Slobodna Bosna 918

ALEKSANDAR HEMON: OZBILJNA SMO REPREZENTACIJA
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-918:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.6.2014 13:55 Page 1
ÊTVRTA REKONSTRUKCIJA
VIJE]A MINISTARA
HO]E LI PRE@IVJETI SDP-ovi
MINISTRI?
Zastupnici Parlamenta BiH najkasnije do
sredine juna izjasnit }e se o zahtjevu
Kluba SBB-a da se glasa o povjerenju
dvojici ministara - Zlatku Lagumdìji i
Zekerijahu Osmi}u; Slobodna Bosna
istraìla je koji razlozi stoje u pozadini ove
inicijative i koje bi stranke mogle podràti
smjenu Lagumdìje i Osmi}a
DARIO KORDI] NA SLOBODI
ZA DOM SPREMAN
Osu|eni ratni zlo~inac DARIO KORDI]
od pro{log se tjedna nalazi na
prijevremenoj slobodi, kao posljednji ~lan
vite{ke skupine, koju su tada{nji hrvatski
predsjednik FRANJO TU\MAN i njegovi
obavje{tajci i generali u jesen 1997.
isporu~ili Ha{kom tribunalu; nakon gotovo
17 godina provedenih iza zatvorskih zidina
Kordi} tvrdi da vi{e nema politi~kih
ambicija, da ne}e dozvoliti da se njegovo
ime koristi u predizbornoj kampanji i da se
posve}uje Bogu i obitelji
HRONIKA NAJAVLJENE
PROPASTI
BANKROT HOTELA HOLIDAY
Op}inski sud u Sarajevu {estog juna
otvorio je ste~ajni postupak hotela
Holiday, a desetog juna za ste~ajnog
upravnika imenovao je Nijaza Dervi{i}a.
Me|utim, otvaranju ste~aja prethodila je
prava drama jer je tre}eg juna predste~ajni
upravnik Holidaya Nedim Memi}
napadnut i brutalno pretu~en, a prije}eno
je njemu i njegovoj porodici
RATNI ZLOÎN SILOVANJE
@ENE - @RTVE RATA
Pravomo}nom presudom Suda BiH koja je
objavljena prije mjesec dana potvr|ene su
kazne MUHIDINU BA[I]U i MIRSADU
[IJKU, osu|enim na po sedam godina
zatvora zbog ratnog silovanja ène
hrvatske nacionalnosti u Vare{u: iako su i
Ba{i}, ranije dugogodi{nji {ef Odjela za
borbu protiv organiziranog kriminala u
OSA-i, i [ijak, nastavnik muzi~ke kulture,
progla{eni krivim, u kontroverznom
sudskom postupku nije utvr|eno za{to je
za{ti}ena svjedokinja petnaest godina
skrivala mra~nu tajnu, niti je bilo drugih
svjedoka tog zlo~ina
AKADEMSKI FALSIFIKATORI
KAKO DO BRZE DIPLOME U BiH
Kupovina diploma s privatnih i dràvnih
fakulteta u Bosni i Hercegovini je u toj mjeri
uzela maha da je prosvjetna inspekcija
utvrdila kako je svaka deseta diploma u
na{oj zemlji la`na; na{a novinarka istraìla
je koji visoki funkcioneri u RS-u i FBiH su
vlasnici sumnjivih diploma
PAZI, SNIMA SE
GANI]EVA ANATOMIJA USPJEHA (II)
U oktobru 2010. u okviru privatnog Univerziteta
SSST u vlasni{tvu porodice GANI] osnovana
je Sarajevska filmska akademija, koja je pune
dvije godine radila ilegalno, bez vaè}eg
rje{enja nadle`nog Ministarstva; pored
~injenice da im je studij po zakonskim
propisima bio nevaè}i, menad`ment SSST-a
vi{estruko je obmanuo prvu generaciju
studenata SFA: od praznih obe}anja o
uvaènim profesorima i predava~ima, pa do
nepostoje}e najsavremenije opreme za
snimanje filmova...
VESNA TER[ELI^
NU@NOST SUOÂVANJA SA
PRO[LO[]U:
VESNA TER[ELI^, direktorica
Documenta, Centra za suo~avanje s
pro{lo{}u u Zagrebu, jedna je od
najzna~ajnijih borkinja za ljudska prava i
protiv negiranja zlo~ina po~injenih u
pro{losti na Balkanu; u razgovoru za
Slobodnu Bosnu govori o va`nosti
razgovora o onom {to se desilo u ratu,
prihvatanju i osu|ivanju zlo~ina, te koliko je
u procesu suo~avanja sa pro{lo{}u va`na
uloga pojedinca
12.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12
16
20
36
22
26
32
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 11.6.2014 23:39 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 12.6.2014. 4
STRUKA NE DA AHMEDA
Advokatske
komore FBiH i
RS-a o{tro
prosvjedovale
zbog podizanja
optu`nice protiv
odvjetnika
Ahmeda @ili}a
Nakon Advokatske komore Federacije
BiH, ~iji su predstavnici o{tro
prosvjedovali zbog podizanja optu`nice
protiv sarajevskog odvjetnika Ahmeda
@ili}a, istovjetan je stav stigao i iz
Republike Srpske. U pismu koje je
federalnim kolegama 4. juna uputio
predsjednik Advokatske komore RS-a
Jovan îzmovi} podràno je mi{ljenje
da odvjetnici ne mogu biti pozvani na
kaznenu odgovornost zbog pravnog
mi{ljenja izraènog u pruànju pravne
pomo}i. U tom su smislu advokati iz
RS-a suglasni da je optu`nica protiv
@ili}a ~in usmjeren protiv advokature
kao samostalne i nezavisne profesije.
Federalna je Advokatska komora o
kaznenom progonu Ahmeda @ili}a u
sudskom predmetu Energopetrol
obavijestila i Vije}e advokatskih komora
i pravnih dru{tava Europe (CCBE),
najva`niju europsku odvjetni~ku
asocijaciju, ~ija se reakcija jo{ ~eka.
(S.M.)
Iako je Milorad Dodik, predsjednik RS-
a, nakon sastanka sa premijerom Srbije
Aleksandrom Vu~i}em, nastojao stvoriti
privid da su odnosi izme|u zvani~ne Banje
Luke i Vlade Srbije ~vrsti, a saradnje dvije
vlade na najvi{em nivou, stvari iza kamera
stoje sasvim druga~ije.
To se moglo vidjeti na pro{lonedjeljnim
parlamentarnim izborima na Kosovu
odrànim 8. juna. Dodikov Savez
nezavisnih socijaldemokrata za Kosovo
iza{ao je na izbore u okviru Pokreta za
demokratski prosperitet, ~iji je nosilac liste
bio Milan Stojanovi}.
I ne samo da je na izborima na Kosovu
SNSD Milorada Dodika u~estvovao u koali-
ciji koju nije podrào zvani~ni Beograd, ve}
je kandidat ove liste èstoko kritikovao
~lanove vlade na ~ijem ~elu se nalazi Vu~i}.
Naime, Stojanovi} je posljednjeg dana
kampanje, gostuju}i na TV RTK, svoje
protivkandidate sa Srpske liste, koje je
imenovala Vu~i}eva Vlada, nazvao
prevarantima koji su Srbe na Kosovu
ko{tali vi{e nego NATO bombardovanje.
Oni su sada ti koji se zalaù za kosovsku
nezavisnost, kazao je Stojanovi}.
Gradona~elnika Gra~anice Branimira
Stojanovi}a, koji je bio prvi na Srpskoj listi,
nazvao je obi~nim folirantom, kao i ostale
gradona~elnike iz srpskih op{tina jer su, kako
je rekao Stojanovi}, potpisali dokument koji
potvr|uje nezavisnost Kosova.
Stojanovi}, Dodikov kandidat na
Kosovu, pozvao je Tomislava Nikoli}a,
predsjednika Srbije, kao vrhovnog koman -
danta da uhapsi Aleksandra Vulina, minis-
tra za rad i socijalna pitanja, koji je po
njemu na Kopaoniku uzeo mito od
Slobodana Petrovi}a, lidera Samostalne
libera lne stranke, ~ija je stranka nastupila u
koaliciji Srpska lista.
Ovo je ~ista prevara, zbog toga
pozivam predsjednika Tomu, neka uvede u
Srbiji vanredno stanje, kazao je
Stojanovi}. On je optuìo i Ivicu Da~i}a,
ministra inostranih poslova Srbije, da je
uzeo 120 miliona eura ke{a i prodao
Kosovo.
Ina~e, prije sastanka sa Dodikom, Vu~i}
se u Beogradu sastao sa {efom turske diplo-
matije Ahmetom Davutogluom. Ve}i dio
sastanka Vu~i} je Dodiku prepri~avao svoje
impresije s ovog susreta. Govorio mu je o
najve}em aerodromu na svijetu koji se
gradi u Turskoj, uspjehu turske vlade da
zna~ajno smanje stopu nezaposlenosti.
Me|utim, Dodik je bio nezainteresovan da
komentari{e uspjeh turske dràve.
(M. Dedi})
DODIK NA KOSOVU PROTIV VUIA
MINI MARKET
PRIVIDNO PRIJATELJSTVO
Dodik nastoji u javnosti stvoriti utisak o dobrim odnosima s Vu~i}em, no istina je druga~ija
Dodikov kandidat na kosovskim
izborima optuio Ivicu Daia i
Aleksandra Vulina da su uzeli
milionski mito
Ahmed @ili}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.6.2014 22:59 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]
NE DAO BOG DA TE
MERHAMET HRANI A
CERI] BRANI
Radon~i}
podrào
Ceri}evu
kandidaturu
zbog demisti-
fikacije uticaja
IZ-a na rezultate
izbora
Kandidatura Mustafe Ceri}a je dobra
za Bo{njake i on je njome u~inio uslugu
bo{nja~kom politi~kom faktoru, izjavio
je Fahrudin Radon~i}, predsjednik
Saveza za bolju budu}nost, obra}aju}i
se studentima Fakulteta politi~kih nauka
u Sarajevu.
Kandidatura Ceri}a je dobra iz pros-
tog razloga {to }e do}i do demisti-
fikacije uticaja Islamske zajednice na
rezultate izbora, rekao jer Radon~i},
o~ito zaboravljaju}i ~injenicu da se mit
o utjecaju Islamske zajednice i reisa na
izbore nepovratno raspr{io jo{ prije
~etiri godine. Na izborima 2010. godine,
tada{nji reis Ceri} preko dàmijskih
hutbi i naslovnih strana Dnevnog avaza,
otvoreno je pozivao muslimane da
glasaju za Radon~i}a i njegov SBB.
Uprkos Ceri}evoj agitaciji, Radon~i} je
poraèn na predsjedni~kim izborima a
njegova partija, SBB, dobila je dva puta
manje glasova od SDA, koju je biv{i
reis Ceri} redovno kritikovao u svojim
hutbama i javnim istupima.
(S.B.)
MINI MARKET
Sporazum o saradnji
policijskih agencija
Mustafa
Ceri}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.6.2014 22:59 Page 5
ETVRTAK,
5. JUNI
Jednoga sam se tu`nog novembra 1991.
godine zatrefio u Br~kom - morao bih se
dobro potruditi da se sjetim povoda, ali ne da
mi se - bila je neka tribina, mislim da je
organizirao lokalni SDP BiH, sje}am se da
smo sudjelovali tada{nji ~lan Predsjedni{tva
SDP-a, filmski reìser i urednik va`nog
filmskog ~asopisa Sineasta NIKOLA
STOJANOVI], ~elnik lokalnog SDP-a BiH
MIRSAD \APO i jo{ neko, vi{e njih. Poslije
tribine zasjelo se na nekom splavu,
doma}inski nas pripazio gazda. (Ovih dana od
tradicionalnog vojnog analiti~ara, kolege
sveznalca MIROSLAVA LAZANSKOG
saznajem da su gazde br~anskih splavova
pojeftino od JNA kupovali splavove, ~amce,
pontonske mostove). Uletio je na taj raskala{ni
dernek neki ljutit, znojan tip u odori Hrvatske
vojske i sve nam po spisku ispsovao: Sram
vas i stid bilo, dok se vi ovdje zajebajete, nas
u Gunji ~etnici zasipaju granatama.
Kada je 1. maja 1992. godine jedan moj
prijatelj sa obitelji bjeào iz Sarajeva, pa
pre{ao most na Savi, iz Br~kog prema Gunji,
veli mi da je spasio ìvu glavu jerbo je
do~ekan na najljudskiji mogu}i na~in.
Kada je moja mama 41. - 42. bjeàla sa
nezaklanom rodbinom iz Bile}e, uto~i{te su
na{li u Gunji. Do kraja ìvota su joj ostali
urezani primjeri rudimentarne ljudske
solidarnosti, plemenitosti. Ova seka {to je
do meneka, nogom trucka, pomalo prducka,
tako su uspavljivali moju mamu u Slavoniji,
a ona mene nekoliko decenija kasnije.
Nemam teritorijalnih pretenzija, ali
tragediju koja je pogodila malo mjesto
Gunju, doìvljavam kao osobnu kata kli -
zmu...
PETAK,
6. JUNI
Od ovoga povijesnoga dana Busova~a je
dio Hrvatske i tko to poku{a osporiti morat }e
se suo~iti sa posljedicama, urlikao je HDZ-ov
srednjobosanski dvojac Dario Kordi}-Ignac
Ko{troman do dugo u no}, u dugu zimsku
no} (Dragutin Tadijanovi}, pjesnik, hrvatski)
15.12.1991. godine nakon {to je Evropska
unija priznala Hrvatsku kao neovisnu,
cjelovitu, suverenu dràvu. Zbog svirepog,
bestijalnog ka`njavanja neistomi{ljenika,
ìtelji Ahmi}a, njih oko 120, poklani su,
ubijeni su, likvidirani na najsvirepiji na~in. [ta
danas slavi nekoliko stotina ljudi koji su
do~ekali Darija Kordi}a za zagreba~kom
aerodromu? Njegovu nevinost? Ne, vjerujem,
mislim, zaklju ~ujem da slave njegov zlo~in
po~injen u ime najplemenitije dràvotvorne
ideje - svi Hrvati u jednoj Busova~i!
SUBOTA,
7. JUNI
Jedan strani, evropski diplomata koji je
skoro desetak godina boravio u Bosni i
Hercegovini napisao je zanimljivu, temeljitu
knjigu u kojoj je obradio golem spektar
povijesnih, politi~kih, etni~kih, kulturlo{kih
fenomena bez kojih je nemogu}e razumjeti
na{u tragediju. Jedno poglavlje uvaèni
diplomata je posvetio bosanskom humoru,
Od ovoga povijesnoga dana
Busovaa je dio Hrvatske i tko
to pokua osporiti morat e se
suoiti sa posljedicama,
urlikao je HDZ-ov srednjo-
bosanski dvojac Dario
Kordi-Ignac Kotroman do
dugo u no, u dugu zimsku
no (Dragutin Tadijanovi,
pjesnik, hrvatski) 15.12.1991.
godine nakon to je Evropska
unija priznala Hrvatsku kao
neovisnu, cjelovitu, suverenu
dravu. Zbog svirepog,
bestijalnog kanjavanja
neistomiljenika, itelji
Ahmia, njih oko 120, poklani
su, ubijeni su, likvidirani na
najsvirepiji nain. ta danas
slavi nekoliko stotina ljudi koji su
doekali Darija Kordia za zagre-
bakom aerodromu? Njegovu
nevinost? Ne, vjerujem, mislim,
zaklju ujem da slave njegov
zloin poinjen u ime najple-
menitije dravotvorne ideje - svi
Hrvati u jednoj Busovai!
KRATKI OPIS STANJA NACIJE:
Bod ku}i, dva u gostima
Don
,
t cry for me Argentina
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 12.6.2014 1:39 Page 6
od kojega ga je, priznaje, zbog surovosti,
bezdu{nosti, okrutnosti, znala zaboljeti
glava. Dovr{avam ~itanje ove knjige i
~udom se ne mogu na~uditi kome je
monstrumu na pamet pao vic koji mi jutros
sve iz prve ruke ispri~a drug: Dao frajer
oglas: Prodajem ku}u u @eljeznom Polju,
145 kvadrata, opremljena. Moè se
pogledati svakog radnog dana od 8 do 16 sati
u Maglaju...
NEDJELJA,
8. JUNI
Poznajem otprilike 100-200 hiljada ljudi,
patriota, domoljuba koji su galamdìjski
galantno signalizirali da }e zapucati u u
Brazil, po svaku cijenu, {ta ko{ta da se plati,
ako nogometna selekcija BiH izbori plasman
na Svjetsko prvenstvo. Malo-pomalo, osipa
se broj BH Fanaticosa, turisti~ke agencije
koje organiziraju putovanja u Brazil barataju
sa ciframa od nekoliko stotina aran`mana.
Lako }emo mi za Brazil - ve~eras rukometna
reprezentacija BiH igra u Sarajevu
sudbonosnu utakmicu protiv Islanda za
bara` na Svjetskom prvenstvu. Ljudi koji se
razumiju u rukometnu hijerarhiju vele da je
Island u rukometu vaàn kao Argentina u
nogometu. Stid me je, nije mi problem to
priznati, {to utakmicu BiH protiv Islanda
gledam kod ku}e, a ne tamo gdje mi je
mjesto - u Skenderiji. Nikola Prce,
dobrodu{ni dìn iz Ljubu{kog, od jedanaest
udaraca svaki je potrefio, metnuo u gol.
Pri~ao mi je prije godinu i pol hercegova~ki
majstor rukometa ZVONIMIR NOKA
SERDARU[I] kako je, kada je trenirao
njema~ki Kiel, ohrabrivao skandinavskog
rukometnog kilera, desnog beka Kima
Anderssona: Pucaj iz svake pozicije, ne
pla{i se, od trideset lopti deset }e zavr{iti u
golu. [ta ho}u re}i? Da me je danas zvao
drug, stari jedan gospodin, da pita koliko }e
bodova dobiti tenisa~ DAMIR D@UMHUR
ako pobijedi na nekom turniru u Rumuniji.
Sportska kultura je integralna, sveo buhv at -
na, ili nije uop}e kultura!
PONEDJELJAK,
9. JUNI
U dana{njm dnevnim novinama
srbijanski glumac ALJO[A VU^KOVI]
kaè da je najbolje godine svog ìvota
proveo u Sarajevu. Bila su to divna
druènja u kafani Brodac u vlasni{tvu
Ferida Sultanovi}a Sultana. Nisam, u to
doba, kasnih 70-ih i ranih 80-ih , poha|ao,
obilazio tu kultnu kafanu, imao sam neke
druge prioritete. Malo prije nepravedne,
okrutne, prerane smrti MIRZA DELIBA[I]
mi je u svom domu na Ciglanama
prepri~avao fascinantnu, jezivu ìvotnu
dramu - nakon te{kog mo`danog udara,
Mirza je izgubio mo} govora, pa je
taksistima morao na papiri}ima crtati kako
da ga odvezu kod Sultana. Kaèm
taksisti, govorio je Kin|e, kad ti bude
najgore, najteè, sjedni u ovu kafanu, barem
}e ti pola patnje biti ko rukom odneseno.
êkam ve~eras utakmicu NBA play offa
San Antonio Spurs - Miami Heat i slu{am
novi album AMIRE MEDUNJANIN koji je
aranèrski raspisao BOJAN ZULFIKAR -
PA[I] Ako èli{ budan do~ekati zoru,
slu{aj album Silk and Stone Amire
Medunjanin.
UTORAK,
10. JUNI
ALEKSANDAR VUÎ], premijer i
ve}inski vlasnik Srbije, pred odlazak u Berlin
na susret s njema~kom kancelarkom ANGE -
LOM MERKEL poru~uje: Srbija za
Nema~ku moè u~initi jednu stvar - da bude
faktor stabilnosti na Balkanu. Ne razumijem.
Za{to bi ta stvar, stabilnost Balkana bila
vi{e u interesu Njema~ke nego Srbije!? Je li
konstruktivna uloga Srbije u pacifiziranju,
upristojenju regionalnog geo-politi~kog
prostora iznu|ena spoljnim pritiscima i
o~ekivanjima, ili je posrijedi iskrena,
promi{ljena, odgovorna unutarnja potreba?
Vu~i}ev strana~ki i politi~ki tata, }ale
TOMISLAV NIKOLI], predsjednik Srbije,
obja{njava kako se desio ~udan tajming,
koincidencija, da dok je premijer Srbije u
Njema~koj on u Beogradu ugo{}uje
ALEKSANDRA LUKA[ENKA, diktatora
iz Bjelorusije. Do te posete trebalo je do}i
mnogo ranije, krajem pro{le godine,
me|utim je visoka evropska predstavnica
Catherine Ashton dva puta insistirala da se
prolongira dolazak predsednika Luka{enka
u Beograd.
U nedjelju su odràni vanredni
parlamentarni izbori na Kosovu, a vlasti iz
Beograda su u posljednji ~as poslale novog
komesara za Kosovo Marka \uri}a,
donedavnog savjetnika predsjednika
Nikoli}a, jednog beznade`no dosadnog,
iritantnog {trebera-demagoga da mobilizira
Srbe za izlazak na izbore. Desilo se to, o~ito
je, pod sna`nim pritiskom me|unarodne
zajednice (OSCE-a), priznaju nevoljko vlasti
u Beogradu. Srbijanska, odnosno srpska
diplomacija je u poziciji, statusu, kako se to
nekada hladnoratovskim jezikom zvalo
ograni~enog suvereniteta: Vu~i} svoju
regionalnu politiku ne provjerava u Skup{tini
Srbije, nego traì podr{ku njema~ke
kancelarke Angele Merkel. Nikoli} se sastaje
sa kolegama suverenima tek nakon {to mu to
odobre zvani~nici iz Brisela, Srbi na Kosovu,
po naredbi iz Beograda na izbore izlaze (za
privremene vlasti!?) kada Vu~i}a,
Nikoli}a, Da~i}a pritisnu i prisile
me|unarodni mo}nici. Srbija se koprca
izme|u Zapada (Brisela, Washingtona) i
Moskve, podr`va suverenitet Ukrajine, ali,
opet, zlu ne trebalo, ne bi da se zamjeri
hazjajinu iz Kremlja Vladimiru Putinu, ne}e
odustati od izgradnje Ju`nog toka sve dok
to prva na u~ini Bugarska.
Spoljna politika Srbije je pod potpunim
me|unarodnim nadzorom, sigurnosnim
ki{obranim, pacifizirana dakle - jedini
vanjskopoliti~ki prostor u kojem se
eventualno moè nesmetano kretati srpska
diplomacija jeste Bosna i Hercegovina, to
jeste Republika Srpska. Ne}e, ne èli,
predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} do}i u
Sarajevo jerbo na nekom mjestu, zgradi
obnovljene Vije}nice pi{e kako je taj
kapitalni kulturno-prosvjetni objekat u
ljeto 1992. godine sprèn sa agres or -
skih/srpskih poloàja.
A pri~ao mi svjedok sa Pala kako se
potpredsjednik RS-a Nikola Koljevi}
nasla|ivao gledaju}i kako gori Vije}nica:
Eto, sada smo im ubili i pam}enje.
Bojim se da nisu.
SRIJEDA,
11. JUNI
Federalna televizija, neki inokosni organ,
ho}e kazniti svoje uposlenike, JASMINKU
[IPKU, ARIJANU SARAÊVI] i
BAKIRA HAD@IOMEROVI]A, {to su
neovla{teno, na svoju ruku, sudjelovali u
humanitarnoj akciji na konkurentskoj BH
televiziji. Na stranu to {to je Jasminka
[ipka moja prijateljica, {to je Arijana
Sara~evi} i vi{e od toga, ali je nedopustivo
da Bakira Hadìomerovi}a, koji dvije godine
ni{ta pod miliom Bogom ne radi a prima
uredno pla}u, ka`njavaju za to se (napokon!)
negdje pojavio, a ne iz razloga {to se nikad
nigdje, pogotovo na radnom mjestu nije
pojavio!
TO MI RADI TOMO
Nas i Bjelorusa...
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 12.6.2014 1:38 Page 7
www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh
Nakon niza neutemeljnih i
neistinitih optu`bi koje se odnose na
najve}u i najzna~ajniju zdravstvenu
ustanovu u Bosni i Hercegovini,
Klini~ki centar Univerziteta u
Sarajevu (KCUS) javnost èli
informirati o slu~aju dr. Kemala
Dizdarevi}a.
Sve sudske odluke koje se odnose
na radno-pravni status dr. Kemala
Dizdarevi}a su ispo{tovane. Otkaz
ugovora o radu imenovanom doktoru
upu}en je na osnovu velikog broja
disciplinskih prijava, koje se ti~u
nepropisnog pona{anja dr. Kemala
Dizdarevi}a.
Pravna slu`ba je postupaju}i po
odredbama Zakona o radu FBiH,
Pravilnika KCUS-a o radu i Odredbama
Krivi~nog Zakona FBiH, kao i po
Odredbama Statuta lije~ni~ke (lje kar -
ske) komore Kantona poduzela
slijede}e aktivnosti:
Odluku o izricanju jedinstvene
disciplinske mjere - otkaz ugovora o
radu bez otkaznog roka izre~ena je
28.05.2014. godine, a na osnovu
aktuelne ~etiri disciplinske prijave
koje su podnesene od strane
Stru~nog tima za neurohirurgiju. Na
osnovu tih prijava provedeni su
disciplinski postupci na osnovu
kojih je donesena navedena odluka.
Tako|er, KCUS raspolaè s
dokumentacijom i dokazima koji jasno
ukazuju da je dr. Kemal Dizdarevi} duì
period svojim radnjama i postupcima
~inio vi{e krivi~nih djela koja se odnose
na falsificiranje otpusnih pisama,
zloupotreba slu`bene du`nosti, kao i
slu~aj nesavjesnog lije~enja, a o ~emu
je upoznato i Tuìla{tvo Kantona
Sarajevo.
Svojim neta~nim istupima u javnosti,
kao i svim de{avanjima od ranije dr.
Kemal Dizdarevi} obmanjuje javnost,
~ini nesagledivu {tetu KCUS-u, kao i
svojim kolegama doktorima, koje
sasvim neutemeljeno optuùje za smrt
pacijenata. U ovome mu svesrdno
pomaù i pojedini mediji, objavljuju}i
informacije bez po{tivanja osnovnih
novinarskih i eti~kih pravila i normi.
Smatraju}i da KCUS mora pravedno
i istinito da obavijesti javnost o ovim
doga|ajima, koji se de{avaju u
posljednje vrijeme, du`ni smo objaviti
kratak opis svih de{avanja u periodu
od 2004. do 2014.godine.
Napominjemo da su gore navedene
mjere otkaza posljedica pona{anja dr.
Kemala Dizdarevi}a punih deset
godina, za vrijeme mandata svih
generalnih direktora KCUS-a (prof. dr.
Faruk Konjihodì}, prof. dr. Faris
Gavran kapetanovi} i prof. dr. Damir
Aganovi}), kao i za vrijeme tada{njeg
{efa Klinike za neurohirurgiju doc. dr.
Naima Kadi}a (tako|er biv{eg
generalnog direktora KCUS-a).
Nije ta~no, a kako se objavljuje u
pojedinim medijima, da sada{nji
menad`ment i prof.dr. Damir Aganovi}
postupaju na ovakav na~in iz privatnih
razloga i li~nog obra~una. KCUS je u
posjedu obimne dokumentacije, koja
svjedo~i o tome kako su svi predhodni
direktori ovog Klini~kog centra jo{ od
2004. godine podnosili disciplinske
prijave, provodili disciplinske postupke i
donosili odluke o disciplinskom
ka`njavanju protiv imenovanog doktora,
vi{e puta.
Tako|er, napominjemo da saradnici i
doktori sa Klinike za neurohirurgiju ve}
duì niz godina trpe torturu, samovolju i
neprofesionalno pona{anje doktora
Kemala Dizdarevi}a, koji na sve na~ine
onemogu}ava nesmetano odvijanje
procesa rada na ovoj Klinici.
Od 2012. godine doktori sa ove
Klinike, me|u kojima su prim. dr.
Nermina Iblizovi}, prim. mr. sci. med.
Haso Sefo, prim. dr. Avdulah
Hasanagi}, prim.dr. Eldin Burazerovi},
prim.dr. Alija êljo, mr. sci. med. dr.
Ibrahim Omerhodì} i dr. Mersad
Baru~ija, su jednoglasno podnijeli
zahtjev da se protiv dr. Kemala
Dizdarevi}a poduzmu odre|ene mjere,
kako bi im se omogu}io nesmetan rad
na ovoj izuzetno va`noj Klinici KCUS-a.
Tako|er, èlimo da javnost zna da u
navedenom periodu protiv dr. Kemala
Dizdarevi}a postoji niz izvje{taja od
strane upravnih odbora, komisija,
direktora, pacijenata, kao i to da KCUS
posjeduje i veliki broj prijava, koje su
izre~ene, kao npr. Disciplinska odluka
koja je 22.02.2008.godine, kojom mu je
izre~ena nov~ana kazna, a iz razloga
nemarnog i neprofesionalnog odnosa
prema radnoj du`nosti, odbijanja da
preuzme du`nost neurohirurga
konsultanta na KUM-u, ka{njenja na
jutarnje vizite i radni sastanak stru~nog
kolegija Klinike, dolazak i odlazak sa
Klinike prema li~nom naho|enju itd., {to
sve izaziva i teè posljedice u
tretmanima pacijenata.
03.02.2009.godine Stru~ni kolegij
Klinike za neurohirurgiju podnosi disci plin -
sku prijavu sa zahtjevom za suspenziju
imenovanog doktora iz razloga samo -
voljnog preuzimanja pacijenata.
Posjedujemo i disciplinske prijave
koje se odnose na nezakonito sticanje
materijalne koristi, i mnoga druga
kr{enja kao i veliki broj nov~anih kazni
koje su imenovanom izre~ene u
predhodnom periodu.
U posljednja dva mjeseca ovakvo
pona{anje KCUS vi{e nije mogao
tolerisati, jer je sve to dovelo do
nemogu}nosti normalnog funkcio nis -
anja rada na Klinici za neurohirurgiju, a
tako|er smo do{li u posjed obimne
medicinske dokumentacije u vezi sa
slu~ajevima nesavjesnog lije~enja od
strane imenovanog doktora, kao i izjava
o{te}enih pacijenata i njihovih porodica.
Sve gore navedeno biti }e predmet
razmatranja mnogih sudskih postu -
paka u narednom periodu, uklju~uju}i
i krivi~ne postupke. U cilju pravilnog
obavje{tavanja javnosti detaljnije
informacije ne}emo iznositi, uz
napomenu da su jednoglasne sagla -
snosti za ovako poduzete mjere
dobivene od svih instanci KCUS-a.
Odnosno, svih direktora disciplina,
svih {efova klinika i sektora KCUS-a,
te predsjednika i svih ~lanova
predsjedni{tva Sindikata KCUS-a.
Napominjemo da govorimo o
kolektivu od 3.600 uposlenika.
SLU@BA ZA ODNOSE S
JAVNO[]U KCUS-a
SAOP]ENJE ZA JAVNOST
POVODOM POSLJEDNJIH ISTUPANJA DR.KEMALA DIZDAREVI]A
BIV[EG UPOSLENIKA KCUS-a
PRODAJEM KU]U.
PRE[LA SAMO DESETAK
METARA...
Klizi{te zaprijetilo
i velebnoj
ku}i Zlatka
Lagumdìje
na Poljinama
Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko
Lagumdìja sve je diplomatske
aktivnosti u posljednjih dvadesetak
dana podredio traènju me|unarodne
financijske pomo}i za `rtve
pro{lomjese~nih poplava. Tako se ovog
tjedna ministar Lagumdìja, izme|u
ostalih, sastao s glavnim tajnikom
Ujedinjenih naroda Ban Ki-moonom i
poklonio mu kratki film grupe volontera
iz BiH, koji pokazuje razmjere {teta
nastale poplavama i klizi{tima. Iako u
filmu zasigurno nije zabiljeèno,
nezvani~no doznajemo da se zemlja
pokrenula i u neposrednoj blizini
Lagumdìjine luksuzne ku}e u
sarajevskom naselju Poljine, ugroziv{i
cijelo njegovo imanje. Na teren su,
me|utim, odmah iza{li stru~njaci iz
gra|evinskog poduze}a Butmir, u
vlasni{tvu Huseina Seje Hasibovi}a,
dugogodi{njeg prijatelja Zlatka
Lagumdìje, kako bi opasnost od
klizi{ta bila na vrijeme otklonjena.
(S.M.)
MINI MARKET
Krajem marta ove godine, pukom
sre}om, izbjegnuta je te{ka katastrofa u
Termoelektrani Ugljevik. Preciznije,
Termoelektrana je bila na korak od
eksplozije, koja bi nanijela nemjerljive
{tete Ugljeviku, a vijest o tome objavila je
BN televizija.
No, vijest o problemima u radu Te
Ugljevik za divno ~udo potvrdio je i
direktor kompanije @iko Kruni}, koji
dodu{e nije rekao ni{ta o izbjegnutoj
eksploziji nego je BN televiziji dao
stru~no obja{njenje onoga {to se
kriti~nog dana desilo s postojenjima.
Tokom eksploatacije do{lo je do
slabljenja vija~nog spoja, jer je popustila
fiksaciona masa. Usljed vibracija
namotaja u duèm periodu, do{lo je do
o{te}enja oba navoja u vija~nom spoju, te
je vijak ispao iz upornog valjka na kapu
rotora. Udarcima kape rotora u vijak
do{lo je do njegovog loma na oslabljenom
mjestu osigura~a. Odlomljeni komad
dvostranog vijka, dimenzije 16x10 mm,
upao je u me|ugvo`|e, uzrokuju}i
o{te}enje statora i rotora generatora. Kao
posljedica toga pojavili su se otkinuti
komadi silumina koji su uzrokovali dalja
o{te}enja statora i rotora, objasnio je
situaciju direktor Kruni}. (M.A.)
GEFUFNA BREZENKOVALA FERTUCNU
Direktor TE Ugljevik iko Kruni
svojim rijeima objasnio zato je
zaustavljen rad termoelektrane
N a k o n
teksta u pro -
{ lom broju
S l o b o d n e
Bos ne u koj -
em smo ob -
ja v ili rezu -
lta te naj nov -
ijeg istr a ì -
vanja jav -
nog mn ije -
nja i rej tinga
vod e}ih stra -
naka, u roku od nekoliko dana pojavila su
se jo{ dva istraìvanja s dijemetralno
razli~itim rezultatima. U Dnevnom avazu
objavljeni su rezultati ankete fantomskog
Centra za izbore i javno mnijenje, prema
kojima SBB Fahrudina Radon~i}a ima
uvjerljivu, skoro nedosti`nu prednost, dok
je u nekoliko medija pod Dodikovom
kontrolom, samo dan kasnije, osvanulo
istraìvanja agencije Ipsos Strategic
Marketing prema ~ijim rezultatima Dodik
ima toliku prednost da bi ujedinjenoj opozi-
ciji RS-a bilo najbolje da se uop}e i ne poja -
v ljuje na
izborima.
Za raz -
li ku od fan -
t o m s k e
age n cije na
koju se po -
z iva Av az,
me diji pod
Dodi k o vo -
m kon tro -
lom ba ra t a -
ju po da cima
etablirane marketin{ke agencije iz Beograda,
poznate po tome {to je rijetko kada uspjela
pogoditi izborne rezultate. Na pri mjer, na
posljednjim predsjedni~kim izborima u
Srbiji uvjerljivu pobjedu odnio je tada{nji
predsjednik SNS-a Tomislav Nikoli}, koji u
istraìvanjima Ipsosa nije imao nikakve
{anse: Ipsos je naime tvrdio da }e
Tomislav Nikoli} dobiti 42 posto a Boris
Tadi} 56 posto glasova. Kona~ni rezultat
bio je upravo suprotan Ipsosovim prog-
nozama!
(M.A.)
ISTRAIVANJE KROZ GUSTO GRANJE
Radoni i Dodik tjee se
rezultatima naruenih
istraivanja javnog mnijenja
Zlatko
Lagumdìja
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 11.6.2014 23:04 Page 10
PRO ET CONTRA
@IKINO KOLO
Predsjednik
Nezavisnog
odbora @iko
Kruni} otvoreno
{titi direktora
SIPA-e Gorana
Zupca
Iako je Tuìteljstvo BiH optu`nicu protiv
direktora Dràvne agencije za istrage i
za{titu (SIPA) podiglo prije sedam
dana, ~lanovi se Nezavisnog odbora
Parlamentarne skup{tine BiH jo{ nisu
izjasnili o suspenziji Gorana Zupca.
Sude}i, me|utim, prema najavama
predsjedavaju}eg Nezavisnog odbora
@ike Kruni}a, smjena Gorana Zupca
jo{ }e neko vrijeme biti prolongirana,
~ime su opstrukcije sasvim izglednog
kaznenog progona direktora SIPA-e
samo nastavljene. I dok se ~eka da se
navodno Nezavisni odbor o~ituje o
te{kim optu`bama na ra~un prvog
~ovjeka najva`nije dràvne policijske
agencije, predsjedavaju}i Kruni} i
direktor Zubac ~esto se mogu vidjeti
zajedno, u restoranu Knez u Isto~nom
Sarajevu.
(S.M.)
MINI MARKET
[A]IR FILANDRA
Dekan na
FPN-u
NE
Mi{ljenja sam da dràva
treba na drugi na~in da
regulira teret ovog
problema. Postoji drugi
na~in da se problem
ugroènih u poplavama
rije{i, a to rje{enje ne
mora biti preko le|a
gra|ana.
BORKA RUDI]
Generalna
sekretarka
Udruènja BH
novinari
NE
Ne slaèm se da gra|ani
izdvajaju 1,5 % zato {to
ja ve} godinama
izdvajam 0,5% od neto
plate za ugroèna
podru~ja. Pozivam sve
gra|ane da umjesto toga
iza|u na proteste i traè
od Vlada FBiH i RS-a da
kaù gdje su potro{ili
pare koje su godinama
izdvajane za elementarne
nepogode.
DAMIR MILJEVI]
Ekonomski
analiti~ar
NE
Mi{ljenja sam da se
solidarnost ne propisuje
zakonom i to je jo{ samo
jedno optere}enje gra|ana
u ovakvoj situaciji. Postoje
drugi na~ini na koji se
mogu isfinansirati {tete od
poplava.
DARKO BRKAN
Predsjednik
Udruènja
gra|ana
Za{to ne
DA/NE
Smatram da novac od
takvih rje{enja nikako ne
smije i}i u ruke institucija,
dok ne pokaù gdje je
novac koji je godinama sku-
pljan za te namjene. Dakle,
gra|ani treba da pomognu,
ali samo ako }e novac i}i
na ra~une organizacija koje
transparentno rade na
terenu. Na kraju, mislim da
bi svi oni koji se pla}aju iz
dràvnog budèta trebali
sve iznadprosje~ne plate
davati za ugroène dok se
situacija ne sanira.
IGOR GAVRAN
Ekonomski
analiti~ar
DA/NE
Smatram da se solidarnost
ne smije nametati dekretom
ve} svaki gra|anin treba
dobrovoljno odlu~ivati o
svom eventualnom
izdvajanju. Ova ideja vlasti
je bezobrazno prebacivanje
tereta gra|anima koji bi
morala prije svega snositi
sama vlast, odnosno vlade, i
sredstva prona}i redukcijom
svojih previsokih rashoda.
EMIR KADRI]
Direktor JU
Studentski
centar
Sarajevo
DA
Smatram da bi svi gra|ani
trebali da imaju
razumijevanja, a da oni koji
imaju stalno zaposlenje
izdvajaju od plate za
ugroène u poplavama.
Slaete li se da graani
izdvajaju 1,5% od neto plate
za ugroene u poplavama?
Priredila: Ma{a ]osi}
Goran Zubac
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 11.6.2014 23:00 Page 11
B
ez obzira na samorazaraju}i
mentalitet vladaju}e koalicije,
koja drì aposlutni rekord u broju
smijenjenih ministara u jednom
mandatu, nove, ~etvrte rekons -
truk cije Vije}a ministara BiH naj vjero -
vatnije ne}e biti do oktobarskih
parlamentarnih izbora. Bilo bi to previ{e,
~ak i za aktuelnu vlast na dràvnoj razini,
koja je ina~e konstituirana s rekordnim
zaka{njenjem od 17 mjeseci i koja je ve}i
dio vremena efektivne vlasti potro{ila u
rje{avanju problema koje je sama kreirala.
U samo dvije godine efektivne vlasti,
zamijenjeno je sedam ministara i zamjenika
ministara iz tri partije koje su svako malo
otvarale me|usobne frontove i formirale
novu parlamentarnu ve}inu.
êtvrtu rekonstrukciju Vije}a ministara
BiH slu`beno je inicirao klub zastupnika
SBB-a sredinom maja, samo nekoliko dana
nakon {to je na zahtjev SDA smijenjen
dràvni ministar sigurnosti Fahrudin
Radon~i}. Osvetoljubivi lider SBB-a te{ko
se pomirio s izgubljenom ministarskom
pozicijom, ali kako se nije mogao osvetiti
partiji koja je inicirala njegovu smjenu, jer
je SDA jo{ prije dvije godine eliminirana iz
vlasti na dràvnoj razini, okomio se na
SDP, ~iji zastupnici nisu inicirali, ali jesu
glasali za smjenu ministra Radon~i}a.
Inicijativa SBB-a za smjenu ministara
Lagumdìje i Osmi}a, mada blijedo i
neuvjerljivo argumentirana, slu`beno je
upu}ena u parlamentarnu proceduru i
dràvni zastupnici u skladu s poslovni~kim
obavezama o njoj se moraju izjasniti u roku
od trideset dana, dakle najkasnije do 15.
juna.
SDA ZA SMJENU LAGUMD@IJE
Sude}i prema dosada{njim istupima
strana~kih ~elnika i {efova poslani~kih
klubova, inicijativa SBB-a da se u paketu
smijene ministri Lagumdìja i Osmi}
ne}e dobiti podr{ku parlamentarne
ve}ine, ali nije isklju~ena mogu}nost da
se SBB-ov paket raspakuje na taj na~in
{to bi Osmi} zadrào ministarsku fotelju
do isteka mandata, dok bi njegov
strana~ki {ef Zlatko Lagumdìja nepuna
~etiri mjeseca pred istek mandata postao
ÊTVRTA REKONSTRUKCIJA VIJE]A MINISTARA
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Zastupnici Parlamenta BiH najkasnije do sredine juna
izjasnit e se o zahtjevu Kluba SBB-a da se glasa o
povjerenju dvojici ministara - Zlatku Lagumdiji i
Zekerijahu Osmiu; Slobodna Bosna istraila je koji
razlozi stoje u pozadini ove inicijative i koje bi
stranke mogle podrati smjenu Lagumdije i Osmia
OSMI OSTAJE,
LAGUMDIJA
LETI!?
Zastupnici SBB-a i SDA glasat }e za
smjenu Lagumdìje, pa je njegova
sudbina u rukama Dodikovog
SNSD-a i ôvi}evog HDZ-a
asim:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 23:24 Page 12

