BIZNISI NASTALI IZ TURIZMA U HRVATSKOJ

kampova sigurnost i zatita

odravanj e obj ekata
horti kult ura
proizvodnja suncobrana
gradnja bazena
T
eorija kae da to drava ima udio turizma u
BDP-u, to je proizvodno impotentnija, odnosno si-
romanija. Hrvatska je sa svojih 18 posto udjela u
toj kategoriji iako je daleko od nekih prekoocean-
skih drava se kompletna ekono-
mija i sudbina vrte oko turizma. smo
u fazi brojenja turista i eura, prognoze uspjenosti sezone su.
Ministarstvo turizma jo nije slubeno primjenjivati satelitsku
bilancu, metodu koja bi nam pokazala konkretnu zaradu od tu-
rizma, odnosno koliko ima realnog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo,
iako je nacrt dokumenta Institut za turizam napravio prije par godina.
Teko je zbrojiti koliko u Hrvatskoj ljudi posredno i neposredno ivi od
turizma ili se njime okoristilo u svom biznisu. U djelatnosti pruanja
smjetaja te pripreme i usluivanja hrane zaposleno je est posto Hrvata.
Iako su vani segmenati u turizmu, smjetaj, restorani i nisu jedini
nositelji uspjeha ili neuspjeha. No hrvatski turizam ne sastoji
se samo od statistike, ga ljudi. Gotovo svaki Ministarstva
turizma ili Ministarstva kulture koji se potpora u inovacijama, izradi
suvenira ili manifestacija ispada socijalna, a ne razvojna kom-
ponenta i mnogi poduzetnici okrenuli su se sebi, ne na insti-
tucije. Paralelno s broja turista su se
razvijati djelatnosti kojih u Hrvatskoj prije pet godina nije bilo.
Industrija majstora Uza sve poslove koji se naslanjaju
na turizam, kau da najvie rastu izdvojene (ekster-
nalizirane) uslune djelatnosti, za kojima postoji potranja
hotelijerima. Na prvom je mjestu kampova i u Istri, gdje je ta
djelatnost najrazvijenija, se nekoliko kompanija, od kojih su naj-
usluni servisi s oko 300 zaposlenih. Mnogo ena ostalo je u
propalim industrijama bez posla i njihov kapacitet pretvoren je u ozbi-
ljan biznis. Osim u kampovima poslovi odravanja proirili su se i na
objekte, paje tako majstor (facility manager) zanimanje koje danas
rijetko veliki hotelijeri zapoljavaju unutar Taj biznis u Hrvatsku
su donijeli centri, a ga je industrija preuzela prije par
godina. Gosti su navikli da kroz hotelske komplekse odmaraju
u zelenilu i raskoi palmi i vrtova, ali to nije zasluga hotelskih vrtlara,
vrlo profitabilne izdvojene djelatnosti hortikulure. Za poslove
vrtova i parkova unutar hotelskih kompleksa vodi se borba
tvrtki, a jedna koja se dokazala na poslovima s velikim hotelijerima je
Adria grupa, kojoj poslovi u turizmu oko est posto poslovanja, s
mnogo potencijalom u
- Prije est godina irok spektar djelatnosti jednostavno smo proirili i
na turizma. Prepoznali smo priliku kod Maistre i preuzeli dje-
latnosti hortikulture, smo napravili iskorak na trite Ishe. S ob-
zirom na to da mnoge tvrtke tek u osnaivanje svoje pozicije na
tritu izdvajanjem pojedinih poslovnih procesa, smatramo da izdva-
janjem nekih djelatnosti iz kao i gradnjom golf-terena i
sadraja znatno porasti i potranja za naim uslugama
- kae Vjekoslav rukovoditelj multiservisa u Adria grupi.
Adrenalinski sadraji Jedna od atrakcija
na Jadranu je polupodmornica za promatranje podmorja, koju je pro-
izvela tvrtka Agena Marin iz Biograda. Prva je prije neto vie od go-
dinu dana na Krk, gdje je postala velika atrakcija, a prema
pie ELJKA
zeljka.laslavic@liderpreS5.hr
NOVI KONCEPTI TURIZMA U SVIJETU
Nema toga na
se ne moe zaraditi
Dok se u Hrvatskoj tek razmilja
o nekim novim oblicima turizma,
koji zapravo i nisu novi jer nautika,
kulturni turizam i kongresi
veliki dio ponude, svjetski
kreatori doivaljaja otili
su mnogo dalje, mati na
volju. Zadnjih par godina razvijaju
se oblici na kojima i podu-
zetnici i lokalne zajednice.
