Tihomir Milievi

M I K O L O G I J A
MORFOLOGIJA I SISTEMATIKA
FITOPATOGENIH GLJIVA
Zagreb, 2006.

S I S T E M A T I K A G LJ I V A
UVOD
Prema veini starijih tzv. klasinih sistematika gljive su se smatrale ijel!m biljn!g "arstva
#Regnum vegetabile$ i t! ka! i! ni%ih biljaka #Tallophyta$. Osim gljiva u tal!&ite su se ubrajale
i bakterije, alge i li'aji. (ak! !vi !rganizmi )restavljaju umjetnu sku)inu, k!ja nije &il!genetski
!)ravana i ne m!%e se )!vezati nekim zajenikim karakteristikama, gljive se anas smatraju
)!sebnim "arstv!m #*egnum + Mycota ili Fungi$, !v!jenim ! biljaka #Plantae$ i %iv!tinja
#Anialia$. P!e"i )rave sistematike gljiva, !n!sn! klasine mik!l!gije, )!inju s ra!vima
)!znat!g talijansk!g b!taniara i mik!l!ga Pie!a Antonia Michelia #,6-.+,-/-$, )r!&es!ra
b!tanike u 0iren"i, k!ji se inae smatra !"em mik!l!gije. On je aut!r jela 1Nova plantarum
genera1 #,-2.$. *azv!ju sistematike gljiva nak!n njega !)rinijeli su )!znati mik!l!zi2
"h!i#tian Hen$!i% Pe!#oon #,-6,+,3/6$, ija su naj)!znatija jela 1Opservationes
mycologicae1 #,-.4$ i 1Synopsis methodica fungorum1 #,30,$, ka! i veliki 'veski mik!l!g i
)r!&es!r b!tanike na sveuili'tu u U)sali, Elia# Magnu# F!ie# #,-.5 + ,3-3$, aut!r jela
1Systema mycologicum1 #,32,$. 6ustavnije )r!uavanje &it!)at!genih gljiva )!inje s ra!vima
njemak!g mik!l!ga i b!taniara Hein!ich Antona $e &a!y'a #,3/,+,333$, k!ji je !tkri! i
!)isa! neke )at!gene gljive ka! uzr!nike krum)ir!ve )lijesni #Phytophtoru infestans$ i
)e)elni"u v. l!ze #Oidium tuckeri$. On je tak!7er ustan!vi! vezu n)r. izme7u e"iija hr7e na
%utiki #Berberis vulgaris$ i ure!s!rusa hr7e na )'eni"i #Puccinia graminis$. P!veza! je je
anam!r&ni ili k!niijski staij spergilusa s njeg!vim tele!m!r&nim staijem !urotiumom, ka! i
k!niijski staij sive )lijesni Botrytis cinerea s njeg!vim telem!r&!m Botryotinia fuckeliana.
8a)isa! je jel! 1Morphologie und phisiologie der pil"e1 #,336$. 6matra se !"em &it!)at!l!gije.
Ve )rije njega &ran"uski znanstvenik &ene$ict P!e(o#t #,30-$, !v!i u vezu b!lest smrljivu
snijet )'eni"e s gljiv!m Tilletia caries, k!ju je j!' ,-44. g!., izuava! Mathia# $e Tillet. P!
njemu je Prev!st i a! ime !v!j gljivi. Zaslug!m talijansk!g mik!l!ga Pie!a An$!ea Sacca!$a
#,354+,.20$, at je !)is svih taa )!znatih gljiva, k!je su !bra7ene u ka)italn!j ei"iji 1 Sylloge
fungorum 1! 24 t!m!va, iji je )rvi t!m izi'a! ,332, a zanji ,./,. g!ine. Danas se kak! sm!
)rije rekli gljive smatraju )!sebnim "arstv!m tzv. #ungi ili Mycota. Prema )hita%(e!+u #,.6.$,
%ivi !rganizmi se ijele u )et "arstava2 ,. Monere #jen!stanini )r!kari!ti + bakterije i
m!r!zelene alge, !n!sn! )r!kari!ti$9 2. Protisti #jen!stanini eukari!ti +uglavn!m alge,
mi:!mi"!ta ili nekaa'nje sluzave gljive i r.$9 /. $l%ive #&ungi ili m;"!ta$ 5. Bil%ke #)lantae$ i 4.
&ivotin%e #animalia $.U sistemati"i gljiva anas se u &it!)at!l!giji naje'e k!risti sistematska
)!jela )! Ain#*o!th+u #,.-/$. P! t!j sistemati"i )!jeine taks!n!mske kateg!rije zavr'avaju
s !re7enim nastav"ima, )a tak! !jel zavr'ava s nastavk!m + ycota9 )!!jel + ycotina9
razre s + ycete#9 re s + ale#9 )!r!i"a s + aceae.

Op+enito o Mi%ologi,i
Mi%ologi,a je znanstvena bi!l!'ka is"i)lina k!ja )r!uava gljive. <me !lazi ! grke rijei
mykos ili mykes, 't! znai gljiva ili gljive. 8a na'em &akultetu )ruava se ka! sastavni i!
#peci,alne -itopatologi,e. P!znat! je a )!st!ji vi'e ! ,00 000 vrsta gljiva, a )re)!stavlje se a
ih ima vise ! , 400 000, ! k!jih je !k! ,0 000 &it!)at!genih vrsta. =!lesti biljaka k!je izazivaju
!ve gljive nazivaju se mik!ze. U !n!su na sve ruge uzr!nike biljnih b!lesti #bakteri%e' viruse'
viroide' fitopla"me i r.$ njih je alek! najvi'e #.0>$, )a su zb!g t!ga i najva%nije, temeljem ega
im se i )!sveuje najvea )a%nja unutar &it!)at!l!gije.?ljive su eukari!tski, heter!tr!&ni
!rganizmi, a m!gi %ivjeti ka!2 para"iti' saprofiti i simbionti. Uglavn!m su a"i!&ilni !rganizmi,
't! znai a za sv!j razv!j tra%e kisele su)strate, !n!sn! kiseli )@, )a je i t! razl!g za't!
)arazitiraju na biljkama #biljn! stanije je !bin! blag! kisele reak"ije$. Parazitske gljive ijelim!
na -a%ultati(ne i o.ligatne )arazite. 0akultativn! )arazitske gljive m!gu rasti i na %iv!m
2
staniju i na mrtv!m staniju, !k !bligatn! )arazitske gljive %ive iskljuiv! na %iv!m staniju.
Za )raksu je bitn! a se sam! &akultativne vrste gljiva m!gu uzgajati na umjetnim hranjivim
)!l!gama ili agarima u lab!rat!riju.O gljiva k!je %ive u simbi!zi naj)!znatije su !ne k!je
sujeluju u izgranji li'ajeva zajen! sa algama i u mik!rizi.Vrl! su va%ne !ne gljive k!je %ive u
simbi!zi s vi'im biljkama tv!rei mik!rizu, ka! s nekim rveem i r. 6a)r!&itske gljive %ive na
raun !rganskih tvari iz mrtvih su)strata.
POSE&NOSTI TAKSONOMIJE GLJIVA
<ak! su gljive zasebn! "arstv!, !v!jen! ! biljaka, njih!va imena se uskla7uju )! )ravilima
1e/una!o$nog %o$a .otani0%e noen%latu!e1. Ae7utim, !k k! biljaka va%i )ravil! jena
vrsta + jen! ime, k! gljiva ne m!ra biti tak!. P!znat! je a se veina gljiva javlja u va staija
razvitka i t! ka! #polni ili #a(!1eni #ta$i, #teleomorf $ i ne#polni ili ne#a(!1eni #ta$i,
#anamorf$ k!ji se est! z!ve i konidijski stadij. P!neka je te'k! utvriti !ba staija razvitka, jer
se neke gljive nekaa javljaju uglavn!m ka! nes)!lni staij. 6t!ga u mik!l!giji i jean i rugi
staij u razv!ju gljiva imaju sv!ja imena #binarn!g ti)a$, 't! je i legaliziran! lank!m 4..
<nterna"i!naln!g k!a b!tanike n!menklature usv!jen!g na B< k!ngresu ,.6.. g!ine. Dakle
gljive su !rganizmi k!ji m!gu imati slu%ben! va ili vi'e imena9 jen! za savr'eni ili s)!lni
staij, a jen! ili ak vi'e njih za nes)!lni ili nesavr'eni staij #anam!r&$
PRIKAZ SISTEMATSKE PODJELE GLJIVA
PO AINS)ORTH+u #,.-/$ i )E&STER+u #,.--$
Carstv! + 0U8?< ili ADCOEF
/
< + *FZDGHI + M23OM2"OTA # S()*ST! $(+,-! $
4#a$a #pa$a,u u ca!#t(o P!oti#ta ili P!otocti#ta555555556

