Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
25Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Karl Marks PRILOG KRITICI POLITIČKE EKONOMIJE

Karl Marks PRILOG KRITICI POLITIČKE EKONOMIJE

Ratings: (0)|Views: 1,458 |Likes:
Published by ajero

More info:

Published by: ajero on Nov 26, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/31/2013

pdf

text

original

 
K. MARKS
PRILOG KRITICIPOLITIČKE EKONOMIJE
 
K. Marx 
PREDGOVOR KNJIZI»PRILOG KRITICI POLITIČKE EKONOMIJE«
Sistem buržoaske ekonomije ja posmatram ovim redom:
kapital, zemljišno vlasništvo, najamni rad; država, vanjskatrgovina, svjetsko triište.
Pod prvim trima rubrikama istražujem ekonomske životne uslove triju velikih klasa na kojese dijeli savremeno buržoasko društvo; povezanost ostalihtriju rubrika bije u oči. Prvi odjeljak prve knjige, koja raspravlja o kapitalu, sastoji se iz sljedećih glava: 1) roba; 2)novac ili prost promet; 3) kapital uopće. Prve dvije glavečine sadržinu ove sveske. Cjelokupni materijal leži predamnom u obliku monografija koje sam s velikim prekidima,u raznim periodima
stavio na papir za sebe lično,
a he zaŠtampu; hoću li moći da ih sistematski obradim po navedenom planu, zavisiće od vanjskih okolnosti. .Opći uvod, koji sam bio skicirao, izostavljam, jer mi sepri temeljitijem razmišljanju čini da bi svako anticipiranjerezultata koje tek treba dokazati bilo čitaocu na smetnji, išto se čitalac koji uopće želi da me prati mora odlučiti dase od pojedinačnog penje ka općem. Ali će zato nekolikenapomene u toku mojih vlastitih političkoekonomskih studija možda biti ovdje na svom mjestu.Struka koju sam. studirao bilo je pravo, ali sam se njime bavio samo kao sporednom disciplinom pored filozofijei istorije. Godine 1842—1843, kao urednik »Rajnskih novina«,našao sam se prvi put u neprilici da sam i ja morao govoritio takvozvanim materijalnim interesima. Prve povode da sepozabavim ekonomskim pitanjima pružiše mi debate Rajn-
 
