Ravnoteza U Otopinama Elektrolita - Rjesenja

1
10. RAVNOTEA U OTOPINAMA ELEKTROLITA

10.1. Vidi STEHIOMETRIJA

[H
+
] [HCOO
]
a) K
c
= ,
[HCOOH]

[H
+
] [OCl
]
b) K
c
= ,
[HOCl]

[H
+
] [NO
2
]
c) K
c
= ,
[HNO
2
]

[H
+
]
2
[CO
3
2
]
d) K
c
= ,
[H
2
CO
3
]

[H
+
]
2
[S
2
]
e) K
c
= ,
[H
2
S]

[H
+
]
2
[C
2
O
4
2
]
f) K
c
= ,
[H
2
C
2
O
4
]

[H
+
]
3
[PO
4
3
]
g) K
c
= ,
[H
3
PO
4
]

[H
+
]
2
[AsO
4
3
]
h) K
c
= .
[H
3
AsO
4
]


[NH
4
+
] [OH
]
a) K
c
= ,
[NH
3
(aq)]

[C
2
H
5
NH
3
+
] [OH
]
b) K
c
= ,
[C
2
H
5
NH
2
(aq)]

[(C
2
H
5
)
2
NH
2
+
] [OH
]
c) K
c
= ,
[(C
2
H
5
)
2
NH(aq)]

[C
5
H
5
NH
+
] [OH
]
d) K
c
= .
[C
5
H
5
N(aq)]

2

[Ag
+
] [NH
3
]
2

a) K
c
= ,
[Ag(NH
3
)
2
+
]

[Ni
2+
] [NH
3
]
4

b) K
c
= ,
[Ni(NH
3
)
4
2+
]

[Co
2+
] [NH
3
]
6

c) K
c
= ,
[Co(NH
3
)
6
3+
]

[Fe
2+
] [CN
]
6

d) K
c
= ,
[Fe(CN)
6
4
]

[Fe
3+
] [CN
]
6

d) K
c
= .
[Fe(CN)
6
3
]


K
sol
(Ag
2
S) = [Ag
+
]
2
[S
2
].
K
sol
(Cu
2
S) = [Cu
+
]
2
[S
2
].
K
sol
(Bi
2
S
3
) = [Bi
3+
]
2
[S
2
]
3
.
K
sol
(Hg
2
Cl
2
) = [Hg
2
2+
] [Cl
]
2
.
K
sol
(HgS) = [Hg
2+
] [S
2
].

Napiimo jednadbu reakcije:
NH
3
(aq) NH
4
+
(aq) + OH
(aq)
Ako je od prisutne mnoine amonijaka disociralo 4 % tada su ravnotene koncentracije:
[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= 0,0100 0,0004 = 0,0096
[NH
4
+
(aq)] / mol dm
3
= 0,0004
[OH
(aq)] / mol dm
3
= 0,0004
Za konstantu disocijacije dobivamo:
[NH
4
+
] [OH
] (0,004 mol dm
3
)
2

K
c
= = = 1,67 10
5
mol dm
3

[NH
3
(aq)] 0,0096 mol dm
3

3

Disocijaciju molekula AB na iione prikazuje jednadba:
AB A
+ B
+

U razrijeenim otopinama koncentracija se umjesto mnoinskim udjelima ee iskazuje mnoinskom
koncentracijom, ili krae koncentracijom, c
B
ili [B], odnosno jedinicom mol dm
3
. Konstanta ravnotee
za disocijaciju ima oblik:
c
A
c
B
+

= K
c

c
AB

Ako je stupanj disocijacije i c ukupna koncentracija elektrolita izraena jedinicom mol dm
3
, bit e
koncentracije iona c
A
= c
B
+
= c, a koncentracija nedisociranog elektrolita c
AB
= (1

) c.
Odavde proizlazi:

2

c = K
c

(1

)

(a)
Ugljina kiselina disocira prema jednadbi:
H
2
CO
3
(aq) H
+
(aq) + HCO
3
(aq)
To je vrlo slaba kiselina s konstantom disocijacije K
1
= 4,45 10
7
mol dm
3
. Ako je c relativno veliko,
a K
c
vrlo maleno, se pribliava nuli, pa je (1 ) praktino jednako jedinici. U takvim graninim
uslovima vrijedi:
= K
c
c
Uzmimo da je:
c
H
2
CO
3

/ mol dm
3
= 0,01
K
1
/ mol dm
3
= 4,45 10
7

pa za stupanj disocijacije ugljine kiseline dobivamo:
= K
c
c = 4,45 10
7
0,01 = 0,0067 ili 0,67 %

b)
Konstanta disocijacije limunske kiseline, K
1
= 7,45 10
4
mol dm
3
, za tri je reda veliine vea od
konstante disocijacije ugljine kiseline. Pojednostavljeni izraz ne daje realnu vrijednost stupnja
disocijacije jer je (1 ) znaajno manje od jedinice. Zato za izraunavanje stupnja disocijacije
moramo upotrijebiti izraz:

2

c = K
c

(1

)

Ovaj se izraz moe preurediti tako da dobijemo kvadratnu jednadbu:
c
2
+ K
c
K
c
= 0
Uzmimo da je
c / mol dm
3
= 0,01
K
1
/ mol dm
3
= 7,45 10
4

pa za stupanj disocijacije limunske kiseline dobivamo:
0,01
2
+ 7,45 10
4

7,45 10
4
= 0
4
Realno je samo pozitivno rjeenja ove kvadratne jednadbe, pa vrijedi:
b + b
2
4 ac 7,45 10
4

+ (7,45 10
4
)
2
+ 4 (0,01)( 7,45 10
4
)
= =
2a 2 0,01

1
= 0,238 ili 23,8 %

Kad bismo stupanj disocijacije raunali prema izrazu = K
c
c, dobili bismo za stupanj disocijacije
limunske kiseline = K
c
c = 7,45 10
4
0,01 = 0,273 ili 27,3 %

c)
Za stupanj disocijacije mravlje kiseline po istom naelu dobivamo:
c
2
+ K
c
K
c
= 0
0,01
2
+ 1,77 10
4

1,77 10
4
= 0
b + b
2
4 ac 1,77 10
4

+ (1,77 10
4
)
2
+ 4 (0,01)( 1,77 10
4
)
= =
2a 2 0,01

1
= 0,125 ili 12,5 %

Kad bismo stupanj disocijacije raunali prema izrazu = K
c
c, dobili bismo za stupanj disocijacije
mravlje kiseline = K
c
c = 1,77 10
4
0,01 = 0,133 ili 13,3 %.

d)
Cijanovodina kiselina je vrlo slaba kiselina pa njezin stupanj disocijacije raunamo prema izrazu:

= K
c
c = 7,9 10
10
0,01 = 0,00028 ili 0,028 %

e)
Sumporovodina kiselina je vrlo slaba kiselina pa njezin stupanj disocijacije raunamo prema izrazu:

= K
c
c = 5,7 10
8
0,01 = 0,0024 ili 0,24 %

5
Disocijacijom octene kiseline povea se broj estica u otopini. Snienje ledita ovisi o broju estica.
Prema tome treba odrediti molalitet otopine.
Uzmimo da je
[CH
3
COOH] / mol dm
3
= 0,1
K
CH
3
COOH
/ mol dm
3
= 1,75 10
5
.
Za stupanj disocijacije octene kiseline dobivamo:
= K
c
c = 1,75 10
5
0,1 = 0,013 ili 1,3 %
Odavde proizlaze sljedee ravnotene koncentracije estica u otopini:
[CH
3
COOH(aq)] / mol dm
3
= (0,1 ) = 0,087
[H
+
(aq)] / mol dm
3
= = 0,013
[CH
3
COO
(aq)] / mol dm
3
= = 0,013

([CH
3
COOH] + [CH
3
COO
] + [H
+
]) / mol dm
3
= 0,113
Za molalitet otopine dobivamo
n
B
c
B
0,113 mol dm
3
b
B
= = = = 0,1123 mol kg
1

m
A

A
1,006 kg dm
3

Za snienje ledita dobivamo:
T = K
kr
b = 1,86 K kg mol
1
0,1123 mol kg
1
= 0,21 K

Izraunajmo molalitet otopine:
T 0,51 K
b = = = 0,2742 mol kg
1

K
kr
1,86 K kg mol
1

Pretpostavimo da je gustoa otopine = 1 kg dm
3
, jer taj podatak nije naveden u zadatku.
Monoprotonska kiselina disocira prema jednadbi:
HA H
+
+ A

Ako od ukupno 0,2 mol monoprotonske kiseline, disocira y mola, tada je nastalo y mol iona H
+
i y mol
iona A
. Ukupna mnoina estica u otopini je 0,2 + y = 0,2742. Odavde proizlazi y = 0,0742

Prema tome ravnotene su koncentracije:
[HA] / mol dm
3
= (0,2 y) = 0,1258
[H
+
] / mol dm
3
= y = 0,0742
[A
] / mol dm
3
= y = 0,0742

([HA] + [A
] + [H
+
]) / mol dm
3
= 0,2742
Za konstantu ravnotee dobivamo:
[H
+
] [A
] (0,0742)
2

K
c
/ mol dm
3
= = = 4,37 10
2
pK = 1,36
[HA] 0,1258

6
Primjenimo li izraz za stupanj disocijace:
= K
c
c
tada kvadriranjem dobivamo
2
= K
c
c
odnosno
c = K
c

2
= 1,75 10
5
mol dm
3
/ (0,01)
2
= 0,175 mol dm
3

Isti problem moemo rjeavati i tako da poemo od izraza:

2

c = K
c

(1

)

Odavde proizlazi:
(1

) 1 0,01
c = K
c
= 1,75 10
5
mol dm
3
= 0,173 mol dm
3

2
(0,01)
2

Razlika izmeu ova dva rjeenja je beznaajna jer je octena kiselina vrlo slaba kiselina.

U vodenim su otopinama sve estice hidratizirane to smo iskazivali znakom (aq). Zbog
jednostavnijeg pisanja jednadbi i iskazivanja koncentracija iona, uvijek emo podrazumijevati da su
sve estice u vodenim otopinama hidratizirane, makar je znak (aq) izostavljen. Tako disocijaciju
sumporovodika u vodenoj otopini prikazujemo jednadbom:
H
2
S(aq) H
+
(aq) + HS
(aq)
Za prvu konstantu disocijacije dobivamo:
[H
+
] [HS
]
K
c
=
[H
2
S]
Disocijacijom sumporovodika nastaju jednake mnoine iona H
+
i HS
. Iz konstante disocijacije
zakljuujemo da je sumporovodik vrlo malo disociran pa moemo uzeti da su ravnotene
koncentracije:
[H
2
S] / mol dm
3
= 0,1
[H
+
] /mol dm
3
= y
[HS
] / mol dm
3
= y
K
1
/ mol dm
3
= 5,7 10
8
.
Uvrstimo ove podatke u izraz za konstantu ravnotee pa dobivamo:
y
2

5,7 10
8
=
0,1

y = 5,7 10
9
= 7,5 10
5

[H
+
] = 7,5 10
5
mol dm
3
pH = 4,12
7
Napiimo jednadbu disocijacije octene kiseline.
CH
3
COOH H
+
+ CH
3
COO

Iz zadanih parametara proizlazi:
pH = 3, c(H
+
) / mol dm
3
= 10
pH
= 10
3
K
CH
3
COOH
= 1,75 10
5
mol dm
3
.
[H
+
] [CH
3
COO
]
K
c
=
[CH
3
COOH]
Octena je kiselina slabo disocirana pa moemo pretpostaviti da je ravnotena koncentracija octene
kiseline u otopini jednaka njezinoj analitikoj koncentraciji. Uzmimo da je:
K
CH
3
COOH
/ mol dm
3
= 1,75 10
5

[H
+
] / mol dm
3
=10
3

[CH
3
COOH] / mol dm
3
= 0,05
[CH
3
COO
] / mol dm
3
= y
Uvrstimo poznate vrijednosti u izraz za konstantu ravnotee pa dobivamo:
10
3
y
1,75 10
5
=
0,05
Odavde proizlazi
1,75 10
5
0,05
y = = 8,75 10
4

10
3

[CH
3
COO
] = 8,75 10
4
mol dm
3

Napiimo jednadbu disocijacije amonijaka.
NH
3
(aq) NH
4
+
+ OH

Konstanta disocijacije dana je izrazom:
[NH
4
+
] [OH
]
K
NH
3
(aq)
=
[NH
3
(aq)]
Uzmimo da je:
K
NH
3
(aq)
/ mol dm
3
= y
[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= 0,1 0,0013
[NH
4
+
] / mol dm
3
= 0,0013
[OH
] / mol dm
3
= 0,0013
Odavde proizlazi:
[0,0013] [0,0013]
y = = 1,71 10
5

0,1 0,0013
K
NH
3
(aq)
= 1,71 10
5
mol dm
3

[OH
] = 0,0013 mol dm
3

K
w
10
14
mol
2
dm
6

[H
+
] = = = 7,7 10
12
mol dm
3

[OH
] 1,3 10
3
mol dm
3

8
pH = lg ([H
+
] / mol dm
3
) = lg 0,04 = 1,40
pOH = 14 pH = 14 1,40 = 12,60
[OH
] = 10
pOH
= 10
12,6
= 2,5 10
13
mol dm
3

Napiimo jednadbu disocijacije amonijaka.
NH
3
(aq) NH
4
+
+ OH

Konstanta disocijacije dana je izrazom:
[NH
4
+
] [OH
]
K
NH
3
(aq)
=
[NH
3
(aq)]
pH otopine je 12.
Odavde proizlazi: pOH = 14 12 = 2
[OH
] / mol dm
3
= 10
2

Uzmimo da je:
K
NH
3
(aq)
/ mol dm
3
= 1,79 10
5

[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= 0,1 y
[NH
4
+
] / mol dm
3
= z
[OH
] / mol dm
3
= 10
2

Otopina je jako lunata pa je amonijak vrlo malo disociran. Zato moemo uzeti da je ravnotena
koncentracija amonijaka u otopini jednaka njegovoj analitikoj koncentraciji. Odavde proizlazi:
[NH
4
+
] [OH
] [NH
4
+
] [0,01 mol dm
3
]
1,79 10
5
mol dm
3
= =
[NH
3
(aq)] 0,1 mol dm
3

0,1 mol dm
3
1,79 10
5
mol dm
3

[NH
4
+
] = = 1,79 10
4
mol dm
3

0,01 mol dm
3

[NH
3
(aq)] = 0,1 mol dm
3

[NH
4
+
] = 1,79 10
4
mol dm
3

[OH
] = 10
2
mol dm
3

9
Po definiciji:
pK
a
= lg (K / mol dm
3
)
pH = lg ([H
+
] / mol dm
3
)
Konstanta disocijacije monoprotonskih kiselina definirana je izrazom:
[H
+
] [A
]
K
a
=
[HA]
Za stupanj disocijacije monokloroctene kiseline, koja je najjaa meu nabrojanim kiselinama,
dobivamo:
= K
c
c = 1,38 10
3
1 = 0,037 ili 3,7 %
Disocijacijom nastaju jednake mnoine vodikovih i monokloracetatnih pa slijedi:
[H
+
]
2
[H
+
]
2

K
a
/ mol dm
3
= 1,38 10
3
= =
[HA] (1 0,037)

Odavde proizlazi:

[H
+
] / mol dm
3
= K
a
c
a
= 1,38 10
3
(1 0,037) = 0,036 pH = 1,44

Zanemarimo li smanjenje analitike koncentracije monokloroctene kiseline zbog disocijacije dobivamo:

[H
+
]

= K
a
c
a
= 1,38 10
3
1 mol
2
dm
6
= 0,037 mol dm
3
pH = 1,43

Oito je da zanemarivanjem smanjenja analitike koncentracije slabih kiselina zbog njihove
disocijacije, inimo minimalne pogreke. Osim toga, druga decimala pH izmjerena instrumentalnim
metodama nije suvie pouzdana. Zato je iskazivanje pH otopine na dvije decimale vrlo optimistino. U
svakodnevnom laboratorijskom radu dovoljno je pH iskazivati s tonou od jednog decimalnog
mjesta.
Openito vrijedi:
1. Za jake kiseline smatramo da su u otopinama potpuno disocirane pa je koncentracija iona H
+

jednaka analitikoj koncentraciji kiseline.
2. Ako je kiselina slaba i disocirana manje od 5 %, tad koncentraciju iona H
+
raunamo prema izrazu:
[H
+
]

= K
a
c
a
, odnosno: pH = pK
a
lg c.
3. Ako je kiselina disocirana vie od 5 % primjenit emo egzaktan postupak, uzimajui u obzir
smanjenje analitike koncentracije kiseline zbog disocijacije.

