Ciljevi na poetku mandata Uiniti obrazovanje dostupnim svima pod jednakim uvjetima Unaprijediti kvalitetu obrazovanja na svim razinama Uvesti red u sustav Uinkovito upravljati sredstvima i resursima Kako smo obrazovanje uinili dostupnijim svima pod jednakim uvjetima? Osiguravamo 250 milijuna kuna godinje za sufinanciranje prijevoza uenika srednjih kola. Na taj nain potiemo mlade na nastavak obrazovanja, osiguravamo laki pristup obrazovanju i rastereujemo kune proraune. Uveli smo elektronike prijave i upise u srednje kole. Time smo osigurali jednostavan, transparentan i brzi upis u srednju kolu bez dodatnih trokova za roditelje i bez nepotrebnih administrativnih poslova za srednje kole. Pravo upisa ostvarilo je 45.485 uenika, odnosno njih 99%. Oko 91% kandidata upisalo je svoj 1. ili 2. izbor. Osigurali smo bespovratna sredstva od igara na sreu za projekte udruga koje pruaju usluge pomonika u nastavi uenicima s tekoama Time smo osigurali potrebnu podrku uenicima s tekoama u kolovanju u sredini kojoj pripadaju. U 2013./2014. kolskoj godini osigurano je ukupno vie od 7.000.000,00 kuna za neposredan rad 290 pomonika u nastavi. Osigurali smo mogunost besplatnog stjecanja vie kvalifikacije za uenike strukovnih kola (vertikalna prohodnost). Osnaili smo rjeenja koja se odnose na vertikalnu prohodnost uenika nakon zavretka obrazovanja, odnosno stjecanja prve kvalifikacije, i to u statusu redovitog uenika, bez financijskih obveza za uenika i roditelja. Time produljujemo trajanje obveznog obrazovanja i omoguujemo nastavak obrazovanja ili zapoljivost pojedinca. Potpisali smo trogodinje pilot-programske ugovore s 21 visokim uilitem i osigurali sredstva od 250 milijuna kuna godinje (+165% u odnosu na prethodnu godinu) za subvencioniranje kolarina. Do 2015./2016. godine u subvenciju kolarina bit e uloeno vie od 930 milijuna kuna. Navedena su sredstva osigurana za redovite i uspjene studente na svim javnim visokim uilitima. Dodatno se, programskim financiranjem osnauje dugorono strateko razvojno planiranje visokih uilita, usko povezano s proraunskim planiranjem te odgovornim upravljanjem javnim sredstvima Dodijeljeno je 3013 novih stipendija za studente slabijega socioekonomskog statusa. Ukupna sredstva za ovu grupu stipendija udvostruena su u samo jednoj godini, a za sve stipendije sredstva su uveana za gotovo 50 posto. To je bilo mogue zahvaljujui reformi sustava studentske prehrane. Provodimo Eurostudent istraivanje, koje e mapirati socioekonomski status studenata. Na temelju ovih podataka moi emo ciljano pruati potporu grupama studenata kojima je pomo najpotrebnija.
Kako smo unaprijedili kvalitetu obrazovanja na svim razinama? Broj kola koje koriste e-Dnevnik poveali smo na vie od 200. S CARNet-om smo pokrenuli projekt kole 2.0 u koji je ukljueno 25 kola diljem zemlje. S radom su zapoele dvije Uionice budunosti u O Kamenica, Otok i IX. gimnaziji, Zagreb. Daljnjim razvojem informatizacije poslovnih procesa i procesa uenja i pouavanja u kolama, omoguili smo kvalitetno, interaktivno uenje na daljinu i e-obrazovanje, posebno za uenike na otocima i geografski udaljenim podrujima. Ulaemo u infrastrukturu i opremu obrazovnih ustanova. Uspjeno je zavreno sedam projekata izgradnje kola i dvorana (Rekonstrukcija P Sotin, O Klotar Ivani, O Pujanki, Zdravstvena kola Split, Obrtno-tehnika kola Split, Srednja kola u Rovinju, Centar Tomislav poljar u Varadinu, Tehnika kola u Vukovaru). Ukupna ulaganja u ove graevine iznose 302,1 milijuna kuna. Uveli smo nove kurikulume. U kolskoj godini 2012./2013. zapoela je provedba zdravstvenoga odgoja u osnovnim i srednjim kolama. U tijeku je druga i posljednja godina eksperimentalne provedbe Kurikuluma graanskoga odgoja i obrazovanja u 12 osnovnih i srednjih kola. Zapoela je eksperimentalna provedba 25 novih strukovnih kurikuluma u 55 strukovnih kola. Pokrenut je eksperimentalni program strukovnih gimnazija (tehnike, ekonomske i turistike). Potpisali smo ugovore za provedbu prvih projekata financiranih iz europskih fondova kroz