TURIZAM ZA SIROMANE
U zemljama koje veliki
novac na turizmu ta zarada naj-
ne do najsiromanijih
slojeva drutva. U svijetu se poja-
vio koncept promocije turizma u
najsiromanijim dijelovima svijeta
(pro-poor turizam) koji se uglav-
nom temelji na manjim projektima
u lokalnim zajednicama, kojima
nadlena ministarstva ele
mnogo turista. Uspjeni primjeri su
planinarenje u Tanzaniji ili kulturni
turizam ulaosu.
RECESIJSKI TURIZAM
Jedan od trendo-
va evoluirao je paralelno sa svjet-
skom ekonomskom krizom.
je o jeftinom obliku putovanja s
doivljajima visoke kvalitete. Mnoge
popularne destinacije doivjele su
vrhunac tijekom recesije,
niskom standardu i i-
votnim trokovima pa su turisti pu-
tovali na destinacije u kojima njihov
novac vrijedi vie.
KREATIVNI TURIZAM
Izrastao na temeljima kulturnog
turizma, kreativni turizam danas
podrazumijeva razmjenu iskustava
i znanja, putnici aktivno sudjeluju u
kulturnim projektima zemlje doma-
putem neformalne razmjene
znanja i iskustava. Potranja za
takvim putovanjima najvie je pri-
vukla menadere koji organiziraju
radionice izrade suvenira, kulinar-
ske satove i pritom se optimalno
koriste infrastrukturom destinacije.
'CRNI' TURIZAM
Taj oblik specijalnih
oblika turizma podrazumijeva
posjete 'crnjacima', odnosno loka-
cijama kao to su bojita, mjesta
stranih genocida ili kon-
centracijskih logora. Taj je oblik
turizma namijenjen uskoj publici
koja ima razne motive dolaska kao
to su aljenje, eduka-
cija, bolesna znatielja pa i
zabava. Korijeni 'crnog' turizma
nalaze se u srednjovjekovnim saj-
movima.
KOBNI TURIZAM
Poznat jo kao turizam prokletstva,
taj trend podrazumijeva
putovanja na mjesta koja su na bilo
koji ugroena ili opasna (lede-
ni vrhovi Kilimanjara, le-
denjaci Patagonije ili Veliki koraljni
greben u Australiji) prije nego bude
prekasno. Mnogi taj oblik turizma
povezuju s odrivim oblicima tu-
rizma, s obzirom na to da je
destinacija ugroena, bilo od glo-
balnog zatopljenja,
ili klimatskih promjena.
direktora Mladena Peharda, 16 polupodmornica ove go-
dine ploviti diljem jadranske obale. Veliki je to uspjeh za projekt koji
je prije samo dvije godine.
- Sve vie renomiranih svjetskih ljetovalita svoju ponudu
obogatiti polupodmornicom. Javljali smo se na neke hrvat-
skih institucija, ali nisu prepoznali potencijal projekta. No zato su
interes iskazale tvrtke sa Sejela, Kariba i Novog Zelanda i kada usa- ..
lider www.liderpress.hr
I 37
s I N E R G I
BIZNISI PROIZAU IZ TURIZMA
38 Lider 9. kolovoza 2013.
J A
'WAKE'PARKOVI
Novi hit na jarunskom
jezeru, daskanje
na vodi uz
skiliftova, uskoro se
preseliti na jadranske
pLae. Tvrtka Sun
sport izmisliLa je
adrenalinsku zabavu
koja se uz povoLjan
najam opreme moe
prakticirati tijekom
cijeLe godine
HORTIKULTURA
Iako je raskona
flora u hoteLskim
kompLeksima
pojava,
posLova
hortikuLture
eksternalizira se.
Tvrtka Adria servis
prepoznaLa je priliku
kod Maistre i preuzeLa
djeLatnost hortikuLture,
je napraviLa
iskorak na trite Istre
GRADNJA BAZENA
Bazen i weLLness
postali su standard
u ponudi hoteLa ili u
privatnom smjetaju
koji eli duLju sezonu,
a u
svaki hoteL imati i
vodene tobogane kao
standardnu ponudu.