POD*FZDGHI + M23OM2"OTINA
*FZ*HD + FC*F6<OADCHEH6
+ ADBOADCHEH6
+ PIF6AOD<OP@O*OADCHEH6
<< + *FZDGHI + E7M2"OTA # P.-! $(+,-! $
< + POD*FZDGHI + MASTIGOM2"OTINA # *OOSPO.N! $(+,-! $
*FZ*HD + C@DE*<D<OADCHEH6
+ @DP@OC@DE*<D<OADCHEH6
+ OOADCHEH6 ##a$a #pa$a,u u ca!#t(o "h!oi#taJJJJJ$
<< + POD*FZDGHI + 82GOM2"OTINA
*FZ*HD + ZD?OADCHEH6
+ E*<C@OADCHEH6
<<< + POD*FZDGHI + AS"OM2"OTINA
*FZ*HD + @HA<F6COADCHEH6 # P.OTOS/OM0/!T!S $
+ PIHCEOADCHEH6
+ PD*H8OADCHEH6
+ D<6COADCHEH6
+ IOCUIOF6COADCHEH6
+ IF=OUI=H8<OADCHEH6
<V + POD*FZDGHI + &ASI9IOM2"OTINA
*FZ*HD + @DAH8OADCHEH6
+ EHI<OADCHEH6
+ ?F6EH*OADCHEH6
V + POD*FZDGHI + 9E7TEROM2"OTINA # #)N$, ,MP!.#!/T, $
*FZ*HD + @DP@OADCHEH6
+ COHIOADCHEH6
Ojel + M23OM2"OTA


P!!jel M23OM2"OTINA #6IUZF6EH ?IG<VH $ + Pr!tista ili Pr!t!"tista
?ljive sluznjae ili sluzaste gljive su vrl! )rimitivni i &il!genetski stari !rganizmi. P! gra7i i
sv!jim karakteristikama razlikuju ! )ravih gljiva ili Hum;"!ta. P!ea -ilogenet#%o, po$,eli
#(!#a(a,u #e u ca!#t(o P!oti#ta ili P!otocti#ta 4P!oto:oe6; 8.og toga ih $ana# i%olo:i
5
na:i(a,u p#eu$ogl,i(aa 4pseudofungi6 ili gl,i(aa #li0ni o!gani:i; a .ole#ti %o,e
u:!o%u,u na:i(a,u #e p#eu$oi%o:e; Vegetativn! tijel! im je pla:o$i,, t! jest sluzasta
tv!revina, bez stanine stijenkeJ Plazm!ij nastaje uru%ivanjem vi'e stani"a, k!je m!gu zar%ati
sv!j iniviualitet, )a se !na rai ! tzv. p#eu$opla:o$i,u. Fk! stani"u uru%ene u )lazm!ij
izgube sv!j iniviualitet rai se ! p!a(o ili -u:iono pla:o$i,u. Znai )lazm!ij se sast!ji
sam! ! )r!t!)lasta bez stanine stijenke, a sar%i veliki br!j jezgara. (retanje mu je
ameb!ialn!g karaktera. Pravi )lazm!ij sar%i !bin! i)l!ina jezgra i )reth!i mu s)!lni
)r!"es, a )seu!)lazm!ij sar%i ha)l!ina jezgra. Cit!)lazma )lazm!ija sar%i veliku k!liinu
v!e, ka! i !re7ene k!liine glik!genaJ (retanje "it!)lazme je val!vit! # fluktuaci%sko $ i
zasniva se na k!ntrak"ijama bjelanevine zvane i%#oio:in.
Unutar !v!g )!!jela imam! tri razrea i t!2 Ac!a#ioycete#< My=oycete# i
Pla#o$iopho!oycete#;
*azre + Plasmodiophoromycetes
Ovaj razre je vrl! znaajan s &it!)at!l!'k!g stajali'ta, jer tu s)aaju neke &it!)at!gene
vrste. 6ve )at!gene gljive su !bligatni )araziti #bi!tr!&ni$ na vi'im biljkama, ali i na algama i
nekim akvatinim biljkama )a i gljivama. Vegetativn! tijel! je )ravi )lazm!ij, k!ji je smje'ten u
stani"ama biljke !maina #endogeni$ i ne stvara s)!rangije, ve zara%ene stani"e biljki
!maina slu%e za stvaranje s)!ra. (! na)anutih biljaka izazivaju hi)ertr!&iju stanija. Ei)ini
)restavnik je ku)usna kila #Plasmodiophora brassicae $, k!ja na k!rijenu ku)usnjaa
#=rassi"a"eae ili Cru"i&erae $ izaziva hi)ertr!&ije.
Druga znaajna vrsta iz !ve gru)e je Spongospora subterranea # )ra'na krastav!st krum)ira $.
6im)t!mi se mani&estiraju sam! na g!m!ljima.
P!znata je i vrsta Polymy1a betae, a k!ja )ren!si neke viruse 'eerne re)e # ri"omani%u 23 r. $
Ostale vrste iz !ve sku)ine )rete%n! )arazitiraje na slatk!v!nim algama # -aucheria $, v!enim
gljivama # Saprolegnia' Pythium $, na nekim biljkama k!je %ive u v!i # +uncus' 4alophila$, ka! i
nekim k!)nenim biljkama # Nasturtium' -eronica' divl%im vrstama Brassicae it. $.
Ono 1to ,e (!lo .itno ,e $a #u #(e (!#te o(ih !o$o(a 4 Polymy1a' Spongospora i r.$ (e%to!i
ne%ih .il,nih (i!u#a # fungihori%a$
Ojel + E 7 M 2 " O T A # )rave gljive $
<. P!!jel MASTIGOM2"OTINA # "oosporne gl%ive $
?lavna karakteristika !ve sistematske sku)ine gljiva je nese)tirani mi"elij #ne%i !o$o(i uop+e ne
#t(a!a,u iceli, 56< 't! znai a im se "ijel! vegetativn! tijel! sast!ji ! sam! jene
jen!stanine nese)tirane hi&e, bez !bzira na veliinu. Vrste nekih r!!va nemaju mi"elij ili je !n
jak! slab! razvijen. U sistemati"i ili taks!n!miji unutar !v!g )!!jela vlaa velika k!n&uzija J,
jer su neke vrste su na )relazu izme7u )ravih gljiva i sluzavih. O$ t!i !a:!e$a $(a #u o$(o,ena
4
i: gl,i(a i p!e.a0eni u ca!#t(o "h!oi#ta. 8es!)ln! se razmn!%avaju z!!s)!rama
#propagativne nespolne spore sa flagelama$, a itava se )!jela !v!g )!!jela alje zasniva na
!sn!vu gra7e i ras)!rea !vih &lagela na z!!s)!rama.
Eak! imam! razree unutar !v!g )!!jela 2
,. C@DE*<D<OADCHEH6 + z!!s)!re s jen!m &lagel!m na zanjem ijelu
2. @DP@OC@DE*<D<OADCHEH6 + z!!s)!re s jen!m &lagel!m s resi"ama na )renjem ijelu

