Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
24Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Klimatologija

Klimatologija

Ratings: (0)|Views: 4,436 |Likes:
Published by sigi89

More info:

Published by: sigi89 on Nov 22, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/17/2013

pdf

text

original

 
KLIMATOLOGIJA
Vrijeme i klima
Vrijeme je momentalno stanje atmosfere na određenom mjestu. Klima je prosječno stanje atmosfere nad određenim mjestom u određenom razdoblju uzimajući uobzir prosječna i ekstremna odstupanja. Ona je skup svih klimatskih elemenata. Da bi seodredila klima jednog mjesta potreban je dugogodišnji niz pouzdanih podataka kako biiz toga izvedeni srednjaci bili reprezentativni. Za dobivanje ovih podataka potreban je period od 25-35 godina motrenja.
Klimatologija i geografija
U širem smislu geografija je znanost koja istražuje sadržaj prostora. U užemsmislu geografija je interdisciplinarna znanost, skup posebnih znanosti koje istražujusadržaj i uzročno-posljedične odnose u geografskom prostoru. Klimatologija je znanosto klimi. Svrha joj je prikaz klima raznih dijelova svijeta, njihova klasifikacija irasprostranjenost. Može se podijeliti na 2 dijela: opću (fizičku), koja istražuje fizičkeosnove prosječnih stanja atmosfere i klimatografiju, prikaz klime pojedinih krajeva.Granice između pojedinih klima-u onom dijelu koji nas zanima postoji oštroizdvojen prizemni poremećen sloj (oko 1,5-2 m) u kojem postoje golemi gradijentivlage i temperature, velike razlike brzine vjetra. Neki smatraju da se ovaj sloj trebazvati mikroklimom, a znanost o tom sloju mikroklimatologija.
Klimatski elementi i faktori
Stanje atmosfere je skup njezinih fizičkih osobina. Veličine koje utječu na klimudijele se na: klimatske elemente i klimatske faktore. Klimatski elementi su promjenjive,meteorološke prirode, a klimatski faktori su stalni. Klimatski elementi su: radijacija(kratkovalna i dugovalna), temperatura (zraka i površine Zemlje), tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlaga zraka i evaporacija, naoblaka i trajanje sijanja Sunca, padaline isnježni pokriv. Klimatski faktori su: Zemljina rotacija, Zemljina revolucija,geografska širina, atmosfera, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora, morske struje,udaljenost od mora, jezera, reljef, vrste tala i biljni pokrov i rad čovjeka. Klimatskielementi neprestano se mijenjaju pod utjecajem klimatskih faktora, pa se ti nazivajumodifikatorima klime. Periodičke promjene vremena su promjene s odrenim periodom. To su promjene meteoroloških elemenata u dnevnom i godišnjem hodu. Neperiodičke promjene vremena su promjene meteoroloških elemenata koje su različiteod dnevnog hoda. U vezi su s naglom smjenom zračnih masa, prolaznom frontomciklona i anticiklona.
ATMOSFERA
 Najpovoljniji uvjeti za postanak, razvoj i opstanak života postoje na dodirulitosfere, hidrosfere i atmosfere. Atmosfera je mehanička mješavina nekoliko plinovačiji je udio u donjim dijelovima atmosfere ostaje manje ili više konstantan (N=78%,0=20,9%, Ar=0,9%, CO
2
=0,03%.). U atmosferi postoje:a) Permanentni sastavni dijelovi: dušik, kisik, ugljikov dioksid i dr. Dva glavna plina, dušik i kisik, čine 99% volumena atmosferskih plinova. Atmosfera, koja se sastoji1
 
samo od permanentnih sastavnih dijelova, tj. atmosfera bez vodene pare i tekućih ikrutih primjesa, zove se suhi zrak. b) Primjese su: vodena para te razne krute i tekuće čestice.Dušik je inertan plin i nema gotovo nikakvu aktivnu ulogu u atmosferskim procesima.Kisik je klimatski važan zato što slabi Sunčevu radijaciju. Ima ga malo više ljeti. Iako uatmosferu dolazi u malenim količinama ugljik-dioksid je važan dio jer apsorbira diodugovalne radijacije, pa time utječe na bilancu radijacije. Od primjesa vrlo važna jevodena para. Nje u zraku ima 4%. Ona utječe na bilancu radijacije. Njezin je relativnidio vrlo promjenjiv. U zraku ima i čađe (čistog ugljika koji nastaje izgaranjemorganskih tvari bogatih ugljikom pri nedovoljnom pristupu zraka). Aerosol su sve krute primjese koje su koloidalno raspršene u atmosferi. Obična kiša je zbog prisutnostiugljične kiseline kisela. Poveća li se kiselost onda se govori o kiselim kišama. Uzrok tome su otopljeni sumporovi i dušikovi oksidi, koji kemijskim reakcijama prelaze usumpornu i dušičnu kiselinu.
Vertikalna struktura atmosfere
U klimatologiji je uobičajena podjela na sfere uzimajući temperaturu kao temeljnjihovu diferencijaciju. Ako se za bazu uzme vertikalna promjena temperature, onda seatmosfera dijeli na: troposferu, stratosferu, mezosferu i termosferu. Troposfera je slojizmeđu površine Zemlje i tropopauze, čija visina varira između 7-10 km na polovima i18-20 km iznad ekvatora. Tropopauza je prekinuta (polarna, umjerena, tropska), onanije kontinuiran sloj oko Zemlje. Bitna karakteristika troposfere je konstantan padtemperature s porastom visine. Između tropopauze i stratopauze (12-45 km) nalazi sestratosfera. Mezosfera je sloj između stratopauze i mezopauze koja se nalazi na visiniod 45-80 km. Do stratopauze temperatura opet raste (jaka apsorpcija ultraljubičastihzraka koju obavija ozon). Sloj između tropopauze i stratopauze zove se ozonosferom.Troposferu karakterizira stalni porast temperature s visinom. Zbog visokog stupnjaionizacije atmosfera iznad 80 km zove se ionosfera.
Energetika atmosferskih procesa
Svi se atmosferski procesi prije ili poslije svode na izmjenu topline izmeđudijelova kopna, mora i atmosfere, koji se nalaze na različitim energetskim razinama.Energija koja dolazi sa Sunca je jedini konačni uzrok svih energetskih promjena uatmosferi. Trajanje sijanja Sunca je insolacija, a ukupna elektromagnetska radijacijakoju emitira Sunce zove se Sunčeva radijacija. Onaj dio Sunčeve radijacije koji dospijedo gornje granice atmosfere zove se ekstraterestričkom radijacijom. 7% radijacije kojadolazi do Zemlje otpada na ultraljubičasti dio spektra, 46% na vidljivu radijaciju, a 47%na infracrvene zrake.
Solarna konstanta
Količina radijacijske energije što je Zemlja prima u 1 minuti na 1 cm
2
na gornjojgranici atmosfere, pri srednjoj udaljenosti Zemlje o Sunca i okomito na Sunčeve zrakezove se solarna konstanta. Ona nije konstanta zato što se njezina veličina mijenja u tokugodine ovisno o udaljenosti Zemlje od Sunca. U perihelu (zima na sjevernoj hemisferi)kad je Zemlja najbliža Suncu (147 milijuna km) ona se poveća na 8,42 J, a u afelu (ljetina sjevernoj hemisferi) kad je Zemlja najdalje od Sunca (152 milijuna km) smanji se na7, 87 J.2
 