HO]E LI PRE@IVJETI SDP-ovi MINISTRI?
KRUG SE ZATVARA
Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja
izgubio je naklonost koalicionih
partnera i doveo u pitanje opstanak
u vlasti SDP-a na dràvnoj razini
NACIONALNA KVOTA
Ministar odbrane Zekerijah Osmi}
ne}e biti smijenjen kako Vije}e
ministara ne bi ostalo bez ijednog
bo{nja~kog ministra
biv{i {ef bh. diplomatije.
Takav scenarij razmatra se u nekoliko
parlamentarnih stranaka, me|u ostalim i u
SDA, ~iji je najuì vrh po~etkom sedmice,
iza zatvorenih vrata, slu`beno zauzeo stav
da zastupnici SDA u Parlamentu BiH
glasaju protiv smjene ministra Osmi}a, ali
da podrè smjenu ministra Lagumdìje!
Ovaj razli~it odnos prema dvojici
ministara iz iste partije obrazloèn je
dvojakim argumentima. Smjena oba
ministra, i Osmi}a i Lagumdìje, ne dolazi
u obzir iz prostog razloga {to bi u tom
slu~aju bio blokiran rad i odlu~ivanje
Vije}a ministara BiH, budu}i da u
njegovom sastavu ne bi bilo ni jednog
ministra iz reda Bo{njaka. Jer, i ustavna i
poslovni~ka odredba nalaè da ni jednu
odluku Vije}e ministara ne moè usvojiti
ako za nju nije glasao makar jedan ministar
iz reda sva tri konstitutivna naroda.
Osim toga, ministar Osmi} posve je
korektno obavljao du`nost i na postoji niti
jedan krupniji razlog za njegovu smjenu.
U slu~aju Lagumdìje, stvari stoje bitno
druk~ije. Ne samo u SDA, nego i u ve}ini
ostalih parlamentarnih stranaka, Lagum -
dìja se ozna~ava kao glavni uzro~nik
permanentne krize vlasti koja traje jo{ od
parlamentarnih izbora 2010. godine, kada
je tvrdoglavo insistirao na preuzimanju
~elne pozicije u Vije}u ministara BiH koja
je po principu nacionalne rotacije pripadala
Hrvatima. Tek 17 mjeseci nakon izbora,
pod èstokim pritiskom doma}e javnosti i
me|unarodne zajednice, odustao je od
premijerske pozicije i deblokirao
konstituiranje Vije}a ministara BiH.
IZ KRIZE U KRIZU
Nekoliko mjeseci nakon toga, izazvao
je novu politi~ku krizu zahtjevom da se iz
tek konstituirane vlasti na svim razinama
eliminira vode}a stranka bo{nja~kog
naroda SDA i da se u vlast uvede do tada
opoziciona stranka SBB Fahrudina
Radon~i}a. Akcija smjene SDA trajala je
skoro godinu dana a rezultirala je
polovi~nim uspjehom: SDA je
eliminirana iz vlasti na dràvnoj razini, no
uspjela je zadràti skoro sve pozicije na
razini kantonalne i federalne vlasti.
Na koncu, nakon neuspjelog obra~una
sa SDA, Lagumdìja se zavadio i sa svojim
novim koalicionim saveznikom Fah ru -
dinom Radon~i}em, koji je, posve
razumljivo, bio nezadovoljan ponu|enim
mrvicama vlasti na dràvnoj razini.
O~ekivao je cijeli izborni plijen koji mu je
Lagumdìja ~vrsto obe}ao nakon
eliminacije SDA. No, kako se to nije
desilo, razo~arani Radon~i} okrenuo se
svom snagom protiv aktuelne vlasti u kojoj
je i sam djelimi~no participirao. Otvoreno
je bodrio martovske proteste gra|ana, ~ak i
u trenutku kada su izmakli kontroli i
prerasli u uli~no nasilje, usmjeravaju}i
gra|anski bunt prema koalicionoj vlasti
SDP-a i SDA, zbog ~ega je na koncu
Radon~i} i smijenjen s pozicije dràvnog
ministra sigurnosti.
To su glavni razlozi zbog kojih }e
zastupnici SDA glasati za smjenu ministra
Lagumdìje. Pri tome, uop}e nisu uvjereni
da }e za smjenu Lagumdìje biti dovoljno
ruku iz ostalih partija, ali ni najmanje im ne
bi smetalo da Lagumdìja politi~ki
preìvi uz podr{ku Dodikovog SNSD-a i
ôvi}evog HDZ-a! Dapa~e!
SLOBODNA BOSNA I 12.6.2014.
14
ÊTVRTA REKONSTRUKCIJA VIJE]A MINISTARA
Osim navedenih, manje-vi{e

principijelnih primjedbi na lik i djelo Zlatka
Lagumdìje, SDA ima i jedan dodatni,
uskostrana~ki motiv da se obra~una s
Lagumdìjom. U vrhu SDA vlada op}e
uvjerenje da je Lagumdìja uloìo silan trud
i energiju poku{avaju}i potaknuti frakcijske
borbe i produbiti podjele izme|u kadrova
odanih Izetbegovi}u i kadrova lojalnih
Tihi}u. Vjeruje se da je lider SDP-a tajno
podupirao pobunu Bakira Alispahi}a,
nakon {to je smijenjen iz Kadrovske
komsije SDA, a navodno je bodrio i
biv{eg reisa Mustafu Ceri}a da se
kandidira za bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH, ra~unaju}i da bi
upravo SDP mogao profitirati na podjeli
bo{nja~kih glasa~a.
ZAVADI PA VLADAJ
Lagumdija podupire frakcijsku
borbu u SDA
Inicijativa SBB-a za smjenu ministara
Lagumdìje i Osmi}a obrazloèna je na
prili~no neuvjerljiv na~in: Osmi}u se stavlja
na teret ~injenica da je na proslavi Dana
Tre}eg pje{adijskog puka u Banjoj Luci
intonirana himna Republike Srpske, dok se
smjena Lagumdìje obrazlaè navodnim
zahtjevima demonstranata koji su izrazito
nezadovoljni radom ministra Lagumdìje!
Za sada je izvjesno da }e za smjenu
Lagumdìje glasati svi zastupnici iz SBB-a
i SDA, i da }e ve}ina zastupnika iz
opozicije biti suzdràna. To prakti~no
zna~i da }e Lagumdìjinu sudbinu odlu~iti
zastupnici iz Dodikovog SNSD-a i
ôvi}evog HDZ-a.
NEUVJERLJIVI ARGUMENTI SBB-a
Graani nezadovoljni radom
Lagumdije!?
OD LJUBAVI DO MR@NJE
Savez izme|u Radon~i}a i Lagumdìje
trajao je svega desetak mjeseci
N
epunih sedamnaest godina, nakon
{to je 6. oktobra 1997. sa
splitskog aerodroma ispra}en u
Den Haag, jedan od osniva~a i
ratnih potpredsjednika Herceg-
Bosne Dario Kordi} vratio se u petak u
Hrvatsku, kao posljednji iz skupine od
deset Hrvata iz Viteza i Busova~e,
optuènih za ratne zlo~ine nad Bo{njacima
u srednjoj Bosni. Osu|enog je ratnog
zlo~inca u Zagrebu do~ekala ista druìna
koja ga je prije 16 godina i osam mjeseci
otpremila u pritvorsku jedinicu u Scheve -
ningenu, predvo|ena danas poli ti~ kim i
vojnim umirovljenicima Ivi}em Pa{ali}em i
Ljubom ]esi}em Rojsom. Na{li su se tu i
generali @eljko Glasnovi} i Stanko Sopta
Baja, nekada{nji hrvatski ministar pravde
Zvonimir [eparovi}, biv{i saborski
zastupnici Zdravko Tomac i Anto
Kova~evi}, te cijela galerija gotovo posve
zaboravljenih desni~ara, koji se posljednjih
godina prigodno okupljaju samo na
do~ecima ha{kih uznika. No, osim
njegovih sugra|ana Lidije Bradare i
Marinka âvare (~ija je obitelj kumski
vezana s Darijem Kordi}em), te oko dvije
stotine pristalica iz Posu{ja, Tomislavgrada
i [irokog Brijega, ratnog lidera HDZ-a nije
pozdravio nitko od strana~kih kolega iz
BiH.
KORDI]U JE TREBAO SLOBODAN
PROLAZ KROZ AHMI]E
Prvostupanjskom presudom Ha{kog
suda Dario Kordi} je 26. februara 2001.
progla{en krivim za protupravno zatvaranje
civila i ne~ovje~no postupanje, napade na
Osueni ratni zloinac DARIO KORDI od prolog se tjedna nalazi na prijevre-
menoj slobodi, kao posljednji lan viteke skupine, koju su tadanji hrvatski
predsjednik FRANJO TUMAN i njegovi obavjetajci i generali u jesen 1997.
isporuili Hakom tribunalu; nakon gotovo 17 godina provedenih iza zatvorskih
zidina Kordi tvrdi da vie nema politikih ambicija, da nee dozvoliti da se
njegovo ime koristi u predizbornoj kampanji i da se posveuje Bogu i obitelji
EVAN\ELJE PO DARIJU KORDI]U
U B I J S V E I V R A T I S E S A M
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
POVRATAK BOBANOVOG I
TU\MANOVOG JASTREBA
Biv{i potpredsjednik Herceg-Bosne
Dario Kordi} oslobo|en je pro{log tjedna,
nakon dugogodi{nje robije
dario:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 20:19 Page 16
civilno stanovni{tvo i bezobzirno razaranje
njihove imovine, progone na politi~koj,
rasnoj i vjerskoj osnovi, ubojstva i druga
nehumana djela, i osu|en na 25 godina
zatvora. U istom je sudskom procesu
presu|en i ratni zapovjednik Vite{ke
brigade HVO-a Mario êrkez, kojem je
izre~ena petnaestogodi{nja zatvorska
kazna. Pravomo}nom presudom Me|u na -
rodnog tribunala za ratne zlo~ine, koja je
objavljena u decembru 2004., potvr|ena je
prva sudska odluka u Kordi}evom slu~aju,
dok je njegovom ratnom suborcu êrkezu
zatvorska kazna smanjena na {est godina.
Klju~ni su dokazi u tom sudskom procesu,
me|utim, u ha{koj sudnici pokazani godinu
dana ranije, pred @albenim vije}em koje je
odlu~ivalo o pravomo}noj presudi ratnom
zapovjedniku HVO-a u srednjoj Bosni
generalu Tihomiru Bla{ki}u, ranije
osu|enom na 45 godina zatvora.
Nakon {to su, podsjetimo, Bla{ki}evi
odvjetnici Ante Nobilo i Rasell Hayman
do{li do vojne dokumentacije, koja je ranije
ZA DOM SPREMAN
Dario Kordi} se u Zagreb vratio glume}i katoli~kog

isposnika, dolazak u Busova~u najavio za
petnaestak dana
DOBRODO[LICA ZA RATNOG ZLOÎNCA
Umirovljeni hrvatski generali @eljko Glasnovi} i Stanko Sopta Baja
OD HA[KOG UZNIKA DO KRISTOVOG SVJEDOKA
Kordi}eva supruga i prijatelji tvrde da se on potpuno posvetio vjeri
bila skrivena u arhivama HVO-a i hrvatske
tajne slu`be u Zagrebu, Sudu su
prezentirani posve novi dokazi o
zapovjednom lancu odgovornih za
stravi~an zlo~in nad 116 bo{nja~kih
stanovnika Ahmi}a.
Pored povjerljivih izvje{}a koje je 1994.
tada{njem hrvatskom predsjedniku Franji
Tu|manu slao njegov sin Miroslav, u to
vrijeme {ef krovne obavje{tajne slu`be
HIS-a, Bla{ki}evi su branitelji prona{li i
izravne svjedoke, spremne govoriti o
pravom odnosu politi~kih i vojnih snaga u
srednjoj Bosni u vrijeme sukoba Armije
BiH i HVO-a. Jedan od najva`nijih
svjedoka bio je i Vladimir [anti}, u ratu
zapovjednik Prve satnije 4. bojne Vojne
policije HVO-a u Vitezu, koji je poslije
izricanja prvostupanjske presude priznao
krivnju i izrazio spremnost na suradnju, u
zamjenu za blaù zatvorsku kaznu. [anti}
je svjedo~io da su napad na bo{nja~ko selo
Ahmi}e kod Viteza izveli pripadnici Vojne
policije HVO-a, odnosno postrojbe za
specijalne namjene Jokeri, u ~etiri skupine
kojima su, pored njega, komandovali Pa{ko
Ljubi~i}, Tomislav Vlaji} i Miroslav Bralo.
Svjedok-insider je tako|er priznao da je
odluka o zauzimanju Ahmi}a donesena 15.
aprila 1993. (dan prije napada), na sastanku
hrvatskog politi~kog rukovodstva srednje
Bosne. Vojnim je policajcima tada re~eno
da Dariju Kordi}u i njegovom najblièm
suradniku Ignacu Ko{tromanu moraju
osigurati slobodan prolaz kroz Ahmi}e, na
putu od Viteza do Busova~e. Dario Kordi}
i Ignac Ko{troman odgovorni su za zlo~in u
Ahmi}ima. Pukovnik Bla{ki} nema ve}eg
utjecaja na planiranje vojnih akcija, {to ~ine
isklju~ivo Kordi} i Ko{troman, navodi se
u tajnom izvje{}u koje je Miroslav
Tu|man, godinu dana poslije masakra,
poslao svom ocu. Dodajmo tome da je
nakon otkri}a novih dokaza i iskaza vi{e
svjedoka Tihomiru Bla{ki}u kazna
drasti~no smanjena - osu|en je na devet
godina zatvora, da su na slobodu pu{teni
bra}a Zoran i Mirjan Kupre{ki}, kao i
njihov ro|ak Vlatko Kupre{ki}, ali i da su
ubrzo poslije otpe~a}ene nove optu`nice
protiv Pa{ke Ljubi~i}a i Miroslava Brale
(obojica su kasnije priznali krivnju).
Istodobno su naknadno prona|eni dokazi
samo dodatno uvjerili ~lanove @albenog
vije}a da je prvostupanjska presuda Dariju
Kordi}u bila pravi~na.
HA[KI OSU\ENIK,
BORAC PROTIV ABORTUSA
Posljednjih osam godina ìvota Kordi}
je proveo u zatvoru Karlaua, u austrijskom
gradu Grazu, gdje su ga uz ~lanove najbliè
familije i pokojeg ratnog suborca i
politi~kog istomi{ljenika, posje}ivali jo{
samo sve}enici. Njegova supruga Venera
Kordi} u me|uvremenu je sa troje njihove
djece iz Busova~e trajno preselila u Zagreb,
gdje je Kordi}eva obitelj dobila stan. Iako
se narednih godina oku{ala i u politici, kao
kandidatkinja Hrvatskog bloka (politi~ke
grupacije sastavljene od biv{ih HDZ-ovaca
u Hrvatskoj, koje je iz te stranke
svojedobno pomeo Ivo Sanader),Venera
Kordi} ~ak ni zahvaljuju}i suprugovoj
slavi, nije uspjela izboriti mjesto u
Hrvatskom saboru. Vremenom zabo rav lje -
na od svih, predratna {kolska pedagogica u
Busova~i Venera Kordi} je u Zagrebu
izdràvala djecu prodaju}i knjige. Tek
naknadno je sina Vladimira zaposlila u
hrvatskim Oruànim snagama, dok su
k}erke Marija i Elizabeta jo{ uvijek
studentice. Moj je mu` od dolaska u Graz
iz Haaga osje}ao da je dobio poslanje biti
svjedok Isusa Krista, ìvjeti poruke
evan|elja unutar zatvorskih zidina,
obja{njavala je Venera Kordi} naglo
vjersko preobra}enje svoga supruga,
navode}i kako ha{ki osu|enik svakodnevno
moli za nero|enu djecu i `rtve poba~aja?!
Kordi} se, uistinu, po dolasku na
zagreba~ki Aerodrom, sude}i prema
izgledu, stylingu i porukama, doimao poput
kakvog katoli~kog isposnika. Na prigovore
i àlbe prijatelja odgovarao je porukama
Sve Bog pamti i Sve }e to Bog
providiti, ali i dalje ustrajavaju}i da je
nevin u zatvoru proveo vi{e od 16 godina.
Ve} je najavio kako }e, poslije konzultacija
sa svojim odvjetni~kim timom, traìti
naknadnu pravnu ekspertizu sudskog
procesa.
Premda ne treba sumnjati da bi
novoprido{li ha{ki uznik bio rado vi|en
gost na predizbornim skupovima, Dario
Kordi} je, barem prema tvrdnjama njemu
bliskih prijatelja, kazao da trenuta~no nema
politi~kih ambicija. Rekao je i kako ne}e
dozvoliti nikome, pa i nekada{njim
strana~kim kolegama iz HDZ-a, da njegovo
ime koriste u dnevnopoliti~ke svrhe, i da }e
se narednih mjeseci posvetiti isklju~ivo
svojoj obitelji. No, nije isklju~io mogu}nost
da }e, ~im u Hrvatskoj izvadi osobna
dokumenta, do}i u posjetu familiji i
prijateljima u Busova~i. Navodno da Dario
Kordi} dolazak u BiH planira ve} krajem
juna, ali i da strahuje od reakcija njegovih
mnogobrojnih `rtava.
Do~ek ha{kog osu|enika Darija

