O AMIL SIJARI NEMILA

TEMA ZA STRUNO USAVRAVANJE

Naziv teme:Stavovi uei!a "az"e#e I $"e#mete a%tave $"ema
a%tavi matemati!e

Nemi&a'o!to(a" )*++,-o#ie a%tavi.a:/e#i0
A&ma
STAVOVI O MATEMATICI I STRAH OD MATEMATIKE KOD
UENIKA
Kada spomenemo matematiku, mnogi e se uenici prisjetiti kolskih asova na
kojima su rjeavali veliku koliinu stereotipnih zadataka iz zbirki i nerazumljivo
napisanih knjiga koje su, ini se, poticale automatsko uvrtavanje brojeva u
unaprijed predviene formule, naizgled bez smisla i stvarne, ivotne koristi.
eka istraivanja !"idmer i #havez, $%%&.' govore da i uitelji kolovani za rad
u osnovnoj koli i poduavanje razredne nastave gaje negativne stavove o
matematici. (akoer se pokazalo da takvi nastavnici svoje stavove prenose i na
uenike ve u osnovnoj koli. Kako su meu tim uenicima i budui nastavnici
!pa i profesori' matematike, krug negativnih stavova i straha zatvara se ve na
samom poetku kolovanja. )utne* i #ass !&++,.' u svojem radu navode da
uitelji kolovani za razrednu nastavu u osnovnim kolama imaju izrazito
negativne !u najboljem sluaju neutralne' stavove prema matematici, a stavovi
uenika znaajno opadaju od pozitivnih prema negativnim vrijednostima tokom
kolovanja.
-straivanja stavova o matematici i straha od matematike intenziviraju se ranih
.%/ih godina prolog vijeka, kada naunici osvjetavaju injenicu da u modernom
drutvu koje se bori za polnu ravnopravnost mukaraca i ena, ene ipak !uz
izuzetke' ne sudjeluju u velikom broju zanimanja koja su usko povezana sa
matematikom i srodnim predmetima, pa ak ne upisuju ni fakultete na kojima su
obavezni kursevi vie i napredne matematike. 0ini se da je upravo matematika
filter koji ene odvaja od visoko plaenih, prestinih zanimanja !prema 1*de i
sar., &++%.'.
2bog svega navedenog opravdana je vanost koja se pridaje istraivanjima
stavova o matematici, pa i straha od matematike, budui da mnogi naunici
smatraju da upravo stavovi, vjerovanja i osjeaji koje pojedinac ima o matematici
utiu na njegov strah od matematike i njeno izbjegavanje.
3pravo taj strah odredie i koliinu matematikih sadraja koje pojedinac eli, te
posredno i vrstu kole, profesiju, pa i tok karijere kasnije u ivotu. 3enici s
pozitivnim stavom o matematici nee u svemu tome imati nepremostivih
problema. 4oe se, na alost, pretpostaviti da e inae sposobni i vrlo sposobni
uenici, koji zbog razliitih razloga gaje negativan stav prema matematici, imati
suen dijapazon kola, fakulteta i zanimanja koja e birati.
Strah i anksioznost
5ok su radost i bijes u izvjesnom smislu 6emocije pristupanja6 , strah je nasuprot
tome 6emocija izbjegavanja6. jega karakterie bijeg od opasnosti. 7itna
karakteristika situacije u kojoj se strah javlja je percepcija opasnog objekta ili
prijetnje, a presudna je ovdje percepcija nedostatka moi ili sposobnosti da se
pojedinac bori s opasnou !prema Kre i Krafild, &+.8.'.
9ana komponenta mnogih situacija u kojima se strah javlja je vremenska
perspektiva okrenuta budunosti . )ojedinac, naime, predvia to e se desiti u
budunosti, a zadravanje misli na tim zbivanjima stvara stanja snanog
anticipatornog straha.