90 posto posLova
tvrtke Niveto vezano je
uz turizam
SIGURNOST
PRIJE SVEGA
Investicije u sustave
zatite u
razvijenim zemLjama
iznose 10 posto od
ukupne vrijednosti
investicije u hoteLske
objekte ALarm
automatika u
pet godina pLanira
biti Lider u svim
zemLjama regije
24
..
posto vie zaposLenika ima
t urizam u prvih pet mjeseci ove
godine nego u isto vrijeme Lani
vrimo sve procese, cilj nam je izvoziti taj originalni proizvod - kae
Peharda.
poduzetnika koji pokuavaju graditi biznis na turizmu
razmilja o adrenalinskim sadrajima, posebice vodenim atrakcijama. One
su postale trend koji bi trebao oplemeniti plae novim sadrajima, koji su
. se dosad svodili za iznajmljivanje pedalina i vodenih skutera.
Neinventivni prostorni planovi Jedan od njih je eljko Andri
vlasnik tvrtke Sun sport, koja je na Jarunu postavila
'wake'-park, skilift za daskanje na vodi. Idejaje u Zagrebu privukla mnoge
turiste, posebice Slovence, koji vikendom dolaze na Jarun radi
zabave na vodi. Kad bi se oko takvog projekta sastavila pametna sa-
gradili se ugostiteljski i smjetajni te sadraji za treninge i edukaciju, dobili
bismo sasvim novu niu putnika. godine njegovi skiliftovi ire se u
Umag, Makarsku, Medulin i ibenik. kae da hotelijeri i lokalne
zajednice prepoznaju potencijal proizvoda koji turiste vie platene
tijekom cijele godine, da nerijeene situacije s pomorskim
dobrom i imovinsko-pravnim odnosima projekte.
- Mi investitori smo ti koji moramo uvesti nove sadraje. Od drave je-
dino traimo da nam ne zatvara vrata svojim neinovativnim prostornim
planovima - kae
Kao i Pehard, parkove prodati i bavit se samo proizvod-
njom, na svakoj lokaciji ima zainteresirane i strane investi-
tore, a park na Jarunu je prodao.
Bazen nije zbog bazena Dobar posao s sektorom sva-
kako sklapaju i ali za razliku od tvrtki koje grade hotele ea u
Hrvatskoj je vrlo mala potranja za novim objektima), onima
koji grade bazene i 'vodenu' infrastrukturu posao ide vrlo dobro.
Tvrtka Niveto sa svim od Istre do Du-
brovnika, a udio poslova vezanih uz turizam u ukupnom poslovanju
joj 90 posto.
- Hoteli ne rade vie samo bazene tek toliko da bi ih imali, oni svojim
oblikom, vizualnim identitetom i sadrajem postaju jedan od najvanijih
elemenata ponude hotela i reklamnog materijala. Bazen i wellness postali
su standard u ponudi hotela ili u privatnom smjetaju koji eli dulju se-
zonu, a u svaki hotel imati i vodene tobogane kao stan-
dardnu ponudu. Turska i Maroko imaju vodene parkove u
svojim resortima, kojih se ne bi posramio samostalni vodeni park u bilo
kojem dijelu Hrvatske - komentira Velimir direktor Niveta,
da su bazeni u Hrvatskoj znatno kvalitetniji nego u navedenim
zemljama, odmah u bok s a razlog tome su visoki standardi
i norme te pristojna konkurencija. Nakon to je Ministarstvo turizma ras-
pisalo za sufinanciranje gradnje bazena, Nivetu se broj
upita, ali misli da se rezultati vidjeti tek sezone.
Koliko daleko moe mata To su neki primj eri kako samo-
stalno pratiti dinamiku turizma, bez oslanjanja na institucij e iako poten-
cijal nije ni blizu iskoriten. Koliko daleko mata moe pokazuje pri-
mjer banalne krajnosti Amerikanaca, koji turistima kao suvenir prodaju
sueni bizonov izmet. U Hrvatskoj ivi dovoljno kreativnih ljudi koji ele
proizvoditi i znaju kako prodati turistima, ali njihov uspjeh ovisi is-
o individualnim naporima i entuzijazmu. Kad nemamo pro-
izvodnju, ajmo se barem turizmu posvetiti kako treba. l!