Kordi}a na zagreba~kom Aerodromu
organizirali su i financirali njegove biv{e
strana~ke kolege, trenutno okupljeni u
udruènju Prijatelji, kojim predsjedava
nekada{nji vatreni HDZ-ovac Vinko
Zori}. ^lanovi te udruge su prije desetak
dana u Eko-selu Grabovica kod
Tomislavgrada sazvali donatorsku ve~eru
za Darija Kordi}a, na kojoj su okupili oko
450 gostiju i dvije vode}e hrvatske
estradne zvijezde - Mate Buli} i Marko
Perkovi} Thompson. Kako je svaki
uzvanik morao donirati po 100 KM, na
humanitarnoj ve~eri za osu|enog ratnog
zlo~inca prikupljeno je oko 40.000 KM, s
tim da su Kordi}evi prijatelji najavili jo{
sli~nih donatorskih skupova. Novac je
odmah uru~en obitelji Darija Kordi}a jer,
navodno, ha{ki osu|enik nije imao novca
ni za avionsku kartu od Be~a do
Zagreba.
DONATORSKA VEÊRA
Za Darija Kordia besplatno
pjevali Thompson i Mate Buli
Marko Perkovi} Thompson
HERCEG BOSNO
SRCE PONOSNO
Dario Kordi} iz ratnih
dana
D
ugoo~ekivani Zakon o medic i n -
ski potpomognutoj oplo d nji u
Federaciji BiH, koji je kona~no
trebao biti usvojen na sjednici
Zastupni~kog doma Parlamenta
FBiH 4. juna, nije dobio dovoljan broj
glasova parlamentaraca.
Za dono{enje Zakona bilo je potrebno
najmanje 50 glasova - 43 zastupnika
podràla su Zakon, protiv je bilo osam
zastupnika, a njih 16 bili su suzdràni.
Zakon o medicinski potpomognutoj
oplodnji pripremljen je i uskla|en sa svim
vaè}im evropskim regulativama jo{ prije
dvije godine. U javnoj raspravi koja je
odràna u novembru pro{le godine usvojene
su sve sugestije koje se ti~u pomenutog
Zakona. Zakon je u vi{e navrata dolazio na
dnevni red u Parlamentu, ali je glasanje
odga|ano nekoliko puta zbog
prioritetnijih pitanja. Vlada Federacije
BiH tako|er je dala jednoglasnu podr{ku
ovom Zakonu, a na pomenutoj sjednici
Zastupni~kog doma nije bilo niti jedne
primjedbe ili sugestije na pripremljeni
Zakon. No, sve to nije sprije~ilo zastupnike
HDZ-a BiH i HDZ 1990 da glasaju protiv,
dok su iz SDA i Radon~i}evog Saveza za
bolju budu}nost uglavnom bili suzdràni, a
mnogi zastupnici su doslovce pobjegli iz
sale uo~i po~etka glasanja! Zakon su
podràli prisutni zastupnici i zastupnice
SDP-a BiH, zatim zastupnici i zastupnice
Narodne stranke Radom za boljitak i
Stranke za BiH, zastupnica DNZ-a dr.
Hafeza Sabljakovi}, zastupnica A-SDA dr.
Jasminka Duri}, kao i dr. Hazim Kapi},
biv{i ~lan i zastupnik SBB-a, koji je zajedno
sa kolegom Nihadom Alikadi}em napustio
SBB i njihov strana~ki klub. Za je glasao
i manji broj zastupnika SDA, me|u kojima
su Irfan Ajanovi}, Edin Mu{i}, dr. Enver
Mujala, Mehdin Selimovi}, Safet Softi},
Osman Suljagi} i Edhem Veladì}.
Nekoliko je razloga zbog kojih Zakon
nije pro{ao u Parlamentu: prvi se ogleda u
~injenici da je aktuelni ministar zdravstva
Federacije dr. Rusmir Mesihovi} ~lan SDP-
a BiH {to je bio dovoljan argument
pojedinim zastupnicima da ovaj Zakon
proglase SDP-ovim, a o ~emu je
slavodobitno izvijestio i Radon~i}ev
Dnevni avaz u tekstu pod naslovom: Pao
SDP-ov zakon o medicinski potpomognutoj
oplodnji, ministar Mesihovi} povukao sve
prijedloge. Drugi, i vjerovatno jo{ va`niji
razlog treba traìti u tome {to su zbog
nepostojanja ovakvog Zakona gra|ani i
gra|anke Federacije ve} godinama
primorani pla}ati desetine hiljada
maraka/eura privatnim klinikama za skupe
postupke vje{ta~ke oplodnje, a mnogi od
vlasnika tih klinika sumnjive reputacije
imaju zajedni~ke (~itaj: finansijske)
interese sa predstavnicima pojedinih
politi~kih partija - uglavnom onih koje su
tokom glasanja bile suzdràne.
O poslanicima dva HDZ-a i dijela kluba
SDA koji nas izostankom svoje podr{ke
Zakonu iz vjerskih razloga vra}aju direktno
u srednji vijek, suvi{no je i tro{iti rije~i. Ali
na{e ène, majke, kraljice u politici koje su
glasale protiv ovog Zakona, ili su namjerno
izostale sa sjednice, svakako zavrje|uju da ih
posebno spomenemo. Ovo su njihova imena:
Amela Me{i} i Melika Mahmutbegovi}
(SDA), Katica êrkez, Tanja Vu~i}, Ljilja
Zovko i Slavica Josipovi} (HDZ BiH). U
Bosni i Hercegovini svaki {esti par suo~ava se
sa problemom steriliteta. Pomenute
zastupnice i njihove strana~ke kolege, kao i
svi ostali koji su glasali protiv Zakona o
medicinski potpomognutoj oplodnji, jalovi
su, o~igledno, samo kada je u pitanju
dono{enje zakonskih propisa od kojih oni koji
su ih birali mogu imati stvarnu korist.
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
KAKO SU SAHRANJENE BEBE IZ EPRUVETE
Zbog osvete SDP-u, privatnih talova i vjerskih
razloga zastupnici Parlamenta FBiH odbili donijeti
Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji!
BH. PARLAMENTARCI U JO[ JEDNOJ BESRAMNOJ EPIZODI
Politi~ke manipulacije na {tetu gra|ana kojima je jedina èlja da osnuju porodicu
Dr. Rusmir
Mesihovi}
Skandal:Skandal.qxd 11.6.2014 23:58 Page 19
O
p}inski sud u Sarajevu u petak, 6.
juna, zbog nelikvidnosti hotela
Holiday ve}e od dva i po miliona
maraka otvorio je ste~ajni
postupak. Ste~aj je, ina~e,
pokrenut na zahtjev radnika, kojima duè
od tri godine nije upla}eno penzijsko i
zdravstveno osiguranje, a od novembra
pro{le godine ne primaju ni pla}e. Sve
strane u postupku - radnici, ve}inski vlasnik
Austrijanac Jakob Kuess, koji navodno ima
status svjedoka pokajnika u slu~aju Hypo
Alpe Adria bank u Austriji, i predste~ajni
upravnik Nedim Memi} bili su saglasni s
otvaranjem ste~aja. Me|utim, otvaranju
ste~aja prethodila je prava drama. Naime, u
utorak, 3. juna, predste~ajni upravnik
Holidaya Nedim Memi} napadnut je i
brutalno pretu~en ispred svoga stana u
Radni~koj ulici u Sarajevu. Op}inski sud je
10. juna imenovao ste~ajnog upravnika
Holidaya Nijaza Dervi{i}a, ina~e direktora
i vlasnika Revizije Dervi, pred kojim }e se
na}i teàk posao.
MITO, BEKRIJO
Kako smo ranije pisali, ve}inski vlasnik
Holidaya, Austrijanac Jakob Kuess, dva
dana prije progla{enja predste~ajnog
postupka, sa firmom Hrid d.o.o. na ~ijem
~elu je Alen êngi}, vlasnik restorana Park
prin~eva, potpisao je ugovor o najmu
hotela. Naknada koju firma Hrid treba
platiti Kuessu prema ugovoru iznosi 30
procenata od operativne dobiti, odnosno 30
procenata od dobiti koje nema, obzirom da
je Holiday u finansijskoj buli te{koj 2,5
miliona KM. Pozivaju}i se na (i)legalni
ugovor, êngi} je u vi{e navrata poku{ao
u}i u posjed, odnosno zauzeti hotel
Holiday. Kako nezvani~no saznajemo,
êngi} je predste~ajnom upravniku
Memi}u najprije ponudio mito. Navodno,
êngi} je bio spreman Memi}u mjese~no
pla}ati izme|u 15 i 20 hiljada eura, samo da
se Memi} ne bavi svojim poslom i za`miri
na oba oka. Kada je Memi} odbacio
velikodu{nu ponudu, êngi} mu je bio
spreman isplatiti znatno ve}i iznos samo da
Memi} Op}inskom sudu u Sarajevu
podnese ostavku na mjesto predste~ajnog
upravnika. Ni tu ponudu Memi} nije
prihvatio, a u me|uvremenu êngi} je
najavio da }e uz pomo} svojih za{titara
hotel Holiday zauzeti silom. êngi} nije
ispunio dato obe}anje, odnosno hotel
Holiday nije zauzeo silom, ali su zato
dvojica nepoznatih napada~a sa~ekala i
pretukla Memi}a dok se s posla vra}ao
ku}i.
NAPADI I PRIJETNJE
Memi} je policiji prijavio da su ga
napala dva njemu nepoznata lica te da je
nakon napada sa njemu nepoznatog
telefonskog broja primio prijete}i SMS.
Dan nakon fizi~kog napada i primanja
prijete}ih SMS-ova Memi} se sastao sa
Alenom êngi}em, kojeg je obavijestio da
}e se povu}i iz Holidaya, odnosno da }e
HRONIKA NAJAVLJENE PROPASTI
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Opinski sud u Sarajevu estog juna otvorio je steajni postupak hotela
Holiday, a desetog juna za steajnog upravnika imenovao je Nijaza Derviia.
Meutim, otvaranju steaja prethodila je prava drama jer je treeg juna
predsteajni upravnik Holidaya Nedim Memi napadnut i brutalno
pretuen, a prijeeno je njemu i njegovoj porodici
IZGUBLJENA BITKA
Sve strane u postupku - radnici,
ve}inski vlasnik i predste~ajni
upravnik - bili su saglasni
s otvaranjem ste~aja
H O T E L H O L I D A Y
FAZLA:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 22:04 Page 20
podnijeti ostavku na mjesto
predste~ajnog upravitelja. Nakon
zavr{enog razgovora sa êngi}em,
Nedim Memi} navodno je s istog
telefonskog broja dobio SMS u
kojem je stajalo - napravio si pravi
potez. Ipak, Memi} nije morao
podnijeti ostavku jer je Op}inski
sud u Sarajevu otvorio ste~ajni
postupak, a za ste~ajnog upravnika
imenovao je Nijaza Dervi{i}a.
Sam Memi} doskora je vjerovao
kako }e on biti imenovan za ste~ajnog
upravnika, ali nakon fizi~kog napada
i ozbiljnih prijetnji upu}enih njemu i
njegovoj porodici Memi} je zaklju~io
da borba za posrnuli Holiday nije
vrijedna truda. Tu vru}u stolicu
prepustio je Nijazu Dervi{i}u koji }e,
po svemu sude}i, morati rasprodati
imovinu Holidaya kako bi namirio
dugove i povjerioce, a tome }e se
protiviti êngi} kojemu je jedina
èlja da u|e u posjed Hotela. A
ukoliko êngi} u|e u Holiday, iz
njega }e mo}i biti izba~en samo
sudskim putem, za {to treba vremena,
a koje }e êngi} iskoristiti da
namakne koju paru.
BANKROT HOTELA HOLIDAY
AUSTRIJSKA POSLA
Vlasnik Holidaya Jakob Kuess
navodno ima status svjedoka
pokajnika u slu~aju Hypo Alpe Adria
bank u Austriji
STEÂJ
Op}inski sud u Sarajevu u
petak 6. juna pokrenuo je
ste~aj Holidaya, a 10. juna
za ste~ajnog upravnika
imenovan je Nijaz Dervi{i}
FAZLA:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 22:05 Page 21
M
irsad [ijak, dugogodi{nji
nastavnik muzi~ke kulture u
selu Careva ]uprija kod
Olova, vjerojatno je jedini
osu|enik u BiH koji je dva
puta, u dva odvojena sudska procesa,
progla{en krivim za kazneno djelo ratnog
zlo~ina. Prvu optu`nicu protiv [ijka, u ratu
pripadnika Vojne policije 122. lake brigade
Armije BiH u Vare{u, podiglo je
Kantonalno tuìteljstvo u Zenici, stavljaju}i
mu na teret premla}ivanje zarobljenog
vojnika HVO-a, ali je nepravomo}nom
sudskom odlukom (od 5. juna 2007.)
oslobo|en krivnje. Me|utim, nakon
àlbenog postupka pred Vrhovnim sudom
Federacije BiH, Mirsad [ijak je dvije
godine kasnije ipak osu|en na 12 mjeseci
zatvora. No, nedugo nakon {to se u prolje}e
2011. na{ao na slobodi, [ijka je do~ekala
nova optu`nica - zbog ratnog silovanja, o
kojem na su|enju pred zeni~kim Kanto -
nalnim sudom nije bilo ni govora.
PRIZNAJEM, KRIV SAM
Priznajem da sam kriv i da sam u
revoltu nekoliko puta udario tog zaro blje -
nika. Svoju sam kaznu izdrào i s tim sam
se davno pomirio. Ali se ne mogu pomiriti
da sam progla{en krivim za silovanje ène
koju poznajem cijelog ìvota, kazao nam
je na po~etku razgovora Mirsad [ijak,
pokazuju}i pravomo}nu presudu Suda BiH
od 10. aprila, kojom mu je potvr|ena kazna
zatvora od sedam godina. U Kazneno-
popravni zavod Zenica se trebam javiti
narednog ponedjeljka, ali sam zatraìo
odgodu izdràvanja kazne. Sam brinem o
staroj, nepokretnoj majci, ne znam kome da
je ostavim, obja{njava [ijak, dok nam
pokazuje hrpu dokumenata koje je prikupio
dokazuju}i svoju nevinost. Izme|u ostalih,
i ratni dnevnik koji je vodio u januaru 1994.
kada je, prema navodima iz sudske presude,
silovao svoju susjetku Hrvaticu. Pod sje ti -
mo da je zbog silovanja iste ène, odnosno,
kaznenog djela ratnog zlo~ina protiv
civilnog stanovni{tva, na sedmogodi{nju
robiju osu|en i Muhidin Ba{i}, sada ve}
biv{i {ef Odjela za borbu protiv organ -
iziranog kriminala u Obavje{tajno-
sigurnosnoj agenciji BiH (OSA). Ba{i}u je,
kako nezvani~no doznajemo, nakon {to je
Sud BiH prije mjesec dana potvrdio
prvostupanjsku presudu (iz januara pro{le
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Pravomonom presudom Suda BiH koja je objavljena prije mjesec dana potvrene
su kazne MUHIDINU BAIU i MIRSADU IJKU, osuenim na po sedam godina
zatvora zbog ratnog silovanja ene hrvatske nacionalnosti u Vareu: iako su i
Bai, ranije dugogodinji ef Odjela za borbu protiv organiziranog kriminala u
OSA-i, i ijak, nastavnik muzike kulture, proglaeni krivim, u kontroverznom
sudskom postupku nije utvreno zato je zatiena svjedokinja petnaest godina
skrivala mranu tajnu, niti je bilo drugih svjedoka tog zloina
PRAVDA ZA @RTVU, ILI
PRAVNO NASILJE
Muhidin Ba{i} i Mirsad [ijak su osu|eni na
dugogodi{nje robije, jer je Sud BiH povjerovao iskazu
samo jedne za{ti}ene svjedokinje
KRAJ OBAVJE[TAJNE KARIJERE
Muhidin Ba{i} godinama je bio najva`niji
operativac OSA-e, ali je nakon pravomo}ne
presude ostao bez posla
suzana:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 22:10 Page 22
godine), prije nekoliko dana u OSA-i
uru~en otkaz. Njihova `rtva, koju obojica
poznaju od ro|enja, budu}i da su iz istog
sela, i danas sa suprugom ìvi u Vare{u, ali
je njezin identitet, za trajanja sudskog
postupka, ostao za{ti}en.
Svjedokinja je Mirsada [ijka i
Muhidina Ba{i}a prijavila 2009., petnaest
godina nakon {to su je, kako je tvrdila,
silovali zajedno sa jo{ dvojicom nepoznatih
mu{karaca, koji ni do danas nisu
otkriveni?! Prema njezinom iskazu,
silovanje se dogodilo 25. januara 1994.,
kada je do{la u zgradu [umarsko-
privrednog dru{tva u Vare{u, gdje se u to
vrijeme nalazio pritvor za zarobljene
pripadnike HVO-a. Svjedokinja je kazala
da je krenula u posjetu bratu, koji je ranije
uhap{en kao pripadnik vojne sigurnosti
HVO-a u Vare{u (u pritvoru je proveo tri
mjeseca), ali je nakon kratkog susreta sa
njim nasilno obljubljena, i to u zajedni~koj
trpezariji, gdje su je silovala ~etvorica
mu{karaca. Zlo~in se, navela je svjed o -
kinja, dogodio u jutarnjim satima, ali na
su|enju nitko od biv{ih pripadnika Vojne
policije Armije BiH koji su bili smje{teni u
istoj zgradi nije mogao potvrditi njezin
iskaz, iako je trpezarija u to vrijeme obi~no
bila puna vojnika. Jednako tako niti jedan
svjedok na su|enju nije izjavio da je 25.
januara 94. u objektu koji je koristila Vojna
policija vidio Muhidina Ba{i}a, tada{njeg
na~elnika Odjeljenja Slu`be dràvne
bezbjednosti RBiH (SDB) u Olovu.
Istodobno se Ba{i} branio kako je istog
dana bio na posve drugom zadatku u Olovu,
ali njegove tvrdnje Sud nije prihvatio, kao
ni druge dokaze obrane dvojice optuènika
koji su upu}ivali da je svjedokinja mogla
imati posve druge motive, prije nego {to je
s petnaest godina zaka{njenja prijavila
silovanje.
ISKAZ MRTVOG SVJEDOKA
Ovo je zahtjev za provo|enje istrage
protiv osam oficira Drugog korpusa
ARBiH koji je u prolje}e 1996. upu}en
Vi{em javnom tuìteljstvu Travnik, sa
sjedi{tem u Vitezu. Hrvatski istraìtelji su
naveli imena svih Hrvatica koje su silovane
u Vare{u, vrijeme i mjesto zlo~ina, ali se
èna koja je mene optuìla nigdje ne
spominje, pokazuje nam Mirsad [iljak
dokumente do kojih je uspio do}i,
spremaju}i svoju obranu. On kaè da je na
zahtjev Vije}a Suda BiH izvr{eno
grafolo{ko vje{ta~enje i njegovog ratnog
dnevnika, da je vje{tak potvrdio kako [iljak
ni{ta naknadno nije dopisivao, ali da suci
nisu povjerovali zabilje{kama prema
kojima je na dan silovanja bio u Kaknju.
Svjedok Rifet Alihodì}, koji je navodnu
`rtvu tog dana dovezao u Vare{, zajedno s
Mustafom Mujezinovi}em, izjavio je da me
vidio rano ujutro, izvan zgrade, prije nego
@ENE - @RTVE RATA
MIRSAD [IJAK, DVOSTRUKI RATNI ZLOÎNAC

Svoju sam kaznu izdrào i s tim sam se davno pomirio. Ali se ne mogu pomiriti
da sam progla{en krivim za silovanje ène koju poznajem cijelog ìvota
MIRSAD [IJAK, DVOSTRUKI RATNI ZLOÎNAC
Svoju sam kaznu izdrào i s tim sam se davno pomirio. Ali se ne mogu pomiriti
da sam progla{en krivim za silovanje ène koju poznajem cijelog ìvota
{to sam sa Sabahudinom Opertom krenuo
na put, dodaje [ijak, napominju}i da
Alihodì}a dobro poznaje, jer je godinama
bio direktor Osnovne {kole u kojoj je
predavao. Svjedo~enje Rifeta Alihodì}a se
navodi i u sudskoj presudi, kao i iskaz
Mustafe Mujezinovi}a, iako je drugi
navodni svjedok Mujezinovi} umro jo{
1997. godine?! No, ovdje brojnim
kontroverzama u sudskom procesu [ijku i
Ba{i}u nije kraj.
Medicinska dokumentacija za{ti}ene
svjedokinje do koje su do{li branitelji
Muhidina Ba{i}a i Mirsada [ijka,
potvr|uje, naime, da je ona, prije nego {to
je prijavila silovanje, poku{ala dobiti
prijevremenu, invalidsku mirovinu. No,
budu}i da osim tegoba s {titnom `lijezdom
nije imala ozbiljnijih zdravstvenih
problema, lije~ni~ka je komisija odbila
njezin zahtjev, uz zaklju~ak da nema
nikakve invalidnosti. Potom se svjedokinja
za pomo} obratila svom poznaniku i
zemljaku, psihijatru Goranu Grabovcu,
ina~e uposlenom na federalnom Institutu za
medicinska vje{ta~enja zdravstvenog stanja
u Sarajevu. Doktor Grabovac }e potom,
samo petnaestak dana poslije nalaza
prvostupanjske lije~ni~ke komisije,
ustanoviti da je svjedokinja oboljela od
posttraumatskog stresnog poreme}aja
(PTSP). Iako je zahvaljuju}i dijagnozi
doktora Grabovca dobila mirovinu, tijekom
sudskog postupka je utvr|eno da jedna od
lije~nica, koja je prema slu`benoj
dokumentaciji bila u Komisiji za ocjenu
radne sposobnosti za{ti}ene svjedokinje,
uop}e nije dala svoje mi{ljenje, i da je
njezin potpis falsificiran.
SLU@BENA POTVRDA SILOVANJA
Kako god, za{ti}ena je svjedokinja
dobila minimalnu mirovinu, ali i slu`benu
potvrdu da je silovana iz Udruènja
@ene-`rtva rata, ~ime je ostvarila pravo
na mjese~nu nov~anu naknadu u iznosu od
560 KM. Znakovito je, me|utim, da u
zdravstvenom kartonu svjedokinje pi{e da
je ona, nakon {to je silovana, prvi put oti{la
kod lije~nika tek mjesec dana poslije, i to
zbog grlobolje, a da se na probleme s
{titnom `lijezdom po~ela àliti deset godina
kasnije. Sudskom su vije}u, tako|er,
prezentirani i dokazi da je svjedokinja
antidepresive, koje joj je lije~nik propisao
zbog navodnog PTSP-a, uredno podizala u
apoteci sve do po~etka 2010., odnosno dok
nije po~ela primati mirovinu. îm je njezin
penzionerski status reguliran, naprasno je
ozdravila.
Za{ti}ena svjedokinja je dobro pozna -
vala Mirsada [ijka i Muhidina Ba{i}a, ali se
s obojicom posva|ala u vrijeme rata, upravo
zbog svog brata, koji je bio raspore|en u
vojnu sigurnost HVO-a. Iako je u vrijeme
hrvatsko-bo{nja~kog sukoba boravila na
teritoriju pod kontrolom Armije BiH, svo
vrijeme bila aktivna u Civilnoj za{titi i u
humanitarnim organizacijama, svjedokinja
je imala razloga da bude kivna na dvojicu
obavje{tajaca, jer su i [ijak i Ba{i}
islje|ivali njezinog brata oko njegove uloge
u zlo~inu nad bo{nja~kim civilima u
Stupnom Dolu. Svjedokinjin je brat, ina~e,
nakon rata napustio Vare{ i danas ìvi u
Hrvatskoj. Ona je, pak, samo sedam dana
nakon {to je, prema vlastitom iskazu bila
`rtva mu~kog zlo~ina, nastavila s aktivnim
politi~kim i dru{tvenim anga`manom.
Sude}i prema iskazima svjedoka koji su bili
{okirani njezinim zaka{njelim otkri}em,
samo je jednoj prijateljici kazala da je bila
silovana.
Za{ti}ena svjedokinja je silovanje

najprije prije pet godina prijavila
predsjednici Udruènja @ene-`rtve rata
Bakiri Hase~i}, koja je potom postala
njezina najva`nija saveznica. I mada nije
poznato kada je i kako Bakira Hase~i}
certificirana da utvr|uje koja je èna bila
silovana, upravo je zahvaljuju}i njoj
za{ti}ena svjedokinja dobila status ratne
`rtve seksualnog nasilja. Na su|enju
Muhidinu Ba{i}u i Mirsadu [ijku su
tako|er svjedo~ile i najbliè suradnice
Bakire Hase~i} - njezina k}erka Amela
Me|useljac (po zanimanju frizerka), koja
je ujedno i tajnica Udruènja @ene-`rtve
rata i njezina kolegica i ro|aka Meliha
Merdì} (po struci trgovac). Iako su te
dvije svjedokinje pozvane kako bi govorile
o pritiscima Muhidina Ba{i}a na njihovo
Udruènje, tijekom ispitivanja su priznale
kako ta nevladina organizacija, zapravo,
raspolaè velikim financijskim sredstvima.
Njihov godi{nji prihod od ~lanarine iznosi
oko 120.000 KM.
MONOPOL NA RATNE @RTVE SILOVANJA
Udruenje ene-rtve rata
vode Bakira Hasei, njezina
kerka Amela Meuseljac i
roaka Meliha Merdi
OBITELJSKI BIZNIS
Bakira Hase~i}, predsjednica
Udruènja @ene - `rtve rata
OBITELJSKI BIZNIS
Bakira Hase~i}, predsjednica
Udruènja @ene - `rtve rata
U BiH DIPLOME
FALSIFIKUJU
AKADEMICI, MINISTRI,
DIREKTORI VELIKIH KOMPANIJA...
Prosvjetni inspektori u BiH
svakodnevno se ucjenjuju da }e izgubiti
posao ukoliko objelodane koji visoki
bh. zvani~nik je vlasnik kupljene diplome
O R I G I N A L - D U P L J A K
brze diplome:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 23:54 Page 26
S
lu~aj ministra MUP-a Srbije
Neboj{e Stefanovi}a, koji je pla-
girao doktorat na privatnom
beogradskom univerzitetu Mega -
trend, poznatom kao najve}a
prodavnica diploma, na na{im prostorima
nije jedinstven. Studij na Megatrendu su
zavr{ile brojne poznate estradne li~nosti od
Nata{e Bekvalac do Ekstra Nene, zatim
veliki broj voditeljki, manekenki, starleta...
To i nije ~udno kada se zna da je izvr{ni
direktor fakulteta Milica Gaji}, snaha
pokoj nog Slobodana Milo{evi}a, a vlasnik
Mi}a Jovanovi}, koji i sam ima plagiranu
diplomu.
Uticaj Megatrenda na politi~ku scenu
Srbije bio je zna~ajan jer su na njemu
diplomirali brojni biv{i i sada{nji ministri.
Izuzetak je predsjednik Srbije Tomislav
Nikoli}, koga u narodu, otkako je diplomi-
rao na novosadskom Fakultetu za
menad`ment, zovu Toma Diploma. Rektor
pomenutog fakulteta na kojem je Nikoli}
postao diplomirani menadèr je profesor
Milan Ba~evi}, otac Tomine snahe, odnos-
no prijatelj predsjednika Srbije. Niko
odgovoran na tom fakultetu nije mogao
potvrditi da je ikada vidio Tomislava
Nikoli}a na ispitu ili nastavi.
[tancanje diploma i doktorata na na{im
privatnim, ali i javnim fakultetima od
Mostara, Trebinja preko Sokoca, Travnika,
Kiseljaka, Br~kog, Doboja, Banje Luke,
otvara pitanje koliko bh. visokih zvani~nika
ima brzo ste~eno diplomu poput Tomislava
Nikoli}a.
Statistika kaè da je svaka deseta diplo-
ma u BiH la`na, kaè za na{ list Davorin
Lesko, glavni prosvjetni inspektor Herce -
go va~ko-neretvanskog kantona. On tvrdi da
je inspekcija kojom on rukovodi prona{la
laìrane diplome na gotovo svim fakulteti-
ma u Hercegova~ko-nervetanskom kan-
tonu.
Upravo smo dobili neke diplome na
provjeru za koje u startu znamo da su
kupljene kao na tr`nici. Ove diplome koje
policija traì od nas da ih provjerimo izdate
su navodno na Ekonomskom i Pravnom
fakultetu u Mostaru, me|utim, imaju la`ne
potpise. Osobe koje su ih potpisle uop{te
nisu dekani i rektori tih fakulteta. Imena
du`nosnika, za koja imamo saznanja da
imaju kupljene diplome, ne mogu vam re}i
jer smo zbog toga imali velikih problema.
Mi ni jedno rje{enje nismo napravili, a da
neko nije intervenirao. Kada smo otkrili
neke stvari na Sveu~ili{tu u Mostaru, umalo
nismo ostali bez posla. Da ja nemam neki
politi~ki postament, ve} odavno bih odletio
s posla. Zbog toga obi~no ne kaèmo da je
diploma la`na, ve} da nije evidentirana u
mati~nim knjigama. Trenutno je aktuelno
laìranje diploma na liniji Pula - Zagreb -
Mostar. U praksi smo nailazili na nevjero -
vatne stvari. Recimo, u zgradi blizu na{eg
ministarstva otvoren je fakultet. Na radiju
sam ~uo da upisuju studente, kad sam
pokrenuo istragu, otkrili smo da se u
Upravnom vije}u tog fakulteta nalaze ljudi
iz na{eg ministarstva prosvjete. Evo,
posljednji primjer: u jednoj srednjoj {koli u
Mostaru na{li smo brojne nezakonitosti, da
bi me poslije toga jedan politi~ar iz SDA u
Mostaru sreo i rekao mi: ~ovjek je ipak
isplivao. Zamislite, ~ovjek je isplivao a u
{koli ima milion gre{aka i pronevjerio je na
stotinu tisu}a maraka. La`ne diplome smo u
Mostaru pronalazili u bankama, poznat je
slu~aj i dekanice fakulteta sa la`nom diplo-
mom, ali i u uglednim mostarskim pre-
duze}ima. Sada pred izbore kod nas se s tim
imenima ~ak trguje. Recimo, neko potegne
ime osobe za koju sumnja da ima la`nu
diplomu, i onda je drì na ledu. Diploma
srednje {kole pla}a se 500 maraka dok se
cijena fakultetske diplome kre}e od 10 do
15 hiljada maraka. Me|utim, mi svaku
diplomu moèmo provjeriti, pa ~ak i
vje{ta~enjem papira, kaè na{ inspektor
Lesko.
U SREMSKU KAMENICU
KADA PO\EM JA
Dragan âvi}, predsjednik NDP-a, u
~esto zna re}i da se u Republici Srpskoj u
toku dana moè ste}i diploma odre|enog
fakulteta, i da ukoliko osoba do|e na fakul-
tet ranije, istog dana moè postati i magis-
tar.
Veliki broj funkcionera u Republici
Srpskoj ima sporne diplome privatnih
fakulteta, a me|u njima prednja~e diplome
Fakulteta za uslu`ni biznis iz Sremske
Kamenice (FABUS) koji je dio
Pi{e: MIRHA DEDI]
Kupovina diploma s privatnih i dravnih fakulteta u