Za izraun koncentracije iona H
+
primijenimo izraz:
[H
+
]

= K
a
c
a

pa dobivamo:
a) mravlja kiselina K
a
= 1,77 10
4
mol dm
3
, pK
a
= 3,75 pH = 1,88
b) duiasta kiselina K
a
= 4 10
4
mol dm
3
, pK
a
= 3,40 pH = 1,70
c) benzojeva kiselina K
a
= 6,6 10
5
mol dm
3
. pK
a
= 4,18 pH = 2,09
d) monokloroctena kiselina K
a
= 1,38 10
3
mol dm
3
. pK
a
= 2,86 pH = 1,43

10
Sve su nabrojane baze slabe. Za izraun koncentracije iona OH
moemo, isto kao u zadatku 10.15.,

upotrijebiti izraz:
[OH
]

= K
b
c
b

a)
[NH
4
+
] [OH
]
K
b
= = 1,79 10
5
mol dm
3

[NH
3
(aq)]
[OH
]

= 1,79 10
5
mol dm
3
1 mol dm
3
= 4,23 10
3
mol dm
3

pK
b
= 4,75 pOH = 2,37 pH = 14 pOH = 14 2,37 = 11,63

b)
[C
2
H
5
NH
3
+
] [OH
]
K
b
= = 4,7 10
4
mol dm
3

C
2
H
5
NH
2
(aq)]
[OH
]

= 4,7 10
4
mol dm
3
1 mol dm
3
= 2,17 10
2
mol dm
3

pK
b
= 3,33 pOH = 1,66 pH = 14 pOH = 14 1,66 = 12,34

c)
[(C
2
H
5
)
2
NH
2
+
] [OH
]
K
b
= = 8,5 10
4
mol dm
3

[(C
2
H
5
)
2
NH(aq)]
[OH
]

= 8,5 10
4
mol dm
3
1 mol dm
3
= 2,91 10
2
mol dm
3

pK
b
= 3,07 pOH = 1,53 pH = 14 pOH = 14 1,53 = 12,47

d)
[CH
3
NH
3
+
] [OH
]
K
b
= = 4,17 10
4
mol dm
3

[CH
3
NH
2
(aq)]
[OH
]

= 8,5 10
4
mol dm
3
1 mol dm
3
= 2,91 10
2
mol dm
3

pK
b
= 3,38 pOH = 1,69 pH = 14 pOH = 14 1,69 = 12,31

e)
[(CH
3
)
2
NH
+
] [OH
]
K
b
= = 5,12 10
4
mol dm
3

[(CH
3
)
2
NH(aq)]
[OH
]

= 8,5 10
4
mol dm
3
1 mol dm
3
= 2,91 10
2
mol dm
3

pK
b
= 3,29 pOH = 1,64 pH = 14 pOH = 14 1,64 = 12,36

Sekundarni su amini jae baze od primarnih amina.
11
a)
Prvi stupanj disocijacije ugljine kiseline prikazujemo jednadbom
H
2
CO
3
(aq) H
+
(aq) + HCO
3
(aq)
Ako u prvom stupnju disocijacije ugljine kiseline nastane y mola iona H
+
(aq), istodobno nastaje
jednaka mnoina iona HCO
3
(aq). Prema tome, za prvi stupanj disocijacije ugljine kiseline vrijedi

[H
+
] [HCO
3
]
= K
a1

[H
2
CO
3
]

Uzmemo li da je
[H
+
] / mol dm
3
= y,
[HCO
3
] / mol dm
3
= y,
[H
2
CO
3
] / mol dm
3
= 0,1 y,
K
a1
/ mol dm
3
= 4,45 10
7
,
dobivamo kvadratnu jednadbu
y
2

= 4,45 10
7

0,1 y
Kako je ugljina kiselina vrlo malo disocirana, moemo smanjivanje koncentracije ugljine kiseline
zbog disocijacije zanemariti, pa dobivamo:
y
2
= 0,1 4,45 10
7
= 4,45 10
8
.
Odavde proizlazi
y = 2,11 10
4

odnosno
[H
+
] = 2,11 10
4
mol dm
3
,
[HCO
3
] = 2,11 10
4
mol dm
3
,
[H
2
CO
3
] = (0,1 2,11 10
4
) mol dm
3
= 0,0998 mol dm
3
0,1 mol dm
3

Ovaj nam rezultat pokazuje opravdanost zanemarivanje smanjenja koncentracije nedisocirane ugljine
kiseline.

Razmotrimo sad drugi stupanj disocijacije:
HCO
3
(aq) H
+
(aq) + CO
3
2
(aq)
Pretpostavimo li da z mola iona HCO
3
(aq) disocira, koncentracija iona H

+
(aq) poveat e se za z, a
istodobno e nastati z mola iona CO
3
2
(aq). Uzmimo da je u ovom sluaju
[H
+
] / mol dm
3
= 2,11 10
4
+ z,
[HCO
3
] / mol dm
3
= 2,11 10
4
z,
[CO
3
2
] / mol dm
3
= z,
K
a2
/ mol dm
3
= 4,69 10
11
.
Tada za drugi stupanj disocijacije ugljine kiseline vrijedi
[H
+
] [CO
3
2
]
= K
a2

[HCO
3
]

(2,11 10
4
+ z) z
= 4,69 10
11

(2,11 10
4
z )
12
Iz vrijednosti konstante disocijacije vidimo da je poveanje koncentracije iona H
+
(aq), kao i
smanjivanje koncentracije iona HCO
3
(aq) neznatno, pa ga moemo zanemariti i dobivamo:

2,11 10
4
z
= 4,69 10
11

2,11 10
4

z = 4,69 10
11
.
Odavde proizlazi da je poveanje koncentracije iona H
+
(aq) zbog drugog stupnja disocijacije
zanemarivo, pa pH otopine odreuje samo prvi stupanj disocijacije slabe kiseline. Prema tome
dobivamo:
pH = lg ([H
+
] / mol dm
3
) = lg 2,11 10
4
= 3,68
Isti bi rezultat dobili da smo primjenili izraz [H
+
]

= K
a
c
a
, jer je:

[H
+
]

/ mol dm
3
= K
a
c
a
= 4,45 10
7
0,1 = 2,11 10
4
odnosno pH = 3,68

Openito ako je konstanta drugog stupnja disocijacije manja za etiri reda veliine, tad je
utjecaj drugog stupnja disocijacije na koncentraciju vodikovih iona desetak tisua puta manji u
odnosu na prvi stupanj disocijacije. U takvim sluajevima drugi stupanj disocijacije moemo
zanemariti.

b)
Prvi stupanj disocijacije sumporovodine kiseline prikazujemo jednadbom
H
2
S(aq) H
+
(aq) + HS
(aq)
Ako u prvom stupnju disocijacije sumporovodine kiseline nastane y mola iona H
+
(aq), istodobno
nastaje jednaka mnoina iona HS
(aq). Prema tome, za prvi stupanj disocijacije vrijedi

[H
+
] [HS
]
= K
a1

[H
2
S]

Uzmemo li da je
[H
+
] / mol dm
3
= y,
[HS
] / mol dm
3
= y,
[H
2
S] / mol dm
3
= 0,1 y,
K
a1
/ mol dm
3
= 5,7 10
8
,
y
2

= 5,7 10
8

0,1 y
Kako je sumporovodina kiselina vrlo malo disocirana, moemo smanjivanje njezine koncentracije
zbog disocijacije zanemariti, pa dobivamo:
y
2
= 0,1 5,7 10
8
= 5,7 10
9
.
Odavde proizlazi
y = 7,5 10
5

odnosno
[H
+
] = 7,5 10
5
mol dm
3
,
pH = lg ([H
+
] / mol dm
3
) = lg 7,5 10
5
= 4,12

13
c)
Konstante prvog i drugog stupnja disocijacije oksalne kiseline razlikuju se za tri reda veliine. Zato
drugi stupanj pridonosi poveanju koncentracije iona H
+
(aq). Na osnovi prvog stupnja disocijacije:
H
2
C
2
O
4
H
+
+ HC
2
O
4
K
a1
= 5,4 10
2
mol dm
3

proizlazi:
[H
+
] [HC
2
O
4
]
K
a1
/ mol dm
3
=
[H
2
C
2
O
4
]
Uzmemo li da je
[H
+
] / mol dm
3
= y,
[HC
2
O
4
] / mol dm
3
= y,
[H
2
C
2
O
4
] / mol dm
3
= 0,1 y,
K
a1
/ mol dm
3
= 5,4 10
2
,
dobivamo
y
2

5,4 10
2
=
(0,1 y)
y
2
+ 5,4 10
2
y 5,4 10
3
= 0
5,4 10
2
0,002916 + 0,0216
y
1,2
=
2
y
1
= 0,0513
Odavde za prvi stupanj disocijacije proizlazi:
[H
+
] / mol dm
3
= 0,0513
[HC
2
O
4
] / mol dm
3
= 0,0513
[H
2
C
2
O
4
] / mol dm
3
= 0,1 y = 0,0487

Ako u drugom stupnju disocijacije disocira z iona HC
2
O
4
, tad dobivamo:
[H
+
] [C
2
O
4
2
] z
2

K
a2
/ mol dm
3
= = = 5,4 10
5

[HC
2
O
4
] 0,0513

Odavde proizlazi
z = 0,0513 5,4 10
5
= 0,00166
Za koncentraciju iona H
+
konano dobivamo:
[H
+
] / mol dm
3
= y + z = 0,0513 + 0,00166 = 0,0530 pH = 1,28

14
d)
Konstante prvog i drugog stupnja disocijacije vinske kiseline razlikuju se za dva reda veliine. Zato
drugi stupanj pridonosi poveanju koncentracije iona H
+
(aq). Na osnovi prvog stupnja disocijacije:
H
6
C
4
O
6
H
+
+ H
5
C
4
O
6
K
a1
= 1,0 10
3
mol dm
3

proizlazi:
[H
+
] [H
5
C
4
O
6
]
K
a1
/ mol dm
3
=
[H
6
C
4
O
6
]
Uzmemo li da je:

[H
+
] / mol dm
3
= y,
[H
5
C
4
O
6
] / mol dm
3
= y,
[H
6
C
4
O
6
] / mol dm
3
= 0,1 y,
K
a1
/ mol dm
3
= 1,0 10
3
,
dobivamo
y
2

1,0 10
3
=
(0,1 y)
y
2
+ 1,0 10
3
y 1 10
4
= 0
1,0 10
3
10
6
+ 4 10
4

y
1,2
=
2
y
1
= 0,0513
[H
+
] / mol dm
3
= 0,0095
[H
5
C
4
O
6
] / mol dm
3
= 0,0095
[H
6
C
4
O
6
] / mol dm
3
= 0,1 y = 0,0905

Ako u drugom stupnju disocijacije disocira z iona H
5
C
4
O
6
, tad dobivamo:
[H
+
] [H
4
C
4
O
6
2
] z
2

K
a2
/ mol dm
3
= = = 4,6 10
5

[H
5
C
4
O
6
] 0,0095

Odavde proizlazi
z = 0,0095 4,6 10
5
= 0,00066
+
konano dobivamo:
[H
+
] / mol dm
3
= y + z = 0,0095 + 0,00066 = 0,0102 pH = 1,99

e)
Prvi stupanj disocijacije sumporaste kiseline prikazujemo jednadbom
H
2
SO
3
(aq) H
+
(aq) + HSO
3
(aq)
Ako u prvom stupnju disocijacije sumporaste kiseline nastane y mola iona H
+
(aq), istodobno nastaje
jednaka mnoina iona HSO
3
(aq). Prema tome, za prvi stupanj disocijacije vrijedi

[H
+
] [HSO
3
]
= K
a1

[H
2
SO
3
]

Uzmemo li da je
[H
+
] / mol dm
3
= y,
[HSO
3
] / mol dm
3
= y,
15
[H
2
SO
3
] / mol dm
3
= 0,1 y,
K
a1
/ mol dm
3
= 1,58 10
2
,
y
2

= 1,58 10
2

0,1 y
y
2
+ 1,58 10
2
y 1,58 10
3
= 0
1,58 10
2
2,5 10
4
+ 4 1,58 10
3

y
1,2
=
2
y
1
= 6,525 10
2

[H
+
] / mol dm
3
= 0,06525 pH = lg ([H
+
] / mol dm
3
) = lg 0,06525 = 1,18
[HSO
3
] / mol dm
3
= 0,06525
[H
2
SO
3
] / mol dm
3
= 0,1 y = 0,0347

Konstanta drugog stupnja disocijacije manja je za est redova veliine od konstante prvog stupnja
disocijacije. Drugi stupanj disocijacije praktino ne pridonosi poveanju koncentracije iona H
+
(aq).
16
a) pH = lg ([H
+
] / mol dm
3
) c(H
+
) / mol dm
3
= 10
pH
= 10
0,78
= 0,166
b) pH = lg ([H
+
] / mol dm
3
) c(H
+
) / mol dm
3
= 10
pH
= 10
0
= 1
c) pH = lg ([H
+
] / mol dm
3
) c(H
+
) / mol dm
3
= 10
pH
= 10
0,30
= 2
d) pH = lg ([H
+
] / mol dm
3
) c(H
+
) / mol dm
3
= 10
pH
= 10
1
= 10

a) pOH = 1 pH = 14 pOH = 14 + 1 = 15 c(OH
) / mol dm
3
= 10
pOH
= 10
1
= 10
b) pOH = 14 pH = 14 pOH = 14 14 = 0 c(OH
) / mol dm
3
= 10
pOH
= 10
14
= 10
14

c) pOH = 13 pH = 14 pOH = 14 13 = 1 c(OH
) / mol dm
3
= 10
pOH
= 10
13
= 10
13

d) pOH = 0,4 pH = 14 pOH = 14 0,4 = 13,6 c(OH
) / mol dm
3
= 10
pOH
= 10
0,4
= 0,4

Napiimo jednadbu disocijacije sumporovodika u vodenoj otopini:
H
2
S(aq) 2 H
+
(aq) + S
2
(aq)
Prema uvjetima iz zadatka:
pH = 6 c(H
+
) / mol dm
3
= 10
pH
= 10
6
c(H
2
S) / mol dm
3
= 0,1

Ravnotene su koncentracije:
[H
+
]
2
[S
2
]
= K
H
2
S

[H
2
S]
Odavde proizlazi
K
H
2
S
[H
2
S] 5,7 10
22
mol
2
dm
6
0,1 mol dm
3

[S
2
] = = = 5,7 10
11
mol dm
3

[H
+
]
2
(10
6
)
2
mol
2
dm
6

U smjesi octene kiseline i njezine soli nedisocirana octena kiselina i acetatni ioni, nastali disocijacijom
natrijeva acetata, nalaze se u ravnotei
[H
+
] [CH
3
COO
]
= K
CH
3
COOH

[CH
3
COOH]
Tu ravnoteu moemo napisati i u obliku
[CH
3
COOH]
[H
+
] = K
CH
3
COOH

[CH
3
COO
]
Zadano nam je:
K
CH
3
COOH
= 1,75 10
5
mol dm
3

pH = 4,6, odnosno [H
+
] / mol dm
3
= 10
pH
= 10
4,6
= 2,5 10
5
mol dm
3

Za omjer koncentracija octene kiseline i natrijeva acetata dobivamo:

[CH
3
COOH] [H
+
] 2,5 10
5
mol dm
3

= = = 1,43
[CH
3
COO
] K
CH
3
COOH
1,75 10
5
mol dm
3

17
U smjesi amonijaka i amonijeva klorida nedisocirani amonijak i amonijevi ioni nastali disocijacijom
amonijeva klorida nalaze se u ravnotei:
[NH
4
+
] [OH
]
= K
NH
3
(aq)

[NH
3
(aq)]
Tu ravnoteu moemo napisati i u obliku
[NH
3
(aq)]
[OH

] = K
NH
3
(aq)

[NH
4
+
]
Zadano nam je:
K
NH
3
(aq)
/ mol dm
3
= 1,79 10
5

[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= 1
[NH
4
+
] / mol dm
3
= 0,5
Za koncentraciju iona OH

(aq) dobivamo:
NH
3
(aq)] 1
[OH

] / mol dm
3
= K
NH
3
(aq)
= 1,79 10
5
= 3,58 10
5

[NH
4
+
] 0,5
Odavde proizlazi:
pOH = lg ([OH

] / mol dm
3
) = lg (3,58 10
5
) = 4,45

pH = 14 pOH = 14 4,45 = 9,55

Za pH puferskog sustava bitan je omjer koncentracija kiseline i njezine soli, a ne njihova koncentracija.
Zato najprije izraunajmo omjer koncentracija fenola i natrijeva fenolata. Polazimo od openite
"puferske formule":
c
kiseline

[H
+
] = K
kiseline

c
soli

Zadano nam je:
pK
C
6
H
5
OH
= 10,0 K
C
6
H
5
OH
= 10
pK
=10
10
.
pH = 10 [H
+
] /mol dm
3
= 10
pH
= 10
10

pa slijedi
c
kiseline
[H
+
] 10
10

= = = 1
c
soli
K
kiseline
10
10

Odavde proizlazi da polovicu prisutnog fenola treba neuralizirati, pa dobivamo:
n(NaOH) = n(C
6
H
5
OH) = 0,05 mol
Za masu natrijeva hidroksida dobivamo:
m(NaOH) = n(NaOH) M(NaOH) = 0,05 mol 40 g mol
1
= 2 g

Formatted: Portuguese
(Brazil)
(Brazil)
18
Natrijev hidrogenkarbonat je sol ugljine kiseline. Za sve soli smatramo da su potpuno disocirane pa je
koncentracija iona HCO
3
(aq) u otopini jednaka koncentraciji soli, odnosno natrijeva

hidrogenkarbonata.
Otopina sadrava Na
+
(aq), HCO
3
(aq) i H
2
O(l)
Ioni Na
+
(aq) nemaju niti kiselinska niti bazna svojstva i ne utjeu na ravnoteu u otopini.
Hidrogenkarbonatni ioni disociraju i tako u otopini poveavaju koncentraciju iona H
+
(aq).
HCO
3
(aq) H
+
(aq) + CO
3
2
(aq) K
a2
= 4,69 10
11
mol dm
3

Kako je K
a2
za 4 reda veliine manja od K
a1
moemo zanemariti njezin utjecaj na koncentraciju iona
H
+
(aq).
Hidrogenkarbonatni ioni su baza i mogu reagirati s donorima protona. U ovom sluaju voda je jedini
donor protona pa dolazi do sljedee reakcije:
HCO
3
(aq) + H
2
O(l) H
2
CO
3
(aq) + OH
(aq)
Ovom reakcijom nastaju hidroksidni ioni i konjugirana kiselina. Za konstantu baze dobivamo:
[H
2
CO
3
] [OH
]
K
b
=
[HCO
3
]
Pomnoimo brojnik i nazivnik s [H
+
] pa dobivamo:
[H
2
CO
3
] [OH
] [H
+
]
K
b
=
[HCO
3
] [H
+
]

K
W
10
14
mol
2
dm
6

= = = 2,25 10
8
mol dm
3

K
kiseline
4,45 10
7
mol dm
3

U otopini su hidrogenkarbonatni ioni u ravnotei su s nedisociranim molekulama ugljine kiseline,
vodikovim i hidroksidnim ionima.
Poetne koncentracije Ravnotene koncentracije
[HCO
3
]/ mol dm
3
= 0,1 [HCO
3
]/ mol dm
3
= 0,1 y
[H
2
CO
3
]/ mol dm
3
= 0 [H
2
CO
3
]/ mol dm
3
= y
[OH
]/ mol dm
3
0 [OH
]/ mol dm
3
= y
Uvrstimo ravnotene koncentracije u izraz za K
b
pa dobivamo:
[H
2
CO
3
] [OH
] y
2

K
b
/ mol dm
3
= = = 2,25 10
8

[HCO
3
] 0,1 y
Napiimo kvadratnu jednadbu u uobiajenom obliku pa dobivamo:
y
2
+ 2,25 10
8
y 2,25 10
9
= 0
2,25 10
8
5,06 10
16
+ 4 2,25 10
9

y
1,2
=
2
y
1
= 4,74 10
5

odnosno
[OH
]/ mol dm
3
= 4,74 10
5
pOH = 4,32 pH = 9,68

19
Napiimo jednadbe ravnotea meu ionima u otopini.
H
2
CO
3
(aq) H
+
(aq) + HCO
3
(aq) K
1
= 4,45 10
7
mol dm
3

HCO
3
(aq) + H
2
O(l) H
2
CO
3
(aq) + OH
(aq)
HCO
3
(aq) H
+
(aq) + CO
3
2
(aq) K
2
= 4,69 10
11
mol dm
3

H
2
O(l) H
+
(aq) + OH
(aq) K
w
= 10
14
mol
2
dm
6

pH = 8 (puferska otopina) [H
+
] = 10
8
mol dm
3

Za prvi stupanj disocijacije ugljine kiseline vrijedi:
[HCO
3
] [H
+
]
K
a1
/ mol dm
3
= 4,45 10
7
=
[H
2
CO
3
]
Odavde proizlazi omjer
[H
2
CO
3
] [H
+
] 10
8
mol dm
3

= = = 0,02247
[HCO
3
] K
a1
4,45 10
7
mol dm
3

Za drugi stupanj disocijacije ugljine kiseline vrijedi:
[CO
3
2
] [H
+
]
K
a2
/ mol dm
3
= 4,69 10
11
=
[HCO
3
]
Odavde proizlazi omjer
[HCO
3
] [H
+
] 10
8
mol dm
3

= = = 213
[CO
3
2
] K
a2
4,69 10
11
mol dm
3

Konano dobivamo:
[CO
3
2
] : [HCO
3
] : [H
2
CO
3
] = 1 : 213 : 4,8

Pomijeane su otopine hidrogenfosfata i fosfata. U ovom je sluaju hidrogenfosfatni ion kiselina a
fosfatni ion sol te kiseline. Prema tome moramo uzeti u raun konstantu treeg stupnja disocijacije
fosforne kiseline, K
3
= 1,26 10
12
mol dm
3
.

Primjenimo "pufersku formulu" pa dobivamo:
c
kiseline
1

mol dm
3

[H
+
] = K
kiseline
= 1,26 10
12
mol dm
3
= 2,52 10
12
mol dm
3

c
soli
0,5 mol dm
3

pH = 11,6
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
20
Arsenska kiselina disocira prema sljedeim jednadbama:
H
3
AsO
4
(aq) H
2
AsO
4
(aq) + H
+
(aq) K
1
/ mol dm
3
= 5,9 10
3

H
2
AsO
4
(aq) HAsO
4
2
(aq) + H
+
(aq) K
2
/ mol dm
3
= 1,05 10
7

HAsO
4
2
(aq) AsO
4
3
(aq) + H
+
(aq) K
3
/ mol dm
3
= 3,9 10
12

pH = 1 [H
+
(aq) / mol dm
3
= 0,1
c
H
3
AsO
4
/ mol dm
3
= 0,01
Zbrojimo sve tri jednadbe pa dobivamo
H
3
AsO
4
(aq) AsO
4
3
(aq) + 3 H
+
(aq)
[AsO
4
3
] [H
+
]
3
[AsO
4
3
] (0,1)
3

K
a
= K
1
K
2
K
3
= = = 5,910
3
1,0510
7
3,910
12
= 2,41610
21

[H
3
AsO
4
] 0,01

2,416 10
21
0,01
[AsO
4
3
] / mol dm
3
= = 2,42 10
20

(0,1)
3

U ovom smo izraunavanju zanemarili smanjenje koncentracije H
3
AsO
4
zbog disocijacije. Kako je prva
konstanta disocijacije relativno velika, a koncentracija kiseline mala, ponovimo raun tako da uzmemo
u obzir priblino smanjenje koncentracije H
3
AsO
4
zbog prvog stupnja disocijacije.
[H
2
AsO
4
] [H
+
]
K
1
/ mol dm
3
= = 5,9 10
3

[H
3
AsO
4
]
Odavde proizlazi
5,9 10
3
0,01
[H
2
AsO
4
] / mol dm
3
= = 5,9 10
4

0,1
Za koncentraciju nedisocirane kiseline dobivamo:
[H
3
AsO
4
] / mol dm
3
0,01000 0,00059 = 0,00941
Odavde slijedi::
[AsO
4
3
] [H
+
]
3
[AsO
4
3
] (0,1)
3

K
a
= K
1
K
2
K
3
= = = 5,910
3
1,0510
7
3,910
12
= 2,41610
21

[H
3
AsO
4
] 0,00941
odnosno

2,416 10
21
0,00941
[AsO
4
3
] / mol dm
3
= = 2,27 10
20

(0,1)
3

Razlika izmeu ova dva rezultata vie je nego beznaajna i nije vrijedna uloena truda. Osim toga,
radi se o veliini reda 10
20
to je samo po sebi nezamislivo malen broj.

(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
21
Fosforna kiselina disocira prema sljedeim jednadbama:
H
3
PO
4
(aq) H
2
PO
4
(aq) + H
+
(aq) K
1
/ mol dm
3
= 7,52 10
3
pK
a1
= 2,12
H
2
PO
4
(aq) HPO
4
2
(aq) + H
+
(aq) K
2
/ mol dm
3
= 6,31 10
8
pK
a2
= 7,20
HPO
4
2
(aq) PO
4
3
(aq) + H
+
(aq) K
3
/ mol dm
3
= 2,1 10
13
pK
a3
= 12,68
c
H
3
PO
4
/ mol dm
3
= 1
Zbrojimo sve tri jednadbe pa dobivamo
H
3
PO
4
(aq) PO
4
3
(aq) + 3 H
+
(aq)
[PO
4
3
] [H
+
]
3

K
a
= K
1
K
2
K
3
= = 7,52 10
3
6,31 10
8
2,1 10
13
= 9,96 10
23

[H
3
PO
4
]
Razmotrimo prvi stuapnj disocijacije H
3
PO
4
, koji odreuje pH otopine. Ostali stupnjevi disocijacije
manji su za pet redova veliine od prvog stupnja, pa znaajno ne utjeu na pH otopine.
[H
2
PO
4
] [H
+
] y
2

K
1
/ mol dm
3
= = = 7,52 10
3

[H
3
PO
4
] 1
y = 7,52 10
3
= 0,087
Odavde proizlazi:
[H
+
] / mol dm
3
= 0,087
[H
2
PO
4
] / mol dm
3
= 0,087
[H
3
PO
4
] / mol dm
3
= 1 y = 1 0,087 = 0,913
Konano dobivamo:
[PO
4
3
] [H
+
]
3
[PO
4
3
] (0,087)
3

=

= 9,96 10
23

[H
3
PO
4
] 0,913
9,96 10
23
0,913
[PO
4
3
] = = 1,4 10
19
mol dm
3

(0,087)
3

Izraunajmo najprije mnoine oksalne kiseline i natrijeva oksalata
m(H
2
C
2
O
4
) 10 g
n(H
2
C
2
O
4
) = = = 0,1111 mol
M(H
2
C
2
O
4
) 90,04 g mol
1

m(Na
2
C
2
O
4
) 10 g
n(Na
2
C
2
O
4
) = = = 0,0885 mol dm
3

M(Na
2
C
2
O
4
) 113,03 g mol
1

Oksalna kiselina i natrijev oksalat reagiraju prema jednadbi:
H
2
C
2
O
4
+ Na
2
C
2
O
4
2 NaHC
2
O
4

0,0885 0,0885 0,1770
Otopina sadrava: (0,1111 0,0885) = 0,0226 mol H
2
C
2
O
4
i 0,1770 mol NaHC
2
O
4
.
Odavde proizlazi:
c
kiseline
0,0226

mol
[H
+
] = K
kiseline
= 5,4 10
2
mol dm
3
= 6,89 10
3
mol dm
3

c
soli
0,1770 mol
pH = 2,16
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
(Brazil)
22
Fosforna kiselina disocira prema sljedeim jednadbama:
H
3
PO
4
(aq) H
2
PO
4
(aq) + H
+
(aq) K
a1
/ mol dm
3
= 7,52 10
3
pK
a1
= 2,12
H
2
PO
4
(aq) HPO
4
2
(aq) + H
+
(aq) K
a2
/ mol dm
3
= 6,31 10
8
pK
a2
= 7,20
HPO
4
2
(aq) PO
4
3
(aq) + H
+
(aq) K
a3
/ mol dm
3
= 2,1 10
13
pK
a3
= 12,68

Kao prvi korak odredimo pH otopine. Na temelju tog podatka i konstanti disocijacije moemo odrediti
koncentracije svih iona u otopini.
Titriramo li otopinu H
2
PO
4
jakom luinom nastaju ioni HPO

4
2
, a toka ekevivalencije postie se pri
onom pH pri kojem su relativni udjeli iona HPO
4
2
i iona PO
4
3
jednaki, odnosno [H
2
PO
4
] = [PO
4
3
].