skog Landtaga o šumskim krađama i o parceliranju zemljišnog posjeda, službena polemika koju je o prilikama mozel-skih seljaka zapodjeo s »Rajnskim novinama« g. von Schap-per, tadašnji oberprezident Rajnske oblasti, i najzad debateo slobodnoj trgovini i zaštitnoj carini. S druge strane, u ono vrijeme kada je dobra volja da se »pođe dalje« višestrukonadmašivala poznavanje stvari, začuo se u »Rajnskim novinama« odjek francuskog socijalizma i komunizma s lakimfilozofskim ikoloritom. Ja se izjasnih protiv tog diletantstva,ali sam u isti mah u jednoj kontroverzi sa »Allgemeine Augs- burger Zeitung« otvoreno priznao da mi moje dotadašnjestudije ne dopuštaju da se usudim dati kakav god vlastitisud o samoj sadržim francuskih pravaca. Štaviše, željno samiskoristio iluziju izdavača »Rajnskih novina« da će umjerenijim držanjem lista moći da postignu to da ga mimoiđesmrtna presuda, koja je nad njim već biia izrečena, da bihse s pozornice javnosti povukao u sobu za učenje.Prvi rad koji sam poduzeo radi rješavanja sumnja kojeme bijahu obrvale bio je kritički pregled Hegelove filozofije prava, rad čiji je uvod izašao u »Deutsch-FranzosischeJahrbucher«, izdatim u Parizu 1844. godine. Moje je istraži vanje, dovelo do rezultata da se ni pravni odnosi ni oblicidržave ne mogu razumjeti ni iz sebe samih ni iz takozvanogopćeg razvitka ljudskog duha, nego da im je korijen, naprotiv, u materijalnim životnim odnosima čiju je cjelokupnostHegel, po primjeru Engleza i Francuza 18; vijeka, obuhvatioimenom »građansko društvo«, a da se anatomija građanskogdruštva mora tražiti u političkoj ekonomiji. Proučavanje ovenauke, koje sam otpočeo u Parizu, produžio sam u Bruxel-lesu, kamo se bijah preselio protjeran po naređenju g. Gui-zota. Opći rezultat do kojeg sam došao i koji mi je, kad sam već došao do njega, poslužio kao putokaz u mojim studijama, može se ukratko ovako formulirati. U društvenoj proiz vodnji svoga života ljudi stupaju u određene, nužne odnose,nezavisne od njihove volje, odnose proizvodnje, koji odgovaraju određenom stupnju razvitka njihovih materijalnih proizvodnih snaga.. Cjelokupnost tih odnosa proizvodnje sačinjava ekonomsku strukturu društva, realnu osnovu na kojojse diže pravna i politička nadgradnja i kojoj odgovaraju određeni oblici društvene svijesti. Način proizvodnje materijal-nog života uvjetuje proces socijalnog, političkog i duhovnogživota uopće. Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest. Naizvjesnom stupnju svoga razvitka dolaze materijalne proiz vodne snage društva u protivrječnost s postojećim odnosimaproizvodnje, ili, što je samo pravni izraz za to, s odnosima vlasništva u čijem su se okviru dotle kretale. Iz oblika raz vijanja proizvodnih snaga ti se odnosi pretvaraju u njihovečikove. Tada nastupa epoha socijalne revolucije. S promjenom ekonomske osnove vrši se sporije ili brže prevrat čitaveogromne nadgradnje. Pri posmatranju ovih prevrata morase uvijek razlikovati materijalni prevrat u ekonomskim uslo- vima proizvodnje, koji se dade konstatirati s tačnošću prirodnih nauka, od pravnih, političkih, religioznih, umjetničkihili filozofskih, ukratko, od ideoloških oblika u kojima ljudipostaju svjesni toga sukoba i borbom ga rješavaju. Kao godšto neki individuum ne ocjenjujemo šta je po onome šta ono sebi misli da jeste, tako ni o ovakvoj prevratnoj epohi nemožemo stvarati sud iz njene svijesti, već naprotiv moramotu svijest da objašnjavamo iz protivrječnosti materijalnogživota, iz postojećeg sukoba među društvenim proizvodnimsnagama i odnosima proizvodnje. Nikada neka društvenaformacija ne propada prije no što budu razvijene sve proiz vodne snage za koje je ona dovoljno prostrana, i nikad novi, viši odnosi proizvodnje ne nastupaju prije no što se mate-.rijalni uvjeti njihove egzistencije nisu već rodili u krilu samog starog društva. Stoga čovječanstvo postavlja sebi uvijek samo one zadatke koje može da riješi, jer kad tačnije pos-matramo, uvijek ćemo naći da se sam zadatak rađa samoondje gdje materijalni uslovi za njegovo rješenje već postojeili se bar nalaze u procesu svoga nastajanja. U općim linijama mogu se azijski, antički, feudalni i savremeni buržoaskinačin proizvodnje označiti kao progresivne epohe ekonomskedruštvene formacije. Buržoaski odnosi proizvodnje su posljednji antagonistički oblik društvenog procesa proizvodnje,antagonistički ne u smislu individualnog antagonizma, negoantagonizma koji potiče iz društvenih životnih uslova indi viduuma, ali u isti mah proizvodne snage koje se razvijaju ukrilu buržoaskog društva stvaraju materijalne uslove za rje-

Activity (25)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
grljadus liked this
zepcak liked this
ajero liked this
Mandalaman liked this
lozinka3 liked this
Lenami53 liked this
Lenami53 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->