3pravo ta anticipacija predstojee opasnosti obino se doivljava kao
anksioznost / kompleksan i neugodan osjeaj tjeskobe, bojazni, napetosti i
nesigurnosti, praen aktivacijom autonomnog nervnog sistema. :azlikujemo je
od straha po tome to je strah 6konkretnija6 emocija !prema ;rambai, &+,,.',
odnosno osoba koja se boji najee zna ega se boji. <am termin u psihologiju
uvodi =reud &,+>., opisom anksiozne neuroze, a u savremenoj se psihologiji
termin koristi za opise emocionalnih reakcija izazvanih nepoznatim i?ili
neprepoznatljivim uzrocima, ali i za emocionalna stanja pobuena realnom ili
predvidivom opasnou. Kao i ostale emocionalne reakcije, anksioznost ima i
motivacijsko djelovanje. (ako umjerena razina anksioznosti ima esto pozitivno
djelovanje na uinak u brojnim aktivnostima, dok krajnosti poput potpunog
odsustva ili pak vrlo intenzivne anksioznosti mogu vidno umanjiti uinak
pojedinca u nekim aktivnostima.
-straivanja anksioznosti i njenog uinka raena su za razliite aktivnosti, a .%/ih
godina prolog vijeka istraivai pokazuju interes za istraivanjem specifinog
straha / straha od matematike kod djece razliite dobi.
3kljuivanjem djeteta u kolski sistem, javlja se i specifina vrsta tjeskobe
povezana sa kolskom situacijom. :ije je o ispitnoj anksioznosti ili strahu od
ispitivanja koji je definisan kao "emocionalna uzbuenost i kognitivna
uznemirenost (zabrinutost) koji se javljaju u ispitnim situacijama i/ili pri njihovu
zamiljanju, odnosno anticipiranju, a manifestira se na razliite naine " !prema
;rambai, &+,,., str. +@'.
<trah od matematike specifina je vrsta ispitne anksioznosti, a esto je definiran
kao opi nedostatak ugode koji pojedinac moe iskusiti kada se od njega trai
primjena znanja matematike, ili matematikih principa, ili pak kao osjeaj
napetosti, bespomonosti i mentalne dezorganizacije koji se kod pojedinca javlja
kada se od njega trai manipulacija brojevima i oblicima. <trah od matematike
moe poprimiti razliite oblike, a operaciono je definisan ovisno o potrebama
istraivanja pojedinih autora.
Kao openitu definiciju moemo u slobodnom prevodu navesti onu :ichardsona
i <uinna iz &+.$., koju u svom radu prenose Aierl i 7isanz !&++B.'C
"trah od matematike mo!emo definisati kao osje"aje napetosti i anksioznosti
koji ometaju manipulaciju brojevima i rjeavanje matematikih problema u
irokom rasponu svakodnevnih !ivotnih i akademskih situacija#" (str# $%&)
-sti autori navode i da je strah od matematike esto procjenjivan kao jedinstven
konstrukt, no sredinom +%/ih godina prolog vijeka istraivai su identificirali
razliite aspekte straha od matematike kod starije djece i adolescenata. (ako
razlikujemo dvije situacijske komponente za strah od matematikeC
D Komponenta koja se odnosi na tjeskobu pri ispitivanju matematike /odraava se
u odgovorima na pitanja o osjeajima koji se kod djece javljaju tijekom ispita iz
matematike i
D Komponenta koja se odnosi na tjeskobu zbog !ne'adekvatnog uinka u
matematici / odraava se u odgovorima na pitanja o osjeajima koji se javljaju
pri rjeavanju matematikih problema u situacijama koje nisu ispitne.
2aetke straha od matematike moemo traiti ve u odgojnim postupcima
roditelja i odgajatelja u vrtiu, kada upravo ti vani odrasli i ne svojom voljom
djeci alju poruke o vrednovanju putem uspjeha. )ri tome dijete usvaja uspjeh
kao mjerilo vlastite vrijednosti. )olaskom u kolu, ono postaje svjesno da ga
!esto upravo prema uspjehu' svakodnevno procjenjuju uitelji i vrnjaci, a
rezultati tih procjena djetetu nisu poznati, to potie tjeskobu.