Toka ekvivalencije lei priblino na polovici izmeu pK
a2
i pK
a3
, kao to pokazuje gornji crte,
odnosno:
pH (pK
a2
+ pK
a3
) (7,20 + 12,68) 9,94

Odavde proizlazi:
[H
+
] / mol dm
3
1,15 10
10

[HPO
4
2
] / mol dm
3
0,1

Na osnovi drugog stupnja disocijacije fosforne kiseline sada moemo izraunati koncentraciju iona
H
2
PO
4
, jer su nam poznate koncentracije iona H

+
i HPO
4
2
.
[H
+
] [HPO
4
2
]
K
a2
=
[H
2
PO
4
]
[H
+
] [HPO
4
2
] 1,15 10
10
0,1
[H
2
PO
4
] / mol dm
3
= 1,8 10
4

K
a2
6,31 10
8

Otopina sadrava i vrlo mali udio nedisocirane fosforne kiseline, onoliko koliko je to uvjetovano prvim
stupnjem disocijacije.
[H
+
] [H
2
PO
4
]
K
a1
=
[H
3
PO
4
]
[H
+
] [H
2
PO
4
] 1,15 10
10
1,82 10
4

[H
3
PO
4
] / mol dm
3
= 2,8 10
12

K
a1
7,52 10
3
23
Po istom naelu, na temelju konstante treeg stupnja disocijacije fosforne kiseline moemo izraunati i
koncentraciju iona PO
4
3
.
[H
+
] [PO
4
3
]
K
a3
=
[HPO
4
2
]
K
a3
[HPO
4
2
] 2,1 10
13
0,1
[PO
4
3
] / mol dm
3
= 1,8 10
4

[H
+
] 1,15 10
10

Saeto:
[H
3
PO
4
] /mol dm
3
2,8 10
12

[H
2
PO
4
] / mol dm
3
1,8 10
4

[HPO
4
2
] / mol dm
3
0,1
[PO
4
3
] / mol dm
3
1,8 10
4

[H
+
] / mol dm
3
1,15 10
10
pH = 9,94
[OH

] / mol dm
3
8,69 10
5
pOH = 4,06

24
Ugljina kiselina disocira prema sljedeim jednadbama:
H
2
CO
3
(aq) HCO
3
(aq) + H
+
(aq) K
a1
= 4,45 10
7
mol dm
3
pK
a1
= 6,35
HCO
3
(aq) CO
3
2
(aq) + H
+
(aq) K
a2
= 4,69 10
11
mol dm
3
pK
a2
= 10,33

Razmotrimo prvi stupanj disocijacije:
[H
+
] [HCO
3
]
K
a1
=
[H
2
CO
3
]
Ako disocira y mol ugljine kiseline nastaju jednake mnoine, odnosno y mol iona H
+
i HCO
3
.
Uzmemo li da je u stanju ravnotee:

[H
+
] / mol dm
3
= y
[HCO
3
] / mol dm
3
= y
[H
2
CO
3
] / mol dm
3
= 0,1 y
K
a1
/ mol dm
3
= 4,45 10
7

K
a2
/ mol dm
3
= 4,69 10
11

dobivamo:

[H
+
] [HCO
3
] y
2

K
a1
= = 4,45 10
7
=
[H
2
CO
3
] 0,1 y
Preuredimo ovaj izraz tako da dobijemo kvadratnu jednadbu u uobiajenom obliku:
y
2
+ 4,45 10
7
y 4,45 10
8
= 0
Odavde proizlazi:
b + b
2
4ac 4,45 10
7
+ 1,810
15
+ 1,7810
7

y = = = 2,11 10
4

2a 2
Odavde proizlazi:
[H
+
] / mol dm
3
= 2,11 10
4
pH = 3,68
[HCO
3
] / mol dm
3
= 2,11 10
4

[H
2
CO
3
] / mol dm
3
= 0,1 0,000211 0,0998

Razmotrimo sada drugi stupanj disocijacije ugljine kiseline
[H
+
] [CO
3
2
]
K
a2
= = 4,69 10
11

[HCO
3
]
Drugi stupanj disocijacije beznaajno utjee na disocijaciju prvog stupnja pa moemo uzeti da su
koncentracije iona H
+
i HCO
3
praktino jednake izraunanim. Iz izraza za K

a2
dobivamo:
[HCO
3
] 2,11 10
4

[CO
3
2
] / mol dm
3
= K
a2
= 4,69 10
11
= 4,69 10
11

[H
+
] 2,11 10
4

Ponovno obratite pozornost na injenicu da je koncentracija produkata drugog stupnja disocijacije
slabih kiselina jednaka samoj konstanti disocijacije.

25
Za pH puferskog sustava bitan je omjer koncentracija kiseline i njezine soli, a ne njihova koncentracija.
Zato najprije izraunajmo omjer koncentracija mravlje kiseline i natrijeva formijata u puferskoj otopini
kojoj je pH = 3,8.
Zadano nam je:
K
HCOOH
= 1,77 10
4
mol dm
3

c(HCOONa) = 0,1 mol dm
3

c(HCOOH) = 0,1 mol dm
3

pH = 3,8 [H
+
] /mol dm
3
= 10
pH
= 10
3,8
= 1,585 10
4

Polazimo od openite "puferske formule":
c
kiseline

[H
+
] = K
kiseline

c
soli

Odavde se za omjer koncentracija soli i kiseline dobiva:
c
soli
K
kiseline
1,77 10
4

= = = 0,1117
c
kiseline
[H
+
] 1,585 10
4

Ve smo kazali da je za pH puferskog sustava vaan omjer a ne koncentracija kiseline i soli. Kako su
koncentracije kiseline i soli jednake da bismo dobili traeni omjer kiseline i soli na 1 dm
3
otopine
mravlje kiseline treba dodati 1,117 dm
3
otopine natrijeva formijata.
Otopina sadrava 0,1 mol mravlje kiseline i 0,1117 mol natrijeva formijata. Dodatkom 250 cm
3
otopine
natrijeva hidroksida, c = 0,1 mol dm
3
, dodali smo 0,025 mol natrijeva hidroksida i neutralizirali jednaku
mnoinu mravlje kiseline. Konano, otopina sadrava:
n(HCOOH) = 0,1 mol 0,025 mol = 0,075 mol
n(HCOONa) = 0,1117 mol + 0,025 mol = 0,1367 mol
Odavde proizlazi:
c
kiseline
0,075
[H
+
] / mol dm
3
= K
kiseline
= 1,77 10
4
= 9,711 10
5
pH = 4,01
c
soli
0,1367

26
Izraunajmo najprije pH polazne puferske otopine. Polazimo od openite "puferske formule":
c
kiseline
1 mol dm
3

[H
+
] / mol dm
3
= K
kiseline
= 1,75 10
5
= 1,75 10
5

c
soli
1 mol dm
3

pH = lg [H
+
] / mol dm
3
= lg 1,75 10
5
= 4,76

Dodatkom 10 g 98-postotne sumporne kiseline mijenja se omjer koncentracija kiseline i soli.
Izraunajmo najprije mnoinu dodane sumporne kiseline.
n(H
2
SO
4
) = m(H
2
SO
4
) / M(H
2
SO
4
) = 0,98 10 g / 98 g mol
1
= 0,1 mol
Natrijev acetat i sumporna kiselina reagiraju prema jednadbi:
2 CH
3
COONa + H
2
SO
4
2 CH
3
COOH + Na
2
SO
4

Odavde proizlazi da je jedan mol sumporne kiseline ekvivalentan s 2 mola natrijeva acetata. Zbog
dodatka sumporne kiseline mnoina natrijeva acetata u otopini smanjit e se za 0,2 mol, a mnoina
octene kiseline poveat e se za 0,2 mol. prema tome otopina sadrava:
n(CH
3
COONa) = 1 mol 0,2 mol = 0,8 mol
n(CH
3
COOH) = 1 mol + 0,2 mol = 1,2 mol
Ve smo kazali da je za pH puferskog sustava vaan omjer, a ne koncentracija kiseline i soli. Za pH
otopine nakon dodatka sumporne kiseline dobivamo:
c
kiseline
1,2 mol
[H
+
] / mol dm
3
= K
kiseline
= 1,75 10
5
= 2,625 10
5

c
soli
0,8 mol
pH = lg [H
+
] / mol dm
3
= lg 2,625 10
5
= 4,58
pH puferske otopine nakon dodatka 10 g 98-postotne sumporne kiseline smanjio se za 0,18 jedinica.

U otopini natrijeva hidrogenoksalata dolazi do sljedeih reakcija:
HC
2
O
4
+ H
+
H
2
C
2
O
4

HC
2
O
4

H
+
+ C
2
O
4
2

Zbrojimo ove dvije jednadbe pa dobivamo:
2 HC
2
O
4
H
2
C
2
O
4
+ C
2
O
4
2

Konstanta je ravnotee ove reakcije:
[H
2
C
2
O
4
] [C
2
O
4
2
] [H
2
C
2
O
4
] [H
+
] [C
2
O
4
2
] K
a2
5,4 10
5
mol dm
3

K
c
= = = = = 10
3

[HC
2
O
4
]
2
[HC
2
O
4
] [H
+
] [HC
2
O
4
] K
a1
5,4 10
2
mol dm
3

Hidrolizom hidrogenoksalatnih iona nastaju jednake mnoine nedisociranih molekula oksalne kiseline i
oksalatnih iona. Pretpostavimo da hidrolizira y mola oksalatnih iona pa dobivamo sljedee
koncentracije:
[HC
2
O
4
] / mol dm
3
= 0,2 2y
[C
2
O
4
2
] / mol dm
3
= y
[H
2
C
2
O
4
] / mol dm
3
= y

27
Odavde proizlazi:
[H
2
C
2
O
4
] [C
2
O
4
2
] y
2
y
2
K
c
= = = = 10
3

[HC
2
O
4
]
2
(0,2 2y)
2
0,04 0,8 y + 4y
2

odnosno

y
2
= (0,04 0,8 y + 4y
2
) 10
3
= 410
5
810
4
y + 410
3
y
2

Preuredimo ovaj izraz tako da dobijemo kvadratnu jednadbu u uobiajenom obliku.
y
2
410
3
y
2
+ 810
4
y 410
5
= 0
0,996 y
2
+ 810
4
y 410
5
= 0
Rijeimo ovu jednadbu pa dobivamo:
b b
2
4 ac 810
4
6,410
7
+ 1,5910
4

y
1,2
= =
2a 1,992
y
1
= 5,95 10
3

Uvrstimo ove podatke u izraz za K
a1
pa dobivamo:
[HC
2
O
4
] [H
+
] ( 0,2 2y) [H
+
] 0,1881 [H
+
]
K
a1
/ mol dm
3
= = = = 5,4 10
2

[H
2
C
2
O
4
] y 5,9510
3

Odavde proizlazi:
5,95 10
3
5,4 10
2

[H
+
] / mol dm
3
= = 1,71 10
3

0,1881
pH = 2,77
Zadatak smo mogli rijeiti jednostavnije. U otopini natrijeva hidrogenoksalata relativni udio
nedisocirane oksalne kiseline i oksalatnih iona mora biti jednak, pa vrijedi:
pH = (pK
a1
+ pK
a2
) = (1,2676 + 4,2676) = 2,77.
Razmotrimo sad otopinu natrijeva oksalata. Oksalatni ioni podlijeu hidrolizi prema sljedeoj
jednadbi:
C
2
O
4
2
+ H
2
O HC
2
O
4
+ OH

Konstanta je hidrolize za ovu reakciju:
[HC
2
O
4
] [OH
] [HC
2
O
4
] [OH
] [H
+
] K
w
10
14

K
hidrolize
= = = = = 1,85 10
10
mol dm
3

[C
2
O
4
2
] [C
2
O
4
2
] [H
+
] K
a2
5,4 10
5

Hidrolizom bilo koje mnoine oksalatnih iona nastaju jednake mnoine iona HC
2
O
4
i OH
. Uzmimo da
je u stanju ravnotee:
[HC
2
O
4
] / mol dm
3
= y
[OH
] / mol dm
3

= y
[C
2
O
4
2
] / mol dm
3
= (0,2 y)
pa dobivamo
y
2

1,85 10
10
/ mol dm
3
=
(0,2 y)
Zanemarimo smanjenje koncentracije iona C
2
O
4
2
zbog hidrolize pa slijedi:
y = 0,2 1,85 10
10
= 6,08 10
6
pOH = 5,22
pH = 8,78
28
U zadatku nisu navedene koncentracije otopina kiselina i luina. Uobiajeno je da se titriraju otopine
koncentracije 0,2 ili 0,1 mol dm
3
. Podrazumijeva se da je u toki ekvivalencije koncentracija soli
jednaka 0,1 mol dm
3
.
Sve su nabrojane kiseline slabe, pa su njihove natrijeve soli podlone hidrolizi. Toka ekvivalencije
nalazi se u luntom podruju. U zadatku 10.35. pokazali smo da otopina natrijeva oksalata, c = 0,2
mol dm
3
, ima pH = 8,78, to odgovara drugoj toki ekvivalencije pri neutralizaciji.

a) benzojeva kiselina
C
7
H
5
COOH + OH
C
7
H
5
COO

+ H
2
O
Ioni C
7
H
5
COO

podlijeu hidrolizi:
C
7
H
5
COO

+ H
2
O C
7
H
5
COOH + OH

[C
7
H
5
COOH] [OH
] [C
7
H
5
COOH] [OH
] [H
+
] K
w

K
hidrolize
= = =
[C
7
H
5
COO

] [C
7
H
5
COO

] [H
+
] K
a

Hidrolizom nastaju jednake mnoine iona OH
i molekula benzojeve kiseline, pa vrijedi:

[OH
]
2
K
w

=
[C
7
H
5
COO

] K
a

Odavde proizlazi
[OH
] = K
w
[C
7
H
5
COO

] / K
a

ili openito:

[OH
] = K
w
c
sol
/ K
a
pOH = pK
w
pK
a
+ p(c
sol
)
ili
pH = 14 pOH pH = pK
w
+ pK
a
p(c
sol
)

Uzmemo li da je c
sol
= 0,1 mol dm
3
dobivamo:

[OH
] / mol dm
3
= K
w
[C
7
H
5
COO

] / K
a
= 10
14
0,1 / 6,6 10
5
= 3,89 10
6

pOH = 5,41 pH = 8,59

b) limunska kiselina
[OH
] / mol dm
3
= K
w
c
sol
/ K
a
= 10
14
0,1 / 7,45 10
4
= 1,16 10
6

pOH = 5,94 pH = 8,06

c) mravlja kiselina
[OH
] / mol dm
3
= K
w
c
sol
/ K
a
= 10
14
0,1 / 1,77 10
4
= 2,38 10
6

pOH = 5,62 pH = 8,38

d) cijanovodina kiselina
[OH
] / mol dm
3
= K
w
c
sol
/ K
a
= 10
14
0,1 / 7,9 10
10
= 1,12 10
3

pOH = 2,95 pH = 11,05

29
a) amonijak
Amonijevi ioni podlijeu hidrolizi
NH
4
+
NH
3
(aq) + H
+

[NH
3
(aq)] [H
+
] [NH
3
(aq)] [H
+
] [OH
] K
w

K
hidrolize
= = =
[NH
4
+
] [NH
4
+
] [OH
] K
b

Hidrolizom nastaju jednake mnoine iona H
+
i molekula amonijaka, pa vrijedi:
[H
+
]
2
K
w

=
[NH
4
+
] K
b

Odavde proizlazi
[H
+
] = K
w
[NH
4
+
] / K
b

ili openito:

[H
+
] = K
w
c
sol
/ K
b
pH = pK
w
pK
b
+ p(c
sol
)

Uzmemo li da je c
sol
= 0,1 mol dm
3
dobivamo:
[H
+
] / mol dm
3
= K
w
[NH
4
+
] / K
b
= K
w
0,1 / 1,79 10
5
= 7,47 10
6

pH = 5,13 pK
in
= 5,1

b) metilamin
[H
+
] / mol dm
3
= K
w
0,1 / 4,17 10
4
= 1,55 10
6

pH = 5,81 pK
in
= 5,8

c) anilin
[H
+
] / mol dm
3
= K
w
0,1 / 3,8 10
10
= 1,62 10
3

pH = 2,79 pK
in
= 2,8


30
a) fosforasta kiselina K
1
= 1,6 10
3
mol dm
3
, K
2
= 6,3 10
7
mol dm
3
,
b) oksalna kiselina K
1
= 5,4 10
2
mol dm
3
, K
2
= 5,4 10
5
mol dm
3
,
c) sumporasta kiselina K
1
= 1,6 10
2
mol dm
3
, K
2
= 6,3 10
8
mol dm
3
,
d) vinska kiselina K
1
= 6,0 10
4
mol dm
3
, K
2
= 1,5 10
5
mol dm
3
.