/. OOADCHEH6 + z!!s)!re s vije &lagele # na zanjem kraju &lagela s resi"ama, a na )renjem
bez resi"a $
*azre "H2TRI9IOM2"ETES
Vegetativn! tijel! !vih gljiva je razliite gra7e. (! )rimitivnijih vrsta je t! g!li )r!t!)last # bez
st. stijenke $, bez mi"elija, a k! !nih na vi'em stu)nju razv!ja )!st!ji )ravi nese)tirani mi"elij,
ali slab! razvijen. U)rav! k! !v!g razrea vlaa najvi'a k!n&uzija u taks!n!miji i sistemati"i,
jer ih neki mik!l!zim zb!g )rije reenih karakteristika smatraju sluzastim gljivama, neki ih u!)e
ne smatraju gljivama. 6tani"e !vih gljiva imaju k!naste nastavke k!jima se utvr7uju za )!l!gu.
(ratki izra'taji z!vu se riz!ii, a ugi i razgranati riz!mi"elij. 7 #tani0ni #ti,en%aa $ola:i
hitin< :a !a:li%u o$ Oyceta J, u k!jih !lazi "elul!za. Z!!s)!re kak! sm! rekli imaju jean
bi ili &lagelu na zanjem ijelu tijela. P!st!je neke vrste iz !ve sku)ine ije "ijel! tijel! slu%i za
stvaranje z!!s)!rangija sa z!!s)!rama, )a )!slije izlaska s)!ra %iv!t tih gljiva ka! jeinke
)restaje. Eakav nain razv!ja naziva se holokarpija. Fk! za stvaranje z!!s)!ra slu%e sam!
)!jeini ijel!vi, t! se z!ve eu%a!pi,a; 6)!lni )r!"es se javlja u raznim !bli"ima. A!%e biti
iz!gamija ili !gamija, ime nastaju trajne s)!re sa ebelim stijenkama, k!je im slu%e a )re%ive
ne)!v!ljne uvjete. 8ajva%niji je re Ch;triales.
*e Ch;triales + 8ajva%nije )!r!i"e s &it!)at!l!'k!g stajali'ta su2 Ol)iia"eae i
6;n"h;tra"eae. Obe )!r!i"e nemaju mi"elij ili je !n jak! slab! razvijen.

P!r.Olpi$iaceae
8ajznaajnija je vrsta Olpidium brassicae' k!ja uzr!kuje )aavi"u kli"a raznih biljaka, naje'e
ku)usa. (a! )arazit %ivi u z!ni k!rjen!v!g vrata i u t!m ijelu biljka izumre, zb!g ega !lazi
! )aavi"e. U zara%enim stani"ama nalaze se g!la )r!t!)lazmatina tijela )arazita, k!ja se
kasnije metam!r&!ziraju u z!!s)!rangij l!)tast!g !blika #h!l!kar)ija$. Z!!s)!rangije stvaraju
"ijevasti izra'taj, kr!z k!ji !na izlaze s)!re, k!je alje )livajui v!!m !laze ! n!vih biljaka,
gube bi i ulaze u stanije biljke !maina #e)iermu$. Vrste !v!g r!a m!gu bitivekt!ri nekih
virusa # n)r. satelitni virus nekro"e duhana 5 TN- i satelitne .N virusa nekro"e krastavaca$.
P!r. Synchyt!aceae
+ P!znata je vrsta Synchytrium endobioticum3#rak krum)ira$. 8a
g!m!ljima krum)ira se javljaju izrasline ili hi)ertr!&ije, k!je se u jesen
ras)aaju, )a iz njih izlaze trajne s)!re, ! k!jih u )r!ljee nastaju
z!!s)!re, k!je !na vr'e in&ek"iju.
Vrsta Phi"iphidium pollinis )arazitira na )!len!vim zrn"ima b!ra.Vrste iz
r!a Polyphagus )arazitiraju na algama # Huglena $.
Vrsta Physoderma "eae je )arazit na kukuruzu.
6
*azre OOM2"ETES + imaju !br! razvijen mi"elij. 8es)!ln! se razmn!%avaju
z!!s)!rama s va bia ili &lagele na !ba kraja. 6)!lni )r!"es je
!!gamija. S(!#ta(a,u #e u ca!#t(o "h!oi#ta< a ne%i i%olo:i
u .il,%e 4 :.og celulo:e u #t; #ti,en%aa 6;


*e + Pe!ono#po!ale# + Veliki br!j gljiva iz !v!g rea su !)asni )araziti na biljkama, )a j
!vaj re jean ! najbitnijih u biljn!j )at!l!giji. <maju !br! razvijen
nese)tirani mi"elij, k!ji je !bin! inter"elularn!g karaktera sa
haust!rijama. (a! i !stale gljive iz )!!jela Aastig!m;"!tina
razmn!%avaju se z!!s)!rama. O rugih razrea iz Aastig!m;"ta, ali i !stalih gljiva razlikuju se
)! t!me 't! u staninim stijenkama imaju "eluluzu umjest! hitina. Zb!g t!ga neki sistematiari
smatraju a su bli%i biljkama J, neg! gljivama. 6istematska )!jela ili
klasi&ika"ija !v!g rea vr'i se na temelju m!r&!l!'kih karakteristika
#po!angi,a i #po!angio-o!a. Dijele se u tri &amilije2
,. P;thia"eae
2. Flbugina"eae
/. Per!n!s)!ra"eae
P!r. Pythiaceae ' Uglavn!m su &akuktativni )araziti # nekr!tr!&ni $ ili sa)r!&iti k!ji %ive u tlu.
Za &it!)at!l!giju su bitna va r!a2 Pythium i Phytophtora.