koje e se, uz koritenje instrumenta HKO-a, razviti prve kvalifikacije temeljene na analizama kompetencija potrebnih za odreena zanimanja U kolama se od kolske godine 2013./2014. provodi projekt Shema kolskog voa. Cilj projekta je promoviranje zdravih prehrambenih navika kako bi se poveao udio voa i povra u svakidanjoj prehrani. Od kolske godine 2013./2014. provodi se projekt Judo u kole. Cilj projekta je prevencija vrnjakog nasilja. Proveli smo reformu sustava studentske prehrane. Proveli smo postupak reakreditacije veine visokih uilita. U 2013./2014. godini dovrava se postupak vanjskog vrednovanja svih visokih uilita u Hrvatskoj te e prvi put javnost imati uvid u vanjsku ocjenu kvalitete visokih uilita u Republici Hrvatskoj. Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina sastavni je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja te se temeljni dokumenti obrazovne politike odnose i na ovaj segment obrazovnog sustava.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta E-pota: uzoj@mzos.hr 11. lipnja 2014.
Nacionalni program za Rome od 16. listopada 2003. godine i Akcijski plan Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. do 2015. od 31. oujka 2005. godine, Zakljukom Vlade Republike Hrvatske od 29. studenog 2012. godine su se prestali primjenjivati jer su obuhvaeni Nacionalnom strategijom za ukljuivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine. Prioritetna politika Strategije je i obrazovanje Roma, napose, predkolski odgoj i obrazovanje. Na taj su nain odgoj i obrazovanje romske nacionalne manjine svrstani u strateke okvire Republike Hrvatske u podruju obrazovanja. MZOS temeljito i konstruktivno prati provedbu Akcijskog plana Nacionalne strategije za Rome.
Kako smo uveli red u sustav? Uspostavljamo jedinstveni sustav evidencija u visokom obrazovanju kao podlogu za razvoj politika i donoenje odluka temeljenih na podatcima. Napravili smo izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju kojima se definiraju obvezne evidencije u visokom obrazovanju te je u izradi Pravilnik o evidencijama. Sudjelovali smo u pripremi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je u vladinoj i saborskoj proceduri usvajanja. Donijeli smo Plan razvoja hrvatske istraivake i inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Sudjelovali smo u izradi Regionalne strategije znanosti i istraivanja Zapadnog Balkana za inovacije. Podrali smo osnivanje Centra za napredne studije Jugoistone Europe (CNS - JIE) u Rijeci Centar provodi znanstvena istraivanja u podruju drutvenih i humanistikih znanosti. Imenovano je jedinstveno Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj. U Hrvatski sabor upuen je prijedlog za imenovanje lanova Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Preporukom za uporabu Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dokinuta je viegodinja kaotina situacija u pravopisanju. S nakladnicima kolskih udbenika potpisan je antikorupcijski sporazum kojim se jasno definiraju zabranjeni i doputeni postupci u kolama tijekom promoviranja i izbora novih udbenika. Smanjili smo broj udbenikih naslova za 51. Novi udbenici e se smanjiti za 10 posto i postati laki za 15 do 20 posto, a tiskat e se samo u 12 formata (umjesto u stotinjak). Donijeta je i Odluka o najvioj razini cijena udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava pa e u kolskoj godini 2014./2015. u odnosu na kolsku godinu 2013./2014. cijene udbenikih kompleta biti jeftinije najmanje za 14,2 posto. Proveli smo mapiranje kvalifikacija po meunarodnoj klasifikaciji ISCED 1997 i ISCED 2011 te ISCED-F 2013. Uskladili smo statute 13 javnih veleuilita i visokih kola, te graanima osigurali dosljednu provedbu visokog obrazovanja bez obzira gdje upisali studij. Unaprijedili smo suradnju s partnerskim institucijama u podruju obrazovanja, trita rada, gospodarstva i regionalnog razvoja. Donesen je Zakon o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru kojim se ureuje sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama i Pravilnik o Registru Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. Nakon viegodinjeg razdoblja analiza, istraivanja i suradnje s kljunim dionicima, izradili smo Zakon o HKO-u i Pravilnik o Registru HKO-a dok je Pravilnik o vrednovanju neformalnog i informalnog uenja u zavrnoj fazi izrade. Hrvatske kvalifikacije bit e lake prepoznate u Europi i svijetu zahvaljujui formalnome povezivanju razina HKO-a s razinama Europskoga kvalifikacijskog okvira i Kvalifikacijskoga okvira Europskoga prostora visokog obrazovanja. Zahvaljujui reformama u sustavu prehrane vei broj studenata moe jesti potpune obroke. Broj prodanih menija na razini Republike Hrvatske u listopadu 2013. povean je za 88 posto u odnosu na listopad 2012. U prva dva mjeseca primjene pravilnika trokovi su smanjeni za priblino 18 milijuna kuna. Navedene utede iskoristit e se za poveanje iznosa za studentske stipendije, za odrivo financiranje studentskih centara i za poveanje dostupnosti kvalitetnih i potpunih obroka u cijeloj Hrvatskoj. Uz to, dio uteenih sredstava izravno se vratio u studentsku prehranu kroz poveanu subvenciju 12 jela koje su izabrali sami studenti. U sustav sporta uveli smo prethodne i naknadne kontrole koritenja donacija krovnim sportskim udruenjima. Osnovana je sportska inspekcija i imenovano je 19 sportskih i viih sportskih inspektora u uredima dravne uprave te 3 via dravna sportska inspektora i glavna sportska inspektorica. Osnovan je Nacionalni odbor za borbu protiv nasilja u sportu. Prepustili smo znanost znanstvenicima! Unijeli smo izmjene u sustav znanosti te smo promijenili model financiranja znanstvene djelatnosti na nain da je poveana odgovornost javnih sveuilita i javnih znanstvenih instituta te tako promiemo dravni nadzor (ne upravljanje!) nad sustavom. Hrvatska zaklada za znanost postala je sredinje neovisno mjesto za razvoj i primjenu novih financijskih instrumenata za financiranje znanstvenih projekata i pruanje potpore uspostavi karijera mladih istraivaa. Objavljeni su prvi rezultati natjeaja objavljenog u listopadu 2013. godine Istraivaki projekti i Uspostavni istraivaki projekti, a u svibnju 2014. godine objavljen je natjeaj Projekt razvoja karijera mladih istraivaa izobrazba novih doktora znanosti putem kojeg e se u sustavu znanosti i visokog obrazovanja zaposliti priblino 250 novih doktoranada. Potpisali smo ugovore o namjenskome viegodinjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti s javnim sveuilitima i javnim znanstvenim institutima. Institucijama smo na autonomno upravljanje tako prepustili 150 milijuna kuna u razdoblju 2013. - 2015. Donesen Pravilnik o nainu osnivanja, zadaama, djelokrugu i nainu rada kolskih sportskih drutava NN 13/14
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta E-pota: uzoj@mzos.hr 11. lipnja 2014.
Donesen Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportaima za sportska ostvarenja NN 46/14 Izraen projektni zadatak za izradu Nacionalnog informacijskog sustava u sportu
Na koji nain smo uinkovito upravljali sredstvima? Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je najuinkovitije ministarstvo po apsorpciji fondova Europske unije te je 2013. godine iskoristilo 115 posto planiranih sredstava (vie od 300 milijuna kuna). MZOS je prvo ministarstvo koje je raspisalo i ugovorilo natjeaje u sklopu strukturnih fondova koji su Republici Hrvatskoj postali dostupni pristupanjem u lanstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine. U sklopu Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. - 2013., raspisana su tri natjeaja, a od toga je temeljem dvaju natjeaja ve dodijeljeno oko 30 milijuna eura i to za: Razvoj istraivake infrastrukture na kampusu Sveuilita u Rijeci - oko 24 milijuna eura; Priprema zalihe infrastrukturnih projekta za Europski fond za regionalni razvoj 2014. 