Utjecaj atmosfere na Sunčevu radijaciju
Fizička svojstva atmosfere su takva da se Sunčeva radijacija pod njenimutjecajem modificira. Zato Sunčeva radijacija dopire do površine Zemlje oslabljena. Utom se smislu govori o propustljivosti atmosfere za Sunčevu radijaciju. Ona ovisi ofizičkim svojstvima plinova koji čine zrak, o broju lebdeći čestica. Koeficijent propustljivosti ili transmisijski koeficijent pokazuje koliko od Sunčeve radijacije kojadođe do gornje granice atmosfere dospije do površine Zemlje. Slabljenje ili ekstinkcijaSunčeve radijacije na njezinu putu kroz atmosferu ovisi o apsorpciji i o raspršivanjuSunčevih zraka.
Optička masa
je broj koji pokazuje kroz koliko puta veću debljinuatmosfere moraju proći Sunčeve zrake kad padaju koso nego kad padaju vertikalno na površinu Zemlje. Jediničnom optičkom masom smatra se masa atmosfere kroz koju biSunčeve zrake prolazile od vrha atmosfere do razine mora pri zenitnom položaju Sunca.
Direktna Sunčeva radijacija
Radijacijska energija koja dolazi sa Sunca sastoji se od paralelnog snopaelektromagnetskih valova čija je valna duljina između 0,2-4
µ
m. To je kratkovalnaradijacija. Sunčeva radijacija sastoji se od mlaza fotona različite energije. Onaj dioSunčeve radijacije koji se uspije netaknut probiti kroz atmosferu do površine Zemljezove se
direktna radijacija
.
Apsorpcija Sunčeve radijacije u atmosferi
Dio Sunčevih zraka koje prolaze kroz atmosferu apsorbirati će vodena para. DioSunčeve radijacije na putu kroz atmosferu apsorbira ugljikov dioksid, kisik i ozon.Budući da oni apsorbiraju samo u strogo ograničenom području spektra takva seapsorpcija zove
selektivna apsorpcija
.
Difuzna radijacija
Raspršivanje je proces koji ima izraziti dnevni hod. Raspršivanjem Sunčeve radijacijedifuzne zrake do površine Zemlje sredinom dana donose najviše kratkih valova, odatlenebu modra boja. Modrina raste i onda ako u atmosferi ima mnogo sitnih čestica prašine. Spuštanjem Sunca prema horizontu relativni udio kratkovalne radijacije uukupnoj raspršenoj radijaciji sve se više smanjuje, a povećava se udio radijacije izcrvenog dijela spektra. Nebo sve više gubi modru boju, postaje bjelkasto, a nešto prijezalaza odnosno prije i poslije izlaza Sunce dobiva narančastu i crvenu boju. Sunčevaradijacija koja do nas ne dolazi direktno, nego joj se ili difuznom refleksijom iliraspršivanjem na putu kroz atmosferu promijeni smjer ili spektralni sastav zove se
difuzna radijacija
ili nebesko zračenje. Zbog ove radijacije svjetlost dolazi sa svihstrana, na Zemlji nije mrak ni kad je nebo danju potpuno prekriveno oblacima. Sunčevezrake dolaze do Mjeseca kroz praktički prazan prostor u kojem nema difuzne radijacije, pa te zrake ne vidimo. Vidimo samo one Sunčeve zrake koje se s Mjeseca reflektirajudo našeg oka.
Rasvjeta
Vidljiv dio spektra zove se
svjetlošću
. Intenzitet svjetlosti mjeri se fotometrom, akoličina toka svjetlosti na jedinicu površine zove se
rasvjetom
. Rasvjeta se mjeri uluksima, to je rasvjeta što je daje svjetlosni tok od 1 lumena na 1 m
2
površine.
Trajanje sijanja Sunca
3

Activity (24)

You've already reviewed this. Edit your review.
fernandarubi liked this
1 thousand reads
1 hundred reads
hemicarturcin liked this
sveovinu liked this
Tina Bužleta liked this
Cazim Mahmic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->