5odatnu ulogu pri tome imaju i nastavne metode. )rema literaturi !Aierl i
7isanz, &++B.', nastanku straha znatno e pridonijeti uiteljevo isticanje ocjene,
tanog rjeenja i uspjeha u zadatku bez razvijanja interesa uenika za proces i
postupak rjeavanja zadatka.
-ako se ne znaju svi uzroci straha od matematike, ovaj se strah !empirijski i
teoretski' vee s razliitim negativnim ishodima, ukljuujui i lo uinak u
testovima znanja matematike, lo uspjeh u matematici, negativne stavove prema
osobnim raunalima i matematici srodnim predmetima, ali i odabir onih
zanimanja koja ne zahtijevaju znanja sloene i vie matematike. 3z ove, esto su
ispitivane i pronaene veze izmeu straha od matematike i stavova prema
matematici.
eki su autori smatrali da je strah od matematike sastavni dio opeg stava prema
matematici, no veina ih danas smatra da je taj specifian strah ipak konstrukt
kojeg valja tretirati odvojeno od stavova.
3 istraivanjima stavova o matematici i korelatima tih stavova, esto se koristi
skala koju su &+.8. godine konstruirali =ennema i <herman. Kompletan =< 4;<
!6=ennema/<herman 4athematics ;ttitudes <cale6' instrument sastavljen je od +
skala, od kojih svaka ima po &$ estica. <kale suC stav prema uspjehu u
matematiciE matematika kao muka domenaE stavovi majkeE stavovi ocaE stavovi
nastavnikaE povjerenje u uenje matematikeE strah od matematikeE uinak
motivacije u matematiciE korisnost matematike !prema 4ulheim, =. i :ae, A.,
&++,.'. <vaku je od ovih skala mogue koristiti zasebno, ili kao dio cijelog
instrumenta. -nstrument je modificiran za razliite dobne skupine i nastavne
predmete.
Aotovo svim radovima koji se dotiu stavova prema matematici ili straha od
matematike, zajednika je pretpostavka da postoje polne razlike u navedenim
varijablama. 7rojni su teoretski modeli koji pokuavaju objasniti te razlike. 1*de
i saradnici !&++%.' u svom radu prikazuju neke od njih.
7enboF i <tanle* na temelju rezultata svojih istraivanja dolaze do zakljuka da
je sposobnost za matematiku !koju razlikuju od uspjeha u matematici' prirodno
vezana za djeake, te da mora postojati i bioloka osnova za takve polne razlike.
3 svojim pretpostavkama idu tako daleko da postavljaju pitanje postojanja gena
za matematiku kod djeaka. 2a pretpostaviti je, u tom sluaju, da e djeacima
matematika biti 6blia6 nego djevojicama, da e im manipulacija brojevima biti
prirodnija, te da e zbog svega toga imati pozitivniji stav prema matematici i
manje izraen strah od matematike nego djevojice.
<uprotno tome, Gccles i saradnici kao kritini faktor zagovaraju izbor
kurseva?nastavnih predmeta koje sluaju mladii odnosno djevojke. )rema ovom
je modelu motivacija za izbor nastavnih predmeta !i zanimanja' u funkciji
oekivanog uspjeha i subjektivne vrijednosti zanimanja. Hne su pak pod uticajem
socijalizacije polnih uloga i oekivanih zahtjeva koje zanimanje i uloga
postavljaju pred pojedinca. 5akle, izbor matematike i zanimanja povezanog s
matematikom ovisiti e o djetetovoj percepciji vanih odraslih !roditelja,
nastavnika', vjerovanjima i stavovima djeteta, samopoimanju vlastitih
matematikih sposobnosti i uzronoj atribuciji uspjeha?neuspjeha u matematici.
)ri tome ve u procesu socijalizacije djevojke ue da je matematika 6predmet za
djeake6, te da se od njih ne oekuje da budu jednako uspjene u tom 6mukom6
predmetu. Htuda i proizlaze negativniji stavovi djevojica i oekivanje slabijeg
uspjeha u matematici i srodnim predmetima.