Vrste r!a Pythium uzr!kuju )!lijeganje mn!gih vrsta biljaka. 8alaze se u tlu
ka! sa)r!&iti, k!ji m!gu )rijei na )arazitski nain %iv!ta. Iak! se )ren!se
v!!m #hir!h!rija$.8aj)!znatije vrste2 P. ebar;anum
P. ultimum
P. )r!li&erum
Vrste r!a Phytophtora su vrl! !)asni )araziti raznih biljaka # krum)ira, )a)rike, jag!e i r.$
P!znata je vrsta P3 infestans k!ja na)aa krum)ir i naj'tetnija je mik!za na t!j
bilj"i. Ova gljiva uzr!k!vala je srein!m )r!'l!g st!ljea # ,354 $ mas!vn!
)r!)aanje krum)ira u <rsk!j, zb!g ega je nastala velika gla, 't! je !vel! !
mas!vn!g umiranja ljui i iseljavanja u Fmeriku. 6tan!vni'tv! <rske bil! je
g!t!v! )re)!l!vljen!. P!jeine vrste r!a Phytophtora te'k! se razlikuju, )a ih te'k!
eterminirati. Danas )!st!je kljuevi za !re7ivanje #)! Cvjetk!viu $. 8a !sn!vu bitnih
m!r&!l!'kih karakteristika k!je su naveene )rije # )risustv! )a)ile ili ne, )!st!janje )eni"elusa
ili ne, ti) anteriija it. $, vrste !v!g r!a su )rema Katerh!use # ,.6/ $, )!ijeljene u 6 gru)a.

P!r. Al.uginaceae + su !bligatni )araziti. <maju kratke kijaaste # "lub + sha)e $ s)!rangi!&!re
s !kruglastim s)!rangijima. 6)!rangi!&!ri su neeterminiran!g rasta.
8aj)!znatija vrsta je 3 candida # bijela r7a $.Obin! )arazitira na biljkama
iz )!r!i"e =rassi"a"eae # Cru"i&erae $ i t! naje'e na sam!nikl!j bilj"i Ca)sellea bursa )ast!ris.
?ljiva razija inter"elularni mi"elij sa haust!rijama, a ka! )!sljei"a na)aa !lazi est! !
hi)er)lazije stanija biljke !maina.
P!r. Pe!ono#po!aceae + E! su !bligatni biljni )araziti, k!ji se u bilj"i 'ire inter"elularnim
mi"elijem sa haust!rijama, k!je )r!iru u samu stani"u. P!jeini r!!vi
!ve )!r!i"e se razlikuju )! gra7i, !n!sn! izgleu z!!s)!rangi!&!ra # nain granan%a $, )a je t!
glavni taks!n!mski kriterij na !sn!vu k!jeg razlikujem! )!jeine r!!ve unutar !ve )!r!i"e
# vijeti sliku $
-
P!st!je slijeei r!!vi2
,. Plasm!)ara
2. Pseu!)er!n!s)!ra
/. Per!n!s)!ra
5. =remia
4. 6"ler!s)!ra
6. 6"ler!)hth!ra
*azv!jni "iklus veine vrsta ie tak! a u jesen nak!n !!gamne s)!lne !)l!nje, k!)ula"ij!m
anteriija i !!g!nija nastaju s)!lne s)!re ili oo#po!e # trajne zimske s)!re $, )!m!u k!jih gljiva
)rezimljuje. U )r!ljee !!s)!re kliju u )rimarnu )!lienerginu k!niiju ili u z!!s)!rangij, k!ji
vjetar ili ki'a !ba"i na li'e biljke # n)r. v. l!ze $. P!slije t!ga s)!rangij )u"a i iz njega se
!sl!ba7aju z!!s)!re s va bia. Ee s)!re se kreu u ka)i v!e ! )ui lista, !ba"uju bieve i
klijaju u klinu "ijev k!ja kr!z )u )r!ire u biljku. U biljn!m staniju 'iri se alje mi"elij
inter"elularn! stvarajui haust!rije, k!je ulaze u samu biljnu stani"u. U t!ku vegeta"ije ima vi'e
sekunarnih zaraza, sve ! )re jesen ka )!n!vn! !lazi ! !gamije i stvaranja !!s)!ra k!je
)rezimljuju.
8a kraju !)isa bitn! je za)amtiti, a je glavni taks!n!mski kriterij )!jele r!!va unutar
)!r!i"e Per!n!s)!ra"eae, na0in !a:g!an,en,a :oo#po!angio-o!a i na0in %li,an,a
:oo#po!angi,a J, t! jest a li !ni kliju irektn! u klinu "ijev, )a u biti )restavljaju k!niiju #
Bremia i Peronospora $ ili stvaraju z!!s)!re k!je kliju zasebn! # svi !stali r!!vi $.

OOGAMIJA + #polna oplo$n,a %o$ gl,i(a i: !a:!e$a Ooycete#
O!gamija je ti) ani:ogai,e, gje se s)ajaju vije m!r&!l!'ki razliite s)!lne stani"e2 ante!i$i,
# mu2ka spolna stanica $ i oogoni, # 6enska spolna stanica $, a ka! )r!ukt !)l!nje stvara se
s)!lna trajna s)!ra oo#po!a.Ove s)!lne s)!re imaju jak! )unu rezervnih ili )riuvnih hranjivih
tvari i vrl! ebele stanine stijenke, te st!ga slu%e za )re%ivljavanje ne)!v!ljnih uvjeta za razv!j
gljiva # )rezimljavanje $.6eksualni !rgani se stvaraju !bin! )re kraj vegeta"ije u unutra'nj!sti
na)anutih biljnih !rgana # listu $ i t! !!g!nij ka! kuglasta zaebljanja na zavr'e"ima hi&a i
anteriiji ka! "jevasta )r!u%enja. Obava !rgana se !jele ! hi&e )!)ren!m membran!m.
O!g!nij se sast!ji !2 vanjske i unutarnje stijenke
)eri)lazmatsk!g )r!st!ra i
!!)lasta ili "entralne )lazme ili !!s&ere s )un! jezgara i li)!inih tjela'a"a.
Prilik!m !)l!nje sva jezgra, !sim jen!ga )relaze u )eri)lazmatski )r!st!r.
Fnteriij )rilegne uz !!g!nij, ulazi u njega jenim )r!u%enjem, k!je se ka u7e u !!g!nij na
vrhu !tv!ri i u !!g!nij ulazi jena mu'ka jezgra. 8ak!n t!ga se )r!st!r !!)lasta ili !!s&ere !ijeli
! )eri)lazmatsk!g )r!st!ra membran!m, a sama )eri)lazma slu%i za tvaranje vanjske
membrane n!v!nastale !!s)!re. O!s)!ra je znai nastala ! !!s&ere ili !!)lsta. 8ak!n nek!g
vremena, a )rije klijanja u !!s)!ri se sta)aju jezgra. u )r!ljee )rilik!m klijanja !!s)!re stvara se
makr!k!niija ili z!!s)!rangij s z!!s)!rama, k!je vr'e in&ek"iju.