Za prvu toku ekvivalencije openito vrijedi (vidi zadatak 10.30.):
pH = (pK
a1
+ pK
a2
)

pH u drugoj toki ekvivalencije odredit emo na osnovi izraza (vidi zadatak 10.35.)
[OH
] = K
w
c
sol
/ K
a

U svim sluajevima smatramo da je koncentracija soli 0,1 mol dm
3
. Zadatak se svodi na
izraunavanje pH otopina soli. Ve smo pokazali kako se izraunava pH otopina kiselih soli (zadatak
10.34).

a) fosforasta kiselina
1. pH = (pK
a1
+ pK
a2
) = (2,79 + 6,20) = 4,50
2. [OH
] = K
w
c
sol
/ K
a
= 10
14
0,1 / 6,3 10
7
= 3,98 10
5
, pOH = 4,40 pH = 9,60

b) oksalna kiselina
1. pH = (pK
a1
+ pK
a2
) = ( 1,27 + 4,27) = 2,77
2. [OH
] = K
w
c
sol
/ K
a
= 10
14
0,1 / 5,4 10
5
= 4,30 10
6
, pOH = 5,36 pH = 8,64

c) sumporasta kiselina
1. pH = (pK
a1
+ pK
a2
) = ( 1,79 + 7,20) = 4,50
2. [OH
] = K
w
c
sol
/ K
a
= 10
14
0,1 / 6,3 10
8
= 1,26 10
4
, pOH = 3,90 pH = 10,10

d) vinska kiselina
1. pH = (pK
a1
+ pK
a2
) = ( 3,22 + 4,82) = 4,02
2. [OH
] = K
w
c
sol
/ K
a
= 10
14
0,1 / 1,5 10
5
= 8,16 10
6
, pOH = 5,09 pH = 8,91

31
Napiimo izraze za konstantu ravnotee:
H
2
CO
3
H
+
+ HCO
3
K
a1
= 4,45 10
7
mol dm
3
pK
a1
= 6,35
HCO
3
H
+
+ CO
3
2
K
a2
= 4,69 10
11
mol dm
3
pK
a2
= 10,33

a) Titracija u hladnome, ugljina kiselina u otopini:
CO
3
2
+ H
+
HCO
3

Prvu toku ekvivalencije odreuje hidroliza iona HCO
3
. (Panja! Titriramo Na
2
CO
3
otopinom HCl)
HCO
3
+ H
2
O H
2
CO
3
+ OH

[H
2
CO
3
][OH
] [H
2
CO
3
] [OH
] [H
+
] K
w

= =
[HCO
3
] [HCO
3
] [H
+
] K
a1

Hidrolizom nastaju jednake mnoine iona H
+
i molekula H
2
CO
3
, pa slijedi
[OH
] / mol dm
3
K
w
[HCO
3
] / K
a1
10
14
0,01 / 4,45 10
7
1,50 10
5

pOH 4,82 pH 9,18
ili (vidi zadatak 10.35.)
pH pK
w
+ pK
a
p(c
sol
) 7 + 3,20 1 9,20

Drugu toku ekvivalencije odreuje prva konstanta disocijacije i koncentracija ugljine kiseline.
H
2
CO
3
H
+
+ HCO
3

[H
+
][HCO
3
]
K
a1
/ mol dm
3
= 4,45 10
7
=
[H
2
CO
3
]
Odavde proizlazi:
[H
+
] / mol dm
3
K
a1
c K
a1
[H
2
CO
3
] 4,45 10
7
0,01 6,6710
5
pH 4,17

b) Titracija u vruem, nema ugljine kiseline u otopini, K
w
= 5 10
13
mol
2
dm
6
.
Prvu toku ekvivalencije odreuje hidroliza iona HCO
3
. U vruoj je otopini K
w
= 510
13
mol
2
dm
6
.
[OH
] / mol dm
3
K
w
[HCO
3
] / K
a1
510
13
0,01 / 4,45 10
7
1,14 10
4

pOH 3,94 pH 8,36
Pri povienoj je temperaturi pH + pOH = 12,30, jer je lg(

5 10
13
/ mol
2
dm
6
) = 12,30
ili (vidi zadatak 10.35)
pH pK
w
+ pK
a
p(c
sol
) 6,15 + 3,20 1 8,35

Drugu toku ekvivalencije odreuje prva konstanta disocijacije i koncentracija ugljine kiseline.
Rezultat ovog izraunavnja je samo priblian, jer s porastom temperature poveava se i konstanta
disocijacije ugljine kiseline, a taj podatak u zadatku nije naveden. Zato emo raunati s konstantom
K
a1
odreenom pri 25 C.
H
2
CO
3
H
+
+ HCO
3

Hidrogenkarbonatni ion je konjugirana baza kiseline H
2
CO
3
. Kako je pK
a
+ pK
b
= pK
w
, proizlazi
pK
b
pK
w
pK
a
12,30 6,35 5,95
Odavde proizlazi (vidi zadatak 10.36.)
pH pK
w
pK
b
+ p(c
sol
) 6,15 2,97 + 1 4,18
32
Hidrolizu prikazujemo jednadbom
CH
3
COO
(aq) + H
2
O(l) CH
3
COOH(aq) + OH
(aq)
Kao to smo ve kazali za mnoinski udio otapala uzima se da je uvjek jednak 1, pa za konstantu
hidrolize acetatnih iona dobivamo:
[CH
3
COOH] [OH
]
K
hidrolize
=
[CH
3
COO
]
Pomnoimo li u ovoj jednadbi brojnik i nazivnik s [H
+
], dobivamo
[CH
3
COOH]
K
hidrolize
= [H
+
] [OH
]
[CH
3
COO
] [H
+
]
Konstantu hidrolize moemo izraziti pomou konstante disocijacije kiseline i ionskog produkta vode.
K
w

K
hidrolize
=
K
kiseline

Uzmemo li da je:
K
w
/ mol
2
dm
6
= 10
14

K
CH
3
COOH
/ mol dm
3
= 1,75 10
5

proizlazi:
K
w
10
14

K
hidrolize
/ mol dm
3
= = = 5,7 10
10

K
kiseline
1,75 10
5

Jednadba reakcije hidrolize acetatnih iona
CH
3
COO
(aq) + H
2
O(l) CH
3
COOH(aq) + OH
(aq)
pokazuje da hidrolizom bilo koje mnoine acetatnih iona nastaje jednaka mnoina nedisocirane octene
kiseline kao i hidroksidnih iona. Uzmimo da je u ravnotenom stanju:
[CH
3
COOH] / mol dm
3
= y,
[OH
] / mol dm
3
= y,
[CH
3
COO
] / mol dm
3
= 0,1 y,
K
hidrolize
/ mol dm
3
= 5,7 10
10
.
Prema tome slijedi:
[CH
3
COOH] [OH
] y
2

K
hidrolize
= = = 5,7 10
10

[CH
3
COO
] 0,1 y
Smanjenje koncentracije acetatnih iona zbog hidrolize je neznatno, pa ga moemo zanemariti i dobiti
jednostavniju jednadbu
y
2
= 0,1 5,7 10
10

y = 7,55 10
6
.
Izlazi da je u zadanoj otopini, nakon uspostavljanja ravnotenog stanja, koncentracija nedisocirane
octene kiseline, kao i hidroksidnih iona, jednaka 7,55 10
6
mol dm
3
, to znai da je ista mnoina
acetatih iona hidrolizirala. Stupanj hidrolize definiran je izrazom
mnoina hidroliziranih iona 7,55 10
6

Stupanj hidrolize = = = 7,55 10
5
= 0,75 %
mnoina iona podlonih hidrolizi 0,1

33
K
w
10
14

K
hidrolize
/ mol dm
3
= = = 1,26 10
5

K
kiseline
7,9 10
10

Jednadba reakcije hidrolize cijanidnih iona
CN
(aq) + H
2
O(l) HCN(aq) + OH
(aq)
pokazuje da hidrolizom bilo koje mnoine cijanidnih iona nastaje jednaka mnoina nedisocirane
cijanovodine kiseline kao i hidroksidnih iona. Da bismo izraunali koncentracije iona i nedisociranih
molelkula u otopini uzmimo da je u ravnotenom stanju:
[HCN] / mol dm
3
= y,
[OH
] / mol dm
3
= y,
[CN
] / mol dm
3
= 0,05 y,
K
hidrolize
/ mol dm
3
= 1,26 10
5
.
Prema tome slijedi:
[HCN] [OH
] y
2

K
hidrolize
= = = 1,26 10
5

[CN
] 0,05 y
Preuredimo ovaj izraz tako da dobijemo kvadratnu jednadbu u uobiajenom obliku:
y
2
+ 1,26 10
5
y 6,3 10
7
= 0
1,2610
5
+ (1,2610
5
)
2
+ 2,5210
6
1,26 10
5
+ 1,5910
3

y = = = 7,9 10
4

2 2
U zadanoj otopini, nakon uspostavljanja ravnotenog stanja, koncentracija nedisocirane cijanovodine
kiseline, kao i hidroksidnih iona, jednaka 7,9 10
4
mol dm
3
, to znai da je ista mnoina cijanidnih
iona hidrolizirala. Stupanj hidrolize definiran je izrazom:
4

2
= 1,58 %

Stupanj hidrolize mogli smo izraunati bre. Smanjenje koncentracije iona CN
zbog hidrolize je
neznatno. Stoga izraz za konstantu hidrolize moemo napisati u obliku:
[HCN] [OH
] y
2

K
hidrolize
= = = 1,26 10
5

[CN
] 0,05
Odavde proizlazi:
y = K
hidrolize
c
ion
= 1,26 10
5
0,05 = 6,3 10
7
= 7,9 10
4

Odnosno:
4

2
= 1,58 %

34
Amonijevi ioni hidroliziraju prema jednabi.
NH
4
+
NH
3
(aq) + OH

[NH
3
(aq)] [OH
] [H
+
] K
w
10
14

K
hidrolize
/ mol dm
3
= = = = 5,6 10
10

[ NH
4
+
] [H
+
] K
NH
3
(aq)
1,79 10
5

Hidrolizom bilo koje mnoine amonijevih iona nastaje jednaka mnoina nedisociranih molekula
amonijaka i vodikovih (oksonijevih, hidronijevih) iona. Da bismo izraunali koncentracije iona i
nedisociranih molelkula u otopini uzmimo da je u ravnotenom stanju:
[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= y,
[OH
] / mol dm
3
= y,
[ NH
4
+
] / mol dm
3
= 1 y,
K
hidrolize
/ mol dm
3
= 5,6 10
10
.
Smanjenje koncentracije iona NH
4
+
je zenmarivo pa vrijedi:
[NH
3
(aq)] [OH
] y
2

= = 5,6 10
10

[ NH
4
+
] 1
Odavde proizlazi: y = 2,4 10
5

5

5
= 2,4 10
3
%
mnoina iona podlonih hidrolizi 1

Anilinijevi ioni C
6
H
5
NH
3
+
su slaba kiseline dok su ioni Cl
neutralni, pa moemo pretpostaviti da e

otopina biti kisela.
Znamo da je K
b
= 3,8 10
10
mol dm
3
, odnosno pK
b
= 9,42.
Kako je: pK
b
+ pK
a
= 14, proizlazi:
pK
a
= 14 pK
b
= 14 9,42 = 4,58
+
dobivamo:
[H
+
] = K
a
c
ili
pH = pK
a
log c
Zadatak ne sadrava podatak o koncentraciji anilinijum klorida, pa pretpostavljamo da je 1 mol dm
3
.
Odavde proizlazi:
pH = 4,58 = 2,29

35
Formijatni ioni hidroliziraju prema jednadbi:
HCOO
+ H
2
O HCOOH + OH

[HCOOH] [OH
] [H
+
] K
w
10
14

K
hidrolize
/ mol dm
3
= = = = 5,65 10
11

[HCOO
] [H
+
] K
HCOOH
1,77 10
4

Hidrolizom bilo koje mnoine formijatnih iona nastaje jednaka mnoina nedisociranih molekula mravlje
kiseline i hidroksidnih iona. Da bismo izraunali koncentracije iona i nedisociranih molelkula u otopini
uzmimo da je u ravnotenom stanju:
[HCOOH] / mol dm
3
= y,
[OH
] / mol dm
3
= y,
[HCOO
] / mol dm
3
= 0,5 y,
K
hidrolize
/ mol dm
3
= 5,65 10
11
.
Smanjenje koncentracije iona HCOO
je zenemarivo pa vrijedi:
[HCOOH] [OH
] y
2

= = 5,65 10
11

[HCOO
] 0,5
Odavde proizlazi: y = 0,5 5,65 10
11
= 5,3 10
6

6

5
= 1,06 10
3
%

Fenolatni ioni hidroliziraju prema jednadbi:
C
6
H
5
O
+ H
2
O C
6
H
5
OH + OH

uzmimo da je u ravnotenom stanju:
[C
6
H
5
OH] / mol dm
3
= y,
[OH
] / mol dm
3
= y,
[C
6
H
5
O
] / mol dm
3
= 2 y,
K
C
6
H
5
OH
/ mol dm
3
= 1 10
10

pa dobivamo:
[C
6
H
5
OH] [OH
] [H
+
] K
w
10
14

K
hidrolize
/ mol dm
3
= = = = 1 10
4

[C
6
H
5
O
] [H
+
] K
C
6
H
5
OH
1 10
10

Smanjenje koncentracije iona C
6
H
5
O
zbog hidrolize je zanemarivo. Hidrolizom nastaju jednake

mnoine iona OH
i molekula C
6
H
5
OH. Za koncentraciju iona OH

u otopini dobivamo:
[C
6
H
5
OH] [OH
] y
2

= = 1 10
4

[C
6
H
5
O
] 2
Odavde proizlazi: y = 2 10
4
= 1,41 10
2

Za koncentraciju iona OH

u otopini dobivamo:
[OH
] / mol dm
3
= 2 10
4
= 1,41 10
2
pOH = 1,85 pH = 12,15

mnoina hidroliziranih iona y 1,41 10
2

Stupanj hidrolize = = = = 7,1 10
3
= 0,71 %
mnoina iona podlonih hidrolizi 2 2

36
Otapanjem amonijeva acetata u vodi nastaju ioni NH
4
+
(aq) i CH
3
COO
. Oba su iona podlona hidrolizi:

NH
4
+
(aq) + CH
3
COO
(aq) NH
3
(aq) + CH
3
COOH(aq)
Konstanta hidrolize je
K
w

K
hidrolize
=
K
kiseline
K
baze

10
14
mol
2
dm
6

= = 3,2 10
5
.
1,79 10
5
mol dm
3
1,75 10
5
mol dm
3

Iz jednadbe hidrolize vidimo da hidrolizom neke mnoine amonijeva acetata nastaju jednake mnoine
nedisociranog amonijaka i nedisocirane octene kiseline. Uzmimo da je u stanju ravnotee:
[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= y,
[CH
3
COOH] / mol dm
3
= y,
[NH
4
+
] / mol dm
3
= 0,1 y,
[CH
3
COO
] / mol dm
3
= 0,1 y,
to proizlazi iz uvjeta zadatka i jednadbe hidrolize. Kako je
[NH
3
(aq)] [CH
3
COOH]
K
hidrolize
=
[NH
4
+
] [CH
3
COO
]
vrijedi:
y
2

3,2 10
5
=
(1 y)
2

y
3,2 10
5
=
(1 y)
Vrlo malo iona je podlono hidrolizi, pa smanjenje njihove koncentracije moemo zanmariti. Slijedi:
y = 5,6 10
3
.
Ravnotene koncentracije su ove:
[NH
3
(aq)] = 5,6 10
3
mol dm
3
,
[CH
3
COOH] = 5,6 10
3
mol dm
3
,
[NH
4
+
] = 1 mol dm
3
,
[CH
3
COO
] = 1 mol dm
3
.
Za stupanj hidrolize dobivamo:
5,6 10
3
mol dm
3
stupanj hidrolize = = 5,6 10
3
= 0,56 %.
1 mol dm
3

Uzimajui u obzir ravnotene koncentracije za pH otopine dobivamo:
K
kiseline
[CH
3
COOH]
[H
+
] / mol dm
3
=
[CH
3
COO
]

1,75 10
5
5,6 10
3

= = 9,8 10
8
, pH = 7,01
1

37
Otapanjem amonijeva hidrogenfosfata u vodi nastaju ioni NH
4
+
(aq) i HPO
4
2
. Oba su iona podlona
hidrolizi:
NH
4
+
(aq) + HPO
4
2
(aq) NH
3
(aq) + H
2
PO
4
(aq)
K
w

K
hidrolize
/ mol dm
3
=
K
kiseline
K
baze

10
14
mol
2
dm
6

= = 8,85 10
3
.
1,79 10
5
6,31 10
8

Iz jednadbe hidrolize vidimo da hidrolizom neke mnoine amonijeva hidrogenfosfata nastaju jednake
mnoine nedisociranog amonijaka i dihidrogenfosfatnih iona. Uzmimo da je u stanju ravnotee:
[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= y,
[H
2
PO
4
] / mol dm
3
= y,
[NH
4
+
] / mol dm
3
= 0,3 y,
[HPO
4
2
] / mol dm
3
= 0,3 y,
[NH
3
(aq)] [H
2
PO
4
]
K
hidrolize
=
[NH
4
+
] [HPO
4
2
]
vrijedi:
y
2