Bosni i Hercegovini je u toj mjeri uzela maha da je
prosvjetna inspekcija utvrdila kako je svaka deseta
diploma u naoj zemlji lana; naa novinarka istraila
je koji visoki funkcioneri u RS-u i FBiH su vlasnici
sumnjivih diploma
Univerziteta Educons iz Novog Sada.
Ispostava ovog novosadskog fakulteta
bila je registrovana u Grudama, na adresi
svadbenog salona Otoka i u jednom hotelu
na Kupresu. U Republici Srpskoj FABUS je
prestao sa radom 2006. godine.
Upravo tih godina na ovom Fakultetu za
uslu`ni biznis diplomirao je Zoran Gali},
nedavno imenovani direktor Grani~ne poli-
cije BiH, a u vrijeme sticanja diplome poli-
cijski komesar iz Posu{ja. Gali} je
FABUS-ovu diplomu nostrificirao u
Republici Srpskoj i s njom aplicirao za
mjesto prvog ~ovjeka Dràvne grani~ne
policije.
Vlasnici FABUS-ove diplome su i
Mladen Mili}, direktor Fonda PIO RS-a, zatim
Mile Banika, pro{logodi{nji kandidat za
glavnog revizora RS-a i biv{i direktor
Porezne uprave RS-a, kao i Predrag
Gluhakovi}, aktualni potpredsjednik
Narodne skup{tine i biv{i ministar trgovine
i turizma RS-a.
Banika je diplomirao na Fabusu za
samo godinu dana a Mili} je zavr{io
dodiplomski studij 2004. godine, pri ~emu
je na istom fakultetu magistarski studij
upisao 2003. i okon~ao ga 2007. godine.
Gluhakovi} je nakon Vi{e tehni~ke {kole u
Subotici tako|er diplomirao i magistrirao
na Univerzitetu Edukons.
U Banjoj Luci je javna tajna da su pro-
teklih godina uglavnom zvani~nici srednjih
godina organizovanim autobuskim prevo-
zom i{li u Srbiju i zavr{avali fakultete.
Me|utim, do danas niko nije postavio
pitanje njihove stru~nosti i validnosti tako
ste~enih diploma.
DIVLJI DOKTORATI AKADEMIKA
RAJKA KUZMANOVI]A
Banjalu~ko Okru`no tuìla{tvo vodilo
je istragu u slu~aju nostrifikacije magis-
tarskih i doktorskih radova, koje poti~u sa
Slavjanskog humanitarnog univerziteta u
Moskvi, a njima su se, kao i magistarskim i
doktorskim titulama, okitile mnoge poznate
i javne li~nosti u Republici Srpskoj.
Prorektor fantomskog Slavjanskog uni-
verziteta u Moskvi, istureno odjeljenje
Novi Sad, bio je biv{i predsjednik RS-a i
aktuelni predsjednik Akademije nauka i
umjetnosti RS-a Rajko Kuzmanovi}. On je
brojne politi~are iz Republike Srpske
proizveo u doktore i magistre iz razli~itih
nau~nih oblasti. Na nepostoje}em
Univerzitetu akademika Kuzmanovi}a dok-
torirali su Tihomir Gligori}, biv{i direktor
Uprave za geodetske i imovinsko-pravne
poslove RS-a, Ostoja Kremenovi}, biv{i
potpredsjednik Vlade RS-a za prvog man-
data Milorada Dodika, Miroslav Mike{,
~lan glavnog odbora SNSD-a Perica
Bundalo, biv{i ministar unutra{njih poslova
i jedan od glavnih aktera afere Srpske {ume
Mile Radi{i}, Dodikov kum, poznat kao
glavni akter nezakonite privatizacije ban-
jalu~ke Medicinske elektronike i izgradnje
objekta u banjalu~kom Picinom parku.
Kuzmanovi} je kao prorektor pomenu-
tog moskovskog univerziteta potpisao i
nostrifikovao diplome za 24 osobe. Prvo je
dobar dio njih sam potpisao kao profesor
Slavjanskog univerziteta, a potom ih kao
predsjednik Komisije za nostrifikaciju
diploma na Fakultetu poslovne ekonomije i
nostrifikovao, odnosno priznao kao
ispravne.
Me|utim Prosvjetna inspekcija RS-a
utvrdila je da ovaj fakultet imao neovjerenu
fotokopiju licence za Me|unarodnu
akademiju humanitarnih i prirodnih nauka
iz Moskve, a iz srbijanskog Ministarstva
prosvjete utvr|eno je da Slavjanski
Humanitarni Univerzitet MAGEN iz
Moskve nema dozvolu za rad na teritoriji
ove dràve.
Iako je pokrenuta istraga, ovaj
slu~aj nikada nije dobio sudski epilog, a svi
oni koji su s ovog Univerziteta ponijeli
diplome i danas se nazivaju doktorima i
magistrima.
Upu}eni izvori tvrdi da pojedini aktuel-
ni ministri iz RS-a imaju doktorate sa
HAMDIJA LIPOVAÂ
Za dva semestra u SAD-u
dobio magistarski u Biha}u
MIDHAT ARIFOVI]
Magisterij ste~en
u srednjoj Bosni
NED@AD
BRANKOVI]
Profesorima
ostalo nepoznato
ko je stvarni
autor
Brankovi}eve
doktorske
disertacije
Univerziteta ~iji je kredibilitet upitan.
Ministar industrije, energetike i rudarstva
@eljko Kova~evi} doktor je ekonomskih i
magistar pravnih nauka sa dugogodi{njim
radnim iskustvom u privredi i javnoj
upravi, stoji u njegovoj biografiji.
Me|utim, ~ak je i za njegove strana~ke
kolege iz SNSD-a nepoznanica gdje je
Kova~evi} magistrirao i doktorirao i na
kojim temama. Ministar finansija Zoran
Tegeltija magistrirao je i doktorirao na
beogradskom Univerzitetu Jani}ije i
Danica Kari}, koji je uga{en prije desetak
godina kada je protiv vlasnika Bogoljuba
Kari}a podignuta optu`nica.
Na Univerzitetu Bra}e Kari} diplome su
dobili i mnogi zvani~nici iz Unsko-sanskog
kantona, posebno iz Ministarstva
unutra{njih poslova USK, ali i politi~ara i
biznismena, koje su ih poslije nostrificirali
u Biha}u. Master diplomu Univerziteta
Bra}e Kari} posjeduje i biv{i policijski
komesar USK Ramo Brki}, koji je nepravo-
mo}no osu|en na 11 godina zatvora zbog
proizvodnje i trgovine drogom i
zloupotrebe poloàja. Za ekspresno dobi-
vanje diploma u susjednoj dràvi bio je
zaduèn Cari{a Be{i} zvani Car, biv{i
dekan Ekonomskog fakulteta u Biha}u, koji
je prije dvije godine pobjegao u Srbiju.
Stevan Mili}, predsjednik Sindikata
obrazovanja RS-a, kaè da je trgovina
diplomama izme|u Srbije i Republike
Srpske toliko uzela maha da prijeti da pot-
puno obesmisli visoko obrazovanje na
ovim prostorima.
Prije dvije godine u RS-u smo imali
1.200 nezaposlenih ekonomista, a sada ih je
3.000. Da li je na regularan na~in moglo
diplomirati toliko u~enika u tako kratkom
roku? Najvi{e se trguje diplomama fakulte-
ta za menad`ment i ekonomiju. Javna je
tajna da su u ovaj biznis umije{ane privatne
ustanove iz Srbije, odakle kod nas stiè
najve}i broj diploma, kaè on.
Situacija na privatnim fakultetima u
Federaciji BiH kada je rije~ o instant
diplomama nije ni{ta bolja u odnosu na RS.
Samo u Srednjobosanskom kantonu postoji
dvocifren broj fakulteta iako u tom kantonu
nikada nije usvojen Zakon o visokom obra-
zovanju. Najpoznatiji fakulteti su u
Travniku i Kiseljaku.
SARAJEVSKI PLAGIJATI
Prije nekoliko godina u Sarajevu je
pokrenuta prava lavima otkrivanja plagija-
tora me|u profesorima, odnosno predstavlj -
a nja pod la`nim nau~nim referencama.
Plagiranje me|u bh. profesorima i nau~nim
radnicima postalo je gotovo uobi~ajena
pojava. Prvi je otkriven prof. [efkija êki},
tada{nji dekan Saobra}ajnog fakulteta u
Sarajevu koji je po|onio djelo dr. Ratka
Zelenike, profesora Ekonomskog fakulteta
u Rijeci. Profesora êki}a razoktkrila je
upravo Slobodna Bosna.
Sredinom 2006. godine dok je êki} bio
dekan Fakulteta za saobra}aj i komunikaci-
je, Nedàd Brankovi}, biv{i premijer FBiH,
stekao je zvanje doktora nauka. Profesori sa
U SREMSKU KAMENICU PO DIPLOMU: Veliki broj
funkcionera u RS-u ima sporne diplome privatnih
fakulteta, a meu njima prednjae diplome Fakulteta
za usluni biznis iz Sremske Kamenice (FABUS). Zoran
Gali, nedavno imenovani direktor Granine policije
BiH, posjeduje Fabusovu diplomu
MINISTAR TEGELTIJA
Doktorat na Univerzitetu Bra}a Kari}
DOKTORSKI DUPLJACI
Rajko Kuzmanovi} potpisao 24 la`na
doktorata, jedan od njih dobio
Tihomir Gligori}
TOMA DIPLOMA
Tomislav Nikoli}, koga u narodu
zovu Toma Diploma, diplomirao je
na Fakultetu za menad`ment, ~iji je
rektor otac Tomine snahe
ovog fakulteta su sa podsmijehom komen-
tarisali kako je Brankovi}eva doktorska
disertacija napisana na ~istom hrvatskom
jeziku, {to je bilo njegovo ustavno pravo.
Me|utim, problem je {to je na odbrani dis-
ertacije Brankovi} govorio na ~istom
bosanskom. Profesorima sa ovog fakulteta
je ostalo nepoznato ko je stvarni autor
Brankovi}eve doktorske disertacije, koju je
tada{nji ministar prometa i komunikacija
odradio u rekordnom roku.
Brzu diplomu magistra nedavno je
dobio i Midhat Arifovi}, direktor Porezne
uprave Federacije BiH. Arifovi} je zvanje
magistra stekao na jednom od privatnih
fakulteta u srednjoj Bosni.
Otkrivanje sumnjivo ste~enih diploma
obi~no je ostajalo bez reakcija istra`nih
organa. âk i u slu~ajevima kada je
Federalna uprava policije vodila istrage
povodom neregularno ste~enih diploma bh.
politi~ara, te istrage su uglavnom ostajale
bez epiloga.
Takav je slu~aj sa smijenjenim kraji{kim
premijerom Hamdijom Lipov a~ om, koji je
na krajnje sumnjiv na~in stekao zvanje
magistra 2003. godine. Sporno u
Lipova~inoj magistarskoj diplomi je to {to
je on u Americi na postdiplomskom studiju
bio samo dva semestra, a za diplomu mag-
istra pravnih nauka neophodna su ~etiri.
Me|utim, godinu dana nakon povratka iz
SAD-a, na osnovu dvosemestarskog studi-
ja, Lipova~a je dobio zvanje magistra.
Ambiciozni Lipova~a nakon toga je pri-
javio doktorat sa sli~nom temom na
Pravnom fakultetu u Biha}u. Sumnjivi
magistarski rad o temi diplomatskog imu-
niteta i univerzalne jurisdikcije u me|unar-
odnom pravu, Lipova~a je za doktorat samo
malo dopunio.
Tako je 2009. godine na sjednici Senata
Lipova~i prvo prihva}ena doktorska teza u
formi izvje{taja o podobnosti teme i kandi-
data, a odmah zatim formirana je komisija
za odbranu rada!? Ovakav na~in rada na
doktorskoj disertaciji nezamisliv je u
akademskim zajednicama, ali Lipova~a je
tada ve} bio op{tinski na~elnik i funkcioner
SDP-a.
Ipak, slu~aj Petra Jur~i}a, nedavno smi-
jenjenog predsjednika Nadzornog odbora
Razvojne banke Federacije BiH, nesumnjivo
je najskandalozniji i najnevjerovatniji. Jur~i}
je godinama s krivotvorenom diplomom
Ekonomskog fakulteta iz Beograda bio
direktor Hypo banke u Mostaru, da bi ga
prije tri godine Lijanovi}eva stranka kandi-
dovala za ~elnog ~ovjeka Razvojne banke
FBiH.
U krivotvorenoj diplomi Jur~i} je naveo
da je imao prosjek ocjena 8,25. Me|utim,
Ekonomski fakultet iz Beograda tvrdi da
Jur~i} nikada nije bio njihov student.
Nakon toga Tuìla{tvo BiH podiglo je
optu`nicu protiv ~elnog ~ovjeka Razvojne
banke FBiH.
Me|u poznatim vlasnicima la`nih
diploma su Esed Radelja{, Besim
Durakovi}, direktor Kantonalne uprave za
inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona,
Avdo Suba{i}, inènjer u Zavodu za trans-
fuzijsku medicinu Federacije, Fuad Saltaga,
biv{i profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu.
Radelja{ je poslanik Bosanske stranke
u Skup{tini Kantona Sarajevo, delegat u
Domu naroda Parlamenta Federacije BiH,
predsjednik Upravnog odbora Zavoda za
zdravstveno osiguranje i upravlja budètom
od 330 miliona maraka. Prije rata radio je u
Njema~koj kao bau{telac. Zbog krivo tvo -
renja dokumenata, Radelja{ je osu|ivan na
zatvor, ali ga nije vidio jer je predmet zas-
tario.
Sifet Kukuruz, pomo}nik ministra za
visoko obrazovanje Kantona Sarajevo,
me|utim za na{ list tvrdi da do sada ovo
ministarstvo, provjeravaju}i ispravnost
diploma, ni na jednom fakultetu u Sarajevu
nije do{lo do potvrde da je neka diploma
krivotvorena. Ministarstvo je, ina~e, prov-
jere vr{ilo po zahtjevu raznih ministarstava
ili ambasada.
Iako su zvani~nici Odjeljenja za obra-
zovanje Br~ko Distrikta glasno najavili rat
masovnom {tancanju diploma na privat-
nim univerzitetima, izostala je svaka akci-
ja kojom bi se uveo red na fakultetima u
Distriktu. Evropski univerzitet u Br~kom je
sinonim za brzo sticanje diplome. Na
pomenutom univerzitetu jedan profesor je
drào ~ak 80 posto nastave na dva fakul-
teta.
Dozvolu za rad Evropskog univerziteta
u Br~kom izdao je Esad Kadri}, tada{nji
{ef odjela za obrazovanje, a sada
dogradona~elnik Br~kog.
[ef Odjela za obrazovanje Distrikta
Mom~ilo Polji} nedavno je iznio podatke
o diplomama pet studenata
Farmaceutskog fakulteta Evropskog uni-
verziteta u Br~kom, koji su diplome dobili
u rekordnom roku. Studije su zavr{ili za
godinu dana i tako postali magistri farma-
cije. I 26 diplomaca matematike i fizike i
jedan magistar su ovaj teàk studij zavr{ili
za oko godinu dana na ovom
Univerzitetu.
Na Evropski univerzitet u Br~kom po
brzu diplomu dolaze studenti iz ~itavog
regiona, ali i ovda{nji politi~ari. Prema
Polji}evim rije~ima, na trì{tu postoji bar
1.000 diploma sa Evropskog i
Internacionalnog univerziteta u Br~kom i
one su rasute {irom biv{e Jugoslavije.
U vrijeme pisanja ovog teksta, Polji} je
od Ministarstva prosvjete i kulture u RS-u
dobio paket od skoro {est kilograma sum-
njivih fakultetskih diploma iz Br~kog, a za
koje su nadle`ni iz RS-a traìli provjeru.
Diplome su na Evropskom i Interna -
cionalnom univerzitetu ste~ene za tri,
odnosno 9 mjeseci, a osobe s ovim diplo-
mama koje su u{le u obrazovni sistem RS-a
pokazale su elementarno neznanje.
TU KUPUJEM, TU ME CIJENE
Na Evropskom univerzitetu u
Brkom do diplome za devet mjeseci
EVROPSKI UNIVERZITET U BR^KOM

Na provjeri {est kilograma diploma sa Evropskog univerziteta
EVROPSKI UNIVERZITET U BR^KOM
Na provjeri {est kilograma diploma sa Evropskog univerziteta
PAZI, SNIMA SE
U oktobru 2010. u okviru privatnog Univerziteta SSST u vlasnitvu porodice GANI
osnovana je Sarajevska filmska akademija, koja je pune dvije godine radila ilegalno,
bez vaeeg rjeenja nadlenog Ministarstva; pored injenice da im je studij po
zakonskim propisima bio nevaei, menadment SSST-a viestruko je obmanuo
prvu generaciju studenata SFA: od praznih obeanja o uvaenim profesorima i
predavaima, pa do nepostojee najsavremenije opreme za snimanje filmova...
KAKO POSTATI FILMSKI
RE@ISER (BEZ SUVI[NIH ZA[TO)
T O P G A N E
UNIVERZITETSKI
RADNICI BEZ
POKRI]A
Porodica Gani}
jednostavno se
oglu{ila na sve
vaè}e zakonske
propise
ganic drugi dio:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 20:16 Page 32
U
oktobru 2010. godine Univerzitet
Sarajevska {kola za nauku i
tehnologiju (Sarajevo School of
Science and Technology), koji je
osnovala porodica Gani},
pokrenuo je Sarajevsku filmsku akademiju
(SFA), prvu privatnu filmsku {kolu u Bosni
i Hercegovini. Ambiciozno zami{ljen
projekat trebao je studentima ponuditi
sveobuhvatno obrazovanje iz oblasti
filmske reìje, odnosno edukovati ih o
kompletnom procesu nastanka filma: od
scenarija i reìje, kamere, rasvjete i zvuka,
do montaè i produkcije. Tog oktobra prije
~etiri godine na Sarajevsku filmsku
akademiju primljena je prva generacija od
~etvoro studenata me|u kojima je bila i
mlada sarajevska glumica Luna Mijovi},
na{oj publici najpoznatija po ulozi u filmu
Grbavica Jasmile @bani}.
NEPOSTOJE]I STUDIJ
U oktobru 2010. godine prijavila sam
se na konkurs koji je raspisan u sredstvima
javnog informisanja za upis studenata na
prvu godinu studija, na odsjeku koji je
Sarajevska {kola za nauku i tehnologiju
(SSST) nazvala Sarajevska filmska
akademija - Odsjek filmska reìja.
Odlu~uju}i o izboru, prihva}ena je moja
prijava i ja sam na pomenuti Odsjek uredno
upisana. @ivotna èlja i opredjeljenje su mi
bili da studiram filmsku reìju te sam se na
SFA upisala sa velikim elanom i
entuzijazmom, sretna {to }u ostvariti san da
steknem diplomu filmskog reditelja, pri~a
Luna Mijovi}.
Prilikom upisa u prvu godinu, platila
sam, na ime {kolarine, iznos od 2.685,05
eura. Kasnije sam platila i drugi dio
{kolarine, u iznosu od 2.556,46 eura. Prvu
godinu studija zavr{ila sam sa visokim
prosjekom ocjena te se upisala i na drugu
godinu. Me|utim, tokom trajanja
{kolovanja na drugoj godini studija, saznala
sam da je nadle`ni organ, Ministarstvo za
obrazovanje, nauku i mlade Kantona
Sarajevo, tek 11. 5. 2012. godine dao
saglasnost za po~etak rada ovoga
fakulteta i da SFA moè da upisuje
studente na pomenuti odsjek Sarajevske
filmske akademije. Ali, kako se u tom
Rje{enju izri~ito navodi - da ih upisuje tek
od po~etka {kolske 2012./2013. godine,
kaè Luna.
Nakon {to je shvatila da studira na
nelegalnom fakultetu, ~ijim bi zavr{etkom
stekla nevaè}u diplomu koja nigdje ne bi
bila priznata, Luna se obratila Prosvjetnoj
inspekciji Kantona Sarajevo. Na njen
zahtjev, inspekcija je izvr{ila nadzor nad
SFA i konstatovala da je vlasnik
Univerziteta SSST, protivno Zakonu o
visokom obrazovanju, izvr{io samovoljno i
nelegalno osnivanje organizacione jedinice
Sarajevo Film Academy! Tada{nji
kantonalni prosvjetni inspektor Sifet
Kukuruz potpisao je Rje{enje kojim se
SSST-u zabranjuje da nastavi izvo|enje
nastave na Sarajevskoj filmskoj akademiji
za studente koji su u prvu godinu studija
upisani prije studijske 2012./2013. godine.
Na ovo Rje{enje SSST i SFA su uloìli
àlbu, koja je odbijena. Rje{enje Prosvjetne
inspekcije, me|utim, nije mnogo
pokolebalo vlasnika i rektora Univerziteta
Ejupa Gani}a i njegovu k}erku, izvr{nu
menadèricu SSST-a Eminu Gani}, te su i
dalje jednostavno nastavili izvoditi nastavu
na Sarajevskoj filmskoj akademiji.
Da je studij koji poha|a ilegalan, Luna
je saznala slu~ajno kada je u dnevnim
novinama vidjela rje{enje o osnivanju SFA
od po~etka {kolske 2012./2013. godine.
Oti{la sam kod dekana Akademije,
profesora Nenada Dizdarevi}a, i zahtijevala
obja{njenje. U po~etku je poku{ao da mi
ponudi neke izgovore, a onda, kada je vidio
da ne}u odustati, lupio je {akom o sto
ina~e je imao obi~aj da lupi {akom kad mu
se ne dopada ne{to {to ~uje i rekao mi je:
Osnuj svoju akademiju ako ho}e{, ali dok
god studira{ ovdje, ima da radi{ po mojim
pravilima!
Ne samo {to odluku nadle`nih
institucija nisu ispo{tovali, nego su krajem
2013. Gani}i ~ak izdali nelegalne diplome
generaciji studenata me|u kojima je bila i
Mijovi}eva.
Nije mi preostalo ni{ta drugo nego da
jo{ 2012. godine, u junu, napustim ovo
studiranje, jer bi mi eventualno ste~ena
diploma, po svim pozitivnim propisima,
bila nelegalna. Dvije godine sam studirala
na fakultetu koji u to vrijeme pravno i
zakonski nije ni postojao, zaklju~uje Luna
Mijovi}, koja je ilegalni studij na SFA
platila blizu deset hiljada maraka.
Luna i njena porodica mjesecima su
poku{avali sve rije{iti mirnim putem traè}i
neko logi~no obja{njenje od menad`menta
Univerziteta. Lunin otac Vlastimir Mijovi}
kaè da je sa Ejupom Gani}em li~no
razgovarao o ovom slu~aju. Rekao mi
je: Ma Vlasta, pusti to, zna{ kakva je ovo
dràva, sve }u ja to srediti... Odgovorio
sam mu da meni ne treba da sre|uje ni{ta.
Ne èlim da se moje dijete za 15 ili 20
godina prijavi negdje na konkurs za
direktora pozori{ta pa da joj onda tamo
kaù: A kako to da si ti upisala fakultet
2010. kada je on po zakonu po~eo sa radom
tek od 2012./2013. godine? U ozbiljnim
dràvama se o tome itekako vodi ra~una,
samo se kod nas misli da se takve stvari
mogu srediti, govori Vlastimir Mijovi}.
Nakon {to je poku{ala upozoriti i ostale
studente iz njene generacije da je
Akademija na kojoj su studirali dvije
godine radila nelegalno, Gani}i su Luni
otvoreno rekli da vi{e nije dobrodo{la na
SSST. Nisu mi dozvolili ~ak ni da uzmem
Pi{e: MAJA RADEVI]
Ejup Gani}, vizionar i rektor: Ma

pusti zakon, zna{ kakva je ovo
dràva, sve }u ja to srediti...
svoje stvari, kao ni studentski film koji sam
radila zajedno sa snimateljem Almirom
\ikolijem, kaè Luna.
Nepostoje}i studij nije bio jedina
obmana koju je servirao menad`ment
SSST-a prilikom osnivanja privatne filmske
{kole, ambiciozno nazvane akademijom.
Kako tvrde sa ovog Univerziteta, SFA je
jedina {kola reìje u Jugoisto~noj Evropi
sa potpunim planom i programom na
engleskom jeziku. Luna, me|utim, kaè
da su se njene dvije godine studija odvijale
gotovo isklju~ivo na bosanskom jeziku,
premda su studenti morali pro}i
usavr{avanja iz engleskog. Tako|er, u
Elaboratu o osnivanju SFA pisalo je da se u
nastavi koristi najsavremenija oprema za
snimanje. Me|utim, budu}i mladi reìseri
su tokom prve dvije godine studija koristili
samo jednu doniranu kameru staru pet
godina, i to sa propalog Odsjeka za video-
produkciju koji je ranije postojao na SSST-u.
Dva filmska studija povr{ine od po 1.500
kvadratnih metara u kojima se trebao
odvijati prakti~ni dio nastave, a koji su
tako|er navedeni u Elaboratu, studenti
nikada nisu vidjeli. A nastavni stru~ni
kadar pri~a je za sebe.
GDJE SU EMINENTNI PREDAVAÎ
Na{a akademija okuplja neke od
najprominentnijih i najiskusnijih reìsera i
profesionalaca, zajedno sa svjetski reno -
mira nim autorima koji nam se pridruùju
kao glavni kadar ili gostuju}i profesori,
navode na Gani}evom Univerzitetu. Me|u
tim najprominentnijim i najiskusnijim
profesorima-predava~ima trebali su,
izme|u ostalih, biti ameri~ki reditelj i
34
PAZI, SNIMA SE
BIV[A STUDENTICA FILMSKE RE@IJE SSST-a