<<. P!!jel 82GOM2"OTINA

6)!lni )r!"es k! njih je zig!gamija ili iz!gamija i )r!ukt s)!lne !)l!nje je zig!t ili
:igo#po!a, k!ja znai nastaje s)ajanjem viju m!r&!l!'k! ientinih hi&a. Vrh hi&e !ijeli se
se)t!m te nastaje kratki izra'taj ili zig!&!r. Dva zig!&!ra se s)ajaju uz !ta)anje stanine
membrane.8a mjestu s)ajanja nak!n )lazm!gamije nastaje zig!ta ili zig!s)!ra, t! jest trajna
s)!lna s)!ra. Ovaj )!!jel ijeli se na va razrea2 8ygoycete# i T!ichoycete#.
3
*azre 82GOM2"ETES + Dijeli se na tri rea2 Au"!rales
Hnt!m!)hth!rales
Z!!)hagales

*e Muco!ale# ' vein!m su sa)r!&iti i uzr!ni"i kvarenja hrane, a ima i )arazita.
8ajva%nija je )!r!i"a Au"!ra"eae sa r!!vima2 Mucor i .hi"ophus3

P!razjel + A S " O M 2 " O T I N A 4 gl,i(e ,e1ina!%e 6
?ljive iz !ve sku)ine, zajen! sa =asii!m;"!tinama, nekaa se nazivaju vi'im
gljivama. ?lavna karakteristika je a s)!lne s)!re #askospore$ !vih gljiva nastaju en!gen! u
)!sebn!m s)!r!n!sn!m !rganu k!ji se z!ve a#%u# # 't! na grk!m znai mje'ni"a ili vrei"a $,
)a st!ga !ve gljive nazivam! 1mje'inarke1. U jen!m akusu !bin! nastaje 3 ask!s)!ra. Ai"elij
je se)tiran, 't! znai a s)aaju u tzv. vi'e gljive. Fskusi su smje'teni u )!sebnim )l!i'tima ili
s)!lnim tijelima tzv. a#%o%a!pia, !sim gljiva iz razrea @emias"!m;"etes. ?ljive iz !v!g
razrea ne stvaraju )l!i'ta, ve se njih!vi askusi nalaze g!li na tzv.ask!genim hi&ama. Vrste iz
svih !stalih razrea stvaraju s)e"i&ina )l!i'ta i t! je !sn!vni kriterij za klasi&ika"iju i )!jelu na
razree. P!st!je tri ti)a )l!i'ta, a t! su2 apoteci,< pe!iteci, i %lei#toteci,.
Apoteci j #! gr. rijei a)!the"ium + s)remi'te, zjeli"a$ je !tv!ren! )l!i'te i karakteristin! je
za gljive iz razrea Dis"!m;"etes.
Pe!iteci, #! gr. rijei )erithe"ium + )!sua, vr$ je vr!lik! )l!i'te sa !tv!r!m na vrhu tzv.
!sti!lum i !lazi k! gljiva iz razrea P;ren!m;"etes i I!"ul!as"!m;"etes. 8eki mik!l!zi
nazivaju )erite"ij iz !v!g zanjeg razrea p#eu$oteci,. Osti!lum k! nekih vrsta #$nomonia,
/eratocystis$, m!%e biti jak! izu%en u tzv. !o#t!u ili vrat, 't! je vrl! bitn! k! etermina"ije.
Klei#toteci, #! gr.rijei "leist!+ zatv!ren$ je )!t)un! zatv!ren! )l!i'te i !lazi k! gljiva iz
razrea Ple"t!m;"etes. Za !v! )l!i'te je sv!jstven! i )risustv! nastavaka ili apen$ice#a )!
njeg!v!j )!vr'ini, k!ji su ist! vrl! bitni za etermina"iju i razlik!vanje )!jeinih r!!va.
Mo!-ologi,a a#%o%a!pa2
Cijeli niz askusa zajen! sa sterilnim hi&ama ili tzv. pa!a-i:aa< k!je se nalaze izme7u
njih z!ve se hieni,. Para&ize su !bin! izu%en!g ili "ilinrin!g !blika. 8azivaju se sterilne
hi&e, a bi ih razlik!vali ! askusa, k!ji u biti )restavljaju )!sebn! metam!r&!zirane &ertilne hi&e
sa ask!s)!rama.U su'tini askuse m!%em! smatrati i nek!m vrst!m s)!rangija. 6ami askusi m!gu
imati jenu !v!jni"u #unitunkatni askusi$ ili vije #bitunikatni askusi$. Dvije !v!jni"e imaju
askusi gljiva iz razrea I!"ul!as"!m;"etes. Unutarnja !v!jni"a se z!ve en!tunika, a vanjska
egz!tunika. Fskusi se razvijaju na s)e"ijaliziranim hi&ama, zvanim a#%ogene hi-e, a !ne se
razvijaju na a#%ogoni,u. Fsk!gene hi&e su multinu"elarne 't! znai a imaju vi'e jezgara i
zavr'ava u !bliku 1)astirsk!g 'ta)a1 #se)herLs "r!!k$, na k!me se &!rmiraju askusi. U askusima
se !bin! stvara 3 ask!s)!ra. Pl!na tijela ili ask!kar)i u k!jima se nalaze askusi s ask!s)!rama,
gra7eni su ! sl!ja gust! is)re)leteni hi&a k!je tak! stvaraju tzv. p#eu$ot%i(a, nalik )arenhimu i
taj sl!j se z!ve ple%tenhi. #grki )lekt!s + isprepleteno$. Vanjski i! ili !v!j )l!i'ta izgra7en
! takv!g tkiva naziva se pe!i$i, #! gr. rijei )eriium + !m!ta$..Mest! se neka )l!i'ta n)r.
)erite"iji nalaze, !n!sn! stvaraju na )!sebn!m )seu!)arenhimskim tv!revinama ili
#t!oaa. ?ru)iranje )l!nih tijela, t! jest a li !laze )!jeinan! ili u gru)ama, a li su
smje'teni unutar biljn!g tkiva ili na )!vr'ini, a li se nalaze na str!mama ili ne, a li imaju
.
izu%eni vrat #r!strum $ ili ne, ima velik! znaenje za taks!n!msku ienti&ika"iju. 8a !tv!ru
#!sti!lumu$ )erite"ija s unutarnje strane, nalaze se kratki izra'taji slini lai"ama tzv. pe!i-i:e,
k!je zatvaraju !sti!lum.
Si#teat#%a po$,ela ili ta%#onoi,a A#coycotina
*azre HEMIAS"OM2"ETES #Protoascomycetes$
?lavna !s!bina gljiva iz !v!g razrea je !sustv! )l!nih tijela ili ask!kar)a J, 't! je ve
reen! u uv!u. Unutar ask!mik!tina !ne su na najni%em stu)nju razv!ja.Vrste iz !v!g razrea
nemaju )ravi mi"elij i ak! ga imaju !na je vrl! slab! razvijen, 8eke vrste su sa)r!&iti, a neke
)araziti na biljkama #Taphrinales$. 8aj)!znatiji re su kvas"i #!ndomycetales$, uzr!ni"i
alk!h!ln!g vrenja. Veina sistematiara ijeli !vaj razre na va rea2 Ea)hrinales i
Hn!m;"etales, a neki aut!ri !aju j!' i re Pr!t!m;"etales.
*e + Taph!inale# ' Najbitniji za &it!)at!l!giju iz !v!g razrea. <ma sam! jenu )!r!i"u s
jenim r!!m Taph!ina . 6tari naziv za r! je E=oa#cu#
*azre + PLE"TOM2"ETES
?ljive iz !v!g razrea imaju )l!i'te ili ask!kar) ti)a %lei#toteci,a #! grke rijei kleist!s +
zatv!ren$, 't! znai a je )l!i'te )!t)un! zatv!ren! s askusima unutar tijela. 8a askusima se
nalaze nastav"i ili apen$ice#i. 8ajva%nija su va rea2 Hur!tiales i Hr;si)hales.