=ennema i )eterson predlau bihevioralni model autonomnog uenja, prema
kojem nedostatak iskustva samostalnog uenja matematike doprinosi razvoju
polnih razlika u uspjenosti u matematici. )rema ovom modelu, unutranji faktori
!vjerovanja o vlastitoj sposobnosti za matematiku, tj. stavovi i osjeaji' i vanjski
faktori !oekivanja nastavnika, drutveno stereotipiziranje matematike' zajedno
odreuju kakvo e iskustvo u uenju matematike pojedinac imati. (a iskustva
odreuju koliko e matematike biti naueno. 2a savladavanje sloene i vie
matematike neophodno je samostalno uenje. 5akle, ako nastavnici imaju manja
oekivanja od djevojica, te ako one imaju negativne stavove i osjeaje o sebi i
matematici, sudjelovae u manjem broju samostalnih aktivnosti vezanih za
matematiku, zbog ega e savladati manje matematike od djeaka.
Teorija samoefikasnosti
:ealna kompetentnost, koja moe ukljuivati sposobnosti, znanja, vjetine,
kvalificiranost i sl., kljuna je za prilagodbu kako pojedinca, tako i cijele vrste.
o subjektivni doivljaj kompetentnosti esto je jo bitniji. :ealne sposobnosti,
iako nune, nisu i dovoljne da bi osoba izvela neku akciju. 5a bi osoba uspjeno
funkcionirala potrebne su joj odreene sposobnosti, ali i uvjerenje da e ih moi
efikasno upotrijebiti.
7andurina teorija samoefikasnosti u potpunosti pretpostavlja percipiranu
kompetentnost kao sredinju dimenziju koja regulira ljudsko funkcioniranje
!&+..E prema 7ezinovi, &++%'. <amoefikasnost je definirana kao 'uvjerenje
pojedinca da mo!e uspjeno ostvariti ponaanje koje je potrebno da bi se
postigao odreeni ishod.6 )rema teoriji samoefikasnosti svaka promjena
ponaanja i doivljavanja zasniva se na variranju osjeaja osobne efikasnosti, te
ona predstavlja bazini mehanizam za tumaenje ljudskog funkcioniranja.
)otrebno je naglasiti da iako se pojmovi efikasnosti i kompetentnosti u teoriji
shvaaju kao sinonimi, meu njima postoji izvjesna razlika u znaenju.
Kompetentnost podrazumijeva posjedovanje potencijala za djelovanje dok
efikasnost podrazumijeva konkretnu djelotvornost. Kompetentna osoba e
najvjerojatnije biti i efikasna, a efikasna osoba je sigurno kompetentna. 3nato
semantikim razlikama teorija samoefikasnosti smatra se i teorijom percepcije
osobne kompetentnosti.
Strah o matematike
Kod djece kolske dobi se esto javlja strah ili anksioznost u vezi sa razliitim
kolskim situacijama. )okazalo se da kod neke djece strah izaziva matematika
kao sam predmet, uenje matematike, rjeavanje matematikih problema i
ispitivanje u podruju matematike.
:ichardson i <uinn !&+.$E prema <everinac, $%%@' strah od matematike
definiraju kao 'osje"aje napetosti i anksioznosti koji ometaju manipulaciju
brojevima i rjeavanje matematikih problema u irokom rasponu svakodnevnih
!ivotnih i akademskih situacija 6.
-ako je strah od matematike povezan sa strahom od ispitivanja ta dva fenomena
nikako ne moemo izjednaavati. <pecifinost straha od matematike u odnosu na
strah od ispitivanja je reakcija na matematiki sadraj, na karakteristike
matematike i na ispitivanje u podruju matematike !:ichardson i "oolfolk,
&+,%'.