Luna Mijovi} je dvogodi{nji nepostoje}i studij na Gani}evoj akademiji platila blizu 10.000 maraka
U povodu teksta koji ste najavljivali pred
izlazak izdanja Slobodna Bosna od
5.6.2014., a koji ste isto najavili da }ete
objaviti u slijede}em narednom broju,
zahtijevamo da u tom istom broju objavite
na{ demanti, kako slijedi:
- Luna Mijovi} upisana je na SFA kao
talentovana studentica koja je od strane
SFA bila stipendirana parcijalnom
{kolarinom za I godinu studija, II godinu je
bila 100% stipendirana.
- Tokom studiranja o{tetila Univerzitet
SSST u iznosu od 10.000,00 KM,
izgubiv{i vrijednu kameru pod vrlo ~udnim
okolnostima.
- Pokrenula tu`bu protiv SSST za
nano{enje du{evne boli u iznosu od
100.000,00 KM.
- Univerzitet SSST ispunio je sve uvjete
propisane Zakonom u pogledu osnivanja
Sarajevo Film Academy (SFA) kao
organizacione jedinice. Vlada Kantona
Sarajevo u tom periodu promijenila ~etiri
ministra obrazovanja koji su svojim
administrativnim }utanjem i
propu{tanjem da djeluju u zakonski
propisanim rokovima nanijeli ogromnu
{tetu Univerzitetu SSST.
- SFA je angaòvala za klasu od ~etiri
studenta (Lunina generacija) 12
eminentnih profesora i predava~a filmske
reìje iz BiH i regiona. SFA je u njihovo
snimanje filmova tokom studiranja, koji
~ine sastavni dio Nastavnog plana i
programa, uloìla vlastita sredstva koja
nadilaze iznos godi{nje {kolarine studija.
- Sve Lunine kolegice i kolege su u
me|uvremenu diplomirali na SSST-u i vi{e
nego uspje{no djeluju u profesionalnom
polju svoga akademskog obrazovanja, a
diplome su im priznate svugdje u svijetu.
- Vezano za Medicinski fakultet u
osnivanju pri Univerzitetu SSST, a u
skladu sa propisima koji reguli{u
osnivanje visoko{kolskih ustanova i
njihovih organizacionih jedinica, u toku je
objava Konkursa za izbor zvanja
akademskog osoblja koje }e biti
angaòvano na ovom Fakultetu. Ovakav
konkurs, po Zakonu o visokom
obrazovanju Kantona Sarajevo, osniva~
moè objaviti tek po dobijanju Saglasnosti
Skup{tine KS o osnivanju visoko{kolske
ustanove odnosno njene organizacione
jedinice. Podsje}amo da je Skup{tina
Kantona Sarajevo na svojoj sjednici
odrànoj krajem maja 2014. godine dala
saglasnost za osnivanje na{eg
Medicinskog fakulteta.
Ekspertna komisija za osnivanje
Medicinskog fakulteta SSST-a u sastavu
od pet ~lanova glasala je sa ~etiri glasa
za i jednim glasom protiv.
Mi{ljenja smo da je sasvim pozitivno da o
ovako zna~ajnom projektu postoji i
suprotno mi{ljenje koje jo{ vi{e isti~e
fokus i kvalitet ovog projekta. Budu}i da
ne eksponiramo pozitivna mi{ljenja
~lanova Ekspertne komisije, isto tako ne
pridajemo zna~aj ne~ijem tendenciozno
negativnom mi{ljenju.
Menad`ment Univerziteta SSST
DEMANTI UNIVERZITETA SSST
Univerzitet SSST ispunio je sve uvjete propisane
Zakonom pri osnivanju SFA i Medicinskog fakulteta
scenarist Gus Van Sant, Aki Kaurismaki,
Jim Jarmusch, Jonathan Romney, glumica
Tilda Swinton te beogradski reditelj Goran
Markovi}, kojeg su iz SSST-a najavljivali
kao glavnog profesora reìje. Od svih njih,
jedino su Gus Van Sant i Tilda Swinton u
ljeto pro{le godine posjetili Sarajevo i
odràli radionice, ali isklju~ivo za studente
koji poha|aju tzv. Film.factory - doktorski
studij filma koji je u okviru SSST-a
utemeljio ma|arski reìser Bela Tarr. Tarr
je ina~e svoj anga`man nastavio u Sarajevu
nakon {to mu je u Splitu prije dvije godine
propao sli~an projekat studija za mlade
filmadìje zbog, kako je rekao,
nerazumijevanja splitskih akademskih
struktura. Nezvani~no, pravi razlozi zbog
kojih Tarrova splitska filmska {kola nikada
nije zaìvjela ogledaju se u nepo{tivanju
pravnih propisa Republike Hrvatske o
osnivanju doktorskih studijskih programa.
Glavninu predavanja prvoj generaciji
studenata Sarajevske filmske akademije
SSST-a, uz dekana Dizdarevi}a i snimatelja
Mustafu Mustafi}a, vodio je Andrija
Dimitrijevi}, prodekan Fakulteta dramskih
umetnosti iz Beograda, po profesiji
montaèr, koji je pored montaè bio
zaduèn i za podu~avanje studenata
osnovama reìje, kamere i scenarija. Me|u
predava~ima je trebao biti i bosansko -
hercegova~ki oskarovac Danis Tanovi}.
Premda je bilo planirano da Tanovi}
studentima prve generacije SFA odrì 42
~asa, prema Luninim rije~ima, pojavio se
na Akademiji samo dva puta: jednom da bi
odrào predavanje, a drugi put je prisu -
stvovao ispitu studenata.
Nakon ispisivanja sa Akademije, Luna
Mijovi} pokrenula je postupak protiv
menad`menta Univerziteta SSST pred
Op}inskim sudom u Sarajevu sa
zahtjevom za naknadu {tete koja joj je
u~injena.
Proces je u toku i svi dokazi nadle`nih
institucija su na mojoj strani, kaè Luna.
Naàlost, i dràva je, poput mene, trebala
pokrenuti postupak ka`njavanja SFA,
SSST-a i profesora Ejupa Gani}a. Ona to
nije u~inila, iako su upravo ti organi utvrdili
sve nezakonitosti i zabranili rad SFA sa
studentima koji su sa mnom upisani.
Dràva je pre}utala i podjelu diploma koje
je SFA uprili~ila za moju generaciju, a koje
su ustvari potpuno bezvrijedni papiri,
nagla{ava Luna Mijovi} i zaklju~uje:
Javnim objelodanjivanjem ~itavog slu~aja
èlim da pokaèm kakve se prljave radnje
rade kod uglednog profesora Gani}a,
kako drugi ne bi na to nasjedali.
U Rje{enju Ministarstva za
obrazovanje, nauku i mlade
Kantona Sarajevo izdatom 23.
januara 2013. kojim se odbija
àlba SSST-a protiv nalaza
Prosvjetne inspekcije, navodi
se, izme|u ostalog, da je
prosvjetni inspektor zbog
nezakonitog rada sa
studentima SSST-u izrekao
prekr{ajni nalog i nov~ane
kazne u ukupnom iznosu od
6.000 KM. Gani}i su u svojoj
àlbi odgovornost poku{ali
prebaciti na biv{e kantonalne
ministre obrazovanja Safeta
Ke{u i Emira Suljagi}a koji
su, kako navode iz SSST-a,
prihvatili njihovu uplatu na
ra~un Ministarstva od 20.000
KM za provedbu postupka
osnivanja SFA, te nijednog
momenta nisu osporili
djelovanje Akademije. Od
Ke{e i Suljagi}a imali su, kako
kaù, usmenu saglasnost za
po~etak rada Akademije.
Pozivanje na usmene
saglasnosti i obe}anja biv{ih
ministara Suljagi}ev nasljednik
prof. dr. Damir Marjanovi} je
u Rje{enju kojim se odbija
àlba SSST-a proglasio
neosnovanim, isti~u}i da
nikakve saglasnosti nisu mogle
biti date bez formalnog
zakonskog rje{enja
Ministarstva. Gani}i su u svojoj
àlbi zaigrali i na kartu patetike
navode}i potencijale i uspjehe
njihovih mladih i talentiranih
studenata zbog ~ega bi im,
valjda, sve trebalo biti
opro{teno.
Neosnovan je navod
àlitelja da dodatna upravna
mjera direktno ugroàva
kredibilitet i dignitet studenata
SFA, upisanih u studijskoj
2010./2011. godini, jer je
neosporno da visoko{kolska
ustanova ne moè kredibilitet i
dignitet studenta zasnivati na
postupcima koji predstavljaju
nepo{tivanje vaè}ih pravnih
propisa, pi{e u Rje{enju biv{i
kantonalni ministar
obrazovanja Marjanovi}.
Komentar o cijelom slu~aju
zatraìli smo od Sifeta
Kukuruza, koji je kao prosvjetni
inspektor utvrdio sve
pomenute nepravilnosti u
radu SFA. Kukuruz nam je
samo kratko kazao da je svu
dokumentaciju predao
nadle`nim sudskim
instancama, te da do
dono{enja sudske presude ne
èli iznositi bilo kakve detalje.
Zanimljivo je da je upravo biv{i
prosvjetni inspektor, a sada{nji
pomo}nik ministra za visoko
obrazovanje KS Sifet Kukuruz
bio predsjednik Ekspertne
komisije koja je nedavno
Gani}ima dala saglasnost za
osnivanje Medicinskog
fakulteta u okviru SSST-a, o
~emu smo pisali u pro{lom
broju.
PROSVJETNA INSPEKCIJA PREDALA DOKUMENTACIJU SUDU
Ganii pokuali odgovornost prebaciti na bive
ministre Keu i Suljagia, tvrdei da su od njih dobili
usmene saglasnosti
SVE PO PRAVILIMA
Nenad Dizdarevi},
dekan SFA
NEOSNOVANA @ALBA
Biv{i ministar obrazovanja KS
Damir Marjanovi}
V
esna Ter{eli~ stigla je u Sarajevo
dan nakon {to se ratni zlo~inac
Dario Kordi} vratio u Zagreb
nakon 18 godina sluènja u
zatvoru. Kordi}a je u Zagrebu
do~ekala grupa od oko 300 Vesninih
neistomi{ljenika, ali je bilo i dvoje onih koji
dijele njene stavove o nu`nosti prihvatanja
utvr|enih ~injenica o proteklim ratovima.
în Zorana Ivan~i}a, Zagrep~anina sa
stalnom adresom u Sarajevu, koji je na
aerodromu uzviknuo ubico, sotono kada
je vidio Kordi}a, Vesna vidi kao zna~ajan
korak u procesu suo~avanja sa pro{lo{}u za
cijelo postjugoslovensko dru{tvo.
Kada pojedinac reagira u pravom
trenutku, napravi jako puno. Jer svaki dan,
svako od nas se po savjesti odlu~uje ili za
osudu nasilja, nepravde, kr{enja zakona ili
da {uti. A ovo je bila prilika i mislim da
itekako djeluje na hrvatsko dru{tvo koje,
kao i dru{tva u svim postjugoslovenskim
zemljama, ima ozbiljne probleme u
suo~avanju sa pro{lo{}u. Te probleme
imamo kao osobe, a imaju ih i institucije.
Dakle, svi smo svaki dan na testiranju.,
obja{njava Vesna Ter{ali~.
DOBA REVIZIONIZMA
Za{to nam je tako te{ko pre}i taj prag
i po~eti misliti svojom glavom i izre}i
javnu osudu?
Ne ide nam osuda zlo~ina. Te{ko je
pogledati se u ogledalo i prihvatiti ono {to
se ~inilo u na{e ime, konkretne zlo~ine.
Imamo pote{ko}a prihvatiti ~injenica koje
su ru`ne, neprihvatljive i te{ko se nosimo sa
negativnim naslije|em. Ne samo iz
devedesetih, nego i iz Drugog svjetskog
rata, ili politi~kog nasilja u vrijeme
jugoslavenskog socijalizma. Zauzimanje
jasnog stava o pro{lom nasilju ima veze sa
uzimanjem jasnog negativnog stava prema
isklju~ivosti, povezanosti sa nacion aliz -
mom, ksonofobijom, rasizmom... Dakle,
nije tu rije~ samo o kontempliranju
pro{losti nego o aktivnom gra|enju
uklju~ivih odnosa u dru{tvu. A to nam sve
te{ko ide.
Te{ko je shvatiti da se uz toliko
nevladinih organizacija koje se time bave,
uz brojna udruènja `rtava, spomenike koji
su podignuti, mi i dalje sporo kre}emo u
pravcu suo~avanja sa pro{lo}u?
Svuda u svijetu svjedo~imo valu
revizionizma. Pogledajmo Ma|arsku i
na~in kako se tamo govori o pitanju
holokausta i genocida. Ili {to se doga|a
izme|u Japana i Koreje gdje se dovode u
pitanje davno prihva}ene ~injenice o
zlo~inima koje su po~inili japanski vojnici,
pozicije koje su ve} zauzete i to stvara
nesigurnost oko toga {to }e biti slu`bena
verzija povijesti.
U na{im krajevima smo uveliko
obiljeèni jednoumljem u interpretacijama
povijesti u vrijeme socijalizam. Recimo,
nije se smjelo govoriti o zlo~inima
po~injenim na Kri`nom putu, godinama se
{utjelo o Golom otoku To naslije|e u
ovoj tranziciji iz socijalizma u kapitalizam
u kojem smo sada - rekla bih brutalni
kapitalizam - nismo uspjeli pretvoriti u
prihva}anje vi{eglasja u interpretacijama.
Jo{ uvijek se kao dru{tvo nismo navikli da
kada se jednom utvrde ~injenice - a
~injenice treba stalno istraìvati - postoje
razli~ite interpretacije. Trebalo bi postati
nepristojno dovoditi ~injenice u pitanje.
Primjerice, ~injenice o tome tko je i kada,
pod kojim okolnostima i gdje ubijen.
Drugo, treba po~eti prihva}ati, kao dio
demokracije, postojanje razli~itih
interpretacija. Sanjati da }e u Hrvatskoj
do}i do jedne interpretacije o vojno-
redarstvenoj akciji Oluja i nakon nje, i da }e
biti ista kao u Srbiji, nije realisti~no. One
mogu i postojati jedna uz drugu, ali je bitno
da su utemeljene na istraìvanjima
~injenica.
Koliko su sudovi, prije svega Haag,
uspjeli pomo}i da utvr|ene ~injenice u|u u
javni diskurs?
Ne bih rekla da je primarni utjecaj
Tribunala zato jer je obaveza doma}ih
institucija bila istraìti zlo~ine. Sada smo u
fazi da se ljudi u Hrvatskoj, ali i svim na{im
zemljama, koji su svjesni koliko je civila
ubijeno i prognano, pitaju - a {ta }e u~iti
na{a djeca u {kolama? Moèmo se nadati
da se interpretacije pribliè barem na razini
~injeni~nog opisa. Ali, tendencija je o~ito
da se govori iz svoje perspektive, a ne one
druge. Kada }e sazrijeti vrijeme za
multiperspektivnost, ne znam.
OBAVEZA POJEDINCIMA
Da li }e se ikada svi sloìti barem oko
karaktera ratova?
Poslije sloènih ratnih sukoba odrediti
karakter ratova u pravilu je sloèno. U
Hrvatskoj ne moèmo govoriti samo o
agresiji nego i domenu gra|anskog rata. U
Bosni i Hercegovini isto ne moèmo
govoriti samo o agresiji, koje je nedvojbeno
bilo iz Srbije i Hrvatske, nego i o
elementima gra|anskog, mo`da i vjerskog
rata, a to dru{tva te{ko prihva}aju. Na{a
ljudska, psiholo{ka tendencija, je da prije
svega suosje}amo sa najbliìma iz na{e
grupe. Kada se kao racionalna bi}a dobro
zamislimo, sagledamo da su i stradanja
ljudi sa druge strane rata bila te{ka i da
moèmo izgraditi pristup u kojem
pokazujemo pijetet prema svima. Ali kad
pogledamo koja su na{a ograni~enja,
znamo da se ta psihologija nekako ipak ne
prepisuje direktno, ali se upisuje u ono {to
rade institucije i {to se kao trauma prenosi
iz generacije u generaciju. îni mi se
stra{no va`nim da nove generacije imaju
VESNA TER[ELI^
Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
VESNA TERELI, direktorica Documenta, Centra za suoavanje s prolou u

Zagrebu, jedna je od najznaajnijih borkinja za ljudska prava i protiv negiranja
zloina poinjenih u prolosti na Balkanu; u razgovoru za Slobodnu Bosnu govori
o vanosti razgovora o onom to se desilo u ratu, prihvatanju i osuivanju zloina,
te koliko je u procesu suoavanja sa prolou vana uloga pojedinca
PAMTI PA NE VRATI
U na{im krajevima smo uveliko obiljeèni jednoumljem
nidzara vesna:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 20:27 Page 36
NU@NOST SUOÂVANJA SA PRO[LO[]U
VESNA TER[ELI^
în pojedinca je prilika za sve da se zamislimo
pravo u~iti povijest utemeljenu na
~injenicama, da su institucije, a ako one
nisu voljne, organizacije za ljudska prava,
du`ne dodatno istraìvati kako bi se u
najmanu ruku u dru{tvima prestali sporiti
oko ~injenica. Nema tu ne~eg {to za nas
moè savr{eno odraditi pravosu|e.
Zapravo, obaveza je na svima nama kao
osobama. Treba voditi dijalog kako }emo se
sje}ati. Na globalnoj razini trebamo
univerzalizaciju prava na istinu, pravi~an
sudski postupak, reparaciju, garanciju
neponavljanja zlo~ina. Ti standardi su u
nagovje{tajima upisani u neke konvencije,
nisu obavezuju}i, ali nam mogu dati
smjernice. Jer bi trebala biti obaveza da
gdje god je ubijen ~ovjek, oni koji su ostali
treba da pamte.
Koliko su na{a dru{tva spremna na taj
sljede}i korak?
Istina je da pravosu|e ima veliku
obvezu da sve procesuira. Kada pogledate
evidenciju hrvatskog odvjetni{tva, oko 23
posto postupaka do sada, vi{e od 19 godina
nakon kraja rata, u potpunosti je
zaokruèno. Taj postotak }e jo{ porasti,
sigurno. Ali, taj broj je nama kao ljudima
mali. Mali je i `rtvama. Ipak, u svjetskim
razmjerama to je mo`da najbolji rezultat do
sada. No, brojke su varljive jer ne govore o
kvaliteti, kako su provedeni ti postupci, a
devedesetih su sudovi bili vrlo pristrani.
Dodatne {anse vidim u eventualnoj suradnji
38
VESNA TER[ELI^
Zanimljivo pitanje koje je

akademska zajednica tek otvorila ti~e
se reintegracije osoba koje su
odsluìle kazne i vratile se u sredine u
kojima su po~inili zlo~ine, i ìve pored
`rtava i svjedoka. Ne postoji neka
politika o tome kakav odnos imati
prema njima. Da li postoje neke prakse
iz kojih moèmo nau~iti kako i {ta
raditi?
Mislim da moramo priznati da
prethodna iskustva skoro ne postoje. To je
praksa koju mi gradimo i to je vrlo va`no
pitanje koje treba postaviti. Na prvom
mjestu bi trebala biti osuda zlo~ina koje su
po~inili pojedinci, a koja dolazi od
institucija i dru{tva, a to sada izostaje.
Neki osu|uju a neki ne, i pitanje je koliko i
kakvu medijsku pa`nju }e dobiti koji potez
i {to }e izvu}i kao pouku nove generacije.
Jer sve {to se de{ava u javnom prostoru
ostavlja traga na mladim generacijama.
Treba raditi na ovim pitanjima jer }e neki
drugi mo}i od nas u~iti.
RATNI ZLOÎNCI ME\U NAMA
U naim drutvima izostaje osuda
zloina
PRIHVATANJE ODGOVORNOSTI: Hrvatska mora nai snage, graani Hrvatske i
nae institucije, da se maknu od Deklaracije o domovinskom ratu i suoe sa
injenic om da je Hrvatska podravala rat u BiH i Herceg-Bosnu, i za to treba
preuzeti dio odgovornosti. Apsolutno je vrijeme da se institucije u Hrvatskoj
prestanu ponaati kao da Hrvatska nije imala nita sa zloinima u BiH
dràvnih tuìla{tava Srbije, BiH i Hrvatske,
o ~emu postoje sporazumi. Ali, i to ima
limit. Isto tako je ograni~eno ono {to je
Tribunal uradio, a to je 161 optuèna osoba,
za {to ja mislim da je malo jer s druge je
strane vi{e od 130.000 ubijenih i nestalih,
da ne spominjem sve koji su preìvjeli
logore, ène i mu{karce koji su preìvjeli
silovanja. Ne moèmo sve o~ekivati od
pravosu|a. Ostaje veliki posao za nas.
Treba traìti na~in da postjugoslovenske
zemlje dobiju povijesne muzeje. Potrebna
su mjesta gdje se moè razgovarati o
onom {to se dogodilo. Njema~ka ima vi{e
od 50 institucija koje se na dnevnoj bazi
bave pro{lo{}u, plus vi{e desetaka
institucija koje se bave naslije|em DDR-a.
Vrlo je va`no traìti na~ina da se ulaè u
kulturu sje}anja jer ona nam daje
referencu, to je to~ka u kojoj po~injemo
raspravu. Zanimljivo je pri~ati o tome u
trenutku kada u Europskom parlamentu
sjedi veliki broj ljudi iz ekstremno desnih
stranaka
Ho}e li to ohrabriti ekstremnu
desnicu u regionu?
Oni imaju puno svog goriva i
inspiracije. Ali, ovo je trenutak, prilika za
zamisliti se jer mi, naravno, uti~emo jedni
na druge, mi kao susjedi, Europa na nas.
Europska unija nam tu ne pomaè jer se ni
sama nije suo~ila sa pitanjima iz pro{losti.
PRIHVATANJE KRIVICE
Je li inicijativa za REKOM,
regionalnu komisiju koja bi se bavila
istraìvanjima o ratnim de{avanjima
devedesetih, model koji moè pomo}i
regionu?
Rekom bi mogao puno pomo}i. To je
ìva inicijativa. Sada o~ekujemo slu`benu
reakciju predsjednika svih zemalja u
regionu. To je inicijativa civilnog dru{tva
koja podrazumijeva proces. Rije~ o tome da
se ne moè ostaviti tako puno ubijenih
ljudi. Naprosto bi se trebali priviknuti i
normalizirati odnose sa na{im i njihovim
mrtvima, dakle prona}i na~ine da u
zauzimanju jasnog stava osude prema
nasilju humaniziramo odnose me|u nama.
Mo`da je jednostavno re}i - trebamo se
sje}ati svih `rtava - ali nije to jednostavno
provesti u djelo.
Koliko je uloga Hrvatske u ratu u
BiH ne{to o ~emu se razgovara u Hrvatskoj
i ~ega su gra|ani svjesni?
Neka su istraìvanja neprihvatljivo
zaka{njela i o~ito je da nije postojala
politi~ka volja nego je interes bio
zata{kivati kako bi se moglo manipulirati.
Zapravo, vjerujem da je jedini racionalan
na~in istraìti sve zlo~ine. No, kao {to je
razvidno iz Deklaracije o domovinskom
ratu, politi~ki se uloga RH u ratu u BiH ne
priznaje. Kada se politi~ki promi{lja o
BiH, ne bi se smjelo dogoditi da reakcija
na pravomo}nu presudu za Prli}a i druge
bude obojana kao {to je bila pro{la
reakcija premijera. Hrvatska mora na}i
snage, gra|ani Hrvatske i na{e institucije,
da se maknu od Deklaracije i suo~e sa
~injenicom da je Hrvatska podràvala rat
u BiH i Herceg-Bosnu, i za to treba
preuzeti dio odgovornosti. Apsolutno je
vrijeme da se institucije u Hrvatskoj
prestanu pona{ati kao da Hrvatska nije
imala ni{ta sa zlo~inima u BiH. Za
razvijanje odnosa povjerenja me|u
susjedima apsolutno je neophodno jasno
preuzeti odgovornost za pogre{nu politiku
Franje Tu|mana, Gojka [u{ka i Mate
Bobana.
NU@NOST SUOÂVANJA SA PRO[LO[]U
SUOAVANJE:
Kada se kao
racionalna bia dobro
zamislimo sagledamo da
su i stradanja ljudi sa
druge strane rata bila
teka i da moemo
izgraditi pristup u
kojem pokazujemo
pijetet prema svima
ûdno je to sa gluma~kim licima i
likovima koje pamtimo - moète, recimo,
biti sjajan glumac poput Vlade Jokanovi}a i
odigrati na desetine velikih uloga u teatru, a
da vas hiljade gledalaca ipak prepoznaju i
pamte po ne~emu {to nema veze sa
pozori{tem.
Na vijest o smrti Vlade Jokanovi}a, koji
je sa ovog svijeta oti{ao 11. juna, u 85.
godini, u komentarima na web portalima
~itaoci su pisali: Kom{ija Milorad iz
suterena. Po~ivaj u miru; Milorad koji nam
je bio drag... Po~ivaj u miru ljudino; Nadam
se da je ponio mobitel na onaj svijet da koji
put trzne Izeta :-)...
GLUMA^KA PRIJATELJSTVA
Kom{ija Milorad je Vladin lik iz
popularne serije Lud, zbunjen, normalan,
za Izeta (Mustafu Nadarevi}a) svi znaju ko
je, a ako postoji i{ta {to vrijedi danas u
dramskim programima na{ih televizija,
onda je to pomenuta serija, kroz koju je
pro{la ~itava plejada gluma~kih veli~ina sa
ovih prostora. Nedostaja}e toj publici
Vlado, kao {to nam nedostaju i kom{ija
Enes - @an Marolt, ili doktor
\i|imilovi}, jo{ jedna gluma~ka legenda,
Vanja Drach.
Vlado Jokanovi} ro|en je 1929. godine
u Doboju. U Sarajevu je zavr{io Filozofski
fakultet, a premda je ostvario uloge u svim
bosanskohercegova~kim pozori{tima, u
Narodnom pozori{tu Sarajevo bio je u
stalnom anga`manu jo{ od davne 1957.
godine.
Jokanovi}ev ìvotni i profesionalni put
ispunjen je nizom zna~ajnih uloga na
scenama bh. pozori{ta, filmu, u
televizijskim i radijskim dramskim
programima i poetskim recitalima. Sofokle,
Shakespeare, Moliere, Tolstoj, Gogolj,
êhov, Dima, Miller, Brecht, Kafka,
Adamov, Osborne, Shaw, Ibsen, Strind -
berg, ONeill, Bulgakov, Bond, Drì},
Krleà, Ko~i}, Nu{i}, Selimovi}, Sterija,
Ki{, ôlakovi}, Sidran, Ve{ovi} i mnogi
drugi pisci uplovljavali su u scenski ìvot
Vladimira Jokanovi}a, a iz njihove
literature ra|ale su se uloge za pam}enje:
Hamlet, Horacije, Dorante, Dr. Stockman,
James Tyrone, Stari violinist, Polonije,
Smith, Avdaga, [ehaga, Alonso, Starac,
Macduff, Mrgud, Gospodin...
Strast se ne moè odvojiti od teatarske
umjetnosti... Teatra bez strasti ne moè biti!
Ali, nije strast jedina bitna u teatru. Teatra
nema bez profesionalnosti..., govorio je
Vlado, glumac, prijatelj, kolega bez kojeg
teatar na Obali vi{e nikada ne}e biti isti.
Sa Jokanovi}em je pune ~etiri decenije u
pozori{tu radio i prijateljevao solista
Sarajevske opere Du{ko Bugarin. Bugarin je
sa Vladom proveo i posljednjih nekoliko
mjeseci njegovog ìvota, nakon {to je glumac
te{ko obolio. Posje}ivao ga je svakodnevno i
nastojao da mu olak{a bolesni~ke dane.
Vladu sam upoznao jo{ tih prvih dana
kada sam tek do{ao u Sarajevo, ali istinski
smo se zbliìli i sprijateljili nakon smrti
njegove supruge Seke i moje Jasne. Svaki
dan smo i{li na groblje zajedno, pri~a
Bugarin. Te{ko mi je, jako mi je te{ko...
Bio je veliki ~ovjek i umjetnik, i mislim da
mu svi dugujemo veliko po{tovanje. U
mom srcu je tuga, ali tje{im se jer nije
mnogo patio, brzo je oti{ao... Ponosan sam
{to sam mu bio prijatelj, kaè Du{ko.
U svojoj dugoj gluma~koj karijeri
Jokanovi} je ubiljeìo i brojna priznanja i
nagrade. Izme|u ostalog, dobitnik je i
[estoaprilske nagrade grada Sarajeva,
mnogobrojnih teatarskih nagrada i vi{e puta
je progla{avan najboljim glumcem
pozori{nih festivala.
A od 1971. godine sa Jokanovi}em se
druìo i glumac i direktor sarajevskog
Pozori{ta mladih Nermin Tuli}. Ova
ODLAZAK VELIKANA BH. GLUMI[TA
Pi{e: MAJA RADEVI]
Doajen bosanskohercegovakog glumita VLADO
JOKANOVI preminuo je u 85. godini ivota u
Sarajevu; bio je jedan od posljednjih istinskih bardova
naeg teatra, a jednu od posljednjih uloga odigrao
je u spotu grupe DUBIOZA KOLEKTIV i u odijelu
Supermena svima poruio: vratie se Walter...
POIVAJ U MIRU,
KOMIJA VLADO...
vlado jokanovic:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 20:25 Page 40
zemlja nije bila svjesna koliki je Vlado
Jokanovi} bio glumac. Radili smo dosta
zajedni~kih predstava, emisija, radijskih
drama... Jedino {to mogu re}i jeste da je
umro glumac koji je toliki da kada je bio
sam na sceni Narodnog pozori{ta, scena je
bila puna, kako mi glumci kaèmo. Tuàn
sam, umro je veliki glumac, dobar ~ovjek i
ne samo u teatru, ~ovjek s kojim sam popio
stotine pi}a, pri~ao o teatru, glumi,
obi~nom ìvotu, o svemu. Zadugo BiH
ne}e imati glumca kao {to je Vlado
Jokanovi}, rekao je Tuli}.
FASCINANTNA ENERGIJA
Za sarajevskog glumca Adnana
Haskovi}a saradnja sa Jokanovi}em u
predstavi Legenda o Ali-pa{i 2005. godine,
u reìji Sulejmana Kupusovi}a, ujedno je
bila i njegov teatarski debi i prva velika
pozori{na uloga.
Kao mladi glumac, bio sam fasciniran
posmatraju}i Vladu kako radi. Imao je
posve}enost i energiju koja je za njegove
godine zaista bila nevjerovatna. Mi mla|i
bismo ponekad na probama osjetili umor, a
onda te prosto bude stid kad vidi{ Vladu,
kako s onakvim zanosom i energijom igra
na sceni, kao da leti..., sje}a se Adnan.
Poslije Legende o Ali-pa{i radili smo
zajedno jo{ mnogo puta: u predstavama
Tvr|ava, @enidba, raznim televizijskim
projektima... êsto smo putovali na
festivale i gostovanja, druìli se... Vlado je
uvijek imao pravilo: na putovanja je i{ao
isklju~ivo sa svojim automobilom, Yugom
45. Sjedne za volan, pusti neku klasi~nu
muziku i krene tako sa svojim Yugom do
Biha}a, Zagreba, Beograda... Bio je jedan
od posljednjih istinskih bardova
bosanskohercegova~kog pozori{ta i svima
}e nam neizmjerno nedostajati, zaklju~uje
Adnan Haskovi}.
Nije red a da ne spomenemo i jednu od
posljednjih Vladinih uloga - u muzi~kom
spotu popularne grupe Dubioza kolektiv
Jokanovi} je utjelovio modernu verziju
narodnog heroja Vladimira Peri}a Valtera.
U odijelu Supermena (samo je umjesto
onog S na grudima stajalo ispisano W)
hodao je ulicama Sarajeva, presretao
poznate i nepoznate, ka~io se za tramvaj,
posmatrao svoj grad sa vidikovca i svima
poru~io: Vrati}e se Walter...
VLADO JOKANOVI] (1929 - 2014)
ZLATNO PRAVILO:
Strast se ne moè
odvojiti od teatarske
umjetnosti... Teatra bez
strasti ne moè biti!
VELIKI GLUMAC ZA VELIKE ULOGE
Vladimir Vlado Jokanovi} (1929 - 2014)
vlado jokanovic:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 20:25 Page 41
Jednom, sa nekom novom genera cijom,
postojat }e dovoljna kriti~na masa koja }e
shvatiti da ovo vi{e ne moè i po~et }e
razli~ite procese - koji su mo`da ve} i po~eli
- a koji }e vr{iti pritisak da se ne{to
promijeni. Do}i }e do promjene u svijesti i tu
dijaspora moè igrati va`nu ulogu, ta djece
koja su bila u oba prostora, kao na{i
reprezetativci; mladi ljudi koji su obu~eni u
inostranstvu da budu odgovorni i
profesionalni. I do}i }e do pozitivnih
promjena sa kojima bi ovo pomjeranje
udesno u neko doba moglo po~eti i}i barem
prema centru, a mo`da i ulijevo. I nakon {to
odraste par generacija, a ako bude dovoljno
uzornih modela, do}i }e do promjena, stvorit
}e se kriti~na grupa ljudi koji }e mo}i da
zamisle kako }e sve izgledati kada jednog
dana bude lijepo, govori Aleksandar
Hemon dok zami{lja kako }e jednog dana
biti lijepo u Bosni i Hercegovini.
ELMINACIJA INTELIGENCIJE
Znam da }e nas Argentina oderati, ali
mislim da su u stanju pobijediti Nigeriju i
Iran, predvi|a pisac koji za sebe kaè da je
opsjednut fudbalom, ali i na{om repreze n -
tacijom koju smatra modelom za uspjeh.
Reprezentacija BiH je imala cilj i dovoljno
povjerenja da misli da je taj cilj mogu}e
posti}i. Onda su skontali {ta treba raditi da
do|u do cilja. Ba{ to u ovom dru{tvu ne
postoji - zajedni~ki cilj, kako bi izgledala
BiH koju bismo voljeli. Mo`da to moè
zamisliti neka mala grupa ljudi, ali izvan
toga, ne moè{ da otvori{ novine da ti neko
pri~a o tome. Nijedan politi~ar nije u stanju
to formulisati, ~ak ni da laè o tome.
Reprezentacija to ima. Ne mislim da je
stvar nesposobnosti to {to nema toga na
drugom nivou, nego je problem u
fragmentaciji dru{tva koja je planska i
sistematska. Politi~ki sistem je ovdje
eliminisao mogu}nost inteligentnog poli ti -
~ara.
Opsjednutost uspjehom reprezentacije
ipak ga ne ~ini nerealnim i zna da je te{ko i
zamisliti da }emo pro}i dalje od drugog
kruga, {to je za prvi put dovoljno velika
stvar. No, reprezentacija je ve} pobijedila
jer je uspjela izbaciti modele za uzor nekim
novim generacijama. Pjani}, Dèko i
ostali se trude i uspje{ni su, i to ih ~ini
uzorima. Moèmo se zanositi da su Bosanci
ALEKSANDAR HEMON
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu, na kojem prvi put uestvuje
reprezentacija Bosne i Hercegovine, za pisca ALEKSANDRA HEMONA, koji
godinama ivi i radi u Americi, znai obavezan dolazak kui gdje e sa
prijateljima pratiti utakmice. Uoi poetka prvenstva, sa Hemonom smo priali o
fudbalu, knjievnosti, politici, protestima, te o tome kako e jednog dana
biti lijepo u Bosni i Hercegovini
BRAZIL, BRAZIL,
PORED OSTALOG
Vjerovatno }e nas Argentina
,
oderati
,
,ali }emo se sigurno i{~upati
protiv Nigerije i Irana
H E M O N
ALEKSANDAR
HEMON
Jedan od najzna~ajnijih
suvremenih pisaca u
svijetu i veliki ljubitelj
fudbala
nidzara hemon:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 23:12 Page 42
pa su specijalni, ali to mi ide na ìvce, ta
pri~a da mi kao od muke imamo specijalni
kvalitet. Ne, oni su uspje{ni jer su radom,
zalaganjem i odgovorno{}u obu~ili sebe da
pruè najvi{e {to mogu, a sve drugo je
neodgovorno. I zbog toga su uzor. Dodatna
motivacija zatim je ta patriotska dimenzija
jer igraju svjesni {ta to zna~i ovoj zajednici
ovdje. I to je uzor, kaè Hemon.
Ne kaè za sebe, ali istina je da i on
pripada grupi ljudi koji su po mnogo ~emu
uzor za nas druge. Sticajem okolnosti,
neposredno prije po~etka rata je oti{ao, na
kratko, iz Sarajeva, te tokom godina, radom
i trudom, postao jedna od najzna~ajnijih
suvremenih pisaca u svijetu, ~ovjek kojeg
nazivaju genijem i koji je do sada dobio ko
zna koliko nagrada za svoj rad, ali koji u
svemu {to radi uvijek ima svijest i o tome
{ta to zna~i za zajednicu iz koje poti~e. Da
postoji takav, mo`da bi Hemon mogao biti
na ~elu nekog fudbalsko-knjièvnog tima
BiH?
Odgovornost prema zajednici Hemon je
pokazao i priklju~iv{i se proljetnim
protestima i pokretu za promjene (Bio sam
jatak.) Kako u to vrijeme nije bio u BiH,
nije fizi~ki prisustvovao protestima i
plenumima, ali je davao podr{ku i
promovirao ideje na svaki na~in. Mada,
PISAC OPSJEDNUT FUDBALOM