*e + E!y#iphale# #pepelnice$ + Gean ! najva%niji re!va u biljn!j )at!l!giji. 6ve su vrste
!bligatni ekt!)araziti, 't! znai a im se mi"elij razvija na
)!vr'ini biljnih !rgana, u u e)iermalne stani"e ulaze haust!rije
#stani"e sisaljke$. Unutar !v!g rea ima sam! jena )!r!i"a
Hr;si)ha"eae s vi'e r!!va2 5 !rysiphe
)ncinula
Sphaerotheca
Podosphaera
Mycrosphaera
Phyllactinia
(eveillula
6ve vrste se nes)!ln! 'ire k!niijama k!je se z!vu oi$i,e ili
a!t!o#po!e, a te s)!re nastaju &ragmenta"ij!m hi&a i sve su hijaline
#bezb!jne$ i jen!stanine. Determina"ija r!!va unutar !ve
)!r!i"e na !sn!vu va kriterija za klasi&ika"iju, a t! su2

,. .!o, a#%u#a u %lei#toteci,u 4 jean ili vi'e $
2. tip apen$ice#a< o$no#no o!-olo1%i i:gle$ apen$ice#a
4razgranjen!st, za'iljen!st, uvijen!st it.$
Eak! n)r. r!!vi Po$o#phae!a< Sphae!otheca i Le(eillula imaju jean askus u )l!i'tu, a svi
!stali vi'e askusa. O izgleu a)eni"esa )!jeinih r!!va g!v!ri slika u )ril!gu.
(! nas se naje'e javljaju anam!r&ni ili k!niijski ili nes)!lni ili nesavr'eni staiji !vih gljiva.
Eak! n)r. 6vi r!!vi !sim Ph;lla"tinie i Ieveillule imaju k!n. staij k!ji se z!ve Oi$iu< !k
se k!niijski staij Ph;la"tinie se z!ve O(ula!iop#i#, a Ieveillule Oi$iop#i#.
,0
*azre + P2RENOM2"ETES
Vrste gljiva iz !v!g razrea imaju )l!i'te k!je se z!ve )erite"ij. E! )l!i'te je vr!lik!g !blika s
!tv!r!m na vrhu ili !sti!lum!m. 8a !sti!lumu s unutarnje strane se nalaze kratki,lakama slini
izra'taji tzv. pe!i-i:e.Vrh )erite"ija sa !sti!lum!m m!%e nekaa biti jak! izu%en u vrat ili
r!strum #/eratocystis' $nomonia$. P!jela na )!jeine re!ve i )!r!i"e zasniva se na !sn!vi
m!r&!l!'k!g izglea, gra7e, b!je i smje'taja )erite"ija.
*azre + 9IS"OM2"ETES
?ljive iz !v!g razrea stvaraju )l!i'te ili ask!kar) ti)a a)!te"ija, k!je je !tv!ren!g zjeliast!g
!blika #tanjurast!$.Veliki br!j vrsta iz !v!ga razrea !laze ka! sastavni ijel!vi li'ajeva u
)!znat!j simbi!zi s algama, a neke su i )!znati )at!geni na biljkama.