8,85 10
3
=
(0,3 y)
2

y
8,85 10
3
=
(0,3 y)
Odavde proizlazi
(0,3 y) 0,0941 = y
0,0282 = 1,0941 y
y = 0,0258
[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= 2,58 10
2
,
[H
2
PO
4
] / mol dm
3
= 2,58 10
2
,
[NH
4
+
] / mol dm
3
= 0,274,
[HPO
4
2
] / mol dm
3
= 0,274,
2,58 10
2
mol dm
3
stupanj hidrolize = = 0,086 = 8,6 %.
0,3 mol dm
3

K
kiseline
[H
2
PO
4
] 6,31 10
8
2,58 10
2

[H
+
] / mol dm
3
= = = 5,94 10
9
pH = 8,22
[HPO
4
2
] 0,274

38
Otapanjem amonijeva cijanida u vodi nastaju ioni NH
4
+
(aq) i CN
. Oba su iona podlona hidrolizi:

NH
4
+
(aq) + CN
(aq) NH
3
(aq) + HCN(aq)
K
w

K
hidrolize
/ mol dm
3
=
K
kiseline
K
baze

10
14
mol
2
dm
6

= = 0,707.
1,79 10
5
7,9 10
10

Iz jednadbe hidrolize vidimo da hidrolizom neke mnoine amonijeva cijanida nastaju jednake
mnoine nedisociranog amonijaka i cijanovodine kiseline. Uzmimo da je u stanju ravnotee:
[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= y,
[HCN] / mol dm
3
= y,
[NH
4
+
] / mol dm
3
= 0,7 y,
[CN
] / mol dm
3
= 0,7 y,
[NH
3
(aq)] [HCN]
K
hidrolize
=
[NH
4
+
] [CN
]
vrijedi:
y
2

0,707 =
(0,7 y)
2

y
0,705 =
(0,7 y)
Odavde proizlazi
(0,7 y) 0,841 = y
0,588 = 1,841 y
y = 0,320
[[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= 0,320
[HCN] / mol dm
3
= 0,320
[NH
4
+
] / mol dm
3
= 0,380
[CN
] / mol dm
3
= 0,380

0,320 mol dm
3
stupanj hidrolize = = 0,46 = 46 %.
0,7 mol dm
3

K
kiseline
[HCN] 7,9 10
10
0,320
[H
+
] / mol dm
3
= = = 6,65 10
10
pH = 9,18
[CN
] 0,38

39
:
a) H
2
PO
4
+ H
2
O HPO
4
2
+ H
3
O
+
,
[HPO
4
2
] [H
+
]
K
c
= = K
a2
= 6,31 10
8
mol dm
3

[H
2
PO
4
]

b) H
2
PO
4
+ 2 H
2
O PO
4
3
+ 2 H
3
O
+
,
[PO
4
3
] [H
+
]
2
[HPO
4
2
] [H
+
] [H
+
] [PO
4
3
]
K
c
= = = K
a2
K
a3

[H
2
PO
4
] [H
2
PO
4
] [HPO
4
2
]

= 6,31 10
8
1,26 10
12
mol
2
dm
6
= 8 10
20
mol
2
dm
6

c) H
2
PO
4
+ H
2
O H
3
PO
4
+ OH
,
[H
3
PO
4
] [OH
] [H
3
PO
4
] [OH
] [H
+
] K
w
10
14
mol
2
dm
6

K
c
= = = = = 1,3310
12
mol dm
3

[H
2
PO
4
] [H
2
PO
4
] [H
+
] K
a1
7,5210
3
mol dm
3

d) 2 H
2
PO
4
H
3
PO
4
+ HPO
4
2
.
[H
3
PO
4
] [HPO
4
2
] [H
3
PO
4
] [H
+
] [HPO
4
2
] K
a2

K
c
= = = =
[H
2
PO
4
]
2
[H
2
PO
4
] [H
+
] [H
2
PO
4
] K
a1

6,31 10
8
mol dm
3

= = 8,4 10
6

7,52 10
3
mol dm
3

40
a) eljezov(III) klorid K
hid
(Fe(OH
2
)
6
3+
) = 2 10
4
mol dm
3
,
Hidrolizu iona Fe(aq)
3+
moemo prikazati jednadbom:
Fe(OH
2
)
6
3+
FeOH(OH
2
)
5
2+
+ H
+

Konstanta ravnotee, odnosno hidrolize, je:
[FeOH(OH
2
)
5
2+
] [H
+
]
K
hidrolize
/ mol dm
3
= = 2 10
4

[Fe(OH
2
)
6
3+
]

Hidrolizom Fe(OH
2
)
6
3+
nastaju jednake mnoine iona FeOH(OH
2
)
5
2+
i H
+
. Smanjenje koncentracije
iona Fe(OH
2
)
6
3+
moemo zanemariti pa dobivamo:
[H
+
] / mol dm
3
= K
hidrolize
c (Fe(OH
2
)
6
3+
) = 2 10
4
0,05 = 3,16 10
3
pH = 2,5
[H
+
] / mol dm
3
= 3,16 10
3

[FeOH(OH
2
)
5
2+
] / mol dm
3
= 3,16 10
3

[Fe(OH
2
)
6
3+
] / mol dm
3
= 0,05
Odavde proizlazi:
3,16 10
3
0,05

b) aluminijev sulfat K
hid
(Al(OH
2
)
6
3+
) = 6 10
6
mol dm
3

Hidrolizu iona Al(aq)
3+
Al(OH
2
)
6
3+
AlOH(OH
2
)
5
2+
+ H
+

[AlOH(OH
2
)
5
2+
] [H
+
]
K
hidrolize
/ mol dm
3
= = 6 10
6

[Al(OH
2
)
6
3+
]

Hidrolizom Al(OH
2
)
6
3+
nastaju jednake mnoine iona AlOH(OH
2
)
5
2+
i H
+
. Smanjenje koncentracije iona
Al(OH
2
)
6
3+
[H
+
] / mol dm
3
= K
hidrolize
c (Al(OH
2
)
6
3+
) = 6 10
6
0,05 = 5,48 10
4
pH = 3,26
[H
+
] / mol dm
3
= 5,48 10
4

[AlOH(OH
2
)
5
2+
] / mol dm
3
= 5,48 10
4

[Al(OH
2
)
6
3+
] / mol dm
3
= 0,05
Odavde proizlazi:
5,48 10
4
0,05
41
c) magnezijev sulfat K
hid
(Mg(OH
2
)
6
2+
) = 5 10
11
mol dm
3
?
Hidrolizu iona Mg(aq)
2+
Mg(OH
2
)
6
2+
MgOH(OH
2
)
5
+
+ H
+

[MgOH(OH
2
)
5
+
] [H
+
]
K
hidrolize
/ mol dm
3
= = 5 10
11

[Mg(OH
2
)
6
2+
]

Hidrolizom Mg(OH
2
)
6
2+
nastaju jednake mnoine iona MgOH(OH
2
)
5
+
i H
+
. Smanjenje koncentracije
iona Mg(OH
2
)
6
2+
[H
+
] / mol dm
3
= K
hidrolize
c (Mg(OH
2
)
6
2+
) = 5 10
11
0,05 = 1,58 10
6
pH = 5,80
[H
+
] / mol dm
3
= 1,58 10
6

[MgOH(OH
2
)
5
+
] / mol dm
3
= 1,58 10
6

[Mg(OH
2
)
6
2+
] / mol dm
3
= 0,05
Odavde proizlazi:
1,58 10
6
stupanj hidrolize = = 3,16 10
5
= 3 10
3
%.
0,05

Monoprotonska organska kiselina u otopini disocira prema opoj jednadbi:
HA H
+
+ A

Konstanta ravnotee je:
[A
] [H
+
]
K
a
/ mol dm
3
=
[HA]

Disocijacijom nastaju jednake mnoine iona H
+
i A
, pa vrijedi:
[H
+
] / mol dm
3
= K
c
[HA]
odnosno
pH = pK
a
lg ([HA] / mol dm
3
)
Odavde se za pK
a
kiseline dobiva
pK
a
= pH + lg([HA] / mol dm
3
) = 3,3 + lg 0,3 = 3,038
pK
a
= 6,077 K
a
= 8,37 10
7
mol dm
3

Otopina ima pH = 3,3. Odavde proizlazi da je [H
+
] = 5 10
4
mol dm
3
.
Za stupanj disocijacije dobivamo:
koncentracija disociranog oblika [A
] [H
+
] 5 10
4
mol dm
3
.
= = = = = 0,167 %
koncentracija nedisociranog oblika [HA] [HA] 0,3 mol dm
3

42
Cijanovodina kiselina disocira prema jednadbi:
HCN H
+
+ CN

Konstanta ravnotee je:
[H
+
] [CN
]
K
a
/ mol dm
3
= = 7,9 10
10

[HCN]
Kiselina je slabo disocirana pa se smanjenje koncentracije zbog disocijacije moe zanemariti.
Disocijacijom nastaju jednake mnoine iona H
+
i CN
, pa vrijedi:
[H
+
] / mol dm
3
= K
c
[HA]
odnosno
pH = pK
a
lg ([HCN] / mol dm
3
) = 4,55 + 0,65 = 5,20 pOH = 14 pH = 8,8
Ravnotene su koncentracije::
[H
+
] / mol dm
3
= 6,3 10
6

[OH
] / mol dm
3
= 1,6 10
9

[CN
] / mol dm
3
= 6,3 10
6


p-aminobenzojeva kiselina reagira kao kiselina
N H
2
O
OH
N H
2
O
O
H
+
+
_

i kao baza
N H
2
O
OH
H
3
N
O
OH
OH
2
OH
+
+
_ +

U izoelektrinoj toki p-aminobenzojeva kiselina ima ovu strukturu:
H
3
N
O
O
_
+

Konstante disocijacije jesu: K
kiseline
= 1,2 10
5
mol dm
3
, K
baze
= 2,3 10
12
mol dm
3
, odnosno:
pK
kiseline
= 4,92, pK
baze
= 11,64

Koncentraciju iona H
+
u izoelektrinoj toki raunamo prema jednadbi:
[H
+
] / mol dm
3
= K
kiseline
K
w
/ K
baze

logaritmiranjem dobivamo:
pI = pK
kiseline
+ K
w
p K
baze
= 2,46 + 7 5,92 = 3,64

paminobenzojeva kiselina ima izoelektrinu toku pri pH = 3,64.
43
Vidi zadatak 10.53.
a) alanin
Konstante disocijacije alanina jesu: K
kiseline
= 5,8 10
11
mol dm
3
, K
baze
= 3,6 10
8
mol dm
3

pK
kiseline
= 10,24, pK
baze
= 7,44
+
[H
+
] / mol dm
3
= K
kiseline
K
w
/ K
baze

pI = pK
kiseline
+ K
w
p K
baze
= 5,12 + 7 3,72 = 8,40
alanin ima izoelektrinu toku pri pH = 8,40.

b) serin
Konstante disocijacije serina jesu: K
kiseline
= 6,2 10
10
mol dm
3
, K
baze
= 1,6 10
12
mol dm
3
.
pK
kiseline
= 9,20, pK
baze
= 11,80
+
[H
+
] / mol dm
3
= K
kiseline
K
w
/ K
baze

pI = pK
kiseline
+ K
w
p K
baze
= 4,60 + 7 5,90 = 5,70
serin ima izoelektrinu toku pri pH = 5,70.
Ove se dvije aminokiseline mogu razdvojiti taloenjem.

Disocijaciju iona Fe(CN)
6
3
prikazuje jednadba:

Fe(CN)
6
3
Fe
3+
+ 6 CN

Vidimo da disocijacijom neke mnoine komleksnog iona Fe(CN)
6
3
(aq) nastaje odreena mnoina
iona Fe
3+
(aq) i est puta vea mnoina iona CN
(aq). Uzmimo da je ravnotenom stanju:

[Fe
3+
] / mol dm
3
= y,
[CN
] / mol dm
3
= 6y,
[Fe(CN)
6
3
] / mol dm
3
= 1,
K(Fe(CN)
6
3
) / mol
6
dm
18
= 1 10
24
,
Koncentraciju komplesnog iona moemo smatrali konstantnom, jer je vrlo malo komplesnog iona
podlono disocijaciji. Prema tome, za disocijaciju komplesnog iona, vrijedi:
[Fe
3+
] [CN
]
6

K
c
/ mol
6
dm
18
= = 1 10
24

[Fe(CN)
6
3
]
odnosno
y (6y)
6
= 1 10
24
= 46656 y
7

lg y =
1
7
lg 10
24

1
7
lg 46656 = 3,43 0,67 = 4,09
y = 8 10
5

[Fe
3+
] / mol dm
3
= 8 10
5

44
Disocijaciju iona Ni(CN)
4
2
prikazuje jednadba:

Ni(CN)
4
2
Ni
2+
+ 4 CN

Vidimo da disocijacijom neke mnoine komleksnog iona Ni(CN)
4
2
(aq) nastaje odreena mnoina iona
Ni
2+
(aq) i etiri puta vea mnoina iona CN

[Ni
2+
] / mol dm
3
= y,
[CN
] / mol dm
3
= 4y,
[Ni(CN)
4
2
] / mol dm
3
= 0,3,
K(Ni(CN)
4
2
) / mol
4
dm
12
= 1,8 10
14

podlono disocijaciji. Prema tome, za disocijaciju komplesnog iona, vrijedi:
[Ni
2+
] [CN
]
4

K
c
/ mol
4
dm
12
= = 1 10
24

[Ni(CN)
4
2
]
odnosno
y (4y)
4
= 0,3 1,8 10
14
= 256 y
5

lg y =
1
5
lg 0,54 +
1
5
lg 10
14

1
5
lg 256 = 0,0535 2,8 0,4816 = 3,335
y = 4,6 10
4

[Ni
2+
] / mol dm
3
= 4,6 10
4

[CN
] / mol dm
3
= 1,8 10
3

Disocijaciju iona HgI
4
2
prikazuje jednadba:
HgI
4
2
Hg
2+
+ 4 I

Vidimo da disocijacijom neke mnoine komleksnog iona HgI
4
2
(aq) nastaje odreena mnoina iona
Hg
2+
(aq) i etiri puta vea mnoina iona I

[Hg
2+
] / mol dm
3
= y,
[I
] / mol dm
3
= 2 + 4y,
[HgI
4
2
] / mol dm
3
= 0,1,
K(HgI
4
2
) / mol
4
dm
12
= 1,48 10
30
podlono disocijaciji. Otopina sadrava 2 mol dm
3
kalijeva jodida za koji smatramo da je potpuno
disociran. Koncentraciju jodidnih iona prema tome odreuje koncentracija kalijeva jodida. Odavde
proizlazi:
[Hg
2+
] [I
]
4
[Hg
2+
] (2)
4

K
c
/ mol
4
dm
12
= = 1,48 10
30
=
[HgI
4
2
] 0,1
Odavde proizlazi:
[Hg
2+
] / mol dm
3
1,48 10
30
0,1 / 16 = 9,25 10
33

45
Disocijaciju iona Cu(NH
3
)
2+
prikazuje jednadba:

Cu(NH
3
)
2+
Cu
2+
+ 4 NH
3
(aq)
Vidimo da disocijacijom neke mnoine komleksnog iona Cu(NH
3
)
2+
(aq) nastaje odreena mnoina
iona Cu
2+
(aq) i etiri puta vea mnoina NH
3
[Cu
2+
] / mol dm
3
= 1 10
12
,
[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= y,
[Cu(NH
3
)
4
2+
] / mol dm
3
= 1,
K(Cu(NH
3
)
4
2+
) / mol
4
dm
12
= 2,14 10
13

Konstanta ravnotee disocijacije iona Cu(NH
3
)
2+
moe se napisati u obliku:
[Cu
2+
] [NH
3
(aq)]
4
1 10
12
y
4

K
c
/ mol
4
dm
12
= = = 2,14 10
13

[Cu(NH
3
)
4
2+
] 1
Odavde proizlazi:
2,14 10
13

y
4
= 1 = 0,214

1 10
12

y = 0,680
[NH
3
(aq)]

/ mol dm
3
= 0,680

Ioni Cu
2+
i amonijak reagiraju prema jednadbi:
Cu
2+
(aq) + 4 NH
3
(aq) Cu(NH
3
)
4
2+
(aq)
Jedan mol iona Cu
2+
"troi" 4 mola NH
3
(aq) za stvaranje kompleksnog iona Cu(NH
3
)
4
2+
(aq).
Da bi se postigla traena koncentracija iona Cu
2+

na 1 dm
3
otopine bakrova(II) sulfata treba dodati 4,680 mol NH
3
.