ìve}i udoban ìvot poznatog pisca u
îkagu, nije se morao uklju~ivati se na bilo
koji na~in, no: Ima nekih ~inova koji nose
posljedice. Jedan od razloga {to sam
podrào su moji prijatelji, saveznici,
saradnici, rodbina... koji me veù za ovaj
prostor. Druga veza je vi{e moralna jer kao
~ovjek i pisac koji smatra da je odgovornost
prema nekoj zajednici va`na stavka u
sistemu razmi{ljanja i uop}e ljudskom
ìvotu, osje}am odgovorost prema ovoj
zajednici. Me|utim, postoji i taj logi~ki
argument koji sebi ponavljam - ako se sad
predam, izgubio sam rat! I mnogi moji
prijatelji sli~no osje}aju. Rat protiv nekih
snaga - a znamo koje su - koji je po~eo prije
oruànih sukoba i koji se nastavlja. Drugim
rije~ima, ne mogu da se predam. Svaki
oblik borbe, otpora, me motivi{e u svakom
smislu.
KONSTANTNA KONFUZIJA
Promjena kojoj se Aleksandar nada je
promjena u na~inu razmi{ljanja, izlazak iz
nacionalnih okvira i ulazak u gra|anske.
Protesti su bili izraz te potrebe da se u
dru{tvu u~estvuje sa stanovi{ta gra|anstva,
kao gra|ani neke potencijalne dràve koji
su zahtijevali svoja prava i sa razu mije -
vanjem za prava koja kao gra|ani
nominalno imamo u ne~em {to se naziva
demokratija. Meni je bilo jako va`no da se
gra|ani suo~e sa dràvom koja ih
obespravljuje i vrije|a. To je pomak i to je
ono za {to navijam.
Hemon smatra kako je jedan od
44
ALEKSANDAR HEMON
Aleksandar Hemon kaè da je izlaz za

BiH u onom {to je uradila na{a fudbalska
reprezentacija potraga i pronalazak
zajedni~kog cilja i predan i odgovoran rad
da se to i postigne. Za sada, jedino
zajedni~ko za sve gra|ane BiH se moè
definisati kao preìvljavanje:
Ovdje je nepojmljiva promjena
vlasti. Lagumdìja i SDP su uni{tili tu
alternativu. Ne postoji alternativa
dejtonskom sustavu i to je dijelom
posljedica politike o~aja koja
reprodukuje ovaj sistem. Polazna ta~ka
je ~esto - ovo ne valja, a moglo bi
biti gore. Sje}am se nekog starog
HDZ izbornog slogana O~uvajmo
postignuto i ne dajmo svoje. To je
ta platforma. To su svi oni. Teritorija
je okupirana i ne dajmo svoje.
Dakle, izdeverajmo nekako da
preìvimo, a bez nas }e biti mnogo
gore.
POTRAGA ZA ZAJEDNI^KIM CILJEM
Posljedica politike oaja
PROMJENE: Svaka ozbiljnija promjena bi zahtijevala
od svakoga da se neega odrekne. U Sarajevu su to
prije svega rutine ne bi se moglo na kafu svaki dan,
neto bi se moralo raditi, ne bi bilo udobno, znalo bi se
ko je na kojoj strani... Postoji ta izvjesna udobnost u
katastrofi u Sarajevu
KADA NAM JEDNOM BUDE LIJEPO
Kada nove generacije shvate da ovo vi{e ne moè ovako
uspje{nih poduhvata ovda{nje vladaju}e
strukture da konstantno reprodukuju
zabunu i konfuziju u kojoj se oni snalaze,
ali niko drugi, te u tome vidi razlog zbog
kojeg izvan granica ove zemlje postoji sve
manje interesa za ono {to se de{ava.
Istovremeno, kaè, ovo je mala i
bezna~ajna zemlja osim ako je katastrofalni
rat, ako ne ide talas izbjeglica, i osim ako
Zapad ili Istok ne moraju da se moralno
prelamaju nad odlukama. Ono {to Zapad
izbjegava je donositi bilo kakve odluke. A
to odgovara svim zainteresovanim stra na -
ma.
Zadnju knjigu - Knjiga mojih ìvota
Hemon je promovirao u Sarajevu pro{le
godine u septembru. Nakon ne{to vi{e od
pola godine, kaè, ne primje}uje neke
promjene u BiH. Kada sam bio zadnji put,
primijetio sam ulice pune pasa lutalica.
Sada ih ima manje, ali ima ih i dalje i bolje
su organizovani nego dràva, kod njih se
zna ko {ta radi. Primje}uje da je Sarajevo
i dalje u nekom balonu od sapunice, kao da
se sve {to se de{ava u ovoj zemlji,
uklju~uju}i devasatiraju}e posljedice
poplava, ni ne de{ava. Kada sam krenuo
ovamo, o~ekivao sam da }e zbog poplava i
kontinuirane krize na mene sko~iti
pogor{anje. Me|utim, Sarajevo je ~udno u
odnosu na ostatak Bosne. Mo`da zato {to
vidim iste ljude na istim mjestima, {to moè
zata{kati to kontinuirano propadanje. Grade
se zgrade, ljudi sjede po kafanama, kada ih
pogleda{ niko nije o~ajan. To je s jedne
strane ~udno, ali isto tako i ja volim taj
instinktivni otpor kontinuiranom propa da -
nju. Mada, to o~igledno zata{kava ono {to
je ispod svega toga - trule`.
Hemon, koji Sarajevo uvijek provla~i u
svojim pri~ama, kaè da ovaj grad ìvi neki
~udan izdvojeni ìvot. Ne samo iz ostatka
Bosne nego meni se ~ini i iz vlastitog
ìvota. Jer postoji taj kvalitet ìvota koji je
relativno privilegovan. Nekada davno sam
ovdje sreo prijatelja koji mi je rekao - ovdje
je super, samo se na{i ljudi vole àliti.
Dakle, postoji jedna kategorija ljudi koji se
protive ure|enju onako retori~ki, a s druge
strane postoje privilegije koje je te{ko
pustiti. Svaka ozbiljnija promjena bi
zahtijevala od svakoga da se ne~ega
odrekne. U Sarajevu su to prije svega rutine
ne bi se moglo na kafu svaki dan, ne{to bi
se moralo raditi, ne bi bilo udobno, znalo bi
se ko je na kojoj strani... Postoji ta izvjesna
udobnost u katastrofi u Sarajevu. S jedne
strane je to otpor, s druge na|e{ sebi mjesto
kao psi lutalice koji se parkiraju na
travnjacima i snalaze se.
NORMALAN @IVOT
Ovo i ovakvo dru{tvo, kaè Aleksandar,
na izvjestan na~in ne dozvoljava da se
izraze ljudski potencijali ono {to zovemo
normalnim ìvotom. No, ba{ takva
zaglavljenost dozvoli da na povr{inu
nekada iza|u veliki talenti. Kao {to je slu~aj
sa fudbalerima, ali i knjièvnicima sa ovih
prostora koji ~ine pravu snagu u svijetu
knjièvnosti sada, a me|u kojima je i
Hemon. No, svjestan je da je knjièvnost na
neki na~in marginalna stvar i da te{ko da
moè dovesti do velikih promjena. Mi
smo najbolji u tim marginalnim stvarima.
Marginalnimu smislu da ova zemlja nikada
nije dala velike politi~are, oprativni princip
je mediokriterstvo i sebi~nost.
Hemon je u Sarajevu u~estvovao i na
konferenciji o identitetu i religiji koju je
organizovalo uredni{tvo ~asopisa Con cili um, i
gdje je on govorio o identitetu i naraciji
spomenuv{i termin demokrati~na
knjièvnost. To po~inje od jezika koji je
demokrati~na kategorija. Svi imaju pristup
jeziku, ali postoje razli~iti nivoi pristupa, ali ga
je generalno te{ko kontrolisati. Totalitarni
reìmi, ili autoritarni, kroz propagandu
poku{avaju organizovati jezik na osnovu nekih
hijerarhija. Ali, i to je relativno. Pretpostavka je
da je jezik svima dostupan, kaè te dodaje
kako je knjièvnost, koja je stvar jezika, po
definiciji dostupna svakome - teoretski.
Dakle, pristup jeziku koji je demokrati~an
zahtijeva razvijanje sposobnosti pri~anja pri~a.
U dru{tvu postoje pojedinci koji imaju taj
narativni suverenitet jer imaju svoj komad
jezika koji je organizovan oko njihovih pri~a. I
PISAC OPSJEDNUT FUDBALOM
Hemon je u do{ao u Sarajevo da sa
prijateljima gleda Svjetsko prvenstvo i bh.
reprezentaciju za koju kaè da uspijeva
na}i zajedni~ki cilj i na~in kako i}i prema
njemu, i koja je uzor novim generacijama.
To {to ne postoji ne{to zajedni~ko oko
~ega se okupljamo i u drugim granama je
mo`da najve}a ratna {teta. A ne
postoji zbog ustavnog ure|enja i
entiteta koji imaju razli~ite interese,
osim na nivou op{te plja~ke gdje su
interesi sli~ni, ali nisu zajedni~ki
REPREZENTACIJA BiH
Najvea ratna teta je to smo
izgubili ono to nam je zajedniko
BORBA: Postoji i taj
logiki argument koji sebi
ponavljam - ako se sad
predam, izgubio sam rat! I
mnogi moji prijatelji slino
osjeaju. Drugim rijeima,
ne mogu da se predam.
Svaki oblik borbe, otpora,
me motivie u svakom
smislu

Sretno Zmajevi!
Federacija Bosna i Hercegovina
Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a
Kanton Sarajevo
onda se postavlja pitanje ko i pod kojim
uslovima osim mene moè da pri~a moju
pri~u. Ako je pri~a nacionalna, onda ono {to se
meni desilo u ìvotu i {to bih ja interpretirao na
jedan na~in, biva interpretirano druga~ije.
Knjièvnost za koju ja navijam pretpostavlja
individualni suverenitet. Takva knjièvnost je
demokrati~na, drugim rije~ima nikada pri~a
nije kona~na. Ja ispri~am svoje pri~e unutar
kojih ljudi pri~aju svoje, a implicitno i
eksplicitno se podrazumijeva da postoje sve te
druge pri~e koje bi se mogle ispri~ati, da
postoje svi ti drugi pisci bez kojih ne postojim
kao pisac, dakle potrebno je da svi u tome
u~estvuju, a da bi to uspjelo, treba da se
elimini{u hijerarhije. Kontraprimjer je
postojanje nacionalne knjièvnosti. Zna se
ko pri~a nacionalne pri~e - ~lanovi
akademija koji kada ne pi{u romane o naciji
pi{u memorandume. U tom smislu ja
knjièvnost vidim kao praktivkovanje li~nog
suvereniteta unutar jezika i takva
knjièvnost je demokrati~na. I to se nikada
ne zavr{ava i u tom polju ja djelujem,
zaklju~uje Aleksandar Hemon, ameri~ko-
bosanski pisac koji navija za reprezentciju
BiH na Svjetskom prvenstvu.
ALEKSANDAR HEMON
ODGOVORNOST
Uspjeh dolazi sa radom,
zalaganjem i odgovorno{}u
U Sarajevu je Aleksandar Hemon
promovisao novu knjigu Ismeta Prci}a
Krhotine. Iako kaè da ~ita sa par
godina zaka{njenja, na listama uvijek ima
i doma}e autore. Volim da ~itam Faruka
[ehi}a, njegovu poeziju i prozu. Ima i
onih starijih koji se uvijek na|u tu
negdje kao Miljenko Jergovi}.
ALEKSANDAR HEMON PREPORUÛJE
Faruk ehi i Ismet Prci
literatura za ljeto
U
agencijskoj vijesti, koju smo
prenijeli i mi na na{em portalu,
~itamo: Na Humcu kod
Ljubu{kog otkriveno je novo
arheolo{ko nalazi{te iz doba
antike. Rije~ je o vrijednom nalazu
kerami~kih i staklenih predmeta iz 1.
stolje}a poslije Krista. Polako ali sigurno,
govorimo vi{e ironi~no no ozbiljno,
otkrivaju se arheolo{ka nalazi{ta u
Hercegovini. Stru~njaci vele da je tlo
prebogato, ali rijetko slu{amo o novim
otkri}ima. Je li uvijek i za sve kod nas
posljednjih godina kriv novac, ili, zapravo,
imamo malo stru~njaka-arheologa, pitamo
Mirka Ra{i}a, arheologa iz Ljubu{kog,
glavnog operativca u najnovijim
arheolo{kim istraìvanjima u Hercegovini:
Novac nije problem, novca nema. A sada
ozbiljno... Moj cjelokupan doprinos
arheologiji ljubu{kog kraja, od lokaliteta u
Borasima-Docima (revizijska iskopavanja
starokr{}anskog oratorija kod Ljubu{kog) i
organizacije Me|unarodnog kongresa u
Ljubu{kom, sre|ivanje numizmati~ke
zbirke te obrada materijala Muzeja na
Humcu i, naposljetku, iskopavanje na
Ba{~inama jeste, zapravo, plod volon ti -
ranja, po~ev{i od mene, pa do mojih kolega,
profesora i studenata. Jasno, kad je rije~ o
iskopavanjima elementarne potrebe u vidu
jednog obroka, ona su svakako podràna,
od strane Op}ine Ljubu{ki, ili u ovom
slu~aju od Samostana na Humcu. Za neke
dugotrajne projekte jasno je da je novac
prijeko potreban. Kada govorimo o studiju
arheologije i diplomiranim studentima,
moram istaknuti zadovoljstvo dosada{njim
radom, obzirom na trenutnu situaciju, kao i
doprinos mojih kolega u promociji
arheologije.
PRIÂ I KONTEKST
A, koliko je hercegova~kog tla do sada
arheolo{ki istraèno? U ovom trenutku,
NI[TA NIJE SLUÂJNO
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ],
PRIVATNI ARHIV MIRKA RA[I]A
U Hercegovini, malo-pomalo, naalost doista sporo s obzirom na bogatu istoriju
ovog podruja, strunjaci dolaze do novih arheolokih spoznaja; a o najvanijem
antikom nalazitu u naoj dravi govori arheolog mr. MIRKO RAI
VOLIM TO SAN ERO,
OD KAMENA STINA...
Mirko Ra{i}: Rezultati
arheolo{kih istraìvanja u
Hercegovini su minorni, pa ~ak i
ako ih uspore|ujemo sa arheolo{ki
i gospodarski znatno siroma{nijim
dràvama
humac:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 23:21 Page 48
iako se radi o svakako zastarjeloj literaturi,
ona je zapravo jedino pravo mjerilo, a
govorimo o Arheolo{kom leksikonu BiH.
Tu su, pak, rezultati poraàvaju}i, postoci o
kojima govorimo minorni su uspore|uju}i
ih, ~ak, sa znatno arheolo{ki te gospodarski
siroma{nijim dràvama. Na prostoru op}ine
Ljubu{ki, imali smo svega jedno sustavno
arheolo{ko iskopavanje, ako se izuzme
pro{la godina, kada smo zapo~eli
istraìvanja na lokalitetu u Docima,
odgovara na na{e pitanje mladi arheolog:
A nalazi{te koje je tema na{eg razgovora,
otkriveno je mehani~kim radovima, tj.
odvozom zemlje sa jedne parcele na drugu.
Prilikom tih radova uo~eni su njima strani
kerami~ki i stakleni predmeti, odnosno, na
dojavu iz Franjeva~kog samostana na
Humcu, iza{ao sam na teren provjeriti
mogu}nost postojanja novog arheolo{kog
lokaliteta. Takve indicije su naposljetku
probne sonde i potvr|ene. To jeste,
ubicirano je jo{ jedno arheolo{ko nalazi{te
na prostoru op}ine Ljubu{ki. Dakako da je
ovo vrlo vaàn doga|aj, ne samo {to ovim
pro{irujemo roster anti~kih nalazi{ta,
potvr|ujemo tako|er i ~injenicu da je
ljubu{ki kraj u antici bio poprili~no gusto
naseljen, uzev{i u obzir postojanje
veteranskog naselja te augzilijarnog vojnog
logora u Ljubu{kom.
Opet su, razmi{ljamo, za sve krivi
franjevci iz Franjeva~kog samostana sv.
Ante na Humcu kod Ljubu{kog. Jer i fra
Milan Juki}, kustos Muzeja Franjeva~kog
samostana sv. Ante, re~e nam da je
nalazi{te Gra~ine u neposrednoj blizini
Samostana... Franjevci su bili ti koji su
prvi do{li na ideju za osnivanje jedne takve
ustanove, koja se bavila sakupljanjem,
za{titom te promocijom kulturno-povijesne
ba{tine BiH. Nalazi{te na Gra~inama je
potpuno u privatnom posjedu i nema
nikakve veze sa Franjeva~kim samostanom
na Humcu, osim {to je materijal iz
sustavnog arheolo{kog iskopavanja jo{ od
1977. - 1980. pohranjen u depo Muzeja na
Humcu. A ovaj lokalitet nije u sklopu
vojnog logora, ili rimskih termi na
Gra~inama, veli Mirko Ra{i}.
Franjevcima }emo se vratiti ne{to
kasnije... A u razgovoru nas interesuje i
kako opisati to {to je prona|eno, iskopano,
istraèno..., a da se svi zajedno uvjerimo da
je to ne{to zaista vrijedno. Dobro, niko nas
ne treba ubje|ivati, ve} iznijeti
osnovne podatke o arheolo{kom
bogatstvu prona|enog. Prije
svega, imao sam ~ast i
zadovoljstvo biti student
izvanrednih profesora, znan -
stvenika i ljudi, prije svega.
Shodno tome, u~en sam da
predmet kao takav zapravo
nije primaran, ve} njegova
pri~a i kontekst. Obzirom da je o
karakteru spomenutog nalazi{ta
prerano govoriti u ovoj fazi
iskopavanja, pa tako i o kontekstu
pronalaska, dopustit }u si
svojevrstan izlet, da tako kaèm,
te istaknuti va`nost ovog
predmeta. Radi se o rimskoj
gemi sa prikazom gr~kog
Pana, ili autohtonog
romaniziranog boànstva
Silvana, koje je zapravo
pandan gr~kom bogu. To
boànstvo se zasigurno {tovalo
kao primarno boànstvo na
podru~ju Duvanjskog, Livanjskog,
Glamo~kog pa djelomice i Ljubu{kog
polja, obzirom na njegov ogroman
doprinos, kao boga {uma,
pa{njaka, voda i sl., jasno ako
se uzme broj prona|enih
kamenih spomenika u ~ast
tom boànstvu. Ovaj
predmet potpuno je nepoznat
u arheolo{koj literaturi BiH i
regije. Izra|en je od dragog
kamena, a prikazan u plesnom
poloàju na jednom kra}em
postamentu sa pripadaju}im
MO@DA JE I ARHEOLOGIJA VA@NA
TRA@ILI STE - GLEDAJTE

Ulaz u Muzej Franjeva~kog samostana
na Humcu kod Ljubu{kog, u kojem }e
uskoro biti izloèni novi arheolo{ki
nalazi (desno)
atributima, poput kozjih rogova i nogu,
siringe (frula) te peduma ({tap). Jako male
dimenzije govore o minucioznom radu te
umije}u majstora koji je izradio ovaj
predmet. Ovakav nalaz su mogli imati samo
pripadnici visokog staleà. A kad je rije~ o
slu~ajnosti, ni{ta nije slu~ajno, prethodno
sam spomenuo da je na prostoru op}ine
Ljubu{ki boravilo rimsko veteransko
naselje jo{ od 14. god. po Kr. Ako uzmemo
u obzir da se radi o jako bogatom sloju
stanovni{tva (rimski vojni veterani), jasno,
po zavr{etku vojnog roka, onda nije
nikakvo ~udo {to smo jedan takav nalaz
prona{li ba{ ovdje. Pored toga, prona|ena
je jedna cjelovita kerami~ka lucerna
(svjetiljka) sa potpisom proizvo|a~a, kao i
niz fragmenata keramike i stakla. Lokalitet
datiramo relativno kronolo{ki, prema pe -
~atu proizvo|a~a lucerne, a on je sa kraja 1.
st. po Kr., obja{njava na{ sagovornik.
NOVOVJEKOVNI VANDALI
Na iskopavanjima je sudjelovalo {est
mojih kolega, studenata arheologije, kao i
kustos Muzeja na Humcu fra Milan Juki}.
Kao {to sam prethodno spomenuo, ovo je
bila samo jedna probna sonda na povr{ini
od 5x5m. Jasno je da su potrebna daljnja
iskopavanja, no u ovom trenutku sam
ograni~en vremenski, obzirom da radim sa
kolegama, studentima arheologije, koji
imaju svoje obaveze prema studiju u
Mostaru. Gra~ine su jedna sasvim druga
tema, u ovom trenutku i u ovom stanju, da
tako kaèm, nemogu}e ih je iskoristiti za
bilo {to, po~ev{i od znanstvenog,
turisti~kog, ili bilo kojeg drugog pojma.
Svaki puta kad pri~am na ovu temu, ne
osje}am se dobro. Naime, radi se,
zasigurno, o najva`nijem anti~kom
nalazi{tu u Bosni i Hercegovini! A mogu}i
na~ini iskori{tavanja ovog kulturno-
povijesnog blaga su beskona~ni, no, oni su
sada u potpunosti izloèni novovjekovnim
vandalima, kaè Mirko Ra{i}.
Muzej je sastavni dio Franjeva~kog
samostana sv. Ante na Humcu. Taj muzej
stariji je od Zemaljskog muzeja BiH u
Sarajevu ~etiri godine, a ove godine je
proslavljena stotinu i trideseta godi{njica
njegovog osnivanja. Tim povodom
organizovan je, u martu, znanstveni i
me|unarodni skup koji je trajao dva dana.
Kao {to ste i sami rekli, u spomen na 130
godina Muzeja na Humcu, realizirao sam
projekt I Me|unarodni kongres na temu
Kulturno povijesna ba{tina op}ine
Ljubu{ki. Obzirom na te{ko stanje
kulturno-povijesne ba{tine, kako u
Ljubu{kom tako i u cijeloj Bosni i
Hercegovini, mi{ljenja sam da je ovo bila
idealna prilika za podizanje svijesti na{ih
sugra|ana, s ciljem za{tite kulturno-
povijesne ba{tine. Cilj ovog kongresa, prije
svega, bilo je educiranje {ire javnosti o
problemima prepoznavanja, za{tite i
promocije kulturnog blaga. Na Kongresu su
svoja predavanja odràli ugledni
znanstvenici u polju arheologije, povijesti,
povijesti umjetnosti i etnologije. Rezultat
ovakvog jednog skupa je svaki zbornik
radova koji bi trebao biti objavljen krajem
ove godine. A, novi arheolo{ki predmeti
ve} su prona{li svoje mjesto u muzejskoj
zbirci na Humcu, isti~e Ra{i}.
E, da li }emo opet ~ekati na
slu~ajnost, ili ve} sada na{ sagovornik
zna novo odredi{te, novu lokaciju u
Hercegovini koju }e on i njegove kolege
istraìti: Kao {to sam prethodno
spomenuo, nastaviti }emo sa istraìvanjem
ovog te lokaliteta u Borasima-Docima kod
Ljubu{kog.
NI[TA NIJE SLUÂJNO
Mirko Ra{i} je ro|en 19. aprila 1990. u