*azre + LO"7LOAS"OM2"ETES #Fs"!l!"ulares$
?lavna taks!n!mska karakteristika !v!g razrea su bitunikatni ili v!sl!jni askusi #egz!tunika i
en!tunika$. Fsk!kar) ili )l!n! tijel! u biti je s)e"i&ina )seu!)arenhimska ili )r!zenhimska
str!ma #a#%o#t!oa$, u k!j!j su smje'teni askusi u lo%ulia. Znai !vje ne !lazi !
!blik!vanja zasebn!g ask!kar)a, ve njeg!vu ul!gu )reuzima sama str!ma. Ova ask!str!ma
m!%e biti multil!kularna #vi'e l!kula$ i unil!kularna #jean l!kul$. (aa u ask!str!mi imam!
sam! jean l!kul taa je z!vem! p#eu$oteci,; U samim l!kulima m!%e biti jean ili vi'e askusa.
Fsk!s)!re su vi'estanine.
P!razjel + &ASI9IOM2"OTINA # $(+,-! STP7.8! $
Za !vaj razre karakteristina je tv!rba .a:i$i,a ili &ertilnih stani"a, na k!jima se na sterigmama
egz!gen! stvaraju s)!lne s)!re k!je z!vem! .a:i$io#po!e. Uglavn!m na jen!m baziiju
nastaju 5 bazii!s)!re. One su !bin! jen!stanine i ha)l!ine. Ai"elij je se)tiran. (! nekih
gljiva iz !ve sku)ine razvija se i )l!i'te ili .a:i$io%a!p. Eaks!n!mska )!jela vr'i se na !sn!vu
m!r&!l!gije baziija i )risustva ili !sustva bazii!kar)a. =aziij se javlja u va ti)a2
holo.a:i$i, i -!ago.a:i$i,;
@!l!baziij se sast!ji ! jene stani"e, a &ragm!baziij ili heter!baziij ! 5 stani"e.
6istematska )!jela2 <. razre + Hymenomycetes
<<. razre + Hemibasidiomycetes #Teliomycetes$
<<<. razre + Gasteromycetes
*azre + Hemibasidiomycetes #Telyomycetes$
Ovaj razre je jean ! najva%nijih razrea gljiva u biljn!j )at!l!giji, jer iz njega !lazi veliki
br!j )arazitskih vrsta na biljkama # r7e i snijeti $. 6ve su !bligatni )araziti. 8emaju )l!n! tijel!
ili bazii!kar). *azre se ijeli na va rea2 ,. )redinales ili hr7e
2. )stilaginales ili snijeti
*e + 7!e$inale# 4 h!/e 6 + P!znat! je !k! 5000 !vih vrsta, klasi&i"iranih u !k! ,00 r!!va. 6ve
vrste su !bligatni )araziti.=azij im je se)tiran na etiri stani"e sa
sterigmama #fragmoba"id%$, na k!jima se stvaraju bazii!s)!re.
Veina vrsta u sv!m razv!ju ima )et staija ili )et ti)!va s)!ra, a
jean i! ima sam! jean staij ili sam! neke ! njih. 6t!ga su na
!sn!vu %iv!tn!g "iklus razv!ja hr7e )!ijeljene su u vije gru)e2
makr!"ikline i mikr!"ikline. Aakr!"ikline imaju svih )et staija
razv!ja #)!t)uni "iklus razv!ja ili eu&!rmni$, a mikr!"ikline ne
,,
#ne)!t)uni ili brahi&!rmni$.
Eih )et staija razv!ja u k!jima se javljaju i razliiti ti)!vi s)!ra su2
,. 6taij 0 + pi%ni$i # spermagoni%i $ s )ikn!s)!rama ili spermaci%ama
2; 6taij , + eci$i,i s e"ii!s)!rama # prol%etne propagativne spore $
/. 6taij 2 + u!e$o#o!u#i s ure!s)!rama # l%etne propagativne spore$
5. 6taij / + teleuto#o!u#i s teli!s)!rama # tra%ne "imske spore $
4. 6taij 5 + .a:i$i,i s bazii!s)!rama # spolne propagativne spore $
U !n!su na !maina !ve gljive m!gu biti m!n!e"ijske i heter!e"ijske. A!n!e"ijske ili
aut!e"ijske imaju sve staije razvitka na jen!m !mainu, a heter!e"ijaske imaju va ili vi'e
!maina, i takvih je vrsta vi'e.Unutar nekih vrsta hr7a #n)r. Puccinia$ je izra%ena s)e"ijaliza"ija
)rema biljkama !mainima # &!rme s)e"ialis $ ili )rema )!jeinim kultivarima ili s!rtama
unutar jene vrste biljke !maina # )at!ti)!vi ili &izi!l!'ke rase $.
Re$ ' Ustilaginales + snijeti #smuts$
6ve su !bligatni biljni )araziti, ali m!gu biti i sa)r!&iti i m!gu se neke uzg!jiti na hranjivim
)!l!gama, ali su uvjeti za razv!j taa vrl! k!m)li"irani. P!st!ji !k! ,,00 vrsta iz !v!g rea.
8aje'e )arazitiraju na %itari"ama. 8jih!ve teli!s)!re ili hlami!s)!re su jen!stanine, !bin!
sme7e b!je i ebelih stijenki, na k!jima imaju male izra'taje ili kugli"e, 't! je vrl! bitn! za
etermina"iju.Eak!7er je va%na !s!bina teli!s)!ra !vih gljiva a klijaju na niskim
tem)eraturama #4 + ,0 C$. *e ijelim! na vije )!r!i"e, na !sn!vu naina klijanja teli!s)!ra2
,. )stilaginaceae
2. Tilletiaceae
Unutar rea tak!7er )!st!ji nek!lik! r!!va gljiva k!je se nazivaju .a:i$ioicetalni %(a#ci .
E! su r!!vi2 .hodosporidium' (eucosporidium' #ilobasidium' Sporodiobolus i r.
8jih!vi anam!r&i se nalaze u razreu Blastomycetes unutar 9euteromycotina.
P!r. Ustilaginaceae + ?lavna karakteristika !ve )!r!i"e je a teli!s)!re klijaju u kratki
&ragmentirani baziij #&ragm!baziij$ ili )r!mi"elij ili metabaziij, k!ji b!n! stvara bezb!jne ili
hijaline ha)l!ine bazii!s)!re, a !ne alje )u)anjem aju sekunarne s)!re ili tzv. #po!i$i,e.
8a baziiju se ne stvaraju sterigme. (! ruge )!r!i"e Eilletia"eae je baziij ne&ragmentiran.
8ajva%niji je r! 7#tilago;
P!r. Tilletiaceae+ *azlikuje se ! )rve )!r!i"e )! t!me 't! j!j teli!s)!re klijaju u nese)tirani
baziij ili )r!m;"elij, k!ji na vrhu, a ne b!n!, stvara uglavn!m !sam ! vanaest ha)l!inih
k!nastih bazii!s)!ra. Ee bazii!s)!re m!gu k!)ulirati )!m!u anast!m!znih m!st!va i nak!n
t!ga se razvija i)l!ini mi"elij, k!ji kasnije m!%e stvarati ikari!tske k!niije ili sekunarne
bazii!s)!re. 6am! i)l!ini mi"elij je s)!s!ban izvr'iti in&ek"iju ili zarazu biljke !maina.
Eak!7er bazii!s)!re m!gu stvarati sekunarne s)!re )u)anjem, k!je se z!vu s)!riije.
8ajva%niji je r! Tilletia sa vrstama2T3 tritici' T3 leavis i T3 intermedia + smrljiva snijet )'eni"e.
)!razjel + 9EUTER!"#T$%& 4Fungi ipe!-ecti6
,2
Umjetna sistematska kateg!rija k!ja nije &il!genetski !)ravana, a !ku)lja gljive sa nes)!lnim ili
nesavr'enim ili anam!r&nim staijem, zb!g ega je i stari naziv bi! &ungi im)er&e"ti # nesavr'ene
gljive $. Prije se smatral! a su t! gljive k!je u!)e nemaju s)!lni ili savr'eni ili telem!r&ni staij.
Ae7utim, t! nije t!n!, jer veina gljiva k!je se anas nalaze u !v!j sku)ini ia,u #polni #ta$i,,
#uglavnom i" podra"d%ela scomycotina J$, !k nes)!lni staiji #s posebnim imenom J$ i alje rai
)raktinih razl!ga !staje u Deuter!mi"!tinama #vid%eti posebnosti taksonomi%e gl%iva$.
Ok! ,4 000 vrsta svrstava se u !vaj )!razjel, ! k!jih je veliki br!j &it!)at!genih. 8eke su vrste
tak!7er u t!ku ev!lu"ije izgubile sv!j s)!lni staij, a za neke j!' nije utvr7en. Fmeriki
&it!)at!l!g Fgri!s "ijeli !vaj )!razjel )! sv!j!j n!v!j sistemati"i svrstava ka! jean razre
#9euteromycetes$, unutar scomycotina.
AO*0OIO?<GF 2
8es)!lne s)!re z!vu se k!niije i vrl! je bitan nain kak! nastaju i gje nastaju #za taks!n!miju$.
(!niije se nalaze na k!nii!&!rima, iji je izgle bitan za etermina"iju.Eak! imam!
k!nii!&!re k!ji se javljaju )!jeinan! ili tzv. nemat!zne k!nii!&!re #spergillus, Oidium it.$,
zatim k!nii!&!re k!ji !laze u sku)inama ili sinemat!zne, t! jest gru)irane u tzv. k!remije
#Penicillium, $raphium it.$. P!st!je i vrste iji k!nii!&!ri stvaraju na tzv. s)!r!!hijama, a !ne
)restavljaju tv!revine sa kratkim k!nii!&!rima na su)stratima ti)a )seu!)arenhima ili
)lektenhima ##usarium vrste$. P!sebnu sku)inu ine !ne vrste iji se k!nii!&!ri s k!niijama
stvaraju u s)e"ijalnim nes)!lnim )l!nim tijelima ti)a pi%ni$a i ace!(ula ;
8a !sn!vu !vih m!r&!l!'kih karakteristika Deuter!m;"!tine sm! )!ijelili na2
,. Hyphomycetes #k!niije se nalaze na k!nii!&!rima, k!ji su smje'teni sl!b!n! na
vegetativnim hi&ama, ne stvaraju )l!na tijela !n!sn! )iknie i a"ervule$
2. #oelomycetes # k!nii&!ri s k!niijama stvaraju se u )l!nim tijelima ti)a )iknia i a"ervula
,/
>S2LLOGE F7NGOR7M>

<. Ojel + M 2 3 O M 2 " O T A #?IG<VH 6IUZ8GFMH$ +
#6FDF U CF*6EVU P*OE<6EF, PF <@ 8FZ<VFAO P6HUDO?IG<VFAF$

,. *azre + ADBOADCHEH6 #)rave sluzave gljive$
re + T!ichiale#9 r!!vi +Tricia
+ 4emitrichia
5 richia
re + Phy#a!ale# 9 r!!vi + #uligo
5 Physarum
2. *azre + FC*F6<OADCHEH6 #nije bitan za &it!)at!l!giju$

