1

SUVREMENE KOMPARATISTIKE TENDENCIJE

- u nae se vrijeme govori o krizi komparatistike, a nude se i neka rjeenja u obliku
preusmjeravanja istraivakih interesa
- ugrubo se mogu prepoznati dvije tendencije u suvremenome prestrukturiranju
komparatistike:
1. KULTURALNI STUDIJI (Cultural Studies)
- pod utjecajem danas vrlo popularnih britanskih kulturalnih studija prouavanje
knjievnosti u uem smislu zamjenjuje se prouavanjem svih oblika tekstovne proizvodnje,
odnosno jo ire, prouavanjem medija
- u odnosu na tradicionalne knjievnopovijesne pristupe, ovdje dolazi do radikalnoga
naputanja kategorija poput ''literarnosti'', ''estetske (poetske) funkcije'', ''unutranjeg
(imanentnog, formalnog) pristupa'' i tomu sl.
- nasuprot tomu istraivaki se interes okree prema recepciji, uincima tekstovnih i
medijskih poruka u procesima oblikovanja znaenja i vrijednosti u drutvu/kulturi
- trivijalna knjievnost, idesjni stereotipi, popularna kultura uope, a ne vie elitna kultura i
tradicionalni knjievni kanoni, postaju sad sredinjim predmetom prouavanja
- knjievna se povijest otvoreno presijeca sa sociologijom, etnologijom/kulturnom
antropologijom i uope sa svim disciplinama koje se zanimaju za istraivanje medija
- to bi vjerojatno izazvalo zgraanje jednoga Renea Welleka, no ni tadicionalni komparatist
nee ostati miran i to ne samo zato to je lijepa knjievnost definitivno izgubila povlaten
poloaj, nego i zbog problematinoga ''motrita''
- naime, kulturalni se studiji, proizali iz jedne nacionalnofiloloke tradicije (anglistike), po
prirodi stvari najradije udomljuju u okvir jedne, s pozicija istraivaa ''vlastite'' kulture, i to
kao projekt njezine kritike (esto i nedvosmisleno politiki angairane) analize
- to ne iskljuuje mogunost internacionalnih usporedba, kao i istraivaku fokusiranost na
prostore koji premauju okvir jedne nacionalne kulture
- kulturalni su studiji u posljednje vrijeme uhvatili korijena i u hrvatskoj komparatistici,
uglavnom zaslugom Deana Dude
2

- on je ne samo upoznao iru humanistiku janost s povijeu te discipline (Duda 2002),
nego je u sklopu poslijediplomskoga studija komparativne knjievnosti na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu pokrenuo i smjer kulturalnih studija
- s druge strane, u domaoj se kroatistici, u prouavanju hrvatske knjievne kulture,
naalost jo ne naziru tragovi produktivne recepcije takva pristupa
2. EUROPSKI STUDIJI (European Studies)
- tradicionalnim humanistikim disciplinama koje kao legitimaciju svojega istraivakog
interesa imaju neku nadnacionalnu zamljopisnu odrednicu (balkaologija, studij june i
jugoistone Europe, skandinavistika) u posljednje se vrijeme pridruuju i europski studiji
- njihovu pojavu u akademskoj praksi izvaneuropskih zemalja valja shvatiti i kao oblik
ekonominoga, sintetskoga pristupa udaljenim (egzotinim) kulturama, kao neto poput
orijentalnih studija ili afrikanistike u Europi
- no kada se takvi studiji pojavljuju na zapadnoeurospkim sveuilitima, jasno je da tu nije
rije samo o pobjedi interdisciplinarnoga i nadnacionalnoga pristupa, nego i o
akademskome odgovoru na suvremene politike procese
- europski studiji uglavnom pokrivaju pravnu i ekonomsku problematiku relevantnu za
regionalne integracijske procese
- tradicionalna je komparatistika oduvijek bila eurocentrina disciplina pa su joj europski
studiji mogli posluiti kao definitivna legalizacija takvoga usmjerenja, no u hrvatskoj
komparatistici nema tendencija programskoga osmiljavanja europskih knjievnih studija

LITERATURA
Duki, Davor. 2003. Nacionalna vs. Komparatina povijest knjievnosti: Pretpostavke za
kritiko propitivanje komparativne kroatistike i hrvatske komparatistike. Umjetnost rijei 1-2.
3-26.