âpljini. Osnovnu i srednju {kolu zavr{io
je u Ljubu{kom, a 2008. upisuje Studij
arheologije na Filozofskom fakultetu u
Mostaru, gdje je 2013. i diplomirao, na
temu Rimska vojska u dolini Trebiàta.
Iste godine upisuje postdiplomski studij na
Odjelu za arheologiju Sveu~ili{ta u Zadru.
Kao referent, sudjelovao je na nekoliko
me|unarodnih nau~nih skupova, te kao
student sudjelovao na iskopavanjima niza
arheolo{kih lokaliteta. Voditelj je nau~nog
projekta Revizijska iskapanja oratorija u
Borasima i organizator I Me|unarodnog
kongresa u spomen na 130 godina
osnivanja Muzeja na Humcu, a na temu:
Kulturno-povijesna ba{tina op}ine
Ljubu{ki.
PORTRET SAGOVORNIKA
Referent, voditelj, organizator,
magistar...
ÛVAR BLAGA
Fra Milan Juki}, kustos Muzeja
USKORO DOKTOR
Mirko Ra{i}, mladi arheolog iz Ljubu{kog
M
e|unarodni teolo{ki ~asopis
Concilium je pedeset godina
svog izlaènja obiljeìo ve li -
kom Me|unarodnom kon fe re -
ncijom Teologija u post kon -
fliktnom dru{tvu - Religija i identitet, koja
je odràna u Sarajevu od 9. do 12. juna.
Povodom konferencije u Sarajevu su bili
neki od najzna~ajnijih ìvu}ih teologa,
poput Jona Sabrina, vode}eg predstavnika
teologije oslobo|enja koja je vezana za
kr{}anski socijalizam, Jurgena Moltmanna,
za~etnika teologije nade i teologije krià,
sociologa religije iz Sarajeva Dine
Abazovi}a, profesora sa Yale univerziteta
Miroslava Wolfa, te pisaca Dèvada
Karahasana i Aleksandra Hemona. Konf er -
en cija je progla{ena za najzna~ajniji
teolo{ki doga|aj u ovom dijelu Europe.
ZABORAVLJENI NAUK
Jedan od ~lanova uredni~kog kolegija
Conciliuma, fra Mile Babi}, podsje}a kako
je na hrvatskom jeziku ~asopis pokrenut
prije pet godina. Pored hrvatskog, izlazi na
jo{ pet jezika, te je naj~itaniji ~asopis u
katoli~koj crkvi. Na hrvatskom jeziku ga
izdaju Ex libris iz Rijeke i Synopsis iz
Sarajeva. âsopis je zna~ajan jer je tokom
svog postojanja okupio najva`nije teologe u
svijetu, me|u koje su u{li i neki autori sa
na{ih prostora. Zanimljivo je da u
uredni{tvu ~asopisa sjede dvojica Sarajlija -
Alen Kristi} i Entoni [epari}, te fra Mile
Babi}, bosanski franjevac.
Concilium je osnovan 1965., kada
zavr{ava drugi Vatikanski sabor, koji je
po~eo 1962. godine. Taj Sabor je pokrenuo
veliki Papa Ivan XXIII, koji je otvorio
prozore i vrata suvremenom svijetu,
poru~iv{i da je do{lo vrijeme da mi vi{e ne
sudimo svijetu nego da radimo za svijet.
Veliki teolozi tog vremena su doveli do
Vatikanskog sabora {to je ozna~ilo da se
teologija mijenja. Oni su kasnije osnovali
Concilium, {to zna~i sabor, poja{njava fra
Mile. On kaè i da su teolozi koji su
osnovali ~asopis èljeli poru~iti da crkva i
religija postoje da sluè svijetu a ne da mu
sude, te da je to pravac koji i danas njeguju
i ideja koju {ire u svom radu.
U prvom broju ~asopisa, izme|u ostalih,
tekst je pisao i Joseph Ratzinger, koji je
kasnije postao papa Benedikt XVI. On je
tada napisao odli~an tekst o tome kako
èlimo novo nebo i novu zemlju, i da nam je
primat budu}nost. Na{e tri religije upravo
imaju to, samo je potreba to i istaknuti. Mi
u~imo da sve {to je Bog stvorio treba
usavr{iti i obnoviti da ni{ta ne propadne, ne
samo ljudi nego ni trava, ni voda, ni{ta. Ide
se prema usavr{avanju stvarnosti. A vidite
danas koliko smo upla{eni zbog zla i niko
ne misli da je mogu}e da se usavr{avamo.
Okreni se prema budu}nosti, jer mogu} je
bolji svijet. Treba nam primat budu}nosti a
ne pro{losti. Ali mi danas ìvimo u vrijeme
kada je samo - daj sada{njosti i daj ovdje.
Treba ljude razumjeti i za{to. Jer, mi smo ih
lagali, govore}i da }e pravi ìvot imati
poslije smrti. I danas ljudi vi{e ne vjeruju
tim ideologijama nego samo u ovdje i sada.
Na{e religije se slaù u najva`nijem - ljubav
prema Bogu i bli`njemu, a bli`nji je svako
koga sre}e{, kaè fra Mile, koji dodaje da
je filozofija ~asopisa da u kritikama treba
uvijek prvo krenuti od sebe, svoga, pa tek
onda gledati u druge i druga~ije.
RELIGIJA ZA ÔVJEKA
Fra Mile podsje}e na ideje Conciliuma
te obja{njava razloge zbog kojih je tema
konferencije kojom se obiljeàva ovaj
veliki jubilej ~asopisa upravo religija i
identitet: Bit religije je ljubav. Oni koji to
shvataju i ìve u skladu s tim su pravi
vjernici. Teolozi su nas uvjerili da religija
kod nas kr{}ana mora biti utemeljena u
Bibliji, Novom zavjetu, dakle na Isusu
Kristu. On je ljubio i svoje neprijatelje i u
njegovo ime ne moè{ {iriti mr`nju i zlo.
Ali, mi u praksi vidimo da se to doga|a.
Kod nas imamo neku kolektivnu mr`nju,
52
POLA STOLJE]A POSLIJE
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Najznaajniji katoliki asopis u svijetu CONCILIUM ove godine obiljeava pola
stoljea postojanja; o znaaju ovog asopisa, njegovoj povijesti i porukama, za
Slobodnu Bosnu govori fra MILE BABI, jedan od urednika izdanja na
hrvatskom jeziku
RELIGIJA SLUI OVJEKU
Fra Mile Babi}:
Bit religije je
ljubav, a oni
koji to shvataju
i ìve u skladu
s tim su
,
pravi
vjernici
,

concilium:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 20:21 Page 52
mi, vi, oni... me|u religijama, nacijama,
politikama. To je bolesno stanje.
Kako je 2014. godina kada se obiljeàva
stotinu godina od po~etka Prvog svjetskog
rata, {to je Sarajevo ponovo stavilo u centar
svjetske pa`nje, uredni{tvo Conciliuma je
odlu~ilo da ovdje organizuje Konferenciju.
Uz to, kaè fra Mile, glavni grad BiH i dalje
se smatra europskim Jerusalemom, u
kojem uz sve nevolje ìvimo vi{e skupa
nego {to se mrzimo, a mr`nja nam dolazi od
ideologija odozgo. Govore u~esnika
Konferencije fra Mile sumira u jedno, a to
je da su na{i identiteti postali
kolektivisti~ki, ne kolektivni. Zna~i,
normalno je da imam taj kolektivni
identitet, {to zna~i da sam pripadnik neke
nacije, religije... Ali je kod nas toliko to
zao{treno da govorimo o kolektivisti~kom
identitetu - pojedinac kao slobodan ~ovjek
je zanijekan i sveden na pukog ~lana svoga
kolektiva. Bilo nacionalnog, religijskog,
klasnog... I to je najgore, kolektivizam koji
kaè da ne smije{ druga~ije misliti. Kod nas
su otu|eni oni koji promijene vjeru i naciju,
i smatraju ih vrijednim prezira. To ne valja.
Svaka je religija radi spasenja ~ovjeka, a
tako je i nacija. A kod nas mora{ biti u
slu`bi kolektiva. Ne smije{ druga~ije
misliti. To nastaje iz straha, to je bolesni
strah koji tjera uvijek u geto, u stado. Zato
ovi na{i vladari uvijek proizvode strah.
Svaka vlast ìvi od proizvodnje straha, koji
pojedinca tjera u kolektiv koji slu{a svoga
{efa. Mi kaèmo, vjera te osloba|a straha.
Onaj ko me voli on me osloba|a straha.
Bezuvjetna ljubav je ono {to religije u~e,
isti~e jedan od urednika Conciliuma.
Filozofija iza Conciliuma je povratak
istinskoj vjeri, izvornim tekstovima,
religiji, koja ne sluì ni dràvi ni naciji
ni kapitalu, nego ~ovjeku. Na{a poruka
je da ~ovjek treba raditi na sebi, da se
mijenja na bolje. Tako mijenjamo
svijet, kaè fra Mile na kraju. Sva
predavanja koja su odràna tokom
trodnevne Konferencije u Sarajevu bit }e
objavljena u sljede}em broju
Conciliuma, koji izlazi na jesen, i to }e
biti izuzetno vrijedna zbirka radova koja
je nastala u Sarajevu.
ÂSOPIS KOJI VRA]A VJERU
FRA MILE BABI]
Jedan od trojice urednika najzna~ajnijeg
katoli~kog ~asopisa na svijetu
concilium:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 20:22 Page 53
MISTI^NI SEVDAH
LIRSKI KONTRATENOR
Odavno neko od doma}ih izvo|a~a nije
tako odu{evio bosanskohercegova~ku
javnost kao Boò Vre}o pro{le godine
bozo vreco:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 23:09 Page 54
M
alo pomalo i karijera Boè
Vre}e se razgranala, ba{ kao
grane od bora. Trenutno se ovaj
izvrsni bosansko hercego va~ki
interpretator sevdalinki, pjeva~
grupe Halka, priprema za snimanje svog
prvog samostalnog studijskog albuma, pa
onda za snimanje drugog studijskog albuma
grupe Halka, zakazan je i koncert tog benda
za 27. juni u Bosanskom kulturnom centru u
Sarajevu, a dobio je i u ulogu u prvom
dugometra`nom igranom filmu bosansko -
hercegova~ke rediteljice Ines Tanovi}.
Vjerovatno mu je pri ruci neka podeblja teka,
u koju biljeì sve svoje obaveze. Hvala
Bogu na divnom toku karijere, ljudima koji
su sa mnom na tom putu i ljubavi prema
sevdalinci, koja me vodi da budem bolji i da
najzad dam i ne{to svoje toj ~udesnosti koju
sevdah nosi. A, skoro sve zapisujem, arhivar
sam i te{ko je nekom drugom sna}i se u
svemu tome, ali zato ja uvijek znam gdje se
ne{to nalazi u sveskama, i pi{em i s jedne i s
druge strane, kao Hazarski rje~nik ispunjen
novim sevdalinkama i datumima, kaè
Boò Vre}o na po~etku na{eg razgovora.
NADA I PRA[TANJE
No, hajmo od po~etka svega
nabrojanog. Kazao nam je u pripremi ovog
razgovora da }e njegov prvi samostalni
studijski album biti snimljen u a capella
varijanti. To bi moglo zna~iti da ga vi{e od
sevdaha u modernim aran`manima privla~i
onaj organski, suhi, misti~ni sevdah... To
me i jeste privuklo sevdahu, upravo ta
misti~nost, tuga i ~ekanje, ta djevoja~ka
nostalgi~nost za prisustvom dragog, u
bespomo}noj ~e`nji da joj se vrati pod
pendèr i bude njen. Ovim a capella
albumom èlim se vratiti pranastanku
sevdalinke, ali i èlim da to bude neka vrsta
monologa du{e, gdje }e se puno njih
prona}i, prepoznati sebe u toj pri~i, opet
iznova se zaljubiti, propatiti za nekom
starom ljubavi i uzdahnuti, zaplakati i u tom
glasu koji ~uju prona}i i neku vrstu mira,
~ak i onda kada ne razumiju niti jednu
jedinu rije~. Za iskrenu emociju nije
potreban prevod. Snimanje tog albuma je u
ovom mjesecu, dakle u junu, a uvrsti}u na
to izdanje, osim moje tri autorske
sevdalinke, i nekoliko njih otetih od
zaborava, kao i nekoliko onih koje se uvijek
rado pjevaju u na{im domovima, a koje svi
dobro znamo, veli interpretator ~udesnog
glasa... Glasa koji je u operskom ìvotu
blizak kontratenoru. Hm, ne da je te{ko,
ve} je prete{ko komponovati sevdalinke u
novije vrijeme, kao da su sve ve} odavno
napisane... Zapravo, vrlo se rijetko ko
usu|uje upu{tati u takvu avanturu: U{ao
sam u divnu stvarala~ku fazu, ide mi jako
dobro, stvaram melodije i tekstove, pa
nastaju pjesme koje su druga~ije i tematski
i po senzibilitetu, i nadam se da }e biti
voljene. Jedna od njih se zove Biser Naza i
napisana je po uzoru na epsku pjesmu o
banjalu~koj utopljenici. To je, dakle, istinita
ljubavna tragedija.
Pro{le godine je Halka objavila prvi
album i privukla veliku pa`nju javnosti u
regionu. [ta je bio klju~ njihovog uspjeha
u tako kratkom periodu, pitamo Boù, s
obzirom da su pripreme za snimanje tog
albuma bile ekspresne, tek {est mjeseci.
Ljudi osje}aju iskrenost, ljubav, predanost
i kvalitet, i ispjevavanja i muziciranja, i
produkcije i postprodukcije na koncu
svega. Sve je podjednako bitno, i sve to,
proèto emocijom, predano{}u i ljubavlju,
otvara vrata. To kratko vrijeme stvaranja
dalo je i puno kreativne improvizacije, koja
uvijek vodi ka ne~emu apstraktnom.
Naravno, ni{ta od svega toga ne bi bilo da
FOÂ JE MOJA KU]A, @IVIO SAM TU
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ],
ARHIV AGENCIJE GRAMOFON
BOO VREO, interpretator sevdalinki, pjeva sarajevske grupe Halka,

oduevio je muziku javnost prole godine, kada je spomenuti bend objavio svoj
prvi studijski album; za na magazin ovaj roeni Foak govori o sevdalinkama,
pjesmama koje su i vie od - pjesme
SENZACIJA IZ FOE
VREA SEVDAHA
Boò Vre}o: @elim da dam i ne{to svoje toj ~udesnosti
koju sevdah nosi
PONOVO NA SCENI 27. JUNA
Ansambl Halka na jednom od
prethodnih koncerata
nije Agencije Gramofon iz Sarajeva i prvog
~ovjeka ove firme Edina Zub~evi}a:
Svakako, velike zasluge za predanost,
strpljenje, trud i volju pripadaju Agenciji
Gramofon i na{em producentu Edinu
Zub~evi}u, kome se uvijek svesrdno
zahvaljujemo. Jo{ uvijek nije utvr|en
datum po~etka snimanja novog albuma
Halke, no to }e, vjerujem, biti juli ili
avgust, dok se cijeli repertoar fino posloì.
Boò Vre}o najavljuje i novi, veliki koncert
Halke, 27. juna u sarajevskom BKC-u.
îsto da mu ne postavljamo ono glupo
pitanje - kako se pripremaju: Najavljujem
taj koncert kao da{ak novog, nagovje{taj
lijepog i tananog, sa puno emotivnosti u ta
dva magi~na sata Ansambla Halka.
Potpuno prepu{tanje sevdahu, bez zadr{ke i
kontrole, a takav }e i na{ drugi album biti.
Reditelji su vrlo osjetljivi kada se o
njihovom filmu pi{e jo{ dok je u fazi
predprodukcije. Ipak, pitamo Vre}u {ta nam
moè re}i o filmu Ines Tanovi}? Ne mogu
jo{ ni{ta re}i o filmu, no sretan sam i
po~astvovan {to sam dio te lijepe pri~e,
gdje moja umjetnost biva proèta kroz film.
Ta pri~a, tako|er, prenosi jaku poruku koja
je vezana za volju, nadu, pra{tanje i
ljubav, isti~e Boò Vre}o.
TOPLO, NJE@NO, TANANO
On je jedan od najboljih primjera da
muzi~ar sve moè ostvariti kada to uistini
èli. Ali, prije svega, od kada datira njegova
ljubav prema izvornoj bosanskoj muzici,
interesuje nas: Tradicionalnu muziku
oduvijek volim. Moja mama je voljela i jo{
uvijek voli slu{ati radio. To su bile emisije
koje su njegovale sevdalinke i starogradske
pjesme, tako da mi je jo{ kao malom
dje~aku to uvijek zvu~alo toplo, nje`no,
tanano, poput maj~inog zagrljaja. Tek
kasnije, kad sam iskusio ljubavne boli,
razo~arenja, i postao akter koji ~ezne i ne
zna kako da preboli a i dalje voli - ovo se
~ak i rimuje - po~eo sam dublje istraìvati i
prikupljati sve o sevdalinkama. I {to sam
i{ao dublje, arhivski, i moja ljubav je post a -
jala ve}a. Tada sam znao da je to moj
ìvotni poziv. Prepustiti se sevdahu i pro na -
}i lijek za svoju du{u.
Studirao je glavni junak na{e pri~e
jedno vrijeme u Beogradu. O Beogradu
uvijek sve najljep{e, to je pri~a ispunjena
ljubavlju i predano{}u u oba slu~aja. A
ve} je dvije i po godine, pak, stanovnik
glavnog grada Bosne i Hercegovine. Kao,
uglavnom, svaki po~etak, ni njegov nije bio
nimalo lak ni razigran. Zbog ~ega dolazi u
Sarajevo, kako je ìvio u po~etku, gdje je
spavao, kao i gdje biljeì svoje prve
nastupe, zanimaju nas i ti segmenti u
nastavku na{eg razgovora. @elio sam
nastupati u Velikim Dairama, jer je to lijep
historijski prostor i tu sam pjevao nekoliko
mjeseci. @ivio sam po hostelima, no
pro~ulo se za moj glas za to kratko vrijeme.
Bilo je trenutaka koji su me podsje}ali na
dijalog Ko{tane i Mitketa iz istoimene
predstave, gdje pjesma vrijedi suha zlata i
gdje ljudi sve proìve dok im pjevam. Bilo
je to vrijeme isku{enja, u~enja o ljudima i
od ljudi, prisje}a se Boò.
U zaista izvanrednom intervjuu koji je s
njim u decembru pro{le godine, za portal
Sarajevo.ba, uradila Vesna Andree-
Zaimovi}, rekao je, izme|u ostalog:
Sevdah mi daje slobodu da budem i èna.
Daje li Vam Sarajevo tu slobodu, po{to je
ovo jedan poprili~no konzervativan grad?
Sve je stvar koliko si mentalno jak da neke
stvari izignorira{. Na neke stvari da se
navikne{, neke stvari da nametne{, u nekim
stvarima da ostane{ principijelan i uvijek,
ali uvijek mudar, osobito u odabiru ljudi za
vlastito okruènje, obja{njava on. A, jesu li
mu ènski sevdah vokali upe~atljiviji od
mu{kih i ko su, generalno, njegovi uzori, ali
i koja mu je najdraà pjesma, evo,
naprimjer, sa prvog albuma Halke, upitasmo
ga za kraj. Oj Zumreto, du{o moja je
definitivno pjesma koja mi je me|u
najdraìm, i ne samo sa na{eg prvog
albuma. To je pjesma u koju se svaki put
iznova zaljubim. Uzori su mi svi dovoljno
originalni umjetnici, koji su puno toga
prikupili, napisali, iznijeli na pravi na~in,
dali svoj osoben pe~at. Me|u njima, Himzo
Polovina, Nada Mamula, Ksenija Cicvari},
Zaim Imamovi}, Safet Isovi}, Muhamed
Me{anovi}, Ma{ura, Ha{im Muharemovi},
Selim Salihovi}, Carevac i jo{ puno njih,
iskren je Boò Vre}o. Nek mu je sa sre}om!
MISTI^NI SEVDAH
Boò Vre}o ro|en je 1983. u Fo~i. Na