/. *azre + PIF6AOD<OP@O*OADCHEH6

re + Pla#o$iopho!ale#9 )!r!i"a Plasm!i!)h!ra"eae9 r!!vi +Plasmodiophora
5 Spongospora
5 Polymy1a
Ojel ' E 7 M 2 " O T A 4 P*FVH ?IG<VH $
,. P!!jel + M A S T I G O M 2 " O T I N A #Z!!s)!rne gljive$
,. *azre + C@DD*<D<OADCHEH6

*e + "hit!i$ale#9 P!r!i"e + Ol)iia"eae9 r!!vi + Olpidium' .o"ella
+ 6;n"h;tria"eae9 r!!vi + Synchytrium
5 Physoderma
,5
5 .hi"ophydium
5 Polyphagus i r.
*e + &la#tocla$iale# # nije bitan za &it!)at!l!giju $
*e + Mono.lepha!$iale# # nije bitan za &it!)at!l!giju $
2. *azre + @DP@OC@DE*<D<OADCHEH6 #nije bitan za &it!)at!l!giju$

/. *azre + OOADCHEH6 #saa u "arstv! Chr!mista$

re + Sap!oleginale#9 r!!vi + phanomyces' Saprolaginela

re + Pe!ono#po!ale#2 )!r!i"e + P;thia"eae9 r!!vi + Pythium
5 Phytophtora

+ Flbugina"eae9 r!!vi 5 lbugo

+ Per!n!s)!ra"eae9 r!!vi + Peronospora
5 Plasmopara
+ Bremia
+ Pseudoperonospora
+ Sclerospora
+ Basidiophora
+ Sclerophtora
+ Peronosclerospora

re + Leptoitale# 4 nije bitan za &it!)at!l!giju$
re + Lageni$iale# 4 +NN + $

P!!jel + 8 2 G O M 2 " O T I N A
,. *azre + ZD?OADCHEH6


re + Muco!ale#9 )!r!i"a Au"!ra"eae9 r!!vi + Mucor
5 .hi"ophus
+ bsidia i r.
)!r!i"a + Pil!b!la"aea9 r!!vi + Pilobolus i r
re + Entoopho!ale#9 )!r!i"a Hnt!m!)ht!ra"eae9 r!!vi + !ntomophora' Massospora'
/onidiobolus i r.
re + 8oophagale# # nije bitan $
2. *azre + E*<C@OADCHEH6 #nije bitan za &it!)at!l!giju$
P!!jel + A S " O M 2 " O T I N A

,4
,. *azre ' @HA<F6COADCHEH6 # Pr!t!as"!m;"etes $
re + Taph!inale#? )!r!i"a9 Ea)hrina"eae? r!!vi 5 Taphrina

re + En$oycetale#9 )!r!i"a9 6a""har!m;"eta"eae # kvas"i $9 r!!vi + Saccharomyces
5 Torulopsis
5 /andida
5 Schi"osaccharomyces i r.
2. *azre + PIHCEOADCHEH6
re + E!y#iphale#9 )!r!i"a Hr;si)ha"eae9 r!!vi + )ncinula
5 Podosphaera
5 !rysiphe
5 Sphaerotheca
5 Mycosphaera
+ Phyllactinia
+ (eveillula
re + Eu!otiale#9 r!!vi + !urotium i tel.st. anam!r&a + spergillus' Penicillium
/. *azre + PD*H8OADCHEH6
re + "la(iciptale#9 r!!vi + /laviceps
re + Sphae!iale#: r!!vi + $lomerella' Neurospora' !ndothia' $nomonia' /eratocystis'
Sordaria' Neurospora' Melanospora' Podospora' 9iaporthe i r.
re + Hypoc!eale#9 r!!vi + Nectria' $ibberella' Polystigma, 4ypocera i r.
tel. st. anam!r&a + #usarium' -erticillium' Trichoderma'/ylindrosporium i r.

re + 3yla!iale#? r!!vi + ;ylaria' .osellina i r.
5. *azre + DD6COADCHEH6
re + Helotiale#9 r!!vi + Sclerotinia' Botryotinia' 9iplocarpon' Monilinia i r.
anam!r.st. Monilia' Botrytis ir.
re + Tu.e!ale#9 r!!vi + Tuber + tartu&i
re + Pe:i:ale#9 r!!vi + Pseudope"i"a' Pe"i"a' scobolus' Morchella i r.
re + Phaci$ale#9 r!!vi + .hytisma' (ophoderium' Phacidiella i r.
4. *azre + IOCUIOF6COADCHEH6
re + Pleo#po!ale#9 r!!vi + -enturia' 9idymella' Pleospora' Ophiobolus' (eptosphaeria'
$lomerella i r.

re + 9othi$ale#9 r!!vi + $uignardia' Mycrosphaerella i r.
re + My!iangiale#9 r!!vi + !lisinoe i r.
)!!jel & A S I 9 I O M 2 " O T I N A
,6
,. *azre + @DAH8OADCHEH6
re + E=o.a#i$iale#9 r!!vi + !1obasidium i r.

re + Aphyllopho!ale#9 r!!vi + Stereum' /lavaria' Polyporus' #omes i r.

re + Aga!icale#9 r!!vi + Boletus' (actarius' rmillariella' garicus' manita i r.
2. *azre + @HA<=F6<D<OADCHEH6 + Eeli!m;"etes
re + 7!e$inale#9 r!!vi + Puccinia' $ymnosporangium' )romyces' Phragmidium'
Tran"schelia' /umminsiella' Melamspora' /oleosporium'
Pileolaria' /ronartium' Pucciniastrum' /hrysomy1a i r.

re + 7#tilaginale#9 r!!vi + )stilago' Tilletia' )rocystis i r.

/. *azre + ?F6EH*OADCHEH6 # nije bitan za &it!)at!l!giju $
re + Phallales9 r!!vi + Phallus i r.
re + 8iulariales

)!!jel 9 E 7 T E R O M 2 " O T I N A # 0U8?< <APH*0HCE< $
,. *azre + @DP@OADCHEH6

re + Hyphoycetale#9 r!!vi + lternaria, Monilia' Oidium' -erticillium' Pyricularia'
spergillus' Penicillium' .ynchosporium' /ercospora'
4elminithosporium' /lasterosporium' #usicladium,
/ladosporium' Nigrospora' /urvularia' !picoccum'
9rechslera' Botrytis' Trichothecium' 4eterosporium'
Trichoderma' $liocladium' .amularia' Piricularia'
/ercosporella' Thielaviopsis' Stigmina' Oospora i r.
*e + Tu.e!cula!iale#9 r!!vi + #usarium' /ylindrocarpon' -olutella' Tubercularia'
$raphium' Sphacelia i r.
re + Agonoycetale#9 r!!vi + .hi"octonia' Sclerotium' Mycelia sterilia
2. *azre + COHIOADCHEH6

re + Sphae!op#i$ale#9 r!!vi + Septoria' scochyta' Phomopsis' Phyllosticta' 9iplodia,
*ythia' Phoma' 9endrophoma' Sphaeropsis' Macrophoma'
/ytospora' /ytosporella' #usicoccum' 4aplosporella'
9iplodina' 4endersonia' (eptothyrium' !ntomosporium i r.
,-
re + Melanconiale#9 r!!vi + /olletotrichum' $loeosporium' Marssonina'
/ylindrosporium, Pestalotia' /oryneum i r.
/. *azre + =IF6EOADCHEH6 + ,tersonilia3' Tilleta
,3