciju filma na 16 mm projektoru.
Japan nam je dao sebe
Neosporan kvalitet Kratkofila
Cetri oka:Cetri oka.qxd 24.7.2013 21:20 Page 77
1. Kada }ete
snimiti novi film?
Akobogda.
14. Opi{ite Milomira Kova~evi}a
Stra{nog u tri rije~i?
Ponikve opet cvjetaju.
19. Tange
ili badi}?
Ni{ta.
21. Poruka
~itaocima na{eg
magazina?
Ne uzimajte
ìvot
preozbiljno.
16. Osoba koja vam
ide na ganglije?
Dino Bajramovi} sa
ovim pitanjima.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Mirelu.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Sva sre}a da nisam to {to jesam.
11. Da li je bolje biti lijep i
pametan ili ruàn i glup?
Lijepo, pametno ruàn i glup.
13. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih lagao.
3. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Opu{teno.
2. Da li ste kao mali
sanjali da }ete biti
student?
Nisam.
4. [ta ne morate imati u friìderu?
Pastu za zube.
10. Je li manje - vi{e
ili je vi{e - manje?
Manje je vi{e.
15. S kim biste voljeli
otplesati tango?
Sa lavicom.
18. Mala Duba ili
Veliki Drvenik?
Mala Duba.
20. A begova ili {kembe ~orba?
Begova.
17. [ta obla~ite kada
èlite izgledati
moderno?
Kaput.
12. [ta uradite kad vam preko
puta pre|e crna Me~ka?
Zavisi koja je serija?
6. [ta obavezno nosite na plaù?
Biciklo.
8. [ta ste bili u
pro{lom ìvotu?
Medo.
by DINO BAJRAMOVIC
AHIN II, um
jetnik:
Ne uzimajte ivot preozbiljno
9. Koliko ima istine u izreci:
Ko je sretan ni u hali nije
gladan?
Ne znam... Divlje svinje?
F
o
t
o
:

E
n
i
s

K
a
h
r
i
m
a
n
o
v
i
}
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 25.7.2013 0:03 Page 62
KLIN ÔRBA
S
vaka vrsta tajne kre}e od nerazmrsive Boìje tajne,
na koju se niè lanac: ljubavna tajna, porodi~na
tajna, zape~a}ene koverte sa oznakom strogo pov.,
tajni dosjei, dràvna tajna, vojna tajna, poslovna tajna, itd.
Potom stiù oni koji èle provaliti u tajne sefove, pa
imamo: tajnu policiju, tajno prislu{kivanje, tajno pra}enje
i {pijuniranje, tajne likvidacije i, negdje na nekom kraju,
paradoks ozna~en kao - javna tajna. [to jo{ uvijek nije
jednako javnoj istini. Tu je, otprilike, prag izme|u tra~a,
naga|anja, spekuliranja, medijskog manipuliranja, s jedne
strane, i istine, s druge strane. Nastavak puta od tajne,
preko javne tajne do javne istine, obi~no stiè do kona~ne
stanice sa oznakom - afera.
Op}enito je poznato, ne samo pravdoljubivim
banjalu~kim studentima i nepristranim medijima, da se
Mile Ronhill, skupa s pajda{ima, enormno obogatio u
svim mogu}im nezakonitim rabotama, pa ipak policajci
privode, pretresaju i islje|uju one koji su se usudili javno
zboriti (karikaturom) o tome. Pitaju ih, ko biva, za
saznanja i dokaze kako bi eventualno pokrenuli istragu.
Javna je tajna dobila konkretna i opasna imena i
prezimena. Ne sumnjam, tajna pesnica }e ve} prona}i
na~in da ih u{utka.
Mo`da }emo jednom saznati i ko je i kako u{utkao
nepoznati broj uglednih te{anjskih privrednika i
vlastodràca koji su u Kalo{evi}ima kod Te{nja tajno
zakopali tone vojnog naoruànja, a iskopali stan i
ma{allah hizmet vrlom Velikanu pisane rije~i i njegovom
hizme}aru Pessoi, koji su se osilili kao da je sve ono
naoruànje u njihovoj avliji te su jalom zgrnuli sve {to
iole vrijedi na bosanskohercegova~koj knjièvnoj sceni.
Sad su napokon i doista Velikani me|u svojim si}u{nim
potkaziva~ima i takvim knjièvnim imenima za koja
nikad niko nije ~uo, niti }e. Dokad }e tako politi~kom i
knjièvnom Sarajevu Te{anj ga}e krojiti? Ah, ni~ija do
zore, pa ni njihova.
I
stina je, javna, da se Sarajevo prepustilo baliluku, {to
samo dodatno i {irom otvara dveri Miletovom guslanju
o Teheranu. Zahvaljuju}i te{anjskim i viso~kim
lobijima i klanovima, dogurali smo do inertne provincije
negda{njeg Osmanskog carstva. Umjesto kulturnih
sadràja koji prili~e jednom multietni~kom glavnom
gradu, dopustili smo da nam bra}a Turci po trgovima i
parkovima organiziraju kolektivne javne iftare i
kolektivna javna obrezivanja/sune}enja, dok nam
sastavlja~ panegirika generalu Gotovini zabranjuje to~enje
alkohola u ugostiteljskim objektima Starog Grada.
S
a~uvaj me, Boè, i takve vjere i takvog ramazana! I
javno i tajno. I nadripjesnika. Poput predsjednika
privatiziranog Dru{tva Jednog Lica, nekad poznatog
kao Dru{tvo pisaca BiH, koji nam je pro{le godine na
Sarajevske dane poezije doveo osmorazredne turske
pjesnike da se predstave u programu nacionalne
knjièvnosti, sve sa majkama, tetkama i strinama, a u
znak zahvalnosti jer su isti Predsjednika ugostili, sve sa
hanumom mu, i preveli mu pjesmice. Sad kad je, {u}ur
Allahu, uspje{no rastjerao bh. pjesnike koji su od
Sarajevskih dana poezije na~inili respektabilan
me|unarodni festival, javna je tajna da planira ovu
knjièvnu manifestaciju preimenovati u Te{anjske dane
poezije.
Ljudski je mozak izgleda od svog nastanka do danas
vrlo sklon kopiranju. A koga kopirati, ako ne oca ili boga
ili boga-oca? Ako je ve} veliki Bog imao pravo na tajnu,
onda i mali bogovi imaju pravo da se igraju iste igre. Igre
mo}i i kontrole nad onima kojima je tajno znanje
nedostupno, kao i nad onima koji su u ime za{tite
autoriteta svojih malih bogova prisiljeni ~uvati tajnu.
Vjerujem u to da tajne igre u osnovi uvijek pokre}e isti
motiv, te da tajna ne bi ni postojala kad ne bi svojim
zagovara~ima donosila korist, a koja im ne pripada kad se
baci na vagu istine i pravde.
^
ak i kada su u pitanju porodi~ne tajne, koje su samo
naizgled bezazlene, jer su im posljedice kra}eg
dometa. Nemogu}e je zaboraviti da je podjela na
privatno i javno, zapravo podjela na porodi~no i sva~ije.
Djecu u porodici od ro|enja u~e {ta smije biti javno
objelodanjeno, a {ta mora ostati unutar zidova. Ustvari,
u~e nas dvostrukim mjerilima i dvostrukom moralu.
Kasnije se to znanje prenosi u javnu sferu, u kojoj se
prostor cijepa, fragmentira, prisvaja i privatizira u ono {to
se s pravom po~elo tako|er zvati porodica, pa imamo:
dvorsku, znanstvenu, akademsku, sindikalnu, knjièvnu,
strana~ku, intelektualnu, i ko zna koje sve porodice.
U svakom slu~aju, nijednoj nije maslo za ramazana.