{ta prvo pomislite kada se sjetite
odrastanja u Fo~i, koje su to prve
asocijacije? Sje}am se kujundìja i stare
kaldrme uz Jevrejsku ulicu, starog grada
sa puno du}ana i poziva na molitvu sa
Careve dàmije, bezbri`nosti, uvijek puno
ljubavi i podr{ke od strane mojih najbliìh
i divnih prijateljstava, od kojih neka i dalje
traju.
ODRASTANJE U FOÎ
Kujundije i stara kaldrma
56
NOVO IZDANJE:
elim da na mom prvom
samostalnom albumu ljudi
prepoznaju sebe, opet
iznova se zaljube, propate
za nekom starom ljubavi i
uzdahnu, zaplau i u tom
glasu koji uju pronau i
neku vrstu mira, ak i
onda kada ne razumiju
niti jednu jedinu rije;
za iskrenu emociju nije
potreban prevod
BO@INA LJUBAV
Sevdalinke je zavolio
jo{ kao dje~ak
S
vugdje u svijetu se ne{to svira
samo kod nas nitko vaàn ne
dolazi. Shvatio sam to, opet,
po~etkom sije~nja ove godine,
kada sam {etao ulicama Be~a. Od
Pratera i Mariahilfestrasse pa sve do
Schonbrunna sijevali su plakati, na jav lju -
ju}i predstoje}e nastupe glazbenih
velikana. Iako je bio tek po~etak godine ve}
su najavljivani nastupi The Rolling Stonesa
na stadionu Ernst Happel, Erica Claptona i
ameri~kih rockera Pearl Jam u gradskoj
dvorani. No, jedan plakat u sporednoj ulici
u novom dijelu grada posebno je zna~ajan.
Kratko je pisalo Projekt Wienner Sevdah -
humanitarni koncert Amire Medunjanin.
KORAK DALJE
Naàlost, termin se poklapao sa krajem
posjeta glavnom gradu Austrije, ali sam
zato toplo preporu~io poznanicima i rodbini
da obavezno poslu{aju Amiru, Edvina
Hadì}a i Bo{ka Jovi}a. Reakcije na taj
koncert bile su apsolutno pozitivne, {tovi{e,
Amira je ponovno odu{evila. Posljednjih
nekoliko godina, kada najavljujem dolaske
u hrvatsku prijestolnicu, rodbina i prijatelji
obi~no traè da im se ponese ne{to
sarajevsko. Pored nezaobilazne pite, u
posljednje vrijeme du`nost, a ujedno i
obaveza je ponijeti novi CD Amire
Medunjanin. Stvari su se u posljednje
vrijeme, barem kada je Amira u pitanju,
promijenile iz korijena. Sada njezini novi
albumi stiù sa zapada, a koncertriranja u
inozemstvu su postala normalna pojava.
Amira je nedavno promovirala novi album
pod nazivom Silk & Stone, na kojem se
nalaze neke od antologijskih tradicijskih
pjesama sa prostora biv{e zajedni~ke
dràve.
Svila i kamen snimljeni su za svega dva
dana, u studiju male koncertne dvorane
Vatroslav Lisinski u Zagrebu. No, ovoga
puta, kraljica sevdaha oti{la je korak
dalje. Preslu{avaju}i i analiziraju}i album
Silk & Stone, da se zaklju~iti kako je Amira
Medunjanin napravila iskorak iz lokalnih
okvira. Iza{la je iz Bosne i Hercegovine, ne
samo fizi~ki, nastupaju}i po brojnim
festivalima jazz i etno predznaka, nego je
nagovijestila iskorak iz zadanog glazbenog
ànra - sevdalinke. Njezine inventivne,
iskrene, napose meditativne interpretacije,
uz nezaobilaznu sevdalinku, albumom
Svila i kamen hrabro su stavljene na
pladanj ljubiteljima i poznavateljima
pjesme potekle iz naroda iz regije. Nije lako
i jednostavno otpjevati tradicionalnu Eleno
kerko, pogotovu ako se zna da su
Makedonci najve}i majstori glazbe na
brdovitom Balkanu. Tamo svako dijete
ne{to svira, broji neparne ritmove i udara u
tarabuk, a tradicijska pjesma se cijeni i
~uva, makar i u rock obradama kakve je
radio Vlatko Stefanovski. No, Amirina
Elena je u isto vijeme dostojanstvena i
veli~anstvena, a aran`mani i klavirske
dionice velikog Bojana Zulfikarpa{i}a
naprosto maestralne.
OSJE]AJ ZA MOLSKE FRAZE
Amira se okruìla sjajnim glazbe nic i -
ma. Pored Bojana, na albumu su,
kontrabas, svirali Nenad Vasi} i Stjepan
Horvat, Hakan Gungon je svirao kanun, ud
je svirao Yurdal Osman Tokcan, dok je za
gitare bio zaduèn Bo{ko Jovi}. Ale ksan -
dar Draga{, jedan od vode}ih glazbenih
kriti~ara u Hrvatskoj, napisao je kako
nikad u ìvotu nije ~uo bolju verziju
tradicijske pjesme iz koprivni~kog kraja
ûla jesam da se dragi èni. Jedinstvena je
emocija koju Amira unosi u sve svoje
izvedbe. Dinamika njezine izvedbe i
osje}aj za molske fraze kod nje je uro|ena,
u genima zapisana, to se jednostavno ne
moè nau~iti i uvje`bati. Tradicijske
pjesme iz BiH Kradem ti se u ve~eri rane i
Telal vi~e, kojom Amira i zatvara album
Silk & Stone, su izvedbe koje je su
otpjevane posebno emotivno, reklo bi se za
svoju du{u.
A jedan od najva`nijih mostarskih
pjesnika Aleksa [anti} bio bi ponosan na
Amirinu izvedbu pjesme [to te nema.
Jadranka Stojakovi} prije tridesetak godina
udahnula je ìvot veli~anstvenim stihovima
Kamenog pjesnika, a Amira je pjesmi
dodatno produìla ìvot. Novim albumom
sarajevska glazbenica otvorila je i novo
poglavlje u svojoj karijeri, dokazav{i da je
na ti i sa starogradskim vojvo|anskim
pjesmama, izvrsno otpjevav{i antologijsku
kompoziciju Ima dana. Kombinacijom
pjesama iz kr{a Hercegovine i Crne Gore i
tradicijskih, klasi~nih ènskih pjesama
nastalih u vremenu svile i kadife rodio se
album Silk & Stone, jedinstveno glazbeno
djelo koje }e se dugo slu{ati.
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Foto: MILUTUN STOJÊVI]
AMIRA MEDUNJANIN ima novi album, Silk & Stone
se zove; za kupovinu njenog CD-a ne treba
preporuka, ali ipak proitajte osvrt naeg novinara
OZBILJAN ISKORAK
KRALJICE SEVDAHA
BRILJANTNO, U GENIMA ZAPISANO
SLAVUJ IZ SARAJEVSKOG SOKAKA
Svojim novim albumom Amira Medunjanin
ponovo je odu{evila bh. javnost
amira medunjanin:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 20:23 Page 57
KULT MARKET
RAGE
The Soundchaser
Archives: 30th
Anniversary
[to re}i, koju
poruku poslati?
Speed metal
bend Rage
obiljeàva 30.
obljetnicu od
osnutka,
dvostrukim CD
izdanjem pod
nazivom The Soundchaser Archives:
30th Anniversary. Prije to~no trideset
godina osnovan je bend Avanger, koji
je dvije godine kasnije promijenio ime
u Rage. Dvostruki CD sadrì trideset
kompozicija.
DBAU
Doctor Red
Elektronska
glazba, ili
barem njezine
brojne ina~ice
sve su rje|e u
svijetu, a
kamoli kod nas.
Stoga vrijedi
spomenuti electro-rock sastav Dbau,
koji ìve i rade u Prijedoru. Njihov
tre}i studijski album nosi naziv
Doctor Red, a na albumu se nalazi
dvanaest kompozicija. Prijedorska
trojka ve} neko vrijeme nosi epitet
najboljih electro-punkera u regiji.
ANETTE OLZON
Shine
Nekada
pjeva~ica
uspje{nog
finskog power
metal benda
Nightwish,
Anette Olzon,
oku{ala je
sre}u i u
samostalnoj karijeri. [vedska
pjeva~ica objavila je tre}i
samostalni album pod nazivom
Shine, na kojem se nalazi deset
kompozicija. Pomalo je
neo~ekivano i ~udno kada power
metal pjeva~ica pjeva pop pjesme,
ali ~uda se doga|aju...
Prije dvije godine na Ekonomskom
fakultetu u Sarajevu predavanje je imao jedan
od najuspje{nijih poduzetnika u susjednoj
Hrvatskoj, Emil Tedeschi. Elokventan,
obrazovan, na~itan i nao~it poslovni ~ovjek
dobar dio predavanja sveo je na projekciju
videospota njegove omiljene grupe Coldplay
i tuma~enju sinergije i zajedni{tva koje on
osobno svaki put proìvljava slu{aju}i taj
bend. Istina, do tada mi Coldplay nije ne{to
pretjerano dopirao do u{iju, valjda zbog
~injenice kako nisam nikada bio neki
pretjerani poklonik stadionskog rocka, kao ni
predvodnika tog pokreta, irskog benda U2.
No, ~injenice govore kako je upravo
Coldplay nasljednik U2-a, odnosno glaz be -
nog pravca koji je u posljednje vrijeme
postao previ{e komercijalan i definitivno
treba svjeù krv.
Coldplay su britanski rockeri osnovali u
Londonu 1997. godine. Do danas su
objavili {est albuma, a pretposljednji, Mylo
Xyloto, najprodavaniji je rock album u
Velikoj Britaniji u 2011. godini. Nedavno je
objavljen i videospot za pjesmu Oceans,
koji je snimljen uìvo u studiju BBC 1.
Njime je najavljen izlazak dugo o~ekivanog
albuma Ghost Stories, kojim su Chris
Martin i dru{tvo obiljeìli sedamnaest
godina rada. Na albumu je devet pjesama, a
otvara ga kompozicija Always in my Head.
Ono {to je zna~ajno za cjelokupan album
jeste svojevrstan odmak od uobi~ajenih
{ablona stadionskog rocka koje je bend do
sada slijedio.
Dakle, Ghost Stories je ponajprije
album atmosfere, vi{e okrenut pop
refrenima i nesvakida{njim Martinovim
vokalnim vratolomijama, ba{ poput onih u
pjesmi Oceans. Poklonici Coldplaya iz
ranijeg razdoblja bit }e zadovoljni pjesmom
A Sky Full of Stars, potencijalnim hitom i
jedinoj pjesmi koja se koncepcijski moè
povezati s uspje{nim albumom Mylo
Xyloto. No, to bi uglavnom bilo sve
vrijedno spomena. Za razliku od nje,
ambijentalna kompozicija Anothers Arms
neuvjerljiva je i plitka ba{ poput ostatka
bljedunjavog ostvarenja Coldplaya.
Album Ghost Stories zatvara dosadna
klavirska nabrajalica O. Novi album
Coldplaya miljama je daleko od njihovih
ranijih glazbenih radova i kao takav bi}e
brzo zaboravljen.
(M. Ili~i})
MUZIKA
Album Ghost Stories, grupe Coldplay
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Michael Jackson:
Love never felt so good
2. Until The Ribbon Breaks ft.
Homeboy Sandman: Perspective
3. Dan Croll: From Nowhere
4. Usher: Good Kisser
5. The Strypes: Hard to say no
6. Kasabian: Eez-eh
7. Big Data: Dangerous
8. Metronomy: Love letters
9. ZAZ: Gamine
10. Parov Stelar: Clap your hands
POLAKO STARE
Coldplay nije vi{e u formi
Dosadne prie o duhovima
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 11.6.2014 20:54 Page 58
David Bowie - Five Years intimni je
portret pet klju~nih godina u karijeri Davida
Bowieja. Ovaj dugometra`ni dokumentarni
film reìrao je Framcos Whately. U filmu
koji traje sat i pol gledatelji mogu vidjeti
neke arhivske snimke koje do sada nikada
nisu imali priliku.
Kroz materijal saznajemo na koji na~in
je David Bowie napredovao, kako se kretala
evolucija od Ziggy Stardust, preko Young
Americans, Thin White Duge, Heroes, sve
do njegovog trijumfa Scary Monsters i
ogromnog hita Lets Dance. Uz arhivske
materijale tu su i intervjui sa njegovim
najbliìm suradnicima. Ovaj film nam
pokazuje kako je to David Bowie postao
ikona na{eg vremena.
Ina~e, Five Years je pjesma koju je
napisao David Bowie, a bila je prva pjesma
na albumu The Rise and Fall of Ziggy
Stardust and the Spiders from Mars. Miriam
Walsh je bila zaduèna za obezbje|ivanje
arhive, a Francis Whately je producirao
film. David Bowie, uz sve {to je napravio
na glazbenom planu, progla{en je i najbolje
obu~enim Britancem svih vremena.
Ro|en je kao David Robert Jones 1947.
godine. Glazbeno je aktivan vi{e od pet
desetlje}a, izrazito sklon mijenjanju i
mije{anju glazbenih stilova kao i imidà.
Osim {to je glazbenik, on je i skladatelj,
glumac, producent, aranèr, reìser,
vizualni umjetnik... Po~etni interes za
glazbu za~et je kad je imao devet godina.
Otac mu je skupljao plo~e pa je David tada
po~eo slu{ati Fatsa Dominoa, Chucka
Berryja, te Little Richarda. Za ovog
posljednjeg znao je re}i: Ovo mora ~uti
Bog!
Polubrat Terry uveo ga je u suvremeni
jazz. Tu su ga odu{evili Charles Mingus i
John Coltrane. Majka mu je na Boì} 1959.
poklonila plasti~ni saksofon. Sve ostalo
napravio je David. Nije dopustio da se
ograni~i ne~im, jednim. Uvijek je
zapo~injao, vje~ni, apsolutni po~etnik.
@ivio, dragi Davide.
(D.Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film David Bowie - Five Years (Velika Britanija, 2013.),
reditelja Francisa Whatelyja
KULT MARKET
BOG JE BRAZILAC
Carlos Diegues
Bog je
Brazilac
igrani je film
Carlosa
Dieguesa iz
2003.
godine.
Scenarij za film napisali su Joao
Emanuel Carneiro, Renata
Almeida Magalhaes, Joao Ubaldo
Ribeiro i reditelj, a prema pri~i
Joaoa Ubalda Ribeire. Bog poèli
da se odmori, silazi na Zemlju i
nada se da }e na}i nekog dobrog
~ovjeka da ga zamijeni. Dolazi u
sjeveroisto~ni Brazil. Sre}e sitnog
prevaranta Taocu, koji s njim ide u
potragu. Tu su jo{ neki...
Ocjena: 4
CIGULI MIGULI
Branko M.
Marjanovi}
Ciguli miguli
igrani je crno-
bijeli film
Branka
Marjanovi}a iz
1952. godine.
Scenarij za film napisao je Joà
Horvat. Provincijski politi~ki aktivist
u malom gradu zamijenio je
odsutnog referenta za kulturu. Ovo
je, kaù, prvi i jedini poku{aj satire
na tada{nji socijalizam, pa je bio
zabranjen. Tek 1977. dobio je
odobrenje za prikazivanje.
Ocjena: 4
DANI NOGOMETA
David Serrano
Za dugometra`ni
igrani film Dani
nogometa
scenarij su
napisali Mischa
Alexander,
David Serrano i Jean van de
Velde. Film je, pak, reìrao David
Serrano. Pri izlasku s robije Antonio
ponovno èli okupiti nogometnu
ekipu njegovih prijatelja. Talenta za
nogomet ba{ i nemaju.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Fault in Our Stars (Josh Boone)
2. Zlurada (Robert Stromberg)
3. Na rubu budu}nosti (Doug Liman)
4. X-Men: Dani budu}e pro{losti
(Bryan Singer)
5. Tko preìvi pri~at }e
(Seth MacFariane)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Riddick (David Twohy, One Race
Productions, Blitz film i video)
2. Obitelj Miller (Rawson Marshall
Thurber, New Line Cinema)
3. Turbo (David Soren, DreamWorks
Animation)
4. Ovo je kraj (Evan Goldberg & Seth
Rogen, Columbia Pictures)
5. Misija: Bijela ku}a (Roland
Emmerich, Mythology Entertainment)
APSOLUTNI POETNIK
RADIO KAMELEON
Vje~ni i genijalni
David Bowie
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 11.6.2014 20:55 Page 59
U ÊTIRI OKA
Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
U Vogo{}i je 8. juna po~elo snimanje prvog
bosanskohercegova~kog dje~ijeg mjuzikla
Ljubav. Ovaj film za snimanje su pripremili
polaznici radionica Malog Magacin
Kabarea iz Sarajeva, zajedno sa
edukatorima: Sanelom Krsmanovi},
Sa{om Pe{evskim, Ensarom
Sulejmanagi}em, Irhadom Kuduzom i
Harisom Sara~evi}em.
Naredni dan je u Umjetni~koj galeriji BiH,
povodom obiljeàvanja Me|unarodnog
dana arhiva, otvorena izlo`ba Historijskog
arhiva Sarajevo koja se zove Slavenski
glavni gradovi u 2D - Historija slavenskih
glavnih gradova kroz arhivske dokumente.
Ako èlite na Izlo`bu, imate fore do 19.
juna.
Novinarka Federalne televizije iz Travnika
Na|a Ridì} nova je, a i stara,
predsjednica Dru{tva novinara BiH.
Povjerenje joj je ponovo ukazano na
Skup{tini Dru{tva novinara BiH, koja je
odràna 10. juna u Sarajevu. Za
predsjednika Skup{tine Dru{tva izabran je
Ljubu{ak Mladen Bo{njak, dok je na
poziciji generalnog sekretara Mirza
Buljuba{i} iz Sarajeva.
Od 10. juna odràva se Aleksandrijsko
bijenale. U Egiptu, normalno. Moto Bijenala
je: Snaga promjene, a poziv za u~e{}e
dobio je i na{ veliki umjetnik iz Tuzle
Nesim Tahirovi}. U okviru Bijenala, 11. i
12. juna, bi}e organizovan internacionalni
simpozij, na kojem }e u~estvovati veliki
broj eminentnih profesora i umjetnika.
U Me|unarodnoj galeriji portreta Tuzla 12.
juna }e biti otvorena izlo`ba @ena u znaku
ùdnje, akademske slikarice Sonje Radan,
Sarajke nastanjene u Londonu. Izlo`ba
slika je humanitarnog karaktera. Polovinu
iznosa od prodatih slika umjetnica }e
donirati u humanitarne svrhe za potrebe
poplavljenih podru~ja u Bosni i
Hercegovini.
U ponedjeljak, 16. juna, u Bosanskom
kulturnom centru u Sarajevu bi}e otvorena
izlo`ba: Tragom lucidnih simbola. Ova
izlo`ba, Grupe Lucido, ima ~etiri autora -
Alma Telibe~irevi}, Marijana Hrvi},
Branislav Luki} Luka i Goran Hrvi} - i
~etiri razli~ita ciklusa. Izlo`ba }e biti
otvorena u 19 sati i bi}e postavljena do 26.
juna.
U produkciji Instituta za muziku,
teatar i multimediju (iMTM) Sarajevo,
a u saradnji sa sarajevskim visoko obra -
zovnim institucijama: Muzi ~k om
akademijom, Akademijom scenskih
umjetnosti i Akademijom likovnih
umjetnosti, 13. juna u 20 sati u
Narodnom pozori{tu Sarajevo
premijerno }e biti izveden mjuzikl
Foot loose.
Oko ~etrdeset aktera na sceni
zaplesat }e na koreografiju profesorice i
baletnog pedagoga Samre Mlinar-
Mandi}, uz hitove poput Holding Out
for aHero, Never, Almost Paradise i
Footloose. Probe uveliko traju i
atmosfera je predivna. Jedva ~ekamo da
sve objedinimo i stanemo na scenu
NPS-a, sa koje }emo, obe}avamo,
osvojiti publiku sjajnom energijom i
talentom svih aktera, najavljuje
direktorica iMTM-a Alma Ferovi}-
Fazli}, koja potpisuje i muzi~ku reìju
mjuzikla. Reditelji su Irfan Avdi} i
Emin Hajri}, aran`mane je uradio Adnan
Mu{anovi}, a uloge su ostvarili Leonardo
[ari}, Melisa Hajrulahovi}-Tomi}, Tarik
Mulaomerovi}, Nikolina Vuji}, Aida
Mu{anovi}, Alen Hadì}...
A za sve one koji ne stignu na
premijeru, prva repriza zakazana je za
3. juli u 20 sati u NP Sarajevo.
ALMA FEROVI-FAZLI, direktorica iMTM-a
Footloose
u Narodnom pozori{tu
ALEKSANDRA SAVI,
idejni tvorac koncepta Club Aleksa u Mostaru
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
ALEKSANDRA SAVI]
Club Aleksa je vrlo sloèn projekat, ~iji je glavni zadatak bio
da napravi platformu za etabliranje nezavisne kulturne scene
Cetri oka:Cetri oka.qxd 11.6.2014 21:18 Page 60
Veliki doga|aj
o~ekuje nas u nedjelju, 15.
juna: prvi put u Sarajevu
gostuje ~uveni britanski
Shakespeares Globe Thea -
tre sa predstavom Hamlet, a
karte su, ako se ne varamo,
ve} rasprodane?
Karte su planule preko
no}i, a slobodno mogu re}i
da se radi o jedin stvenom
pozori{nom doga |aju, koji
je orga nizovan u partnerstvu
British Councila u Bosni i
Herc egovini, Intern acion -
alnog teatarskog festivala
MESS i Narodnog pozori{ta
Sarajevo. Ansambl Shake -
speares Globe Theatrea
dolazi nam u okviru njihove turneje Globe to Globe, organizovane
povodom 450. godi{njice ro|enja Williama Shakespearea, u reìji
umjetni~kog direktora SGT-a Dominica Dromgoolea. Turneja traje
dvije godine i na svom putovanju glumci Shakespeares Globe
Theatrea posjeti}e gotovo sve dràve svijeta. Njihov Hamlet
donosi savremenu, svjeù verziju Shakes peareove klasi~ne
tragedije u kojoj se isprepli}u politika, nasilje i filozofska
promi{ljanja, uz diskretni humor. Ovo je kolosalna predstava koja
slavi engleski jezik i Shakespeareovu genijalnost, a samo dvanaest
glumaca nastupa u vi{e od
dvadeset uloga, u ùstroj
izvedbi koja traje skoro tri
sata.
Gosti iz Britanije
pokazali su i svoju humanu
stranu - odlu~ili su da sav
prihod od ulaznica sa
sarajevske predstave ide za
nastradale u poplavama...
Tako je, a zahvaljuju}i
British Councilu, u Sarajevo
}e do}i autobus sa djecom i
mladima iz @ep~a, iz {kola
koje su pogo|ene popla -
vama, i oni }e tako|er imati
priliku gledati Hamleta. Bili
su angaìrani kao volonteri
u zbrinjavanju izbjeglica, a ve}ina ih je iz Top~i} Polja i
@eljeznog Polja. Prije nekoliko dana, kompletan ansambl
predstave se fotografirao sa natpisima, kojima su pruìli podr{ku
stanovni{tvu pogo|enom poplavama u cijelom regionu. Zbog
velikog interesovanja publike, pored predstave koja }e biti
odràna 15. juna u 20 sati, istog dana u 15 sati dogovorili smo jo{
jednu izvedbu. @eljeli smo da ovu uistinu vrhunsku predstavu
vidi {to ve}i broj ljudi, pogotovo mladih, iz Sarajeva ali i drugih
bosanskohercegova~kih gradova.
UNA BEJTOVI, PR menaderica Festivala MESS
U subotu, 21. juna, bi}e
obiljeèno pet godina mostarskog
Cluba Aleksa. Meni se ~ini da je 100
godina! Club Aleksa je vrlo sloèn
projekat, ~iji je glavni zadatak bio da
napravi platformu za etabliranje
nezavisne kulturne scene i da osnaì
turisti~ku ponudu grada kojeg je
najbolje opisao jo{ kroz naslov
dokumentarnog filma Studio Uno,
pokojni Kemal Hrustanovi}, sceno -
graf, tvrde}i da su cijeli grad i
njegova okolica - studio. Zbog svoje
ljepote, ali i svih specifi~nosti. Club
Aleksa jo{ od prvog dana postojanja nosi te{ko breme novog
vremena, koje sistematski uni{tava vrijednosti i tradiciju, a bez
toga te{ko da se moè i razmi{ljati o kvalitetnoj budu}nosti. Tako
da sam, u su{tini, najvi{e ponosna na to {to smo istrajali u
svakom zadatom cilju i podcilju, {to smo prepoznavali stvari i u
hodu ih rje{avali stoje}ki, a samo oni koji se bave sli~nim
misijama mogu znati koliko je, prije svega, potrebno
samoodricanja u borbi za vi{e ciljeve, bez obzira na sve sa ~im se
susre}emo i borimo svaki dan, ìvimo i radimo i [anti}evom
duhu, kaè idejni tvorac koncepta
Club Aleksa Aleksandra Savi}.
Njihov partner iz projekta Srce
Hercegovine, Fondacija Mak Dizdar,
bi}e doma}in tog malog jubileja, na
kojem }e biti odràna manifestacija
Slovo Makovo. Mi ve} sada imamo i
previ{e vrlo zahtjevnih projekata na
kojima radimo, kontinuirano,
godinama. Problem je {to su ti na{i
projekti prepoznati i u svijetu, a i
ovdje kod ljudi koji nisu izgubili
interesovanja za kvalitet, ali ispada
kao da su gre{ka u sistemu, jer se
finansiraju minimalno, ili nikako. Dakle, ekstremno puno rada na
kontinuitetu ve} postoje}ih programa. Novi projektni prijedlozi
~ekaju prekograni~nu saradnju sa Crnom Gorom i Hrvatskom.
To mi je velika èlja i na njoj radim ve} nekoliko godina, ali
moju èlju za razvojem Mostara i Hercegovine u kulturnom
turizmu ne dijele oni koji su jako dobro pla}eni za to, a da apsurd
bude ve}i, pla}amo ih mi, kroz Club Aleksa, porezima i
doprinosima, veli Aleksandra Savi}.
[ta }emo, porez moramo pla}ati.
U [anti}evom duhu
Hamlet velikog srca iz Shakespeare
,
s Globe Theatrea
PRESS U ALEKSI
Ekipa filma Obrana i za{tita
Cetri oka:Cetri oka.qxd 11.6.2014 20:57 Page 61
21. Poruka
~itaocima na{eg
magazina?
Gledajte slike, jer
~itali, ne ~itali - isto vam se pi{e!
Narod glasa kako glasa, nema nam
spasa!
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Onoga Sejdi}a i Fincija, i ostavio ih da tamo
vje`baju promjene Ustava. [to rekla Hanka:
Moj Dino, {ta nam ovo rade...
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Ko da gledam - stolar! Oboàvam drvo.
3. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Ko u ~ekaonici. Samo kad bi
~ovjek znao {ta ~eka!
2. Je li Vam draà vodena bojica ili tempera? Tempera je jeftinija, a bo(jic)a je. A i vodena je!
4. [ta ne morate imati u friìderu?
Struju. Haman je vazda prazan!
10. Koliko ima istine u narodnoj mudrosti
upu}enoj novinarima: Pi{i {ta god ho}e{,
samo mi metni sliku?
Treba vjerovat na{em nepismenom ali
mudrom narodu. Slika po slika - hiljadu rije~i,
ne rekosmo li.
20. A begova ili
{kembe ~orba?
Te smo ~orbe
odavno pokusali,
valja nam se
privikavat na
klin-~orbu.
6. [ta obavezno nosite na plaù?
Ga}e, bezbeli. Dok ih jo{ imam na dupetu...
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?
Asli neki sanjar, ko i u ovom.
Geni su zajebana stvar.
by DINO BAJRAMOVIC
9. Jeste li meteoropata?
Nisam, ali zagovaram da se smjeni onaj
Majstorovi}! Otkako on prognozira, ha su
snje`ne me}ave, ha poàri, ha poplave...
Dosta ga vi{e!
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
14. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Isto {to nisu u~inili i ovi
koji je imaju i vi{e od 15
godina - ni{ta!
11. Da li je {utnja zlato?
Nije, ali ko umije {utit moè imat zlatnu
budu}nost - ubio se za BH Parlament!
13. Da li je bolje
biti lijep i pame -
tan ili ruàn i
glup?
Stara narodna
kaè da je recept
za uspjeh lijep(a)
a glup(a). Narodu
treba vjerovati.
15. Opi{ite direktora Festivala animiranog filma u Neumu Jurinka Raji~a u tri rije~i...
Stari, ra{timani {armer.
17. Je li politika kurva?
Politi~ari nam jesu, a kako su listom
svi profesionalci... samo ti se kaè!
12. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno?
Pijaca Sirano u svim varijantama! Po grada se
tamo obla~i, pa i mali Mirza.
MIRZA IBRAHIMPAI, akademski slikar:
Narod glasa kako glasa,
nema nam spasa!
1. Da li jedna slika govori vi{e od hiljadu rije~i?
Naro~ito nepismenima, mada i oni ostali ni{ta ne
~itaju. Slika je zakon!
16. S kim biste voljeli
otplesati tango?
Mirsad Kebo,
definitivno!!!
Otkidam na plavu{e.
19. Tange ili badi}?
Ne nosim ni jedno od
toga. One starinske ga}e
puhe su aktuelne u
mojim godinama.
18. Osoba
koja Vam ide
na ganglije?
Da}e{ mi
posebnu
rubriku za
ovo pitanje.
Takav izbor,
~ovje~e...
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 11.6.2014 21:17 Page 62
KLIN ÔRBA
I
tako, kaè Dèmila, ne ona sarajevska super vidovita,
nego jedna obi~na dozlaboga naivna i totalno
nevidovita Dèmila kojoj se ponesre}ilo da ìvi na
entitetskoj granici nekada{njeg najve}eg saobra}ajnog
~vora u Bosni i Hercegovini - sada trodimenzionalnog
Doboja; u jednoj od njegovih dimenzija zvanoj Doboj
Istok, na samoj liniji zapra{uju}eg apsurda, kaè ta
Dèmila Humi}: Eto, ako oni mogu na{e komarce i
njihove odvajati, nek ih odvajaju. Po{teno, rekao bi na to
drug Bure. [armantna reporterka Al Jazeerae Arduana
Kuri}, me|utim, ne kaè ni{ta, samo se samozatajno
smje{ka i pu{ta Dèmilu da u kameru izgovori hipoteti~ko
pitanje: Gdje vi tu vidite granicu? Potom naivna Dèmila
jednom rukom pokazuje plastenik koji se ko biva nalazi
u Republici Srpskoj a drugom svoju, i ujedno federalnu,
ku}u pred kojom i u kojoj je izjedo{e komarci. âk i u
trenutku {okantne vijesti da je dvoentitetska dràva ne}e
za{tititi od krvolo~nih i opasnih prijenosnika zaraznih
bolesti, jedna sasvim obi~na Dèmila ima korektnu
(po{tenu) reakciju, a ja u poziciji obi~ne gledateljice
sigurnost da bi me, kao i ve}inu obi~nog svijeta, jednako
uzbudilo, uzbunilo, uzjogunilo i, u krajnjem, razjarilo i da
je posve istu reakciju imala neka obi~na Marica iz
Doboja.
N
o, ovdje je rije~ o akciji a ne reakciji. Vijest kojom
je reporterka izmamila kazanu reakciju glasi:
Op}ine Doboj Istok, Gra~anica i Lukavac danas
nisu tretirane protiv komaraca zapra{ivanjem iz zraka
zbog blizine me|uentitetske linije. Naime, rije~ je o
propisima o tretiranju hemijskim sredstvima, kojima se
odre|ena sredstva ne dozvoljavaju u bh. entitetu (~udo
nije rekla manjem!, op.a.) Republika Srpska. Za sve je
kriv neopitroid premium, sredstvo za zapra{ivanje
komaraca koje ispu{taju hrvatski avioni. Dozvoljeno je u
Evropskoj uniji, ali zabranjeno u Republici Srpskoj.
Sre}om, danas je svaka vijest provjerljiva. Klikne{ na
medijske novosti pod kontrolom Glavnog Baje, po
bombasti~nim verbalnim akcijama u Federaciji
ozlogla{enog Milenceta, i, pod broj jedan, ustanovi{ da
spomenuti insekticid uop}e nije zabranjen u RS-u. To te
dodatno razjari jer si utreniran da iz svoje federalne busije
svaku vijest ~ita{ kroz prizmu politikanstva anamo
njihovih poglavnika i doglavnika, pa se u takvom, gadno
nabrijanom stanju upusti{ u internetsku pretragu s
uvjerenjem da }e{ ondje prona}i dokaz kako se Baja
jednako igra sa zapra{ivanjem komaraca i Krivi~nim
zakonom BiH, uporno i predvidivo povla~e}i izlizanu
kartu prijenosa nadle`nosti. Onda naleti{ na informaciju
pod brojem dva koja te kvalitetno vrati u materinu. U
poraznom {oku kojim te je na koncu dotukla tu`na i la`na
pri~a na{a, vidi{ vorholovski multiplicirani Arduanin
smije{ak i u njemu beskona~ni niz zlosretnih dèmila, a
svaka li~i na tebe.
B
ulji{ u raspored polijetanja hrvatskih aviona koji }e
istim insekticidima zapra{iti gradove u Republici
Srpskoj kao {to su to u~inili i u Federaciji, ~im se
zavr{i dezinfekcija poplavljenih gradova u RS-u, kako bi
se izbjeglo mije{anje i visoka koncentracija opasnih
hemijskih sredstava. Neko je, ne ba{ Glavni Baja, ali neko
pametan i stru~an vodio je ra~una o tome da koliko-toliko
smanji {tetne utjecaje otrovnih supstanci na zdravlje ljudi,
ìvotinja i njihove ìvotne sredine. No, naàlost, na{oj
Arduani istina da u Republici Srpskoj postoje pametni,
stru~ni i savjesni ljudi koji brinu o dobrobiti gra|ana nije
dovoljno atraktivna kao tema reportaè. Niti joj je cilj
uznemirenog poplavljenog ~ovjeka s ovu stranu nevidljive
me|uentitetske granice umiriti najobi~nijom istinom.
P
roblem, izgleda, i jeste u tome {to Dèmila nikako
ne vidi granicu izme|u svog plastenika i ku}e,
unato~ silnim spin reportaàma u kojima su je
godinama uvjeravali da se oko njenog plastenika i dan-
danas {unjaju krivci za svaku nevolju koja je spopadne.
To je neverbalna poruka Arduaninog zagonetnog
smije{ka: Strefi li vas kakva gadna zaraza, kao i za sve
gadno {to vas je dosad strefilo, krivac vam je isklju~ivo
Republika Srpska. Ipak, kad se mutne medijske vode
razbistre, ~ovjek se sjeti kako je Dèmila nehajno
odmahnula rukom dok je izgovarala: Eto, ako oni mogu
na{e komarce i njihove odvajati, nek ih odvajaju. Ljudi
sa me|uentitetske linije odli~no znaju da od te pri~e nema
ni{ta. Tome ih je nau~io ìvot, pa se ne obaziru mnogo na
crta~e granica. Njima je ìvjeti tu i dijeliti i dobro i zlo sa
onima do sebe.
Bulji u raspored polijetanja hrvatskih aviona koji e istim
insekticidima zapraiti gradove u Republici Srpskoj kao to su to
uinili i u Federaciji, im se zavri dezinfekcija poplavljenih gradova
u RS-u, kako bi se izbjeglo mijeanje i visoka koncentracija
opasnih hemijskih sredstava
ARDUANINO ZAPRA[IVANJE
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Fadila:Iluzije.qxd 11.6.2014 18:09 Page 63
VOLVO XC90: Glazba za sva~ije u{i!
Inteligentna rje{enja iz [vedske vi{e
nisu nikakva novost. Pametni Nordijci ve}
dugo plijene pozornost inovativno{}u u
mnogim oblastima, pa tako i u
autoindustriji. Volvo je u suradnji s
britanskom kompanijom Bowers & Wilkins
stvorio specifi~an i izuzetan audio sustav
za novi model Volvo XC90. Potpuno novi
Volvo XC90 bit }e predstavljen koncem
2014., a budu}im }e vlasnicima ponuditi
jedan od najboljih audio sustava ikada
proizvedenih. Produkt je to dugogodi{nje
uspje{ne suradnje {vedske automobilske
tvrtke sa uglednom kompanijom Bowers &
Wilkins, koja proizvodi neke od
najkvalitetnijih glazbenih sustava. Bowers &
Wilkins sustav za model Volvo XC90 koristi
posebnu aktusti~nu tehnologiju, razvijanu u
vi{e od pedeset godina pionirskog
istraìvanja i rada na dizajnu zvu~nika.
Sustav koji se koristi u novom {vedskom
SUV modelu izravni je derivat akusti~ne
tehnologije, razvijene za zvu~nike koji se
koriste u nekim od najpoznatijih muzi~kih
studija, poput legendardnog londonskog
Abbey Roada, u kojem su nekada snimali
The Beatlesi. Rezultat suradnje [ve|ana
i Britanaca je kombinacija
visokoperforiranih zvu~nika niske
distorzije, koji uklju~uju
elemente od aluminija i kevlara. U novom
Volvu XC 90 po prvi puta bit }e ugra|en i
novi sredi{nji zvu~nik, koji se nalazi u
sredi{njem dijelu kokpita, sa inovativnom
tweeter-on-top tehnologijom, a omogu}avat
}e umnogome otvoreniji i prostraniji zvuk.
XC90 koristi na{u tweeter-on-top
tehnologiju, koja donosi brojne prednosti u
automobilskom okruènju. Prvenstveno
pove}ava omjer izravnih i odbijaju}ih
zvukova, odnosno ve}ina zvuka dolazi
izravno od zvu~nika, a ne odbijeno od
vjetrobranskog stakla. Sve to zna~i da
Bowers & Wilkins audio sustav u Volvu
XC90 zvu~i izuzetno ~isto i realno, rije~i su
Stuarta Nevilla, direktora inènjeringa u
kompaniji Bowers & Wilkins. Sustav se
sastoji od dvanaest-kanalnog Harman
poja~ala klase D, snage 1.400 watta i
ukupno 19 Bowers & Wilkins zvu~nika, od
kojih je sedam Nautilusovih visokotonaca
promjera 25 milimetara. Sedam je i
zvu~nika srednjeg dometa, s
karakteristi~nim ùtim Bowers & Wilkins
konusom od
kevlara, a tu su jo{ i ~etiri zvu~nika
zaduèna za duboke tonove, kao i
inovativno zrakom hla|eno, poja~alo.
Stru~njaci iz Volvo audio odjela i tvrtke
Bowers & Wilkins jasno su dali do znanja
kako im je ambicija napraviti najbolji audio
sustav za automobile na svijetu. Vidljivo je
to i iz dizajnerskog, ali i iz svih ostalih
aspekata gledanja, jer zvu~nici ni~im ne
naru{avaju eleganciju enterijera. Da se radi
o ponajboljem audio sustavu ugra|enom u
automobil, potvrdio je i Michael Adenauer,
nekada glazbeni producent, a sada
stru~njak za audio sustave u Volvu, rekav{i
kako je Premium Sound, koji je ugra|en u
novi Volvo XC 90, jedan od tri najbolja na
svijetu. U novi XC 90 ugra|en je software
koji imitira gotovo identi~no akusti~no
okru`je koje ima koncertna dvorana
Gotenburg, dom Simfonijskog orkestra i
[vedskog nacionalnog orkestra, a sve to
kako bi se voza~u i putnicima osigurao
maksimalan uìtak prilikom dugih
putovanja.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Auto:CRNA.qxd 11.6.2014 15:38 Page 64

Slobodna Bosna 918

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 918

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ALEKSANDAR HEMON: OZBILJNA SMO REPREZENTACIJA

asim:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 23:24 Page 12

Osim navedenih, manje-vi{e

Dario Kordi} se u Zagreb vratio glume}i katoli~kog

Do~ek ha{kog osu|enika Darija

MIRSAD [IJAK, DVOSTRUKI RATNI ZLO^INAC

Za{ti}ena svjedokinja je silovanje

Kupovina diploma s privatnih i dravnih fakulteta u

EVROPSKI UNIVERZITET U BR^KOM

Ejup Gani}, vizionar i rektor: Ma

BIV[A STUDENTICA FILMSKE RE@IJE SSST-a

VESNA TERELI, direktorica Documenta, Centra za suoavanje s prolou u

Zanimljivo pitanje koje je

nidzara hemon:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 23:12 Page 43

Aleksandar Hemon ka`e da je izlaz za

nidzara hemon:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 23:44 Page 45

TRA@ILI STE - GLEDAJTE

Mirko Ra{i} je ro|en 19. aprila 1990. u

SLOBODNA BOSNA I 12.6.2014.

BOO VREO, interpretator sevdalinki, pjeva sarajevske grupe Halka,

Bo`o Vre}o ro|en je 1983. u Fo~i. Na

You might also like