2020. - oko 6 milijuna eura. Trei natjeaj raspisan je u sijenju 2014. godine u iznosu veem od 9 milijuna eura, a dodjela sredstava oekuje se u drugoj polovici 2014. Svrha poziva je poboljanje suradnje znanstvenog i poslovnog sektora. U sklopu Sedmoga okvirnog programa za istraivanje i razvoj (FP7), hrvatski znanstvenici privukli su oko 86 milijuna eura to iznosi 57 posto vie novca od lanarine koju je uplatila Republika Hrvatska (oko 49 milijuna eura). Europsko istraivako vijee odobrilo je, pak, financiranje prva dva hrvatska znanstveno-istraivaka projekta ukupne vrijednosti 3,2 milijuna eura. Temeljem meunarodnih ugovora, Ministarstvo trenutano provodi i oko 200 bilateralnih znanstvenoistraivakih projekata iz svih podruja znanosti. Provodimo projekte financirane meunarodnim i EU sredstvima: Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP II) - 24 milijuna eura NEWFELPRO (FP7) - 7 milijuna eura - u sklopu prvog natjeaja projekta ugovareno je 33 istraivakih projekata vrijednih 2,5 milijuna eura, dok je u tijeku proces evaluacije 86 daljnjih projektnih prijedloga. Ukupna vrijednost drugog natjeaja procjenjuje se na 3 milijuna eura. Fond za ulaganje u znanost i inovacije, faza II - ugovoreno 19 projekata vrijednih oko 11 milijuna eura Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije BioCentar - 18 milijuna eura. (izgradnja e biti gotova do kraja 2014.). Uspjeno su provedeni mnogobrojni projekti jaanja ljudskih kapaciteta u kolstvu financirani sredstvima EU-a. Strukovne kole s partnerima provele su 30 projekata ukupne vrijednosti 4,5 milijuna eura. Trenutno se provodi 75 projekata u sklopu triju darovnica ukupne vrijednosti 13,2 milijuna eura. U okviru darovnice Jaanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih s ustanovama koje provode obrazovanje odraslih potpisani su ugovori u vrijednosti veoj od 2 milijuna eura. Potpisani su novi kolektivni ugovori za zaposlenike u osnovnokolskim i srednjokolskim ustanovama. Izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima sloenosti poslova u javnim slubama koeficijenti za sva radna mjesta nastavnog osoblja i strunih suradnika poveani su za 3,5 posto, mentora za 6 posto, a savjetnika za 8 posto. Ulaskom RH u Europski gospodarski prostor, European Economic Area i Norway Grants doznaili su Republici Hrvatskoj bespovratna sredstva za provedbu projekata za razdoblje od 2014. do 2017. godine u tri kljuna podruja: promicanje inovacija, pruanje potpore pravosudnim reformama i jaanje obrazovnog sustava. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je u sklopu ovih instrumenata nositelj projekta Osnivanje integriranih kola u Vukovaru i Kninu. Ukupna vrijednost projekta je 1.529.412,00 eura, a Europski gospodarski prostor daruje 85 posto od ukupnog iznosa projekta, odnosno 1.300.000,00 eura. Osnaeno je strateko planiranje razvoja ljudskih resursa na sveuilitima. Od prosinca 2013. godine sveuilita koordiniraju koritenje mase plaa koja se oslobaa odlaskom djelatnika u mirovinu ili na druga radna mjesta. Sveuilita samostalno odluuju na kojoj sastavnici postoji najvea potreba za novim radnim mjestima.
Planovi u sljedeem razdoblju Poveati izdvajanja za znanost i istraivanje (2013.: 0,76 posto BDP-a; 2020.: 1,4 posto BDP-a). Do kraja 2014. godine uspostavit emo prve nacionalne znanstvene centre izvrsnosti. Uspostavit emo Regionalni centar za implementaciju Regionalne strategije znanosti i istraivanja Zapadnog Balkana za inovacije sa sjeditem u Splitu. Nastavit emo promicati regionalnu suradnju, pogotovo u pogledu znanosti, istraivanja i inovacija. Koritenjem sredstava EU-a nastavit emo izgraivati obrazovnu i znanstvenu infrastrukturu. Nastavljamo s prikupljanjem infrastrukturnih ideja za financijsko razdoblje 2014.-2020. Uvest emo graanski odgoj u sve kole. Osigurat emo besplatne udbenike uenicima osnovnih kola, redovitim uenicima srednjih kola, redovitim ili izvanrednim studentima na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj koji su: dijete smrtno stradaloga, zatoenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata, dijete hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, dijete umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta E-pota: uzoj@mzos.hr 11. lipnja 2014.