3 istraivanjima su identificirani razliiti aspekti straha od matematike kod
starije djece i adolescenata to pokazuje da strah od matematike nije jedinstven
konstrukt . (a se istraivanja temelje na teorijama ispitne anksioznosti prema
kojima se ona sastoji od dvije konceptualno razliite komponenteC zabrinutosti i
emocionalnosti. !Iiebert i 4orris, &+8.E prema 2arevski, &++.'.
Aierl i 7isanz !&++B' razlikuju dvije situacijske komponente straha od
matematikeC
/ Komponenta koja se odnosi se na tjeskobu u situacijama ispitivanja matematike
/ Komponenta koja se odnosi na tjeskobu zbog !ne'adekvatnog uinka u
matematici (e dvije komponenete razlikuju negativne afektivne reakcije u
neevaluativnoj situaciji i u situaciji ispitivanja.
-ako se ne znaju svi uzroci straha od matematike njegovi zaeci mogu se traiti
ve u odgojnim postupcima roditelja i odgajatelja u vrtiu, kada upravo ti vani
odrasli nenamjerno i ne svojom voljom djeci alju poruke o vrednovanju putem
uspjeha. )olaskom u kolu, dijete postaje svjesno da ga !esto upravo prema
uspjehu' svakodnevno procjenjuju uitelji i vrnjaci, a rezultati tih procjena
djetetu nisu poznati, to potie tjeskobu. Kod mnogih uenika se strah od
matematike javlja kao posljedica poetnih neuspjeha u razumijevanju
matematikih pojmova, koje zahtijeva razinu apstraktnog rezoniranja koju djeca
jo nisu dosegla. =lessati i Jamieson !&++&E prema 7acinger, &++8' pokazuju da
ispitanici s viim strahom od matematike imaju vie negativnih iskustava s
matematikom. 5odatnu ulogu pri tome imaju i nastavne metode. )rema Aierlu i
7isanzu !&++B', nastanku straha znatno doprinosi uiteljevo isticanje ocjene i
tonog rjeenja u zadatku bez razvijanja interesa uenika za proces i postupak
rjeavanja zadatka. (akoer, uenici s veim strahom od matematike vie
profitiraju u metodi pouavanja kada sami otkrivaju matematike principe, nego
kada imaju niz strukturiranih lekcija koje im pomau u savladavanju gradiva
!#lute, &+,>E prema ;rambai, 9lahovi/Kteti, <everinac, $%%B'
iz istraivanja posvetilo se ispitivanju varijabli povezanih s strahom od
matematike. 9eina istraivanja u ovom podruju provedena su na studentima ili
na odraslim ispitanicima. -straivanja na mlaim uenicima pokazuju da strah od
matematike raste s godinama !7rush, &+,%E 4eece, &+,&E prema "igfield i
4eece, &+,,'. 9eina autora na odraslim ispitanicima nalazi vei strah od
matematike kod ena, dok mnoga istraivanja koja se bave strahom od
matematike kod djece, pokazuju da u osnovnokolskoj dobi nema polnih razlika
u strahu od matematike !7acinger, &++8E #hiu i 1enr*, &++%E :uti, &++@'.
7rush !&+.,E prema <everinac, $%%@' je zakljuila, na osnovi rezultata
istraivanja na studentima oba pola razliite dobi, da na strah od matematike
studentske populacije vie utie koliina interakcije s matematikom nego pol.
<trah od matematike povezan je s razliitim negativnim ishodima, ukljuujui i
lo uinak u testovima znanja matematike, lo kolski uspjeh u matematici, ali i
odabir zanimanja koja ne zahtijevaju znanja sloene i vie matematike. 3enici s
veim strahom od matematike takoer imaju negativnije stavove prema
matematici !1*de, =ennema i Iamon, &++%E prema <everinac, $%%@'. 4anja
sposobnost ili nia procjena vlastite sposobnosti povezane su sa viim strahom od
matematike !4eece, "igfield i Gccles, &++%'.