Izraunajmo najprije mnoine tvari koje sadrava 1 dm
3
reakcijske smjese:
n(Co
3+
) = 0,1 mol
n(NH
3
(aq)) = w(NH
3
) m(otop. NH
3
) / M(NH
3
) = 0,30 50 g / 17 g mol
1
= 0,882 mol
Ioni Co
2+
i amonijak reagiraju prema jednadbi:
Co
3+
(aq) + 6 NH
3
(aq) Co(NH
3
)
6
3+

Jedan mol iona Co
3+
troi 6 mola NH
3
. Prema uvjetima zadatka dobivamo:
[Co(NH
3
)
6
3+
] / mol dm
3
= 0,1
[NH
3
(aq)] / mol dm
3
= 0,882 0,600 = 0,282
K(Co(NH
3
)
6
3+
) / mol
6
dm
18
= 3,1 10
33

Konstanta ravnotee za disocijaciju kompleksnog iona Co(NH
3
)
6
3+
glasi:
[Co
3+
] [NH
3
(aq)]
6
[Co
3+
] (0,282)
6

K
c
/ mol
6
dm
18
= = = 3,1 10
33
[Co(NH
3
)
6
3+
] 0,1
Odavde proizlazi:
0,1 3,1 10
33
3,1 10
34

[Co
3+
(aq)] / mol dm
3
= = 6 10
31

(0,282)
6
5,03 10
4

46
Izraunajmo najprije mnoinu olovova klorida u 1 dm
3
zasiene vodene otopine.
1 dm
3
0,495 g
n(PbCl
2
) = = 0,0356 mol
0,050 dm
3
278,10 g mol
1

Otapanje olovova klorida u vodi prikazuje jednadba:
PbCl
2
Pb
2+
+ 2 Cl

Koncentracije su iona u zasienoj otopini:
[Pb
2+
] / mol dm
3
= 0,0356
[Cl
] / mol dm
3
= 0,0712
Za produkt topljivosti dobivamo:
K
sol
(PbCl
2
) = [Pb
2+
] [Cl
]
2
= 0,0356 (0,0712)
2
= 1,8 10
4
mol
3
dm
9

Da bismo doznali koja je sol topljivija treba izraunati njihove koncentracije u otopini.
Produkt topljivosti olovova jodida je:
K
sol
(PbI
2
) = [Pb
2+
] [I
]
2
= 8,1 10
9
mol
3
dm
9

Odavde proizlazi da je koncentracija PbI
2
u otopini jednaka treem korijenu iz produkta topljivosti,
odnosno:
[PbI
2
] / mol dm
3
= 2 10
3

Jednakim postupkom dobivamo da je koncentracija olovova sulfata u otopini jednaka drugom korijenu
iz produkta topljivosti:
K
sol
(PbSO
4
) = [Pb
2+
] [SO
4
2
] = 1,4 10
8
mol
2
dm
6

[PbSO
4
] / mol dm
3
= 1,2 10
4

Olovov jodid je topljiviji od olovova sulfata.

Izraunajmo najprije koncentraciju olovava(II) karbonata u vodi. Produkt topljivosti olovova(II)
karbonata je:
K
sol
(PbCO
3
) = [Pb
2+
] [CO
3
2
] = 3,3 10
14
mol
2
dm
6

Odavde proizlazi da je koncentracija PbCO
3
u otopini jednaka drugom korijenu iz produkta topljivosti,
odnosno:
[PbCO
3
] / mol dm
3
= 1,81 10
7

Za masu olova u dm
3
otopine zasiene olovovim karbonatom dobivamo:
m(Pb) = n(Pb) M(Pb) = 1,81 10
7
mol dm
3
207,2 g mol
1
= 3,75 10
5
g dm
3

= 3,75 10
2
g dm
3
= 37,5 mg m
3

47
Produkt topljivosti eljezova(III) hidroksida je:
K
sol
(Fe(OH)
3
) = [Fe
3+
] [OH
]
3
= 3,8 10
38
mol
4
dm
12

Ako je u otopini izmjeren pH = 8,3, tada je pOH = 14 8,3 = 5,7. Odavde proizlazi da je koncentracija
iona OH
u otopini:
[OH
] / mol dm
3
= 10
pOH
= 10
5,7
= 2 10
6

Iz izraza za produkt topljivosti dobivamo da je koncentracija iona Fe
3+
:
K
sol
(Fe(OH)
3
) 3,8 10
38
3,8 10
38

[Fe
3+
] /mol dm
3
= = = = 4,75 10
21

[OH
]
3
(2 10
6
)
3
8 10
18

Masena koncentracija iona Fe
3+
(aq) u otopini nakon taloenja eljezova(III) hidroksida je:

(Fe
3+
) / g dm
3
= n(Fe) M(Fe) = 4,75 10
21
mol dm
3
55,85 g mol
1
= 2,65 10
19

Iz produkta topljivosti srebrovih halogenida moemo izraunati koncentracije iona Ag
+
u toki
zasienja ako su koncentracije iona Cl
(aq), Br
(aq) i I
(aq) jednake 0,1 mol dm

3
.
a) K
sol
(AgCl) = 1 10
10
mol
2
dm
6
= [Ag
+
] [Cl
]
Odavde proizlazi:
K
sol
(AgCl) 1 10
10

[Ag
+
] / mol dm
3
= = = 1 10
9

[Cl
] 0,1
b) K
sol
(AgBr) = 4 10
13
mol
2
dm
6
= [Ag
+
] [Br
]
Odavde proizlazi:
K
sol
(AgBr) 4 10
13

[Ag
+
] / mol dm
3
= = = 4 10
12

[Br
] 0,1
c) K
sol
(AgI) = 1 10
16
mol
2
dm
6
= [Ag
+
] [I
]
Odavde proizlazi:
K
sol
(AgI) 1 10
16

[Ag
+
] / mol dm
3
= = = 1 10
15

[I
] 0,1
Halogenidi se taloe redoslijedom: AgI, AgBr, AgCl.

d) Prema uvjetima iz zadatka koncentracija iona Cl
u otopini je 0,1 mol dm

3
, dok je ravnotena
koncentracija iona Ag
+
jednaka 1 10
9
mol dm
3
. Iz produkta topljivosti srebrova bromida i jodida
proizlaze sljedee ravnotene koncentracije iona Br
i I
:
K
sol
(AgBr) 4 10
13

[Br
] / mol dm
3
= = = 4 10
4

[Ag
+
] 1 10
9

K
sol
(AgI) 1 10
16

[I
] / mol dm
3
= = = 1 10
7

[Ag
+
] 1 10
9

U trenutku kad je najtopljiviji srebrov klorid upravo postigao toku zasienja, koncentracije aniona u
otopini nalaze se u omjeru: [Cl
] : [Br
] : [I
] = 1 : 4 10
4
: 10
7

48
Iz produkta topljivosti proizlazi:
[Ca
2+
] / mol dm
3
= (K
sol
(CaSO
4
))
= (6,1 10
5
)
= 7,8 10
3

Tu mnoinu iona Ca
2+
u 1 dm
3
vode zasiene kalcijevim sulfatom moramo izraziti masenom
koncentracijom kalcijeva oksida, (CaO), jedinicom mg dm
3
. Kako je n(Ca
2+
) ekvivalentno s n(CaO)
proizlazi:
(CaO) = [Ca
2+
] M(CaO) = 7,8 10
3
mol dm
3
56 g mol
1
= 0,437 g dm
3
= 437 mg dm
3

Njemaki stupanj tvrdoe odgovara mnoini iona Ca
2+
(aq) ekvivalentnih sa 10 mg dm
3
kalcijeva
oksida u otopini. Odavde proizlazi da je:
CaO)

437 mg dm
3

Tvrdoa vode / njemaki stupnjevi = = 44
10 mg dm
3
10 mg dm
3

Problem je slian onome u zadatku 10.64. Treba nai koncentracije iona S
2
pri kojima postie produkt
topljivosti, ako su koncentracije iona 0,1 mol dm
3
.
a) K
sol
(HgS) / mol
2
dm
6
= 4 10
53

K
sol
(HgS) 4 10
53

[S
2
] / mol dm
3
= = = 4 10
52

[Hg
2+
] 0,1

Sumporovodik je slaba kiselina.
H
2
S HS
+ H
+
K
1
= 6 10
8
mol dm
3

HS

S
2
+

H
+
K
2
= 1 10
14
mol dm
3

H
2
S S
2
+ 2 H
+
K
a
= K
1
K
2
= 6 10
22
mol
2
dm
6

Koncentracijska konstanta ravnotee je:
[S
2
] [H
+
]
2

K
a
/ mol
2
dm
6
= = 6 10
22

[H
2
S]
Otopina ima pH = 2. Za koncentraciju iona H
+
dobivamo: [H
+
] / mol dm
3
= 10
pH
= 10
2

Koncentraciju sumporovodika izraunat emo po izrazu:
[S
2
] [H
+
]
2
[S
2
] [10
2
]
2

[H
2
S] / mol dm
3
= = = [S
2
] 1,67 10
17

K
a
6 10
22

Koncentraciju iona S
2
potrebne za taloenje pojedinih sulfida ve smo izraunali. Uvrtavanjem e
vrijednosti u gornji izraz dobivamo koncentraciju sumporovodika potrebnu za taloenje ivina sulfida:
[H
2
S] / mol dm
3
= [S
2
] 1,67 10
17
= 4 10
52
1,67 10
17
= 6,7 10
35

b) K
sol
(PbS) / mol
2
dm
6
= 4,2 10
28

K
sol
(PbS) 4,2 10
28

[S
2
] / mol dm
3
= = = 4,2 10
27

[Pb
2+
] 0,1

[H
2
S] / mol dm
3
= [S
2
] 1,67 10
17
= 4,2 10
27
1,67 10
17
= 7,0 10
10

49
c) K
sol
(Bi
2
S
3
) / mol
2
dm
6
= 7,1 10
61

K
sol
(Bi
2
S
3
)
1
3
7,1 10
61

1
3

1
3

[S
2
] / mol dm
3
= ( ) = ( ) = ( 7,1 10
59
) = 4,1 10
20

[Bi
3+
]
2
0,01

[H
2
S] / mol dm
3
= [S
2
] 1,67 10
17
= 4,1 10
20
1,67 10
17
= 6,8 10
3

d) K
sol
(CuS) / mol
2
dm
6
= 3,2 10
38

K
sol
(CuS) 3,2 10
38

[S
2
] / mol dm
3
= = = 3,2 10
37

[Cu
2+
] 0,1

[H
2
S] / mol dm
3
= [S
2
] 1,67 10
17
= 3,2 10
37
1,67 10
17
= 5,3 10
20

e) K
sol
(CdS) / mol
2
dm
6
= 1,2 10
28

K
sol
(CdS) 1,2 10
28

[S
2
] / mol dm
3
= = = 1,2 10
27

[Cd
2+
] 0,1

[H
2
S] / mol dm
3
= [S
2
] 1,67 10
17
= 1,2 10
27
1,67 10
17
= 2 10
10

Sulfidi se taloe redoslijedom: HgS, CuS, CdS, PbS, Bi
2
S
3
.

50
Najprije moramo na temelju produkta topljivosti izraunati koncentraciju iona S
2
u otopini, a potom iz
izraza za konstatu disocijacije sumporovodika izraunati pH pri kojem se postie traena koncentracija
iona S
2
.
a)
K
sol
(FeS) = [Fe
2+
] [S
2
] = 3,7 10
19
mol
2
dm
6

K
sol
(FeS) 3,7 10
19

[S
2
] / mol dm
3
= = = 3,7 10
18

[Fe
2+
] 0,1
Koncentracijska konstanta ravnotee za sumporovodik je:
[S
2
] [H
+
]
2

K
a
/ mol
2
dm
6
= = 5,7 10
22

[H
2
S]
Odavde proizlazi:
Ka [H
2
S] 5,7 10
22
0,05
[H
+
]
2
/ mol
2
dm
6
= = = 7,7 10
6

[S
2
] 3,7 10
18

[H
+
] / mol dm
3
= 2,77 10
3
pH = 2,56

b)
K
sol
(MnS) = [Mn
2+
] [S
2
] = 2,3 10
13
mol
2
dm
6

K
sol
(MnS) 2,3 10
13

[S
2
] / mol dm
3
= = = 2,3 10
12

[Mn
2+
] 0,1
Ka [H
2
S] 5,7 10
22
0,05
[H
+
]
2
/ mol
2
dm
6
= = = 1,24 10
11

[S
2
] 2,3 10
12

[H
+
] / mol dm
3
= 3,52 10
6
pH = 5,45

c)
K
sol
(NiS) = [Ni
2+
] [S
2
] = 3 10
21
mol
2
dm
6

K
sol
(NiS) 3 10
21

[S
2
] / mol dm
3
= = = 3 10
20

[Ni
2+
] 0,1
Ka [H
2
S] 5,7 10
22
0,05
[H
+
]
2
/ mol
2
dm
6
= = = 9,5 10
4

[S
2
] 3 10
20

[H
+
] / mol dm
3
= 3,08 10
2
pH = 1,51

d)
K
sol
(ZnS) = [Zn
2+
] [S
2
] = 2,5 10
22
mol
2
dm
6

K
sol
(ZnS) 2,5 10
22

[S
2
] / mol dm
3
= = = 2,5 10
21

[Zn
2+
] 0,1
K
a
[H
2
S] 5,7 10
22
0,05
[H
+
]
2
/ mol
2
dm
6
= = = 1,14 10
2

[S
2
] 2,5 10
21

[H
+
] / mol dm
3
= 0,107 pH 1
51
a) Najprije se taloi onaj karbonat koji ima manji produkt topljivosti, a to je kalcijev karbonat.
b) Moramo najprije izraunati koncentraciju iona CO
3
2
u trenutku kad se postigne produkt topljivosti
za MgCO
3
pri c(Mg
2+
) = 0,01 mol dm
3
.
K
sol
(MgCO
3
) = 2,6 10
5
mol
2
dm
6
= [Mg
2+
] [CO
3
2
]
Odavde proizlazi:
K
sol
(MgCO
3
) 2,6 10
5

[CO
3
2
] / mol dm
3
= = = 2,6 10
3

[Mg
2+
] 0,01
Sada na osnovi produkta topljivosti kalcijeva karbonata treba izraunati koncentraciju iona Ca
2+
u
otopini.
K
sol
(CaCO
3
) = 1,6 10
8
mol
2
dm
6
= [Ca
2+
] [CO
3
2
]
Odavde proizlazi:
K
sol
(CaCO
3
) 1,6 10
8

[Ca
2+
] / mol dm
3
= = = 6,15 10
6

[CO
3
2
] 2,6 10
3

Za masenu koncentraciju iona Ca
2+
dobivamo:
(Ca
2+
) = n(Ca
2+
) M(Ca
2+
) = 6,15 10
6
mol dm
3
40 g mol
1
= 2,46 10
4
g dm
3

Srebrov klorid se otapa u vodenoj otopini amonijaka prema jednadbi:
AgCl(s) + NH
3
(aq) Ag(NH
3
)
2
Cl
Jedan mol srebrova klorida "troi" dva mola amonijaka. Prema tome u 1 dm
3
otopine amonijaka ,
c
NH
3
(aq)
= 1 mol dm
3
, moe se otopiti 0,5 mol AgCl.
Masa 0,5 mol srebrova klorida je:
m(AgCl) = n(AgCl) M(AgCl) = 0,5 mol 143,35 g mol
1
= 71,67 g

a)
Srebrov klorid i ivin(I) klorid otaspanjem u vodi daju sljedee ione:
AgCl(s) Ag
+
(aq) + Cl

(aq) K
sol
(AgCl) = [Ag
+
] [Cl
] = 1 10
10
mol
2
dm
6
,
[Ag
+
] = (1 10
10
mol
2
dm
6
)
= 1 10
5
mol dm
3

Hg
2
Cl
2
(s)

Hg
2
2+
(aq) + Cl

(aq) K
sol
(Hg
2
Cl
2
) = [Hg
2
2+
] [Cl
]
2
= 1,1 10
18
mol
3
dm
9

[Hg
2
2+
] = (1,1 10
18
mol
3
dm
9
)
1/3
= 1,03 10
6
mol dm
3

Oito je da e se prvi taloiti Hg
2
Cl
2
jer je srebrov klorid topljiviji.
b) Jednakim postupkom moemo pokazati da je Hg
2
Br
2
manje topljiv od AgBr.
c) Jednakim postupkom moemo pokazati da je Hg
2
I
2
manje topljiv od AgI,
52
Ovaj je zadatak vieslojan. U prvom koraku treba izraunati koncentracije slobodnih iona CN

i Cd
2+
.
Otopina sadrava viak kalijeva cijanida. Zbog hidrolize cijanidnih iona otopina je lunata, to utjee
na koncentraciju sulfidnih iona u otopini. Sumporovodik je jaa kiselina od cijanovodika. Hoemo li se
potrovati uvoenjem H
2
S u otopinu KCN? Pri kojoj e koncentraciji sumporovodika nastupiti taloenje
kadmijeva sulfida?
1. Otopina sadrava ione Cu
2+
. Dodatkom KCN ioni Cu
2+
reduciraju se u ione Cu
+
prema sljedeoj
jednadbi:
Cu
2+
+ 2 CN
CuCN(s) + (CN)
2
(g)
Nastali dicijan nije otrovan, ali, kako je otopina, primjerice modre galice kisela, dolazi do istodobnog
razvijanja cijanovodika. Zato se kalijev cijanid mora dodavati u lunatu otopinu, odnosno na talog
bakrova hidroksida.
Nastali CuCN otapa se u viku kalijeva cijanida prema sljedeoj jednadbi:
CuCN + 3 CN
Cu(CN)
4
3

Prema tome, 0,1 mol iona Cu
2+
troi 0,5 mol iona CN
.