Osigurat emo besplatne udbenike za djecu korisnika prava na minimalnu zajamenu naknadu. Donijet emo Nacionalni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje. Zatraeno je financiranje u okviru Garancije za mlade te planiramo sufinanciranje nastavka obrazovanja iz 2. u 3. i 3. u 4. razred strukovnog obrazovanja Provest emo reforme u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uvest e se 9-godinje osnovnokolsko obrazovanje. Od 2014. godine provodit e se obvezna predkola. Uvodit emo nove kurikulume. Provest emo licenciranje nastavnika i ravnatelja, stjecanje vjetina upravljanja za dekane i rektore. Uvest emo cjelovito programsko financiranje visokih uilita. Unaprijedit emo kvalitetu i meunarodnu relevantnost kvalifikacija koje se stjeu u Hrvatskoj. Osnait emo dimenziju cjeloivotnog uenja u visokom obrazovanju. Omoguit emo veu fleksibilnost u studiranju, uzimajui u obzir poveanje dostupnosti znanja, koritenje suvremene informacijske tehnologije, potrebe za kontinuiranim profesionalnim usavravanjem te vrednovanje prethodnog uenja. Zahvaljujui reformi sustava prehrane, do kraja 2014. godine bit e otvoreni novi studentski restorani u Osijeku, Splitu, Varadinu, Virovitici, Splitu i Zagrebu. Donijet emo novi pravilnik o povremenom zapoljavanju studenata. Novim e se sustavom poveati zatita studenata koji rade, uz istovremeno kvalitetnije reguliranje rada putem studentskih ugovora. Izmijenit emo Zakon o studentskom zboru i poveati kvalitetu studentskog predstavljanja. Osigurat emo podrku pomonika u nastavi uenicima s tekoama i u 2014./2015. kolskoj godini dodjelom bespovratnih sredstava od igara na sreu udrugama. Osigurat emo daljnju podrku sustavu odgoja i obrazovanja koritenjem sredstava Europskog socijalnog fonda. Tijekom 2014. i 2015. godine objavit e se 7 novih natjeaja ukupne vrijednosti vee od 30 mil. eura u podrujima: uspostave sustava neposredne profesionalne potpore uenicima s tekoama s ciljem: osiguranja uvjeta za poboljanje njihovih obrazovnih postignua, uspjeniju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje, potpore radu i osiguranje kvalitete uenja i ukljuivanja uenika pripadnika romske nacionalne manjine u predkolskom, osnovnokolskom i srednjokolskom odgojno-obrazovnom sustavu RH, razvoja strukovnih kurikuluma usklaenih s tehnolokim inovacijama, trendovima/promjenama u drutvu i gospodarstvu i potrebama trita rada, unaprjeenja kvalitete i relevantnosti kvalifikacija u visokom obrazovanju uz koritenje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, jaanja kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih kroz poticanje partnerstva s relevantnim dionicima na nacionalnoj/regionalnoj razini s ciljem poveanje zapoljivosti i konkurentnosti odraslih na tritu rada, profesionalnog razvoja mladih istraivaa i poslijedoktoranada u kontekstu znanstvene izvrsnosti te jaanje njihovih kompetencija u podruju istraivanja i razvoja. Unaprijedit emo mreu kola. Nastavit emo razvijati e-kolu. Provest emo restrukturiranje mree javnih znanstvenih instituta. Izradit emo nove programe dodjeljivanja dravnih potpora za projekte znanstvenih i razvojnih istraivanja. Iskoristit emo 4,9 milijuna eura iz fondova EU za raspisivanje natjeaja u 2014. godini za Istraivake stipendije za profesionalni razvoj mladih istraivaa i poslijedoktoranada. Postat emo pridruena lanica CERN-a. Iskoristit emo 1,3 milijarde kuna sredstava Europske investicijske banke za ulaganje u infrastrukturu sustava visokog obrazovanja, posebice u studentski standard. Nastavit emo unaprjeivati studentski standard. Broj dodijeljenih stipendija poveat emo na 4.500 godinje. Poveat emo ulaganja u studentsku mobilnost novim programom ERASMUS+ te u posebne dodatke predviene za socijalno osjetljive skupine. Organizirat emo Europske sveuiline igre 2016. zajedno s gradovima i sveuilitima u Zagrebu i Rijeci. Obnovit e se ili izgraditi novi studentski domovi. Izradit emo Strategiju razvoja sporta s ciljem donoenja jasnih kriterija za ulaganja u sport i s jasnom vizijom razvoja sporta. Temeljem odluke ministra o imenovanju radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o sportu, osnovana je Radna skupina koja radi na izradi Zakona o sportu. Izmijenit emo Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju s ciljem daljnjeg poticanja vrsnosti u sustavu.
Hvala svima na suradnji u postizanju ovih rezultata!