-z kolske prakse je poznato da ponekad uenici imaju loiji opti kolski uspjeh i
loiji uspjeh u pojedinim predmetima od onog koji bi se mogao oekivati s
obzirom na njihove sposobnosti. :azlog tome je to kolski uspjeh pojedinog
djeteta nije rezultat djelovanja samo kognitivnih faktora. 2ato je vano obratiti
panju i na nekognitivne faktore. #attelovo istraivanje !prema Iackovi/Argin,
&++>' je pokazalo da od ukupne varijance kolskog postignua, rezultati na
testovima inteligencije objanjavaju oko $BL te varijance, osobine linosti do
@8L, a motivacijske osobine oko $.L.
(ako na uspjeh u matematici uz stvarne sposobnosti izmeu ostalog utiu i
varijable percepije osobne kompetentnosti i straha od matematike. aime,
percepcija osobne kompetentnosti determinira matematiko postignue, i to
djelimino neovisno o realnoj kompetentnosti uenika. (akoer i negativne
emocije koje izaziva dodir s matematikom kod neke djece utiu na nesklad
izmeu njihovih sposobnosti i matematikog postignua.
Sta!o!i "#enika razrene i $remetne nasta!e $rema nasta!i matematike
%istra&i!anje " na'oj zem(ji
3 veini naih kola stanje u nastavi matematike,pogotovo u viim razredima!9-/
9---' je veoma loe.(renutna situacija karakterisana je velikim brojem negativnih
ocjena i velikim brojem uenika koji trae dodatnu pomo i instrukcije.
Hno to posebno zabrinjava je injenica da veliki broj uenika zavrava
kolovanje a da nisu savladali osnovne matematike vjetine potrebne u
svakodnevnom ivotu.
9e due vrijeme nastavnici matematike se ale da uenici ne rade dovoljno,a
time i ne postiu zadovoljavajue rezultate.3enici se opet ale da je matematika
MtekaN i da zbog toga postiu slabiji uspjeh.3z pretpostavku da je stanje razliito
u MniimN i MviimN razredima uraena je anketa koja je za cilj imala ispitivanje
stavova prema nastavi matematike,ali i prema nastavniku koji je predaje.
2;5;#- -<)-(-9;J;C
/ispitati stavove prema nastavi matematike kod uenika razredne
nastave!9 razred'
/ispitati stavove prema nastavi matematike kod uenika predmetne
nastave!9- razred'
/ispitati stavove kod uenika razredne nastave prema nastavniku koji
im predaje matematiku
/ispitati stavove kod uenika predmetne nastave prema nastavniku
koji im predaje matematiku
3 ispitivanju se polo od hipoteze da postoje statistiki znaajne razlike u
stavovima uenika razredni i predmetne nastave prema nastavi matematike i
nastavniku koji im taj predmet predaje.
:ezultati ispitivanja pokazali su sljedeeC
3enicima petog razreda najdrai predmet je matematika.9elika veina uenika
se izjasnila da su tome uzrok nastavni sadraji koji ih zanimaju i nisu teki.
3 estim razredima stanje je drugaije.-nteresovanje za nastavne sadraje je
znatno opalo.astavni sadraji uenicima mogu biti zanimljivi,ali - manje
zanimljivi pa ak - dosadni.astavnik je taj koji moe da te sadraje uini
zanimljivim - bliim uenicima svojim nainom prenoenja tih sadraja na
uenike.3zimajui u obzir situaciju u naem sistemu obrazovanja,uslove u
kojima se radi - nastavne planove - programe koji su takvi kakvi jesu,jedino
nastavnici koji ele,znaju - hoe mogu uiniti pomak ka boljem - poboljati
stavove uenika prema nastavi matematike.
IiteraturaC
M-spitivanje povezanosti matematikog samopoimanja, straha od matematike i
matematikog postignuaN, ;nelka 0izmi !diplomski rad', <veuilite u
2agrebu, =ilozofski fakultet, Hdsjek za psihologiju
httpC??hubpages.com?hub?Hvercoming/the/=ear/of/4athematics
5idaktiki putokazi
httpC??canisfamiliaris.tumblr.com?post?>%@%$88BB?math/anOiet*/can/affects/
basic/counting/math