2. Ioni Cd
2+
s cijanidnim ionima tvore kompleksni spoj prema sljedeoj jednadbi:
Cd
2+
+ 4 CN
Cd(CN)
4
2

Prema tome 0,1 mol iona Cd
2+
troi 0,4 mol iona CN
.

3. Otopina sadrava 0,1 mol dm
3
nevezanih cijanidnih iona koji su podloni hidrolizi.
CN
+ H
2
O HCN + OH

Konstanta hidrolize je:
[HCN] [OH
] K
w
10
14

K
hidrolize
/ mol dm
3
= = = = 1,26 10
4

[CN
] K
HCN
7,9 10
10

Iz jednadbe reakcije hidrolize vidimo da hidrolizom nastaju jednake mnoine HCN i iona OH

.
Odavde proizlazi:
[OH
] / mol dm
3
= (K
hidrolize
[CN
])
= (1,26 10
4
0,1)
= 3,56 10
3

[H
+
] / mol dm
3
= 10
14
[OH
] = 10
14
3,56 10
3
= 2,81 10
12
pH = 11,55

4. Sljedei je korak na temelju produkta topljivosti izraunati koncentraciju sulfidnih iona pri kojoj dolazi
do taloenja kadmijeva sulfida.
K
sol
(CdS) = [Cd
2+
] [S
2
] = 1,2 10
28
mol
2
dm
6

Odavde proizlazi:
[S
2
] / mol dm
3
= (1,2 10
28
)
= 1,1 10
14

5. Poznati su nam [H
+
], [S
2
] i K
H
2
S
. Odavde za koncentraciju sumporovodika dobivamo:
[H
+
]
2
[S
2
]
K
H
2
S
/ mol
2
dm
6
= = 5,7 10
22

[H
2
S]

[H
+
]
2
[S
2
] (2,81 10
12
)
2
1,1 10
14

[H
2
S] / mol dm
3
= = = 1,5 10
16

K
H
2
S
5,7 10
22

53
Najprije moramo izraunati koncentraciju iona Cd
2+
u zadanoj otopini.
M(Cd(NO
3
)
2
4 H
2
O) = 308,5 g mol
1

10
3
g dm
3

c(Cd(NO
3
)
2
4 H
2
O) = = = 3,34 10
6
mol dm
3

M 308,5 g mol
1

Na temelju produkta topljivosti izraunat emo koncentraciju iona S
2
pri kojoj dolazi do taloenja
kadmijeva sulfida:
K
sol
(CdS) = [Cd
2+
] [S
2
] = 1,2 10
28
mol
2
dm
6

Odavde proizlazi:
K
sol
(CdS) 1,2 10
28

[S
2
] / mol dm
3
= = = 3,6 10
23

[Cd
2+
] 3,34 10
6

Iz izraza za konstantu disocijacije sumporovodika konano moemo izraunati koncentraciju iona H
+
,
odnosno pH otopine.
K
a
[H
2
S] 5,7 10
22
0,1
[H
+
]
2
/ mol
2
dm
6
= = = 1,58
[S
2
] 3,6 10
23

[H
+
] / mol dm
3
= 1,26 pH 0,1

Pomou konstante disocijacije sumporovodika, zadanog pH i koncentracije H
2
S izraunat emo
ravnotenu koncentraciju iona S
2
. Iz tog podatka i produkta topljivosti moemo izraunati mnoinsku
koncentraciju iona Bi
3+
, i konano izraziti masenom koncentracijom.
Koncentracija iona H
+
je:
[H
+
] / mol dm
3
= 10
pH
= 10
4,3
= 5,0 10
5

Koncentracijska konstanta ravnotee za sumporovodik je:
[S
2
] [H
+
]
2

K
a
/ mol
2
dm
6
= = 5,7 10
22

[H
2
S]
Odavde proizlazi:
K
a
[H
2
S] 5,7 10
22
0,05 2,85 10
23

[S
2
] / mol dm
3
= = = = 1,14 10
14

[H
+
]
2
(5,0 10
5
)
2
2,5 10
9

Za mnoinsku koncentraciju iona Bi
3+
dobivamo:
K
sol
(Bi
2
S
3
) = [Bi
3+
]
2
[S
2
]
3
= 7,1 10
61
mol
5
dm
15
.
K
sol
(Bi
2
S
3
) 7,1 10
61
7,1 10
61

[Bi
3+
]
2
= = = = 4,8 10
19

[S
2
]
3
(1,14 10
14
)
3
1,48 10
42

[Bi
3+
] / mol dm
3
= 6,9 10
10

Za masenu koncentraciju iona Bi
3+
dobivamo:
(Bi
3+
) = c(Bi
3+
) M(Bi
3+
) = 6,9 10
10
mol dm
3
209 g mol
1
= 1,44 10
7
g dm
3

54
Najprije treba izraunati koncentraciju otopine natrijeva tiosulfata. Na temelju jednadbe reakcije
nastajanja kompleksnih iona Ag(S
2
O
3
)
2
3
odredit emo njihovu mnoinu. Iz tog podatka izraunat
emo mnoinu i masu srebra u kompleksnom spoju. Koncentraciju iona Ag
+
izraunat emo pomou
konstante disocijacije kompleksnog iona.
Za koncentraciju natrijeva tiosulfata dobivamo:
n(Na
2
S
2
O
3
5 H
2
O) m(Na
2
S
2
O
3
5 H
2
O)
c(Na
2
S
2
O
3
5 H
2
O) = = =
V(otop.) M(Na
2
S
2
O
3
5 H
2
O) V(otop.)
150 g
= = 0,6715 mol dm
3

248,2 g mol
1
0,9 dm
3

1 dm
3
fiksira sadrava 0,6715 mol natrijeva tiosulfata. Prema jednadbi reakcije nastajanja
kompleksnog iona
Ag
+
+ 2 S
2
O
3
2
Ag(S
2
O
3
)
2
3

proizlazi da je koncentracija kompleksnih iona:
c(Ag(S
2
O
3
)
2
3
) = c(Na
2
S
2
O
3
5 H
2
O) = 0,6715 mol dm
3
= 0,336 mol dm
3
.
Mnoina srebrovih iona koja se u 1 dm
3
fiksira moe vezati u kompleksni spoj je:
n(Ag
+
) = n(Na
2
S
2
O
3
5 H
2
O) = 0,6715 mol = 0,336 mol
Za masu srebra vezanu u kompleksni spoj dobivamo:
m(Ag
+
) = n(Ag
+
) M(Ag
+
) = 0,336 mol 107,9 g mol
1
= 36,23 g

Koncentraciju iona Ag
+
u otopini izraunavamo na osnovi konstante disocijacije kompleksnog iona:
Ag(S
2
O
3
)
2
3
Ag
+
+ 2 S
2
O
3
2

[Ag
+
] [S
2
O
3
2
]
2

K
c
(Ag(S
2
O
3
)
2
3
) = = 4 10
14
mol
2
dm
6

[Ag(S
2
O
3
)
2
3
]
Disocijacijom kompleksnog iona Ag(S
2
O
3
)
2
3
nastaje nastaje jedan ion Ag
+
i dva iona S
2
O
3
2
, pa vrijedi:
[Ag
+
] [2 S
2
O
3
2
]
2
= 4 [Ag
+
]
3

Odavde proizlazi:
K(Ag(S
2
O
3
)
2
3
) [Ag(S
2
O
3
)
2
3
] 4 10
14
0,336
[Ag
+
]
3
= = = 0,336 10
14

4 4
[Ag
+
]

= 1,5 10
5
mol dm
3

55
Problem je slian prethodnom zadatku, tonije njegovu drugom dijelu. Moramo izraunati
koncentraciju iona Ag
+
u otopini Na
3
[Ag(S
2
O
3
)
2
], c = 1 mol dm
3
. Na temelju te koncentracije i produkta
topljivosti AgCl, AgBr i AgI izraunat emo pripadne koncentracije iona Cl
, Br
i I
.
Disocijacijom kompleksnog iona Ag(S
2
O
3
)
2
3
nastaje nastaje jedan ion Ag
+
i dva iona S
2
O
3
2
, pa vrijedi:
[Ag
+
] [2 S
2
O
3
2
]
2
= 4 [Ag
+
]
3

Odavde proizlazi:
K(Ag(S
2
O
3
)
2
3
) [Ag(S
2
O
3
)
2
3
] 4 10
14
1
[Ag
+
]
3
= = = 1 10
14
mol
3
dm
9

4 4
[Ag
+
] / mol dm
3
= 2,15 10
5

Produkt topljivosti srebrova klorida je:
K
sol
(AgCl) = [Ag
+
] [Cl
]

= 1 10
10
mol
2
dm
6

Odavde proizlazi:
K
sol
(AgCl) 1 10
10

[Cl
]

/ mol dm
3
= = = 4,6 10
6

[Ag
+
] 2,15 10
5

K
sol
(AgBr) 4 10
13

[Br
]

/ mol dm
3
= = = 1,8 10
8

[Ag
+
] 2,15 10
5

K
sol
(AgI) 1 10
16

[I
]

/ mol dm
3
= = = 4,6 10
12

[Ag
+
] 2,15 10
5

Za reakciju
AgCl(s) + 2 S
2
O
3
)
2
2
(aq) Ag(S
2
O
3
)
2
3
(aq) + Cl
(aq)
Srebrov klorid je krutina pa je njegov mnoinski udio jednak jedinici. Konstanta ravnotee je:
[Ag(S
2
O
3
)
2
3
] [Cl
]
K
c
=
[(S
2
O
3
)
2
2
]
2

Ako brojnik i nazivnik pomnoimo s [Ag
+
] dobivamo:
[Ag(S
2
O
3
)
2
3
] [Cl
] [Ag
+
] K
sol
(AgCl) 1 10
10
mol
2
dm
6

K
c
= = = = 2500
[(S
2
O
3
)
2
2
]
2
[Ag
+
] K(Ag(S
2
O
3
)
2
3
) 4 10
14
mol
2
dm
6

56
Problem rjeavamo istim postupkom kao u zadatku 10.76.
Za reakciju
Pb
3
(PO
4
)
2
(s) + 3 SO
4
2
(aq) 3 PbSO
4
(s) + 2 PO
4
3
(aq)
Olovov sulfat i olovov fosfat su krutine pa je njihov mnoinski udio jednak jedinici
Koncentracijska konstanta ravnotee je:
[PO
4
3
]
2

K
c
/ mol
1
dm
3
=
[SO
4
2
]
3

Ako brojnik i nazivnik pomnoimo s [Pb
2+
]
3
dobivamo:
[Pb
2+
]
3
[PO
4
3
]
2
K
sol
(Pb
3
(PO
4
)
2
) 1,5 10
32

K
c
/ mol
1
dm
3
= = = = 1,1 10
8

[Pb
2+
]
3
[SO
4
2
]
3
(K
sol
(PbSO
4
))
3
(1,1 10
8
)
3

Za prvu jednadbu .
AgCl(s) + Br
(aq) AgBr(s) + Cl
(aq)
vrijedi:
[Cl
]
K
c
=
[Br
]
+
] dobivamo:

[Ag
+
] [Cl
] K
sol
(AgCl)
= =

2 10
2

[Ag
+
] [Br
] [Ag
+
] [Br
]
Odavde proizlazi:
K
sol
(AgCl) 1 10
10
mol
2
dm
6

[Ag
+
] [Br
] = = = 5 10
13
mol
2
dm
6

2 10
2
2 10
2

Za drugu jednadbu

2 AgBr(s) + S
2
(aq) Ag
2
S(s) + 2 Br
(aq)
vrijedi:

[Br
]
2

K
c
=
[S
2
]

+
]
2
dobivamo:
[Ag
+
]
2
[Br
]
2
(5 10
13
mol
2
dm
6
)
2

= = 4,4 10
25
mol dm
3

[Ag
+
]
2
[S
2
] [Ag
+
]
2
[S
2
]

Odavde proizlazi:
(5 10
13
mol
2
dm
6
)
2
2,5 10
25
mol
4
dm
12

K
sol
(Ag
2
S) = [Ag
+
]
2
[S
2
] = = = 7,7 10
51
mol
3
dm
9

4,4 10
25
mol dm
3
4,4 10
25
mol dm
3

Ravnoteza U Otopinama Elektrolita - Rjesenja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ravnoteza U Otopinama Elektrolita - Rjesenja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

10. RAVNOTEA U OTOPINAMA ELEKTROLITA

. Ukupna mnoina estica u otopini je 0,2 + y = 0,2742. Odavde proizlazi y = 0,0742

moemo, isto kao u zadatku 10.15.,

(aq). Prema tome, za prvi stupanj disocijacije ugljine kiseline vrijedi

(aq) disocira, koncentracija iona H

(aq) neznatno, pa ga moemo zanemariti i dobivamo:

(aq). Prema tome, za prvi stupanj disocijacije vrijedi

(aq). Prema tome, za prvi stupanj disocijacije vrijedi

(aq) u otopini jednaka koncentraciji soli, odnosno natrijeva

jakom luinom nastaju ioni HPO

, jer su nam poznate koncentracije iona H

praktino jednake izraunanim. Iz izraza za K

i molekula benzojeve kiseline, pa vrijedi:

neutralni, pa moemo pretpostaviti da e

zbog hidrolize je zanemarivo. Hidrolizom nastaju jednake

. Oba su iona podlona hidrolizi:

. Oba su iona podlona hidrolizi:

(aq). Uzmimo da je ravnotenom stanju:

(aq). Uzmimo da je ravnotenom stanju:

(aq). Uzmimo da je ravnotenom stanju:

(aq) jednake 0,1 mol dm

u otopini je 0,1 mol dm

You might also like