Ljudski je mozak izgleda od svog nastanka do danas vrlo sklon kopi-
ranju. A koga kopirati, ako ne oca ili boga ili boga-oca? Ako je ve veli-
ki Bog imao pravo na tajnu, onda i mali bogovi imaju pravo da se igra-
ju iste igre. Igre moi i kontrole nad onima kojima je tajno znanje
nedostupno...
JAVNA TAJNA
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Fadila:Iluzije.qxd 23.7.2013 17:53 Page 79
P
ress materijal i rije~i zastupnika
poja{njavaju {ta je vodilo ~elnike PSA
gru pacije da na trì{tu predstave
Peugeot 301. Rije~ je, kaù, o limuzini
proizvedenoj da osvoji isto~noevropsko
trì{te, onda Rusiju, pa Kinu, pa Brazil. Na
prvi pogled, unutra{njost 301 je neugodno
iznena|enje. Jasno nam je kako je ra|en za
siroma{na trì{ta koja su uvijek u recesiji, no
neki do detalja pokazuju da se mo`da i
previ{e {tedjelo. Recimo, nemate rukohvate
u krovu, one iznad vrata, a da biste
namjestili elektronski pokretane retrovizore,
morate se ba{ dobro namu~iti kako biste
shvatili gdje se nalaze prekida~i za njih.
Komandna tabla je ogromna, no na noj ima
mjesta tek za obi~an radio sa MP3
playerom, bez priklju~ka za USB, jednu
policu koja je vjerovatno predvi|ena za
mobitel, no kako je skliske podloge, ne}e
dugo ostati u njoj. Tu su jo{ i prekida~i za
klimatizaciju koji su izvedeni u istom stilu kao
i ostatak kabine.
Kad smo ve} kod vrata i poklopca
prtlja`nika, iznimno je razo~aravaju}i prazan
i neugodan limeni zvuk prilikom zatvaranja.
Da li zbog laganog materijala od kojeg su
izra|eni ili zbog toga {to na njima nema
izolacije na mjestima na kojima je
predvi|ena, vrata proizvode prazan, jeftin
zvuk pri zatvaranju.
No, nije sve tako sivo, rekao
bi Mile Kekin iz Hladnog piva.
Tri su stvari koje
vas u 301 obraduju i natjeraju da zanemarite
sve njegove mane kada je u pitanu kvalitet
materijala. Ne izrada, nego kvalitet onoga {to
je tokom nje upotrijebljeno. Dakle, prvi i
najve}i plus je svakako motor. Rije~ je o
veoma, veoma dobroj HDI ma{ini od 1600
kubika sa 92 konjske snage koji ovaj Peugeot
vuku bez problema.Taj stra{ni uspon uz Ivan
planinu, koji kod nas izgleda postaje osnova
po kojem se gleda da li je neki motor dobar ili
ne, sa punim prtlja`nikom, ~etiri osobe u autu
i uklju~enom klimom, savladao je
iznena|uju}e lako. Nismo od onih koji
sumanuto priti{}u ru~icu board kompjutera
kako bi izmjerili potro{nju ili na{li najniù
mogu}u, no ovaj Peugeot u prosjeku zaista
tro{i oko pet litara goriva (van grada jo{ i
manje), {to mu je veliki plus.
Drugi plus je veli~ina prtlja`nika i
prostora za sjedenje. Prtlja`nik je
~udovi{nih dimenzija i da nije visoko
izra|enog dijela koji ga odvaja od branika,
pomislili bi da je u pitanju karavan. Dubinom
je prtlja`nika i prostorom za sjedenje,
posebice straga, daleko od konkurencije
jer nudi mnogo vi{e prostora od ostalih,
~ak vi{e i od nekih modela koji su klasa
iznad njega. Ipak, nakon
motora ono {to nas je
odu{evilo jeste udobnost.
Sjedala su vrhunska,
napravljena tako da drè tijelo kao saliveno
a osje}aj ugode u vo`nji je nenadma{an.
Puno, puno ljep{e nego kod njema~ke
konkurencije. Neusporediv, jer u 301 smo
sjeli direktno iz potpuno novog vozila jednog
njema~kog proizvo|a~a. îja sjedi{ta u
pore|enju sa ovim iz Peugeota daju osje}aj
da u decembru sjedite u nekakvom sepetu.
Testni model bio je dobro opremljen. Ima
~etiri zra~na jastuka, centralno zaklju ~a -
vanje sa daljinskom komandom na klju~u,
ESP, board kompjuter, servo, sjedi{te
voza~a podesivno po visini, elektri~ne
podiza~e prednjih prozora, elektri~no
pode{avanje nivoa prednjih farova...
Uz dopla}enu metalik boju, sa ~etiri
godine garancije, do registracije ko{ta
26.229,00 maraka.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Peugeot 301 1.6 HDI: Lav protiv recesije
Auto:CRNA.qxd 25.7.2013 0:26 Page 80

Slobodna Bosna 872

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 872

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

I

Nekoliko svjedoka koji su posljednjih

U dokumentu radnog naziva Pregled

SLOBODNA BOSNA I 25.7.2013.

TAJNA MRE@A NASERA KELMENDIJA

jajce:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:30 Page 29

Nedavna najava predsjednika RS-a MILORADA

Ni biv{em predsjedniku Vlade RS-a i

Formiranje posebnog odreda po uzoru

nedzad:TEKST osnova.qxd 25.7.2013 0:42 Page 41

Andre Breton ima re~enicu koju su

Stupar ka`e kako mu je Francuska

Brankica Jankovi}: Spremni smo na mnogo ve}e `rtve

Pobjednik {estog Jelen Demofesta je

Sugar Blue je po~eo svirati na ulici, a

U toku tri dana Mostar Blues & Rock

You might also like